You are on page 1of 28

VIZIJA

KULTURNO
INFORMATIVNOG
CENTRA
2018. - 2022.
VIZIJA KULTURNO INFORMATIVNOG CENTRA 2018. - 2022.

KRATKA POVIJEST KIC-a

Već od samog osnutka, 1964. godine, Kulturno informativnom centru bila je

namijenjena iznimna uloga u kulturnom i društvenom životu našeg grada. Koncipiran

po uzoru na francuske domove kulture, KIC je bio reprezent otvorenosti hrvatske

kulture prema europskim umjetničkim i društvenim kretanjima. I zaista, gotovo da

nije bilo značajnije osobe iz svijeta kulture, umjetnosti i znanosti koja tada nije

sudjelovala u njegovom programu. Na KIC-ovim tribinama su gostovali Gunter Grass,

Oriana Fallaci, Pier Paolo Pasolini, Bogdan Bogdanović i drugi umjetnici i

intelektualci svjetske reputacije. Galerija Forum osnovana je 1969. godine od strane

vodećih hrvatskih umjetnika i odmah je postala kultno mjesto na kulturnoj mapi

grada Zagreba; osim hrvatskih umjetnika treba spomenuti samo nekoliko imena iz

njezina međunarodnog programa (Joan Miro, Giuseppe Zigaina, Achille Perilli,

Emilio Vedova, Richard Mortensen, Robert Rauschenberg, Jean Messagier... ) pa da

odmah prepoznamo o kakvom je tu utjecaju i značaju bila riječ!

KIC kao svojevrstan puls kulturnih i društvenih kretanja obilježio je tako kulturnu

povijest našeg grada za više desetljeća, a ono što je u njegovoj dvorani bilo izrečeno

poslije se citirala u medijima i prepričavala u svim relevantnim društvenim i

umjetničkim krugovima pa se s pravom može kazati da KIC nije bio samo puka

refleksija kulturnih i društvenih zbivanja, nego i njihov kreator.

Međutim, nova vremena donosila su i nove izazove, a nove generacije tražile su nove

pristupe raznovrsnim društvenim i kulturnim kretanjima. A njih krajem turbulentnog

XX. stoljeća nije uzmanjkalo, kako u svijetu tako još i više u našoj zemlji. Propali su

mnogi utopijski projekti, nenadano su se slomili veliki sustavi moći, raspale su se

mnoge države i vodili mnogi ratovi, a ekološka kriza zaprijetila je cijelom svijetu.

Istovremeno, ekspanzija komunikacijskih tehnologija i razvitak mreže svih mreža -

1
interneta doveli su do jedinstvenog slučaja u povijesti: svijet je postao globalno selo.

U tom vakuumu između epoha mnoge dotada sigurne i izvjesne stvari postale su

odjednom neizvjesne i nesigurne, a i mnogi stari problemi tražili su nova rješenja.

KIC DANAS

Kulturno informativni centar je danas definiran kroz misiju i viziju:

MISIJA - Javna ustanova kulture koja promiče kulturu i umjetnost, te analitički i

kritički prati aktualna društvena zbivanja.

VIZIJA - Postati zbirna i referentna točka na 'crti bojišnice' između popularne i visoke

kulture koja povezuje i promiče raznolike stvaralačke tendencije i društvena

kretanja.

Moglo bi se reći da su upravo sada, zajedničkim naporom svih zaposlenika, stvorene
možda najbolje pretpostavke da se KIC-u vrati raniji sjaj, ali ovoga puta bez negdašnje
političke i ideološke uvjetovanosti, a i izvan zone populizma. KIC-ovi prostori će
napokon biti u potpunosti renovirani i tako će se ostvariti i fizičke pretpostavke za
izvrsno odvijanje naših raznolikih programa. Slobodno možemo reći da je KIC danas,
više možda nego prije, kadar napraviti iskorak na kulturnoj i društvenoj sceni.

VIZIJA BUDUĆNOSTI KIC-a

Vizija budućnosti KIC-a ogleda se kroz sinergiju tradicionalnih djelatnosti Centra, ali u
potpunom dosluhu s duhom vremena. Pritom se ovdje ne radi o podilaženju ionako
često niskom društvenom i kulturnom ukusu, već o pokušaju pružanja poticaja za
promišljeno, kritičko i aktivno sudjelovanje u suvremenim kulturnim, umjetničkim i
društvenim kretanjima. Ne smatrajući da otkrivamo toplu vodu ili da s nama počinje
neka nulta era, dakle bez ikakvih mesijanskih primisli, nudimo mnogostruke, ali
međusobno povezane sadržaje koji nas nastoje odmaknuti od posvemašnje
ravnodušnosti svijeta.

2
KIC - TRIBINE

Tribine su tradicionalna djelatnost Kulturno informativnog centra. Naravno, ova

uvijek popularna forma doživjela je mnoge promjene vjerojatno zahvaljujući i naglim i

brzim promjenama u svijetu koji nas okružuje; prvenstveno je to razvoj i utjecaj

medija u suvremenom društvu. Naša vizija tribina za mandatno razdoblje nema

namjeru intervenirati u njihovu formu izvođenja na način da imitira druge medije

(npr. televizijske šouove); naša vizija ima na umu prednosti tradicionalno izvođenih

tribina (naravno, uz multimedijalnu podršku), jer je moguća interakcija s publikom,

što je danas zaista rijetkost, pa stoga slušatelji mogu biti i sudionici tribina iz svih

područja koja ih zanimaju.

CIKLUS TRIBINA «DRUŠTVENA KRETANJA»

Naše glavne preokupacije u mandatnom razdoblju sastojat će se i dalje u održavanju

našeg temeljnog ciklusa tribina pod nazivom društvena kretanja. Ovaj ciklus se

pokazao kao dobitnom kombinacijom u ostvarenju misije KIC-a.

Naime, ovaj ciklus obuhvaća čitavo mnoštvo tema koje su od značaja za naš grad i

našu zemlju: od dilema i pravaca moderne znanosti do stremljenja suvremene

umjetnosti; od popularne kulture do visoke kulture; od pitanja koja se odnose na

našu blisku budućnost (ekologija, energetska kriza, novi modeli socijalnog ponašanja)

do tema koje problematiziraju još uvijek nerazjašnjene kontroverze iz naše nedavne

prošlosti; od položaja umjetnika danas do praćenja različitih zbivanja na umjetničkim

festivalima uz sudjelovanje eminentnih predstavnika istih. Također, uvodimo u naš

program niz putopisnih tribina koje će tematizirati zemlje kulturno i civilizacijski

bliske nama, kao i one potpuno različite. Pritom će biti značajan antropološki pristup

kao dominanta suvremenog interdisciplinarnog poimanja stvarnosti. Predviđena su i

3
predavanja iz područja geopolitike i geostrategije koja će razmatrati moguće

smjernice geopolitičke rekonfiguracije svijeta. Društvene, gospodarske, geopolitičke i

ekološke okolnosti stoljeća u kojem živimo drastično se razlikuju od onih iz 20.

stoljeća, odakle, međutim, još uvijek u velikoj mjeri crpimo svoju paradigmu

shvaćanja, tumačenja i mijenjanja svijeta. Otada, svijet se znatno izmijenio, a o

posljedicama ovih korjenitih promjena koje su upravo nastupile postoji mnogo

kontroverznih mišljenja i teorija: dok jedni govore o globalizaciji kao «drugoj

modernizaciji» i velikom znanstvenom i tehnološkom skoku u odnosu na prijašnje

razdoblje, drugi se bave više pesimističnim prognozama u smislu nestanka resursa,

prevlasti organiziranog kriminala i stropoštavanja globalne kulture i civilizacije na

razinu barbarstva. Neki treći, koji pokušavaju biti između dvije krajnosti, pokušavaju

naći nove alternativne modele u teoriji i praksi.

Kako je u medijima nestalo mjesta za kritiku, ove tribine omogućit će građanima

javnu diskusiju vezanu uz mogućnost promjena na kulturnoj i društvenoj sceni.

Također će otvoriti prostor za sve javne diskusije vezane za donošenje novih zakona

ili recimo kulturnog programa na HRT-u. Okrugli stolovi biti će mjesto za javne

rasprave vezane uz sve aktualnosti u kulturi.

Ukratko, čitav ciklus tribina društvena kretanja sastoji se od niza tribina koje zapravo

prate puls društvenog, kulturnog, znanstvenog i političkog života u suvremenom

svijetu, našoj državi i našem gradu.

Izdvajamo neke tematske cjeline:

• POLITIKA I DRUŠTVENI SUSTAVI ZA 21. STOUEĆE

• KONTROVERZE NOVIJE HRVATSKE POVIJESTI

• KULTURA I DRUŠTVO ZEMAUA BLISKOG ISTOKA (putopisne i kulturološke

tribine)

• POVIJESNA EPOPEJA EUROPE

4
• DA li JE SREDNJI VIJEK JOŠ UVIJEK AKTUALAN I DA li SMO IZ NJEGA ZAISTA

IZAŠLI?

• NOVI GEOPOLITIČKI USTROJ SVIJETA

• KAKO DANAS DEFINIRATI EUROPU?

• BUĐENJE INDIJSKOG NACIONALIZMA; UTJECAJ KINE I BRAZILA NA

BIPOLARNOST SVIJETA

• KONZERVATIVNI ANARHIZAM

• O LJUDSKOJ PRIRODI (BIOLOGIJA, DRUŠTVO, ETIKA)

• ANTROPOLOGIJA GRADA- ULOGA KVARTOVA U BUDUĆEM RAZVOJU

GRADA ZAGREBA

• NOVE INTENCIJE U ARHITEKTURI: MOGUĆNOSTI I ZABLUDE

• KRIZA MODERNOG SVIJETA

• NEOVISNA SCENA I NJEZINA BUDUĆNOST

• FIZIKA I FILOZOFIJA

• UMJETNOST I POLITIKA- UTJECAJ POLITIKE NA UMJETNOST NEKAD I DANAS

• PUTOVANJA NA ISTOK I NATRAG-PUTOPISCI I NJIHOVA

SPOZNAJNOTEORIJSKA PRTLJAGA

• TRADICIONALISTIČKE ŠKOLE I OTPORI (F. SCHUON, R. GUENON, M. LINGS, J.

EVOLA)

• OŠTRICOM KROZ EKONOMIJU: GOSPODARSKI USPJESI I KOLAPSI

• NESTALI LJUDI U HRVATSKOJ (NESTALI.HR)

• MARGINA-POVLAŠTENA ZONA?

• GRAD KAKAV BI TREBAO BITI
(KULTUROLOŠKI, ETNOLOŠKI, KULTURNOANTROPOLOŠKI, SOCIOLOŠKI I
ARHITEKTONSKI OSVRTI)

• NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA I GOSPODARSKA KRIZA?
• NEPOZNATI AFRIČKI KONTINENT

• OBRANA I SIGURNOST
• "HOMO BARBARICUS" I NOVO BARBARSTVO KAO BLISKA BUDUĆNOST?

• DUH VREMENA 21. STOLJEĆA: KRIZA ILI BLAGOSTANJE

5
• „VITA ACTIVA"

• „ZAGREBAČKI VREMEPLOV"

• LETVOM U KAZALIŠTE

SURADNICI: Lorna Vlašić, Nino Raspudić, Milana Vuković Runjić, lgor Tabak, Vlado

Vurušić, Ivica Buljan, Vladimir Sever, Duška Čavić, Dinka Telećan, Boris Perić, Boško

Picula, Tomislav Pletenac, Lidija Zozoli, Goran Batina, Slobodan Prosperov Novak

CIKLUS TRIBINA "PREKO RUBA ZNANOSTI"

"Preko ruba znanosti" je ciklus tribina koji govori o neobičnim i neobjašnjivim

fenomenima u alternativnoj znanosti i svijetu. Naravno, riječ je i o mnogim

kontroverznim teorijama koje nije lako svrstati u neke unaprijed pripremljene

kategorije. Radi se zapravo o otklonu od uobičajenog pristupa znanosti, povijesti kao

i pogledu na svjetska i domaća društvena i kulturna zbivanja.

Za razliku od popularne televizijske emisije "Na rubu znanosti" istog autora, ovaj

ciklus tribina u potpunosti koristi sve komparativne prednosti Kulturno informativnog

centra, među kojima je najvažnija da se informacije nude uz mogućnost sudjelovanja

zainteresiranog auditorija, što ovim tribinama daje zanimljiv interaktivan oblik koji u

okviru emisije nije moguć.

Ono što ovim tribinama jamčimo, osim samog voditelja koji je vrsni poznavatelj

materije, su gosti sudionici koji su svi redom eksperti u svom području. Ipak, uvijek se

radi o pozivu na nove mogućnosti i poglede o promišljanjima svijeta i čovjeka, bez

ikakvog fanatizma ili dogmatizma.

6
AUTOR PROGRAMSKE JEDINICE:

Krešimir Mišak (Zagreb, 1972.) hrvatski je novinar znanosti, rock glazbenik i pisac

znanstvene fantastike. Poznat je kao voditelj emisije Na rubu znanosti koja se emitira

na HRT-u. Od 1988. godine radi u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskoga radija,

a od 2002. godine na Hrvatskoj televiziji radi emisiju Na rubu znanosti. Piše pomalo i

za razne novine, kao što su Zabavnik (nedjeljni prilog Jutarnjeg lista), Drvo znanja,

Modra lasta, Svjetlost, Nexus i ine. Pisao je i o stripu (u Hrvatskom slovu, Kvadratu,

Modroj lasti). Godine 1999. počeo je pisati znanstvenu fantastiku. Otad je napisao

desetak kratkih SF priča. Godine 2000. i 2005. dobio je nagradu SFERA za najbolju SF

priču.

Zbirka SF-priča Zvjezdani riffovi objavljena mu je 2005. godine, a u 2006. izdao je

knjigu Telepatija i telekineza.

CIKLUS TRIBINA „Sociologiranje"

Na lokaciji u Preradovićevoj ulici broj 5, knjižara/antikvarijat već trinaest godina, u

suradnji s Kulturno informativnim centrom, djeluje organizira cikluse

promocija/tribina pod nazivom Sociologiranje. Tribine promiču kulturu čitanja i

pridonose razvoju filozofsko-znanstvenog i kulturno-humanističkog diskursa u

stručnoj općoj javnosti. Objavljena knjiga s područja društveno-humanističkih

znanosti povod je za promociju I tribinu na kojoj kao sudionici nastupaju

znanstvenici, pisci i publicisti u ulogama autora, recenzenata, kritičara ...

Mnogi znanstveni radovi objavljeni u Hrvatskoj nemaju zadovoljavajuću razinu

promidžbe ni recepcije u javnosti. Sociologiranje je jedna od mogućnosti gdje

znanstvenici mogu izravno komunicirati sa javnosti izvan svog akademskog miljea.

Tako njihovi radovi, najčešće s područja društveno-humanističkih znanosti,

predstavljaju povod i temu tribine na kojoj imaju mogućnost široj publici iznijeti

7
rezultate svojih istraživanja, kao i najnovije teorijske i empirijske uvide u suvremena

složena društvena zbivanja.

Specifičnost u ciklusu Sociologiranja jest u tome da se diskusija o temi istraživanja ili

knjige između recenzenata, predstavljača i autora razvija u svojevrsne tribine u

dijalogu s publikom. Sociologiranje je zamišljeno kao ciklus tribina koje su potaknute

objavom teorijskih i empirijskih istraživanja objavljenih najčešće u knjigama (8-12

susreta godišnje) s područja društveno-humanističkih znanosti ili književnosti

socijalne tematike.

Poseban cilj je omogućiti uvid javnosti u najnovija društvena istraživanja naših

znanstvenika (instituta, akademskih ustanova ili pojedinačnih istraživanja) o temama

i sadržajima koje su "socio" (društvene) i „logiraju" (uključuju i educiraju) stručnu i

opću javnost.

Opći cilj je poticanje čitanja (znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga) uključujući

njegovanje razvijanje zanemarenog racionalno-znanstvenog, kulturno-

humanističkog (refleksivnog autorefleksivnog) diskursa u stručnom miljeu, ali

javnom mnijenju, osobito u kontekstu nametnutih i prevladavajućih pseudo

paraznanstvenih, estradna-publicističkih i ideološko-svjetonazorskih diskursa koji se

medijski posreduju u komuniciranju s javnošću. Pridonosi se propitivanju

zdravorazumskih društvenih predrasuda i zabluda, te posreduje u izravnoj

komunikaciji između stručne i akademske javnosti sa općom javnosti o najnovijim

(domaćim i stranim) znanstvenim istraživanjima društvenih pojava i procesa.

Program događanja ovisi o vrsti djela koje je povod za organiziranje tribine. Tako se

programom prati recentna produkcija knjiga u RH koje se tiču gore spomenutih tema.

Organizacijski odbor:

Miša Nejašmić, predsjednik organizacijskog odbora

Petar Bujas, član organizacijskog odbora

8
Goran Batina, voditelj i izvršni organizator tribina, dipl. sociolog, izvršni

direktor i urednik Sociološke biblioteke Naklade Jesenski i Turk.

Sudionici tribina su domaći i strani eminentni znanstvenici (antropolozi, etnolozi,

ekonomisti, pravnici, politolozi, sociolozi, psiholozi, lingvisti, teoretičari kulture,

književnici, publicisti i kulturni djelatnici koji nastupaju kao autori, recenzenti),

jednom riječju - stručnjaci za pojedina tematska područja.

SUDIONICI:

Prof. dr. Ivo Žanić, prof. dr. Vjeran Katunarić, prof. dr. Željko Grabarević, prof. dr. Ivo

Rotkvić, prof. dr. Nenad Zakošek, prof. dr. Davorka Matić, prof. dr. Jasminka Lažnjak,

prof. dr. lnga Tomić Koludrović, prof. dr. Ognjen Čaldarović, prof. dr. Rade Kalanj,

prof. dr. Saša Božić, prof. dr. Duško Sekulić, doc dr. Jana Šarinić, dr. Marina štambuk,

dr. Maja Tadić, dr. Robert Mikac, prof. dr. Nenad Fanuko, dr. se. Antonija čuvalo; dr.

Dragana Vučić Đekić, mr. Antonija Maričić, prof. dr. Zrinjka Peruško, dr. Simona Kuti,

prof. dr. Dubravko Žirovčić, dr. Josip Berdica, prof. dr. Tomislav Pletenac, dr. Senka

Božić Vrbančić, dr. Mario Vrbančić; doc. dr. Petra Rodik i mnogi drugi.

KIC - GALERIJA FORUM

Galerija Forum je osnovana 1969. na inicijativu velikih hrvatskih slikara, kipara

i grafičara. Bili su to: Kosta Angeli Radovani, Belizar Bahorić, Raoul Goldoni, Ksenija

Kantoci, Ante Kuduz, Ferdinand Kulmer, lvan Lovrenčić, Stevan Luketić, Edo Murtić,

Virgilije Nevjestić, Oton Postružnik, Zlatko Prica, Nikola Reiser i Frano Šimunović. To

je niz imena koja predstavljaju neka od najvećih opusa hrvatske umjetnosti nakon

Drugoga svjetskog rata. Oni su tijekom desetljeća gradili Galeriju i ona je postala

9
vremenom jedno od najznačajnijih mjesta za promicanje hrvatske umjetnosti. S

obzirom na tu tradiciju, Galerija bi i dalje mogla biti mjesto prezentacije značajne

hrvatske umjetnosti i kao takva treba komunicirati s publikom.

S obzirom na bogatu povijest Galerije Forum i njezinu povezanost s kulturnom

poviješću Zagreba, treba u suvremenoj hrvatskoj likovnoj produkciji prepoznati

imena koja bi bila dostojni sljedbenici navedenih osnivača Galerije Forum, kao i

brojnih umjetnika koji su u njoj tijekom godina izlagali.

Smatram da je ključni motiv vizije Galerije Forum dijalog. Prije svega dijalog s

građanima za koje je Galerija i osnovana i kojima bi ona morala pružiti zanimljiv uvid

u bogatstvo likovne umjetnosti. Nadalje, tu je dijalog s tradicijom unutar kojega treba

pokazati kako se određene postavke, postupci i razmišljanja perpetuiraju kroz

različite generacije i različite društvene kontekste. Za tu svrhu potrebno je povezivati

klasike hrvatske umjetnosti sa stvaralaštvom mlađih generacija, koje svojom

inovativnošću i upornošću zaslužuju biti prihvaćene u svijet hrvatske likovne

umjetnosti. Naposljetku, jako je važan i dijalog između medija i disciplina: njega treba

ostvariti izlaganjem različitih aspekata dokumentacije ili anegdotalnih kurioziteta koji

su vezani uz neki opus iz prošlosti ili suvremenosti. Uz to, likovnoj umjetnosti treba

pristupiti prije svega kao estetskom, ali ništa manje važno i kao antropološkom

fenomenu. Činjenica da centar glavnoga grada Hrvatske ima priliku predstaviti

najbolje od aktualne umjetničke produkcije, te ponovno osvijetliti klasike hrvatske

umjetnosti izrazito je važna u gradnji svijesti građana o sebi, a također i kao

mogućnost predstavljanja hrvatske kulture brojnim posjetiteljima.

Moji su interesi u vizualnoj umjetnosti uvijek bili vezani uz stvaralaštvo koje ne

zaboravlja svoje ishodište u klasičnim medijima, te traganju za odjecima istoga u

suvremenim radovima kao autorski komentari utemeljeni ili na kritici ili na fascinaciji

nasljeđem.

Na tragu svega navedenoga, u programu Galerije Forum, s ciljem analitičkog

pristupa nasljeđu, godišnje treba održati po jednu tematsku izložbi koja bi zahvatila

10
ključne protagoniste hrvatske likovne umjetnosti. Tematskim izložbama

interdisciplinarnoga pristupa (koji bi spajao konkretne radove s njihovim povijesnim

kontekstom u smislu citata ili dokumentacije povezanih s njima) podsjetio bih javnost

na važne teme i ličnosti iz povijesti naše umjetnosti te koji su odjeci njihova rada u

suvremenosti. Intrigantnim izložbama koje tematiziraju značajna poglavlja hrvatske

umjetnosti iz novoga očišta, kao i prezentacijom novih radova suvremenih autora,

treba povećati interes za Galeriju Forum kao i njezinu prisutnost u kulturnom životu

Zagreba.

Također treba povezati Galeriju Forum sa sličnim galerijama iz srednje Europe,

te organizirati umjetničke razmjene koje bi omogućile upoznavanje zagrebačke

publike sa živućim klasicima bliskih zemalja kao i odabranim radovima suvremenih

umjetnika, te izlaganje značajnih hrvatskih umjetnika u nekoj od galerija u

srednjoeuropskim gradovima. Povezivanje Zagreba s ostalim europskim gradovima u

prostorima Galerije Forum (zbog njezina centralna položaja u Zagrebu) može

odjeknuti izrazito pozitivno, ne samo u krugu Zagreba i Hrvatske, nego i u

potencijalnim gradovima partnerima, što sve promiče sliku Zagreba i Hrvatske kao

sredina koje imaju bogatu kulturnu tradiciju i otvorene su za dijaloge s ostalim

europskim i svjetskim zemljama.

S obzirom na moje dosadašnje iskustvo u osmišljavanju, organizaciji i

provođenju izložaba, kao i s obzirom na svoje poznavanje brojnih protagonista

kulturnog miljea, te praćenja mijena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, smatram da

bi s mojim vodstvom Galerija mogla profitirati, pokrenuti se u smjeru veće

prepoznatljivosti i većega značaja u galerijskom svijetu Zagreba i Hrvatske.

Kulturno Informativni centar ima jedinstvenu poziciju u Zagrebu, kao mjesto

pored kojega svakodnevno prolazi tisuće ljudi. Njegov potencijal je u donošenju

kulture svim tim prolaznicima. Kulturni sadržaj na koji bih se orijentirao bio bi

pristupačan, edukativan i namijenjen širokoj publici. Približavanjem kulturnih

sadržaja prolaznicima oblikujemo njihov kulturni život, pa zbog toga treba osluškivati

11
njihovo bilo, odmaknuti se od elitizma i hermetizma i učiniti visokoumjetničke

sadržaje prihvatljivima i razumljivima građanima koji nisu nužno obrazovani u tom

polju.

VODITELJ GALERIJE FORUM I AUTOR PROGRAMA:

Feđa Gavrilović

KIC- GALERIJA NA KATU
MISIJA

Misija Galerije na katu je poticanje stvaranja i diseminacije umjetničkih djela. Galerija

će pratiti umjetnike u razvoju njihovih aktivnosti, a publici će nuditi raznovrstan

umjetnički program.

PROGRAMSKA KONCEPCIJA

Galerija na katu, novouređeni izložbeni prostor Kulturno informativnog centra,
uspješno je ušla u svoju drugu sezonu. Prostor današnje Galerije na katu nekada je
bio Studio Galerije Forum ( 1971. - 1994. g.), namijenjen mladim autorima. Posebna
pozornost pridavana je autorima koji su problematizirali recentne likovne fenomene i
imali aktivan i dinamičan odnos prema suvremenosti, što i danas ostaje temeljna
odrednica programa Galerije na katu.

U nešto više od godinu dana, Galerija na katu potvrdila se kao jedan od najaktivnijih
galerijskih prostora u Zagrebu. Ne zanemarujući prednost lokacije nad ostalim
prostorima u gradu, Galerija na katu se prije svega pozicionirala svojim programom
koji su prepoznali i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, a posebno struka i publika.

U skladu s navedenim, namjera nam je nastaviti dobre prakse iz prethodnih godina,
pa će se tako program galerije nastaviti razvijati u dva započeta smjera: jedan koji se
bavi promoviranjem fotografske umjetnosti (u periodu od 1994. - 2017. taj isti
prostor dijelili su kafić KIC klub i KIC FOTO GALERIJA) i drugi koji je okrenut novim
izlagačkim koncepcijama.

12
PROMOVIRANJE SUVREMENE FOTOGRAFIJE

Naš cilj je ostvariti izložbeni program samostalnih i skupnih projekata koji će, od
umjetničke do dokumentarne fotografije, povezati renomirane i mlade autore,
podržavati i promicati nove darovite autore i tako stvoriti prostor vidljivosti za
suvremenu hrvatsku fotografiju.

Zainteresirani smo prije svega za trenutno stanje suvremene fotografije - prirodu
medija koji čini neodvojivi dio umjetničkog djela - izmjenjujući izložbe priznatih
autora i mladih autora čiji umjetnički pristup cijenimo. Cilj našeg pristupa neće se
ograničavati na stil i izbor teme. Bitna značajka bit će autorov naglasak na
promišljanju teme, te pogled kojim nas autor potiče na promatranje svijeta.

U izboru umjetnika orijentirat ćemo se na one koji u svojem radu istražuju nove
oblike fotografije istražujući granice fotografije kao medija. Određivanje polja
fotografije, njegovo širenje i ograničenja bit će u središtu istraživanja umjetničkih

projekata. Galerija na katu nastojat će razvijati kako autorsku fotografiju tako i
kustoske koncepcije zasnovane na fotografiji.

U skladu s tim, željeli bismo nastaviti suradnju i partnerstvo s festivalom fotografije
Organ vida.

NOVE IZLAGAČKE KONCEPCIJE

U novim izlagačkim koncepcijama naglasak je na projektima koji galerijski prostor
vide kao polazište za svoj rad. Prostor tako postaje aktivan dio izložbe, prostor koji
živi i diše u dijalogu s dinamikom Centra u kojemu se svakodnevno odvijaju i brojne
druge aktivnosti.

Galerija na katu otvorena je za nove umjetničke prakse, osobito za radove in situ,
instalacije i performanse. Podržava i ohrabruje umjetnike čije stvaralačke procese
pokreću smionost i sklonost eksperimentiranju.

Uz domaće autore, predstavljat ćemo i međunarodne Uednoga godišnje), a te
programe bismo realizirali u suradnji s veleposlanstvima i kulturnim institutima. Cilj
ovakve suradnje nije samo gostovanje inozemnih autora. Željeli bismo pokrenuti

13
program međunarodne suradnje u kojemu bismo predstavljali hrvatske umjetnike na
međunarodnoj sceni.

Svojim programom i odabranim projektima, Galerija na katu potiče razmjenu i dijalog
umjetnika i publike.

POPRATNI PROGRAM/ SUSRETI S UMJETNICIMA I RADIONICE

Susrete i razgovore s umjetnicima koji bi publici približili svoj stvaralački proces i

objasnili motive nastanka umjetničkog djela, održavali bi se jednom do dva puta za

vrijeme trajanja izložbe. Edukativni dio programa odvijao bi se kroz susrete i

radionice s učenicima Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, te s učenicima

zagrebačkih gimnazija.

KUSTOSI GALERIJE NA KATU:

EMIL MATEŠIĆ

ANDREA GRGIĆ

KIC - IZDAVAŠTVO

VIZIJA KULTURNE DJELATNOSTI

1. Ponovno oživljavanje izdavaštva kao kulturne djelatnosti KIC-a koja ima mogućnost

dati veliki doprinos ostvarenju vizije KIC-a kao ustanove u kulturi (Postati zbirna i

referentna točka na 'crti bojišnice' između popularne i visoke kulture koja povezuje i

promiče raznolike stvaralačke tendencije i društvena kretanja)

14
2. Izdavanje knjiga i drugih publikacija te visoko pozicioniranje u kulturnoj javnosti

čime se dodatno osnažuje imidž i izvrsnost Ustanove

3. Izdavaštvo kao djelatnost koja povezuje i prati kulturne djelatnosti ustanove
(tribine, galerijske djelatnosti, glazbeno-scenske djelatnosti..)

4. Izdavaštvo kao profitabilna djelatnost Ustanove

RAZRADA:

Predlažemo ponovno aktiviranje izdavaštva, koristeći naše komparativne prednosti.

Ovaj projekt može se realizirati vještom kombinacijom postojećih resursa ustanove

(glavni urednik izdavačke djelatnosti), vanjskih suradnika (prevoditelji, lektori itd.) i

mogućnostima suizdavaštva s relevantnim izdavačima (Jesenski i Turk, Školska knjiga,

Vuković i Runjić) koji bi preuzeli grafički, tiskarski i distribucijski dio poduhvata. Ovo

se prvenstveno odnosi na izdavanje stranih i domaćih autora, koji su povezani s

misijom i vizijom naše Ustanove u kulturi.

Isto tako, izdavaštvo kao djelatnost idealno je kao povezujuća djelatnost u Ustanovi.

Primjerice, moguće je organizirati ciklus predavanja i tribina koje bi se snimale, a

onda ih izdati kao knjige. Time i djelatnost tribina dobiva na značenju, ne samo u

smislu da prati relevantna društvena i kulturna kretanja, već i da ono što je izrečeno

bude i zabilježene, čime se znatno poboljšava memorija Ustanove tj. ono što

Ustanova proizvodi postaje tako trajnim dobrom. Također, to omogućuje i

potencijalnoj publici iz drugih gradova da bude upućena u rad Ustanove, čime se njen

15
utjecaj na društvena i kulturna kretanja znatno proširuje. Stoga u mandatnom

razdoblju predlažemo ZBORNIK KIC-a.

Postoje mogućnosti da se tako razvijaju i druge djelatnosti kao što je likovno

galerijska djelatnost (likovne monografije, fotografske monografije itd.), glazbeno-

scenska djelatnost (izdavanje drama, izdavanje autora, domaćih i stranih, čija se djela

izvode u okviru matične djelatnosti).

Također, moguće je da izdavaštvo prati i pomaže izvođenju posebnih projekata

Ustanove (Zagrebi, razni preformansi na Teslinom platou itd.)

Naposljetku, odavno postoji potreba za izdavanjem letaka koji prate mjesečne ili

dvomjesečne aktivnosti ustanove, kao i posebnih, specijaliziranih brošura, ovisno o

projektima.

Ustanova kroz izdavaštvo može sudjelovati i u produkcijskom djelu djelatnosti:

prikupljanje sredstava kroz natječaje Ministarstva kulture RH, MZOS RH, GUOKŠ

grada Zagreba, Turističke zajednice, kao i kroz natječaje stranih kulturnih

predstavništava i fundacija (Goethe institut, Francuski institut "A. G. Matoš", Rusko

veleposlanstvo itd.) te europske fondove (Creative Europe).

KIC- FILMSKI PROGRAM

KIC Art kino želi se pozicionirati kao interaktivna gradsko kino te nezaobilazna

destinacija za sve filmofile u kojem se filmovi gledaju, ali i promišljaju. Mjesto koje će

poticati na razmišljanje o filmovima, prostor u kojem će se pozivati na raspravu o

16
filmu, kao i sjeme novih kreativnih ideja, uz pomoć hrvatskih i svjetskih filmskih

umjetnika i stručnjaka za film. Gledatelji će, u tom novom prostoru, imati aktivnu

ulogu te i sami postati sudionici i sukreatori umjetničkih događaja i prosudbe

umjetničkog djela. Stoga će u mandatnom razdoblju KIC Art kino pomne birati svoje

programe, profilirajući vlastitu publiku na način da se odabranim gostovanjima

domaćih i stranih redatelja i stručnjaka za film, putem filma skrene pozornost na širi

društveni kontekst i na nove trendove u umjetničkom stvaralaštvu. Kako se u KIC-

ovoj dvorani uz filmske programe redovito održavaju se i tribine, predavanja, okrugli

stolovi, diskusije, promocije knjiga, performansi i druga ponašanja, filmski program

bit će naglašene interdisciplinaran i povezan s drugim programskim segmentima

jednog modernog gradskog kulturnog centra. Uz vlastite filmske programe KIC Art

kino nastavit će suradnju s udrugom Restart na programiranju dokumentarnih

stranih i domaćih filmova Dokukino KIC, ali i s brojnim vodećim filmskim festivalima

(Subversive Festival, Filmske mutacije, Animafest, Festival tolerencije - JFF, Zagreb

Film Festival itd). Ovaj aktivan i dinamičan prostor nastojat će biti otvoren za sve i

uzima inkluzivnost kao svoj kredo. Odlazak u kino tretira se kao poseban doživljaj -

gledanje filmova nadopunjuju edukacija, druženje i interakcija s publikom. KIC Art

kino zamišljeno je kao mjesto susreta filmske umjetnosti s ostalim umjetnostima i

mjesto spajanja različitih publika i supkultura, od onih najmlađih do najstarijih, ali

prije svega kino u kojem u dobrom društvu možete pogledati svoj omiljeni film.

Baštineći pozitivna iskustva rada prethodnih godina te postavljajući nove ciljeve,

okosnicu programa KIC Art kina u mandatnom razdoblju trebaju činiti projekcije

odabranih filmskih naslova recentne hrvatske, europske i svjetske proizvodnje,

filmski ciklusi, tribine i predavanja s temama o filmskom stvaralaštvu, razgovori s

filmskim autorima, retrospektive filmskih festivala u Zagrebu te organiziranje

projekcija povodom pojedinih aktualnih događaja.

17
PREDSTAVLJANJA HRVATSKIH I STRANIH FILMOVA

KIC Art Kino postat će mjesto gdje će hrvatski, a i strani autori predstavljati svoje

najnovije radove, a publika, nakon odgledanog filma, imati priliku razgovarati sa

redateljem i ekipom koja je sudjelovala na stvaranju filma. Poseban naglasak stavit će

se na neafirmirane autore, kao i na autore kratkometražnih filmova, koji, osim na

filmskim festivalima, nemaju priliku na ovaj način predstaviti svoj rad, ali i na autore

koji su svojim radom obilježili hrvatsku kinematografiju.

KRATKA FORMA

Nastojeći „izvući" kratkometražnu filmsku vrstu iz festivalskih okvira na redoviti

kinorepertoar, KIC Art kino jedan bi od svojih vodećih filmskih ciklusa posvetilo

suvremenom hrvatskom kratkometražnom filmu, ali i pokrećući program koji će

predstaviti recentne naslove kratkog i srednjeg metra i to igrane, dokumentarne,

animirane, eksperimentalne ali i promotivne i glazbene filmove.

Filmovi bi bili prikazani uz razgovor s njihovim autorima koji bi time dobili jedinstvenu

prigodu da publici predstave svoj rad i stvaralaštvo. Time bi KIC Art kino dugoročno

postale središnjim kinoprostorom u Zagrebu, ali i šire, u kojem bi zainteresirani

gledatelji imali mogućnost pratiti recentnu hrvatsku filmsku produkciju izvan

dugometražnog igranog filma, a autori osigurano mjesto za prikazivanje svojih

filmova.

FILM O KOJEM SE GOVORI

Provokativni naslovi koji tjeraju gledatelja na razmišljanje, koji će biti povezani i sa

tribinama i predavanjima nakon projekcija. Neki od filmova koji će se „promišljati" na

taj način su dokumentarci suvremene društveno zanimljive tematike, ali i igrani i

18
eksperimentalni filmovi. Ovaj program ciljano želi vratiti raspravu u kino, nudeći

mogućnost razgovora sa stručnjacima, istomišljenicima ali i onima koji ne dijele

stavove gledatelja, o temi koja je predstavljena u odgledanom filmu.

GRAD I FILM: URBANI KRAJOLICI I FILMSKE VIZURE

Grad je u svojoj biti proces - on se mijenja u svojim mnogim dimenzijama u
povijesnoj perspektivi, ali i u svakodnevnoj perspektivi. Naše „proživljene iskustvo"
pretvara grad apstraktne strukture u svakodnevnu praksu i simboličko mjesto,
pozornicu na kojoj proživljavamo svoje živote. Međutim, mnoga naša iskustva i
simboličke predodžbe gradova odvijaju se putem filma. Od svog začetka film se
pokazao kao moćan medij koji uobličuje naše viđenje grada i odnos prema raznim
problematikama urbane svakodnevice. Ovim programom htjeli bismo kroz filmske
projekcije i tribine propitati najvažnije probleme naše urbane svakodnevice, viđene
kroz prizmu filma (dokumentarnog, igranog i aktivističkog), spajajući filmološke,
arhitektonske/urbanističke, sociološke i urbano-antropološke preokupacije.

Dokumentarni dio ovog ciklusa možemo započeti uratkom američkog sociologa
Lewisa Mumforda, koji je među prvima kritizirao suvremenu arhitekturu i
urbanizaciju zbog dehumanizirajućeg učinka koji pretvara naše gradove u
nekropolise, te je smatrao da suvremena tehnika omogućuje i drugačije prostorno
organiziranje i humaniju životnu ekologiju (npr. koncepciju »grada vrta«). Prema
utjecajnoj knjizi Grad u historiji u suradnji s National Board of Canada, Mumford je
snimio kultni serijal u šest polusatnih nastavaka Lewis Mumford on the City (1963.)
Aktivistkinja i urbanistica Jane Jacobs dijelila je njegovu kritičnost, međutim smatrala
je kako je budućnost gradova u lokalnim, community projektima te je zagovarala
bottom-up pristup urbanom planiranju. Donosimo hrvatsku premijeru dokumentarca
o slavnoj aktivistici Citizen lane: Battle for the City (2016), koji nastoji ukazati kako su
antidemokratski pristupi gradskom planiranju sustavno neodrživi: grassroots, bottom
up pristup imperativan je za društveni, ekonomski i ekološki uspjeh naših globalnih
gradova. Pritajene gentrifikacijske procese u Europi i svijetu pratimo kroz nekoliko
recentnih dokumentarnih produkcija (u suradnji s Liverpool Radical Film Festivalom),
između ostalog filmom Secret City koji prati zlokobne makinacije londonske gradske
uprave. Prikazat ćemo i dokumentarni film o utopističkom projektu Novi Babilon
nizozemskog slikara i bivšeg člana Situacionističke internacionale Constanta
Nieuwenhuysa koji je inspiriran knjigom Homo Ludens Johana Huizinge kreirao svoju
viziju isprepletene mreže gradova budućnosti u kojima su u fokusu čovjek koji je
oslobođen fizičkog rada, a čija je svakodnevica prožeta umjetnošću i kreativnom

19
igrom. Vizualni antropolog Jay Ruby u svojim Oak Park Stories, nizu eksperimentalnih,
refleksivnih i digitalnih etnografija, istražuje 40-godišnji društveni eksperiment u Oak
Parku, čikaškom predgrađu. Ruby pokazuje kako je dugotrajan i kompleksan proces
vladinih i nevladinih mjera i inicijativa osmislio strategiju koja je Oak Park pretvorila u
jednu od najstabilnije integriranih zajednica u SAD-u. Ova transformacija nekoć
sumornog i razjedinjenih predgrađa u liberalne, heterogeno mjesto stanovanja
specifičnog i osebujnog karaktera, u fokusu je ove studije. (Oak Park proglašen je
jednim od najboljih 20 javnih prostora u Americi.)

U igranom dijelu ovog ciklusa donosimo nekoliko filmova velikih sineasta (Godard,
Pasolini, Tati) koji su dijelili ovu zabrinutost za budućnost naših gradova i njihovo
pretvaranje u gradove iluzije i kulturne potrošnje, te su ih obrađivali na sebi
svojstvene načine - Pasolini upućuje ogorčeni apel UNESCO-u za zaštitu
srednjovjekovnog grada Sane od kako ruskih, tako i američkih utjecaja; Godard
govori dvije-tri stvari o njoj: ona iz naslova je koliko Juliette, mlada glumica koja se
počinje baviti prostitucijom, toliko i sam grad (le vi/le, francuski ženski rod) koje
gaulističkaekonomija i modernizacija Pariza podjednako razaraju i vrše nasilje nad
njima. - u zadnjoj sceni prehrambeni artikli iz dućana tvore brendovski model koji
prikazuje stambeni kompleks zgrada. Godardov je to vizualni komentar na
komercijalizaciju gradskog života i svođenje ljudskih interakcija na odnose razmjene
dobara. Dok možda najžešći filmski kritičar ispraznosti naših modernih gradova,
zvijezda nijemog filma Jacques Tati u satiri Playtime gradi divovski set futurističkog
Pariza sačinjenog od sterilnih interijera, staklenih fasada i čeličnih nebodera.

Donosimo i nekoliko najupečatljivijih filmskih prikaza grada, koji nam ne otkrivaju
toliko funkcioniranje grada i urbane probleme, već daju subjektivne, ponekad i
fantazmagorične autorske prikaze koji se ipak urezuju u naše simboličko shvaćanje
grada - Venecija, Lisabon, Rim, Budimpešta ... Grad-protagonist implicira da urbani
prostor postaje dominantni narativ, a ne samo virtualni ambijent u kojem obitavaju
likovi i poprište filmskih radnji; ovi filmovi ne bi mogli biti snimljeni u bilo kojem
drugom gradu, oslanjajući se kako na njegove geografske, tako i na njegove
sociološke aspekte - lokacija i njezini vremensko-prostorni gabariti postaje glavni
čimbenik naracije. Roma je Fellinijeva impresionistička poema posvećena prošlosti i
sadašnjosti grada Rima gledanog očima zaljubljenog promatrača. Stotine
ekstravagantnih kadrova montirane su u ritmički crescendo a kulminiraju satiričnom
modnom paradom u kojoj se parodira bogatstvo, komercijalizacija i korupcija
katoličke crkve. Don't Look Back psihološki triler s elementima horora naglašava
polako propadanje Venecije, stavljajući konture ovog „grada sablasti" (Agamben) u
prvi plan i na taj način dočaravajući psihološka stanja likova. Filmovi lstvana Szaba
impresivna su panorama života stanara jedne budimpeštanske zgrade; Wenders daje
svoju baroknu viziju Berlina koji posjećuju anđeli, a Tanner (/n the White City)

20
pokazuje odraz melankoličnog ugođaja bivše kolonijalističke prijestolnice Lisabona na
ljubavni trokut glavnih likova.

Potencijalni gosti: Boško Picula, Sonja Leboš, Danijel Rafaelić (Zagreb na filmu). Jay
Ruby, Anthony Killick, Maroje Mrduljaš, Saša Šimpraga ....

POPIS FILMOVA

1.Borba za grad na filmskom platnu

LEWIS MUMFORD ON THE CllY, 1963. (TV- serija, 6 epizoda)

CONSTANT ODER DER WAG NACH NEUE BABYLON, 1968.

CITIZEN JANE: BATTLE FOR THE CllY, r. Matt Tyrnauer, 2016.

CllY LIMITS, r. Laurence Hyde, 1969.

OAK PARK STORIES, r. Jay Ruby (5 epizoda)

SECRET CllY: A film about the City of London, the Corporation that runs it, and its
role in the economic crisis. r. Michael Chanan i Lee Salter, 2015. (film će biti prikazan
uz gostovanje autora i još nekoliko filmova koji obrađuju druge gradove i učinke
procesa gentrifikacije na njih)

ZIDINE SANE, r. Pier Paolo Pasolini, 1971.

2 ili 3 STVARI KOJE ZNAM O NJOJ, r. Jean-Luc Godard, 1967.

PLAYTIME, r. Jacques Tati, 1967.

MOJ STAN, r. Zvonimir Berković, 1962.

BETONSKA LJUBAV (o stanarima Vitićeva nebodera u Zagrebu)

2. Gradske impresije- od anđela do svećenika na rolama

ROMA, r. Federico Fellini, 1972.

IN THE WHITE CITY, r. Alain Tanner, 1983.

DON'T LOOK NOW, r. Nicolas Roeg, 1973.

21
BUDIMPEŠTANSKE PRIČE, r. lstvan Szabo, 1977.

ULICA VATROGASACA BROJ 25, r. lstvan Szabo, 1973.

NEBO NAD BERLINOM, r. Wim Wenders, 1987.

OF TIME AND CITY, r. Terence Davies, 2008.

TREĆI ČOVJEK, r. Carol Reed, 1949.

ARTERIA -TJEDAN FILMA O UMJETNICIMA

Arteria je koncipirana kao specijalizirani filmski festival koji se bavi isključivo
filmovima koji problematiziraju život i opus umjetnika koji se izražavaju u raznim
medijima. Namjera manifestacije je kroz edukacijske-dokumentarni format približiti
život i stvaranje umjetnika koji su ili obilježili svoje vrijeme ili stvarali u potpunoj
anonimnosti, neopterećeni percepcijom svoga rada te kroz KIC-ovu platformu
informirati javnost o kompleksnosti i zahtjevnosti umjetničke egzistencije.
Multimedijalni program sastoji se od filmskih projekcija, tribina i gostovanja autora,
uz naglasak na sintezu visoke i popularne kulture. U sklopu prva dva izdanja Arterije,
uz velik i pozitivan odaziv publike, prikazano je dvadesetak igranih i dokumentarnih
filmova o tako različitim umjetničkim osobnostima kao što su zagonetna
fotografkinja-dadilja Vivian Maier, spisateljica i redateljica Marguerite Duras,
kompozitor Gustav Mahler, koreografkinja Mathilde Monnier, kiparica Camille
Claudel, redatelj Jacques Demy; a koji su bili popraćeni zanimljivim razgovorima i
tribinama. Drugo izdanje Arterie donijelo je pak presjek aktualnih dokumentaraca o
nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice - između ostalih, legendarni glumac
Marlon Brando, kontroverzni redatelj Rainer Werner Fassbinder, dokumentarni
filmaš i kultni fotograf americane Robert Frank (koji paradoksalno sam mrzi pozirati
za kameru), slikar i beskompromisni kritičar umjetničkog tržišta Robert Cendella,
avangardna glazbenica i vizualna umjetnica Laurie Anderson čiji Heart of a Dog prati
njezino nošenje sa životnim gubicima i efemernošću; punk ikona lggy Pop.

U dokumentarnom segmentu ovogodišnje, treće Arterije donosimo nekoliko
zanimljivih dokumentaraca - 'Beuys' o slavnom njemačkom konceptualnom
umjetniku i aktivistu Josephu Beuysu. U goste nam dolazi autor dokumentarca
Andres Veiel te ćemo u razgovoru s njim problematizirati nasljeđe Beuysova
umjetnička djelovanja i njegova poznata, no često neshvaćena gesla kako u svakom
čovjeku čuči umjetnik - Jeder Mensch ist ein KOnstler. Donosimo i doks o japanskoj
vizualnoj umjetnici Yayoi Kusama ('Yayoi Kusama: Life in Polka Dots') osvrćući se na

22
odnos umjetnosti i uvriježenog reduktivnog, racionalističkog pristupa mentalnom
zdravlju i bolesti. Tu je i film o avangardnom glazbeniku i eksperimentatoru Franku
Zappi ('Eat that Question: Frank Zappa in His Own Words'). U sklopu igranog
segmenta obrađujemo dvojicu velikih umjetnika koji su svaki na svoj način obilježili
20. stoljeće: nizozemski slikar Van Gogh i japanski književnik Yukio Mishima.
Umjetnike promatramo iz dvije potpuno različite perspektive kako su ih vidjeli
dvojica različitih filmskih autora, suprotstavljajući jednu drugoj dvije umjetničke vizije
i dva filmska svijeta. (Van Gogh kako ga vidi francuski sineast Maurice Pialat nasuprot
Van Goghu kako ga vidi američki filmaš Robert Altman; Mishima u kultnom filmu
Paula Schradera nasuprot Mishime u kontroverznom filmu japanskog
revolucionarnog filmaša Kojija Wakamatsua.)

Jedna od tema Arterije u mandatnom razdoblju je i odnos umjetnika i urbane sredine
u kojoj stvaraju, u kojoj mjeri se ona održava na njihovo stvaralaštvo i uvjetuje ga, a u
kojoj mjeri oni povratno mijenjaju svoju sredinu. Propitujemo umjetničke načine
stvaranja grada, te artikulaciju urbanog prostora i načina života iz perspektive
umjetnika i izvođača. U kojoj mjeri umjetnici stvaraju grad, a grad stvara umjetnike?
U kojoj mjeri današnja komercijalizacija/banalizacija i komodifikacija umjetnosti
sputavaju kreativnost? U kojoj mjeri gentrifikacija gradova danas guši spontano
razvijanje umjetničkih sredina, svodeći prostore na nostalgizaciju i recikliranje
nekadašnjih supkulturnih pokreta i umjetničkih praksi koje u međuvremenu postaju
dio mainstreama? Je li umjetnička transformacija grada moguća ili se začarani ciklus
sprege tržišta, umjetnosti i vlasti perpetualno samo-obnavlja?

Filmovi će biti popraćeni interdisciplinarnim predavanjima, tribinama i razgovorima
koji će pojedine karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru
u promišljanje nekih od ključnih problema današnje umjetnosti, odnosa umjetnosti i
njezine okoline, umjetnika i publike, umjetnosti i gorućih društvenih problema.

Gosti/predavači: Marija Ott Franolić, Milana Vuković Runjić, Daniel Rafaelić, Eikoh
Hosoe, Tanja Vrvilo, Dina Pokrajac, Boško Picula, Andres Veiel, Heather Lenz,
Thorsten Schutte, Antun Maračić, itd.

POPIS FILMOVA

BEUYS, r. Andres Veiel, 2017. (o Josephu Beuysu)

EAT THAT QUESTION: FRANK ZAPPA IN HIS OWN WORDS, r. Thorsten Schutte, 2016.
(o glazbeniku Franku Zappi)

YAYOI KUSAMA: A LIFE IN POLKA DOTS, r. Heather Lenz, 2018. (o japanskoj vizualnoj
umjetnici Yayoi Kusama)

MISHIMA: LIFE IN FOUR CHAPTERS, r. Paul Schrader, 1985. (o Yukiju Mishimi)

23
11:25 THE DAY HE CHOSE HIS OWN FATE, r. Koji Wakamatsu, 2012. (o Yukiju
Mishimi)

VAN GOGH, r. Maurice Pialat, 1991.

VINCENT & THEO, r. Robert Altman, 1990.

KLIMT, r. Raoul Ruiz, 2006.

LIGHTNING OVER WATER, r. Wim Wenders, 1980. (o Nicholasu Rayu)

TOTAL ECLIPSE, r. Agnieszka Holland, 1995. (o Arthuru Rimbaudu)

SAMOGLASNICI, r. Nikola Đurić, 1973. (o Arthuru Rimbaudu)

AUTORICA PROGRAMSKE JEDINICE:

Dina Pokrajac diplomirala je novinarstvo i politologiju na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu. Studentica poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne
antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala na nekoliko projekata
Galerije stanara, te na nizu interdisciplinarnih projekata s naglaskom na filmu i
kritičkoj teoriji. Asistentica produkcije i konceptualna menadžerica filma Simplon
Express/Povratak (2012.), u sklopu Croatie, la voici/Festival de la Croatie en France.
Radila u organizaciji kongresa Shortcut Europe Zagreb 2012 Europske mreže
kulturnih centara. Od 2012. radi u Kulturno informativnom centru (KIC) prvo kao
pripravnica kulturnih djelatnosti, a potom kao organizatorica projekata te selektorica
Arteria - Tjedan filma o umjetnicima (2016. i 2017.) i drugih filmskih programa.
Godine 2016./2017. radila je kao voditeljica Galerije Greta. Od 2017. radi u kinu
Europa kao voditeljica odnosa s javnošću. Asistentica press službe 15. Zagreb Film
Festivala i voditeljica odnosa s javnošću 3.KinoKino - Međunarodnog filmskog
festivala za djecu. Voditeljica filmskog programa i glavna producentica Subversive
Festivala. Koordinatorica programa Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma. Piše
i objavljuje tekstove za Zarez i Hrvatski filmski ljetopis. Urednica je i predsjednica
udruge Scarabeus Libris, te suradnica na izdavačkim projektima Naklade
Jesenski&Turk (džepna enciklopedijska biblioteka što znam?). Izvršna urednica knjige
Kulturni menadžment, marketing i animacija autorice Milene Dragičević - Šešić, te
urednica knjige Međuslika: fotografija, film, video autora Raymonda Belloura.
Prevela je s engleskog knjigu Umjetnost i tehnika autora Lewisa Mumforda.

24
KIC -TEATRON

TEATAR ERATO
Već šest godina u KIC-u se odvija koncertno čitanje drama, prvenstveno uz suradnju
s našim velikim dramskim umjetnikom Zdenkom Jelčićem. Tako je prvi put, u
produkciji Teatra Erato, KIC postao i malo kazalište s velikim potencijalima, pogotovo
sada kad je pri kraju uređenje dvorane sa scenskom rasvjetom. Samo koncertno
čitanje drama je zapravo obnovljena zagrebačka (agramerska) tradicija. Radi se o
skraćenom izvođenju dramskih tekstova u kojem će učestvovati oko tri glumaca u
okviru jedne predstave, pri čemu jedan glumac može tumačiti više uloga. Također,
sudjelovat će i narator.
Premda se radi o skraćenom izvođenju, zadržani su svi esencijalni elementi drame.
Na taj način promoviraju se autori drama, dok će se glumci okušati u jednoj, do sada
kod nas dugo vremena neizvođenoj, dramskoj vrsti, na isti način kako je to
uobičajeno u kazalištima diljem Europe (npr. Schauspielhaus ZOrich, Schauspielhaus
Wien, Schauspielhaus Hamburg itd.).

U koncertnom izvođenju drama sudjelovat će sljedeći glumci: Dragan Despot, Boris
Svrtan, Zdenke Jelčić, Zlatko Ožbolt, Duško Valentić, Doris Šarić Kukuljica, Perica
Martinović, Alma Prica, Rene Medvešek, Joško Ševo i drugi.

Previđena je i suradnja sa Akademijom dramskih umjetnosti i Muzičkom akademijom,
tako da će se u ovom zanimljivom projektu moći okušati i mladi, neafirmirani autori.

SURADNICI: Lidija lvanda i Zdenke Jelčić

TEATAR POEZIJE u KIC-u
Ideja Teatra poezije u Hrvatskoj je da se u Zagrebu uspostavi nova alternativna scena
s koje bi se čuo živi, probrani govor velikana 20. i 21. stoljeća. Uz minimalnu
adaptaciju kino dvorane i adekvatnu rasvjetu oblikovat ćemo novi komorni kazališni
prostor u središtu grada.

Multimedijalna poetsko-scenska događanja zasnovana su na opusu velikana pisane
riječi koji su u životu 20. stoljeću igrali bitnu ulogu u formiranju hrvatske umjetnosti i
kulture. Programi su koncipirani po principu citatnosti ili kolaža u kojima se grade

25
scenski portreti udjelom različitih umjetnosti: glume, filma, glazbe, likovnih atrakcija,
književno-povijesnih svjedočanstava ...

Poezija je središte dramskog intenziteta predloženih programa. Kulture se mjere
„poletom stiha". Teatar poezije afirmira samosvojni oblik scenskog govora najtočnije
odrediv kao poetski kabaret. Značajka bi bilo kabaretskog doticaja s publikom, ne
estradna glasnoća, nego povjerljivi pjesnički govor koji istražuje granice glasa i tišine,
gdje se uvijek radi o istoj konačnoj svrsi: uvlačenju publike u fenomen poetskog
govora.

Autor koncepta: Goran Matović

KIC- KULTURNI PORTAL

Kao što je poznato KIC nije samo kulturni već i informativni centar. To podrazumijeva
informiranje o kulturnim i društvenim kretanjima što tek u informacijskoj eri i može
postići puni učinak. A danas su mogućnosti nebrojene: od pukog bilježenja KIC-ovog
programa pa sve do snimljenih webinara, prenošenja KIC-ovih događanja uživa ali i
stvaranja platforme za kvalitetno i dubinsko informiranje o kulturi našega grada.

Sve to upućuje na evoluciju KIC-ovih web stranica u istinski kulturni portal u
mandatnom razdoblju, uz angažiranje zainteresiranih zaposlenika i vanjskih
suradnika.

KIC I UPRAVUANJE JAVNOM USTANOVOM U KULTURI

Kao dugogodišnji djelatnik Kulturno informativnog centra (od 1999. godine) prošao
sam gotovo sve etape uspona i padova ove kulturne ustanove u zadnjih gotovo 20
godina. U mandatnom razdoblju, temeljem dugog iskustva, nastojat ću iskoristiti
priliku i prihvatiti izazov upravljanja ustanovom s toliko utjecajnom tradicijom u
trenutku kad se čini da je moguće povratiti staru slavu. Pritom, uzor će mi biti politika
kontinuiteta jer sam duboko svjestan da ni svijet, a niti KIC ne postoji od mene. Na
neki način, ako mi se ukaže povjerenje, nastojat ću „japanizirati" KIC: pokušat ću

26
zaista svim svojim znanjem i iskustvom spojiti izvrsnu tradiciju s potrebama vremena
u kome živimo, bez ikakvog podilaženja. Kriteriji izvrsnosti će mi uvijek biti presudni.

U Zagrebu, 3. 4. 2018. godine

J Petar Bujas

~

27