OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole

Decembar, 2009. godine

Nakon provedene evaluacije okvirnih nastavnih planova i programa za prvu trijadu, usvojene su određene korekcije tako da Okvirni nastavni plan i program za 1. razred devetogodišnje osnovne škole ima sljedeći sadržaj:

Sadržaj

Uvod...............................................................................................................3-6 Okvirni nastavni plan za 1. razred devetogodišnje škole...............................7 Nastavni planovi obaveznih predmeta...........................................................8 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost................................................9-16 Matematika...................................................................................................17-24 Moja okolina................................................................................................25-32 Muzička kultura...........................................................................................33-42 Likovna kultura............................................................................................43-48 Tjelesna i zdravstvena kultura......................................................................49-57 Vannastavne aktivnosti.................................................................................58-61 Predpostavke za realizaciju svih programa...................................................61-62 Smjernice za praćenje i opisno ocjenjivanje postignuća učenika.................63-64

2

UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmišljeniji izbor sadržaja programa, usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i kao osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljšanje kvaliteta komunikacije među svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma bi u prvi plan morala staviti dječiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvođenju promjena. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi, među nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagoškog naslijeđa, ali i prihvatiti ideje iz svijeta (kojih nije malo), a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nužno je naći mjeru između novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili će od početka pridobiti za saradnju i motivisati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno obrazovni proces, ali utiču i na kvalitet življenja. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji obezbjeđuje realizaciju potrebnih priprema za uvođenje promjena, koji neće izazvati poremećaje u školama, a to znači da smo krenuli od uvođenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005.godini. Reforma će pratiti ovu generaciju. To je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizovati. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. Ne može biti riječi o prilagođavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadržaji prilagođeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. Mišljenje djeteta na ovom uzrastu je konkretno, interes prema igri i svim vidovima komunikacije veoma naglašen, dijete je otvoreno i radoznalo, vlada usmenim govorom u obimu koji obezbjeđuje komunikaciju i u nekim se aspektima govora približava govoru odraslih. Predstoji rad na finijim aspektima jezika i govora. To je vrijeme koje daje mogućnost korekcija. Vrijeme do desete godine smatra se najpogodnijim za učenje jezika, ali i za usvajanje svih bitnih sadržaja. I na fizičkom planu dijete doživljava intenzivne promjene, rast i razvoj. Neadekvatna briga može izazvati probleme u razvoju, dovesti do deformiteta. Na tim osnovama razvijaju se novi programi za razrede koji slijede. Neuvažavanje kontinuiteta u odgojno-obrazovnom procesu neminovno vodi frustracijama učenika, ali i nastavnika i roditelja. Osnovna karakteristika školskog rada jeste ozbiljnost u pristupu i odgovornost prema zajednici, profesionalna kompetencija, mogućnost anticipacije cilja, planski i organizovan pristup realizaciji svih segmenata koji vode ostvarenju tog cilja, razumijevanje filozofije odgoja i obrazovanja. Izradi Nastavnog plana i programa za prvi razred devetogodišnje osnovne škole prethodile su važne aktivnosti: izrada i usvajanje Koncepcije devetogodišnjeg obaveznog

3

• Naglašenije afirmisanje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. • Povećana je odgovornost škole. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. Najvažnije promjene koje donosi reforma osnovne škole: Upis u školu djece mlađe hronološke dobi (sa 5. nastavnika i svih zaposlenih. Nastavni plan i program pojedinih nastavnih predmeta zasnovan je na temeljnim principima Koncepcije. Spremnost učenika za prihvaćanje uloge odgovornog građanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). Sposobnost pozitivne komunikacije. definisanom globalnom cilju i specifičnim ciljevima.odgoja i obrazovanja. • Djeca s blažim smetnjama u razredu bit će integrisana u redovna odjeljenja. human odnos prema svakom živom biću. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. i posebno na očekivanim rezultatima učenja. od I do IX razreda. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. životnim sadržajima i bit će u funkciji pripremanja za odgovoran i svrsishodan život . • • • • • • • • U Koncepciji je istaknuto da su rezultati izučavanja svih programa: Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. usvajanje Okvirnog zakona i kantonalnih zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. • Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika i uspostavljanje balansa u zastupljenosti stručnih. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. 5 godina). • Novi Nastavni plan i program za sve razrede. polazak u školu sa 6 godina. numerička i informatička pismenost. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. • U devetogodišnjoj školi ostvarit će se bolja veza sadržaja koji su predmet izučavanja sa iskustvenim. • Obaveze su jasno naznačene. • Temeljna znanja i vještine bit će u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. koliko zastupa jednakost i pravdu. medijska kultura). • Devetogodišnja osnovna škola obezbijedit će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. Svemu treba dodati estetsku dimenziju. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. razvijenost pozitivnih navika. • 4 . Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika.

koji mogu biti izazvani prevelikim razlikama u nastavnim planovima i programima. običaji). rezultati u kulturi i kulturnom naslijeđu.zajedničke jezgre b) Posebnog dijela . birajući sadržaje i područja učenja. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatiblini sa sadržajima učenja u zemljama Evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Za izradu ovog nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: sadrzajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. Tu su i sadržaji koji obezbjeđuju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička.lokalne komponente • Zajednička jezgra Zajednička jezgra je sadržaj pojedinih nastavnih predmeta bez koje predmet ne može postojati (primjerena uzrastu učenika). vještine. • Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. Pri odabiru sadržaja vodilo se računa o sadržajima prvog razreda devetogodišnje osnovne škole u Republici Srpskoj. na osnovu koje postoji mogućnost promjene škole bez problema. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. procjenjivanje nivoa postignuća • U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. 5 .Programski sadržaji nastavnih predmeta koji se izučavaju u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole obezbjeđuju: • • Osnovna znanja. naučna.odgojno-obrazovni ciljevi Sadržaji Očekivani rezultati učenja Indikatori ospješnosti Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene Smjernice za praćenje napredovanja učenika. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od: a) Općeg dijela . oblastima i temama određeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. navike i vrijednosti kao osnovu za izučavanje ovih predmeta u drugom razredu Specifične sadržaje i znanja vezana za lokalnu zajednicu Nastavni plan i program svakog nastavnog predmeta sadrži ove dijelove: • • • • • • Uloga i značaj nastavnog predmeta Cilj izučavanja. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta na kraju prvog razreda. tehnička ostvarenja. Zajednička jezgra obezbjeđuje transparentnost unutar školskog sistema i programa u različitim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine i u Bosni i Hercegovini. pojam koji daju identitet nastavnom predmetu.

kao i praćenja i ocjenjivanja učenika određeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet 6 .- date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja.

7 . Vannastavne akrtivnosti Dopunski programi UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA: Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. vannastavne aktivnosti. dopunske programe. 5.Prijedlog modela OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 2. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO: Izborni. fakultativni predmeti Vjeronauka 1. SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 102 68 68 68 68 68 442 7. 3. eventualno neki novi predmet (izborni. 4. 6. hrvatski. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.

NASTAVNI PROGRAMI OBAVEZNIH NASTAVNIH PREDMETA
Programi obaveznih nastavnih predmeta:

-

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

Programi izbornih nastavnih predmeta: Vjeronauka Vannastavne aktivnosti Dopunski programi

8

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

9

BOSANSKI, HRVATSKI, KNJIŽEVNOST
(102 nastavna časa)

SRPSKI

JEZIK

I

Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti
Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta, ponuđen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma.

Prvo polugodište
Razvoj govora Priprema za usvajanje štampanih slova latinice

Drugo polugodište
I
RAZRED

Usvajanje velikih i malih štampanih slova, ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog)

Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma

II

Vježbe čitanja (pravilnost, razumijevanje, brzina),uvođenje elemenata izražajnosti Usvajanje pisanih slova prvog pisma. Usavršavanje tehnike pisanja Usvajanje štampanih slova ćirilice,vježbe ščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje)

Usavršavanje tehnike i logike čitanja

III

Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma; Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma

IV

Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom Usvajanje pisanih slova ćirilice

10

zaključivanje. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. sadržajnom i kompozicijskom smislu. pojmovnu distinkciju. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. grupe i zajednicu u cjelini. odgojnu. 11 . izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. srpskog jezika daje osnovna znanja iz jezika i književnosti. osnovnu pismenost u gramatičkopravopisnom. hrvatskog. Važno je znati da nastava bosanskog. A neuspjeh obeshrabruje i rađa nove neuspjehe. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. razvijenost i bogatstvo rječnika). Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. Jezik ima obrazovnu. mogućnost poređenja. Govor se razvija govorom. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. pravogovora i pravopisa. komunikacijsku funkciju. izvanškolsko čitanje. radošću. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u određenoj zajednici. razvijenost individualnih programa. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. stilskom. Bosanski. diferencijacije. uopštavanje. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. korektno vladanje rečenicom. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. živjeti sa svrhom. punoćom i mudrošću. hrvatski. funkcionalnu. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičkog i književnog znanja. osnove teorije književnosti i samostalno. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. Program nastave književnosti sadrži književna djela.

kao i pokreta očiju -ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma ) . riječi i djela/ -nadzor nad govorom i ponašanjem -disciplina -odgovornost -marljivost -poštenje -istinoljublje. a šta vidim? (glasovi i zvukovi. neprihvatljivo u govoru Ovo govori pisac. Šta treba zapamtiti Zašto je nešto lijepo. prvo. drugo. traženju kreativnijih rješenja 12 .O D G O J N O-O B R A Z O V N I SPOZNAJNO PODRUČJE Z N A NJ A C I LJ E V I U I RAZREDU PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE AFEKTIVNO PODRUČJE Šta čujem. sastavljanje plana Sposobnost zaključivanja Sposobnost samoevaluacije i evaluacije Stavovi . izrezujem iz novina -kreativnom izrazu -potrebi učenja o načinima učenja -prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom -istraživanju.. pantomima. gline. neverbalna komunikacija u funkciji poruke -pravim slova od plastelina. slogova. kretnjom -mimika. vrijednosti -život je vrijednost -znanje je važno -pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. pravdoljublje Interesi usmjereni prema : -knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga ) -rukovanje priborom za pisanje i crtanje -položaj tijela pri čitanju i pisanju -lijepom u svim sadržajima. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) -i iskustvo je važno u učenju -priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti -vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. postupku? Riječ-značenje Izbor riječi i rečenica Prihvatljivo. riječi -čujem –pišem -poručujem simbolom. gest. predmeti i bića) Slovo–glas Riječ-slog Riječ –rečenica Poznavanje štampanih slova latinice Ovo je priča Ovo je pjesma Lik u priči Ovo je dobro. a nešto nije lijepo u sadržaju. posebno u jeziku i književnosti) -koordinacija pokreta šake i prstiju.gipkost pokreta i estetika rukopisa -vlastitom napredovanju -brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. struktura boja -klasifikacija slova. a ovo nije dobro ponašanje zato što….a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti Sposobnost pravilnog i smislenog govora Sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja Sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata Sposobnost analize i sinteze Sposobnost klasifikacije elemenata Praćenje toka događaja u priči Uočavanje važnih pojedinosti Uočavanje likova i njihovih osobina Sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja Sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja Uočavanje slijeda. crtežom.

predaha nakon usvajanja više od 15 slova. plastelin 13 . pojava Slike događaja Crteži Niz slika koje predstavljaju događaj Ilustrovana razredna slovarica Razredna slovarica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Opis (perceptivni i doživljajni nivo). u radu s djecom sa posebnim potrebama.Specifične metode i postupci Glasovna analitičko -sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture. dodir mi kaže. bića. doživljavam Izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje Nastavna sredstva Slike predmeta.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glasove u prirodi i oponašamo Slušam. to mi liči na… Igra kao situacija. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperativni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizovani rad Igraonice–maštaonice Igraonice-radionice Igraonice. osjećam . postupak i sredstvo Kartoni riječi Filmovi Glina. u individualnom programu) Oblici jezičke i socijalne komunikacije Rad u grupi. pamtim i znam Slušam.

Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. teksta. neverbalna komunikacija (gest. zapažanje osobina. svjesne (namjerne) imitacije. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Poželim da vjetar odnese zauvijek. drvo. uspostavljanje logike u iskazima. Razvijanje fonematskog sluha i fonematskog kapaciteta. besmislenih iskaza i besmislenih književnih tekstova. rekreativni razgovor. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “LI” (učenici se 14 . iskazu. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. pozvao bih u priču. glasovna analiza riječi (glas na početku. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. čitanja. Riječ-rečenica (rečenica ima dvije riječi. noć.slika – riječ. pričama. uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Podsticaji kognitivnom. prepoznavanje elemenata vedrine. uočavanje značenja riječi. knjigu. Vesna Parun: Uspavanka za ježa. pitalica. mimika. Muzika mi je šapnula. teksta. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. na kraju i u sredini riječi). Gvido Tartalja: Kratkotrajna škola. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. posebno sadržaji književnih tekstova Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. ščitavanja i čitanja Predmet. vježbe diskriminacije glasova. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu. Razumijevanje sadržaja rečenica. riječ – glas. Ja sam voditelj i upoznaću vas. slika događaja kao podsticaj. opis. zapamtio-ilustrujem). jezičkom. Da sam vjetar. olovku. stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. Priprema za usvajanje štampanih slova Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. u dikciji (Novo ime za dan. riječ i promjena konteksta. Riječi (duže i kraće. promijenio bih kraj priče. zagonetki. šale u priči. broj glasova). Priča ne počinje tako. organizovanih usmjerenih imitacija. smijeha. cvijet. drugarici). a da rečenica ne promijeni smisao). mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. TV emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Sjedimo u krugu. vježbe artikulacije. razmišljanje o značenjima riječi. Transformacija smislenog u besmisleni iskaz i obrnuto. slušao sam i «vidim». Vježbe stvaralačkog slušanja ( izbacio bih iz priče. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Bogaćenje rječnika. ritma). razgovor.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko izražavanje (slušanje. tri ili više riječi). brzalica). pripovijedanja. Nije to rekao. Želim da). Narodna priča: Zekina kućica. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. dramatizacija. Razvijanje jezičkog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. Luko Paljetak: Gramatička česma. Humorističko pričanje. upitne. govor i čitanje ) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. niz slika (vježbe tipa: Tišina mi je rekla. prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora.

predvježbe za čitanje. teksta. jato. učenje. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. odobrava ili se suprotstavlja. mogućnost analitičko-sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. brži su u reakcijama. maštaju i stvaraju. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. pjesma. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. ilustrovanje). Stvarat će nove riječi. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. čitanje. raspoloženja. objašnjenja. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. ščitavanje. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. dopunjavanje rečenica. čitanje kraćih rečenica. oblak. nizove rečenica. raduju se. djeca…). Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integrisanja. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “LI”). predstoji usvajanje “finijih aspekata jezičkog sistema”. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. 15 . vježbe s kartonima riječi. da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definisanim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. Obogatit će rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Ščitavanje i pokušaji čitanja riječi. zamjena riječi u rečenici. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. rečenica. U spješno oponaša ljude. poručivati. dinamiku. Usvojit će štampana slova latinice. razumiju pročitano.samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. šta sam zapamtio? Čitam. Razlike između inicijalne i finalne slike o znanjima. radost. more. odnosno produkcije sadržaja). zeko. poznavanje štampanih slova latinice. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u međusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. životinje. kraće tekstove). vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. osjećaje. grupisanje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. livada. bolje razumiju nastavnikova pitanja. Ovladat će glasovnom analizom riječi. žele učiti. Radoznali su. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike među djecom u pogledu prethodnih postignuća. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. napomene. uspjeh. Savladana je većina padeža. usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). briga. čitanje kraćih tekstova. knjiga. a druge riječi su nebo. Poboljšat će se fonematski sluh i fonematski kapacitet. Znaju slova. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi.

ako zamjenjuje glasove. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. traženja sebe među drugima i s drugima. To je vrijeme predviđeno za govorni razvoj. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. ukupna artikulacija i organizacija. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. ali i efektnost izražavanja. Između su načini posredovanja. ali ne i preklapanje sadržaja. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. normu. Djetetu je bliska igra. strukturisanje rečenice. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete oponaša nastavnika. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. standard. pričanje o sadržaju slika). komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. obezbijediti međusobno prožimanje. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. dodaje. opisivanje na niovu opažanja svojstava predmeta i bića uz angažovanje svih čula. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uslovom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojnoobrazovnih ciljeva. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. prezentacije i uživljavanje u situaciju. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. gramatička pravilnost. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. U ovom je uzrastu važno imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizovati u igri i kroz igru. jasnoća. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. razgovor. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. U uslovima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. ili izazvati poteškoće. kao i specifične metode (globalna. straha i napetosti mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. izostavlja. otvorenost. priča i način pričanja. Uspješna komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. glasovna analitičko-sintetička. ilustracija. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. jednostavno komunicira. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. kombinovana). S tim treba računati. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora.Govorom. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U učenju su važna emocionalna stanja. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. fluentnost. na drugoj sadržaji. 16 .

MATEMATIKA 17 .

logičko. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na osnovu formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanju sadržaja kao što su uspoređivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja.). a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. te opće kompjuterizacije. 18 . Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i osnovu razvoja cjelovite ličnosti učenika. u eri dinamičnog naučnog i tehničkotehnološkog razvoja. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. hemije itd. mjerenje veličina. upornost). stvaralačko i kreativno mišljenje. rasuđivanja. pažnje. Matematički nastavni saržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. prirodni brojevi do 10. preciznost. te operacije sabiranja i oduzimanja. jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim.. likovne kulture. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad.MATEMATIKA (68 nastavnih časova) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. posebno danas. fizike. relacije među njima. urednost. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. odgojnim i funkcionalnim). mjerne jedinice..

duljini. trougla. BROJEVI. visini. 19 . širini. daleko. ≠) Brojevi 4 i 5 Prethodnik i sljedbenik. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) Redni brojevi od 1 do 5 Zbrajanje i oduzimanje Broj 0 Brojevi od 6 do 9 Broj 10 Redni brojevi od 1 do10 Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. ispred-između-iza. ispod-na-iznad.jedinice i mjere (kilogram. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika 3. unutra – na – izvan c) Tačke kao presjeci linija (sjecišta) 4. PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA a) Upoređivanje predmeta po boji. pravougla i kvadrata b) Otvorene i zatvorene ravne i krive linije. kocke. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). metar. =.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. RELACIJE I OPERACIJE a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) Primjeri skupova. >. brojnost Brojevi od 1 do 3 Upoređivanje brojeva (<. SKUPOVI. VALJKA I PIRAMIDE a) Upoznavanje predmeta oblika lopte. valjka i piramide. uspravno-kosovodoravno c) Odnos među predmetima i veličina predmeta d) Mjerenje veličina . pridruživanje elemenata dvaju skupova. litar. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). LIKOVI I LINIJE a) Likovi oblika kruga. desno. KOCKE. lijevo. UPOREĐIVANJE. debljini b) Blizu. označavanje Članovi skupa. sat i KM) 2.

SKUPOVI. poređenje dobivenih rezultata sa predviđenim rezultatima 2. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). vaga. metar. LIKOVI I LINIJE • • • Posmatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). veza sabiranja i oduzimanja. termometar. valjka i piramide • Uočiti sličnosti i različitosti među njima • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima 3. BROJEVI. upoznati i primijeniti izraze «manje». «veće». otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost) Upoznati tačku kao presjek linija Grafičko predstavljanje tačke 4. brojnost praznog skupa Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10 20 . likove. «element skupa» i «nije element skupa» Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti Upoznati brojeve od 1 do 9 Upoređivati brojeve (već od broja 3). stopa. sat) • Mjeriti. štap. ≠ Upoznati učenika sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5) Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. <. kocke. PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Upoređivanjem otkriti sličnosti i različitosti prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta • Procjenjivanje veličine predmeta na osnovi vizualne percepcije i odnosa među predmetima • Upoznati čime mjerimo (pedalj. KOCKE. «jednako». UPOREĐIVANJE. VALJKA I PIRAMIDE • Posmatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. =. RELACIJE I OPERACIJE • • • • • • • • • • • • • • Osposobiti učenike za posmatranje skupova u neposrednoj okolini Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu .OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. uzimanja i odvajanja Usvajanje izraza «manje» i oznake «-« Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje) Nula. linijar. to znači upoređivati • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine • Procjenjivanje rezultata mjerenja. PREDMETI OBLIKA LOPTE. «nejednako» i oznake >. spajanja i grupiranja Usvajanje izraza «plus» i oznake «+» Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja.

pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve 21 .• • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca.

mjere.. lijevodesno.Imenovanje oblika Imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku Zapažanje. duljini. Orijentacija u prostoru (blizu-daleko.Blizu. izražavaju rezultate mjerenja Planira i organizuje. valjka i piramide . Kroz jednostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: Učestvuju u svim etapama rada Razlikuju predmete po boji. Razvijanje pozitivnog stava. kocke. koordinira. upućuje. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu. uspravno-koso-vodoravno . metar.samostalno uočavaju. Tematski povezuje sadržaje. širini. visini. procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta . odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja Permanentno prati napredovanje učenika Potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i uspoređivanje sa rezultatima drugih (par. desno. ponašanja i sklonosti za otkrivanje.. a ne kao kočnicu u daljem radu II. STAVOVI. širini. razmjenu informacija i iskustava Razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. ispred-između-iza.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I.) Procjenjivanje međusobnog odnosa predmeta i njihove veličine Učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina.Upoređivanje predmeta po boji. Samostalno i timsko formulisanje zaključaka Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. pomaže i korigira.. metar. Razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti. debljini .Odnos među predmetima i veličina predmeta . Predmeti oblika lopte. razred.Mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. duljini i širini Prostorno se orjentišu (u otvorenom i zatvorenom prostoru) Procjenjuju međusobne odnose predmeta Logički zaključuju. lijevo.) Sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. daleko. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima . tim. mjerenja i računanja. ispod-na-iznad. Upoređivanje. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu..razlikuju i imenuju predmete po obliku .Upoznavanje predmeta oblika lopte. litar... kocke. prati. računaju Predviđaju. litar. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola. sat i KM) ZNANJE Razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. valjka i piramide . prepoznaju i definišu 22 . reaguje. duljini. sat i KM) SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.

>.Članovi skupa.Brojevi 4 i 5 .Likovi oblika kruga. unutrašnjost i spoljašnost zatvorene linije Identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presjecaju . unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. Ravne i zakrivljene plohe (površi). unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). sjecište linija IV.Tačke kao presjeci linija (sjecište) Prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika Razlikovanje vrste linija.III. relacije i operacije -Primjeri skupova.predstavljaju odnose među brojevima . brojnost . pridruživanje elemenata dvaju skupova. likovi i linije . označavanje .Prethodnik i sljedbenik. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) -Redni brojevi od 1 do 5 -Zbrajanje i oduzimanje -Broj 0 -Brojevi od 6 do 9.Upoređivanje brojeva od 0 do 10 Imenovanje skupova prema različitim osobinama Čitanje I pisanje brojeva od 0 do 10 Upoređivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa između dvaju brojeva koristeći znakove <.Upoređivanje brojeva (>.Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte).identifikuju prethodnika i sljedbenika .Broj 10 .čitaju i zapisuju brojeve do 10 .Brojevi od 1 do 3 .<.imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline .uočavaju različite linije. trougla i pravougla . Skupovi.sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke 23 .=.≠) . unutra – na . rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje Korištenje rednih brojeva prve desetice . ≠ Identifikacija prethodnika i sljedbenika.Redni brojevi od 1 do 10 . slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) Poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10.izvan . brojevi.=. Cifre (znamenke) od 0 do 9 .

praktičnih radova . vrednuje lične i stavove drugih. Zagovaramo tzv.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. verbalizovati proces i tačno izražavati odgovor. INDIKATORI USPJEŠNOSTI - Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini Da s radošću rješavaju zadatke Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . 24 . prepoznati podatke (koji su poznati. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. da poštuje pravila. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. a koji nepoznati). rad u parovima. u nastavi matematike primijenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju određenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja . Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji inzistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog.

MOJA OKOLINA 25 .

Razvijanje kulturnih. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima.MOJA OKOLINA (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. istražuju i postavljaju pitanja o školi. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. zdravlja i međuljudskih odnosa. živim bićima. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječijih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Osposobljavanje za kulturu komunikacije s odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. razvoj njegovih sposobnosti. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. vrijednosti. uz uvažavanje individualnosti učenika. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. sigurnost drugih i zdrav način života. te aktivnosti učenika i nastavnika). Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uslovi za sopstvenu sigurnost. 26 . ZADACI • • • • • • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. logičkog i praktičnog karaktera. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. tj. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. učenici opažaju. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. uz didaktičko-metodičke upute je data njihova detaljnija razrada specifikovana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. potrebnih za uvođenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. Ono također pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovišu razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. stavova i ponašanja. vazdušni i vodeni saobraćaj). U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. radnih i higijenskih navika i njihovo njegovanje. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova.

Vrijeme 2. PRIRODA 2. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Biljke i životinje 2. 1.• Razvijanje ekološke svijesti i kulture. Čovjek i priroda 2. 3. Naše tijelo 27 . Škola 1. 3. 4. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Moja porodica 1. 1. SADRŽAJ 1. 2. 4. 2. Ja na putu od kuće do škole 1. Moje mjesto i okolina 2.

Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. Raspoznavanje saobraćajnih znakova koji se nalaze na putu od § § Učenici/ce mogu: Prepoznati uposlenike u školi. učitelja/ice. Razvijanje svijesti o ekologiji Redovan i blagovremen dolazak u školu. upućuje učenike/ce na izvore znanja. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po određenim pravilima. Interakcija u odjeljenju Ponašanje po pravilima. nastavnika/ica i drugih uposlenika u školi. § Put od kuće do škole. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. imenovanje sobraćajnih znakova. nastavnikom/icom i ostalim uposlenicima u školi. § Raskrsnica. motivisanje učenika/ca za rad. Školska zgrada. § Pravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. pravila ponašanja Prava djeteta. kopneni i vodeni). prijelaz preko raskrsnice. § Stajališta sredstava javnog prevoza. zašto. da je škola organizovana zajednica u kojoj se zna ko šta radi. § Da je u čistom radnom prostoru prijatnije raditi i boraviti § § Imenovanje svog naselja i ulice. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. § Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Uposlenici u školi. crtanje saobraćajnih znakova kao jednostavnih simbola. Pozdravljanje starijih. Pozdravljanje uposlenih u školi. Razvijanje poštovanja prema starijima i invalidima. Rukovodi. § Imenovati prostorije u školi i njihovu namjenu. (prva znanja iz kartografske pismenosti). Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. drugova u razredu i šire. § *Dodatni sadržaji za učenike koji žive na većoj udaljenosti § § § Opisivanje puta od kuće do škole. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. diskutuje. Škola kao organizovana zajednica. zebri. § Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. Razvijanje svijesti o saobraćaju kao grani privrede koja se odvija po striktno utvrđenim pravilima.MOJA OKOLINA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Izrada maketa. Provedba discipline i higijene u školi. Raspoznavanje i razlikovanje sredstava za prevoz roba i ljudi. Posmatra i prati učenika u saobraćaju. Samostalno pronalaženje učionice i ostalih prostorija u školi. Komuniciraju sa drugovima. Prepoznavanje vozila javnog prevoza. Posmatranje dešavanja u školi : šta. pješačka staza. Korištenje pješačkog prelaza (zebre) za prelazak ulice. Korištenje trotoara za kretanje ulicom sa trotoarom i kretanje lijevom stranom ulice bez trotoara. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. § Razumiju pravila ponašanja i rada u školi. UČENIK U SAOBRAĆAJU § Ja u saobraćaju. Kultura ponašanja u vozilima javnog prijevoza. OCJENJIVANJE) SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA § § § § § § Ja u školi. prelazak preko ulice. § Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. upućuje. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. pomaže… Simulacije na kompjuteru. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. iznošenje mišljenja. Prostorije u školi. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. Prikladne igre u učionici. argumenata i njihova odbrana Higijena u školi Učenici/ce znaju: § Ime škole. pješački prijelaz (zebra). Simulacione igre. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. Uzajamno potpomaganje i saradnja. modeliranje saobraćajnih sredstava od različitih materijala u učionici. crtanje raskrsnica. Organizuje praktične vježbi na ulici i raskrsnici. § Semafor. (gdje se ko nalazi. Planira. priprema i organizuje igre u učionici vezane za saobraćaj. Održavanje higijene radnog prostora Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. osmišljava igre i interakcijsko učenje Komunicira sa učenicima/cama. imenovanje vrsta saobraćaja. pronalazak učionice i mjesta u njoj. Samostalan i bezbjedan dolazak u školu koristeći najsigurniji i najkraći put. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. § Ulica. Osmišljava. učenike/ice u odjeljenju i šire. Održavanje higijene radnog prostora. stavova. STAVOVI. šta radi i zašto). Praktičan rad van škole. kako. Pozdravljanje nastavnika/ca. § . ustupanje mjesta starijima i invalidima. Ime (naziv škole). Sarađuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. prelazak ulice na znak zelenog svjetla i na znak policajca koji reguliše saobraćaj. samostalno i bezbjedno prelaženje ulice. Međusobno pozdravljanje.

Život i rad u porodici. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici. Saradnja sa lokalnom zajednicom. ili. Pravljenje zajedničke makete mjesta. Procjena interesovanja i napretka učenika. braća. rukovanje kućanskim aparatima… § § § § § Imenovanje članova uže i dalje porodice. oranici livadi. ustanovama. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. ambulanti. Opisivanje grada i sela. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. Razlika između grada i sela. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. o samom sebi. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. unuci. unuka. sin. § § § Imenovanje mjesta u kojem živimo. znamenitostima mjesta i prirodnim ljepotama. roditelji. radionici. zaduženja i obaveze. kulturnim i javnim. otac. posjeta drugom mjestu. Porodica kao uređena zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. Pripremanje i vođenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.obilazak Posjeta tvornici. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. Poštivanje pravila ponašanja. uočavanje sličnosti i razlika . brat. Ispunjava svoje obaveze samostalno ili uz pomoć nekoga od članova porodice. Razlikovanje grada od sela. djed) Ja u porodici. podstiče kreativnost. Pomaganje članovima porodice Prezentacija crteža. Imenovanje prirodnih bogastava mjesta. Razvijanje povjerenja i samopouzdanja. Porodica kao organizovana zajednica se ponaša po jasno utvrđenim pravilima. Razvijanje pozitivnog ponašanja. diskusije Poštovanje članova uže porodice. Razvoj svijesti o položaju u društvu. značajnom objektu). djeca. PORODICA § § § § § § Moja porodica i njeni članovi (majka. kći. ambulanti – u gradu. Procjenjuje učenička postignuća.od škole i koriste prevozna sredstva. Crtanje mjesta i okoline. unuk. osjećaja pripadnosti porodici. Poštovanje članova porodice. Razvijanje pravilnog odnosa prema mjestu. Pomoć u porodici. Uočavanje opasnosti od neispravnih kućanskih aparata Razvijanje pozitivnog mišljenja o porodici. sestra. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. brat. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život) Poređenje porodica. § § Razlikovanje grada od sela. očuvanje prirodnih ljepota. Kultura ponašanja na javnom mjestu. Rukovođenje aktivnostima učenika. nana. Organizuje posjetu porodici. baka. razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. sestra. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. MOJE MJESTO I OKOLINA § Moje mjesto je grad/selo. Ponašanje u zgradi i u kući. Porodica živi u kući (stanu). kuće do škole. Život i rad ljudi u mjestu. Tematsko planiranje. fotografija Rukuje jednostavnim kućanskim aparatima. Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Identifikuje i njeguje odnose u porodici. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. Održavanje higijene doma i lične higijene. trgovini. njivi. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. higijena u stanu. Tematsko planiranje. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. Poštovanje kućnog reda. Prigodne igre (uloge članova porodice). Mjesto kao uređena zajednica ljudi. Crtanje porodičnog stabla. 29 . Namještaj u stanu. Izrada maketa namještaja. Moje mjesto je brdovito/ravničarsko. § § *FAKULTATIVNI SADRŽAJI Prirodne ljepote u mjestu .

pozitivnih navika. Razvijanje pozitivnih stavova i mišljenja o prirodnom okruženju. Promjene na biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. Uočavanje promjena na biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. posjeta polj. Poštivanje drugarica u učionici. Posmatranje vremena tokom dana. Razlika između biljaka i životinja. evaluira. pravilnog odnosa prema okruženju. Tematsko planiranje. Razvijen gender stav u okruženju. godina Godišnja doba § § § § Imenovanje dijelova dana. Postavljanje i raspremanje stola. Prepoznavanje i imenovanje lista. Izrada jelovnika. Redovno održavanje lične higijene. Skupljanje i sređivanje uzoraka i zbirki. Koristi od biljaka i životinja. bilo je…sada je…bit će… Odijevanje prema vremenskim prilikama. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Osposobljavanje učenika za uočavanje promjena na biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. biljkama.. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. pokazuje. prikuplja. Vodi aktivnosti učenika. Imenovanje dana u sedmici. pravilna ishrana. njihovo trajanje i karakteristike Razlikovanje dijelova dana i dana u sedmici. Ličnu higijenu održavamo redovno. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Pomaganje drugaricama i drugovima. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Prikupljanje prirodnih materijala iz prirode koji mogu koristiti u radu. razvoj ekološke svijesti. Pomaže i savjetuje učenike kako da naprave zidne kalendare. kućni ljubimci i mladunčad životinja (naročito domaćih). nadzire i komentariše izvođenje. procjenjuje individualna postignuća učenika. Ogledi s vodom. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Uzgoj cvijeća u školskom dvorištu. Razvoj ekološke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i životinjskog svijeta. Ogledi sa biljkama. Planira oglede zajedno s učenicima. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. BILJKE I ŽIVOTINJE § § § § § § § § Istraživačke aktivnosti u prirodi. ponašanje u skladu s godišnjim dobima. Koristi kompjuterske simulacije prognoziranja vremena. Razvija interesovanja učenika. usmjerava. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. 30 . vazduhom. Redovno održavanje lične higijene. Pripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. njihove karakteristikesličnosti i razlike. Pravilna upotreba pribora za jelo. mjesec. Životinje iz bližeg okruženja. pokazuje. § § § § § Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. vodom i svjetlosti. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Izbor zdrave hrane. Uzgoj kućnog cvijeća. Podstiče radoznalost učenika. Čišćenje školskog vrta ili okolice škole. Pomaže i savjetuje učenike u bilježenju podataka i prikupljanju materijala. Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i životinjskom svijetu. Čistoća je pola zdravlja. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog Održavanje lične higijene. Imenovanje mjeseci u godini i njihovo trajanje. Domaće i divlje životinje. koordinira. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. imenovanje mjeseci. razvijanje ekoloških stavova. Grupisanje živih bića prema vidljivim sličnostima i razlikama. kućnih ljubimaca. cvijeta stabla i korijena kod cvijetnih biljaka. Imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. Imenovanje biljaka i životinja iz okruženja. starijima i slabijima. Posjeta zoološkom vrtu. zbirke i dr. dobru ili plasteniku. Izrada zidnih panoa. grafikon). osmišljava igre interakcije. Ko voli životinje voli i ljude. Istraživačke aktivnosti u prirodi. Razvija ljubav prema prirodi i čuvanju okoline § § § § § NAŠE TIJELO § Svijest o mom tijelu § Higijena § Sredstva za higijenu § Ishrana Dječaci i djevojčice. Čuvanje zdravlja.PRIRODA VRIJEME § § § Dan i dijelovi dana (dan-noć) Sedmica. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Imenovanje godišnjih doba. (lente vremena). demonstrira. Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera.

provođenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. samostalan rad učenika i dr. dramatizacije. učenički ogledi. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima. jer jedino se na takav način može udovoljiti radoznalosti učenika. 2. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz vođenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrađen stav prema okruženju. Učenici samostalno posmatraju. opišu svoje mjesto. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uslov dobrih rezultata. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. rad u manjim i većim grupama. Stoga. 2. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. odnosno kako učenici treba da uče. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja : • kroz traženje ideja. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. PRIRODA 1. stavove i ponašanje. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. predstave užu i širu porodicu. • o živim bićima i odnosima među njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. u skladu s tim. rasprave. parovima. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i zavisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. Vrijednost. 3. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. 3. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali znati i razumjeti: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. da ih upoređuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. vrijednosti. planiran i pripremljen. izvještaji. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. upoređuju. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. predmeta i pojava u njihovom okruženju. To se postiže kombinovanjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. razvijali sposobnosti. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. 31 . 2. igre i simulacije. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA ( DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. prema drugima. mali istraživački projekti)i. prikupljaju. snalaze se u saobraćaju. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. a pogotovo rezultati učenja bitno su uslovljeni načinom učenja.

kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke. Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizovati u međusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta.Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. maštu i divergentno mišljenje. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. bilježe i uređuju dobivene podatke. istraživanja i dr. 32 . pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvođenja aktivnosti. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razmiju koncepte.) • putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka • portfolio učenika. da li su predviđanja bila ispravna. kao i upozoriti ih na eventualne opasnosti. učenički projekti. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. • učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. predviđaju šta će se desiti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici. individualno ili u timovima. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. na način na koji je svojstven nauci. praktičan rad.

MUZIČKA KULTURA 33 .

. III. pamćenja i mišljenja. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. za visinu. neverbalna i univerzalna komunikacija među ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima. Istovremeno. . dominantno mjesto. te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti da bi muzika vremenom postala ne samo znanje.MUZIČKA KULTURA (68 nastavnih časova) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. Pored individualnog izražavanja.da se podstiče. nego i potreba svake ličnosti. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. . likovno i literarno uz muziku). Zadaci nastave muzičke kulture su: . jasan izgovor riječi. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju.da se njeguje i kultiviše dječiji glas (pravilno disanje. . Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. II. i kao potreba. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buđenje interesa.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. a takvu snagu nema nijedno područje u nauci i umjetnosti. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. sviranje i improvizacija na Orffovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće. muzičko pamćenje.upoznavanjem karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje.da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. trajanje i kvalitet zvuka).da se kroz individualno. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE STRUKTURA SADRŽAJA 34 . Zbog toga muzika kao verbalna. .da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. a aktivno muziciranje (pjevanje. intonativno tačno pjevanje). osjećaj za ritam. . ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. PROGRAMSKI SADRŽAJI I. IV.

Dok mjesec sja J. Lili 16. Carstvo . Čisto dijete 10. Djeca rastu Asim Horozić 30. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Hercigonja 12. Stanković 11. zaigrajmo 4. Razgranala grana jorgovana 38.I. Korunović 42. PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca trebaju naučiti najmanje 15 pjesama. Avanture maloga Juju 34. Milošević) 15. Što se u vrtiću radi P. Hej potoče A. spavaj F. Snivaj. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Mali đački valcer N. Lete. Višnjičica rod rodila 39. Izbor: 1. Zavičaju moj M. Josip Kaplan 41. Milić 6.Avdagić (Kike Budalike) 33. Majka uz kolijevku J. ide patak J. Šaputanje N. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Astardžijeva 24. Bitenc 26. Školsko zvono D. Ršumović 35 . Visibaba mala S.B. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Schubert 7. šušti bambusov list 43.Gotovac 5. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 35.drugarstvo Branko Milićević 32. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Padaj. Kiša pada trava raste 40. Maca prede 21. Špoljar 20. Korać i Lj. Dom J. lete. Robert Grubišić. Kišobran za dvoje 8. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. Braću ne donose rode A. Basrak 14. Desilo se prekjuče M. Rođendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Usporite pored škole 37. Kanižaj 3. Prvačić M. Hercigonja 13. Gotovac 25 Ide. Semafor Asim Horozić 31. Đak veseljak Refik Hodžić 28. Milić 18. Jesen M. Pastirče 17. Veseljak Z. Šušti. Čestitka majčica Franjo Barić. Meršnik 9. Proljeće V. Lako je prutu Laković 36.

Ostrovski 36 . Zeko pleše 13. tačke 5. En. Izbor: 1. BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica. U šumici zeko 5. MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca trebaju naučiti najmanje 10 igara koje uključuju pokret. Uspavanka 2. dva. Igra kolo naokolo (Sedmica)Minja Subota 22. Ovako se ruke miju 9. gdje si bila 21. SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Koka i pilići 7. ramena. Jedna vrana gakala 6. Eci. stomak. tara. Uspavanka 3. Golub s krova guče 12. Hoki . Sanjarenje 6.Schubert J. Labud 7. maco. što volim 9. Žari. pec 4. Strina rodo 12. žari.S. Izbor: 1. Pačiji ples 3.ten. Tara.Sans N. Od koga si ti 10. Uspavanka 4. Voli da se mazi 20. Korsakov J. koljena III. žar 16. Glava. Pis. Leptiriću šareniću IV. Izbor: 1. Pilići 16. Ah. Kiša pada na travicu 17. Pliva patka 7. Žabe i roda 15.van Beethoven R. Jedan. Tri Grčka dječija igra Refik Hodžić stihovi Duško Radović Melodium 11. Bumbarov let 8. Lastavice. Klackalica 4. Mali kauboj 18. Uvijek nek bude sunce W.R. Schumann K. peci. Ringeraja 11. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. tri 3. Bach A. Za Elizu 5. Zlokotlokrp 19.poki 2. berem grožđe 10.II. Tužibaba Reza 14. Prešo Petar 9. tini 2. Guče siva grlica 18. Pusti pužu rogove 8. Igraju se vrapci 8.S. Čudo golemo 13. Djeca i zečići 14. Zeleni se tratina 15.Mozart F. Berem. pis 23. Padaj padaj snježe 19. Dječija narodna kola BiH 17.Brahms L.A.

postignuća u primjeni saznanja. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Pritom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. slagalice. sviranje na Orffovim instrumentima. odlomci iz opere Asim Horozić 26. Valcer cvijeća P. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Rossini 18. P. Koračnica D. Dom Jakov Gotovec V. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). Duet mačaka G. projekti. Djeca pjevaju uspavanke Princes krofne 22. osjet za visinu. Prvo se napravi inicijalno ispitivanje. Krnic 13. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. te interes i odnos prema muzici. labirint. Kanon za tri glasa u D-duru J. te učešće u muzičkim dramatizacijama. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tom da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. Kad bi svi ljudi na svijetu A. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata) putem raznih ispitnih postupaka: zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. Sarajevo ljubavi moja Kemal Monteno 11. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. izražavanje doživljaja muzike pokretom. improvizaciju. Ples pilića u ljuskama M. zvončići Zagrebački mališani 28.10. Zemljo moja Kemal Monteno 24. dijete prvo treba emotivno doživjeti pjesmu i osjetiti njen umjetnički kvalitet. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju 37 . Subota 12. Šostaković 19. Dedić 20. Medo pleše (tamburaši) B. I. Deca su ukras sveta M. Bach 15. rebusi) portfolio učenika. likovno ili literarno. brojalice. S. improvizaciju. izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatuju problemi u razvoju djeteta u ovom području. Musorgski 14. Arija iz svite br. kako razmišljaju. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Aska i vuk. Sa unukom Janom Avdo Smailović 27. muzička memorija. Čajkovski 17. Pachelbel 16. U prigodnoj atmosferi. Instrument čarobnjak Muzička priča 21. Djeca pjevaju sevdalinke Princes krofne 23. DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. trajanje. 3 J. Zvončići. uputiti djecu na praćenje pjevanja.

narodna muzička tradicija BiH). improvizacija forme. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. precizno i ujednačeno. muzičke instrumente. ples uz muziku. socijalizuje i djeluje terapeutski. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. ritam. 38 . formu kompozicije. ritmička. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom. kretanjem u koloni ( u «voziću»). jer se time podstiče njihova kreativnost. kolektivno. životinje. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija i usavršava skladno. uz odgovarajući tempo i dinamiku. pojam veličine i sl.) i matematikom (brojanje. Orffovim instrumentima. prepoznavati ih. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. Sadržaj muzičke kulture koji je u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savladavanje i ostalih sadržaja u ovom uzrastu. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. grupno i individualno.) s upoznavanjem okoline.melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). srpskim jezikom (rješavanje problema dikcije. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. svijet oko nas. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje. slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduslov za pjevanje). izvođače i sastave. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. tapkanje. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. ritam. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. Brojalica kao poetsko. Uz njihovu upotrebu treba organizovati različite oblike improvizacije: melodijska.). i sa njima svirati uz pjevanje. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrđene figure i kretnje. koordinacija pokreta i sl. u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». zatim u grupi. odnosno prirode i društva (godišnja doba. a razvijaju i usavršavaju preciznost. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. narodne običaje i drugo. pljeskanje. pismenosti i sl. s bosanskim. pokret i govor. život u prirodi. razne kretnje ruku. u paru i individualno. poskakivanje s plesnim elementima. i to na muziku koju su prethodno dobro upoznala. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove. topot nogama). Prilikom izbora djela za slušanje muzike. priručnim instrumentima. što povećava osjećaj kompetencije. tempo i dinamika pjesme. među kojima trebaju biti zastupljena vokalna. dječije narodne igre. tjelesnom i zdravstvenom kulturom (ritmika. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. Igre s pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. Učiti ih u cjelini. tempo i dinamiku izvođenja. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu. okreti itd. hrvatskim. istovremeno melodiju i tekst. izražajno. lakoća. instrumentalna i vokalno – instrumentalana. Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije.

demonstrira kolu. ranije pjesmice na okolini. -Igre za vježbavanje -Prepoznaje vježbe i disanja i razvoj glasa. primjenjuje ih -Pjevanje uz usklađi-Razumije i koriguje vanje glasa po visini i greške u pjevanju glasnoći. godišnjim dobima) dničkom pjevanju umjerenog tempa i i poštuje pravila jednostavne strukture.izleti.Napraviti poster sa -Pomaže učenicima u instrukcijama nastavnika nje disanja i razvoj glasa i slikama instrumenata kolektivnom. i kombinuje ih sa priručnim pratnju pjevanju i uviđa rijala i izrada instrumenata -Svira sam i bez podsticaja da je takvo muziciranje -Upoređivanje zvuka sa originastavnika ljepše. . narodni običaji) prati datu koreografiju -Dječija narodna kola . kabinet za pjevanja i sviranja -Usklađuje svoje pjevanje . -Improvizovani instrumenti. kao i za upoznavanje -Učlanjenje u ritmičku i/ili i usmjerava u pravcu muzičke baštine BiH folklornu sekciju interesa i mogućnosti _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________ II. procjenjuje noge) njihova individualna -Prepoznaje Orffove instr. -Tijelo kao instrument -Spontano koristi tijelo. ispitivanje matepostignuća.Ulaže trud da pjeva muziku.MUZIČKA KULTURA _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________ SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. dlanovi.. naročito za slušatelje. sala za priredbe. i individualnom muziosjeti da mu treba na druge jezik. ciranju. nalnim -Razvijanje mišljenja da -Predlaganje muzičke igre -Vodi aktivnosti učenika. životinja-Učestvuje u zajema. i priručne instrumente -Sviranje na Orffovom -Svira na instrumentu dječijem instrumentariju kako mu se pokaže -Pjeva u skladu s mogućnostima -Uviđa da pjevanje -Pjevanje i sviranje u . porodični skupovi aktivnostima učenika si s razrednim horom (bogaćenje emocija) i motiviše ih u radu -Vježba glas u skladu s -Primjenjuje igre za vježba.Osmišljavanje prigodnih treba najviše vježbati raznim prilikama (učioigara za bolje učenje u porodici. dvorište.Koristi instrumente kao -Prikupljanje. -Demonstrira i rukovodi sa dječijim horom što ljepše i da se usagla. grupnom -Sam traži pomoć kad provjerava sebe u odnosu vlastitog tijela (glas. nica. STAVOVI PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. MUZIČKE IGRE -Pjesmice sa određenim -Povezuje ritam pjesmice -Samostalno pjeva i igra pokretima (život u prirodi. osnovu melodije odrastanju. je pokret važan u plesu i za priredbe pokazuje. prsti.Prepoznaje kola -Samostalno igra u kolu 39 . odnosno -Predlaže i nove pokrete radovi. OCJENJIVANJE) I. s pokretom. PJEVANJE I SVIRANJE -Pjevanje dječijih -Pjeva i prepoznaje pjesmica ( o školi.

dovrši započetu pjesmu. (visok-dubok. Orffovim instrumentima ritmičkom instrumentu -Izvodi ih tačno i samostalno -Reprodukuje ritam na -Izabrati po zvuku najsličnije procjenjuje individualna -Izvođenje kretanjem u po uzoru na instrumentu bez pomoći instrumentu.kreativan rad u zaciji tipa «mozaik zvuci» koja omo. dodaje. -Izvođenje ritma brojalice . uči druge i Orffovim i napraviti stalnu poistignuća i interekoloni («voziću») .oblasti muzike i gućuje neverbalnu komunikaciju i sadržaje predmeta. bilježenje karakter muzike. harmonika) vizuelno i auditivno na koncertu muzičkoj školi ma koncerata ___________________________________________________________________________________________________________________________________________ V. glasno-tiho) osobine tona: visinu i njegove karakteristike i izrada zidnih panoa uočavanje. socijalizaciju korelira sa ostalim Izvođenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima 40 .-Uočava razlike i sa .Prati i izvodi pokrete u mjeri ritma bez teksta (zagonetke) za zajedničku igru zaključaka o dječijoj igri šljava igre interakcije instrumentima tijela. koordinira.Smišljanje melodija na zadani tekst -Spontano improvizuje: -Samostalno smišlja.jim odnosom prema instrumentalnih -Saopćava ko je izvodi muzici i kompozitorima rijala i slika kompozitora i radu i muzici. upoređuje. osposobljava ih za tempo. djela razlikuje. kao na igralištu-skandiranje brojalice brojalice na osnovu razred nove brojalice lica.Saopćava interes i . pokreta i likovnim novanje. prigodne pjesme traži da se ponovi cionalnih narodnih instrumeizlaske u ustanove i -Upoznavanje osobina tona. priprema i se likovi mogu muzikom «ozvučiti» podstiče učenike na -Dogovaranje o kolektivnoj improvi. -Saopćava svoj doživljaj . Obavlja -Vedre dječije pjesmice.Ponavlja i razumije pokrete -Prepoznaje ranije naučene -Pamtiti i donositi u -Skupljanje i zapisivanje broja. BROJALICE -Odbrojavanje brojalica . pomaže. žavanje doživljaja muzike likovno ili literarno izrazom -Raduje ga vlastito učešće -Osmišljavanje muzičkog igrokaza -Na podsticaj daje ideje -Sam predlaže ideje u igrokazu razreda -Pronalaženje priča i bajki čiji -Planira. rukovodi.Planira.Izvoditi zapise napravljenim aktivnosti učenika. želju za njihovo kombi. instrumenata. boju -Razvijanje pozitivnih navika -Prikupljanje tradicionalnih prikupljanje materijaforme tempo i potrebe za muzikom instrumenata iz kraja gdje je škola la i izradu zidnih -Upoznavanje zvučnih svojstava -Prepoznaje instrumente -Razlikuje instrumente i -Traži da ih vidi uživo -Posjeta koncertima u osnovnoj kalendara sa terminimuzičkih instrumenata (klavir. -Prepoznaje osobine tona: -Tačno određuje osnovne -Komentariše osobine tona nata i nošnji naroda u BiH. razvija kompozicija: vokalnih.Improvizacija na Orffovim instr.Literarno i/ili likovno izraprogovara pokretom.. uspavanke karakter kompozicije ugodnosti i opuštanja i simfonijskog orkestra i tradiučenika za posjete i koračnice. prii ritmu (dugi i kratki slogovi) -Tačno izvodi mjeru i ritam -Pokazati je drugarima -Izrada zidnog panoa sa zapisima -Vodi i usmjerava ručnim instrumentima i radovati se novim zajed-.Pravilno izvodi ritam na ničkim iskustvima instrumentima pokazuje. gitara. mijenja zanimanjem opisuje -Improvizacija pokreta u ritmu pjevanjem ili sviranjem -Stvara kombinacijom . dinamika. bubanj.Pravilno korača u ritmu -Poigrava se i kombinuje ih jača svoj samosvijet. -Prepoznaje karakter djela -Samostalno određuje -Razgovara o djelu i osjećaju muzičkih instrumenata. studiozno pripremanje narodne pjesme i igre. upo. glasnoću. demonstrira. ređuje.Prikupljanje kaseta i CD-ova . -Pokazuje da cijeni izvođače i sa odgovarajućim djelima interes kod učenika svovokalno-instrumentalnih i izvodi zaključke razvija pozitivan stav prema -Prikupljanje štampanih mate. sortiranje i izvođenje upućuje. razrednu izložbu sovanja ____________________________________________________________________________________________________________________________ IV. muzičke brz-spor trajanje.osmi-Izvođenje mjere i ritma . -Spontano na muziku riječi. DJEČIJE STVARALAŠTVO . SLUŠANJE MUZIKE -Slušanje stranih i domaćih -Prepoznaje ranije slušana -Slušajući pjevuši melodiju. brojanje.Plesna dramatizacija. -Rukovodi.III.

te izvođenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. različiti nivoi složenosti. porodičnoj proslavi. odnosno izvore zvuka (tijelo. dubok-visok. muzičke igre. 41 . glas. Moći će da prepoznaju brojalice. učenje putem otkrića. primjena modela. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. odnosno tonove u svom okruženju i muzici (određen-neodređen po visini. dinamiku (glasno-tiho). koji time postaje bogatiji i ljepši. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. vlastite improvizovane instrumente). objašnjavaju. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. upoređuju. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost s muzikom. posmatraju. rad u parovima. projekt-metoda. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike između inicijalne i finalne slike o znanjima. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. u paru i samostalno). brz-spor. vrednuje lične i stavove drugih. u manjim grupama. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. stihove. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. Pjevaju intonativno pravilnije. kooperativna mreža (muzičke radionice. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. kao i neke druge (harmonika. predmete iz okruženja. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). uspavanka i sl. Orffove dječije instrumente. u medijima. koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. te uspješnije međusobno aktivno komuniciraju muzikom. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. koristeći različite zvukove. često pjevanje. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. dug-kratak. stvaralačka nastava. SPOSOBNOSTI Izvođačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. obrazlažu. gitara. problemska. mozaik metod i njegove modifikacije. školskim svečanostima) i pokazati interes. a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. prepoznaju tempo (brz-spor). ženski i dječiji). metoda analogije. kao i napredovanje u sticanju saznanja. fotografije. radovanje. pjevanje.). te pjevanje pojedinca (solo) od grupnog pjevanja (hor). literarno i improvizovanim pokretima. priče. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. te učešćem u osmišljavanju i izvođenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike: likovno. glas (muški. razlikuju. prepoznaju i uporede zvukove. violina. glasan-tih. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. ritmičkih i zvučnih efekta za pjesme. poštuje pravila muzičke igre. grupni projekt metod.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici ce znati da koriste jezik muzike.). prepoznaju kompozicije koje su slušali. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. algoritamske metode. želju i potrebu za čestim muziciranjem. transparentne folije). vještinama i ukupnim postignućima učenika. egzemplarna nastava. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTSTVA) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika. u timskom radu i komuniciranju koje je u muzici sasvim prirodno. izložbe improvizovanih instrumenata i sl. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri.

Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. školi. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. odnosno praktikujući iskustvenu nastavu. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati s nastavom drugih predmeta. društvu i životu uopće. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti.Kroz istraživanje i ispitivanje. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. 42 .

LIKOVNA KULTURA 43 .

Zadaci: • • • • • • • da učenici upoznaju likovni pribor. Nastavnik.LIKOVNA KULTURA (68 nastavnih časova) ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili “sanjarenjem na javi“. predstava i pojmova. aktivnog doživljaja. vršnjacima i nastavnikom. djela domaće i svjetske likovne baštine da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira s umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim “crtežom” prvi put crta. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. I umjetnost i “crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u “slici”). prirode) da se kod djece razvija urođeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izaz da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. a u “crtežu “ da komunicira sa samim sobom. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli.te da se njima služe da upoznaju sadržaj i likovni jezik. doživljajnim i iskustvenim svijetom. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Time se realizuje metoda intenzivnog. a time se “uvijeni duh djeteta u sebi “ otvara. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost Likovna kultura Likovna kreativnost Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti”crtež”. Uloga nastavnog predmeta je da kroz igru. podloge i materijale. opet. Uloga umjetnosti je da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom. svojom porodicom. umjetnosti. te slikom dolazi do prvih pojava. materijalne i duhovne kulture 44 . te osnovne likovne nazive da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuđenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. dodaje i ono što se u “slici” ne vidi. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati ”sanjarenje na javi”i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika.

porodice Ja i moji roditelji Čega se plašim Šta sanjam Sadržaji iz škole (Ja i moji novi prijatelji) Iz prirode i godišnjih doba Doživljaji s mora.psihološku proporciju i opisni prostor Imenovanje prave i krive. doživljava srcem. Motiv 6. crtačkih . promjena tog osjećanja bojom Crta i govori. slike. pastel. Likovno sredstvo 5.misli Dok crta. plastelin. paleta Kreativni crtež Komunikacija i otvaranje učenika Koristiti shematsku ili simboličku fazu. grafike. Likovni element 3. stoji. Likovni problem 4. kipa. sjedi. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. akvarel. dotjeruje izražava zadovoljstvo Priča o onom što vidi na slici Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. grafičkih. ali boje mi nisu baš najbolje…dopada mi se kako sam nacrtao lava. književne i filmske umjetnosti Lutkarske predstave Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu Likovni jezik ili forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U 1. koso. hoda svojom glavom i sam realizuje svoj crtež Rad svim sredstvima i tehnikama U realizaciju su uključena sva čula Kreativan crtež je plod “sanjarenja na javi” Poticaji su: Književnost Analiza umjetničkih djela Predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta Ilustrovanje toka događaja u priči Pjesnička slika-likovni izraz Osjećanja glavnog junaka. boje. te neutralnih: crne. zgrade i grada Imenovanje osnovnih boja: crvene . glina. savijeno i kružno Upotreba osnovnih školskih. izleta Sadržaji iz likovne.Da dijete svijet ruku gleda svojim očima. kompozicije i ritma Imenovanje likovnih formi: crteža. flomaster. vodoravne i vertikalne. simetrično. tempera. objašnjava. kose i cik-cak linije Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. četkica. plave. vodoravno i vertikalno. žute. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. U kreaciji crteža “zlatni period dječijeg koristi i desnu i lijevu crteža”. RAZREDU Sadržaj u dječijem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. bijele i sive U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. A Ado je dobro uradio…) 45 . Likovno područje 2. rasuto.

društvo vršnjaka. akvarel.PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. priče i legende. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. mrlja ili fleka. života i rada Uvođenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. flomaster. sliku. isprekidanih. temperu. Šestogodišnje dijete koristi tzv. Može biti urađen crnom. ne kao memorisanje. nekoliko crteža u formi stripa. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. tako da može biti u boji. Svijet mašte kao inspiracija • • • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. šire okruženje). zagonetke i odgonetke. Papirne: kolaž i druge. metalno pero. boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. ptičije pero. Dječaci su skloni liniji. doživljaji iz života djeteta (porodica. škola. liniju. kreda. kratkih i dugih linija. Krute su: pastel. gvaš. Osim u slikanju. 46 . već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. kompoziciju i ritam. doživljavanje svim čulima. simboličke i šarene boje. sve one koje se miješaju s vodom. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. folije na zidu. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. kreda. djevojčice boji. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. ali i na malim. reljef i kip. Posmatranje kao poticaj Posmatranje prirode. ugljen. kist Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. reprodukcije knjigama. sve dok ne pređe u sliku. sivom. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. basne. upoznavanje funkcije i izražavanje. Ugodni i neugodni doživljaji-sjećanje. ilustracija i strip Bajke.

igračke. tekstil. Njen predmet su vizuelne. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. već da je «crtež» sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. iskorištava likovne elemente: liniju. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). demonstracijom i analizom «crteža» i umjetnosti. keramiku. krompira i lista je prirodni otisak. zvučne i jezičke umjetnosti. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara «da su svi prvačići. šare. izuzev jednog. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. tvrdih i mekih. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom raspoređuje predmete tražeći prostor. ostvarit će se kontakt «crteža» sa umjetnostima. magijsku. harmoniji. a njima najbližu. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. Učenici će prihvatiti. ornamente i arabeske. ili ih neće ni biti. ono što se ne vidi. simboličke umjetnosti i simboličkog «crteža» učenika približiti. ono što u umjetnosti i “crtežu” izražava neku ideju.To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipulišu i za koji postoji izrazita radoznalost. grafika ima više otisaka ili originala. To će se realizovati kreativnim «crtežom». U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj.U crtežu i slici je po jedan original. Ljepota je u skladu. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike među učenicima koji su prije upisa u 1. Mi im nudimo njihov “crtež”. ono što se vidi. i to je u prvom razredu dovoljno. najstariju. srpskog jezika. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. Njeni su praiskonski izvori majčno tijelo i priroda. plohu i boju. te regulatore: ritam i simetriju. zagonetkom i pričom. Prirodni predmeti su pogodni za modeliranje: reljef i kip. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. To im daje sigurnost i ideju da «crtež» i umjetnost treba njegovati i čuvati. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. Otisak prsta i dlana. kostim. Učenici će postepeno oslobađati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. o osjetilnom i čulnom činu. 47 . ploha ima dvije (visinu i širinu). otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. upoznaje prostor. ono što se “samo po sebi sviđa”. te njihove mogućnosti. te bogatiti jezik uopće. ravnoteži. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. a preko njega i spoznaja. hrvatskog. razred bili i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama. ali samo kao inspiraciju za vlastiti “crtež”. i skriveni ili podsvjesni sadržaji. umjetnost “djetinjstva čovječanstva”. koje su se inspirisale mitom i legendom.Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. Tehnički su predmeti prikladniji građenju. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. Korelacijom «crteža» sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti «crtež». te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. bajkom i basnom. naivne i narodne umjetnosti. Grafika se dobiva štampom. Otuda naglašeno čulo opipa. redu. Tu spada modeliranje i građenje. koje su i učenicima svojstvene. talentovani». metodom oduzimanja i dodavanja klasičnih i savremenih. te će se i ta razlika između bosanskog. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. da ne samo oni «crtaju». Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. po subjektivnom kriteriju. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj.

a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono što su učenici crtali. crtačkim. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. 48 . stil pisanja i stil crtanja.U isto vrijeme im nudi vlastiti”crtež” istog ili starijeg uzrasta. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. On ima samo četiri osnovna elementa: liniju. tema. kolaž. onaj dodir. Ritam je rukopis. tempera. zagonetke. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • linije. plohe. proces rada. kompozicije i ritma. likovne i književne baštine. bajke. Likovni prilozi Umjetnosti. treba da imenujemo. boje. i simetrija. i raspored i rukopis.To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. Ovaj okvirni program treba realizovati u skladu s okolnostima i mogućnostima. crtež ili sliku Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustrovalo Uspješno se služi priborom. ruke. SADRŽAJ: U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. kompoziciju i ritam. Analiza “crteža” Analiza “crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. Maternji jezik je nacionalan. mozaik. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju. To je prijevod motiva. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i “crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima.INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. volumena i njihovih regulatora: kolorizma. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako ? Kada se dijete s kistom u ruci nađe pred bijelim papirom. akvarel. boju. ono što njega bogati ) i lijep crtež. s djecom. otisak lista i dlana. forma je k a k o . ilustracija i inspiracija u priču. a ne kao učenje. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. To je naš cilj. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz “djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. slikarskim. ono subjektivno poigravanje srca i nerava. asimetrije. sve se može kopirati. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i likovnom jeziku ili formi. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. glina i plastelin. linije i boje na papiru. već se domišlja i crtežu dodaje tekst. likovni je internacionalan.ali i legende i priče iz domaće kulturne. materijalima i tehnikama Rado crta DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrađeni u uvodnim tekstovima. “Kako će”dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. Sadržaj je š t a . pa ide u strip.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 49 .

promovisanja pozitivnih socijalnih interakcija. sticanja motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. očuvanja. motoričkih znanja. 50 . U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju.TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA (68 nastavnih časova) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prvom razredu osnovne škole. stiče navike i vještine. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imat ćemo zdraviju populaciju. razvijanja pozitivne slike o sebi. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesne i zdravstvene kulture. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. U ovom vremenu tjelesna i zdravstvena kultura ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. razvijanja kreativnosti kroz pokret.Tom je principu sve podređeno. vještina i navika. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). kreativniju i zadovoljniju. pojava deformiteta. osposobljavanja za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. njegovanja i unapređenja zdravlja. ali i uči kako da ih primijeni u životu. Zadaci su: • • • • • • • • shvatanja smisla. a to znači i radno spremniju. Dijete uči kako da postane fizički spremno. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. Kretanje je potreba svakog djeteta. razvijanja i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu s uzrasnim i individualnim karakteristikama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U 1.snaga.ravnoteža) Komunikacija i saradnja Poštuje pravila igre Cijeni tuđi i vlastiti napor Stabilnost i realnost u postavljanju cilja Jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) Istrajnost Rješavanje sukoba na prihvatljiv način Usklađenost kretnje s kretanjem rekvizita Planiranje vremena Kontrola pokreta Izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost Samokontrola Donošenje ispravnih odluka Uticaj medija Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom Značaj boravka na svježem zraku i u igri Hoda. koordinacija. gipkost. trči Pleše Rješavanje problema Razumijevanje smisla takmičenja ( prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) Selektivan pristup sadržajima medija 51 .izdržljivost. preciznost . RAZREDU Znanja o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje Hrana i zdravlje Tjelesna aktivnost i zdravlje Pravilno i nepravilno držanje tijela Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja Opasnosti po zdravlje zagađena okolina tablete biljke piće zagađen zrak mogućnost zaštite Vježbe na spravama. skače.brzina. na tlu i sportske igre Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Lokomocija (stabilnost.

trčanjem. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. galop naprijed i strance. ubacivanje. Nekonvencionalnim sadržajima je primarna funkcija razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti i uvijek su u simbiozi s određenim konvencionalnim sadržajem. kombinacije skokova i poskoka s hodanjem. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije.. Primjena bacanja i gađanja u različitim kretnim manifestacijama. dimenzijama i obliku podloge. Puzanje i provlačenje: Puzanje četvoronoške. Provlačenje kroz obruč. Penjanje: Penjanje uz stepenice. Različite vrste hodanja po liniji.). Hodanje uz različite položaje ruku. preskakanje kratke vijače (individualno). skakanja. lopta.. Kombinacija trčanja. "Kik" poskoci (poskoci na jednoj nozi.u trajanju od 6 minuta. trčanjem i dr. Izborom se odgovara na pitanje . uz ripstol. "Kan-kan" poskoci (poskok na jednoj nozi. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. Brzo trčanje (sprint) . Ritmički okreti. sa visokim prednoženjem drugom).. švedski sanduk. smjera. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge).pravolinijsko. u paru. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. pljesak i sl. Izabrati 2 . prirodni uspon itd.) na različite načine (pogađanje. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. tempa i ritma. u skladu s mogućnostima i interesovanjima učenika i nastavnika. skok u upor čučeći. preskakanja itd.4 plesa (društvena. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. kroz upor klečeći itd. Istrajno trčanje . puzanje ispod grede. Ritmički skokovi. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu. između nogu para.).šta vježbati. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. tempa i ritma. "Zečji" poskoci (iz upora čučećeg. smjera. samostalno. s promjenom pravca. označeni prostor i sl. švedski sandučić. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti? ) Trčanje: Trčanje . ili 3. gađanje u metu (korpa. Hodanja u različitim kretnim zadacima. dječji poskoci. grupno. vijače i sl. švedske klupe. koljena i stopala. odručenje. kombinovano. dimenzijama i obliku podloge. Sunožni skokovi. igra lastiša. Kombinacija penjanja sa hodanjem.obuka neplivača: Obuka neplivača organizuje se tokom prvog ciklusa (u 1. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). uz mornarske ljestve do 2 m visine. prvo sa male udaljenosti. puzanje po švedskoj klupi. izvođenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima.). Plivanje . penjanje na švedsku klupu. "školica". razapete vijače itd. 52 . uz kosinu (švedska klupa. puzanjem. na različitoj vrsti. Gimnastika: Gimnastičko hodanje. narodna.pravolinijsko. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtjevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. jednom rukom). trčanja itd. obruči.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja međuzavisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. i naučiti osnovne korake. preći na drugi ripstol. usklađivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela s karakterom muzike i ličnim doživljajem. moderna). Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. provlačenjem itd.). Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. kombinovano.dionice do 30 m. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. Sunožni preskoci. rušenje i sl. hodanja. različitih lopti u daljinu i visinu. dodavanje u paru. Kombinacija hodanja. sunoćni poskoci sa okretom od 90° stepeni (u jednu i drugu stranu). makazice. Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. skakanja. razredu) u saradnji s lokalnom zajednicom i profesionalno angažovanim instruktorima. desnom i lijevom rukom i suručno. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. 2. Hodanje: Prirodno hodanje . doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). na različitoj vrsti. trčanja. s promjenom pravca. preskakanja i dr.

• pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa.. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite.) 53 . održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. desno. • usklađuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. • posjeduje i druga motorička iskustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr.Druga motorička iskustva: U zavisnosti od interesovanja učenika. dinamika uzimanja obroka. nastavnika i roditelja. tlu i sportskih igara. nazad). ili zna za takav slučaj.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. piće. uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. Informisanje o štetnosti: Tablete. razvoj i otpornost organizma. posjeduje informacije o značaju zdravlja. skakanje. • izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. zrak. realizuju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. ISHODI UČENJA 1. pješačenje u prirodi. dnevni ritam odmora i rada. Higijena: Lična. kombinovanje u obroku. vožnja bicikla. sportski ples i dr.. • unapređuje motoričke sposobnosti (brzinu. razmjena ličnih iskustava. snagu. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka). lokalne zajednice). biljke. • sposoban je da prepliva 25m slobodnom tehnikom (u I. • vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. kolektivna i higijena životnog prostora. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. Druženje: Upoznavanje . skijanje. SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. trčanje. posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. pješačenje u prirodi. • primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesne kulture. kao i mogućnosti sredine (škole. tuširanje i dr. sankanje. odmor. naprijed. koturaljki (rolera). tjelesna aktivnost. dolje. sportski ples itd.). plivanje. • vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. boravak u prirodi i zdravlje. gipkost. izdržljivost.. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu s uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. klizanje.. posjeduje informacije o štetnosti duhana. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. sankanje. alkohola i droga. lijevo. posjeduje informacije da može tražiti pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. Očuvanje i unapređenje zdravlja: • • • • • • • • • • • razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i stojećem položaju. uz pomoć odraslih usklađuje svoje aktivnosti (učenje. klizanje. igra.. II ili III razredu). obim obroka. ponašanje i ophođenje za stolom. koordinaciju. upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. spavanje). skijanje. umivanje. tenis. 2.

viseći. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • jednostavne pokrete usklađuje sa muzikom. u elementarnim sportskim aktivnostima).. za noge. u trčanju. (3) kognitivnih (prijem. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost.... ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). stavove. uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike.vježbe oblikovanja). Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine.ležeći.hodanje. kotrljanju. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarađuje s vršnjacima. U tom pogledu. puzanju. trčanju. uz podsticanje i nadzor nastavnika. ravnoteže (statističke i dinamičke . ruci.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). Psihomotorička aktivnost se usmjerava. 6. Međutim. 5. organizacije i institucije). kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. brži rad srca. pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). sa osloncem na jednoj nozi. sa rekvizitima. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti). kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja.. vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. prije svega. gibljivosti (aktivne. puzanje.). skakanje. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). za trup.u hodanju. klečeći. glavi. valjanje.3. valjanju. čučeći. istražuje svoje sposobnosti. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe.). uz podsticanje i nadzor nastavnika. Dalji razvoj psihomotorike karakteriše njeno usavršavanje. u skakanju. uočava sličnosti i razlike među vršnjacima. čučanj. ima izgrađenu tjelesnu šemu. kotrljanje. umije da odredi kojem dijelu tijela je namjenjena vježba oblikovanja (za ruke. na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . penjanju. pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. izdržljivosti (opće . penjanje. (4) konativnim (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) sociološkim (društvene grupe. poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz podsticanje i nadzor nastavnika. odnosno harmonizaciji pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. provlačenju. značajno korelira s pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rasta. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). znojenje. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. prepoznaje fiziološke znakove umjerenog opterećenja i zamora (npr. orijentacije).). brzine (reakcije. Opća psihomotorička spremnost.. održavanje na vodi. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimulisanja tjelesnog rasta i razvoja. pokrete i kretanja.). ritmičke.bez rekvizita 54 . Promovisanje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju.. provlačenje. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. neobični položajni.. nesvjestica itd.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. kompleksne i lokalne . Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • • • • • • • imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . koordinacije (brzinske. stojeći. trčanje. imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. kretanje na vodi. sjedeći i ležeći položaj. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . laktu. 4.

jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. nastavnik je dužan u neposrednom radu s učenicima pratiti i kontrolisati njihovo zdravlje. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike među njima. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. odnosno kretanja. postavljanje. Usredotočiti se na jedanu stvar. koncentrišući se na najpravilnije izvođenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu "pamćenja samo redosljeda elemenata koji se sukcesivno ređaju" (Roger Spirri. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. obaveza mu je vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. a zaustaviti se eventualno samo tamo. i to izvan igre. prostorija. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji.kombiniranje situacijske i sintetičke). Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. Ako treba naučiti neku igru. primjenjuje se analitički način rada (izvođenje pojedinačnih elemenata . najbolje kao dopunska aktivnost. Njihove tjelesne aktivnosti. rekvizita i pomagala. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvođenje složenijih pokreta. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. prije svega. bacanje. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobađaju se suvišnih. Također. kao i o ličnoj higijeni.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. opreme. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. beskorisnih. s društvom i s prirodom.i s rekvizitima . Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. 1981). igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. učenje treba provoditi cjelovito. Osim uzrasnog kriterija. Kod djece. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod uticajem kretanja. brže. u ovom periodu počinje i druga denticija. hvatanje. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. bez ikakvih rizika. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. gađanje. Mada se može javiti i ranije.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. gdje se cjelina ne može savladati. Individualne razlike među djecom navedene dobi veće su nego među odraslima i treba ih u radu respektovati. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. srazmjerno opterećenju. što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. skače itd. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. sprava. Uz to. Uz to. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uslovljava adaptacijske procese. ali i razlike među starijima. sporednih pokreta. spuštanje). Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. Razvija se finija muskulatura. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uslovima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. nakon saznanja o funkcionisanju moždanih hemisfera. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu između povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. za njih je najznačajnije šta se događa u datom trenutku. trči. šutiranje. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. odnosno tjelesnog vježbanja. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. dizanje. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . a ne šta je bilo i šta će biti. mogu trajati i do 30 minuta. nošenje. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. higijeni odjeće i 55 . Osnovna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). tačnije. snaga i izdržljivost. u prvom školskom uzrastu. Pored ljekarskog pregleda. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. mogući su i različiti deformiteti.

princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod).DRUGI . princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. šta preskače i kako. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. (2) izvođenje motoričkog kretanja. u skladu s mogućnostima i interesima učenika). pažnja učenika biti usmjerena više na način izvođenja nego na cilj. akciju i svjesno aktivno učestvovanje. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uslovno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. Također. korištenje sportskih sprava i rekvizita. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizacija ishoda. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. U početnom izvođenju će. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. Nakon zvaničnog okončanja rada vježbovni prostor se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. (4) ponavljanje.. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. Ponavljanjem. u zavisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. Čuvanjem se štiti učenik od pada. a pomaganjem mu se olakšava izvođenje vježbe. potrebama i interesima učenika).obuće učenika. Npr. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. u skladu s individualnim karakteristikama učenika. motorički akt je nestabilan i podložan različitim uticajima. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. Trajanje rada na odabranoj temi. stanice.čula vida). i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. izbor terena za vježbanje i drugo. pravovremenom osiguranju asistencije. važno je predvidjeti i postavljanje 56 . primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklađuju se sa mogućnostima učenika). U fazi nepotpune stabilizacije. Slijedi nakon izvođenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrđivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. koja pretpostavlja uočavanje. bit će izraženije prisutne individualne razlike. koje treba uvažavati. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. vjerovatno. opisivanje. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definisanim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. koje prepreke zaobilazi i sl. Kao organizacioni model nastavnik može integrisati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. poligone. slijedi glasno. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). odgovarajućem izboru sadržaja. stavovima i navikama). ali i uslove koji će omogućiti najveći mogući uticaj na njihov organizam. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . pregled i ispravnost opreme za vježbanje. (3) ispravljanje grešaka. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. variraju u zavisnosti od reakcije učenika. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklađivanju procesa obuke prema mogućnostima. Teme se realizuju kroz: igru. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizuje i prilagođava uslovima identičnim praktičnoj primjeni.). radionice. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje određenog motoričkog kretanja brže i lakše. jasno i glasno. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. ali i sprečavanja padova i ozljeda. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika.

kad god je moguće. Neophodne su što potpunije informacije i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Uvijek promovisati nadmetanje sa samim sobom. naravno pod određenim uslovima (insistirati na prijateljskom.protivničkih igrača i saigrača. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Hodanje i trčanje. Posebnu pažnju treba obratiti na vježbe zagrijavanja. istezanja vrata (ni u kojem slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave). Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesne i zdravstvene kulture je procjena ostvarenja cilja . 57 . Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. ne precjenjivati značaj pobjede. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. U kontekstu tjelesne aktivnosti. Kod izbora igara. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. realizovati u prirodi. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci za dijete ne treba biti izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. insistirati na samoprevazilaženju i sl. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara.).procjena ostvarenja ishoda . U cilju pravilnog rasta i razvoja veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. prednost imaju saradničke igre. kontrolisati i suzbijati agresivnost. I u takmičarskim igrama promovisati uvažavanje drugih . Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima (nikako veliki doskoci).poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji će način savladati prepreke). te na veličinu i visinu predmeta kojeg preskaču. Nemoguće je upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registrovanja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama.

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI 58 .

Važnije je da učenici prošire vidike. Osnovno su obilježje savremene škole. a verifikuje ga nastavničko vijeće. Zadaci • • • • • • • • • Povezivanje. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. One se organizuju u skladu sa interesovanjima. 59 . pripremanje. prevencije svih vrsta ovisnosti. proučavanje običaja. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika.voditelji. Dijete nam već svojim opredjeljenjem za određene sadržaje nagovještava i nešto o svojoj jačoj strani. njihovi sadržaji i koordinatori . One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. otkrivanje pojedinosti o prirodi. Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI (34 nastavna časa) ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. a istovremeno bogate emocionalni svijet. interakciju i kooperaciju sa drugima Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. Planiranje. U skladu s odgovarajućim propisima. pri čemu se isključuje novčano nagrađivanje učenika. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. vještina i navika Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. Hoće li to biti gluma. zaštite i unapređivanja zdravlja Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti Osposobljavanje za komunikaciju. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. programiranje. ni trajanjem preopteretiti učenike. ples. Trajanje vannastavnih aktivnosti. proširivanje i produbljivanje znanja. Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava reguliše posebnim aktima. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima Usvajanje novih znanja. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta prije nego na nastavnom času. manje je važno. Principi na kojima bi trebao da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • • • • • • • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. zaštita prirode. utvrđuju se planom i programom koji se donosi na početku školske godine.

oprema. sredstva. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja) u okviru svake oblasti Ko bi trebao učestvovati u kreiranju i realizovanju Programa aktivnosti Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene Koje uslove bi trebala obezbijediti osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. 1. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. namještaj. u skladu s osobenostima sredine i interesima djece. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. materijal i slično). mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba obezbijediti već u Planu na početku školske godine.U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti: • • • • • • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. sat i mjesto gdje će se one odvijati. 2. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. njihovim 60 . Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko će časova biti realizovano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. i koliko će one trajati. Blagovremeno i tačno određenje vremena. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. nego izbora na osnovu unaprijed utvrđenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. bit će motivisani za aktivnost. Kada učenici i koordinatori-voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično ili petnaestodnevno.

definisani ciljevi. pa i tradicionalna opterećenja.Adekvatno opremljen i uređen prostor (namještaj jednostavnih linija. kao i kadrovskom potencijalu i uslovima kojima škola raspolaže. prije svega. mobilan. otpori. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje.Roditelji i lokalna zajednica mogu obezbijediti podršku - 61 . umije i koji u prvi plan stavlja dječiju doborbit. tematski pristup pojedinim dijelovima programa) STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK - Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave - NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada PROSTOR I UKUPNO OKRUŽENJE U ŠKOLI Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časova u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje . Škole će na početku školske godine. trebalo bi da budu podređena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziđena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. mogućnostima. Različita shvatanja. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Planiranje sadržaja rada u skladu sa svim važnim činiocima (struktura odjeljenja.) koji se mogu angažovati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. interesovanjima i potrebama. a koji ne postoje. što je osnova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovom sektoru školskog života i rada. predznanja. djeluje lijepo.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. lijepo dizajniran. ljekara. umjetnika. predrasude. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. PRETPOSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH - PROGRAMA NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. vedro). . Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je obezbijediti učešće najšireg kruga zainteresiranih. didaktičke materijale . odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti određene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. priručnike za nastavnike. Ovim se postiže i još jedan efekat. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklađivanje s brojem učenika u grupi. Samo tada se može postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. lagan. djece i njihovih roditelja. bez oštrih rubova. sportista i dr. a one koji su neophodni.mogućnostima. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. prateći radni materijali. Izbor načina rada u razredu koji obezbjeđuju učenički aktivitet i individualni razvoj. škola će obezbijediti naknadno u skladu s mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. osobenosti lokalne sredine. psihologa. specijalizovanih stručnjaka različitog profila (pedagoga. primamljivo. interesovanjima i potrebama djece.

* U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombinovanim odjeljenjima treba primjeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. Primjera radi.Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. Partnerstvo u PODRŠKA RODITELJA UČENIKA U LOKALNOJ ZAJEDNICI reformi Nastavnike prvih pedagoge Informacije o Za direktore i Direktore osnovnih škola razreda savjetnike važnim pedagoških promjenama zavoda putem seminara Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. potom se uključuju učenici ostalih razreda. realizujemo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. 62 .

. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. odnosno metodom učenja. U prvom razredu osnovne škole predviđeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. zamjena glasova slova . U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • • • • • • • • • • • • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definisani u Programu (znanja. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u određenim intervalima. nemogućnost zaključivanja. To je kvalitativno ocjenjivanje. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. analiza i sinteza.. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku. Šta ocjenjujem? Kako? Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada Da podrazumijeva više aspekata Da odražava različitost pristupa Da polazi od onog što dijete z n a i što je njegova jača strana.vrijednosti. Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. nimalo. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definisali. stavovi. s obzirom na sadržaj. a na drugoj pokušaj da na određenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. djelimično.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. 63 . odsustvo pažnje.) Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. nije usvojio) U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. nisu obimni. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon određenog vremenskog perioda. djelimično je samostalan) Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? Da li može usredsrijediti pažnju na sadržaje ? Odnos prema drugim učenicima Odnos prema nastavnicima Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • • • • • • Da je zasnovano na kriterijima. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podređena zahtjevu: Obezbijediti napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. malo. vještine) Je li učenik usvojio programske sadržaje? ( potpuno. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. . kolika je razlika između startne pozicije i sadašnjeg stanja) Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. reprodukcija. Opisna ocjena ima svoju “analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. samostalan. razumijevanje. koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. za najmanju sitnicu traži pomoć. Programski zahtjevi. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlađeg školskog uzrasta.

rješavanje problema u životnim situacijama). Da je ocjenjivanje podređeno važnim ciljevima (znanje. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima.• • • • • • • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. Da uvažava razvojne karakteristike djece određene dobi i svakog djeteta. težinom zadataka. Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. 64 . život.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times