Professional Documents
Culture Documents
UZGOJ KOZA
Sarajevo, 2011.
============================================================
Recenzenti:
Prof. dr. Velimir Sušić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. Zvonko Antunović, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J.
Strossmayer u Osijeku
Prof. dr. Ahmed Mutevelić, emeritus, Veterinarski fakultet Univerziteta
u Sarajevu
636.39.03(075.8)
ŠAKIĆ, Vedad
Uzgoj koza / Vedad Šakić, Velija Katica, Jasmin
Ferizbegović. - Sarajevo : Promocult, 2011. - 298
str. : ilustr. ; 24 cm
ISBN 978-9958-789-08-3
1. Katica, Velija
COBISS.BH-ID 18632710
-------------------------------------------------
Ova knjiga je rješenjem Senata Univerziteta u Sarajevu broj 01-38-248-6/11 od
26.01.2011. godine proglašena univerzitetskim izdanjem.
© Copyright - Fotokopiranje i umnožavanje po dijelovima i u cjelini je zabranjeno.
Sva prava pridržana.
2 =======================================================
=========================================================
Legenda o tuzlanskoj kozi datira iz davnih vremena, još dok je Bosna i Hercegovina bila pod
okupacijom Austro-Ugarske carevine. U Tuzlu je poslat proglas kojim se zabranjuje držanje
koza i naređuje da se sve koze pobiju, pošto se smatralo da uništavaju šume.
U Mosniku, jednom od tuzlanskih naselja, ljudi se nisu držali te naredbe. Neki stranac koji je
u to doba posjetio Tuzlu vidjevši kako ljudi tajno čuvaju, hrane i muzu jednu kozu izmisli i
danas poznati stih:
Danas, tuzlanska koza predstavlja simbol snalažljivosti i otpora u prevazilaženju svih prob-
lema sa kojima se grad Tuzla suočavao kroz svoju historiju.
The story dates back to ancient times, even while the Bosnia and Herzegovina was occupied by Aus-
tria-Hungary empire. In Tuzla, was sent a proclamation banning the keeping of goats and orders to
kill all the goats, since it is considered that destroy forests.
In Mosnik, one of the Tuzla village, people are not kept such order. One stranger who was visited
Tuzla at that time seeing how people are kept secret, food and milked only one a goat, and from this
time remained famous verse:
„All of Tuzla drinks the milk of one goat and praise to eat cheese”.
Today, statue of Tuzla's goat is a symbol of ingenuity and resistance to overcome all the problems
facing the city of Tuzla faced throughout its history.
======================================================= 3
============================================================
IZ RECENZIJA
U
rukopisu su na zanimljiv i suvremen način obrađene i prezentira-
ne dosadašnje spoznaje o uzgoju koza, s interesantnim poglavljima
koja obrađuju novije znanstvene spoznaje iz područja uzgoja, se-
lekcije i reprodukcije koza. Istovremeno, u rukopisu su vrlo kvalitetno ob-
rađena i poglavlja o izvornim oblicima, pasminama i proizvodima koza te
poglavlja hranidba koza, smještaj koza i bolesti koza. U tekstu su autori
znalački ukomponirali i vlastita istraživanja i zaključke proizašle iz njih,
što je svakako za pohvaliti. Rukopis je napisan jasnim i jednostavnim sti-
lom i bez napora čitalac može pratiti sadržaj u cijelosti. Tekst je napisan
jasno, sustavno i jezgrovito te je bogato ilustriran fotografijama i tablicama,
što ne začuđuje s obzirom na dugogodišnje znanstveno i stručno iskustvo
autora rukopisa. Također, tekst knjige je dopunjen i s brojnim prilozima.
Pri koncipiranju rukopisa autori su nastojali ići u korak sa suvremenim
razvojem svjetske znanosti u oblasti uzgoja koza te istovremeno prikazati i
stanje kozarstva na ovim prostorima. Istovremeno, ova knjiga će popuniti
prazninu koja je izražena zbog nedostatka kvalitetne znanstveno-stručne
literature u Bosni i Hercegovini. S obzirom na veliki uloženi trud u konci-
piranju i pisanju rukopisa te prikupljanju svjetske relevantne literature iz
područja uzgoja koza, autorima čestitam na ovom vrlo vrijednom i kvali-
tetnom djelu te sa zadovoljstvom preporučam objavljivanje ove knjige kao
univerzitetskog udžbenika.
I
z obilja međunarodno priznate literature autori rukopisa „Uzgoj koza”
znalački su probrali suvremene znanstvene spoznaje i informacije ve-
zane za uzgojne ciljeve, proizvode, podrijetlo, pasmine, tehnologiju
proizvodnje, mliječnost, sustave uzgoja, selekciju, reprodukciju, hranidbu,
smještaj i bolesti koza. Kao rezultat nastao je sveobuhvatan i originalan ru-
kopis koji objedinjuje recentne podatke iz svjetske literature, ali uključuje i
vlastite spoznaje autora koji su i sami eminentni znanstvenici i sveučilišni
nastavnici iz područja kozarstva. Stoga ne čudi umješnost njihova pisanja
bazirana na književnom jeziku, jasnom stilu i hijerarhiji prezentiranih po-
dataka. Koncept 14 poglavlja i većeg broja potpoglavlja logično je postav-
ljen i, s obzirom na opseg, uravnotežen pa je čitateljima različite razine
predznanja olakšano usvajanje velikog broja informacija, bez obzira na to
čita li se rukopis od početka do kraja ili samo pojedino poglavlje. Rukopis
„Uzgoj koza” nesumnjivo će na kvalitetan način popuniti prazninu i zado-
voljiti potrebu koja za takvim štivom postoji u Bosni i Hercegovini. Njego-
P
oboljšanja na polju pristupa naučnim informacijama nastalim putem
istraživanja i informacijama dostupnim iz drugih izvora, danas su
mnogo više zna o držanju, ishrani, genetici, selekciji i reprodukciji
koza. Autori su na osnovu ovih i sopstvenih saznanja koncipirali veoma
vrijedan rukopis o uzgoju koza. S punim pravom možemo reći da će to biti
prva stručna knjiga ove vrste u Bosni i Hercegovini. Jasno predstavljajući
građu knjige u ovih četrnaest tematsko-naučnih cjelina autori su izveli lo-
gički korektno naučno-pedagoški udžbeničku građu i tako na najbolji na-
čin osigurali planirani cilj. Rukopis u potpunosti ispunjava zahtjeve nas-
tavno-naučne literature. Smatram da rukopis svojom izuzetnom kvalite-
tom, zaslužuje značajnu pažnju i pohvalu i neophodno ju je štampati kako
bi korisno poslužila i unapređenju kozarske proizvodnje. Studenti, ali i
drugi stručnjaci različitih profila posebno iz domena prirodnih znanosti
dobili bi knjigu napisanu jasnim, jednostavnim stilom i bez napora pratili
sadržaj u cijelosti. Rukopis predstavlja garanciju za bolje sutra u kozarstvu
Bosne i Hercegovine, i ne samo to, nego i nauk kako koristiti savremena
dostignuća naučnih istraživanja, koja su itekako naglašena u pojedinim
segmentima ovog rukopisa. Toplo preporučujem ovaj rukopis za štampa-
nje kao univerzitetskog izdanja Univerziteta u Sarajevu, a autorima želim
čestitati na izvanrednom trudu uloženom u ovaj projekat.
SADRŽAJ
IZ RECENZIJA 4
1. UVODNE NAPOMENE 9
2. STANJE KOZARSTVA U SVIJETU, EVROPI I BOSNI I 11
HERCEGOVINI
2.1. Stanje kozarstva u svijetu 11
2.2. Stanje kozarstva u Evropi 15
2.3. Stanje kozarstva u Bosni i Hercegovini 20
3. UZGOJNI CILJ I KORISNOST DRŽANJA KOZA 23
3.1. Ekološki uzgoj koza 27
4. PROIZVODI OD KOZA 33
4.1. Mlijeko 33
4.1.1. Koziji sir 38
4.2. Meso 62
4.3. Koža 67
4.4. Kostrijet 72
4.5. Gnoj – đubre 73
4.6. Ostali proizvodi ili koristi od koza 76
4.6.1. Koze za vuču i rad 77
5. PORIJEKLO KOZA 83
5.1. Koze u religijama 87
5.2. Izvorni oblici koza 87
5.2.1. Capra prisca 88
5.2.2. Capra aegagrus aegagrus (Bezoar koza) 88
5.2.3. Markhor 89
6. PASMINE KOZA 95
6.1. Pasmine koza za proizvodnju mlijeka 105
6.1.1. Sanska koza 105
6.1.2. Njemačka bijela oplemenjena koza 107
6.1.3. Holandska bijela koza 108
6.1.4. Francuska alpina koza - Alpine 109
6.1.5. Srnasta smeđa alpska koza – švicarska alpina – Oberhasli 110
6.1.6. Pincgavska koza 111
6.1.7. Smeđa kratkodlaka koza 112
6.1.8. Togenburška koza 113
6.1.9. Nubijska i anglo-nubijska koza 115
6.2. Kombinovane pasmine koza (mlijeko-meso) 117
6.2.1. Bagot 117
6.2.2. Damaska koza – Damascus 118
6.3. Pasmine koza koje se uzgajaju radi kostrijeti ili dlake 119
1.
UVODNE NAPOMENE
S
obzirom na aktualnu demografsku ekspanziju u svijetu i sve
veći problem u osiguranju hrane, prije svega u nerazvijenim
zemljama, potrebni su krajnji napori da se intenzivira proizvo-
dnja životnih namirnica, a posebno animalnih proteina. Rješenja se
kontinuirano traže i u intenziviranju stočarske proizvodnje, većem
korištenju prirodnih potencijala i primjeni novih dostignuća nauke u
ovoj oblasti s ciljem veće proizvodnje mesa i popravljanju njegovih
osobina. Rješavanje globalnog problema prehrane svjetskog stanov-
ništva pokušava se čak i farmskim uzgojem tzv. egzotičnih vrsta ži-
votinja kao što su nojevi, jeleni, zmije, puževi i sl. U svim pokušaji-
ma rješavanja gore navedenog problema u većem broju zemalja u
svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, zaboravlja se na potencijale koje
pruža koza. Koza je skromnih zahtjeva, vrlo prilagodljiva na različite
uvjete i sisteme uzgoja. Proteklih godina je bilo opće priznato, iako
se o tome nije puno pisalo, da su koze potakle iskru mnogih novih i
konstruktivnih ideja i značajno poboljšale integraciju razvijenih i ne-
razvijenih djelova svijeta. Tokom proteklih dvadeset godina mnoga
istraživanja su obrađivala temu razvoja uspješnih tehnika reproduk-
cije i svojstava koza. Dugotrajne pionirske i komparativne studije su
poduzete kako bi se otkrio način ishrane i ponašanja koza. Istraživa-
nja su provedena s ciljem utvrđivanja socijalne uloge ove vrste živo-
tinje, a tehnike uzgoja su modernizirane do određenog nivoa. Očig-
ledno je da je potrebno ispitati uzgoj koza u novom svjetlu i iz nove
perspektive. Trebalo bi odbaciti klišee iz prošlosti (npr.; 'koza je kra-
va siromaha'). Ovo dinamično područje moglo bi postati novi stepe-
nik u razvoju poljoprivrede u 21. vijeku.
Autori
2.
Stanje kozarstva u svijetu, Ev-
ropi i Bosni i Hercegovini
2.1. Stanje kozarstva u svijetu
K
oza je jedna od rijetkih vrsta domaćih životinja koju možemo
okarakterisati kao višestruko korisnom za čovjeka. Posebno
su značajni kvalitet i pozitivan uticaj njenih proizvoda (me-
so, mlijeko) na zdravlje ljudi. U svijetu se danas uzgaja preko 570
pasmina koza. U zemljama u razvoju se uzgaja 96% svjetske popula-
cije koza, ali se u ovim zemljama uzgaja samo 60% pasmina. Najma-
nja međupasminska varijabilnost je izražena u Evropi a najveća u
Africi. Prema izvještajima FAO (Food Agriculture Organization)
proizvodnja kozijeg mlijeka u svijetu iznosi 15.126.792 tona ili 2%
ukupne proizvodnje mlijeka. Proizvodnja kozijeg mlijeka u Evropi u
kontinuiranom je porastu, što je rezultat bolje produktivnosti i iznosi
2.587.154 tona (FAO, 2007.). Pored mlijeka i mesa, ništa manji značaj
nemaju koža i kostrijet koze, koje nikako ne možemo nazvati nus-
proizvodima, jer se pojedine pasmine koza u svijetu uzgajaju prven-
stveno radi kvalitetne dlake (moher, kašmir). Ova vlakna su visokog
kvaliteta i veoma su tražena na svjetskom tržištu. Prema podacima
FAO u svijetu se tokom 1977. godine proizvelo ukupno 355.136,
1987. godine 504.755, 1997. godine 770.793, a 2007. godine 1.005,367
tona kozijih koža.
svijetu uzgaja preko 840 miliona koza, od čega oko 90% u Aziji i Af-
rici (tabela 1).
Tabela 1. Broj koza u svijetu, Evropi i BiH u posljednja tri desetljeća, 000
grla (Izvor: FAOSTAT | © FAO Statistics Division 2011 | 08 February 2011.).
Tabela 2. Zemlje sa preko 5 miliona koza, 000 grla (Izvor: FAOSTAT | © FAO
Statistics Division 2011 | 08 February 2011.).
K
ozarstvo u zemljama Evropske Unije (EU) se zasniva ug-
lavnom na uzgoju mliječnih pasmina koza. Najveći broj
koza u Uniji se uzgaja u Španiji, Grčkoj, Francuskoj, te u
Italiji, Rumuniji i Bugarskoj. U tabeli 3 navedena je brojnost koza u
pojedinim evropskim zemljama.
Tabela 3. Broj koza u pojedinim zemljama Evrope, 000 grla (Izvor: FAOS-
TAT | © FAO Statistics Division 2011 | 08 February 2011.).
Tabela 5. Broj kozarskih farmi i veličina stada u EU-27 2005. godine (Izvor:
http://epp.eurostat.ec.Evropa.eu).
U
Bosni i Hercegovini pred 1. svijetski rat se uzgajalo oko
1.500.000 koza. U narednom periodu taj broj je stalno opa-
dao, da bi se u 1939. godini uzgajalo oko 500.000 grla. Na-
kon 2. svjetskog rata tj. u posljednjih pedesetak godina, broj koza je
značajno smanjen za 80% u odnosu na 1939. godinu. Razlog ovome
je donošenje Zakona, 1954. godine, kojim je zabranjeno držanje koza
(osim 1-2 sanske koze pod određenim uvjetima). Koze su okarakte-
risane kao štetne životinje, prvenstveno po uzgoj šuma i nastajanje
većih erozijom ugroženih područja središnjeg i južnih dijelova naše
zemlje. Stagnaciji kozarstva kao i svih ostalih grana stočarstva u no-
vije vrijeme je u velikoj mjeri doprinijela i agresija na Bosnu i Herce-
govinu (1992.-1995.). Međutim, u periodu od 1995. do 1999. godine
ovaj trend se promijenio. Proširio se interes za uzgoj koza, a broj ko-
za se iz godine u godinu konstantno povećavao, čemu je doprinijeo
poslijeratni uvoz većeg broja kvalitetnih koza inostranih pasmina.
Pretpostavka je da se u posljednjih nekoliko godina brojno stanje
koza smanjilo. Brojno stanje koza u periodu od 1895. do 1999. godine
navedeno je u tabeli 6.
Literatura:
• Adilović S.: Opće stočarstvo sa biostatistikom. Grafika „Šaran”, Sarajevo,
S. 182., 1994.
• Boyazoglu J., Hatziminaoglou I., Morand-Fehr P.: The role of the goat in
society: Past, present and perspectives for the future. Small Ruminant Rese-
arch, 60, 1-2, 13-23, 2005.
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Evropean Commission - Eurostat: Statistics Database [citirano 19.06.2009.]. Dos-
tupno na: http://epp.eurostat.ec.Evropa.eu/portal/page/portal/agricultu-
re/data/database
• FAOSTAT|© FAO Statistics Division 2009 | 04 February 2010. Dostupno na:
http://faostat.fao.org
• FAOSTAT | © FAO Statistics Division 2011 | 08 February 2011. Dostupno
na: http://faostat.fao.org/site/573/DesktopDefault.aspx?PageID=573#ancor
• Lindahl I.L.: A Dairy Goat for Home Milk Production. United States Dept. of
Agriculture, Pg. 8, Washington D.C., 1978.
• Sekulović P.: Mjesto i značaj svjetske proizvodnje kozjih proizvoda i sirovi-
na. Veterinarski glasnik, 42, 2-3, 149-160, Beograd, 1988.
• Šakić V.: Klaonički parametri jaradi ekstenzivnog uzgoja na području Bosne
i Hercegovine. S.91, Magistarski rad, Veterinarski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
2000.
• The Food and Agriculture Organization of the United Nations: Cattle
density map (modelled data). [citirano 11.01.2010.]. Dostupno na:
http://www.fao.org/ag/againfo/resources/documents/multimedia/popu
p/glw.html
• The Food and Agriculture Organization of the United Nations: The Global
Livestock Production and Health Atlas (GLiPHA). [citirano 11.01.2010.]. Do-
stupno na: http://kids.fao.org/glipha/index.html
• …COMMISSION DECISION of 30 May 1994 Council Directive 93/25/EEC
as regards the statistical surveys on sheep and goat population and produc-
tion (94/434/EC) (OJ L 179, 13.7.1994, p. 33). Available on http://eur-
lex.Evropa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:
1994D0434:19990111:EN:PDF
• ...Zakon o zabrani držanja koza („Sl. novine SR BiH”, br. 16/82)
3.
Uzgojni cilj i korisnost drža-
nja koza
G
lobalno posmatrajući, uzgojni cilj u kozarstvu zavisi od ge-
netskog faktora, klimatskih i zoohigijenskih uvjeta, načina
ishrane, kvaliteta tržišta, religije, kulinarske tradicije i drugih
uvjeta. U najvećem dijelu svijeta koze se drže prvenstveno radi proi-
zvodnje mesa. U mnogim zemljama, a naročito azijskim i afričkim,
gdje se uzgaja veći broj takozvanih patuljastih pasmina (naprimjer
zapadno afrička patuljasta koza), kozije i jareće meso ima veliki zna-
čaj za ishranu stanovništva i predstavlja glavni koziji proizvod. Kon-
stantan porast populacije koza i njenih proizvoda u zamljama u raz-
voju, posebno u onim najsiromašnijim, ukazuje na to da bi ove živo-
tinje mogle biti adekvatan instrument za zadovoljavanje potreba ko-
je prate brz porast populacije ljudi. U evropskim razvijenim zemlja-
ma se ne uzgajaju tipične pasmine koza za proizvodnju mesa, odno-
sno uzgajaju se uglavnom visokokvalitetne mliječne pasmine, jer je
mlijeko uz različite prerađevine od mlijeka, najtraženiji koziji proiz-
vod, a meso (jareće) se dobiva kao vrijedan nus-proizvod. Zbog vi-
soke biološke vrijednosti, jareće meso je sve više traženo u razvije-
nim zemljama, a u nekim predstavlja delikates i konzumira se u po-
sebnim prilikama i to u dobi od 15 do 45 dana i tjelesnoj masi od 6
do 15 kg. Mlada jaretina ima određene prednosti u odnosu na druge
vrste mesa domaćih životinja, prije svega u manjoj količini intramu-
skularne i ekstramuskularne masnoće, što ju čini dijetetskim i lahko
probavljivim proizvodom. Zbog svog nesumnjivog kvaliteta, jareće
meso je kod nas i u susjednim zemljama u maloprodaji i do 20%
skuplje od janjetine ili teletine. S obzirom da je plodnost mliječnih
koza koje se uzgajaju kod nas relativno visoka, moguće je prodavati
jarad, bilo kao ona u dobi do 3 mjeseca ili kao rasplodni materijal.
E
kološka poljoprivreda predstavlja složen sistem proizvodnje
hrane tačno definiranih postupaka i pravila čiji je krajnji rezul-
tat proizvod obilježen oznakom ekološkog proizvoda. Ekolo-
ška proizvodnja hrane svakako uključuje i proizvodnju hrane ani-
malnog porijekla. Ova vrsta proizvodnje danas je u svijetu u ogrom-
noj ekspanziji kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama.
Razlog za to je sve veća potražnja za proizvodima proizvedenim na
ovaj način iako je cijena takvih proizvoda veća za 20-100%. Ovu vrs-
tu proizvodnje moguće je organizirati i na malim porodičnim far-
mama. Takve male ruralne jedinice sastavljene od biljne proizvodnje
i stočarstva minimiziraju uticaj vanjskih inputa, kao što su stočna
hrana, stajski gnoj-đubar, kompost i ispaša na cijenu konačnog proi-
zvoda. Naime, radi se o harmoničnim funkcionalnim vezama izme-
đu stočarske proizvodnje (čiji su proizvodi meso, mlijeko i stajski
gnoj-đubar) i biljne proizvodnje (koja stajski gnoj-đubar ponovo ko-
risti za svoj rast). Situacija je vrlo slična i u obrnutom slučaju kada se
viškovi biljne proizvodnje upotrebljavaju u obliku stočne hrane, a
zemljišne površine na kojima se uzgajaju leguminoze sa svrhom
Literatura:
4.
Proizvodi od koza
4.1. Mlijeko
M
lijeko je glavni koziji proizvod. U mnogim razvijenim
zemljama potrošnja kravljeg mlijeka stagnira ili je u opa-
danju. Međutim, na globalnom nivou, procjenjeno je da
potrošnja kozijeg mlijeka raste. Također, u posljednjih dvadeset go-
dina, proizvodnja kozijeg mlijeka u svijetu bilježi značajan porast.
Danas je Indija najveći proizvođač kozijeg mlijeka sa oko 2 miliona
tona godišnje. Najveći proizvođači kozijeg mlijeka u Evropi su Grč-
ka (30%), Francuska (28%) i Španija (25%), a većina proizvedenog
mlijeka u ovim zemljama se koristi za proizvodnju sira. U Evropi se
uzgaja svega 3% od ukupne svjetske populacije koza, a proizvodi se
17% od ukupne količine kozijeg mlijeka u svijetu. Razlog zašto pot-
rošači sve više konzumiraju kozije mlijeko je njegova reputacija vi-
soko probavljivog mliječnog proizvoda. Jedno od najinteresantnijih
svojstava kozijeg mlijeka je hipo-alergenost. Manji broj djece ne po-
dnose majčino mlijeko ili kravlje mlijeko, a podnose kozije mlijeko.
Procjenjuje se da do 7,5% dojenčadi i 20% starije djece nisu u mogu-
ćnosti da konzumiraju kravlje mlijeko. Do danas nije utvrđeno zašto
djeca osjetljiva na kravlje i majčino mlijeko mogu da konzumiraju
kozije mlijeko, ali se pretpostavlja da razlog može biti aminokiselin-
ski sastav mlijeka koza koji se razlikuje od onog u mlijeku krava. U
vimenu koza se sintetiziraju masne kiseline kratkih (C6, C8, C10,
C12) i srednje dugih lanaca. Kozije mlijeko sadrži poželjne količine
nikotinske i pantotenske kiseline, riboflavina, tiamina i niacina.
Prema sastavu i biološkoj vrijednosti kozije mlijeko je punovrijedna,
visokokalorična namirnica po sastavu slična kravljem (tabela 8).
Francuska
Chabichou du Poitou je
koziji sir koji se proizvodi
isključivo u Poitou-
Charentes regiji.
Certificiran je od strane AOC 1990. godine. Ovaj sir se još 1782. go-
dine spominje u francuskom vodiču za putnike kroz Poitiers i nje-
govu okolinu. Proizvodnja sira je značajno povećana formiranjem
mljekarske zadruge 1906. godine u Bougonu. Tokom 2003. godine
proizvedeno je oko 555 tona ovog sira. Proizvodi se od svježeg neo-
branog kozijeg mlijeka koji se tokom procesa proizvodnje soli i čuva
u kalupima 24-48 sati. Zrije u podrumima na temperaturi između 10
i 12 °C i pri vlažnosti zraka od 80 do 90%. Proces zrenja traje 10-21
dan. Snažan ukus sira se može zadržati više mjeseci.
sir ima mehku bijelu koru te blagi i svježi ukus. Ako ovaj sir duže
zrije može izgubiti polovicu težine, a kao posljedicu ima nastanak
kore zlatne boje sa veoma suhom sredinom sira i koncentriranijim
ukusom. Tokom 2005. godine proizvedene su 584 tone ovog sira.
Certificiran je od strane AOC 1983. godine.
Rocamadour je francuski
koziji sir iz regije Périgord i
Quercy. Ime je dobio po na-
zivu komune Rocamadour
u regiji Lot. Certificiran je
od strane AOC 1996. godine. To je mladi sir težine samo 35 g, koji se
može konzumirati nakon 12-15 dana zrenja, ali intenzivniji ukus do-
biva nakon zrenja od nekoliko mjeseci. Kao mladi sir često se kon-
zumira namazan na vrući tost i u salatama. U kućnoj radinosti se
proizvodi od nepasteriziranog mlijeka. Godine 1998. je proizvedeno
546 tona ovog sira.
Sainte-Maure de Touraine
je francuski koziji sir proiz-
veden u regiji Touraine.
Ime je dobio po gradiću Sa-
inte-Maure-de-Touraine.
Proizvodi se isključivo od
nepasteriziranog mlijeka.
Ima oblik malog smotuljka dužine 16-17 cm i težine od najmanje 250
g. Bijele je boje i ima mehku sivkastu plijesnivu koru. Na kori se na-
lazi AOC pečat te oznaka i broj proizvođača. Zrije najmanje 10 dana,
a kao takav ima 45% mliječne masti. Od 1990. godine je certificiran i
Španija
Majorero (izgovara se
Ma-Hor-Ero) je španski
kozji sir. Slične je teksture
kao Manchego sir. Bijele je
boje, a konačni izgled sira
je u obliku velikog točka.
Sir se pravi od nepasteri-
ziranog mlijeka. Nakon zrenja se premazuje uljem kako bi se sprije-
čilo daljnje sušenje. Ovaj sir je kao originalan zaštićen u EU. Majore-
ro izvorno potječe s otoka Fuerteventura na Kanarima. Riječ maho-
rero (izv. majorero) se i danas koriste za imenovanje ljudi sa otoka
Fuerteventura. Koze sa ovog otoka daju visokokvalitetno aromatič-
no mlijeko sa visokim sadržajem mliječne masti. Ovaj sir ima gu-
mastu teksturu. Ukus je kiseo, mastan i najčešće se konzumira zaje-
dno sa tjesteninom, paradajzom i mnogo drugog povrća.
promjera 15-20 cm i kao takav ima težinu 700 g do 2,8 kg. Sir ima
tanku glatku koru sivo do žuto-zelene boje. Iako se danas industrij-
ski proizvodi, propisi nalažu da se finalna faza zrenja odvija mini-
malno dva mjeseca u prirodnim krečnjačkim pećinama. Sazrijeva-
njem u ovim pećinama sa visokom vlažnosti zraka razvija se specifi-
čan ukus i dolazi do razvoja brevi bakterija koje ga svrstavaju u kate-
goriju plavih sireva. Pomenute bakterije su odgovorne i za veoma
opor miris sira.
Grčka
Najpoznatiji grčki koziji sirevi su: Anari, Anthotyro Xero, Feta, Hal-
loumi, Kasseri, Kefalotyri, Mizithra, Xynomizithra, Xynotyri.
Anari je koziji sir koji može imati mehku do veoma tvrdu teksturu.
Potječe sa Kipra tako da je manje poznat pod nazivom „Kiparski
sir”. Jedan od industrijskih proizvođača ovog sira sa Kipra je 2005.
godine dobio srebrenu medalju na svjetskom šampionatu održanom
u Londonu. Od ovog sira nakon zrenja se dobiju poznati Halloumi i
Kefalotyri sirevi.
Feta koziji sir je poznati grčki sir. Porijeklo vodi sa otoka Krita. Po-
lumasni je sir koji se dobiva od ovčijeg i minimalno 30% kozijeg mli-
jeka i kao takav nakon dugogodišnje sudske borbe sa Danskom od
2002. godine zaštićen je kao grčki proizvod u EU. U zemljama izvan
EU feta sir se proizvodi uz dodatak kravljeg mlijeka. Mehak je, šup-
ljikav i ima oblik kocke.
сирење - belo sirenje, u Srbiji sir - сир, Izraelu gvina bulgarit – Bugar-
ski sir, u Turskoj beyaz peynir – bijeli sir, u Egiptu domiati, Sudanu
gibna beyda, Rumuniji brânză telemea, Rusiji brynza - брынза, Ukrajini
brynza - бринза, Iranu panir liqvan, Malti Ġbejna tan - nagħaġ ovčiji
sir, itd..
Italija
Caprina sira su svježi i zreli sir. Svježi sir zrije 3-4 dana i nakon toga
se konzumira. Kao takav ima mehku kremastu teksturu. Zreli sirevi
zriju 20-40 dana, a u nekim područjima i duže. Slani je sir okruglog
ili cilindričnog oblika.
Portugal
mira kao svježi sir. Zrelom siru se produžuje rok upotrebe premazi-
vanjem kvalitetnim jestivim uljem.
Bosna i Hercegovina
Također, u Hercegovini
se proizvodi zreli sir od
isključivo kozijeg nepas-
teriziranog mlijeka. Izgle-
dom podsjeća na poznati
francuski sir „Crottin de Chavignol”. Zrenje traje najmanje 30 dana.
Kora je suha i djelimično pokrivena sivo-plavkastom plijesnima i
ima plijesniv miris. Kora se, također, može konzumirati i ima znatno
jaču aromu u odnosu na unutrašnji dio sira. Sir se na tržištu prodaje
u obliku malih cilindara širine od oko 6 cm a visine je 4-5 cm i težine
oko 50-75 g. Njegov ukus je blago slan i ovaj slankast ukus ostaje u
ustima i nakon gutanja sira.
4.2. Meso
K
ozije ili jareće meso spada u kategoriju crvenog mesa. Oko
63% crvenog mesa konzumiranog u svijetu odnosi se na ko-
zije meso. Kod nas je poznato pod nazivom „kozije meso” i
„jaretina”, dok u drugim dijelovima svijeta i u drugim jezičkim pod-
ručjima nose slične ili specifičnije nazive kako bi se meso popularizi-
ralo konzumentima. Iako je u SAD dominantni jezik engleski, proiz-
vođači i trgovci kozijeg i jarećeg mesa preferiraju korištenje naziva
„chevon” (od francuske riječi – chèvre) jer su istraživanja tržišta po-
kazala da je ovo kod konzumenata prikladniji i popularniji naziv.
Također, je u upotrebi i naziv „cabrito” za jareće meso iako je to riječ
španskog porijekla. Zbog svog nesumnjivog kvaliteta potražnja za
„chevon”, ili „cabrito” ili „kozijim mesom” u SAD je danas tako ve-
lika da američki proizvođači ne mogu pratiti potražnju. Zbog toga
su prinuđeni da uvoze kozije meso uglavnom iz Novog Zelanda i
Australije. Godišnje se uveze oko 33 miliona kg kozijeg mesa, a obzi-
rom da potražnja raste predviđa se povećanje trenda uvoza. Danas
je u SAD trend izgradnje specijaliziranih klaonica za koze. Meso o-
vih koza ide sa klaonica direktno do mesnica ili prerađivača kako bi
se ubzao promet ovom vrstom mesa. Naziv „cabrito” se koristi za
meso sisajuće jaradi i to najviše u Južnoj Americi. Na Karibskim oto-
cima, Nepalu, Pakistanu i Indiji, dakle, gdje je engleski jezik gotovo
udomaćen, i za kozije i jareće meso se koristi riječ „mutton”, iako se
tehnički na engleskom govornom području ova riječ koristi samo za
meso ovaca.
Prema raspoloži-
vim podacima pri-
nos mesa (ran-
dman) se kreće 45 -
55%. Komparativni
prikaz vrijednosti
randmana mesa
jaradi i koza različi-
tih pasmina nave-
den je u tabeli 11.
Tabela 11. Vrijednosti randmana mesa jaradi i koza različitih pasmina (Iz-
vor: Bugarski i Šakić, 2001.)
Relativne vrijednosti
pojedinih kategorija su
varijabilne i slične su
vrijednostima ostalih
životinja za klanje. U
tabeli 12 navedene su
vrijednosti mase pojedinih dijelova trupa jaradi nakon rasjecanja i
hlađenja.
Tabela 12. Rezultati rasjecanja lijeve polutke jaradi u dobi 3-4 i 6-7 mjeseci
(Izvor: Šakić V., 2000.).
4.3. Koža
K
ozije i jareće kože imaju značaj kako u industriji obuće i ga-
lanterije, tako i u domaćinstvu za pravljenje mješina i sličnih
proizvoda. Izrada proizvoda od kozije kože datira još iz da-
leke prošlosti. Čak u rimskoj mitologiji svećenici boga Lupercusa su
nosili koziju kožu na sebi kao odjevni predmet. Heinrich Hanicke
koji je umro prije više od 70 godina je 1895. godine napravio shemu
za maksimalno iskorištavanje kozije kože. Neuštavljena kozija koža
se koristi kao pergament, za bubnjeve kao muzičke instrumente ili
kao mijeh u kojem se komprimira zrak kod nekih muzičkih instru-
menata poput „mjehova” (gajdi) u srednjovjekovnoj Evropi,
„bodhrán” u Irskoj, „esraju” Indiji ili za muzički instrument bubanj
od kože koji se u Indoneziji zove „bedug”.
Autori Paul Larisch i Josef Schmid u svom radu iz 1902. godine daju
fotografiju dvojice lovaca koji nose bunde izrađene od kozije kože.
koža 700-900 g, a koža jarca 1,5-2 kg. Skidanje kože treba obaviti
pažljivo i to odmah nakon klanja tj. dok su životinje još tople.
4.4. Kostrijet
K
ostrijet koza kao i koža, ima svoju upotrebnu vrijednost u
domaćinstvu (izrada vreća, torbi, konopa i pokrivača za ko-
nje) i u industriji (tepisi, kistovi, četke). Kostrijet određenih
pasmina se koristi i u tekstilnoj industriji (angora, kašmir). Većina
koza imaju dva sloja vlakana, odnosno kostrijet se sastoji od dugih
grubih i kratkih finih niti. Na grube otpada 90-95%, a na fine 5-10%.
Prvi bliži koži je sloj izolacijskih vlakana, a drugi je sloj dužih i grub-
ljih vlakana koji se nalazi na površini. Za tekstilnu industriju poželj-
niji je sloj bliži koži, a koji ima nekoliko imena i to donja dlaka, kaš-
mir (pashmina). Gruba površinska vlakna imaju malu vrijednost u
tekstilnoj industriji jer su previše valovita i spiralna, te ih je teško bo-
jiti. Kod pasmina koje se kod nas uzgajaju najduže niti su na pleć-
kama i bedrima. Koza daje 700-800 g kostrijeti, a jarčevi po 1,5 kg.
Prosječna dužina niti kod domaće koze je oko 9 cm, a finoća oko 70
μm.
S
tajski gnoj predstavlja smjesu gustih i tekućih izmeta domaćih
životinja i slame. Njegova vrijednost zavisi o vrsti životinje,
ishrane, dobi životinje, vrsti stelje, postupku skladištenja i na-
činu primjene na polju. Gnoj, osim vodika, kisika i ugljika, u svom
sastavu ima 0,20-0,60% azota (N), 0,04-0,30% fosfora (P2O5), 0,10-
0,80% kalija (K2O), 0,07-1,00% kalcija (CaO) i 0,03-0,06% magnezija
(MgO). Osim ovih sastojaka, obično ima i bora, cinka, molibdena i
mangana u manjim količinama. Stajski gnoj možemo razvrstati po
porijeklu na: goveđi, ovčji, konjski, svinjski i gnoj peradi. Prema sa-
držaju vode dijelimo ga na topli i hladni. Topli gnoj je gnoj konja,
magaraca, ovaca, koza, mazgi i mula, a hladni gnoj je gnoj goveda i
svinja. Kubni metar (m3) svježega slamnatog stajskoga gnoja teži
300-400 kg, 1 m3 poluzreloga stajskoga gnoja teži 500-600 kg, 1 m3
Radi zaštite zdravlja ljudi i životinja, gnojište treba biti od staje uda-
ljeno najmanje 50 m, od stambene zgrade najmanje 100 m, a od bu-
nara najmanje 50-100 m. Gnojište mora biti nizvodno od bunara.
Dubina gnojišta treba biti 1-1,5 m. Odgovarajući pad dna gnojišta
iznosi 2-3% (2-3 cm na svaki dužni metar). Gnoj se slaže do visine od
2 m. Potrebna površina gnojišta iznosi 5–8 m3 po grlu. Kako je gnoj
potencijalni prenosilac i rezervoar uzročnika raznih oboljenja, ima
veliki epizootiološki i epidemiološki značaj. Preživljavanje patoge-
nih bakterija u gnoju ovisi o temperaturi, pH, vlažnosti i vrsti mik-
roorganizama.
drži dvostruko više azota (N) nego stajnjak goveda. Veoma je cije-
njen u povrtlarstvu i cvjećarstvu.
Koziji gnoj nakon izlaska iz crijevnog trakta koze brzo postaje suh i
kao takav se lahko skladišti ili se posipa po zemljištu na kojem se
uzgaja povrće, cvijeće ili stabla drveća. Koziji izmet u pravilu ne
privlači muhe i druge insekte.
O
d proizvoda koji su interesantni za upotrebu ovom prili-
kom pomenućemo crijevo koje se koristi kao „žica”, koja je
još uvijek u upotrebi, za muzičke žičane instrumente. Od
crijeva se proizvodi i hirurški konac poznatiji kao „catgut” za unu-
tarnje hirurške zahvate. Zatim u upotrebi su koziji rogovi, koji se u
nekim civilizacijama koriste kao „rog izobilja” i označava dobro-
bit, pa se u tom smislu koriste za izradu kašika. Koze se danas ko-
riste kao eksperimentalne životinje u različitim biomedicinskim
istraživanjima, a upotreba kozijih proizvoda kao sastojaka brojnih
medikamenata veoma je prisutna u farmaceutskoj industriji.
Literatura:
• Alabu Natural Products for Skin Health. Shaving Goat Milk Soap Mug Re-
fill. [citirano 11.05.2009.]. Dostupno na: http://www.alabu.com/goat-milk-
soap/shaving-soap.html
• Bhushan B., Ghei J. C., Gaur G. K.: Milk Production and its Composition of
Sikkim local and Barbari goats in Sikkim. Indian Veterinary Journal, vol. 75,
2, 174-175, 1998.
• Cvetković T.: Uticaj ishrane i načina držanja jaradi na proizvodnju i kvalitet
mesa. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 1996.
• Dairyforall.com, The Milk and Dairy Products website. Nutrients and Com-
position of Goat Milk in Comparison with Cow and Human Milk [citirano
18.07.2009.] Dostupno na: http://www.dairyforall.com/goatmilk-
composition.php
• Fehr, P.M., Sauvant, D.: Production of heavy kids. I. influence of age and
mode of leaning on the performances of kids slaughtered at 26.5-29 kg. Ann.
Zootech. 25:243-257, 1976.
• Foto: sapun od kozjeg mleka [citirano 11.05.2009.]. Dostupno na:
http://www.kurir-info.rs/clanak/kurir-08-04-2008/sapun-od-kozjeg-mleka
• Foto: banon sir [citirano 14.06.2009.]. Dostupno na: http:// dev1. gourmet-
sleuth.com /images/Banon.jpg
• Foto: Cabecou sir [citirano 25.12.2009.]. Dostupno na: http://en.
wikipedia.org /wiki/File:Cabecou_cheese.jpg
• Foto: Pouligny-Saint-Pierre sir [citirano 18.07.2009.] Dostupno na:
http://www.fromages.com/epicurian_cheese_shop_detail.php?id_fromage
=98
• Foto: Rocamadour sir [citirano 14.11.2009.] Dostupno na: www.firmafrance.
com /images_firmafrance/2403.jpg
• Foto: Valençay sir [citirano 14.11.2009.] Dostupno na: http://www. firmaf-
rance.com/french-business-export-directory/export-companies/company-
showcase.aspx?s=40195&uc=15
• Foto: Sainte-Maure de Touraine sir [citirano 14.11.2009.] Dostupno na:
http://www .murrayscheese.com/prodinfo.asp?number=00000000105
• Foto: Selles sur cher sir. [citirano 14.11.2009.] Dostupno na:
http://www.forkandbottle.com/cheese/cheesefind/images/selles_sur_che
r/label_lg.gif
• Foto: Manchego sir. [citirano 16.11.2009.] Dostupno na: http://uploa-
d.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/59/Manchego.jpg
• Foto: Cabrales sir. [citirano 16.11.2009.] Dostupno na: http:// www. coldba-
con.com/pics/food/cheese/cabrales.jpg
• Foto: Majorero sir [citirano 12.11.2009.] Dostupno na: http:// www. artisa-
nalcheese.com/images/10339.jpg
• Van der Westhuysen J.M.: Marketing goat fibres. Small Rumin. Res., 60, 215-
218, 2005.
• Wuliji T., Litherland A., Goetsch A.L., Sahlu T., Puchala R., Dawson L.J.,
Gipson T.: Evaluation of melatonin and bromocryptine administration in
Spanish goats. II. Effect on seasonal cashmere growth, yield and fiber charac-
teristics of does. Small Rumin. Res., 49, 41-49. 2003.
• Živković J., Knežević D.: Istraživanje randmana, prinosa i kakvoće mesa ja-
radi. Stočarstvo, 45, 5-6, 181-187, Zagreb, 1991.
• Žujović M., Josipović S.: Uticaj tjelesne mase jaradi pred klanje na prinos i
kvalitet mesa. Ref. VII jugoslov. savetovanje o problemima kvaliteta mesa i
standardizacije, 319-332, Bled, 1983.
• ... USDA Handbook #8, 1989; Home and Garden Bulletin #72, USDA 1981.
5.
Porijeklo koza
S
ve životinje koje čovjek koristi danas, kao što su psi, mačke,
goveda, ovce, deve, perad, konji i svinje su bile nekad divlje
životinje, ali ih je čovjek pripitomio tokom prethodnih desetak
hiljada godina. Tokom razvoja ljudske civilizacije, ljudi su naučili da
njihov pristup hrani i ostalim potrepštinama za život kontrolišu
promjenom prirodnog okoliša i pripitomljavanjem divljih životinja.
Jedna od koristi domestikacije životinja za čovjeka je što prestaje biti
klasični nomad uzgajajući stoku u ograđenom prostoru što mu o-
mogućava stalni pristup mlijeku i mesu, te izvođenjem iz ograđenog
prostora goveda i konja omogućeno mu je korištenje istih za oranje
zemljišta. Zatim je počeo vršiti obuku pasa za čuvare, te učio konje
da se prilagode za oranje ili jahanje.
Slika 60. Putevi kretanja divljih koza (Capra aegagrus) sa Bliskog Istoka ka
Evropi (Izvor: Fernandez i sur., 2006.).
K
oze su imale veliki značaj u starim civilizacijama. Ideja o
personificiranju koze sa božanstvima potječe još iz drevnih
vremena. Stari mnogobožački narodi su u svom vjerova-
nju zamišljali bogove u ljudskom obliku, sa ljudskim vrlinama i
manama. O značaju koze kao životinje i njenih proizvoda u sta-
rim mnogobožačkim narodima i monoteističkim religijama op-
širnije je navedeno u prilogu 1.
P
rema taksonomiji domaće koze (Capra aegagrus hircus, prema
Linnaeus, 1758.) spadaju u rod sisavaca (mammalia), red pap-
kara (artiodactyla), podred preživara (ruminantia), familiju bo-
vidae, porodicu šupljorožaca (cavicornide), subfamiliju caprinae et ovi-
nae. Klasifikacija roda Capra je jedan od najsloženijih problema sav-
remene sistematike papkara. Prema različitim autorima, ovaj rod
sadrži jednu do jedanaest vrsta i to vrsta C. caucasica sa podvrstama
caucasica, cylindricornis i severtzovi, vrsta C. falconeri sa podvrstama
falconeri, heptneri i megaceros, vrsta C. hircus sa podvrstama hircus, ae-
gagrus, chialtanensis, cretica, jourensis i picta, vrste C. ibex, C. nubiana,
C. pyrenaica, C. sibirica i C. walie. Mnogi autori svrstavaju kavkasku
divlju kozu (C. caucasica i C. cylindricorni) u jednu posebnu vrstu.
Uobičajeno ime ove koze je „divlja koza”. Živi kao divlja u slje-
dećim državama: Afganistan, Armenija, Azerbejdžan, Bangladeš,
Kipar, Gruzija, Grčka, Indija, Izrael, Iran, Irak, Italija, Libanon,
Oman, Pakistan, Kašmir, Rusija, Slovačka, Sirija, Španija, Turska i
Turkmenistan. Odlikuje se sabljastim rogovima koji su savijeni
prema natrag, snažnom tjelesnom građom, velikom tjelesnom
masom, dobrom predispozicijom za proizvodnju mesa i visinom
grebena oko 95 cm. Uobičajena boja kostrijeti je crna, smeđa, siva,
crvena i bijela ili kombinacija nekih od pomenutih boja. Cijeli trup je
prekriven gustom kostrijeti uključujući i noge. Mužjaci i ženke imaju
kratke brade iste boje kao i kostrijet. Većina koza ove vrste imaju sa-
vijene rogove prema natrag, dok su kod nekih savijeni natrag i spi-
ralno uvijeni. Posebna karakteristika ove koze je izgled rogova po-
put zakrivljenih istočnjačkih sablji čiji su unutrašnji dijelovi oštrih
rubova. Ženke žive sa jaradi u skupini od oko 50-500 grla, a mužjaci
žive sami ili u muškim čoporima. Mužjaci često imaju međusobne
teške borbe za dominaciju koja pobjednicima omogućava parenje sa
ženkama.
Literatura:
• About.com, Archaeology: Animal Domestication: Table of Dates and Places
When and Where Animal Domestication Occurred. [citirano 18.11.2009]. Do-
stupno na: http://archaeology.about.com/od/dterms/a/domestication.htm
• Fernández H., Hughes S., Vigne J.D., Helmer D., Hodgins G., Miquel C.,
Hänni C., Luikart G., Taberlet P.: Divergent mtDNA lineages of goats in an
Early Neolithic site, far from the initial domestication areas. PNAS, vol. 103,
no. 42, 15375–15379, 2006.
• Foto: Bezoar koza [citirano 22.12.2009.] Dostupno na: http://en.
wikipedia.org/wiki/Wild_goat
• Foto: Markhor jarac [citirano 22.12.2009.] Dostupno na: http://en.
wikipedia. rg/wiki/Markhor
• Hess, R.: Markhor (Capra falconeri). In Grzimek's Encyclopedia of Mammals.
Edited by S. P. Parker. New York: McGraw-Hill. Vol. 5, pp.529-535, 1990.
• Kazanskaya E. Y., Kuznetsova M. V., Danilkin A. A.: Phylogenetic recon-
structions in the genus Capra (Bovidae, Artiodactyla) based on the mitoc-
hondrial DNA analysis. Russian Journal of Genetics, Vol. 43, 2, 181-189, 2007.
Available online at http:// www. springerlink. com/ content/
t66k1n07tqn8l564/fulltext.pdf?page=1
• Larisch P., Schmid J.: Das Kürschner-Handwerk, 1. Jahrgang, No. 3-4, 1. Teil,
Die Geschichte des Kürschner-Handwerks, Kapitel: Der rauhe Paletot, 1902.
• Lydekker R.: Catalogue of the Ungulate Mammals in the British Museum
(Natural History). London and New York: Johnson Reprint Company, 1913.
• Nowak, R. M. [editor]. Walker's Mammals of the World (Fifth Edition). Bal-
timore: The Johns Hopkins University Press. 1991.
• Pidancier Nathalie, Jordan S., Luikart G., Taberlet P.: Evolutionary history of
the genus Capra (Mammalia, Artiodactyla): Discordance between mitochon-
drial DNA and Y-chromosome phylogenies. Molecular Phylogenetics and
Evolution, Vol.40, Issue 3,739-749, 2006.
• Pourlis A. F., Christodoulopoulos G.: Morphology of the Hairs in the Goat-
Breed Capra prisca. Journal of Animal and Veterinary Advances, 7 (9), 1142-
1145, 2008. Available at Medwell online: http://www.
medwelljournals.com/fulltext/java/2008/1142-1145.pdf (19.02.2010.)
• Shackleton D.M. [Editor] and the IUCN/SSC Caprinae Specialist Grou-
p.: Wild Sheep and Goats and their Relatives. Status Survey and Action Plan
for Caprinae. IUCN: Gland, Switzerland and Cambridge, UK. pp. 172-193,
1997.
• Shackleton D.M. [Editor] and the IUCN/SSC Caprinae Specialist Group:
Wild Sheep and Goats and their Relatives. Status Survey and Action Plan for
Caprinae. IUCN: Gland, Switzerland and Cambridge, UK., 1997.
• Terzano G.M., Bartocci S., Borghese A.: Laproduzione del capretto negli al-
levamenti intensivi. 4. Dati in vita e al macello in soggetti saanen e camoscia-
ta delle alpi di 35 e 50 giorni di eta. Zootechinca e Nutrizione Animale
14:495-501, 1988.
• Zeder M.A., Hesse B.: The Initial Domestication of Goats (Capra hircus) in
the Zagros Mountains 10,000 Years Ago. Science, Vol. 287. no. 5461, pp. 2254
– 2257, 2000.
• …„Animal Info-Notes on the Information”. Available online at
http://www. animalinfo.org/ notes.htm# vulnerable96, June 2001.
• …IUCN (International Union for Conservation of Nature and Natural Reso-
urces). 2004. 2004 IUCN Red List of Threatened Species. Available online at
http://www.redlist.org/
• …Chapter 1. - Origin and Domestication of the Goat and History of the An-
gora goat and the Mohair industry. Available online at http:// sanange-
lo.tamu.edu/angora/01Originanddomestication.pdf (citirano: 21.01.2010.)
6.
Pasmine koza
T
aksonomski naziv za kozu je Capra aegagrus hircus
(Linnaeus, 1758.). Obzirom da je vjerovatno nastala pripi-
tomljavanjem od divlje koze migratornim procesima sta-
novništva, proširena je širom svijeta. Tokom dugog vremenskog
perioda, koze kao i ostale domaće životinje, bile su podvrgnute
promjenama u pogledu tjelesne građe i proizvodnih svojstava.
Ove promjene su posljedica uticaja klime, načina ishrane i djelo-
vanja čovjeka (selekcija). Tako u pojedinim dijelovima svijeta na-
lazimo pasmine koza koje se prema tjelesnoj građi i proizvodnim
svojstvima u mnogome razlikuju od pasmina u drugom dijelu
svijeta. Razlog postojanja velikog broja pasmina koza je što su
svrstane u pasmine na osnovu razlika u rogovima (rogate i bez-
rožne), morfometrijskih karakteristika (veličina, tjelesna masa,
boja kostrijeti) i proizvodnih karakteristika (mliječnost, mesna-
tost, plodnost i proizvodnja kostrijeti). Pri svrstavanju koza u po-
jedine pasmine određen značaj se pridaje i geografskom području
odakle potječu i nadmorskoj visini. Prosječan životni vijek koza je
oko 15 godina, ali ekstremno mogu doživjeti i 22 godine. Za ispašu
zahtijevaju kvalitetnu floru, ali mogu preživjeti i sa vrlo malim koli-
činama trave, što je posebno interesantno zbog konkurentnosti sa
većim preživarima koje uzgaja čovjek.
Evidenti-
Internacional- Status ugro- rani broj
Država Lokalni naziv
ni naziv ženosti rasplodnih
ženki
Albanija Alpine Alpine nije definiran 90
Chamoisee,
Belgija Belgian Fawn nije ugrožena 529
Hertkleurig
Češka Re- Brown Shor- Hneda
nije definiran 350
publika thaired krátkosrstá
Francuska Alpine Alpine nije ugrožena 522.500
Bunte Deu-
German Im-
Njemačka tsche Edelzie- nije ugrožena 5.476
proved Fawn
ge
Erzgebirg Erzgebirgszi-
Njemačka min. ugrožena 150
Goat ege
kritično ugro-
Italija Alpine Alpina 104
žena
Camosciata Camosciata
Italija nije definiran 5.412
Alpine delle Alpi
Holandija French Alpine Franse Alpine nije definiran 16
Slovenija Alpine Srnasta koza nije definiran 9.600
Chamois Co- Gemsfarbige
Švicarska nije ugrožena 6.222
loured Gebirgsziege
Brown Shor- Hneda krat-
Bivši SSSR min. ugrožena 560
teared kosrsta
Evidenti-
Internacionalni Status ugro- rani broj
Država Lokalni naziv
naziv ženosti rasplod-
nih ženki
Danish Lan- Dansk Lan-
Danska nije definiran 140
drace drace
Finnish Lan- nije ugrože-
Finska Suomenvuohi 6.100
drace na
Dutch Lan- Nederlandse nije ugrože-
Holandija 880
drace Landgeit na
Norwegian Norsk Melke- nije ugrože-
Norveška 37.100
Dairy Goat geit na
Swedish Lan- Svensk Lan-
Švedska nije definiran 1.500
drace Goat trasget
Tabela 16. Skupina crnih ili crvenih koza (Izvor: www.tiho-hannover .de).
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Francuska Rove Rove nije ugrožena 2.000
Njemačka Rove Rove Ziege nije definiran 12
Syrian Deri- Derivata di
Italija nije ugrožena 1.935
vative Siria
Portugal Charnequeira Charnequeira nije ugrožena 2.625
Majorcan Go- Cabra
Španija nije ugrožena 450
at Mallorquina
Andalusian Castiza, Neg-
Španija nije ugrožena 10.000
Black ra Serrana
Murcia- Murciana-
Španija nije ugrožena 363.527
Granada Granadina
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Albanija Alpine Alpine nije definiran 90
Chamoisee,
Belgija Belgian Fawn nije ugrožena 529
Hertkleurig
Češka Re- Brown Shor- Hneda
nije definiran 350
publika thaired krátkosrstá
Francuska Alpine Alpine nije ugrožena 522.500
Bunte Deu-
German Im-
Njemačka tsche Edelzi- nije ugrožena 5.476
proved Fawn
ege
Erzgebirg Go- Erzgebirgszi- min. ugrože-
Njemačka 150
at ege na
kritično ug-
Italija Alpine Alpina 104
rož.
Camosciata Camosciata
Italija nije definiran 5.412
Alpine delle Alpi
Holandija French Alpine Franse Alpine nije definiran 16
Slovenija Alpine Srnasta koza nije definiran 9.600
Chamois Co- Gemsfarbige
Švicarska nije ugrožena 6.222
loured Gebirgsziege
bivša Brown Shor- Hneda krat- min. ugrože-
560
SSSR teared kosrsta na
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplodnih
ženki
Albanija Saanen Sana nije definiran 81
Belgija Campine Blanche, Wit nije definiran 659
Češka Re- White Shor- Bila
nije definiran 30.592
publika thaired krátkosrstá
French Saa-
Francuska Saanen nije definiran 427.500
nen
Njemačka Saanen Saanenziege nije definiran 32
Weiße Deu-
German Im- tsche Edelzi-
Njemačka nije ugrožena 3.784
proved White ege, Saanen-
ziege
potencijalno
Irska Irish Goat Irish Goat 650
ugrožena
Italija Saanen Saanen nije definiran 9.013
Nederlandse
Holandija Dutch Saanen Saanen, witte nije ugrožena 3.500
geit
Zwitserse Sa-
Holandija Swiss Saanen nije definiran 26
anen geit
Carpathian Carpatina
Rumunija nije ugrožena 316.500
Goat Cashgora
White Shor- Biela Kratko-
Slovačka nije definiran 538
thaired srsta koza
Slovenija Saanen Sanska koza nije definiran 2.760
Appenzeller-
Švicarska Appenzell nije ugrožena 615
ziege
Švicarska Saanen Saanen nije ugrožena 6.212
bivša White Shorte- Bila kratko-
nije ugrožena 9.800
SSSR ared srsta
Turska Saanen Kegisi Saanen Kecisi - -
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Toggenbur-
Belgija Toggenburg nije definiran 276
ger
Francuska Poitou Poitevine nije ugrožena 2.375
Holländer
Njemačka Dutch Pied nije definiran 47
Schecke
Njemačka Poitou Poitevine nije definiran 16
Thuringian Thüringer
Njemačka nije definiran 641
Forest Waldziege
Toggenbur-
Njemačka Toggenburg nije definiran 594
ger
Dutch Pied
Holandija Bonte geit nije definiran 2.800
Original
Dutch Tog- Toggenbur-
Holandija nije ugrožena 2.170
genburg ger
Toggenbur-
Švicarska Toggenburg nije ugrožena 3.341
ger
Vel. Bri- Pure Toggen-
Toggenburg nije definiran 285
tanija burg
Evidenti-
Internacionalni Status ugro- rani broj
Država Lokalni naziv
naziv ženosti rasplod-
nih ženki
Balkanska nije ugrože-
Hrvatska Balkan Goat 24.500
koza na
nije ugrože-
Francuska Corsican Corse 8.488
na
nije ugrože-
Grčka Skopelos Skopelos 6.251
na
Vlahiki, Egho-
Grčka Greek - -
ria, Paggaio
Primitive Sar- Primitiva Sar-
Italija nije definiran 10.976
dinian da
nije ugrože-
Italija Roccaverano Roccaverano 867
na
Italija Val di Livo Val di Livo - -
nije ugrože-
Italija Valgerole Valgerola 1.186
na
nije ugrože-
Portugal Serrana Serrana 270.000
na
Payoya,
Španija Montejaquena nije definiran 5.919
Montejaquena
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Girgentana
Njemačka Girgentana Ziege (braun nije definiran 8
und weiß)
potencijalno
Italija Girgentana Girgentana 150
ugrožena
Italija Istrian Istriana kritično ugrož 35
kritično ugro-
Italija Sempione Sempione 6
žena
Andalusian Blanca Serra-
Spanija nije definiran 973
White na Andaluza
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Grisons Stri- Bündner
Njemačka nije definiran 50
ped Strahlenziege
Nera Verzas-
Njemačka Nera Verzasca nije definiran 12
ca
Njemačka Peacock goat Pfauenziege nije definiran 42
Grisons Stri- Bündner
Švicarska nije definiran 660
ped Strahlenziege
Švicarska Peacock Goat Pfauenziege nije ugrožena 372
Schwarzer
Švicarska Verzasca Tessiner, Ne- nije ugrožena 1.376
ra Verzasca
St Galler Stie-
St. Gallen Boo-
Švicarska felgeiss, Sar- nije ugrožena 613
ted Goat
donaziege
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Walliser
Valais Blac-
Njemačka Schwarzhals- nije definiran 239
kneck
Ziege
Vallesana Vallesana
Italija nije definiran 26
(Vallese) (Vallese)
Portugal Serpentina Serpentina nije definiran 50.400
Walliser
Valais Blac-
Švicarska Schwarzhalsz nije ugrožena 1.502
kneck
iege
Evidenti-
Internacionalni Lokalni na- Status ugro- rani broj
Država
naziv ziv ženosti rasplod-
nih ženki
Bastarda, Di
Italija Benevento - -
Benevento
Grey Cilenta- Cilentana
Italija nije ugrožena 537
na Grigia
Di Campo-
Italija Campobasso - -
basso
Italija Cosenza Di Cosenza - -
min. ugrože-
Italija Di l´Aquila Di l´Aquila 224
na
Italija Potenza Di Potenza - -
min. ugrože-
Italija Di Teramo Di Teramo 168
na
Italija Garganica Garganica nije definiran 13.406
Italija Jonica Jonica nije ugrožena 1.147
Italija Maltese Maltese nije definiran 5.839
Costena, Ma-
Španija Malaga nije definiran 165.339
laguena
P
rodukcija mlijeka kod koza počinje neposredno nakon jarenja.
Proizvodnja mlijeka varira u zavisnosti od pasmine, dobi,
kvaliteta i načina ishrane. Mliječne koze tokom laktacije proi-
zvedu 660-1.800 litara mlijeka. U prosjeku daju oko 3 litra mlijeka na
dan. Naravno, prvojarke daju manje, a one koje su ojarile za života
više jaradi mogu dati i 5-7 litara mlijeka dnevno. U nekim klimats-
kim regionima, moguće je uzgajati koze tokom cijele godine. Pri uz-
goju koza u zemljama sa umjereno-kontinentalnom klimom, poput
Švicarske, uzgojna sezona počinje sa početkom skraćenja dnevne
svjetlosti, a završava u rano proljeće. Ženku u tom periodu karakte-
riše visoko podignut rep, približava se i stoji u neposrednoj blizini
jarčeva ako su prisutni, pojačano se glasa, može pokazivati slabiji
apetit i smanjuje količinu datog mlijeka.
Sanska koza ima dlaku bijele ili blago krem boje sa crnim ili sivim
pjegama na nosniku ili oko očiju, finu i elastičnu kožu te prostrano
vime sa pravilno razvijenim sisama. Visina do grebena koza je 74-85,
a jarčeva 80-95 cm.
Tabela 25. Prosječna porodna masa jaradi sanske koze (Izvor: Urošević i sur.,
1988.; Krajinović M. i sur., 1999; Rako, 1944).
leđnom linijom. Moguće je vidjeti i crne koze ove pasmine, ali ovo
nije tipična pasminska osobina nego uticaj recesivnih gena. U SAD
ove koze registriraju, ali jarce crne boje ne. Koža joj je fina i elastična,
a vime je prostrano sa pravilno razvijenim sisama. Ima ih rogatih i
šutih. Mliječnost u jednom laktacijskom ciklusu koji traje 7 do 10
mjeseci iznosi 700-1000 kg sa 3,5% mliječne masti i 3% bjelančevina.
Ženska jarad su spolno zrela i prvi put se pripuštaju u dobi od 7 do 9
mjeseci i prosječno jare 2-3 jareta godišnje. Osjetljive su na klimatske
nepogode i zahtjevaju pojačanu njegu.
Anglo-nubijska koza je
uzgojena u Engleskoj kao
tip dvojnih proizvodnih
svojstava, za meso i mli-
jeko. Englesko–švicarski
tip ove koze je nastao kri-
žanjem ove pasmine sa jarčevima iz Indije, Egipta i Etiopije. Sve boje
i kombinacije boja dlake su dozvoljene. Karakteriše je ovnujski profil
njuške i duge klempave uši. Ova pasmina koza je najpopularnija u
Sjevernoj Americi i uobičajeno je da tokom jarenja ojari 3-4 jareta.
Ova koza je mnogo otpornija na visoku nego na nižu temperaturu
ambijenta u odnosu na švicarske pasmine. Imaju tendenciju da budu
više asezonalne u odnosu na švicarske pasmine koza tako da većina
daje mlijeko i tokom zime. Također, ove koze imaju i bolji randman
nakon klanja u odnosu na druge mliječne koze. Tokom deset mjeseci
laktacione sezone daju oko 700 litara mlijeka.
6.2.1. Bagot
runa 8-10 cm. Striža se obavljala jednom godišnje. Jarci ovih koza su
uzgajani u dolinama i na planinskim platoima oko Angore (Ankare)
i to u regionu koji obuhvata područje oko 100 km istočno, 100 km
zapadno, 120 km južno i 180 km sjeverno od Angore. Angora koze
su opisane kao profinjene, elegantne, a nakon striže daju 2-4 kg runa
u zavisnosti od spola i dobi. Koze su znatno sitnije od jarčeva i ojare
samo jedno jare po porodu. Ovu kozu je danas moguće uzgajati u
skoro svim dijelovima svijeta, ali su, osim u Turskoj, najznačajniji
uzgoji u Južnoj Africi i SAD (Edwards visoravan u Teksasu).
Najveći proizvođači
mohera danas su SAD,
Južnoafrička Republika,
Turska, Argentina i Le-
soto. Do danas nije us-
tanovljena knjiga rodovnica (herdbook) angora koze u Turskoj. Da-
nas se u svojoj domovini ova koza uzgaja prvenstveno radi mohera,
a potom radi mesa. Dosta su sitne, sa tjelesnom masom jarčeva oko
42 i koza oko 35 kg, te visinom grebena oko 55 cm. U Danskoj je
knjiga rodovnica ove pasmine ustanovljena 1987. godine. Danski
uzgoj se značajno razlikuje po morfometrijskim mjerama u odnosu
na turski. Tako je visina do grebena jarčeva u prosjeku 78, a koza 73
cm, dok tjelesna masa jarčeva iznosi oko 80, a koza 50 kg.
Kašmirska koza ili pashmina (Capra hircus kaschmiriensis ili Capra hir-
cus laniger) je skupina azijskih pasmina koza koja se prvenstveno
uzgajaju radi proizvodnje kašmir vlakana. Porijeklo vodi iz regije
Kašmira. Ime „pashmina” vodi porijeklo od istoimene perzijske rije-
či koja znači „koza za proizvodnju vune”. Danas je najznačajnije uz-
gojno područje Mongolija, Tibet i Himalaji. Interesantno je da se da-
nas ova pasmina najmanje uzgaja u Kašmiru. Uzgajaju se u velikim
stadima. Značajna karakteristika ove pasmine je da dobro podnose
hladniju klimu. Spada u kategoriju sitnih pasmina koza sa tjelesnom
masom odraslih koza 30-40, a jarčeva oko 60 kg. Prosječna visina do
grebena odraslih koza je oko 60, a jarčeva 60–75 cm. Indeks plodnos-
ti je oko 1,2. Velika mliječnost joj nije odlika. Osnovni proizvod koji
daje je poddlaka ili sekundarna vlakna nazvana „kašmir” i u prosje-
ku po grlu godišnje se dobije 100–200 g kašmira debljine 14–16 μm i
dužine 4-20 cm. Koze daju manje kašmir dlake od jarčeva, ali je zna-
tno kvalitetnija. Prvi pisani radovi u kojima se pominju vuneni šalo-
vi od kašmira potječu iz perioda između 3. vijeka p.n.e. i 11. vijeka
nove ere. Osnivač prvog industrijskog pogona za preradu kašmirske
vune je vladar Kašmira u 15. vijeku Zayn-ul-Abidin koji je doveo
tkače iz Turkmestana.
Kudravo je i i u prosjeku je
dugo 75-150 mm. Dijametar
vlakana je u prosjeku ispod 24
μm. Tip „C” čine vrlo fina vla-
kna, obično dijametra ispod
18,5 μm. Vlakna moraju biti
duga najmanje 25 mm. Niti
jedan od ovih tipova nije „bo-
lji” od drugih.
pravne kao kod nigerijske ili oborene kao kod angora pasmine ili
čak negdje između. Uši moraju biti uravnotežene i simetrične. Nigo-
ra koze mogu biti raznih boja ili šarene u raznim kombinacijama bo-
ja. Odrasla grla oba spola trebaju imati izražene sekundarne spolne
odlike.
Tip A koji najviše sliči moheru angora koze. Vlakna su duga, valovi-
ta, u prosjeku duga do 150 mm i na dodir su hladna. Koze se šišaju
jednom godišnje, a u posebnim uvjetima uzgoja, svakih 6 mjeseci.
Tip C spada u kategoriju kašmir tip vlakana. Ima jako fina vlakna
duga 25-75 mm koja su topla i mehka na dodir.
Boer koza je mesni tip koze porijeklom iz Južne Afrike. Riječ „boer”
na holandskom jeziku znači „farmer”. Najranije zabilježeni uzgoj
ovih koza u Africi je onaj u zapadnoj Ugandi već 1200. godine. Boer
koza je nastala križanjem domaćih koza sa uvezenim evropskim,
angora i indijskim kozama. Osnovna populacija za ova ukrštanja bi-
le su koze nomadskih plemena Bantu i Namaqua Hotentota. Namje-
ra selekcionera bila je uzgojiti izdržljivu, vrlo prilagodljivu pasminu
koja će moći opstati u afričkim uvjetima uzgoja, uz to biti vrlo plod-
na i da joj osnovni proizvod bude meso. Selekcija pasmine je provo-
đena u pravcu proizvodnje mesa i to za proizvodnju jarećeg mesa,
lahkih do teških trupova. Danas je to veoma plodna pasmina sa mo-
guća tri jarenja u toku dvije godine. Vrlo su mirnog temperamenta.
Uzgojna asocijacija burske koze iz Južnoafričke Republike je 1959.
godine ustanovila standard za ovu pasminu koji je do danas više pu-
ta mijenjan i unaprijeđivan. Od 1959. godine do danas ova koza se
intenzivno uzgaja u Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji i Okeaniji.
Osnovna boja burske koze je bijela, sa glavom djelimično crvene boje
dlake i ovnujskog profila. Crvene šare, također, mogu biti prisutne
na vratu i prsima. Pasminu karakterišu rogovi i viseće uši, tjelesni
okvir srednje veličine, široki grudni koš, duga i široka leđa. Ima iz-
raženu mišićavost prsa, leđa i butova koja je posebno istaknuta kod
jaradi. Jareće meso je vrlo nježno, nemasno, neutralnog ukusa, te se
zbog toga konzumira kao dijetetski proizvod. Ako se neutralni ukus
mesa želi posebno istaknuti, muška jarad predviđena za klanje pri
živoj težini 30-35 kg obavezno se kastrira u vrlo ranoj dobi. Koze i-
maju vansezonsko gonjenje, tako da se jarenja dešavaju tokom cijele
godine ako se uz odgovarajući menadžment postignu za to potrebni
uvjeti. Indeks jarenja iznosi 1,8-2,4. Tjelesna masa jarčeva iznosi 80-
120 kg, a odraslih koza 70-90 kg. Obzirom da se radi o izrazito mes-
noj pasmini koza randman (s glavom) iznosi 54–57%, a prirast jaradi
iznosi 200-250 g na dan.
kg, a za dva mjeseca oko 13,5 kg. Koze su dobre plodnosti (indeks
1,6-1,8), ranozrele, najčešće jare dvojke. U laktaciji koja traje 250-280
dana proizvedu 250-300 kg mlijeka. U odgovarajućim smještajnim i
hranidbenim uvjetima mliječnost koza u laktaciji može doseći i 500
kg mlijeka. U dobi od dva mjeseca prosječni dnevni prirast jaradi je
oko 180 g. Osnovne odlike pasmine su otpornost, prilagodljivost,
skromnost, pokretljivost, živahnost i izdržljivost. U uzgoju preovla-
davaju izraziti ekstenzivni uvjeti držanja i ishrane. U obroku gotovo
tokom cijele godine dominiraju brst i paša. U zimskim mjesecima
kozama se daje i sijeno (različitog sastava i kvaliteta) i lisnik. Rijetko
se dodatno prihranjuju žitaricama ili drugim krepkim krmivima.
Literatura:
• Adilović S.: Opće stočarstvo sa biostatistikom. Grafika „Šaran”, Sarajevo,
S. 182., 1994.
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• EAAP publications, Goat breed list by genotypes [citirano 28.10.2009.] Dos-
tupno na: http://www.tiho-
hannover.de/einricht/zucht/eaap/breedlst/1_3total.htm
• Foto: Britanska sanska koza [citirano 14.08.2009.] Dostupno na: http://
www.allgoats.com/breeds2.htm#SAANEN
• Foto: Holandska bijela koza [citirano 14.08.2009.] Dostupno na: http://
en.wikipedia.org/wiki/Saanen_goat
• Foto: Njemačka bijela oplemenjena koza [citirano 12.08.2009.] Dostupno na:
http://www.ziegen-treff.de
• Foto: Francuska alpina koza [citirano 12.08.2009.] Dostupno na: http://
www.dreamy-hollow.com/untitled3.html
• Foto: Smeđa kratkodlaka koza [citirano 14.08.2009.] Dostupno na: http://
www.ansi.okstate.edu/breeds/goats/brownshorthair/index.htm
• Foto: Američka alpina koza [citirano 10.08.2009.] Dostupno na: http://
www.goatmilkstuff.com/images/Victoria.JPG
• Foto: Togenburški jarac [citirano 09.08.2009.] Dostupno na: http://
en.wikipedia.org/wiki/Toggenburg_goat
• Foto: Šarena njemačka plemenita koza [citirano 14.08.2009.] Dostupno na:
http://www.ziegenzucht-rheinland.de/r_bde. shtml
• Foto: Nubijska koza [citirano 22.02.2009.] Dostupno na: http://
www.greendayfarms.org/Soap%20Pictures/Nubian%20Goat%20Pic2
• Foto: Anglo-nubijska koza [citirano 16.01.2009.] Dostupno na: http://
www.rarebreeds.co.nz/nubian3.jpg
• Foto: Jarac anglo-nubijske pasmine iz SAD [citirano 10.08.2009.] Dostupno
na: http://www.braveheartfarms.com/desknote_adga.html
• Foto: Bagot pasmina koza [citirano 14.08.2009.] Dostupno na: http://www.
allgoats.com /breeds2. htm#BAGOT
• Foto: Damaska koza sa Kipra [citirano 10.08.2009.] Dostupno na: http://
www.damascusgoat.com/damascus.htm
• Foto: Angora koza iz Turske [citirano 12.08.2009.] Dostupno na: http://
www.medical-dictionary.the free dictionary.com/Angora
• Foto: Angora jarac [citirano 28.11.2009.] Dostupno na: http://
www.britannica.com/EBchecked/topic/25204/Angora-goat
• Foto: Kašmirska koza [citirano 28.11.2009.] Dostupno na: http://
farm3.static.flickr.com/2790/4197434834_1c9ea225ff.jpg
7.
Tehnološki postupci uzgoja
koza
S
vaka koza u stadu, odnosno farmi, treba da potječe iz zdravog i
umatičenog stada, da posjeduje pedigre, dokumentaciju o
zdravstvenom stanju i proizvodnji. Mliječne koze moraju imati
sve karakteristike ženske životinje, a koje se očituju poželjnom kon-
stitucijom i dobro razvijenim žljezdastim vimenom. Optimalne eks-
terijerne karakteristike mliječnih koza u okviru priznatih standarda
za ovu vrstu domaće životinje prikazane su na slici 111.
LEGENDA:
6. papci moraju biti njegovani obrezani, jer ako to nisu može doći do
njihove upale, a koza koja šepa neće napredovati pri daljnjem uzgo-
ju. Iz tog razloga kozu treba dobro osmotriti dok se kreće. Dobra
mljekulja mora imati zdrave noge i papke,
7. ne treba posjedovati debelu kozu, jer je debljina najčešće znak sla-
be mliječnosti.
K
oza posjeduje 32 stalna zuba i to 8 sjekutića u donjoj vilici i
po 6 kutnjaka sa svake strane u donjoj i gornjoj vilici (ukup-
no 24 kutnjaka). Dob se određuje posmatranjem promjena
na sjekutićima (slika 112, tabela 26). U momentu dolaska na svijet ili
ubrzo nakon toga jare ima 8 mliječnih sjekutića. U dobi 12-15 mjeseci
centralni par mliječnih sjekutića tzv. „prednjaci”, bivaju zamjenjeni
parom širokih, jakih i bijelih stalnih zuba.
obave znatno brže pa koze imaju sve stalne zube već sa navršene 3
godine. Kod naših domaćih kasnozrelih koza sjekutići se mijenjaju 3-
6 mjeseci kasnije u odnosu na naprijed navedene termine.
Tabela 26. Dinamika izrastanja sjekutića kod koza (Izvor: Šakić V., 2000.)
Stalni zubi
Vrsta sjekutića
početak rasta / mjeseci završen rast / mjeseci
Prednjaci 12-15 16
Unutrašnji srednjaci 20 22
Vanjski srednjaci 24 36
Krajnjaci 36 48
P
rvo mlijeko-kolostrum jare mora obavezno da posiše jer se u
njemu nalaze i materije (antitijela) pomoću kojih će jare steći
imunitet za prvih 15-20 dana života. Ako jare ne ustane i ne
počne samo da sisa majku, treba pomusti kozu i manju količinu ko-
lostruma dati jaretu putem boce. Prvog dana jarad treba da dobiju
kolostrum svakih 4-6 sati ili 4-5 puta dnevno. Prvih dana života po-
željno je pustiti jarad da slobodno sisaju, a potom ih treba navikavati
na napajanje, prvo iz boce, a potom iz posude. Pri kombiniranom,
kao i pri pašnom, uzgoju jarad nakon 5-7 dana po jarenju idu sa
majkom na pašu i već u dobi 12-15 dana sama počinju uzimati ma-
nje količine paše ili sijena. U ovoj dobi jarad provode cijeli dan sa
stadom. To je vrijeme kada se koza može početi musti. Jarad se pre-
ko noći mogu zatvarati u posebne zajedničke boksove sa ostalom
jaradi istog ili sličnog uzrasta gdje im je na raspolaganju voda i hra-
na. Hrana i voda trebaju biti postavljene tako da ih jarad ne gazi. Ni-
je poželjno izmusti svo mlijeko iz vimena koza-majki, jer je potrebno
ostaviti nešto mlijeka i za jarad. Koze-majke brzo nauče da ustegnu
mlijeko u određenom momentu muže kako bi nešto ostalo za jarad.
Poželjno je da nakon muže jare odmah nastavi sa dojenjem iz razlo-
ga spriječavanja infekcije vimena. Pljuvačka jareta je izvanredno de-
zinfekciono sredstvo. U dobi 30-45 dana sposobna su da konzumira-
Tabela 27. Rezultati porasta jaradi domaće balkanske koze (Izvor: Marković i
sur., 1997).
Masa i u- Masa i u-
Masa i uku-
kupan kupan
Porodna pan dnevni.
dnevni pri- dnevni pri-
masa prirast sa 90
rast sa 30 rast sa 60
dana dobi
dana dobi dana dobi
n kg kg g kg g kg g
Prosjek 6
373 2,58 5,50 97,04 8,63 104,15 11,67 101,3
stada
Jedinci 267 2,84 6,08 108,14 9,52 114,80 12,85 111,0
Blizanci 106 2,32 4,91 85,94 7,74 93,56 10,50 92,0
Muška
194 2,66 5,70 101,27 8,97 108,92 12,20 107,7
jarad
Ženska
179 2,50 5,29 92,82 8,29 99,43 11,15 99,3
jarad
Pri stajskom, ali i ostalim sistemima držanja jaradi, već osmi dan po
jarenju treba otpočeti sa davanjem kvalitetnog sijena (po mogućnosti
lucerkinog i sl.) i koncentratnih krmiva, odnosno krmne smješe (npr.
starter za janjad ili telad), a sve s ciljem da se jarad što prije naviknu
na ove vrste hrane, odnosno da se kao i kod drugih preživara što
prije promijene zapreminski i težinski odnosi predželudaca.
N
jega obuhvata čitav niz mjera (njega kože i dlake, pranje i
masaža vimena, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija ob-
jekta i dr.), ali među njima poseban značaj se pridaje kastra-
ciji muške jaradi, uklanjanju rogova, obrezivanju papaka i četkanju
kože.
tih pasmina, kao kod sanske i drugih evropskih pasmina, rastu ve-
oma brzo. Iz tog razloga jarad ovih pasmina se moraju obezrožiti
već u prvim danima po jarenju (5-15 dana). To se obavlja primjenom
termokautera u tzv. postupku kauterizacije. Pri tome se ne uklanjaju
rogovi (jer ih nemaju), nego rožna osnova iz koje oni rastu nakon
poroda. Prije samog procesa paljenja preporučuje se sedacija jaradi
pomoću nekog sedativnog sredstva ili upotrebom anestetika. U SAD
se obezrožavanje radi sa ili bez anestezije, a u Velikoj Britaniji oba-
vezno nakon anestezije.
tankim zidom. Taj papčani zid obično raste brže nego što se troši pa
uzrokuje nepravilnost oblika i rasta papka. Pravilan i nepravilan iz-
gled papaka prikazan je na slici 113.
rebno postaviti na mjesto gdje će biti mirna. Postoji više načina kako
životinju postaviti pri obradi papaka.
Slika 114. Načini fiksiranja koza pri obradi papaka (Izvor: www. hzpss.hr).
Literatura:
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Estien J. M.: Disposing of dead goats. Presentation given at „Practical Goat
Farming” seminar, Salisbury, Maryland, Feb. 1998.
• FIAS CO FARM, Weight Chart. [citirano 10.01.2010.]. Dostupno na: http://
www.fiascofarm.com/goats/weight-chart.htm.
• Foto: Utvrđivanje dobi na osnovu zuba [citirano 11.02.2010.] Dostupno na:
http://www.goatlink.com/.../teeth%20by%20year2.gif
• Foto: Obrada papaka [citirano 29.10.2009.] Dostupno na: http://www.
hzpss.hr
• Foto: Mašina za šišanje [citirano 29.11.2009.] Dostupno na: http://
cgi.ebay.com/NEW-320W-Electric-SHEEP-GOATS-SHEARING-CLIPPER-
SHEARS-/310236410787
• HLEDE.net E-zoohigijen@ Gnoj – površinski vodotoci kao prijemnici otpad-
nih voda. [citirano 17.12.2009.]. Dostupno na: http:// hle-
de.net/studentski_radovi/zoohigijena/index.html
• Jovanović S., Savić M., Petrujkić T., Vučinić M.: Savremeni trendovi u uzgoju
i zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza. Centar za unapređenje obrazovanja u
veterinarskoj medicini Beograd, S. 63, 2007.
• Marković Božidarka, Marković M., Skalicki Z., Adžić N., Mirecki S.: Porast
jaradi domaće balkanske koze u dojnom periodu. Poljoprivreda i šumarstvo,
44, 4, 45-55, Podgorica, 1997.
• Šakić V.: Klaonički parametri jaradi ekstenzivnog uzgoja na području Bosne
i Hercegovine. S.91, Magistarski rad, Veterinarski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
2000.
• ...The Dairy Goat in Canada. Canada Dept. of Agriculture, Otawa, 1976.
8.
Anatomsko-fiziološke odlike
vimena, mliječnost i muža
koza
V
ime je organ karakterističan samo za sisare. Predstavlja mo-
dificiranu znojnu tubuloalveolarnu žlijezdu sa apokrinim
tipom sekrecije koja se nalazi ventralno na trupu i to u pre-
ponskom području. Za razliku od drugih sisara koze, kao i kobile,
krave i ovce imaju ingvinalni tip mliječne žlijezde. Vime koze čine
dva mamarna kompleksa podijeljena sa sulcus intermammaricus koji
predstavlja granicu između mliječnih žlijezda i dvije sise. Mliječna
žlijezda se sastoji iz: tijela - corpus mammae i sisa - papilla mammae. Sa
vanjske strane mliječna žlijezda je prekrivena kožom, a ispod kože je
fascia superficialis mammae dok se ispod ove fascije nalazi fibroelastič-
na čahura. Parenhim mliječne žlijezde čine tubuli i alveole koji se
sjedinjuju u odvodne mliječne kanaliće. Mali kanalići se ulijevaju u
veće (ductus lactiferi), a veći u mliječnu cisternu. Alveole se sastoje od
specijaliziranih ćelija na bazalnoj membrani okružene mišićnim vla-
knima, krvnim sudovima i mioepitelnim ćelijama. Funkcija alveola
je transformiranje hranjivih materija iz krvi u mlijeko i istiskivanje
mlijeka u lumen i kanaliće.
Neuroendokrini me-
hanizam lučenja mli-
jeka kod koza je istov-
jetan kao i kod drugih
sisara. Mliječna žlijez-
da pripada reproduk-
tivnom sistemu, jer
njena funkcija zavisi
od istih spolnih hor-
mona (estrogeni i pro-
gesteron), kao i spolni
organi. Formiranje
mliječne žlijezde počinje oko 90-tog dana razvoja fetusa. Sve do pu-
berteta, mliječnu žlijezdu čini samo vezivno i masno tkivo, te mali
broj mliječnih kanalića i alveola. U doba puberteta počinje razvoj
mliječne žlijezde.
Sekret mliječne žlijezde koji se luči prvih 3-5 dana naziva se kolos-
trum. Sastav kolostruma se znatno razlikuje od mlijeka. Kolostrum
ima veću gustoću, viskozitet, kiselost, sadržaj suhe tvari, ukupnih
bjelančevina, masti i minerala. Sadržaj laktoze je manji u kolostrumu
nego u mlijeku. U kolostrumu su povećane globulinske frakcije, tj.
frakcije krvi koje sadrže antitijela protiv različitih mikroorganizama.
Značaj kolostruma jeste u dominantnom sadržaju imunoglobulina,
jer se jarad rađaju bez stečenog imuniteta i stječu ga postnatalno si-
sanjem kolostruma prvih dana, putem kojeg koza prenosi antitijela
na jarad. Zbog toga je potrebno da jare posiše kolostrum što prije po
rođenju.
Na mliječnost koze utječu brojni faktori kao što su: genetska predis-
pozicija, ishrana, njega, smještaj, način muže, broj dnevnih muža,
itd. Koze vrhunac svojih proizvodnih mogućnosti dosežu u dobi od
4 do 6 godina, odnosno, u prvih 3-5 laktacija, mada ima grla koja se
odlikuju visokom proizvodnošću do 10 i više godina. Najmanja mli-
ječnost je u prvoj laktaciji. Nakon toga ona raste i u dobi 7-8 godina
je još dobra, a potom postepeno opada. Količina mlijeka u drugoj
8.1. Muža
M
oguća su dva načina muže: ručna i mašinska. Svaka od
ova dva načina imaju svojih prednosti i nedostataka. Či-
njenica je da farmer koji ima 200 koza nije u mogućnosti
pomusti ručno sam sve koze. Za ovaj posao bilo bi potrebno angaži-
ranje većeg broja muzača. U ovom slučaju poželjno je mužu obavlja-
ti mašinski, sa eventualno ručnim domuzenjem na kraju muže.
cijens ili papirnim ubrusom. Muzač bi trebao imati čist mantil i ka-
pu. Potrebno je prije muže skinuti prstenje i muzač ne smije imati
duge nokte. U slučaju da su ruke muzača ili sise na vimenu ispucale
potrebno ih je namazati neutralnom mašću. Izmuzanje se vrši u čiste
muzilice ili kante. Kvalitetne muzilice su od aluminija ili emajliranog
lima (slika 121), jer su trajnije, lakše se peru i dezinficiraju.
Ručna muža se obavlja tako što se gornji dio sise obuhvati sa palcem
i kažiprstom, koji se lagano povlači prema vrhu sise, pritiščući je pri
tome i ostalim prstima. Tehnika muže je ilustrativno prikazana na
slici 123.
S
vaki ozbiljan uzgajivač mliječnih koza redovno vodi evidenciju
o mliječnosti svakog grla posebno. Bilježenje podataka o mlije-
čnosti je važno zbog unaprijeđenja farmskog menadžmenta,
korištenja ovih podataka u postupku provođenja selekcijskih zahva-
ta u stadu i u konačnici radi unaprijeđivanja pasmine. Na dužinu
laktacije, pored endogenih faktora, značajan uticaj imaju i egzogeni
faktori, poput dužine laktacije, dobi koze i standardiziranosti sezo-
nalnosti jarenja.
Literatura:
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Cvetković T.: Uticaj ishrane i načina držanja jaradi na proizvodnju i kvalitet
mesa. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 1996.
• Foto: Distribucija mlijeka u vimenu neposredno pred mužu [citirano
26.10.2009.] Dostupno na: http://www.hzpss.hr
• Foto: Ručna muža [citirano 29.10.2009.] Dostupno na: http://
www.poljoinfo. com
• Foto: Platforma za mašinsku mužu [citirano 11.11.2009.] Dostupno na:
http://www.planetproperty.de/en/real_estate_for_sale/real_estate.php?es
tate_id=11172#thumb
• Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Smještaj koza. [citi-
rano 18.11.2009]. Dostupno na: http://www. hzpss.hr/adminmax/ publi-
kacije/Smjestaj%20koza.pdf
• Jovanović S., Savić M., Petrujkić T., Vučinić M.: Savremeni trendovi u uzgoju
i zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza. Centar za unapređenje obrazovanja u ve-
terinarskoj medicini Beograd, S. 63, 2007.
• Mioč B., Pavić V.: Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2002.
• Morand-Fehr P., Boutonnet J.P., Devendra C., Dubeuf J.P., Haenlein G. F.W.,
Holst P., Mowlem L., Capote J.: Strategy for goat farming in the 21st century.
Small Ruminant Research Vol. 51, 2, 175-183, 2004.
• Savić Mila, Jovanović S., Vegara M.: Stočarstvo: farmske i socijalne životinje,
Izdavač: Univerzitet u Beogradu, S. 306, 2007.
• Stojanović L., Katić Vera: Higijena mleka. GrafoPak, Aranđelovac, 1997.
• ... Veterinarski priručnik. S.1328. Jugoslovenska medicinska naklada Zagreb,
Zagreb, 1989.
9.
Načini i sistemi uzgoja koza
9.1. Ponašanje koza
S
vaki uzgajivač mora da poznaje osnove ponašanja koza u sta-
du, na pašnjaku, u odnosu prema drugim kozama u stadu, u
načinu ishrane, ponašanju prije, u toku i poslije parenja, odno-
su prema mladunčadi nakon poroda, te osnovne fiziološke karakte-
ristike i smještajne zahtjeve.
K
oze se veoma lahko prilagođavaju različitim načinima uzgo-
ja. U praksi se najčešće susreću tri osnovna načina uzgoja:
ekstenzivni, intenzivni i poluintenzivni.
K
ao i kod drugih vrsta preživara i kod koza postoje tri osnov-
na sistema uzgoja, odnosno držanja, i to pašni, stajski i paš-
no-stajski ili kombinirani. Ovi sistemi imaju presudan uti-
caj na uzgojne i proizvodno-reprodukcione pokazatelje, a na što u-
kazuju i podaci navedeni u tabeli 29.
Ženska jarad u
Mli- Prosje-
Jaradi vrijeme I. pri- Gra-
ječ- čan broj
po pusta Način vid-
Sistem nost godina
kozi / pripusta nost,
(lit./ dob, tjelesna iskoriš-
god. dana
god.) mje- masa, tavanja
seci kg
600- grupno ili
Stajski 1,8 8 35 147 6-6.5
700 iz ruke
300-
Pašni 1,5 9 30 slobodno 152 6,5
400
400- grupno ili
Komb. 1,7 8 32 150 6-7
500 iz ruke
Literatura:
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Chapman C. Kim, Reid Chad R.: Sheep and Goats: Ecological Tools for the
21st Century, Utah State University Extension, Richfield, Iron County, May
2004, AG/Sheep/2004-01.
• Jovanović S., Savić M., Petrujkić T., Vučinić M.: Savremeni trendovi u uzgoju
i zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza. Centar za unapređenje obrazovanja u ve-
terinarskoj medicini Beograd, S. 63, 2007.
• Karadjole I., Dominiković Z., Dragojlov D.: Program gojidbenog stvaranja
koza u Republici Hrvatskoj. Hrvatski stočarsko selekcijski centar, S. 33,
1996.
• Mioč B., Pavić V.: Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2002.
10.
Metode uzgoja i selekcija u
kozarstvu
10.1. Uzgoj u čistoj krvi (u čistoj pasmini)
M
etoda uzgoja u čistoj krvi (u čistoj pasmini) primjenjuje se
kod plemenitih pasmina, koje se odlikuju dobrim karakte-
ristikama koje treba sačuvati, kao što je slučaj sa kvalite-
tom dlake kašmirske koze. Kod metoda uzgoja u čistoj krvi može se
primjeniti varijanta uzgoja u srodstvu sa ciljem da se konsolidiraju
pojedine poželjne odlike, što je neophodno pri formiranju novih pa-
smina ili linija koza. Pod uzgojem u srodstvu podrazumijevamo pa-
renje grla koja se nalaze u nekom rodbinskom odnosu odnosno
srodstvu. Ovo je viši stepen uzgoja u čistoj krvi i primjenjuje se kada
se želi što prije uzgojiti grla homozigotnih genetskih konstitucija i na
taj način postići održavanje nasljednog tipa, odnosno proizvodnih
sposobnosti. Uzgoj u srodstvu može biti linijski uzgoj i uzgoj po
krvnim linijama i rodovima. Primjena uzgoja u srodstvu, posebno
incestnog parenja, je posebno interesantna kod progenog testiranja
nekog rasplodnjaka, odnosno kod ocjene rasplodne vrijednosti, kada
se želi utvrditi postojanje nekih letalnih, semiletalnih i subvitalnih
gena. Također, treba imati u vidu da nekontrolisana primjena meto-
de uzgoja u srodstvu može imati za posljedicu negativne efekte koji
se odražavaju na slabljenje otpornosti životinja (vigora). U širokoj
praksi inbriding se ne primjenjuje jer stočari svake 2 do 3 godine mi-
jenjaju jarce u stadu.
Druga varijanta je uzgoj u čistoj krvi grla koja nisu u srodstvu. Uo-
bičajena definicija za ovu metodu uzgoja je da je to parenje životinja,
P
arenje koza različitih pasmina nazivamo križanjem. Ova me-
toda uzgoja ima veliki značaj u kozarstvu zbog dobijanja vi-
soko produktivnih pasmina, koje su objedinile pozitivna proi-
zvodna svojstva, a zadržale otpornost autohtonih pasmina. Križanje
treba uvijek provoditi planski jer pored uspjeha koji se može postići,
križanje je osjetljiv postupak koji zahtjeva pravilan izbor pasmine i
b. Melioracijsko križanje
d. Kombinacijsko križanje
10.3. Bastardiranje
B
astardiranje je parenje grla različitih vrsta. Smatra se da su po-
tomci nastali nakon ovog parenja neplodni. Međutim, doka-
zano je da to nije tačno. U kozarstvu imamo primjer parenja
ovna i koze u Botsvani pri čemu je kao produkt nastao muški hibrid
(slika 129). Dobiveni hibrid je dobio ime „Bemya” ili u prijevodu
„nasilnik”. Imao je veoma razvijen libido tako da je često skakao na
ovce u stadu, iako one nisu bile u estrusu. Zbog toga je bio kastriran
u dobi od 10 mjeseci. Kod bastarda je često izražen libido, ali izostaje
oplodnja, budući da je poremećeno normalno odvijanje spermato-
geneze i ovogeneze.
U
Bosni i Hercegovini do danas nije napravljen uzgojni prog-
ram u kozarstvu. Organiziran uzgojno-selekcijski rad ne po-
stoji i svodi se na evidentiranje proizvodnje mlijeka i plod-
nosti koza na rijetkim farmama naprednih farmera koji su uvezli od-
ređen broj grla plemenitih pasmina, a u cilju realizacije određenih
naučnih istraživanja. Veličina populacije koza u nekoj zemlji, poseb-
no matičnog dijela populacije, jedan je od odlučujućih faktora o ko-
jima ovisi mogući uzgojni napredak. Također, brojnost mogućeg
kontrolisanog dijela populacije koza određuje i mogućnosti primjene
određenih uzgojno-selecijskih metoda i postupaka u realizaciji uz-
gojno-selekcijskog rada. Međutim, brojnost populacije u našoj zemlji
danas nije bila nikada manja u posljednjih stotinu godina, a kontroli-
sani dio populacije i ne postoji. Ipak, u ovom poglavlju pojasnit će-
mo osnovne selekcijske metode koje se primjenjuju u zemljama sa
naprednim stočarstvom, a to su selekcija na osnovu porijekla, ekste-
rijera i proizvodnih svojstava, progeno testiranje i primjena genets-
kih markera u selekciji.
B
iološki test jarčeva predstavlja mjeru selekcije. Osnovna svrha
biološkog testa je da se kod reprezentativnog broja potomaka
utvrdi da li jarac rasplodnjak utiče na pojavu teškog jarenja,
mrtvorođene jaradi kao i pojave jedne ili više degenerativnih mana
u potomstvu. Podaci za izračunavanje biološkog testa dobivaju se
tokom upisa jaradi u centralni popis matičnih grla, kojeg obavlja
selekcijska služba. Rezultati izračuna biološkog testa obavljaju se
mjesečno za sve jarčeve rasplodnjake za koje su na raspolaganju po-
daci od najmanje pedeset potomaka. Druga svrha biološkog testa je
da se dobije pravi uvid u kvalitet jaradi.
Literatura:
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Davis G. P., DeNise S. K: The impact of genetic markers on selection. J.
Anim. Sci. 76, 2331-2339, 1998.
• Foto: Hibrid ovna i koze [citirano 18.11.2009.] Dostupno na: http://
en.wikipedia. org/wiki/Toast_of_Botswana
• Ivanković A.: Uporaba molekularne genetike u animalnoj proizvodnji.
Stočarstvo, 59, 2, 121-144, 2005.
• Jovanović S., Savić M., Petrujkić T., Vučinić M.: Savremeni trendovi u uzgoju
i zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza. Centar za unapređenje obrazovanja u ve-
terinarskoj medicini Beograd, S. 63, 2007.
• Karadjole I., Dominiković Z., Dragojlov D.: Program gojidbenog stvaranja
koza u Republici Hrvatskoj. Hrvatski stočarsko selekcijski centar, S. 33,
1996.
• ... Pravilnik o testiranju uzgojno valjanih rasplodnih životinja. NN 74/98,
1998.
11.
Reprodukcija koza
11.1. Muški spolni organi
S
polni sistem jarca čine skrotum ili mošnja, testisi ili sjemenici,
sjemene kesice, epididimisi ili pasjemenici, sjemonovodi, penis,
dopunske (akcesorne) spolne žlijezde, prostata, uretra i prepu-
cij. Detaljniji opis spolnog sistema prikazan je na slici 130.
S
polni sistem koze čine jajnici, jajovodi, materica, usmina (vagi-
na), predvorje ili usmine i stidnica (vulva). Među njima se raz-
likuju generativni organi (jajnici), gestacioni (uterus) i kopula-
cioni (vagina, usmine i vulva). Detaljniji opis spolnog sistema koze
prikazan je na slici 131.
K
ako bi se na najbolji način organizirao i odabrao način pri-
pusta potrebno je poznavati sljedeće činjenice. U toku estru-
sa koji obično traje između 18 i 24 sati, kod koza je povećana
motorna aktivnost i znatno manje vremena provode u odmaranju.
Koze spremne za parenje učestalije se oglašavaju nespecifičnim gla-
sanjem-meketanjem. Jarčevi evropskih ili tzv. sjevernih pasmina po-
staju spremni za parenje u vrijeme pojave estrusnog ciklusa kod ko-
za. Znaci spremnosti za parenje jarčeva su smanjenje apetita i opse-
sivan interes za koze. U sezoni parenja jarčevi uriniraju, masturbira-
ju i ejakuliraju po svom stomaku i prednjim nogama pri čemu se iz
urina i sperme oslobađa jak miris koji deluje stimulativno na koze. U
toku ljubavne predigre jarčevi prednje noge trljaju o koze. Za akt pa-
renja je veoma bitno da jarac osjeti miris urina koze. Kada ejakuliraju
jarčevi zabace glave prema gore, a kičmu savijaju prema tlu (ven-
trofleksija). Jarčevi se kreću od jedne do druge skupine pareći se sa
kozama, a sve vrijeme poštujući jake zakone dominantne socijalne
hijerarhije. Koze u estrusu često skaču na druge koze. Da bi otkrili
koze u estrusu jarčevi koriste olfaktorne i gustatorne stimuluse. Jar-
čevi njuše urin koza u estrusu i kada ih otkriju gotovo da stoje uko-
čeni sa podignutim glavama i razmaknutim usnama. Ovaj oblik po-
našanja poznat je kao Flehmanovo ponašanje i kod jarčeva traje 10-
30 sekundi. Koze u estrusu njuše tijelo jarčeva, a posebno u predjelu
spolnih organa. Ovo međusobno njušenje jarca i koze u predjelu ge-
nitalija tjera ih da oni kruže jedno oko drugog. Potom jarčevi počinju
da se oglašavaju i da ližu koze u predjelu spolnih organa. Jarčevi la-
gano guraju koze njuškom, a zatim koza svoju glavu okreće prema
jarcu. Ljubavna predigra se završava kada koza postane nepokretna
i kada zauzme položaj koji jarcu omogućava skok. Ako je koza
spremna za parenje kopulacija nastupa odmah i traje veoma kratko.
Pri ejakulaciji jarac naglo i jako zabacuje glavu unazad. Poslije toga
silazi sa koze. Poslije parenja jarčevi ližu svoj penis. Određeno vri-
jeme poslije parenja većina jarčeva ne pokazuje nikakve znakove
seksualne aktivnosti (refraktorni period). Mada ishod prirodnog pa-
renja (pripust) kod koza treba da rezultira koncepcijom, ipak većina
embriona propada za 30 do 50 dana od parenja.
D
a bi se dobili što bolji rezultati pripusta (kraće trajanje pri-
pusta, izraženiji znaci tjeranja, manji postotak preganjanja,
dobra plodnost i zadovoljavajuća vitalnost dobivenog po-
tomstva) potrebno je pripremiti koze i jarčeve za pripust. Prije pri-
pusta vrši se odabir, odnosno iz daljnjeg rasploda isključuju se sva
grla koja iz bilo kojeg razloga nisu za daljnji rasplod (bez zuba, bole-
sna, smanjene proizvodnosti, eksterijernih mana i nedostataka itd.).
Ako se koze muzu, potrebno ih je zasušiti, a u stadima u kojima je
proizvodni cilj mlijeko i gdje se životinja ne planira zasušiti, obrok
treba biti kvantitativno i kvalitativno pripremljen da životinje budu
u dobroj kondiciji.
K
oze su poznate po velikoj plodnosti. Pojava blizanaca je uo-
bičajena, ali nije rijetka pojava jednog ili troje jaradi. Za vri-
jeme svog života dobra koza, onih pasmina koje se najčešće
uzgajaju u našem podneblju, ojari 20-30 jaradi. Njihova plodnost je
najveća u dobi 3-6 godina, a kasnije opada. Iako im se prvi spolni
ciklus javlja u dobi 5-6 mjeseci, mlade koze bi trebalo prvi put pripu-
štati kada navrše 8-10 mjeseci, odnosno kada dostignu 60% tjelesne
mase odrasle koze istog genotipa. Smatra se, da se u slučaju stajskog
i kombiniranog sistema uzgoja, koze mogu pripustiti već u dobi od 8
mjeseci, a u slučaju pašnog sistema sa 9 mjeseci i to pod uvjetom da
dosegnu potrebnu tjelesnu masu. Međutim, preporuka većine stru-
čnjaka je da se mlade koze namijenjene za rasplod ne pripuštaju pri-
je navršenih 12 mjeseci jer su u toj dobi bolje razvijene i stoga će dati
kvalitetnije potomstvo. Vrlo je važno da se koze u vrijeme pripusta
nalaze u tzv. rasplodnoj kondiciji, a koja se, između ostalog, postiže i
dodatkom koncentratnih krmiva (ječam, kukuruz, zob) u količini do
0,5 kg po grlu nekoliko sedmica pred mrkanje. Spolni ciklus se javlja
sezonski tj. u vrijeme kada je dužina dnevne svjetlosti kratka (period
septembar-februar). U tom periodu spolni žar se pojavljuje svakih 21
dan (variranje 15-30 dana). Za vrijeme tjeranja (mrkanja, prcanja,
prskanja) koze imaju slabiji apetit, uznemirene su i stalno vrte re-
pom. Mrkanje traje 1-3 dana, a ponekad i 4 dana. Samo izbacivanje
jajeta (ovulacija) nastaje 30-36 sati od prvih znakova spolnog žara,
odnosno samo nekoliko sati prije završetka mrkanja. Radi toga je
najpovoljniji period za parenje 8-10 sati prije završetka mrkanja. U-
koliko ne dođe do oplodnje, spolni ciklus se ponavlja nakon 2-3
sedmice. Shematski prikaz trajanja estrusa, vremena ovulacije i op-
timalnog vremena osjemenjavanja prikazano je na slici 132.
Tabela 30. Karakteristike sperme jarčeva Alpina i Sanske koze (Izvor: Deja-
nović, 1986.).
11.6. Osjemenjavanje
P
ored prirodnog pripusta u razvijenim stočarskim zemljama
osjemenjavanje je sve popularnije kod uzgajivača koza jer
omogućava jednostavan pristup sprječavanju parenja u krv-
nom srodstvu. Osim toga, osjemenjavanje je veoma važan zooteh-
nički zahvat u svrhu povećanja produktivnosti koza. Primjena osje-
menjavanja omogućava korištenje visokovrijednih jarčeva visokok-
valitenih osobina radi povećanja proizvodnosti postojećih populaci-
ja. Također, omogućeno je istovremeno osjemenjavanje više koza
spermom jednog jarca i na taj način reducira se upotreba manje kva-
litetnih jarčeva. Primjena osjemenjavanja u našem kozarstvu je izu-
zetno rijetka.
11.7. Bremenitost
T
rajanje bremenitosti je pet mjeseci ili u prosjeku 150 dana (od
147 kod stajskog do 152 dana kod pašnog sistema uzgoja).
Kraće nose koze koje donose na svijet više jaradi kao i one
plemenitijih i proizvodnijih pasmina. Bližnjenje je vrlo poželjno u
sva tri načina uzgoja koza, međutim, pri tome treba imati na umu da
koza ima dovoljno mlijeka za samo jedno ili najviše za dva jareta.
Koze koje nose više od jednog jareta, pred kraj bremenitosti osjećaju
zamor, pa često leže i gube apetit, što treba imati u vidu pri reguli-
sanju ishrane u tom i ranijem periodu. Bremenitost se teško može
primjetiti u prvih 2-3 mjeseca. Neki od znakova bremenitosti su a-
simetrija stomaka, ne pokazivanje spolnog žara i mirnoća koze.
11.8. Jarenje
K
ozu treba obavezno zasušiti mjesec dana prije jarenja. Zasu-
šivanje se provodi postepeno (tokom dvije sedmice) uz oba-
vezno smanjenje količine sočne hrane i vode, a zatim muže
sa dvije dnevno, prelazi se na jednu i to ujutro. Nakon toga, muža se
obavlja svakog drugog, a potom trećeg dana. Na taj način se i izbje-
gava pojava upale vimena-mastitis.
pogled, opći nemir koze. Obično, samo jarenje prolazi bez ikakvih
problema. Proces jarenja je vrlo kratak, obično traje 1-2 sata. Tokom
tog perioda kozu treba povremeno nadgledati. Posteljicu koza izba-
cuje unutar nekoliko sati po jarenju. Nakon jarenja koza često pojede
placentu što joj u prvim satima nakon jarenja omogućava da nadok-
nadi izgubljenu energiju i minerale, ubrzava zaustavljanje krvarenja,
a prema nekima instinktivno uklanja miris koji može privući preda-
tore. Ako je koza nije pojela istu je potrebno spaliti ili zakopati. Od-
mah po porodu koza obično oliže (posuši) jarad, a ako to koza ne
učini preporučljivo je da se jare posuši krpom ili slamom. Nakon što
je koza olizala svu jarad koju je ojarila, potrebno joj je dati mlaki na-
poj mekinja sa vodom u omjeru 1 : 3 (mekinje : topla voda). Jarad su
nakon 2-3 sata sposobna i spremna za dojenje.
Literatura:
12.
Osobenosti ishrane koza
P
robavni sistem koze nakon perioda dojenja ima sve karakteri-
stike preživara, odnosno čine ga rumen (18-27 litara), retiku-
lum (1-2 litra), omazus (1 litar) i abomazus (3-4 litra). Crijevni
kanal je dug oko 30 metara (11 litara) i oko 25 puta je duži od dužine
koze.
Koza, kao tipični preživar, tj. životinja specifičnog toka probave pos-
redstvom mikroorganizama u buragu, u stanju je da u potpunosti
osigura sve esencijalne aminokiseline, i time eliminira zavisnost od
sadržanog proteina u obroku. Pozitivne osobenosti u načinu iskoriš-
tavanja i osiguranja svih sastojaka potrebnih za život, produkciju i
reprodukciju daje kozi, kao i ostalim preživarima, dominantno mjes-
to u našem stočarstvu, prvenstveno u povećanju proizvodnje ani-
malnog proteina.
Lucerkino sijeno
Pokazatelj
ponuđeno odbačeno pojedeno
Lišće, cvjetni pupoljci i dr., % 46,2 23,9 59,9
Stabljike, % 53,8 76,1 41,4
Hranjiva vrijednost:
Energija, MJ/kg 3,68 2,93 4,15
Probavljivi sirovi protein, % 12,10 8,50 14,10
One uvijek nastoje da njihov obrok bude svjež i čist, odnosno, nedir-
nut. Pri tome pokazuju izuzetnu izbirljivost i to zahvaljujući svojim
pokretnim usnama i jeziku. Pri uzimanju hrane doslovno guraju od
sebe nepoželjne biljke i biljne dijelove. Ovakvo ponašanje ima direk-
tan uticaj na sastav i kvalitet pojedenog obroka. Zbog te selektivnos-
ti, odnosno pojave neizbalansiranosti obroka mogući su i zdravstve-
ni problemi te niža proizvodnost. Izbirljivost je veća pri obilnijoj po-
nudi krme i obratno. Drugim riječima, koze su u svom izboru obro-
ka veoma prilagodljive uvjetima držanja i ishrane. Svega 30 minuta
poslije uzimanja hrane koza počinje da preživa. Hrana se u probav-
nom traktu zadržava oko 24 sata. Koze su preživari koji dijelimično
probavljen sadržaj buraga ponovo žvaču oko jednu minutu prije ne-
go što ga ponovo progutaju. Koze provedu u preživanju više od je-
dne trećine dana. Koze uglavnom brste lišće sa niskog drveća i iz-
danke drugog niskog rastinja. To ne znači da biljnu hranu isključivo
unose brstom, već da će ispoljiti ovaj oblik ponašanja ukoliko im se
pruža mogućnost. Ustanovljeno je da i kada se oko koza nalazi obil-
na travnata paša, one se radije odlučuju za bršćenje lišća i izdanaka i
da u tom slučaju čak 50-80% ukupne količine biljne hrane unesu brs-
tom dok ostatak unesu pasući travu. Međutim, koze se veoma jed-
nostavno gaje i bez mogućnosti da brste, odnosno, koze mogu biti i
isključivo pašne životinje čija se ishrana zasniva samo na napasanju
travom. Dva su faktora koja utječu na sposobnost koza da brste.
K
ada je način ishrane u pitanju, koze su mnogo izbirljivije od
drugih preživara, mada je broj biljaka koje mogu konzumira-
ti veći. Koze imaju mogućnost da konzumiraju različite bilj-
ke, od suhog lišća na žbunju i drveću pa sve do bujne paše. Ako im
se ukaže prilika uvijek će rado brstiti suho lišće, prije nego što će se
hraniti sočnom travom sa bujnih pašnjaka. Osim toga, koze su
spremne ne samo da se propinju i da brste lišće sa drveća već i da se
penju na stabla koja imaju horizontalan rast u odnosu na podlogu i
da sa njih brste lišće. Koze se mogu hraniti i korovskim biljem na pa-
šnjaku koje druge vrste pašnih životinja zaobilaze, poput čička i ko-
prive. Vrlo su izbirljive u odnosu na higijensko stanje pašnjaka i ni-
kada se neće hraniti na mjestima koja su zagađena otpadnim materi-
jama, a posebno fecesom drugih životinjskih vrsta. Bez hrane se ne
smiju ostavljati duže od 24 sata. Hrana koju konzumiraju koze treba
da je takva da može zadovoljiti uzdržne potrebe, potrebe u fazi ras-
ta, laktacije, rast dlake, fizičku aktivnost i termički stres usljed hlad-
noće. Zdravlje i produktivnost koza su maksimalni ako se hrane
lahko svarljivim hranjivima visoke energetske vrijednosti sa dovolj-
nim sadržajem azota i minerala u tragovima. Koze se mogu uspješ-
no uzgajati pašnim načinom ishrane pri čemu im nije potreban brst.
Međutim, ako postoji mogućnost da brste, tada je moguće povećati i
gustinu iskoristivosti pašnjaka, odnosno broj koza na pašnjaku. U
slučaju kada se paša zasniva samo na brstu, koze se moraju prihra-
njivati. Ako se koze drže u ispustima, tada je potrebno svakodnevno
ih hraniti kvalitetnim sijenom, odnosno brstom ili peletiranom hra-
nom koja sadrži oko 30% sirovih vlakana. Tjelesna masa i kondicija
koza mogu varirati u zavisnosti od sezonske pristupačnosti i kvalite-
ta hraniva i obično su najniži u ljeto i jesen. Koze koje su u ovom pe-
riodu vrlo mršave trebaju se prihranjivati. Hranidbeni stres ili nagle
B
rstom nije moguće u uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka
i mesa osigurati sve potrebne hranjive i druge sastojke. Dak-
le, u uvjetima veće proizvodnosti moraju se pored brsta i pa-
še uključiti i druga krmiva kao što su sijeno, sočna i zelena krma te
koncentratna krmiva (zrnevlje žitarica posebno). Brstenjem, a u če-
mu koze veoma uživaju, podmiruju se samo tzv. „uzdržne potrebe”
u energiji i proteinu, a ti uvjeti su prisutni u prvoj fazi skoznosti ili
pri niskoj proizvodnosti kakvu susrećemo kod primitivnih pasmina
i neuspjelih križanaca u tipu tih pasmina. Uočeno je da se brstenjem
lišća i mladica te kore drveća poboljšava apetit pa ako koze idu na
pašu tu praksu bi trebalo (ako to uvjeti dozvoljavaju) povremeno i u
kraćim intervalima usputno primjenjivati.
Privremenu pašu u rano proljeće može činiti ozima raž, ječam, zob
pa čak i zelena pšenica. Također, uspješno se može koristiti i uljana
repica i to u količini 6-7 kg po kozi dnevno. Pri korištenju pokošene
zelene mase sa travnjaka i oranica značajno su manji gubici mase
nego ispašom, pogotovo ako se dnevno ponuđena količina podijeli
na više manjih obroka.
U
prvoj fazi skoznosti ishrani ne treba poklanjati posebnu pa-
žnju. Međutim, u posljednjih 6-8 sedmica tj. u 4. i 5. mjesecu
skoznosti zimski obrok mora sadržavati uz određenu koli-
činu kvalitetnog sijena (1-2 kg), sočne krme (2-3 kg) i značajnije uče-
šće koncentratnih krmiva (0,5-0,6 kg). Slična je situacija i kada je u
pitanju ljetni obrok. Naime, uz pašu po volji ili zelenu krmu u izno-
su 5-10 kg, daje se manja količina sijena (0,5-1 kg) te koncentratna
krma (0,4-0,5 kg). Navedeni obroci treba osigurati potrebe koza u
energiji, proteinu, mineralima i vitaminima kao da koze proizvode
dva litra mlijeka na dan. Stanovita variranja u preporučenim izno-
sima za pojedina krmiva u ljetnom i zimskom obroku rezultat su ra-
zlika u tjelesnoj masi, dobi, pasmini i kondiciji grla.
I
shrana koza u prvih 24 sata po jarenju zasniva se na davanju je-
dino mlakog napoja od mekinja ili brašna žitarica. U prvoj nedje-
lji po jarenju, dojnim kozama dnevnim obrokom daju se ograni-
čene količine hrane (kvalitetno sijeno po volji ili pak napoj prekrupe
žitarica do količine 0,4-0,5 kg na dan po grlu) kao i 5-10 g mineralno-
vitaminskog dodatka (premiksa). Treba koristiti mineralno-
vitaminski dodatak namijenjen ishrani koza ili ovaca, a ne goveda.
Početkom druge sedmice obrok se postepeno povećava da bi nakon
10 dana dojne koze dobivale tim obrokom sve potrebne sastojke za
postizanje visoke mliječnosti u prvih 2-3 mjeseca laktacije. Obrok u
ovom periodu treba osigurati konzumaciju suhe materije u količini
oko 3% tjelesne mase (1,5-2,0 kg na dan) te 14-16% sirovih proteina.
Na svakih 1 kg mlijeka treba dati oko 0,40-0,50 kg koncentratne kr-
me, odnosno krmne smješe po grlu na dan. Ako je kvalitet paše, ze-
lene krme i sijena dobar, onda je po jednom kg proizvedenog mlije-
ka dovoljno osigurati 0,20-0,30 kg ovih krmiva. U protivnom, pogo-
tovo ako nema dovoljno kvalitetne kabaste krme, tu količinu treba
povećati za 100%. Ako u zimskom obroku osnovu čini livadno sije-
no (sijeno osrednjeg kvaliteta) smjesa treba sadržavati 16% sirovih
proteina. Izuzetno kvalitetno sijeno (npr. lucerkino) traži smjesu sa
samo 12-14% proteina. Osnovu zimskog obroka dojnih koza treba
da čini sijeno (livadno ili lucerkino) u količini 1,5-2 kg i sočna krma
(2-3 kg). Koncentratna krma ili krmna smješa daje se u količini 0,7-
1,5 kg zavisno od mliječnosti grla te kvaliteta kabaste i sočne kom-
ponente obroka. U obrok se dodaje još 20-30 g premiksa kao i 5-10 g
soli. Ljeti osnovu obroka čini paša po volji ili zelena krma u količini
6-10 kg. Učešće sijena je manje (0,5-1,0 kg) kao i koncentratnih krmi-
va odnosno smjesa (0,6-1,2 kg po grlu na dan). Manje učešće sijena i
U
vanpripusnoj sezoni ishranu jarčeva treba organizirati na
sličan način kao i za koze u prvoj fazi skoznosti ili pak koze
izvan rasplodnog ciklusa. Preporuka je da se u zimskom pe-
riodu taj obrok sastoji od oko 1,5-2,0 kg sijena, 0,2-0,3 kg koncentrat-
ne krme ili smješe te 1,5 kg sočne krme. Ljeti je osnova obroka paša
ili zelena krma po volji te malo sijena (oko 1,0 kg). U sezoni mrkanja
količina sijena i sočne krme ostaju iste, a koncentratna krma se pove-
ćava na 0,5-1,3 kg po grlu na dan. Ovu količinu koncentratne krme
treba početi davati na 4-5 sedmica pred, a prestati nakon 3-4 sedmica
po mrkanju. Od pojedinih koncentratnih krmiva u ovom periodu
najbolje je koristiti zob. Može se i upotrijebiti i smješa sličnog sastava
kao i za skozne i dojne koze. U vrijeme mrkanja jarčevi slabije jedu
sijeno pa ga ne bi trebalo davati više od 0,5-1,0 kg. Količina premiksa
je 20 g, a soli 5-10 g po grlu na dan. Jarčevi moraju ući u sezonu mr-
kanja u dobroj rasplodnoj kondiciji, ne previše mršavi, niti debeli.
Manji gubitak tjelesne mase tokom sezone mrkanja ne utječe nepo-
voljno na rezultate mrkanja.
I
shrana kao i njega jaradi od dolaska na svijet pa do odbića su
presudni faktori njihovog daljnjeg razvoja i iskorištavanja. U slu-
čaju da su jarad namijenjena klanju nakon 30-40 dana dobi tjele-
sne mase 9-12 kg (a što je kod nas uobičajena praksa), majčino mlije-
ko kao jedina hrana, daje se po volji tokom cjelog perioda. Ovakav
Tabela 32. Količina mlijeka potrebna za prirast jaradi (Izvor: Bugarski i Šakić,
2001.).
Tabela 34. Uticaj pasmine i dobi na iznose dnevnog prirasta (Izvor: Fehr i
Sauvant, 1976.; Mioč, 1997.; Gibb i sur., 1993.; Terzano i sur., 1988.).
S
vu jarad koja nisu za rasplod, osobito mušku treba staviti u
tov. Za uspjeh u tovu veoma su važni faktori način držanja i
ishrane jaradi do odbića tj. u periodu ishrane mlijekom. Smatra
se da jarad namijenjenu za tov treba hraniti mlijekom sve do odbića,
dok drugi to opovrgavaju tvrdeći da to dovodi do povećanja sadrža-
ja loja u trupu. Važna je i dob zalučenja, mada su i tu mišljenja podi-
jeljena. Prema nekim stručnjacima odbijanje treba izvršiti u dobi 45-
50 dana, dok ostali ističu da je sasvim opravdano još ranije zalučenje
jaradi i to postepeno uz korištenje mliječne zamjenice već u dobi 7-15
dana po jarenju.
Tabela 35. Rezultati tova jaradi domaće bijele koze (Izvor: Cvetković, 1996.).
O
prema za napajanje mora biti tako napravljena, postavljena i
održavana da se koze ne mogu pri napajanju povrediti, niti
se smiju napajati vodom koja sadrži štetne materije, koje
mogu prouzrokovati bolest. Svim grlima moraju u svako doba na
raspolaganju biti dostupne dovoljne količine svježe, higijenski is-
pravne vode za piće, koju mogu piti po volji, a posebno u periodu
laktacije. Ako ovo nije moguće obezbijediti, tada režim napajanja
mora biti takav da kod životinja onemogući pojavu osjećaja dugot-
rajne žeđi. Koze su kao i ovce veoma osjetljive na kvalitet vode. Ko-
ličina popijene vode je usko vezana ne samo za temperaturu zraka
nego i druge faktore, osobito količine pojedine krme. Životinjama se
kroz vodu ne smiju davati nikakve materije, osim onih koje je prepo-
ručio veterinar u terapeutske, preventivne ili profilaktičke svrhe.
Koze se ne smiju napajati iz posuda koje služe za hranjenje. Ako se
napajanje koza obavlja iz korita tada je potrebno obezbijediti na sva-
Literatura:
• Batinica D., Bugarski Đ., Lulo M.: Livade i pašnjaci, način iskorištavanja i
mjere unapređenja. S.136. NIP „Zadrugar”, Sarajevo, 1977.
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Cvetković T.: Uticaj ishrane i načina držanja jaradi na proizvodnju i kvalitet
mesa. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 1996.
• Fehr, P.M., Sauvant, D.: Production of heavy kids. I. influence of age and
mode of leaning on the performances of kids slaughtered at 26.5-29 kg. Ann.
Zootech. 25:243-257, 1976.
• Foto: Konzumiranje sijena u štali i na otvorenom [citirano 12.07.2009.] Dos-
tupno na: www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/Smjestaj%20koza.pdf
• Foto: Napajanje iz posude [citirano 16.07.2009.] Dostupno na:
http://www.goatandsheep.com
• Gibb M.J., Cook J.E., Treacher T.T.: Performance of British Saanen, Boer X
British Saanen and Anglo-Nubian castrated male kids from 8 weeks to slau-
ghter at 28, 33 or 38 kg live weight, Anim. Prod. 57:263-271, 1993.
• Mioč B.: Povezanost pasmine i intenziteta rasta s kemijskim sastavom jare-
ćeg mesa. S. 127. Disertacija, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1997.
• Rajić I., Ševković N.: Ishrana koza. XV Seminar za inovacije znanja veterina-
ra, 1986.
• Terzano G.M., Bartocci S., Borghese A.: Laproduzione del capretto negli al-
levamenti intensivi. 4. Dati in vita e al macello in soggetti saanen e camoscia-
ta delle alpi di 35 e 50 giorni di eta. Zootechinca e Nutrizione Animale
14:495-501, 1988.
• ..The Dairy Goat in Canada. Canada Dept. of Agriculture, Otawa, 1441, 1976.
13.
Smještaj koza
U
vjeti smještaja imaju određeni uticaj na produktivnost i
zdravstveno stanje koza. Smatra se da uspjeh u proizvodnji
kozijeg mlijeka zavisi od ishrane 60%, pasmine 20%, a tek
20% od uvjeta držanja. Smještajni prostor svakoj životinji pa prema
tome i kozama mora omogućiti osjećaj fizičke, termičke i psihičke
udobnosti. To znači da smještajni prostor mora biti osmišljen tako da
koza u njemu može zauzimati prirodne stavove i položaje tijela, da
se slobodno okreće oko svoje uzdužne osi u stajaćem i ležećem polo-
žaju, da može da se protegne ispružajući prednje i zadnje noge, vrat
i glavu i da ispoljava higijenske oblike ponašanja. To znači da je uz-
gajivač dužan kozama koje iskorištava obezbijediti takve smještajne
uvjete u kojima će im biti omogućeno ispoljavanje osnovnih oblika
ponašanja kao što su: odmor i san, reaktivnost, hranidbeno ponaša-
nje koje podrazumijeva unošenje hrane i vode, higijensko ponašanje,
kretanje, istraživačko ponašanje, teritorijalno ponašanje te socijalne i
reproduktivne oblike ponašanja. Ako izostane mogućnost ispoljava-
nja navedenih oblika ponašanja, nastaje poremećaj ponašanja, koji
vrlo lahko prelazi u oblik promjenjenog (stresnog) i patološkog po-
našanja. Patološki oblici ponašanja su uvijek praćeni neprijatnim tje-
lesnim i emocionalnim iskustvima poput neudobnosti, gladi, žeđi,
vrućine, hladnoće, uplašenosti (anksioznost), nesigurnosti, bola, do-
sade i patnje. Ako se farmer opredjeli za uzgoj na ekstenzivan način
bez velikih finansijskih ulaganja u objekat i opremu za koze nije pot-
rebna specijalna staja – kozarnik. Svaki objekat izgrađen od drveta
ili cigala ili pak zatvorena ili natkrivena nadstrešnica te njima slični
objekti (ukoliko ispunjavaju minimum potrebnih uvjeta) mogu pos-
lužiti za njihov smještaj. Ukoliko je potrebno takav prostor namjen-
ski izgraditi, onda to treba uraditi uz što niža materijalna ulaganja i
uz korištenje raspoloživog građevinskog materijala. U prilozima 6 i
Pod, odnosno ležište, treba biti od dasaka, cigle ili nabijene ilovače
sa letvastim podom i s maksimalnim padom od 1%. Betonska podna
podloga kao hladna nije podesna. Ako nije izgrađen rešetkasti pod
kroz koji propada đubre, mora se svakodnevno čistiti pod u staji, a
potom poprskati krečom. Time se uklanjaju i određeni neugodni mi-
risi, a doprinosi se estetskom izgledu cijele staje. Svakoj odrasloj kozi
kod slobodnog načina držanja treba osigurati oko 1,5-2 m2, a jarcu 4
m2 podne površine. Površina za jasle po grlu treba iznositi 0,35 m2.
Za jarad do 30 dana dobi potrebno je osigurati 0,20 m2, za jarad pri
odbiću 0,25-0,30 m2, a za šilježad minimalno 1 m2 podnog prostora
po grlu.
U staji grla mogu biti na vezu ili pak slobodno držane. Praktična is-
kustva nameću potrebu da se u staji drže nevezane, slobodne, mada
i sistem držanja vezanih koza na specijalno izgrađenim ležištima
ima svoje brojne prednosti kada su u pitanju ishrana, muža, čišćenje
staje, itd.
Literatura:
• Bugarski Đ., Šakić V.: Praktično kozarstvo. Izdavač: DES – Sarajevo, S.75,
2001.
• Chapman C. Kim, Reid Chad R.: Sheep and Goats: Ecological Tools for the
21st Century, Utah State University Extension, Richfield, Iron County, May
2004, AG/Sheep/2004-01.
• Ford M.: Goats on the Left. Forerunner, November 1994.
• Foto: Kozarnici [citirano 12.07.2009.] Dostupno na: http//www.hzpss.hr/
adminmax/publikacije/Smjestajkoza.pdf
• Marcolini E.: Elementi di zootechnia. S.217. Edicioni Agricole, Bologna, 1976.
• ...The Dairy Goat in Canada. Canada Dept. of Agriculture, Otawa, 1441,
1976.
14.
Bolesti koza
K
oze su veoma vitalne i snažne tako da rjeđe obolijevaju nego
druge domaće životinje. Međutim, različite bolesti (organ-
ske, zarazne i parazitarne) mogu dovesti do ekonomskih šte-
ta. Nastale štete u većini slučajeva su praćene smanjenjem proizvo-
dnje mlijeka i mesa te povećanjem troškova za liječenje. Osim toga,
preko koza se mogu zaraziti i ljudi, jer je određeni broj oboljenja za-
jednički za ljude i koze (zoonoze). Radi toga treba farmere upoznati
sa nekim od organskih, zaraznih i parazitarnih bolesti, u namjeri da
sami na osnovu vidljivih simptoma mogu pomoći stručnim licima
potpunijim davanjem anamnestičkih podataka na osnovu kojih se
pristupa liječenju. U svakom slučaju, farmer bez prethodne konsul-
tacije sa veterinarom, ne bi trebao da se upušta u liječenje. Ono što je
zadatak farmera je da osigura kvalitetne uvjete za smještaj i osigura
kvalitetnu ishranu, odnosno provedu sve potrebne mjere zaštite
zdravlja. U ovom poglavlju dajemo pregled samo nekih od najčešćih
bolesti od kojih obolijevaju jarad i koze, uz kratak opis znakova bo-
lesti i osnovnih neophodnih mjera koje može preduzeti vlasnik do
dolaska stručnog lica.
U
pala usta (stomatitis) označava upalne promjene u sluznici
usta različitog stepena i oblika. U širem smislu, stomatitis
obuhvata upalu i dubljih slojeva tkiva, kao i upalne promje-
ne pojedinih organa koji anatomski i funkcionalno pripadaju usnoj
šupljini ili njenoj okolini (usne, zubno meso, jezik, itd.). Bolest može
biti uzrokovana specifičnim i nespecifičnim uzročnicima. Stomatitis
Upala želudaca i crijeva je, također, česta pojava kod jaradi. Nastaje
kao posljedica konzumacije prevelike količine mlijeka, pri čemu se
stvaraju uvjeti za razmnožavanje različitih bakterija, čiji otrovi (tok-
sini) izazivaju upalne procese. Također, javlja se i nadimanje (na-
dam). Ovo oboljenje može nastati i usljed nepravilnog odbijanja, i
loših higijenskih uvjeta držanja. Znaci oboljenja su gubitak apetita,
povišena tjelesna temperatura, bolnost trbuha i smrdljiv proliv.
R
initis (rhinitis) je upala nosne sluznice, koja može imati za
posljedicu iscjedak iz nosa. Najčešći uzrok upale je infekcija
specifičnim virusima ili bakterijama u sklopu mnogih zaraz-
nih bolesti, zatim sekundarni rinitis kao komplikacija drugih bolesti
nosa ili drugih organa. Nastanku ove upale pogoduju hladnoća, pa-
raziti, gljivice i alergija (prašina od sijena, pelud, plijesni). Životinje
koje boluju od rinitisa često kišu, trljaju nos, tresu glavom, teže dišu.
U slučaju pojave navedenih simptoma, mjera koju treba preduzeti
vlasnik je pronaći i otkloniti primarni uzrok upale. Korisno je i da
životinja uzima hranu sa poda, kako bi nakupljeni eksudat što više
otjecao.
B
olesti reproduktivnog sistema mogu biti urođene i stečene.
Postoji i daljnja klasifikacija pomenutih i urođenih i stečenih
bolesti, ali njihovo objašnjavanje bih nas udaljilo od ideje ovog
udžbenika. Tako da ćemo samo sa jednom do dvije rečenice navesti
neke od najčešćih bolesti reproduktivnog sistema i mlječne žlijezde
te njihovim znacima bolesti. Kod jarčeva se možemo susresti sa uro-
đenim anomalijama spolnih organa i sa stečenim upalama koje mo-
gu dovesti do neplodnosti.
Z
arazni ektim je virusno oboljenje čiji su znaci bolesti pojava
malih gnojnih mjehurića iz kojih nastaju kraste na sluznica-
ma usne šupljine i nosa te na vimenu. Bolest je obično blagog
karaktera, ali usljed komplikacija nastalih tokom bolesti može nas-
tupiti i smrtni ishod.
O
d metaboličkih poremećaja (bolesti izmjene tvari) najčešće
su rahitis i osteomalacija (omekšavanje kostiju). Nastaju kao
posljedica nepravilne ishrane, čestih proliva i loših smještaj-
nih uvjeta. Rahitis se obično javlja kod mladunčadi usljed nedostat-
ka vitamina D, nedovoljne izloženosti svjetlosti, oboljenja paratireo-
idne žlijezde koja utječu na metabolizam kalcija. Osteomalacija se
javlja prvenstveno kod odraslih životinja, a manifestira se krivlje-
njem nogu, otežanom hodanju i aktu češćeg mokrenja te slabijem ili
nastranom apetitu.
Profilaksa
Literatura:
INDEKS POJMOVA
—A— Cilicum, 261
Abortus, 185, Crijevni kanal (trakt), 75, 207, 208,
Abomazus, 207, 243, 245
Akutno, 240 Crijevo, 76
Alveola, 161, 162
Amonijak, 74 —Č—
Antitijela, 148, 164 Četkanje, 7, 155
Arapi, 265, 267, 268 Čišćenje, 131, 164, 165, 202, 231
Arheološki, 84, 86, 273, 277
—D—
—B— Debljina, 147, 187, 230, 231
Babezioza, 248 Deratizacija, 150
Bastard, 104, 181, 182, 183 Dezinfekcija, 150, 248
Bakterije, 51, 158, 244 Dezinsekcija, 150
Bedrenica, 248 Dijagnoza, 203
Biljojed, 89, 209, 274 Divlja koza, 88, 277, 288
Biološki, 7, 29, 63, 191 Disanje, 204, 242, 248
Bjelančevine, 107, 111, 113, 164, 186 Dominantno, 164, 185, 207
Blup, 188 Dlaka, 72, 89, 113, 116, 129, 132, 284,
Boja izmeta, 75 285
Boja kostrijeti, 88, 90, 95, 109, 118, Dužina, 90, 124, 126, 170, 212, 279,
132, 136, 140, 141, 275, 280 280, 284
Boja brade, 283 Dušnik, 241, 242
Boja njuške, 285 Dobrobit, 28, 76
Boksovi, 231, 232, 233 Dužina niti, 72
Bolest, 4, 35, 67, 157, 176, 180, 199,
202, 204, 211, 224, 237, 238, 239, —E—
240, 241, 242, 243, 244, 245, 248, Ejakulat, 199, 201, 202, 206
249, 277 Ekonomski, 189, 190, 197, 215, 237
Bređost, 204 Ekstenzivni, 139, 140, 176
Bruceloza, 243 Elastičan, 59
Burag, 207, 208, 211, 216, 239, 270 Embrij, 199
Energija, 34, 208
—C— Estrus, 91, 183, 195, 200, 201, 203
Capra, 6, 39, 81, 83, 85, 86, 87, 88, 89,
91, 93, 94, 95, 122, 131, 272, 274, —F—
275, 276, 277, 278, 279, 280, 282, Farma, 27, 168, 183, 187, 188
283, 287, 288 Fertilnost, 199
Caprinae, 93, 288 Fetus, 162
Changthangi, 124 Fizički, 85
Cijepljenje, 30 Fiziološki, 280, 284
—G— —J—
Genotip, 96, 200 Jajovod, 194
Genetski, 35, 179, 180, 183 Jajnik, 162
Genitalni, 194 Jajna stanica, 199
Glava, 63, 66, 115, 138, 185, 264, 265, Jalovost, 243
266 Jarac, 49, 72, 89, 92, 93, 108, 112, 113,
Globulin, 164 114, 117, 122, 123, 125, 127, 131,
Gnoj, 6, 73, 74, 159 136, 140, 142, 143, 191, 195, 196,
Graviditet, 89, 90, 133, 282, 284 197, 198, 201, 261, 264, 265, 267,
Greben, 138 282
Gustoća sperme, 198, 199 Jarad, 22, 23, 31, 62, 63, 64, 65, 66, 79,
Gruš, 164 81, 82, 88, 89, 90, 91, 105, 106, 107,
111, 115, 128, 132, 133, 134, 135,
—H— 137, 139, 140, 143, 148, 149, 150,
Halal, 269 151, 156, 157, 158, 159, 164, 172,
Hadis, 269, 271 173, 174, 175, 176, 177, 184, 186,
Haremski skok, 197 187, 188, 191, 198, 200, 201, 203,
Habitat, 283, 286 204, 205, 220, 221, 222, 223, 224,
Hektar, 213 226, 228, 230, 231, 234, 237, 238,
Hemijska sredstva, 25 240, 248, 274, 275, 280, 281, 282,
Heritabilitet, 186 289, 295
Heterozis efekt, 181 Jareće meso, 63, 134
Hibrid, 181, 182, 183, 192 Jarenje, 8, 204, 273
Higijena, 30, 155, 165, 167, 172, 210, Jarčev miris, 151
224, 227, 238, 239, 297 Jahanje, 38, 83
Hirurški konac, 76 Jasle, 230, 231
Hirurški zahvat, 76 Jezik, 4, 44, 56, 62, 134, 208, 237, 272
Hipofiza, 164
Hladni gnoj, 73 —K—
Homozigot, 179 Kabasta hrana, 165, 208
Hormon, 162, 163, 203 Kajmak, 35
Hrišćanstvo, 264 Kalcij, 34, 73, 217, 239, 248
Hromozom, 190 Kacijev klorid, 35
Hronična bolest, 241 Kalij, 34, 73
Hronični mastitis, 244 Kaprilna kiselina, 36, 39
Kaprinska kiselina, 36, 39
—I— Kapronska kiselina, 36, 39
Imunoglobulin, 35, 164 Kapura, 239
Imunitet, 148, 164 Karotin, 35, 164
Industrija vune, 263 Kastracija, 7, 150
Indeks plodnosti, 118, 122, 140 Kazein, 35
Indeks loma svjetlosti, 35 Kiselost, 45, 164, 199
Ispust, 228 Klanje, 29, 63, 66, 70, 82, 134, 211
Klasno parenje, 197 163, 164, 165, 166, 167, 169, 170,
Koagulacija, 38 171, 172, 174, 176, 177, 183, 186,
Kokcidioza, 149, 248 188, 190, 197, 198, 201, 202, 203,
Kolostrum, 148, 149, 163, 164, 204, 204, 207, 213, 218, 219, 220, 221,
221 223, 227, 228, 230, 231, 237, 238,
Kondicija, 184, 198, 199, 210 244, 261, 262, 263, 264, 266, 267,
Konstitucija, 179, 184, 185 268, 269, 271
Koža, 6, 11, 36, 67, 68, 69, 70, 71, 72, Muža, 7, 26, 34, 57, 107, 115, 146, 148,
80, 83, 106, 111, 138, 146, 150, 155, 161, 164, 165, 166, 167, 168, 169,
161, 185, 213, 245, 246, 247, 260, 172, 176, 204, 212, 229, 231, 244,
262, 267, 269, 270, 271
Križanje, 64, 107, 108, 112, 116, 126, —N—
129, 134, 137, 140, 180, 181, 182, Nadam, 238, 239
Krma, 213, 214, 218, 219, 220, Napajanje, 8, 148, 149, 215, 217, 223,
Krpelj, 245, 246, 248, 250 224, 225, 226, 239, 241
Krzno, 285 Napasanje, 175, 214, 239
Kvalitativne osobine, 63, 64 Napoj, 205, 216, 219, 231,
Kvantitativne osobine, 187, 189, 190 Napitak, 36
Nasljedne mane, 184
—L— Nasljednost, 186, 187, 188
Laktacija, 164, 165, 170, 190 Nastrani apetit, 248
Laktoza, 161, 164 Nastrig, 129
Liječenje, 237 Noge, 63, 88, 107, 131, 139, 147, 151,
152, 174, 175, 195, 227, 281, 286,
—M— 291, 292
Mastitis, 204, 244
Meso, 6, 9, 10, 11, 14, 17, 18, 19, 23, —O—
24, 25, 26, 27, 62, 63, 64, 65, 66, 79, Obradivo zemljište, 25
81, 82, 83, 88, 109, 111, 113, 115, Obrok, 140, 176, 198, 199, 207, 208,
116, 117, 118, 121, 124, 125, 126, 214, 215, 216, 218, 219, 220
131, 134, 135, 137, 139, 140, 144, Obrezivanje papka, 150, 151, 152,
150, 172, 176, 177, 185, 186, 190, 153, 249
201, 202, 213, 226, 237, 261, 262, Obrano mlijeko, 36, 43, 56
269, 270, 271, 284 Odbiće, 90, 148
Metiljavost, 240 Oksitocin, 163, 164
Mikroflora, 211 Oplodnja, 183, 198, 200
Mikroorganizmi, 74, 157, 244 Osjemenjavanje, 8, 202, 203, 206
Minerali, 35, 63, 164, 199, 205, 207, Otpornost, 138, 140, 179, 180, 181
210, 217, 218, 219, 230, 240 Ovulacija, 200
Mliječnost, 4, 95, 105, 107, 108, 110,
111, 114, 115, 164, 165, 170, 171, —P—
180, 186, 198, 215, 219, 220, 292 Paraziti, 155, 240, 241, 245
Mlijeko, 6, 33, 34, 35, 111, 115, 116, Parenhim, 161, 162, 164
117, 118, 131, 132, 133, 136, 137,
140, 146, 148, 149, 155, 161, 162,
Parenje, 85, 88, 91, 113, 117, 173, 179, Rast, 27, 33, 39, 47, 62, 72, 81, 90, 138,
180, 182, 184, 195, 196, 197, 198, 148, 150, 151, 152, 158, 162, 164,
200, 201, 202, 275, 282, 284, 290 165, 181, 184, 190, 210, 226, 239,
Pasmina, 4, 11, 15, 20, 21, 23, 24, 64, 273, 275, 281, 289
65, 70, 109, 115, 140, 176, 177, 179, Razmnožavanje, 238
180, 181, 182, 183, 185, 186, 187, Razvitak, 162, 289
195, 200, 202, 203, 213, 222, 223,
260, 290, 291, 292 —S—
Pasterizacija, 51 Sijeno, 140, 165, 208, 210, 213, 214,
Paša, 25, 140, 208, 210, 213, 214, 218, 215, 216, 219, 220, 222, 224, 239,
219, 220, 224 241, 242, 248
Pašnjak, 25, 28, 135, 173, 175, 176, Simptomi, 248
177, 210, 211, 212, 213, 214, 248 Sir, 40, 41, 45, 47, 48, 50, 51, 55, 56, 57,
Placenta, 163 58, 59, 61
Pluća, 241, 242 Sirara, 57, 58
Plijesan, 39, 42, 47 Sirni namaz, 37
Pobačaj, 204, 240, 243, 244 Sirovi protein, 208
Posteljica, 162, 163 Smještaj, 4, 29, 30, 131, 133, 140, 158,
Porod, 89, 107, 120, 133, 137, 139, 149, 164, 172, 173, 176, 177, 202, 227,
151, 163, 173, 174, 199, 204, 205, 229, 230, 237
224 Smrtnost embrija, 199
Porodna masa, 64, 107, 139, 149, 289 Smrtnost spermatozoida, 199
Pregon, 214 Spermatogeneza, 183, 199
Preventiva, 30, 196, 224, 245, 262 Spermatozoidi, 194
Pripitomljavanje, 83, 95 Stado, 25, 111, 126, 148, 173, 180, 215,
Pripust, 113, 133, 177, 195, 196, 197, 266
198, 199, 200, 201, 202, 204 Stres, 176, 199, 210, 211
Prirast, 134, 140, 149, 184, 186, 190, Subakutni, 244
221, 222, 223, 224, 289, 290, 291
Probavni sistem, 237 —Š—
Preživanje, 165, 208 Šišanje, 155, 159
Progesteron, 162, 163 Šilježe, 230
Protozoe, 248 Šuga, 246
Pubertet, 162 Šutost, 185, 197
—R— —T—
Radne životinje, 77 Taban, 151, 153, 154
Randman, 63, 64, 65, 82, 116, 134, Temperament, 131, 134, 135, 181
187, 224 Tekućina, 261
Rasplod, 96, 106, 150, 157, 179, 184, Temperatura, 30, 35, 43, 50, 62, 74,
185, 187, 196, 197, 198, 200, 221, 116, 151, 158, 167, 199, 211, 212,
223 214, 217, 224, 231, 232, 238, 242,
Rasplodna grla, 120, 135, 177, 184, 243, 245, 267
197, 198, 199 Termokauter, 151
Rasplodna kondicija, 184, 200, 220
Tekstura, 41, 42, 44, 45, 50, 51, 52, 53, Vazelin, 151
55, 56, 58, 59 Vanjština, 143, 289
Termički stres, 210, 211 Vime, 33, 106, 107, 111, 113, 115, 130,
Termofilne bakterije, 158 136, 139, 145, 146, 148, 150, 155,
Termokauter, 151 161, 162, 165, 166, 167, 172, 174,
Testisi, 193, 243, 290, 291 185, 204, 213, 243, 244, 245
Tetanus, 149 Virus, 241, 245
Tjelesni okvir, 129, 134 Vitamin, 34, 36, 63, 164, 199, 207, 217,
Trup, 63, 64, 65, 66, 72, 88, 90, 125, 218, 219, 238, 240, 248
127, 134, 135, 138, 155, 158, 161, Vlakna, 11, 72, 73, 122, 127, 130
185, 223, 246, 273, 280, 281, 285 Vlažnost, 43, 47, 51, 57, 74, 158, 175,
228,
—U— Voda, 30, 73, 74, 157, 158, 159, 176,
Ultrazvuk, 203 204, 205, 207, 211, 213, 217, 222,
Uzgoj, 2, 4, 5, 7, 9, 14, 15, 16, 17, 20, 224, 225, 227, 228, 233, 238, 248,
21, 22, 24, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 35, 261, 274
41, 42, 62, 72, 76, 81, 84, 86, 96, Vuna, 72, 73, 122, 209, 230, 263, 268,
105, 110, 116, 117, 118, 119, 120, 269, 270
121, 122, 124, 125, 126, 129, 130,
132, 134, 135, 136, 138, 139, 140, —Z—
144, 145, 147, 148, 149, 152, 157, Zakon, 20, 21, 22, 28, 31, 188, 195,
159, 165, 172, 173, 175, 176, 177, 263, 266, 267, 274
178, 179, 180, 204, 210, 213, 221, Zarazne bolesti, 157
223, 227, 228, 250, 262, 263, 268, Zoonoze, 237
273, 274, 289 Zoohigijenski uvjeti, 23
Uzgoj u čistoj krvi, 7, 179, 180 Zubi, 146, 147, 148, 159, 198
Uzgoj u srodstvu, 179
Uzgojna asocijacija, 134 —Ž—
Uzgojna sezona, 105 Želudac, 238
Uzgojni cilj, 23 Živahnost, 140, 198, 230
Uzgojno područje, 122, 182 Žlijezda, 107, 151, 161, 162, 163, 164,
193, 243, 244, 248
—V— Žutica, 240
Vagina, 194, 203
Vakcina, 243, 249
KORIŠTENE KRATICE
PRILOZI
Ništa manji značaj u odnosu na koze kao životinje nisu imali i proi-
zvodi od koza. Kozije mlijeko i meso se konzumira po cjelome Medi-
teranskom području već hiljadama godina. Mlijeko koze i kvalitet
kozijeg mesa su bili poznati Jevrejima, kao što je spomenuto u biblij-
skoj knjizi Postanka. U Egiptu, faraon Tutankamon je naredio da se
22 tube njegovog omiljenog kozijeg sira stave u njegovu grobnicu,
ne samo kako bi on mogao da ga jede dok putuje na drugi svijet, ne-
go da bi ga mogao ponuditi kao dar bogovima.
Iako je populacija koza bila znatno reducirana tokom 20. vijeka, po-
kazalo se da je to bilo vrijeme stapanja starih ideja, vjerovanja sa no-
vom tehnologijom, promjenjenim konceptima uzgoja i načinom mo-
dernog života. To je stvorilo drugačije uvjete, perspektive i orijenta-
cije koje su nagovijestile dinamičniju fazu poslovanja u pravcu ras-
prostranjivanja populacije koza.
Koze pridaju veliku važnost svom izgledu. Njihov imidž igra veliku
ulogu u njihovoj osobnosti. Jako su druželjubive. U ljubavi su vrlo
nesigurne i imaju potrebu biti voljene. Romantične dileme vrlo du-
boko utječu na njih. Također, su sramežljive, izbjegavaju sukobe i
obično su na strani općeg mišljenja. Vrlo su neodlučne ali su obično
vrlo kreativne i sklone umjetničkoj karijeri. Pozitivne osobine ljudi u
znaku koza su kreativnost, velikodušnost, nježnost, intuitivnost i
skromnost. A negativne osobine su neodgovornost, uznemirenost,
lijenost, samosažaljivost, kapricioznost, neodlučnost i nesigurnost.
neće zadržati koze. One nisu socijalna bića i nemaju izraženo tzv.
„društveno ponašanje”, odnosno ne preferiraju boravak u skupini.
Krišćani kozu personificiraju sa nepredvidljivim ljudima, onima koji
misle da su vrijednijih od drugih ljudi, onih koji misle da su iznad
svih ili onih koji rade određene stvari na svoju ruku.
Islam nalaže krajnje poštovanje prema svemu što je živo, jer sva živa
bića su djelo Božije i Njegovo vlasništo, stoga čovjek nema pravo
prisvajati sebi ono što nije njegovo, pogotovo ako to ima za posljedi-
cu narušavanje harmonije i sklada koje je Svemogući uspostavio.
„Božiji Poslanik je prokleo svakoga ko ono što ima dušu uzme za metu.”
(Hadis bilježe Buharija i Muslim)
„Jedite dio onoga čime vas Allah opskrbljuje, a ne slijedite šejtanove kora-
ke, jer vam je on pravi neprijatelj i to osam vrsta: par ovaca i par koza –
Reci: „Da li je On zabranio mužjake ili ženke ili ono što se nalazi u utro-
bama ženki?” Kažite mi, i dokažite, ako je istina to što govorite –i par
kamila i par goveda, - Reci: „Da li je On zabranio mužjake ili ženke ili
ono što se nalazi u utrobama ženki? Da li ste vi bili prisutni kad vam je
Allah to propisao?” – Ima li onda nepravednijeg od onoga koji, ne znajući
istinu, izmišlja laži o Allahu da bi ljude u zabludu doveo. Allah sigurno
neće ukazati na pravi put ljudima koji su nepravedni.” (El-En'am 142-
144)
Kur'an Časni je knjiga upute koja nekada stvari opisuje detaljno dok
je nekada kur'anski govor općenit. Tako da možemo naći mnogo aje-
ta (rečenica) koji tretiraju životinje i stoku, iz kojih mi crpimo nepre-
sušne pouke i mudrosti. Svevišnji kaže: Vi imate pouku i u stoci: „Mi
vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko čisto pijete, koje nastaje od grizina
u buragu i od krvi – ukusno onima koji ga piju.” (En-Nahl, 66)
„Allah vam daje da u kućama svojim stanujete i daje vam od koža stoke
šatore koje lahko nosite kad na put idete i kad konačite, a od vune njihove
i dlake njihove i kostrijeti njihove prostirku i korisne stvari, sve dok se ne
istrošite.” (En-Nahl, 80)
Poslanik, a.s., nije bio vegetarijanac, ali nam hadisi jasno pokazuju
da je bio krajnje osjećajan zbog patnje životinja u toj mjeri da je osje-
ćao mučninu u stomaku. Zato je savjetovao upotrebu oštrih noževa i
dobre metode koja će omogućiti životinji da brzo i sa što manje boli
umre. Također, savjetovao je da se životinje ne kolju na oči drugih
životinja i da se noževi ne oštre ispred njih: jer je to isto kao da se ži-
votinja „dva puta kolje”. Takvu praksu je jako osudio i nazvao je
„gadnom”.
Ibn Abbas prenosi kako je jednom Poslanik vidio čovjeka kako oštri
nož nakon što je već povalio ovcu koju je trebao zaklati, Poslanik ga
je ukorio rekavši mu: „Zar hoćeš da je ubiješ više puta? Zašto nisi naoš-
trio nož prije nego si je povalio na zemlju.” (Hadis prenosi El-Hakim)
Literatura:
• Hrvatska biskupska konferencija, Biblija[citirano 17.12.2009]. Dostupno na:
http://www.hbk.hr/biblija/
• Ibn Abbas Abdullah: Tefsir. Prijevod Derviš Tači i sur., Izdavač: Libris - Sa-
rajevo, 2007.
• Korkut B.: Kur'an s prijevodom značenja na bosanski jezik. Prijevod, Štam-
pano pod nadzorom Odjeljenja za izdavačku i distributivnu djelatnost Mini-
starstva za islamska pitanja, vakufe i misionarstvo u Rijadu, Kraljevina Sau-
dijska Arabija. S.604, 1998.
PRILOG 3. Kozorozi
Iberijski ili španski ibex (Capra pyrenaica) je vrsta kozoroga koji egzis-
tira kroz četiri podvrste: pirinejski ibex - C. p. pyrenaica - Schinz,
1838; zapadnošpanski ibex - C. p. Victoriae - Cabrera, 1911; južnoisto-
čni španski ibex - C. p. hispanica Schimper, 1848; portugalski ibex - C.
p. Lusitanica - Schlegel, (1872.). Dvije od ovih podvrsta još uvijek eg-
zistiraju na Iberijskom poluotoku dok su druge dvije izumrle. Por-
tugalska podvrsta (C. p. Lusitanica) je izumrla 1892. godine, a pirinej-
ska podvrsta (C. p. pyrenaica ) je zvanično izumrla 6. januara 2000.
godine.
Postoje dvije opisane podvrste ovog kozoroga i to kuban tur ili sre-
dnje kavkaski tur (C. caucasica caucasica) i zapadno kavkaski tur (C.
caucasica dinniki or C. caucasica severtzovi), ali u naučnim krugovima i
danas su upitni nazivi za ove podvrste. Pogrešni sinonimi za po-
dvrste Capra caucasica su dinniki, raddei i severtzovi.
Literatura:
• Foto: Planinska američka koza [citirano 18.11.2009.] Dostupno na: http://en.
wikipedia.org /wiki/Mountain_goat
• Foto: Distribucija planinske američke planinske koze [citirano 18.11.2009.] Dos-
tupno na: http: //en.wikipedia.org/wiki/Rocky_Mountains
• Foto: Mužjak i ženka walia ili etiopskog ibexa - Capra walie [citirano 19.11.2009.]
Dostupno na: http://en. wikipedia.org/wiki/ Walia_Ibex
• Foto: Pirinejski ibex - Capra pyrenaica pirinaica [citirano 19.11.2009.] Dostupno
na: http://en.wikipedia.org.wiki/ Capra_pyrenaica_ pirinaica
• Foto: Portugalski ibex -Cabrera [citirano 19.11.2009.] Dostupno na: http://en.
wikipedia. org /wiki/Capra_pyrenaica_lusitanica
• Foto: Kri-kri ili kritska divlja koza [citirano 19.11.2009.] Dostupno na: http://en.
wikipedia.org/ wiki/Kri-kri
• Foto: Alpski ibex - Capra ibex [citirano 18.11.2009.] Dostupno na: http://en.Wiki
pedia.org/wiki/Capra_ibex
• Foto: Amaltea i jupiterova koza [citirano 23.12.2009.] Dostupno na:
http://www.summagallicana.it/lessico/a/Amaltea.htm
• Geist V.: Rocky Mountain goats (Genus Oreamnos). In Grzimek's Encyclopedia of
Mammals. Edited by S. P. Parker. New York: McGraw-Hill. Vol. 5, pp. 497-505,
1990.
• Hess, R.: Siberian ibex (Capra ibex sibirica). In Grzimek's Encyclopedia of Mam-
mals. Edited by S. P. Parker. New York: McGraw-Hill. Vol. 5, pp.527-528, 1990.
• Heptner V. G., Nasimovich A. A., Bannikov A. G.: Kuban Tur (Capra caucasica).
In Mammals of the Soviet Union. By Heptner V. G., Nasimovich A. A., Bannikov
A. G . New York: E.J. Brill. pp. 816-826, 838-859, 1989.
• Mendelssohn H.: Nubian ibex (Capra ibex nubiana). In Grzimek's Encyclopedia of
Mammals. Edited by S. P. Parker. New York: McGraw-Hill. Vol. 5, pp. 525-527,
1990.
• Nowak, R. M. [editor]. Walker's Mammals of the World (Fifth Edition). Baltimo-
re: The Johns Hopkins University Press. 1991.
• The Canadian Federation of Humane Societies, Wild Relatives. [citirano
13.08.2009.] Dostupno na: http://www.cfhs.ca/Animals&Us/AU2000-2/wild.
htm, (June 2001)
• Weinberg, P. J. 2004. West Caucasian tur, biology, status and taxonomy. Presen-
ted at the 2nd International Conference on the Alpine ibex. XIXth Meeting of the
Alpine Ibex Evropean Specialist Group (GSE-AIESG). 2 December 2004.
• Wilson, D. E., and D. M. Reeder [editors]. 1993. Mammal Species of the World
(Second Edition). Washington: Smithsonian Institution Press. Available online at
http://nmnhwww.si.edu/msw/
• www.ultimateungulate.com by Brent Huffman, Artiodactyla - Subfamily Capri-
nae [citirano 16.02.2010.] Dostupno na: http://www.ultimateungula-
te.com/Artiodactyla/Capra_sibirica.html
Obrazac PT 1 – JARČEVI
Performance testom prati se rast i razvitak odabrane muške jaradi do spolne zre-
losti. Na osnovi podataka vlastite proizvodnosti (rasta, prirasta, konformacije i tipa)
kao i na temelju podataka o roditeljima za bitna svojstva (proizvodni podaci, plod-
nost, podrijetlo) vrši se odabir mladih jarčeva za daljnji uzgoj.
Odabranu mušku jarad iz planskog parenja nužno je vagati u dobi od 105 dana s
dopuštenim odstupanjem od 14 dana (91-119. dan).
Pored tjelesne mase iz koje će se izračunati dnevni prirast, komisijski će biti ocje-
njena njihova vanjština. Na temelju ovih pokazatelja (podrijetlo, podaci o prirastu,
ocjena vanjštine) mladi jarčevi će se rangirati po klasama (od 1. do 4.). Jarčevi 4.
klase bit će izlučeni iz uzgoja.
Prilikom vaganja odabrane muške jaradi u dobi od 105 dana (91-119) obvez-
no je prisustvo djelatnika područne stočarske službe.
UZGAJIVAČ
ORGANIZACIJA
POGON
STOČARSKA SLUŽBA
DATUM ROĐENJA
PORODNA MASA
DATUM VAGANJA
TJELESNA MASA NA DAN VAGANJA
Obrazac PT 2 – JARČEVI
Obrazac PT 2 – JARČEVI
niverziteta Fonda Hasan Brkić za prosjek ocjena odličan tokom svih pet
rada, četiri projekta, dvije knjige, jednu monografiju, šest puta je bio