You are on page 1of 66

Gaj Julije Cezar - Commentarii de bello Gallico, prijevod i

analiza prvih 8 glava iz 1. knjige

Svrha ovog dokumenta je da pomogne studentima u kolegiju Latinski jezik I s Odjela za


arheologiju, prvenstveno onima koji se nikad prije nisu susreli s latinskim jezikom.

Quod nocet, saepe docet.


Sadržaj

CAPUT [1] ................................................................................................................................ 3


CAPUT [2] .............................................................................................................................. 13
CAPUT [3] .............................................................................................................................. 21
CAPUT [4] .............................................................................................................................. 32
CAPUT [5] .............................................................................................................................. 37
CAPUT [6] .............................................................................................................................. 43
CAPUT [7] .............................................................................................................................. 50
CAPUT [8] .............................................................................................................................. 59
Kratice
Ab. – Ablativ
m. – masculinum (muški rod)
Ak. – Akuzativ
mn. – množina
akt. – aktiv
n. – neutrum (srednji rod)
br. – broj
N. – nominativ
D. – dativ
npr. – na primjer
dek. – deklinacija
par. – particip
enk. – enklitika
pas. – pasiv
f. – femininum (ženski rod)
per. – perfekt
fut. – futur
plus. – pluskvamperfekt
fut1. – futur I.
poz. – pozitiv
fut2. – futur II.
prez. – prezent
G. – genitiv
prid. – pridjev
ger. – gerundiv
prjd. – prijedlog
gl. – glagol
prlg. – prilog
im. – imenica
sup. – superlativ
imp. – imperfekt
supn. – supin
imprt. – imperativ
uzv. – uzvik
ind. – indikativ
v. – veznik
inf. – infinitiv
V. – vokativ
jd. – jednina
zam. – zamjenica
komp. – komparativ
zam-prid. – zamjenički pridjev
kon. – konjuktiv

2
C. IVLI CAESARIS COMMENTARIORVM DE BELLO
GALLICO LIBER PRIMVS*

__________________________________________________
[1] Gallia est omnis divisa in partes tres, quarum unam incolunt Belgae, aliam Aquitani,
tertiam qui ipsorum lingua Celtae, nostra Galli appellantur. Hi omnes lingua, institutis,
legibus inter se differunt. Gallos ab Aquitanis Garumna flumen, a Belgis Matrona et Sequana
dividit. Horum omnium fortissimi sunt Belgae, propterea quod a cultu atque humanitate
provinciae longissime absunt, minimeque ad eos mercatores saepe commeant atque ea quae
ad effeminandos animos pertinent important, proximique sunt Germanis, qui trans Rhenum
incolunt, quibuscum continenter bellum gerunt. Qua de causa Helvetii quoque reliquos Gallos
virtute praecedunt, quod fere cotidianis proeliis cum Germanis contendunt, cum aut suis
finibus eos prohibent aut ipsi in eorum finibus bellum gerunt. Eorum una, pars, quam Gallos
obtinere dictum est, initium capit a flumine Rhodano, continetur Garumna flumine, Oceano,
finibus Belgarum, attingit etiam ab Sequanis et Helvetiis flumen Rhenum, vergit ad
septentriones. Belgae ab extremis Galliae finibus oriuntur, pertinent ad inferiorem partem
fluminis Rheni, spectant in septentrionem et orientem solem. Aquitania a Garumna flumine ad
Pyrenaeos montes et eam partem Oceani quae est ad Hispaniam pertinet; spectat inter
occasum solis et septentriones.

ANALIZA:

Gallia - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); N. jd.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

omnis - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.); N. jd.

divisa - od divido, dividere, divisi; (po)dijeliti/razdijeliti (gl.); 3. l. jd. ind. per. pas.1

in - od in; u/na (prjd.)

*Za prijevod i analizu ovoga teksta, korišteno je više verzija latinskih gramatika i rječnika. Za online analizu
korištena je stranica http://www.dizionario-latino.com/, koja je jedna od boljih stranica za prijevod i analizu
latinskog jezika i definitivno se preporučuje. Pogrješke u ovoj analizi su uvijek moguće, iako su sve riječi
provjerene više puta. Stoga se mole čitatelji na razumijevanje, jer je u ovaj rad utrošeno mnogo vremena.
1
Indikativ perfekta pasivnog uvijek se navodi zajedno s pomoćnim glagolom biti pa je u ovom slučaju divisus,
divisa, divisum est za 3. l. jd.

3
partes - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

tres - od tres, tria; tri (glavni br.); N. jd.

quarum - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); G. mn.

unam - od unus, una, unum, točnije una za f.; dva (glavni br.); Ak. jd.

incolunt - od incolo, incolere, incolui; naseljavati (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

Belgae - od Belgae, Belgarum, m.; pleme Belgijanaca (im. I. dek.); N. mn.2

aliam - od alius, alia, aliud, točnije alia za f.; drugi/ostali (zam-prid.); Ak. jd.

Aquitani - od Aquitani, Aquitanorum, m.; pleme Akvitanaca (im. II. dek.); N. mn.

tertiam - od tertius; treći (redni br.); Ak. jd.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

ipsorum - od ipse, ipsa, ipsum; sam/sama/samo (pokazna zam.); G. mn.

lingua - od lingua, linguae, f.; jezik (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

Celtae - od Celtae, Celtarum, m.; Kelti (im. I. dek.); N. mn.

nostra - od noster, nostra, nostrum, točnije nostra za f.; naš/naša/naše (posvojna zam.); N. jd.

Galli - od Galli, Gallorum, m.; Gali (im. II. dek.); N. mn.

appellantur - od appello, appellare, appellavi; nagovoriti/zvati (gl.); 3. l. mn. ind. prez. pas.

hi - od hic, haec, hoc; točnije hic za m.; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); N. mn.

omnes - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.)

lingua - od lingua, linguae, f.; jezik (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

institutis - od institutum, instituti, n.; ustanova (im. III. dek.); D. jd.

legibus - od lex, legis, f.; zakon/propis (im. III. dek.); D/Ab. mn.

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

2
Belgae, Belgarum, m., kao i mnoga ostala imena plemena i naroda na latinskom jeziku imaju samo množinu.

4
se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

differunt - od differo, differre, dostuli; raznijeti/odgađati/razlikovati (gl.); 3. l. mn. ind. pret.


akt.

Gallos - od Galli, Gallorum, m.; Gali (im. II. dek.); Ak. mn.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

Aquitanis - od Aquitani, Aquitanorum, m.; pleme Akvitanaca (im. II. dek.); Ab. mn.

Garumna - od Garumna, Garumnae, m.; rijeka Garona (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

flumen - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); N./V. jd.

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

Belgis - od Belgae, Belgarum, m.; pleme Belgijanaca (im. I. dek.); D./Ab. mn.

Matrona - od Matrona, Matronae, f.; rijeka Matrona (im. I. dek.); N. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

Sequana - od Sequana, Sequanae, f.; rijeka Sekvana (im. I. dek.); N. jd.

dividit - od divido, dividere, divisi; (po)dijeliti/razdijeliti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

horum - od hic, haec, hoc, točnije hic za m.; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); G. mn.

omnium - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.); G. mn.

fortissimi - od fortissimus; najjači (prid. u sup.); D. jd.

sunt - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

Belgae - od Belgae, Belgarum, m.; pleme Belgijanaca (im. I. dek.); N. mn.

propterea - od propterea; stoga/zato/jer (prlg.)

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

cultu - od cultus, cultus, m.; obrazovanost/poštovanje (im. IV. dek.); Ab. jd.

5
atque - od atque; i/pa/te (v.)

humanitate - od humanitas, humanitatis, f.; čovječnost/ljudskost/obrazovanost (im. III. dek.);


Ab. jd.

provinciae - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); G./D. jd.

longissime - od longe; daleko (prlg. u sup.)

absunt - od absum, abesse, abfui; biti odsutan/ ne biti tu (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

minimeque - od parum; malo/premalo/nedovoljno (sup. prid.)

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

eos - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

mercatores - od mercator, mercatoris, m.; trgovac/kupac (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

saepe - od saepe; često (prlg.)

commeant - od commeo, commeare, commeavi; ulaziti/izlaziti/dolaziti (gl.); 3. l. mn. ind.


prez. akt.

atque - od atque; i/pa/te (v.)

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ab. jd.

quae - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd./N. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

effeminandos - od effeminandus, effeminanda, effeminandum; oslabljen/kastriran (prid. I. i


II. dek.) Ak. mn.

animos - od animus, animi, m.; duša/moć/srce (im. II. dek.); Ak. jd.

pertinent - od pertineo, pertinere, pertinui; dopirati/protezati se (gl.) 3. l. ind. prez. akt.

important - od importo, importare; unositi/uvoziti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

proximique - od proximus, proxima, proximum; najbliži (prid. I. dek.); enk.

sunt - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

6
Germanis - od Germani, Germanorum, m.; narod Germana (im. II. dek.); D./Ab. mn.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd./N. mn.

trans - od trans; preko (prjd. s Ak.)

Rhenum - od Rhenus, Rheni, m.; rijeka Rajna (im. II. dek.); Ak. jd.

incolunt - od incolo, incolere, incolui; naseljavati/stanovati (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

quibuscum - od qui, quae, quod; koji/koja/koje (odnosna zam.) 3. l. mn.

continenter - od continenter; kontinuirano (prlg.)

bellum - od bellum, belli, n.; rat (im. II. dek.); N./Ak./V. jd.

gerunt - od gero, gerere, gessi; voditi/nositi/obavljati (gl.); 3. l. ind. prez. akt.

qua - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd

de - od de; o/od/iz/po/s (prjd. s Ab.)

causa - od causa, causae, f.; uzrok/povod/razlog (im. I. dek.); N./Ab. jd.

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

quoque - od quoque; i/također (prlg.)

reliquos - od reliquus, reliqua, reliquum; točnije reliquus za m.; ostali/preostali (prid I. i II.
dek.) Ak. mn.

Gallos - od Galli, Gallorum, m.; Gali (im. II. dek.); Ak. mn.

virtute - od virtus, virtutis, f.; hrabrost (im. III. dek.); Ab. jd.

praecedunt - od praecedo, praecedere, precessi; preteći/nadvisiti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

fere - od fere; otprilike/skoro (prlg.)

cotidianis - od cotidie; svakodnevno (prlg.)

proeliis - od proelium, proelii, n.; boj, bitka (im. II. dek.); Ab. mn.

7
cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

Germanis - od Germani, Germanorum, m.; narod Germana (im. II. dek.); D./Ab. mn.

contendunt - od contendo, contendere, contendi; nategnuti/odapeti/naprezati se (gl.) 3. l. mn.


ind. prez. akt.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

aut - od aut; ili/bolje (v.)

suis - od suus, sua, suum; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); D./Ab. mn.3

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

eos - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

prohibent - od prohibeo, prohibere, prohibui; odvraćati/prijećiti (gl.); 3. l. ind. prez. akt.

aut - od aut; ili/bolje (v.)

ipsi - od ipse, ipsa, ipsum; sam/sama/samo (pokazna zam.); D. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

eorum - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. mn.

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

bellum - od bellum, belli, n.; rat (im. II. dek.); N./Ak./V. jd.

gerunt - od gero, gerere, gessi; voditi/nositi/obavljati (gl.) 3. l. ind. prez. akt.

eorum - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. mn.

una - od unus, una, unum, točnije una za f.; dva (glavni br.); N. jd.

pars - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); N./V. jd.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

Gallos - od Galli, Gallorum, m.; Gali (im. II. dek.); Ak. mn.

3
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

8
obtinere - od obtineo, obtinere, obtinui; držati/zauzimati (gl.); inf. prez. akt.

dictum - od dictum, dicti, n.; uzrečica/izraz/riječ (im. II. dek.); N./V./Ab. jd.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

initium - od initium, initii, n.; početak (im. II. dek.); N./Ak.V. jd.

capit - od capio, capere, cepi; hvatati/zgrabiti/uzeti (gl.); 3. l. ind. prez. akt.

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

flumine - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); Ab. jd.

Rhodano - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); D./Ab. jd.

continetur - od contineo, continere, continui; priključiti/održavati/sjediniti (gl.) 3. l. jd. ind.


prez. pas.

Garumna - od Garumna, Garumnae, m.; rijeka Garona (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

flumine - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); Ab. jd.

Oceano - od Oceanus, Oceani, m.; Ocean (im. II. dek.); D./Ab. jd.

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

Belgarum - od Belgae, Belgarum, m.; pleme Belgijanaca (im. I. dek.); G. mn.

attingit - od attingo, attingere, attingi; doticati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

etiam - od etiam; i/također/dapače (v.)

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

Sequanis - od Sequani, Sequanorum, m; pleme Sekvanaca (im. II. dek.)

et - od et; i/te/još (v.)

Helvetiis - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); D./Ab. mn.

flumen - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); N./Ak./V. jd.

Rhenum - od Rhenus, Rheni, m.; rijeka Rajna (im. II. dek.); Ak. jd.

9
vergit - od vergo, vergere; biti okrenut/naginjati se/pružati se (gl.); 3. l. ind. prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

septentriones - od septentrio, septentrionis, m.; sjever (im. III. dek.);

Belgae - od Belgae, Belgarum, m.; pleme Belgijanaca (im. I. dek.); N. mn.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

extremis - od extremus, extrema, extremum; krajnji (prid. I. i II. dek.); D./Ab. mn.

Galliae - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); G./D. jd.

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

oriuntur - od orior, orire; dizati se (gl.); 3. l. mn. ind. prez. pas.

pertinet - od pertineo, pertinere, pertui; dopirati/protezati se (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

inferiorem - od inferior, inferius; niži/donji (prid. u komp.); Ak. jd.

partem - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); Ak. jd.

fluminis - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); G. jd.

Rheni - od Rhenus, Rheni, m.; rijeka Rajna (im. II. dek.); G. jd.

spectant - od specto, spectare; gledati/promatrati/motriti (gl.); 3. l. ind. prez. akt.

in - od in; u/na (prjd.)

septentrionem - od septentrio, septentrionis, m.; sjever (im. III. dek.);

et - od et; i/te/još (v.)

orientem - od oriens, orientis, m.; istok (im. III. dek.); Ak. jd.

solem - od sol, solis, m.; sunce (im. III. dek.); Ak. jd.

Aquitania - od Aquitania, Aquitaniae, f.; Akvitanija (im. I. dek.); N. jd.

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

10
Garumna - od Garumna, Garumnae, m.; rijeka Garona (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

flumine - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); Ab. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

Pyrenaeos - od Pyrenaeus, Pyrenaei, m.; Pirenejski (prid. I. i II. dek.); Ak. mn.

montes - od mons, montis, m.; brdo/gora/planina (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

eam - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. jd.

partem - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); Ak. jd.

Oceani - od Oceanus, Oceani, m.; Ocean (im. II. dek.); G. jd.4

quae - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd./N. mn.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

Hispaniam - od Hispania, Hispaniae, f.; Hispanija, današnja Španjolska (im. I. dek.); Ak. jd.

pertinet - od pertineo, pertinere, pertui; dopirati/protezati se (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

spectat - od specto, spectare; gledati/promatrati/motriti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

occasum - od occasus, occasus, m.; zapad (im. IV. dek.); Ak. jd.

solis - od sol, solis, m.; sunce (im. III. dek.); G. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

septentriones - od septentrio, septentrionis, m.; sjever (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

4
Oceanus, Oceani, m. se piše velikim početnim slovom jer se misli na titana Okeana, ali također i na ocean,
odnosno more.

11
PRIJEVOD:

[1] Cijela Galija je podijelјena na tri dijela, jedan od njih nastanjuju Belgi, drugi Akvitani, a
treći oni koji se na svom jeziku zovu Kelti, a na našem Gali. Svi se oni među sobom razlikuju
jezikom, ustanovama i zakonima. Gale od Akvitana dijeli rijeka Garona, a od Belga Matrona i
Sekvana. Od svih njih najjači su Belgi, jer su od kulturne i civilizirane provincije jako
udalјeni pa trgovci s njima sasvim rijetko prometuju i ne uvoze ono što godi lјudskim srcima,
a i najbliži su Germanima koji preko Rajne borave i s kojima neprestano rat vode. Stoga dakle
razloga Helvećani ostale Gale hrabrošću nadmašuju, što se gotovo u svakodnevnim borbama s
Germanima ogledaju, bilo da ih od svoje zemlјe odbijaju, bilo da sami u njihovoj zemlјi rat
vode. Jedan dio, za koji je rečeno da ga drže Gali, počinje od rijeke Rone, dopire do rijeke
Garone, oceana i zemlјe Belga, a od strane Sekvana i Helvećana pruža se čak do rijeke Rajne i
prostire se prema sjeveru. Belgi od krajnjih granica Galije dopiru do donjeg dijela rijeke
Rajne i okrenuti su prema sjeveru i istoku. Akvitanija se pruža od rijeke Garone do
Pirenejskog gorja i onoga dijela oceana koji dopire do Hispanije, a prostire se prema zapadu i
sjeveru.

12
[2] Apud Helvetios longe nobilissimus fuit et ditissimus Orgetorix. Is M. Messala, [et P.] M.
Pisone consulibus regni cupiditate inductus coniurationem nobilitatis fecit et civitati persuasit
ut de finibus suis cum omnibus copiis exirent: perfacile esse, cum virtute omnibus praestarent,
totius Galliae imperio potiri. Id hoc facilius iis persuasit, quod undique loci natura Helvetii
continentur: una ex parte flumine Rheno latissimo atque altissimo, qui agrum Helvetium a
Germanis dividit; altera ex parte monte Iura altissimo, qui est inter Sequanos et Helvetios;
tertia lacu Lemanno et flumine Rhodano, qui provinciam nostram ab Helvetiis dividit. His
rebus fiebat ut et minus late vagarentur et minus facile finitimis bellum inferre possent; qua ex
parte homines bellandi cupidi magno dolore adficiebantur. Pro multitudine autem hominum et
pro gloria belli atque fortitudinis angustos se fines habere arbitrabantur, qui in longitudinem
milia passuum CCXL, in latitudinem CLXXX patebant.

ANALIZA:

apud - od apud; kod/do/pri/uz/blizu/kraj (prjd. s Ak.)

Helvetios - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ak. mn.

longe - od longe; daleko (prlg.)

nobilissimus - od nobilis, nobile; slavan/poznat/plemenit (prid. II. dek.); (sup. prid.)

fuit - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. ind. per. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

ditissimus - od dives; bogat (prid. u sup.)

Orgetorix - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr. Kr.
(osobno ime); N. jd.

is - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N. jd.

M. Messala - od Marcus Messala; Marko Mesala (osobno ime)

M. Pisone - od Marcus Pisone; Marko Pizon (osobno ime)

consulibus - od consularis, consulare; konzulski (prid. III. dek.); D./Ab. mn.

regni - od regnum, regni, n.; kraljevstvo/država/vlast (im. II. dek.); G. jd.

13
cupiditate - od cupitditas, cupiditatis, f.; želja/požuda (im. III. dek.); Ab. jd.

inductus - od inductus, inductus, m.; poticaj/ohrabrenje (im. IV. dek.); N./G. jd.

coniurationem - od coniuratio, coniurationis, f.; urota (im. III. dek.); Ak. jd.

nobilitatis - od nobilitas, nobilitatis, f.; plemstvo (im. III. dek.); G. jd.

fecit - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); 3. l. jd. ind. per. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

civitati - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); D. jd.5

persuasit - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); 3. l. jd. ind. per. akt.

ut - od ut; da (v.)

de - od de; od/iz/sa (prjd. s Ab.)

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

suis - od suus, sua, suum; svoji/svoje/svoja (posvojno-povratna zam.); D./Ab. mn.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

omnibus - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid II. dek.); D./Ab. mn.6

copiis - od copia, copiae, f.; zaliha, bogatstvo, čete (im. I. dek.); D./Ab. mn.

exirent - od exeo, exire, exii; izići/polaziti (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

perfacile - od perfacilis, perfacile; lagan (prid. III. dek.)

esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

virtute - od virtus, virtutis, f.; hrabrost (im. III. dek.); Ab. jd.

omnibus - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid III. dek.); D./Ab. mn.

5
Civitas, civitatis, f. može označavati i građansko pravo.
6
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

14
praestarent - od praesto, praestare, praestiti; pokazati se/isticati se (gl.); 3. l. mn. kon. imp.
akt.

totius - od totus, tota, totum; cio/sav/čitav (prid. I. dek.); G. jd.7

Galliae - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); G. jd.

imperio - od imperium, imperii, n.; kraljevstvo/vlast/država/carstvo (im. II. dek.); D./Ab. jd.

potiri - od potio, portire, potivi; osvojiti/gospodariti (gl.); inf. prez. pas.

id - od is, ea, id, točnije id za n.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ak. jd.

hoc - od hic, haec, hoc; točnije hoc za n.; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); N./Ak. jd.

facilius - od facilis, facile; lak/lagan (komp. prid.)

iis - od is, ea, id; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); D./Ab. mn.8

persuasit - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); 3. l. jd. ind. per. akt.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

undique - od undique; odakle mu drago/svuda (prlg.)

loci - od locus, loci, m.; mjesto/prostor/podrijetlo (im. II. dek.); G. jd.

natura - od natura, naturae, f.; priroda (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

continentur - od contineo, continere, continui; priključiti/održavati/sjediniti (gl.) 3. l. mn. ind.


prez. pas.

una - od unus, una, unum, točnije una za f.; dva (glavni br.); N. jd.

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

parte - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); Ab. jd.

flumine - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); Ab. jd.

7
Genitiv jednine za sva tri roda.
8
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

15
Rheno - od Rhenus, Rheni, m.; rijeka Rajna (im. II. dek.); D./Ab. jd.

latissimo - od latus, lata, latum; širok/prostran (prid. u sup.)

atque - od atque; i/pa/te (v.)

altissimo - od altus, alta, altum; visok/dubok (prid. u sup.)

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

agrum - od ager, agri, m.; njiva/polje/imanje/zemlja (im. II. dek.); Ak. jd.

Helvetium - od Helvetius, Helvetia, Helvetium; helvećanski (prid. I. dek.)

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

Germanis - od Germani, Germanorum, m.; narod Germana (im. II. dek.); D./Ab. mn.

dividit - od divido, dividere, divisi, divisum; (po)dijeliti/razdijeliti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

altera - od alter, altera, alterum, točnije altera za f.; drugi (od dvojice) (zam-prid.)

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

parte - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); Ab. jd.

monte - od mons, montis, m.; brdo/gora/planina (im. III. dek.); Ab. jd.

Iura - od Iura, Iurae, m.; gorje Jura u Francuskoj (im. I. dek.); G./D. jd.

altissimo - od altus, alta, altum; visok/dubok (prid. u sup.)

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

Sequanos - od Sequani, Sequanorum, m.; pleme Sekvanaca (im. II. dek.); Ak. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

Helvetios - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ak. mn.

tertia - od tertius, tertia, tertium; točnije tertia za f.; treći (redni br.)

16
lacu - od lacus, lacus, m.; jezero (im. IV. dek.); Ab. jd.

Lemanno - od Lemannus, Lemanni, m.; jezero Leman (im. II. dek.); Ab. jd.9

et - od et; i/te/još (v.)

flumine - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); Ab. jd.

Rhodano - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); D./Ab. jd.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

nostram - od noster, nostra, nostrum, točnije nostra za f.; naš/naše/naša (posvojna zam.); Ak.
jd.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

Helvetiis - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ab. mn.

dividit - od divido, dividere, divisi, divisum; (po)dijeliti/razdijeliti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

his - od hic, haec, hoc; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); D./Ab. mn.10

rebus - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); D./Ab. mn.

fiebat - od fio, fieri, factus; postati/dogoditi se/nastati (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

ut - od ut; kako, kao što (prlg.)

et - od et; i/te/još (v.)

minus - od parvus, parva, parvum; malen (komp. prid.)

late - od latus, lata, latum; širok/prostran (prid. I. dek.)

vagarentur - od vagor, vagari; lutatu/skitati/kretati se (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. pas.

et - od et; i/te/još (v.)

minus - od parvus, parva, parvum; malen (komp. prid.)

9
Danas poznatije kao Ženevsko jezero u Švicarskoj.
10
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

17
facile - od facilis, facile; lak/lagan (prid. II. dek.)

finitimis - od finitimus, finitima, finitimum; susjedni/srodni (prid. I. dek.)

bellum - od bellum, belli, n.; rat (im. II. dek.); N./Ak./V. jd.

inferre - od infero, inferre, intuli; unositi/donijeti/prinijeti (gl.); inf. prez. akt.

possent - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

qua - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd.

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

parte - od pars, partis, f.; dio/strana (im. III. dek.); Ab. jd.

homines - od homo, hominis, m.; čovjek (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

bellandi - od bello, bellare, bellavi; ratovati/boriti se (gl.); G. ger. akt.

cupidi - od cupidus, cupida, cupidum; željan/pohlepan (prid. I. dek.); G. jd.

magno - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); D./Ab. jd.

dolore - od dolor, doloris, m.; bol/žalost/srdžba (im. III. dek.); Ab. jd.

adficiebantur - of adificio, adificere, adfeci; utjecati/predlagati (gl.); 3. l. mn. ind. imp. pas.

pro - od pro; pred/za/prema (prjd. s Ab.)

multitudine - od multitudo, multitudinis, f.; mnoštvo (im. III. dek.); Ab. jd.

autem - od autem; pak/no/ali/naprotiv (v.)

hominum - od homo, hominis, m.; čovjek (im. III. dek.); G. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

pro - od pro; pred/za/prema (prjd. s Ab.)

gloria - od gloria, gloriae, f.; slava/dika/čast (im. I. dek.); N./V./Ab. jd.

belli - od bellum, belli, n.; rat (im. II. dek.); G. jd.

atque - od atque; i/pa/te (v.)

18
fortitudinis - od fortitudo, fortitudinis, f.; hrabrost/jakost (im. III. dek.); G. jd.

angustos - od angustus, angusta, angustum; uzak/tijesan/oskudan (prid. I. dek.) Ak. mn.

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

fines - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); N. jd.

habere - od habeo, habere, habui; imati (gl.); inf. prez. akt.

arbitrabantur - od abitro, arbitrare, arbitravi; misliti/držati/smatrati (gl.); 3. l. mn. ind. imp.


pas.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

longitudinem - od longitudo, longitudinis, f.; dužina/duljina (im. III. dek.); Ak. jd.

milia - od mille; tisuću (glavni br.)

passuum - od passus, passus, m.; korak (im. IV. dek.) G. mn.

CCXL - od duocenti quadraginta; dvjesto četrdeset (glavni br.)

in - od in; u/na (prjd.)

latitudinem - od latitudo, latitudinis, f.; širina (im. III. dek.); Ak. jd.

CLXXX - od centum octoginta; sto osamdeset (glavni br.)

patebant - od pateo, patere, patui; biti otvoren/prohodan (gl.); 3. l. mn. ind. imp. akt.

19
PRIJEVOD:

[2] Kod Helvećana je Orgetoriks bio daleko najpoznatiji i najbogatiji. On je za vrijeme


konzulske vlasti Marka Mesale i Marka Pizona, potaknut želјom za vlašću, skovao zavjeru
plemstva i nagovorio građane da sa cjelokupnom imovinom izađu iz zemlјe; jer, kako
hrabrošću sve nadmašuju, oni će lako zagospodariti cijelom Galijom. Na to ih je utoliko lakše
nagovorio, što su Helvećani imali veoma pogodan prirodni položaj: s jedne strane bili su
opasani rijekom Rajnom, veoma širokom i jako dubokom, koja zemlјu Helvećana dijeli od
Germana, s druge strane vrlo visokom planinom Jurom, koja je između Sekvana i Helvećana,
a s treće jezerom Lemanom i rijekom Ronom, koja od Helvećana odvaja našu pokrajinu. To je
bio uzrok što su se i manje kretali i što su imali manje mogućnosti da sa susjedima ratuju.
Ljudi su se naime iz toga kraja, želјni ratovanja, osjećali jako nelagodno, jer su smatrali da im
je zemlјa i prema broju stanovnika i s obzirom na ratnu slavu tijesna, budući da se u dužinu
prostirala dvije stotine i četrdeset, a u širinu sto i osamdeset tisuća koraka.

20
[3] His rebus adducti et auctoritate Orgetorigis permoti constituerunt ea quae ad
proficiscendum pertinerent comparare, iumentorum et carrorum quam maximum numerum
coemere, sementes quam maximas facere, ut in itinere copia frumenti suppeteret, cum
proximis civitatibus pacem et amicitiam confirmare. Ad eas res conficiendas biennium sibi
satis esse duxerunt; in tertium annum profectionem lege confirmant. Ad eas res conficiendas
Orgetorix deligitur. Is sibi legationem ad civitates suscipit. In eo itinere persuadet Castico,
Catamantaloedis filio, Sequano, cuius pater regnum in Sequanis multos annos obtinuerat et a
senatu populi Romani amicus appellatus erat, ut regnum in civitate sua occuparet, quod pater
ante habuerit; itemque Dumnorigi Haeduo, fratri Diviciaci, qui eo tempore principatum in
civitate obtinebat ac maxime plebi acceptus erat, ut idem conaretur persuadet eique filiam
suam in matrimonium dat. Perfacile factu esse illis probat conata perficere, propterea quod
ipse suae civitatis imperium obtenturus esset: non esse dubium quin totius Galliae plurimum
Helvetii possent; se suis copiis suoque exercitu illis regna conciliaturum confirmat. Hac
oratione adducti inter se fidem et ius iurandum dant et regno occupato per tres potentissimos
ac firmissimos populos totius Galliae sese potiri posse sperant.

ANALIZA:

his - od hic, haec, hoc; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); D./Ab. mn.11

rebus - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); D./Ab. mn.

adducti - od adduco, adducere, adduxi; privesti/dovesti/dovoditi (gl.); par. per. pas. za m. u


mn.12

et - od et; i/te/još (v.)

auctoritate - od auctoritas, auctoritatis, f.; autoritet/ugled/važnost (im. III. dek.); Ab. jd.

Orgetorigis - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr. Kr.
(osobno ime); G. jd.13

permoti - od permoveo, permovere, permovi; skloniti/uzbuditi (gl.); par. per. pas. za m. u


mn.14

11
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.
12
Uz glagol u participu perfekta pasivnog uvijek stoji pomoćni glagol biti (npr. adducti sum), ali u ovom slučaju
njega nema pa je nemoguće odrediti o kojem se licu radi.
13
Inače se radi o imenici muškoga roda treće deklinacije, koja ima samo jedninu.
14
Vidi fusnotu broj 2.

21
constituerunt - od constituo, constituere, constitui; sastavljati/zaustaviti/utemeljiti (gl.); 3. l.
mn. ind. per. akt.

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ab. jd.

quae - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd./N. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

proficiscendum - od proficiscor, proficisci; kretati/početi/potaknuti (nepotpuni gl.); ger. Ak.15

pertinerent - od pertineo, pertinere, pertui; dopirati/protezati se (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

comparare - od comparo, comparare, comparavi; spariti/izjednačiti/nagoditi se (gl.); inf.


prez. akt.16

iumentorum - od iumentum, iumenti, n.; stoka/zaprega (im. II. dek.); G. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

carrorum - od carrus, carri, m.; teretna kola (im. II. dek.); G. mn.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

maximum - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); sup. prid.17

numerum - od numerus, numeri, m.; broj/mnoštvo (im. II. dek.); Ak. jd.

coemere - od coemo, coemere, coemi; pokupiti (gl.); inf. prez. akt.

sementes - od sementis, sementis, f.; sjetva (im. III. dek.); Ak. mn.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

maximas - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); sup. prid.18

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

15
Gerundiv akuzativa glagola proficisco ide zajedno s prijedlogom ad pa stoga on u potpunosti glasi ad
prŏfĭciscendum. Također se radi o nepotpunom glagolu jer mu nedostaju sva prošla vremena.
16
Glagol comparo, comparare ima više značenja i može označavati spremanje za rat.
17
Radi se o akuzativu jednine od pridjeva superlativa maximus za muški rod.
18
Radi se o akuzativu množine od pridjeva superlativa maxima za ženski rod.

22
ut - od ut; da (v.)

in - od in; u/na (prjd.)

itinere - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); Ab. jd.

copia - od copia, copiae, f.; zaliha, bogatstvo, čete (im. I. dek.); N./Ab. jd.

frumenti - od frumentum, frumenti, n.; žito (im. II. dek.); G. jd.

suppeteret - od suppeto, suppetere, suppetii (suppetivi); dostajati/imati u izobilju (gl.); 3. l.


jd. kon. imp. akt.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

proximis - od proximi, proximorum, m.; susjedi (im. II. dek.); Ab. mn.19

civitatibus - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); D./Ab. mn.

pacem - od pax, pacis, f.; mir (im. III. dek.); Ak. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

amicitiam - od amicitia, amicitiae, f.; prijateljstvo (im. I. dek.); Ak. jd.

confirmare - od confirmo, confirmare, confirmavi; utvrditi/potvrditi/dogovoriti (gl.); inf.


prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

eas - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

res - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); Ak. mn.

conficiendas - od conficio, conficere, confeci; tvoriti/činiti/obavljati (gl.); ger. pas. za f.

biennium - od biennium, bienii, n.; dvogodište/dvije godine (im. II. dek.); N. jd.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

satis - od sat ili satis; dosta/dovoljno/prilično (prlg.)

esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

19
Imenica proximi, proximorum, ima samo množinu.

23
duxerunt - od duco, ducere, duxi; voditi/povesti/zapovijedati (gl.); 3. l. mn. ind. per. akt.

in - od in; u/na (prjd.)

tertium - od tertius, tertia, tertium, točnije tertium za n.; treći (redni br.); N. jd.

annum - od annus, anni, m.; godina (im. II. dek.); Ak. jd.

profectionem - od profectio, profectionis, f.; polazak/odlazak (im. III. dek.); Ak. jd.

lege - od lex, legis, f.; zakon/propis (im. III. dek.); Ab. jd.

confirmant - od confirmo, confirmare, confirmavi; utvrditi/potvrditi/dogovoriti (gl.); 3. l. mn.


ind. prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

eas - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

res - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); Ak. mn.

conficiendas - od conficio, conficere, confeci; tvoriti/činiti/obavljati (gl.); ger. pas. za f.

Orgetorix - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr. Kr.
(osobno ime); N. jd.

deligitur - od deligo, deligere, delegi; birati/izabrati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. pas.

is - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N. jd.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

legationem - od legatio, legationis, f.; izaslanstvo/poslanstvo (im. III. dek.); Ak. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

civitates - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); Ak. mn.20

suscipit - od suscipio, suscipere, suscepi; gledati odozdo/diviti se (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

in - od in; u/na (prjd.)

20
Imenica civitas, civitatis, ima više značenja, a u ovom kontekstu ona označava države.

24
eo - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. jd.21

itinere - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); Ab. jd.

persuadet - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

Castico - od Casticus; Kastik (osobno ime)

Catamantaloedis - od Catamantaloedis, Katamantaled (osobno ime)

filio - od filius, filii, m.; sin (im. II. dek.); D. jd.

Sequano - od Sequanus; Sekvanski (prid. I. dek.); D. jd.

cuius - od qui, quae, quod; čiji/čija/čije (odnosna zam.); G. jd.22

pater - od pater, patris, m.; otac (im. III. dek.); N. jd.

regnum - od regnum, regni, n.; kraljevstvo/država/vlast (im. II. dek.); N. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

Sequanis - od Sequani, Sequanorum, m; pleme Sekvanaca (im. II. dek.); Ab. mn.

multos - od multus, multa, multum; mnogo/mnogobrojan (prid. I. dek.); Ak. mn.

annos - od annus, anni, m.; godina (im. II. dek.); Ak. mn.

obtinuerat - od obtineo, obtinere, obtinui; držati/zauzimati (gl.); 3. l. jd. ind. plus. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

senatu - od senatus, senatus, m.; senat (im. IV. dek.); Ab. jd.

populi - od populus, populi, m.; narod (im. II. dek.); G. jd.

Romani - od Romanus; rimski (prid. I. dek.); G. jd.

amicus - od amicus, amici, m.; prijatelj (im. II. dek.); N. jd.

21
Zamjenica eo može također biti i ablativ jednine za srednji rod.
22
Genitiv jednine od odnosnih zamjenica qui, quae i quod je u sva tri slučaja cuius i prevodimo ga zamjenicom
čiji/čija/čije.

25
appellatus - od appello, appellare, appellavi; nagovoriti/zvati (gl.); 3. l. jd. ind. plus. pas.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.23

ut - od ut; da (v.)

regnum - od regnum, regni, n.; kraljevstvo/država/vlast (im. II. dek.); N. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

civitate - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); Ab. jd.

sua - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); N. jd.

occuparet - od occupo, occupare, occupavi; zauzeti/zapremiti/prisvojiti (gl.); 3. l. jd. kon.


imp. akt.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

pater - od pater, patris, m.; otac (im. III. dek.); N. jd.

ante - od ante; sprijeda/ispred/prije (prjd. s Ak.)

habuerit - od habeo, habere, habui; imati (gl.); 3. l. jd. fut2. akt.

itemque - od item; isto/tako/također (prlg.)

Dumnorigi - od Dumnorix, Dumnorigis, m.; Dumnoriks (osobno ime); D. jd.24

Haeduo - od Haeduus; Heduanski (prid. I. dek.); D. jd.

fratri - od frater, fratris, m.; brat (im. III. dek.); D. jd.

Diviciaci - od Diviciacus; Divicijakov (prid. I. dek.); D. jd.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

eo - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. jd.

tempore - od tempus, temporis, n.; vrijeme/doba (im. III. dek.); Ab. jd.

principatum - od principatus, principatus, m.; prvenstvo/prvo mjesto (im. IV. dek.); Ak. jd.

23
Indikativ pluskvamperfekta pasivnog se uvijek navodi zajedno s pomoćnim glagolom biti pa u ovom slučaju
on glasi appellatus erat.
24
Radi se o Divicijakovom bratu, heduanskom poglavaru i protivniku Rimljana.

26
in - od in; u/na (prjd.)

civitate - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); Ab. jd.

obtinebat - od obtineo, obtinere, obtinui; držati/zauzimati (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

ac - od ac; i/pa/te (v.)

maxime - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); sup. prid.

plebi - od plebs, plebis, f.; građanstvo/narod/puk (im. III. dek.); D. jd.

acceptus - od accepto, acceptare, acceptavi; prihvatiti/primiti (gl.); 3. l. jd. ind. plus. pas.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.25

ut - od ut; da (v.)

idem - od idem, eadem, idem, točnije idem za m.; isti/ista/isto (pokazna zam.); N. jd.26

conaretur - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); 3. l. jd. kon. imp.

persuadet - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

eique - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); D. jd.27

filiam - od filia, filiae, f.; kćer (im. I. dek.); Ak. jd.

suam - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ak.
jd.

in - od in; u/na (prjd.)

matrimonium - od matrimonium, matrimonii, n.; ženidba/brak (im. II. dek.); Ak. jd.

dat - od do, dare, dedi; dati/davati/predati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

perfacile - od prefacile; jednostavan (prlg.)

factu - od factus, factus, m.; čin (im. IV. dek.); Ab. jd.

25
Vidi fusnotu broj 13.
26
Zamjenica idem također može biti i nominativ jednine za srednji rod.
27
Ova riječ je nastala spajanjem zamjenice ei i enklitike que. Sličan primjer nalazimo u frazi SPQR, odnosno
Senatus Populusque Romanus gdje je riječ populusque nastala spajanjem imenice populus i enklitike que.

27
esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

illis - od ille, illa, illud; onaj/ona/ono (pokazna zam.); D./Ab. mn.28

probat - od probo, probare, probavi; ispitivati/kušati/odobravati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

conata - od conatum, conati, n.; pokus/pothvat (im. II. dek.); N. mn.

perficere - od perficio, perficere, perfeci; dovršiti/učiniti/izraditi (gl.); inf. prez. akt.

propterea - od propterea; stoga/zato/jer (prlg.)

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

ipse - od ipse, ipsa, ipsum, točnije ipse za m.; sam/sama/samo (pokazna zam.); N. jd.

suae - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); G. jd

civitatis - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); G. jd.

imperium - od imperium, imperii, n.; kraljevstvo/vlast/država/carstvo (im. II. dek.); N. jd.

obtenturus - od obtendo, obtendere, obtendi; zauzeti (gl.); par. fut. akt.

esset - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. kon. imp. akt.

non - od non; ne (prlg.)

esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

dubium - od dubium, dubii, n.; sumnja/dvojba/oklijevanje (im. II. dek.); N. jd.

quin - od quin; da/da ne (v.)

totius - od totus, tota, totum; cio/sav/čitav (prid I. i II. dek.); G. jd.

Galliae - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); G./D. jd.

plurimum - od plurimum, plurimi; n.; većina (im. II. dek.); N. jd.

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

possent - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

28
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

28
se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

suis - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); D./Ab.
mn.29

copiis - od copia, copiae, f.; zaliha, bogatstvo, čete (im. I. dek.); D./Ab. mn.

suoque - od suus, sua, suum; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.)

exercitu - od exercitus, exercitus, m.; vojska (im. IV. dek.); Ab. jd.

illis - od ille, illa, illud; onaj/ona/ono (pokazna zam.); D./Ab. mn.

regna - od regnum, regni, n.; kraljevstvo/država/vlast (im. II. dek.); N. mn.

conciliaturum - od concilio, conciliare, conciliavi; sastaviti/sprijateljiti/preporučiti (gl.); inf,


fut. akt.

confirmat - od confirmo, confirmare, confirmavi; utvrditi/potvrditi/dogovoriti (gl.); 3. l. jd.


ind. prez. akt.

hac - od hic, haec, hoc, točnije haec za f.; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); Ab. jd.

oratione - od oratio, orationis, f.; govor/jezik (im. III. dek.); Ab. jd.

adducti - od adduco, adducere, adduxi; privesti/dovesti/dovoditi (gl.); par. per. pas. za m. u


mn.30

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

fidem - od fides, fidei, f.; vjera/vjernost/iskrenost (im. V. dek.); Ak. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

ius - od ius, iuris, n.; pravo/pravica/povlastica (im. III. dek.); N. jd.

iurandum - od iurandum, iurandi, n.; zakletva/prisega (im. II. dek.); N. jd.

dant - od do, dare, dedi; dati/davati/predati (gl.) 3. l. mn. ind. prez. akt
29
Zamjenica suis može biti dativ ili ablativ množine za sva tri roda, ali u ovom slučaju ona označava ženski rod
jer stoji uz imenica copia, copiae.
30
Vidi fusnotu broj 2.

29
et - od et; i/te/još (v.)

regno - od regnum, regni, n.; kraljevstvo/država/vlast (im. II. dek.); Ab. jd.

occupato - od occupatus, occupata, occupatum; zauzet (prid. I. dek.)

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

tres - od tres, tria; tri (glavni br.); Ak. jd.

potentissimos - od potens, potentis; moćan/silan (prid. III. dek.); sup. prid.

ac - od ac; i/pa/te (v.)

firmissimos - od firmus, firma, firmum; čvrst/jak/pouzdan/siguran (prid. I. dek.); sup. prid.

populos - od populus, populi, m.; narod (im. II. dek.); Ak. mn.

totius - od totus, tota, totum; cio/sav/čitav (prid. I. i II. dek.); G. jd.

Galliae - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); G./D. jd.

sese - od sese; sebe/se (povratna zam.); Ak. jd.

potiri - od potior, potiri; osvojiti/dokopati se (nepotpuni gl.); inf. prez. akt.

posse - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); inf. prez. akt.

sperant - od spero, sperare, speravi; očekivati/nadati se (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

30
PRIJEVOD:

[3] Takvim okolnostima navedeni, a ugledom Orgetoriksovim potaknutim, dogovore se o


onome što je potrebno za pohod: da pribave što veći broj tegleće stoke i kola, da obave što
veću sjetvu, kako bi na putu imali dovolјno hrane, a da sa susjednim državama dogovore mir i
prijatelјstvo. Da bi te poslove obavili, smatrali su da su im dovolјne dvije godine, a zakonom
utvrde da treće godine krenu. Orgetoriks bude izabran za vođu. On preuze na sebe poslanstvo
prema državama. Na tom putovanju nagovori Kastiga, Katamantaledova sina, Sekvana, čiji je
otac među Sekvanima vladao mnogo godina, a rimski senat ga nazvao prijateljem naroda, da
u svojoj državi prisvoji kralјevsku vlast, koju mu je otac prije držao. Isto tako nagovori
Dumnoriga, Heduanca, brata Divicijakova, koji je u ono vrijeme u državi prvo mjesto uživao i
u narodu jako omilјen bio, da to isto pokuša pa mu još dade i svoju kći za ženu. On ih uvjeri
da je vrlo lako takav cilј ostvariti zato što i sam ima namjeru da zauzme vlast u svojoj državi,
a nema sumnje da su Helvećani u čitavoj Galiji najmoćniji. Ubijedio ih je također da će im i
materijalnom pomoću i vojskom kralјevsku vlast osigurati. Takvom besjedom potaknuti, oni
mu zadaju riječ i zakletvom se međusobno obavežu, uzdajući se da će, pošto uspostave
kralјevsku vlast, kao tri najmoćnija i najjača naroda moći zavladati cijelom Galijom.

31
[4] Ea res est Helvetiis per indicium enuntiata. Moribus suis Orgetorigem ex vinculis causam
dicere coegerunt; damnatum poenam sequi oportebat, ut igni cremaretur. Die constituta
causae dictionis Orgetorix ad iudicium omnem suam familiam, ad hominum milia decem,
undique coegit, et omnes clientes obaeratosque suos, quorum magnum numerum habebat,
eodem conduxit; per eos ne causam diceret se eripuit. Cum civitas ob eam rem incitata armis
ius suum exequi conaretur multitudinemque hominum ex agris magistratus cogerent,
Orgetorix mortuus est; neque abest suspicio, ut Helvetii arbitrantur, quin ipse sibi mortem
consciverit.

ANALIZA:

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ab. jd.

res - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); N. jd.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

Helvetiis - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); D./Ab. mn.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

indicium - od indicium, indicii, n.; doušnik/uhoda (im. II. dek.); Ak. mn.

enuntiata - od enutio, enutiare, enutiavi; razglasiti/dojaviti/prokazati (gl.); 3. l. jd. ind. per.


pas.31

moribus - od mos, moris, m.; običaj/pravilo/zakon (im. III. dek.); D./Ab. mn.

suis - od suus, sua, suum, točnije suus za m.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.);
D./Ab. mn.

Orgetorigem - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr.


Kr. (osobno ime); Ak. jd.

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

vinculis - od vinculum, vinculi, n.; uže/konop/spona (im. II. dek.); Ab. mn.32

causam - od causa, causae, f.; uzrok/povod/razlog (im. I. dek.); Ak. jd.

31
Zajedno s prethodnim pomoćnim glagolom biti; enuntiata est.
32
Imenica vinculum, vinculi ima više značenja, a ako je u množini onda označava okove, što je ovdje slučaj.

32
dicere - od dico, dicere, dixi; reći/kazati/razložiti (gl.); inf. prez. akt.

coegerunt - od cogo, cogere, coegi; stjerati/skupiti/prisiliti (gl.); 3. l. mn. ind. per. akt.

damnatum - od damnatus, damnata, damnatum; osuđen (prid. I. dek.); Ak. jd.

poenam - od poena, poenae, f.; kazna (im. I. dek.); Ak. jd.

sequi - od sequor, sequi; slijediti/goniti/progoniti (nepotpuni gl.); inf. prez. akt.

oportebat - od oportet, oportere; pristoji se/treba (nepotpuni gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.33

ut - od ut; da (v.)

igni - od ignis, ignis, m.; vatra/oganj (im. III. dek.); D. jd.

cremaretur - od cremo, cremare, cremavi; spaljivati/žrtvovati (gl.); 3. l. jd. kon. imp. pas.

die - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); Ab. jd.

constituta - od constitutum, constituti, n.; naredba/dogovor/ročište (im. II. dek.); N. jd.

causae - od causa, causae, f.; uzrok/povod/razlog (im. I. dek.); G. jd.

dictionis - od dictio, dictionis, f.; kazivanje/govor (im. III. dek.); G. jd.

Orgetorix - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr. Kr.
(osobno ime); N. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

iudicium - od iudicium, iudicii, n.; sud/parnica/pravorije/presuda (im. II. dek.); Ak. jd.

omnem - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.); Ak. jd.

suam - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ak.
jd.

familiam - od familia, familiae, f.; obitelj (im. I. dek.); Ak. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

hominum - od homo, hominis, m.; čovjek (im. III. dek.); G. mn.

33
Radi se o bezličnom nepotpunom glagolu, jer se navodi samo u trećem licu jednine i infinitivu.

33
milia - od mille; tisuću (glavni br.)

decem - od decem; deset (glavni br.)

undique - od undique; odasvud/sa svih strana/svuda (prlg.)

coegit - od cogo, cogere, coegi; stjerati/skupiti/prisiliti (gl.); 3. l. jd. ind. per. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

omnes - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.)

clientes - od cliens, clientis, m.; klijent/podanik/štićenik (im. III. dek.); Ak. mn.

obaeratosque - od obaerati, obaeratorum, m.; dužnici (im. II. dek.); enk.34

suos - od suus, sua, suum, točnije suus za m.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ak.
mn.

quorum - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); G. mn.

magnum - od magnus, magna, magnum; točnije magnus za m.; velik (prid. I. dek.); Ak. jd.

numerum - od numerus, numeri, m.; broj (im. II. dek.); Ak. jd.

habebat - od habeo, habere, habui; imati (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

eodem - od idem, eadem, idem, točnije idem za m.; isti/ista/isto (pokazna zam.); Ab. jd.

conduxit - od conduco, conducere, conduxi; skupljati/sabirati/najmiti (gl.); 3. l. jd. ind. per.


akt.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

eos - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

ne - od ne; ne/da ne (v.)35

causam - od causa, causae, f.; uzrok/povod/razlog (im. I. dek.); Ak. jd.

diceret - od dico, dicere, dixi; reći/kazati/razložiti (gl.); 3. l. jd. kon. imp. akt.

34
Imenica obaerati, obaeratorum ima samo množinu.
35
U hrvatskom jeziku ne je čestica, dok je u latinskom veznik. Latinski jezik ne poznaje čestice kao vrstu riječi.

34
se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

eripuit - od eripio, eripere, eripui; istrgnuti/otkinuti/ugrabiti/osloboditi (gl.); 3. l. jd. ind. per.


akt.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

civitas - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); N. jd.

ob - od ob; pred/zbog/za (prjd. s Ak.)

eam - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. jd.

rem - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); Ak. jd.

incitata - od incitatus, incitata, incitatum; pospješan/brz (prid. I. dek.)

armis - od arma, armorum, n.; oružje (im. II. dek.); D./Ab. mn.36

ius - od ius, iuris, n.; pravo/pravica/povlastica (im. III. dek.); N. jd.

suum - od suus, sua, suum, točnije suum za n.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); N.
jd.

exequi - od exequor, exequi; uhoditi/pratiti/slijediti (nepotpuni gl.); inf. prez.37

conaretur - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); 3. l. jd. kon. imp.

multitudinemque - od multitudo, multitudinis, f.; mnoštvo (im. III. dek.); enk.

hominum - od homo, hominis, m.; čovjek (im. III. dek.); G. mn.

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

agris - od ager, agri, m.; njiva/polje/imanje/zemlja (im. II. dek.); Ab. mn.

magistratus - od magistratus, magistratus, m.; poglavarstvo/poglavar (im. IV. dek.); N. jd.

cogerent - od cogo, cogere, coegi; stjerati/skupiti/prisiliti (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

Orgetorix - od Orgetorix, Orgetorigis, m.; Orgetoriks, helvećanski poglavica iz 1. st. pr. Kr.
(osobno ime); N. jd.

36
Imenica arma, armorum, ima samo množinu.
37
Ne navodi se aktiv ili pasiv jer se radi o nepotpunom glagolu.

35
mortuus - od mortuus, mortui, m.; mrtvac (im. II. dek.); N. jd.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

neque - od nec ili neque; i ne/te ne (v.)

abest - od absum, abesse, abfui; biti nenazočan/biti odsutan/ne biti tu/biti udaljen (gl.); 3. l. jd.
ind. prez. akt.

suspicio - od suspicio, suspicionis, f.; sumnja (im. III. dek.); N. jd.

ut - od ut; da (v.)

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

arbitrantur - od abitro, arbitrare, arbitravi; misliti/držati/smatrati (gl.); 3. l. mn. ind. prez.


pas.

quin - od quin; da/da ne (v.)

ipse - od ipse, ipsa, ipsum, točnije ipse za m.; sam/sama/samo (pokazna zam.); N. jd.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

mortem - od mors, mortis, f.; smrt (im. III. dek.); Ak. jd.

consciverit - od conscisco, consciscere, conscivi; odrediti/odlučiti se (gl.); 3. l. jd. ind. fut2.


akt.38

PRIJEVOD:

[4] Ta stvar je Helvećanima preko uhode bila dojavlјena. Orgetoriksa su prisilili da se iz


okova brani, kako je to bio njihov običaj. Trebalo je da osuđeni pretrpi kaznu tako da na vatri
bude spalјen. Na dan, određen za presudu, Orgetoriks svu svoju obitelj, a bilo je do deset
tisuća lјudi, sakupi sa svih strana, a sve svoje klijente i dužnike, kojih je bio veliki broj,
onamo dovede, pa se uz njihovu pomoć izvuče da se uopće ne brani. U međuvremenu, kada je
ozlojađeno građanstvo zbog toga događaja pokušalo da svoje pravo ostvari i dok su vlasti sa
sela sakuplјale mnoštvo lјudi, Orgetoriks je umro. Postoji i sumnja, kao što Helvećani
smatraju, da je sam sebi zadao smrt.

38
Zajedno sa sibi mortem, glagol conscisco doslovno znači „zadati sebi smrt”.

36
[5] Post eius mortem nihilo minus Helvetii id quod constituerant facere conantur, ut e finibus
suis exeant. Ubi iam se ad eam rem paratos esse arbitrati sunt, oppida sua omnia, numero ad
duodecim, vicos ad quadringentos, reliqua privata aedificia incendunt; frumentum omne,
praeter quod secum portaturi erant, comburunt, ut domum reditionis spe sublata paratiores ad
omnia pericula subeunda essent; trium mensum molita cibaria sibi quemque domo efferre
iubent. Persuadent Rauracis et Tulingis et Latobrigis finitimis, uti eodem usi consilio oppidis
suis vicisque exustis una cum iis proficiscantur, Boiosque, qui trans Rhenum incoluerant et in
agrum Noricum transierant Noreiamque oppugnabant, receptos ad se socios sibi adsciscunt.

ANALIZA:

post - od post; poslije/zatim/straga (prjd. s Ak.)

eius - od od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. jd.39

mortem - od mors, mortis, f.; smrt (im. III. dek.); Ak. jd.

nihilo - od nihilum, nihili, n.; ništa (im. II. dek.); D./Ab. jd.

minus - od parvus, parva, parvum; malen (komp. prid.)

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

id - od is, ea, id, točnije id za n.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ak. jd.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

constituerant - od constituo, constituere, constitui; sastavljati/zaustaviti/utemeljiti (gl.); 3. l.


mn. ind. plus. akt.

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

conantur - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); 3. l. mn. ind. prez.

ut - od ut; da (v.)

e - od e; iz/od/po/na/s (prjd. s Ab.)

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); Ab. mn.

39
Zamjenica eius u ovom slučaju označuje ženski rod, ali ona može označavati sva tri roda.

37
suis - od suus, sua, suum, točnije suus za m.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ab.
mn.

exeant - od exeo, exire, exii; izići/polaziti (gl.); 3. l. mn. kon. prez. akt.

ubi - od ubi; gdje/kako/kada (prjd.)

iam - od iam; već/upravo/baš sada (prlg.)

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

eam - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. jd.

rem - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); Ak. mn.

paratos - od paratus, parata, paratum; spreman/pripravan (prid. I. dek.); Ak. mn.

esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

arbitrati - od abitro, arbitrare, arbitravi; misliti/držati/smatrati (gl.); 3. l. mn. ind. per. pas.

sunt - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

oppida - od oppidum, oppidi, n.; grad (im. II. dek.); Ak. mn.

sua - od suus, sua, suum, točnije sua za f.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); N. jd.

omnia - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.); N. mn.

numero - od numerus, numeri, m.; broj (im. II. dek.); D./Ab. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

duodecim - od duodecim; dvanaest (glavni br.)

vicos - od vicus, vici, m.; selo (im. II. dek.); Ak. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

quadringentos - od quadringenti; četiri stotine (glavni br.); Ak. mn.

reliqua - od reliquus, reliqua, reliquum; točnije reliqua za f.; ostali/preostali (prjd); N. jd.

38
privata - od privatus, privata, privatum, točnije privata za f.; osobni/privatan (prid. I. dek.); N.
jd.

aedificia - od aedificium, aedificii, n.; zgrada/građevina/kuća (im. II. dek.); N. jd.

incendunt - od incendo, incendere, incendi; zapaliti/spaliti/raspaliti (gl.); 3. l. mn. ind. prez.


akt.

frumentum - od frumentum, frumenti, n.; žito (im. II. dek.); N. jd.

omne - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.)

praeter - od praeter; mimo/izvan/osim (prlg.)

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

secum - od sui, sibi, se, se; sa sobom (povratna zam.); Ab. jd.

portaturi - od porto, portare, portavi; nositi/opremati (gl.); par. fut. akt.

erant - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. imp. akt.

comburunt - od comburo, comburere, combussi; spaliti/upropastiti (gl.); 3. l. mn. ind. prez.


akt.

ut - od ut; da (v.)

domum - od domus, domus, f.; kuća/dom/kućanstvo (im. IV. dek.); Ak. jd.

reditionis - od reditio, reditionis, f.; povratak (im. III. dek.); G. jd.

spe - od spes, spei, f.; nada (im. V. dek.); Ab. jd.

sublata - od sublatus, sublata, sublatum, točnije sublata za f.; ponosit/ohol/nadut (prid. I.


dek.); N. jd.

paratiores - od paratus, parata, paratum; spreman/pripravan (prid. I. dek.)

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

omnia - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.); N. mn.

pericula - od periculum, periculi, n.; opasnost (im. II. dek.); N. mn.

39
subeunda - od subeo, subire, subii; ići pod što/pretrpjeti/prilaziti/prići/podnositi (gl.); ger.

essent - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

trium - od tres, tria; tri (glavni br.); G. jd.

mensum - od mensis, mensis, m.; mjesec (im. III. dek.); G. mn.40

molita - od molitum, moliti, n.; brašno (im. II. dek.); N. mn.

cibaria - cibaria, cibariorum, n.; hrana (im. II. dek.); N. mn.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

quemque - od quique; svaki/svi (neodređena zam.); Ak. mn.

domo - od domus, domus, f.; kuća/dom/kućanstvo (im. IV. dek.); Ab. jd.

efferre - od effero, efferre, extuli; iznijeti/sahraniti/roditi/izreći/zanijeti (gl.); inf. prez. akt.

iubent - od iubeo, iubere, iussi; zapovijedati/narediti/odobriti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

persuadent - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); 3. l. mn. ind. prez.


akt.

Rauracis - od Rauraci, Rauracorum, m.; Raurici, keltsko pleme (im. II. dek.); D./Ab. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

Tulingis - od Tulingi, Tulingorum, m.; Tulingi, germansko pleme (im. II. dek.); D./Ab. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

Latobrigis - od Latobrigi, Latobrigorum, m.; Latobrizi, keltsko pleme (im. II. dek.); D./Ab.
mn.

finitimis - of finitimus, finitima, finitimum; susjedni (prid. I. dek.)

uti - od ut (uti); da (v.)41

eodem - od idem, eadem, idem, točnije idem za m.; isti/ista/isto (pokazna zam.); Ab. jd.

40
U ovom slučaju mjesec označava vrijeme od trideset dana, a ne Zemljin satelit.
41
Uti ima isto značenje kao i ut. Uti također može biti i glagol i to infinitiv prezenta glagola utor, uteris.

40
usi - od utor, uteris; upotrebljavati/koristiti/raspolagati (nepotpuni gl.); 3. l. mn. par. per. za m.

consilio - od consilium, consilii, n.; savjet/vijećanje/vijeće (im. II. dek.); D./Ab. jd.

oppidis - od oppidum, oppidi, n.; grad (im. II. dek.); D./Ab. mn.

suis - od suus, sua, suum, točnije suus za m.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ab.
mn.

vicisque - od vicus, vici, m.; selo (im. II. dek.); enk.

exustis - od exuro, exurere, exussi; spaliti/isušiti/iskrvariti (gl.)

una - od unus, una, unum, točnije una za f.; jedan (glavni br.); N. jd.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

iis - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. mn.42

proficiscantur - od proficiscor, proficisci; kretati/početi/potaknuti (nepotpuni gl.); 3. l. mn.


kon. prez. akt.

Boiosque - od Boii, Boiorum, m.; Boji, keltsko pleme (im. II. dek.); enk.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

trans - od trans; preko (prjd. s Ak.)

Rhenum - od Rhenus, Rheni, m.; rijeka Rajna (im. II. dek.); Ak. jd.

incoluerant - od incolo, incolere, incolui; naseljavati (gl.); 3. l. mn. ind. plus. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

in - od in; u/na (prjd.)

agrum - od ager, agri, m.; njiva/polje/imanje/zemlja (im. II. dek.); Ak. jd.

Noricum - od Noricum, Norici, n.; Norik, rimska provincija (im. II. dek.); N. jd.

transierant - od transeo, transire, transivi; prelaziti (gl.); 3. l. mn.. ind. plus. akt.

42
Zamjenica iis (eis), može također biti i dativ množine i to za sva tri roda, isto kao i za ablativ.

41
Noreiamque - od Noreia, Noreiae, f.; Noreja, norički grad (im. I. dek.) enk.43

oppugnabant - od oppungo, oppungare, oppungavi; napadati/udarati/nasrtati (gl.); 3. l. mn.


ind. imp. akt.

receptos - od receptus, recepta, receptum; točnije receptus za m.; zajednički (prid. I. dek.);
Ak. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

socios - od socius, socii, m.; drug/učesnik/saveznik (im. II. dek.); Ak. mn.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

adsciscunt - od adscisco, adsciscere, adscivi; primiti/prihvatiti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

PRIJEVOD:

[5] Poslije njegove smrti Helvećani pokušaju da ostvare ono što su bili odlučili, da krenu iz
svoje zemlјe. Kada su došli do zaklјučka da su za takav podvig spremni, spale sve svoje
gradove, njih dvanaest, oko četiri stotine sela i ostale privatne građevine, a spale i svo žito
osim onoga što su naumili da sa sobom ponesu, kako bi, izgubivši nadu na povratak kući, bili
spremni na sve opasnosti koje bi mogle da ih snađu, i narede da svaki sebi ponese brašna za
tri mjeseca. Nagovore susjede Raurike i Tulinge i Latobrige da, ugledavši se na istu odluku,
pošto svoja sela spale, zajedno s njima pođu, a Boje, koji su preko Rajne boravili i u zemlјu
Norik prelazili i Noreju opsjedali, prime za saveznike i za sebe pridobiju.

43
Današnji grad Neumartk u Njemačkoj.

42
[6] Erant omnino itinera duo, quibus itineribus domo exire possent: unum per Sequanos,
angustum et difficile, inter montem Iuram et flumen Rhodanum, vix qua singuli carri
ducerentur, autem mons altissimus impendebat, ut facile perpauci prohibere possent; alterum
per provinciam nostram, multo facilius atque expedit-ius, propterea quod inter fines
Helvetiorum et Allobrogum, qui nuper pacati erant, Rhodanus fluit isque non nullis locis vado
transitur. Extremum oppidum Allobrogum est proximique Helvetiorum finibus Genava. Ex eo
oppido pons ad Helvetios pertinet. Allobrogibus sese vel persuasuros, quod nondum bono
animo in populum Romanum viderentur, existimabant vel vi coacturos ut per suos fines eos
ire paterentur. Omnibus rebus ad profectionem comparatis diem dicunt, qua die ad ripam
Rhodani omnes conveniant. Is dies erat a. d. V. Kal. Apr. L. Pisone, A. Gabinio consulibus.

ANALIZA:

erant - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. imp. akt.

omnino - od omnino; sasvim/uopće (prlg.)

itinera - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); N. mn.

duo - od duo; dva (glavni br.); N. jd.

quibus - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); D./Ab. mn.44

itineribus - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); D./Ab. mn.

domo - od domus, domus, f.; kuća/dom/kućanstvo (im. IV. dek.); Ab. jd.

exire - od exeo, exire, exii; izići/polaziti (gl.); inf. prez. akt.

possent - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

unum - od unus, una, unum, točnije unum za n.; jedan (glavni br.); N. jd.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

Sequanos - od Sequani, Sequanorum, m.; pleme Sekvanaca (im. II. dek.); Ak. mn.

angustum - od angustus, angusta, angustum; uzak/tijesan/oskudan (prid. I. dek.); N. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

44
Zamjenica quibus može biti dativ ili ablativ množine za sva tri roda.

43
difficile - od difficile; teško/mučno (prlg.)

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

montem - od mons, montis, m.; brdo/gora/planina (im. III. dek.); Ak. jd.

Iuram - od Iura, Iurae, m.; Jura, gorje u Francuskoj (im. I. dek.); Ak. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

flumen - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); N. jd.

Rhodanum - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); Ak. jd.

vix - od vix; jedva/teško/s mukom (prlg.)

qua - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd

singuli - od singuli, singulae, singula, točnije singuli za m.; po jedan (dijelni br.)

carri - od carrus, carri, m.; teretna kola (im. II. dek.); G. jd.

ducerentur - od duco, ducere, duxi; voditi/povesti/zapovijedati (gl.); 3. l. mn. kon. imp. pas.

autem - od autem; pak/no/ali/naprotiv (v.)

mons - od mons, montis, m.; brdo/gora/planina (im. III. dek.); N. jd.

altissimus - od altus, alta, altum; visok/dubok (prid. u sup.)

impendebat - od impendo, impendere, impendi; upraviti/odvagati/upotrijebiti (gl.); 3. l. jd.


ind. imp. akt.

ut - od ut; da (v.)

facile - od facilis, facile; lak/lagan (prid. II. dek.)

perpauci - od perpauci, perpaucorum, m.; vrlo malo njih (im. II. dek.); N. jd.45

prohibere - od prohibeo, prohibere, prohibui; odvraćati/prijećiti (gl.); inf. prez. akt.

possent - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

45
Misli se dakako na osobe, odnosno ljude.

44
alterum - od alter, altera, alterum, točnije alterum za n.; drugi (od dvojice) (zam-prid.)

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

nostram - od noster, nostra, nostrum, točnije nostra za f.; naš/naša/naše (posvojna zam.) Ak.
jd.

multo - od multus, multa, multum; mnogo/mnogobrojan (prid. I. dek.); D./Ab. jd.

facilius - od facilis, facile; lak/lagan (prid. II. dek.); (prid. u komp.)

atque - od atque; i/pa/te (v.)

expedit - od expedio, expedire , expedivi; razvezati/izbaviti/osloboditi (gl.); 3. l. jd. ind. prez.


akt.

ius - od ius, iuris, n.; pravo/pravica/povlastica (im. III. dek.); N. jd.

propterea - od propterea; stoga/zato/jer (prlg.)

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

inter - od inter; među/između (prjd. s Ak.)

fines - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); Ak. jd.

Helvetiorum - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); G. mn.

et - od et; i/te/još (v.)

Allobrogum - od Allobroges, Allobrogum, m.; Alobrožani, galski narod (im. III. dek.); G.
mn.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

nuper - od nuper; nedavno/nekoć (prlg.)

pacati - od paco, pacare, pacavi; umiriti/podložiti/smiriti (gl.); 3. l. mn. ind. plus. pas.46

erant - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. imp. akt.

46
Glagol paco, pacare u ovom kontekstu znači i pokoriti.

45
Rhodanus - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); N. jd.

fluit - od fluo, fluere, fluxi; teći/istjecati/protjecati/strujati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

isque - od od is, ea, id; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); enk.

non - od non; ne (prlg.)

nullis - od nullus, nulla, nullum, točnije nullis za m.; nijedan (zam-prid.); D./Ab. mn.47

locis - od locus, loci, m.; mjesto/prostor (im. II. dek.); D./Ab. mn.

vado - od vado, vadare; ići/poći/koračati (nepotpuni gl.); 1. l. jd. ind. prez. akt.

transitur - od transeo, transire, transii; prijeći/prelaziti/prolaziti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. pas.

extremum - od extremum, extremi, n.; kraj/krajnja točka/propast (im. II. dek.); N. jd.

oppidum - od oppidum, oppidi, n.; grad (im. II. dek.); N. jd.

Allobrogum - od Allobroges, Allobrogum, m.; Alobrožani, galski narod (im. III. dek.); G.
mn.

est - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

proximique - od proximus, proxima, proximum; najbliži (prid. I. dek.); enk.

Helvetiorum - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); G. mn.

finibus - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); D./Ab. mn.

Genava - od Genava, Genavae, f.; Genava, helvećansko uporište (im. I. dek.); N. jd.48

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

eo - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. jd.

oppido - od oppidum, oppidi, n.; grad (im. II. dek.); Ab. jd.

pons - od pons, pontis, m.; most (im. III. dek.); N. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

47
Može biti dativ ili ablativ množine za sva tri roda, ali u ovom slučaju se radi o muškom rodu jer stoji uz
imenicu locus, loci, m.
48
Radi se o današnjem gradu Ženevi u Švicarskoj, gdje se nalazi čuveni CERN-ov hadronski superudarač.

46
Helvetios - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ak. mn.

pertinet - od pertineo, pertinere, pertui; dopirati/protezati se (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

Allobrogibus - od Allobroges, Allobrogum, m.; Alobrožani, galski narod (im. III. dek.);
D./Ab. mn.

sese - od sese; sebe/se (povratna zam.); Ak. jd.

vel - od vel; ili/ili bolje reći/ili čak/osobito (v.)

persuasuros - od persuadeo, persuadere, persuasi; nagovoriti/uvjeriti (gl.); inf. fut. u mn.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

nondum - od nodus, nodi, m.; čvor/kvrga/vez (im. II. dek.); Ak. jd.

bono - od bonus, bona, bonum, točnije bonus za m.; dobar/prikladan/čestit (prid. I. dek.);
D./Ab. jd.

animo - od animus, animi, m.; duša/ćud/srce/srčanost/hrabrost (im. II. dek.); D./Ab. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

populum - od populus, populi, m.; narod (im. II. dek.); Ak. jd.

Romanum - od Romanus; rimski (prid. I. dek.); Ak. jd.

viderentur - od video, videre, vidi; vidjeti/opaziti/motriti (gl.); 3. l. mn. kon. imp. pas.

existimabant - od existimo, existimare, existimavi; cijeniti/misliti/suditi (gl.); 3. l. mn. ind.


imp. akt.

vel - od vel; ili/ili bolje reći/ili čak/osobito (v.)

vi - od vis, vis, f.; sila/moć/snaga/jačina/vojna sila (im. III. dek); Ab. jd.

coacturos - od cogo, cogere, coegi; stjerati/skupiti/prisiliti (gl.); inf. fut. u mn.

ut - od ut; da (v.)

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

47
suos - od suus, sua, suum, točnije suus za m.; svoj/svoja/svoje (posvojno-povratna zam.); Ak.
mn.

fines - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); Ak. jd.

eos - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

ire - od eo, ire, ii(ivi); ići/hodati/putovati (gl.); inf. prez. akt.

paterentur - od patio, patere; tolerirati/izdržati/biti strpljiv (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp.
pas.

omnibus - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid II. dek.); D./Ab. mn.

rebus - od res, rei, f.; stvar (im. V. dek.); D./Ab. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

profectionem - od profectio, profectionis, f.; polazak/odlazak (im. III. dek.); Ak. jd.

comparatis - od comparo, comparare, comparavi; spariti/izjednačiti/nagoditi se (gl.); 2. l. mn.


ind. prez. akt.

diem - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); Ak. jd.

dicunt - od dico, dicere, dixi; reći/kazati/razložiti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

qua - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd

die - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); Ab. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

ripam - od ripa, ripae, f.; obala (im. I. dek.); Ak. jd.49

Rhodani - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); G. jd.

omnes - od omnis, omne; sav/čitav/cijeli (prid. II. dek.)

conveniant - od convenio, convenire, conveni; skupiti se/sresti se/dogovoriti se (gl.); 3. l. mn.


kon. prez. akt.

49
Misli se na obalu rijeke, a ne mora.

48
is - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N. jd.

dies - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); N. jd.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

a. d. - od ante diem; prije dana (prjd. s. Ak.)

V. (quintum) - od quintus; peti (redni br.); Ak. jd.

Kal. (Kalendas) - od kalendae, kalendarum, f.; kalende, prvi dan u mjesecu po rimskom
kalendaru (im. I. dek.); Ak. mn.

Apr. (Apriles) - od Aprilis, Aprile; travanjski (prid. II. dek.); Ak. mn.50

L. Pisone - od Lucius Pisone; Lucije Pizon (osobno ime)51

A. Gabinio - od Aulo Gabinio; Aulo Gabinije (osobno ime)

consulibus - od consul, consulis, m.; konzul (im. III. dek.); D./Ab. mn.

PRIJEVOD:

[6] Bila su u svemu dva puta kojim su mogli od kuće poći. Jedan preko Sekvanaca, tijesan i
ružan, između brda Jure i rijeke Rone, kojim su se jedva jedna kola mogla provesti. Naime,
bilo se ispriječilo veoma visoko brdo tako da je vrlo malo lјudi moglo da zaustavi prolaz.
Drugi je bio preko naše pokrajine, mnogo lakši i prohodniji, stoga što između zemlјe
Helvećana i Alobrožana, koji su ranije bili pokoreni, teče Rona i ona je na nekoliko mjesta
preko plićaka prohodna. Najudalјeniji grad Alobroga, a najbliži zemlјi Helvećana je Genava.
Od toga gradića pruža se most do Helvećana. Oni su mislili da će Alobroge nagovoriti, jer je
izgledalo da još nisu s rimskim narodom u dobru, ili će ih silom natjerati da ih puste da preko
njihove zemlјe prelaze. Kada je za polazak sve bilo pripremlјeno, ugovore dan kada će se svi
na obali Rone sakupiti. Taj dan je bio 28. ožujak za vrijeme konzula Lucija Pizona i Aula
Gabinija.

50
Kako je rimski Martius (ožujak) imao 31 dan, u tekstu se navodi „peti dan prije travanjskih kalenda”, što se u
hrvatskom prevodi kao 28. ožujak. Martius (ožujak) je kod rimljana bio prvi mjesec u godini.
51
Konzul (zajedno s Gabinijem) u 58. godini prije Krista. Radi se o Cezarovom svekaru.

49
[7] Caesari cum id nuntiatum esset, eos per provinciam nostram iter facere conari, maturat ab
urbe proficisci et quam maximis potest itineribus in Galliam ulteriorem contendit et ad
Genavam pervenit. Provinciae toti quam maximum potest militum numerum imperat (erat
omnino in Gallia ulteriore legio una), pontem, qui erat ad Genavam, iubet rescindi. Ubi de
eius adventu Helvetii certiores facti sunt, legatos ad eum mittunt nobilissimos civitatis, cuius
legationis Nammeius et Verucloetius principem locum obtinebant, qui dicerent sibi esse in
animo sine ullo maleficio iter per provinciam facere, propterea quod aliud iter haberent
nullum: rogare ut eius voluntate id sibi facere liceat. Caesar, quod memoria tenebat L.
Cassium consulem occisum exercitumque eius ab Helvetiis pulsum et sub iugum missum,
concedendum non putabat; neque homines inimico animo, data facultate per provinciam
itineris faciundi, temperaturos ab iniuria et maleficio existimabat. Tamen, ut spatium
intercedere posset dum milites quos imperaverat convenirent, legatis respondit diem se ad
deliberandum sumpturum: si quid vellent, ad Id. April. reverterentur.

ANALIZA:

Caesari - od Caesar, Caesaris, m.; Cezar, ime rimske obitelji u rodu Julija (im. III. dek.); D.
jd.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

id - od is, ea, id, točnije id za n.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ak. jd.

nuntiatum - od nuntio, nuntiare, nuntiavi; proglasiti/javiti (gl.); 3. l. jd. kon. plus. pas.52

esset - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. kon. imp. akt.

eos - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. mn.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

nostram - od noster, nostra, nostrum, točnije nostra za f.; naš/naša/naše (posvojna zam.) Ak.
jd.

iter - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); N./Ak. jd.

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

52
Zajedno s pomoćnim glagolom biti u konjuktivu imperfekta. Nuntiatum također može biti supin, ako stoji sam.

50
conari - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); inf. prez.

maturat - od maturo, maturare, maturavi; dozrijevati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

urbe - od urbs, urbis, f.; grad (im. III. dek.); Ab. jd.

proficisci - od proficiscor, proficisci; kretati/početi/potaknuti (nepotpuni gl.); inf. prez.

et - od et; i/te/još (v.)

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

maximis - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); sup. prid.

potest - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

itineribus - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); D./Ab. mn.

in - od in; u/na (prjd.)

Galliam - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); Ak. jd.

ulteriorem - od utler, ultra, ultrum; (prid. I. dek.); (komp. prid.); Ak. jd.53

contendit - od contendo, contendere, condendi; naprezati se/truditi se/žuriti se (gl.); 3. l. jd.


ind. prez. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

Genavam - od Genava, Genavae, f.; Genava, helvećansko uporište (im. I. dek.); Ak. jd.

pervenit - od pervenio, pervenire, perveni; doći/dospjeti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

provinciae - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); D. jd.

toti - od totus, tota, totum, točnije tota za f.; cio/sav/čitav (prid. I. dek.); D. mn.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

53
Pozitiv pridjeva ulter, ultra, ultrum se ne upotrebljava i on nema značenja, dok komparativ ulterior, ulterius
ima značenje onostranski, onostran. Superlativ glasi ultimus i znači krajnji ili posljednji.

51
maximum - od magnus, magna, magnum; velik (prid. I. dek.); sup. prid.54

potest - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

militum - od miles, militis, m.; vojnik (im. III. dek.); G. mn.

numerum - od numerus, numeri, m.; broj/mnoštvo (im. II. dek.); G. mn.55

imperat - od impero, imperare, imperavi; zapovijedati/naređivati/gospodariti (gl.); 3. l. jd.


ind. prez. akt.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt

omnino - od omnino; sasvim/uopće (prlg.)

in - od in; u/na (prjd.)

Gallia - od Gallia, Galliae, f.; Galija, današnja Francuska (im. I. dek.); N. jd.

ulteriore - od utler, ultra, ultrum; (prid. I. dek.); (komp. prid.); Ab. jd.56

legio - od legio, legionis, f.; legija (im. III. dek.); N. jd.

una - od unus, una, unum, točnije una za f.; dva (glavni br.); N. jd.

pontem - od pons, pontis, m.; most (im. III. dek.); Ak. jd.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

Genavam - od Genava, Genavae, f.; Genava, helvećansko uporište (im. I. dek.); Ak. jd.

iubet - od iubeo, iubere, iussi; zapovijedati/narediti/odobriti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

rescindi - od rescindo, rescindere, rescidi; porušiti/razoriti/srušiti (gl.); inf. prez. pas.

ubi - od ubi; gdje/kako/kada (prjd.)

de - od de; od/iz/sa (prjd. s Ab.)

54
Radi se o akuzativu jednine od pridjeva superlativa maximus za muški rod.
55
Numerum može biti i akuzativ jednine.
56
Ulteriore je ablativ jednine za sva tri roda.

52
eius - od od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. jd.

adventu - od adventus, adventus, m.; dolazak/početak (im. IV. dek.); Ab. jd.

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N./V. mn.

certiores - od certioro, certiorare, certioravi; upozoriti/obavijestiti/informirati (gl.); 2. l. jd.


kon. prez. akt.

facti - od factum, facti, n.; čin/djelo/događaj (im. II. dek.); G. jd.

sunt - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

legatos - od legatus, legati, m.; legat/namjesnik (im. II. dek.); Ak. mn.

ad - od ad; k, do, za (prjd. s Ak.)

eum - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. jd.

mittunt - od mitto, mittere, misi; slati/poslati (gl.); 3. l. mn. ind. prez. akt.

nobilissimos - od nobilis, nobile; slavan/poznat/plemenit (prid. II. dek.); (sup. prid.)

civitatis - od civitas, civitatis, f.; građanstvo (im. III. dek.); G. jd.

cuius - od qui, quae, quod; čiji/čija/čije (odnosna zam.); G. jd.

legationis - od legatio, legationis, f.; izaslanstvo/poslanstvo (im. III. dek.); G. jd.

Nammeius - od Nammeius; Namej, helvećanski poslanik Cezaru (osobno ime)

et - od et; i/te/još (v.)

Verucloetius - od Verucloetius; Verukloecije; helvećanski poslanik Cezaru (osobno ime)

principem - od princeps, principis; prvi/najugledniji (prid. II. dek.); Ak. jd.

locum - od locus, loci, m.; mjesto/prostor (im. II. dek.); Ak. jd.

obtinebant - od obtineo, obtinere, obtinui; držati/zauzimati (gl.); 3. l. mn. ind. imp. akt.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

dicerent - od dico, dicere, dixi; reći/kazati/razložiti (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

53
sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

esse - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); inf. prez. akt.

in - od in; u/na (prjd.)

animo - od animus, animi, m.; duša/ćud/srce/srčanost/hrabrost (im. II. dek.); D./Ab. jd.

sine - od sine; bez (prjd. s Ab.)

ullo - od ullus, ulla, ullum, točnije ullum za n.; ikoji/ikakav/ijedan (prid. I. dek./zam-prid.);
Ab. jd.

maleficio - od maleficium, maleficii, n.; opačina/zločinstvo (im. II. dek.); Ab. jd.

iter - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); N./Ak. jd.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

propterea - od propterea; stoga/zato/jer (prlg.)

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

aliud - od alius, alia, aliud, točnije aliud za n.; drugi/ostali (zam-prid.); N./Ak. jd.

iter - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); N./Ak. jd.

haberent - od habeo, habere, habui; imati (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

nullum - od nullus, nulla, nullum, točnije nullum za n.; nijedan (zam-prid.); N./Ak. jd.

rogare - od rogo, rogare, rogavi; pitati/upitati/moliti (gl.); inf. prez. akt.

ut - od ut; da (v.)

eius - od od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. jd.57

voluntate - od voluntas, voluntatis, f.; volja/želja/namjera (im. III. dek.); Ab. jd.

57
Zamjenica eius u ovom slučaju označuje ženski rod, jer stoji uz imenicu voluntas, voluntatis, f., ali ona može
označavati sva tri roda.

54
id - od is, ea, id, točnije id za n.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N./Ak. jd.

sibi - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); D. jd.

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

liceat - od licet est; slobodno je/dopušta se (nepotpuni gl.); 3. l. jd. kon. prez. akt.58

Caesar - od Caesar, Caesaris, m.; Cezar, ime rimske obitelji u rodu Julija (im. III. dek.); N. jd.

quod - od qui, quae, quod, točnije quod za n.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N./Ak. jd.

memoria - od memoria, memoriae, f.; pamet/pamćenje/um (im. I. dek.); N. jd.

tenebat - od teneo, tenere, tenui; održati/imati/zadržati (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.59

L. Cassium - od Lucius Cassius; Lucije Kasije (osobno ime)

consulem - od consul, consulis, m.; konzul (im. III. dek.); Ak. jd.

occisum - od occido, occidere, occidi; oboriti/sjeći/ubiti (gl.); par. per. pas.

exercitumque - od exercitus, exercitus, m.; vojska (im. IV. dek.); enk.

eius - od od is, ea, id; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); G. jd

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

Helvetiis - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ab. mn.

pulsum - od pello, pellere, pepuli; maknuti/potjerati/razbiti (gl.); par. per. pas.

et - od et; i/te/još (v.)

sub - od sub; pod/do/u/ispod/za (prjd. s Ak./Ab.)

iugum - od iugum, iugi, n.; jaram (im. II. dek.); Ak. jd.

missum - od mitto, mittere, misi; slati/poslati (gl.); par. per. pas.

concedendum - od concedo, concedere, concessi; ustupiti/popuštati/dopustiti (gl.); ger.

non - od non; ne (prlg.)

58
Radi se o bezličnom nepotpunom glagolu, jer se navodi samo u trećem licu jednine i infinitivu.
59
Zajedno s imenicom memoria znači također i pamtiti, odnosno sjećati se.

55
putabat - od puto, putare, putavi; obrezivati/kresati/misliti/cijeniti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

neque - od nec ili neque; i ne/te ne (v.)

homines - od homo, hominis, m.; čovjek (im. III. dek.); N./Ak./V. mn.

inimico - od inimicus, inimica, inimicum, točnije inimicus za m.; neprijateljski (prid. I. dek.);
D./Ab. jd.

animo - od animus, animi, m.; duša/ćud/srce/srčanost/hrabrost (im. II. dek.); D./Ab. jd.

data - od do, dare, dedi; dati/davati/predati (gl.); par. per. pas.

facultate - od facultas, facultatis, f.; sposobnost/mogućnost/prilika (im. III. dek.); Ab. jd.

per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

itineris - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); G. jd.

faciundi - od faciundus, faciunda, faciundum; napravljen/učinjen (prid. I. i II. dek.); G. jd.

temperaturos - od tempero, temperare, temperavi; ublažiti/urediti/upravljati (gl.); par. fut.


akt.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

iniuria - od iniuria, iniuriae, f.; nepravda/nasilje/uvreda (im. I. dek.); Ab. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

maleficio - od maleficium, maleficii, n.; opačina/zločinstvo (im. II. dek.); Ab. jd.

existimabat - od existimo, existimare, existimavi; cijeniti/misliti/suditi (gl.); 3. l. jd. ind. imp.


akt.

tamen - od tamen; ipak/opet/najzad (v.)60

ut - od ut; da (v.)

spatium - od spatium, spatii, n.; prostor/mjesti/vrijeme (im. II. dek.); N./Ak. jd.

60
U hrvatskom jeziku ipak je čestica, dok je u latinskom veznik jer čestice u latinskom jeziku ne postoje.

56
intercedere - od intercedo, intercedere, intercessi; stupiti/doći među što/dogoditi se (gl.); inf.
prez. akt.

posset - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. jd. kon. imp. akt.

dum - od dum; čim/dok/kada (v.)

milites - od miles, militis, m.; vojnik (im. III. dek.); N./Ak. mn.

quos - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. mn.

imperaverat - od impero, imperare, imperavi; zapovijedati/naređivati/gospodariti (gl.); 3. l.


jd. ind. plus. akt.

convenirent - od convenio, convenire, conveni; skupiti se/sresti se/dogovoriti se (gl.); 3. l.


mn. kon. imp. akt.

legatis - od legatus, legati, m.; legat/namjesnik (im. II. dek.); D./Ab. mn.

respondit - od respondeo, respondere, respondi; odgovarati (gl.); 3. l. jd. ind. per. akt.

diem - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); Ak. jd.

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

deliberandum - od delibero, deliberare; razmišljati/vijećati/odlučiti (gl.); Ak. ger.

sumpturum - od sumo, sumere, sumpsi; uzeti/uzimati/upotrijebiti (gl.); par. fut. akt.

si - od si; ako/da/kad (v.)

quid - od quid; što (upitna zam.); N. jd.

vellent - od volo, velle, volui; htjeti/željeti/zahtijevati (gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

Id. - od Idus, Iduum, f.; Ide (im. IV. dek.)61

61
U rimskom kalendaru Ide su 15. dan u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu, a u ostalim mjesecima 13. dan.
Deklinacija za Ide je sljedeća (samo množina); N. Idus, G. Iduum, D./Ab. Idibus, Ak./V. Idus.

57
April. - od Aprilis, Aprile; travanjski (prid. II. dek.)

reverterentur - od revertor, reverti; vraćati se/povratiti se/navratiti se (nepotpuni gl.); 3. l.


mn. kon. imp.

PRIJEVOD:

[7] Kada je Cezaru bilo javlјeno da oni pokušavaju da preko naše pokrajine putuju, požuri iz
grada pa što može bržim maršem krenu u onostranu Galiju i stiže u Genavu. Zatraži od čitave
pokrajine što veći broj vojnika – u onostranoj Galiji bila je u svemu jedna legija – i naredi da
se razori most koji je bio kod Genave. Kada su Helvećani o njegovu dolasku obaviješteni,
pošalјu mu kao legate najuglednije građane, a njih su predvodili Namej i Veruklecije. Nјihova
je dužnost bila da kažu kako im je cilj da bez ikakve hrđave namjere putuju preko pokrajine,
jer nemaju nikakva drugog puta. Stoga mole da im to uz njegov pristanak bude dopušteno.
Pošto je Cezar imao na umu kako je konzul Lucije Kasije ubijen, a vojska mu od strane
Helvećana razbijena i pod jaram stavlјena, smatrao je da to ne treba dopustiti. Držao je,
naime, da se lјudi neprijatelјski raspoloženi, kada im se pruži prilika da preko pokrajine
putuju, neće suzdržati od nasilјa i zločina. Ipak, da bi dobio na vremenu, dok se vojnici
kojima je bio poručio sakupe, odgovori legatima da će uzeti rok za razmišlјanje. Ako što žele,
neka navrate 13. travnja.

58
[8] Interea ea legione quam secum habebat militibusque, qui ex provincia convenerant, a lacu
Lemanno, qui in flumen Rhodanum influit, ad montem Iuram, qui fines Sequanorum ab
Helvetiis dividit, milia passuum XVIIII murum in altitudinem pedum sedecim fossamque
perducit. Eo opere perfecto praesidia disponit, castella communit, quo facilius, si se invito
transire conentur, prohibere possit. Ubi ea dies quam constituerat cum legatis venit et legati ad
eum reverterunt, negat se more et exemplo populi Romani posse iter ulli per provinciam dare
et, si vim facere conentur, prohibiturum ostendit. Helvetii ea spe deiecti navibus iunctis
ratibusque compluribus factis, alii vadis Rhodani, qua minima altitudo fluminis erat, non
numquam interdum, saepius noctu si perrumpere possent conati, operis munitione et militum
concursu et telis repulsi, hoc conatu destiterunt.

ANALIZA:

interea - od interea; međutim/ipak (prlg.)

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. jd.

legione - od legio, legionis, f.; legija (im. III. dek.); Ab. jd.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

secum - od sui, sibi, se, se; sa sobom (povratna zam.); Ab. jd.

habebat - od habeo, habere, habui; imati (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt.

militibusque - od miles, militis, m.; vojnik (im. III. dek.); enk.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

ex - od ex; iz/do/po (prjd. s Ab.)

provincia - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ab. jd.

convenerant - od convenio, convenire, conveni; skupiti se/sresti se/dogovoriti se (gl.); 3. l.


mn. ind. plus. akt.

a - od a; s/sa (prjd. s Ab.)

lacu - od lacus, lacus, m.; jezero (im. IV. dek.); Ab. jd.

Lemanno - od Lemannus, Lemanni, m.; jezero Leman (im. II. dek.); Ab. jd.

59
qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

flumen - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); N. jd.

Rhodanum - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); Ak. jd.

influit - od influo, influere, influxi; utjecati/teći/prodrijeti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

montem - od mons, montis, m.; brdo/gora/planina (im. III. dek.); Ak. jd.

Iuram - od Iura, Iurae, m.; Jura, gorje u Francuskoj (im. I. dek.); Ak. jd.

qui - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); N. jd.

fines - od fines, finium, m.; granica/oblast/zemlja (im. III. dek.); N. jd.

Sequanorum - od Sequani, Sequanorum, m.; pleme Sekvanaca (im. II. dek.); G. mn.

ab - od ab; s/sa (prjd. s Ab.)

Helvetiis - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); Ab. mn.

dividit - od divido, dividere, divisi, divisum; (po)dijeliti/razdijeliti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

milia - od mille; tisuću (glavni br.)

passuum - od passus, passus, m.; korak (im. IV. dek.); G. mn.

XVIIII - od undeviginti; devetnaest (glavni br.)

murum - od murus, muri, m.; zid (im. II. dek.); Ak. jd.

in - od in; u/na (prjd.)

altitudinem - od altitudo, altitudinis, f.; visina (im. III. dek.); Ak. jd.

pedum - od pedum, pedi, n.; stopa (im. II. dek.); Ak. jd.

sedecim - od sedecim; šesnaest (glavni br.)

fossamque - od fossa, fossae, f.; jarak (im. I. dek.); enk.

60
perducit - od perduco, perducere, perduxi; provesti/sagraditi/iskopati (gl.); 3. l. jd. ind. prez.
akt.

eo - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ab. jd.

opere - od opus, operis, n.; radnja/posao/djelo (im. III. dek.); Ab. jd.

perfecto - od perfectus, perfecta, perfectum; potpun/završen (prid. I. dek.); Ab. jd.

praesidia - od praesidium, praesidii, n.; obrana/zaštita (im. II. dek.); N. mn.

disponit - od dispono, disponere, disposui; razmjestiti/razmještati/rasporediti (gl.); 3. l. jd.


ind. prez. akt.

castella - od castellum, castelli, n.; logor/tvrđava/kula (im. II. dek.); N. mn.

communit - od communio, communire, communivi; utvrditi/ograditi/braniti (gl.); 3. l. jd. ind.


prez. akt.

quo - od qui, quae, quod, točnije qui za m.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd.62

facilius - od facilis, facile; lak/lagan (prid. II. dek.); (prid. u komp.)

si - od si; ako/da/kad (v.)

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

invito - od invitus, invita, invitum, točnije invitus za m.; nerado/preko volje (prid. I. dek.);
D./Ab. jd.

transire - od transeo, transire, transivi; prelaziti (gl.); inf. prez. akt.

conentur - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. prez.

prohibere - od prohibeo, prohibere, prohibui; odvraćati/prijećiti (gl.); inf. prez. akt.

possit - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. jd. kon. prez. akt.

ubi - od ubi; gdje/kako/kada (prjd.)

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N. jd.

62
Zamjenica quo također može biti i ablativ jednine za srednji rod.

61
dies - od dies, diei, m; dan (im. V. dek.); N. jd.

quam - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ak. jd.

constituerat - od constituo, constituere, constitui; sastavljati/utemeljiti (gl.); 3. l. jd. ind. plus.


akt.

cum - od cum; s/sa (prjd. s Ab.)

legatis - od legatus, legati, m.; legat/namjesnik (im. II. dek.); Ab. mn.

venit - od venio, venire, veni; doći/dolaziti/prispjeti (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

legati - od legatus, legati, m.; legat/namjesnik (im. II. dek.); N. mn.

ad - od ad; k/do/za (prjd. s Ak.)

eum - od is, ea, id, točnije is za m.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); Ak. jd.

reverterunt - od reverto, revertere, reverti; vraćati se/povratiti se (gl.); 3. l. mn. ind. per. akt.

negat - od nego, negare, negavi; negirati/odbiti/poricati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

se - od sui, sibi, se, se; se (povratna zam.); Ak. jd.

more - od mos, moris, m.; običaj/pravilo/zakon (im. III. dek.); Ab. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

exemplo - od exemplum, exempli, n.; primer/uzor/pravilo (im. II. dek.); Ab. jd.

populi - od populus, populi, m.; narod (im. II. dek.); G. jd.

Romani - od Romanus; rimski (prid. I. dek.); G. jd.

posse - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); inf. prez. akt.

iter - od iter, itineris, n.; put/putovanje (im. III. dek.); N./Ak. jd.

ulli - od ullus, ulla, ullum, točnije ullum za n.; ikoji/ikakav/ijedan (prid. I. dek./zam-prid.); D.
jd.

62
per - od per; kroz/po/preko (prjd. s Ak.)

provinciam - od provnicia, provinciae, f.; pokrajina/područje/provincija (im. I. dek.); Ak. jd.

dare - od do, dare, dedi; dati/davati/predati (gl.); inf. prez. akt.

et - od et; i/te/još (v.)

si - od si; ako/da/kad (v.)

vim - od vis, vis, f.; sila/moć/snaga/jačina/vojna sila (im. III. dek); Ak. jd.

facere - od facio, facere, feci; činiti/raditi (gl.); inf. prez. akt.

conentur - od conor, conaris; kušati/odlučiti se (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. prez.

prohibiturum - od prohibeo, prohibere, prohibui; odvraćati/prijećiti (gl.); par. fut. akt.

ostendit - od ostendo, ostendere, ostendi; pružiti/pokazivati (gl.); 3. l. jd. ind. prez. akt.

Helvetii - od Helvetii, Helvetiorum, m.; Helvećani (im. II. dek.); N. mn.

ea - od is, ea, id, točnije ea za f.; on/ona/ono (pokazna zam. u službi osobne); N. jd.

spe - od spes, spei, f.; nada (im. V. dek.); Ab. jd.

deiecti - od deicio, deicere, deieci; oboriti/srušiti/protjerati (gl.); par. per. pas.63

navibus - od navis, navis, f.; brod/lađa (im. III. dek.); D./Ab. mn.

iunctis - od iungo, iungere, iunxi; spojiti/složiti/sjediniti (gl.); par. per. pas.

ratibusque - od ratis, ratis, f.; splav/brod/lađa (im. III. dek.); enk.

compluribus - od complures, complura; mnogi (prid. II. dek.); D./Ab. mn.64

factis - od factum, facti, n.; čin/djelo/događaj (im. II. dek.); D./Ab. mn.

alii - od alius, alia, aliud, točnije aliud za n.; drugi/ostali (zam-prid.); D. jd.

vadis - od vadum, vadi, n.; pličina/plićak/dno (im. II. dek.); D./Ab. mn.

Rhodani - od Rhodanus, Rhodani, m.; rijeka Rona (im. II. dek.); G. jd.

63
Zajedno s imenicom spe, glagol deicio znači doslovno izgubiti nadu.
64
Dativ ili ablativ množine za sva tri roda. Pridjev complures ima samo množinu.

63
qua - od qui, quae, quod, točnije quae za f.; koji/koja/koje (odnosna zam.); Ab. jd

minima - od parvus, parva, parvum; malen (sup. prid.); N. jd.

altitudo - od altitudo, altitudinis, f.; visina (im. III. dek.); N. jd.

fluminis - od flumen, fluminis, n.; rijeka (im. III. dek.); G. jd.

erat - od sum, esse, fui; pomoćni glagol biti (gl.); 3. l. jd. ind. imp. akt

non - od non; ne (prlg.)

numquam - od numquam; nikada (prlg.)

interdum - od interdum; katkad/ponekad (prlg.)

saepius - od saepe; često (komp. prlg.)65

noctu - od noctu; noću (prlg.)

si - od si; ako/da/kad (v.)

perrumpere - od perrumpo, perrumpere, perrupi; provaliti/prodrijeti (gl.) inf. prez. akt.

possent - od possum, posse, potui; moći (nepotpuni gl.); 3. l. mn. kon. imp. akt.

conati - od conatum, conati, n.; pokus/pothvat (im. II. dek.); G. jd.

operis - od opus, operis, n.; radnja/posao/djelo (im. III. dek.); G. jd.

munitione - od munitio, munitionis, f.; opkop/obzidavanje (im. III. dek.); Ab. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

militum - od miles, militis, m.; vojnik (im. III. dek.); G. mn.

concursu - od concursus, concursus, m.; sukob/sraz/borba (im. IV. dek.); Ab. jd.

et - od et; i/te/još (v.)

telis - od telum, teli, n.; oružje za navalu (im. II. dek.); Ab. mn.66

65
Kao i pridjevi i prilozi se u latinskom jeziku mogu deklinirati. Komparativ priloga uvijek završava na -ius, dok
superlativ na -e. Na primjeru priloga saepe komparacija glasi: poz. saepe, komp. saepius, sup. saepissime.
66
U tu kategoriju oružja spadaju strijele, koplja, sulice, mačevi, buzdovani i slično.

64
repulsi - od repello, repellere, repuli; odbaciti/potisnuti/odbiti (gl.); par. per. pas.

hoc - od hic, haec, hoc; točnije hoc za n.; ovaj/ova/ovo (pokazna zam.); Ab. jd.

conatu - od conatus, conatus, m.; trud/pokušaj (im. IV. dek.); Ab. jd.

destiterunt - od desisto, desistere, destiti; odustati (gl.); 3. l. mn. ind. per. akt.

PRIJEVOD:

[8] U međuvremenu, sa onom legijom koju je uza se imao i s vojnicima koji su se iz pokrajine
bili okupili, od jezera Lemana, koje u rijeku Ronu utiče, do planine Jure, koja dijeli zemlјu
Sekvanaca od Helvećana, izvede zid od devetnaest tisuća koraka, a visok šesnaest stopa i
iskopa jarak. Pošto je taj posao završio, rasporedi straže i utvrdi logor kako bi ih lakše,
ukoliko protiv njegove volјe pokušaju preći, mogao spriječiti. Kada je došao onaj dan, koji je
s legatima utvrdio i kada su legati kod njega navratili, izjavi da prema običaju i praksi
rimskoga naroda ne može nikome prolaz dozvoliti i stavi do znanja da će ih, ukoliko pokušaju
silu upotrijebiti, spriječiti. Helvećani, prevareni u takvoj nadi, povezaše lađe i napraviše
mnoge splavove na nekim plićacima Rone, kuda je bila najmanja dubina rijeke, ponekada
danju a češće noću, pokušaju ako bi mogli da provale, ali zbog jakih utvrda i naleta vojnika, a
uz to i strijelama ometani, odustanu od takve namjere.

65