You are on page 1of 43
TJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU =_- MONUMENTA TURCICA HISTORIAM SLAVORUM MERIDIONALIUM ILLUSTRANTIA ‘Tonyus? primus Serija I ZAKONSKI SPOMENICI Sv. 1 RANUN! | RANUN-NAME ZA BOSANSKI, HERCEGOVACKI, ZVORNICKI, KLISKI, CRNOGORSKI | SKADARSKI SANDZAK Saopitavaju Dr. Branislay Durdev, Nedim Filipovié, Hamid Hadiibesié, Muhamed Mujié i Dr. Hazim Sabanovié SARAITEVO 1957 Dr. BRANISLAV ee BUI RDEV, NEDIM FILIPOVIC I HAMID HADZIBEG: Ic Filogofeki fakultet Sarajevo H 605 05 bow wun Mi i coarss tamparski 2aved sVeselin Mi Ss! Zi i: lin Musietax, Sarajevo (Za Hampariju PB, Grinfalden é Grinfelder) PREDGOVOR -..-+ be re heer pecrhede ot Wks . yvoD. | eS W/Rte Gs vie oa i tee A Zaxonski spoméntel 2a Bosna i Hercopovinu 0. 62> +s * I Kanani 2a Bosnu i Hercegovinu iz XV vijeka (Nedim Filipovic) - rs +) Kanun 0 Viasima Hercegovatikos sandialca iz. 1477 godine 2 ) Kaun viasima oblasti Pavlovita iz 1489 godine «<2 = = > 7 > 2 3) Kanan o viasime Kraljeve gemije iz 1480 goiline «= = <2 * 3 4) Kanun vudnika Kreteva iz 1409 godine. - = - = = * J tape csiy Agee 9 Kanai o rudniku Fojhicl + nfegovint pomoénim rudnicima Dedeviel Paes or ea SIT Ee 15 1 Kanun-nama Bosunskog eandiica ix 1516 godine (Dr Hazim Sabanovi®) - 18, mr Kanun-noma 7a Bosansia sandiaik fa 1530 godine (Dr Branislav purdev). 34 v Kanun-nama za Bosanski, Hereegovatki i Zvornitht sandiale 1530 {odine (Dr Branisiey Durdev) ~~ - GPR Lin aatcce ae a3 Xanun-nama Bosanskog sandZaka iz 1642 godine (Dr Havin Sabanovid) . vi Bosanska tkanun-nama iz 1585 godine (Hamid Heditibegic) « - - «~~ vit Kanun-nama Zvornitkog sandZaka 1z 1948 godine (Nedim Filipovic) + « « e vit 5 Zalkon 0: carini ‘Srbrenice (Nedion Bitipovie)) 7 pie 7h 12k x Kanun-nama Kliskog sandlaka i 1574 godine (Nedim Fitipovié) “++ + = 12 x Kenunnama 2a Hereegovatki sandiak iz 1037-88 qodine (Hamid FReSeR GHG) 1) ies sess este marred toa ee ut q 1 HERCEGOVINU IZ XV VIJEKA Od materijala koji je pripremljen za ova kniigy hronoloski su najstariji kenuni koji Se ‘odnose na viahe Hereegovaélcog i Bosan- kiog sandzalka i kanuni radniékih trgove Kreseva i Fojnice. U opSir- nom defleru Hercegovat iz 1477 godine dat je kanun aha te oblasti. U sumarnom deftenu i kanun viaha Oblasti Pavlovic gor toga sandzaka iz 1489 donosi kanun viaha Kraljeve zemlje. Medu- gobno uporedeni, ti kanuni pokazuju da su njihove odredbe o vla~ Sima gotovo istovjetne. Ovevidno je da su u tim, kanunima preuzele fake stare odredbe o viasima. To je poredenje tih kanuna sa Slitnim kenunima 0 viasima drugih Kanuni o qudnitkim trgovima K KANUNI ZA BOSNU Srbiji i Bosni postojalli pisani mudnitkim ingovima, 4 njegov: oénim rudnicima i rudnicie toga taj Ikanun pretstavija dragocjen, izvor stonova i zalona a novi, aSih_srednjevjelaynih u: 4) © polosaju rudarskog mijesta Srebrenice, 0 asrebrenitkam zakonuc, Platanju caline o tom miesta u doba prile turskog oavolen}a viltes ‘Tatomit vr é, Srebrenica u srednjem veku, Gl. Zem, muzeia 1, ae radu kaze se de su Visoke, Detev' Fojnica i Kreser n radu kage *Catn 10). Ruderska tkolonija u Srebrenici imela je svoie 9 Pesebnom polozat Widjeti: HW. Kresevijakovié, Vares i Hereegovini do 1891 godine,

You might also like