You are on page 1of 14

Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama

u okviru austrougarske armije 1878.–1918.

Zijad Šehić

N
akon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. austrougarska administraci-
ja je poduzela brojne privredne, socijalne i kulturno-političke mjere, s
ciljem da se u okupiranom području osigura vlast i istovremeno očuva
paritetan utjecaj Austrije i Ugarske. S obzirom na formalni sultanov suvereni-
tet, međunarodno-pravni položaj Bosne i Hercegovine je nakon okupacije ostao
neriješen a njen položaj unutar Monarhije i odnos prema Austriji i Ugarskoj ne-
dovoljno definiran, što je otežavalo učvršćenje njihove vlasti. Vojni krugovi su
Bosnu i Hercegovinu smatrali kao zadobijeni teritorij, koji je što prije trebalo
asimilirati sa ostalim dijelovima države.
Važno mjesto u planovima političkih struktura Monarhije imala je namjera
proglašenja Vojnog zakona za Bosnu i Hercegovinu i podizanje regruta, čime bi
se uspostavio instrument čvršćeg vezivanja za Monarhiju. Za provođenje regruta-
cije trebalo je osigurati lojalno držanje Porte. Iako je ona bila saglasna sa Vojnim
zakonom, pokušala je da nametne takve uvjete regrutacije koji ne narušavaju
sultanov suverenitet nad Bosnom i Hercegovinom. Osmanski poslanik u Beču,
Edhem-paša, izjavio je ministru Kalnokyju da Porta ne namjerava protestirati
protiv Vojnog zakona, ali je sultanu neugodno da bosanskohercegovački regruti
treba da polažu zakletvu austrijskom caru. S tim u vezi je pitao da li se ona može
izostaviti ili naći neka druga forma. Osim toga izrazio je želju da se bosansko-
hercegovački vojnici ne uključuju u zajedničku vojsku nego da se upotrijebe za
žandarmerijsku službu i da se muslimanskim regrutima poštuju vjerski običaji i
da im se omogući da nose fes. 

Hamdija Kapidžić, Položaj Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske uprave (državno­-
-pravni odnosi), Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta, IV, Sarajevo 1968., 59-62.
Vidi: M. Imamović, Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878.–1914., Sara-
jevo 1976., 27. 
Tomislav Kraljačić, Mjere Kalajevog režima na pacifikaciji ustaničke oblasti, Naučni skup: Sto
godina ustanka u Hercegovini, ANU BIH, (Sarajevo 21. i 22. XI 1982), Sarajevo 1983., 37. 
Ibidem, 37-38.

Godišnjak 2006 / 309

U Zakonu za odbranu izrečene su najšire olakšice i oslobađanja. trebalo pročitati na sjednici Upravnog medžlisa i sjednici gradskog predstavništva u Sarajevu. mast i vino. a na oba bajrama da mogu ići u džamiju jedan sat prije izlaska sunca.  H.ŠEHIĆ Vojni krugovi sa carem na čelu smatrali su da vojnu obavezu treba uve- sti što prije.. Zbog poštivanja religioznih običaja. u kojem je naglasio da se “bez oružane sile ne može očuvati mir u zemlji. Sarajevo 1958. a da se ne zamijeni sa drugim. ukoliko te predmete ne dobavlja erar. da u vršenju vojne službe niko neće biti spriječen u vrše- nju svojih vjerskih dužnosti.. Muslimanskim vojnicima se. Ako vojnik musliman umre. Muslimanskim vojnicima je dozvoljeno da hranu posebno pripremaju i za to potrebne predmete sami kupuju. Uvažavajući vjerske slobode muslimana u punom obimu. novembra 1881. bubnjevi ili trube. prema okružnici Zemaljske vlade od 5. regrutiraju pripadnici sve tri konfesije. XI 1881. U diskusijama su prevagu odnijeli vojni krugovi sa carem na čelu i zaključeno je da se u jesen uvede vojna obaveza i da se. a zemlja od neprijatelja izvana. Naredba 235. uključenje muslimanskih vojnika u njene redove je zahtijevalo da se donesu specifične odredbe. trebalo ga je zamijeniti sa novim. Provizorni Vojni zakon u Bosni i Hercegovini proglašen je 4. imalo je po- sebnu oznaku. stupe dužnost i da im bez razlike na vjeru pripadne čast da u odbranu svoje otadžbine nose oružje. CV za BiH od 4. K. sposobni za odbranu. Kapidžić. 80-81. Nr 2.679. Ako bi se takvo posuđe u smislu vjerskih propisa “onečistilo”. trebalo omogućiti da mogu petkom u džamiji klanjati džumu od 11 do 13 sati. Ministarstvo rata je donijelo Naredbu o postupcima prema mu- slimanskim vojnicima za vrijeme trajanja aktivne vojne službe. u. novembra 1881. k. Vojnim odjeljenjima bosanskohercegovačkih vojnih obveznika trebalo je za uzimanje abdesta dati dovoljan broj bakrenih zdjela (čaša) i vrčeva (ibrika). Hercegovački ustanak. kao i tri dana Ramazanskog bajrama i četiri dana Kurban-bajrama. na sahrani se nije trebala dodjeljivati muzika. kada nisu u službi. povodom proglasa provizornog odbrambenog zakona za BiH. održanoj 20. augusta 1881. 695. Istovremeno. iz finansijskih razloga. da bi se regrutiranjem bosanskohercegovačkih nadoknadio onaj broj vojnika Monarhije koji su bili angažirani za održavanje reda i mira u zemlji. Rane koje su do- nijeli protekli događaji tek treba da zarastu. u. koji je car sankcionirao.. Za klanjanje se trebao urediti poseban prostor (hodnik. Oni su dobivali novo posuđe za kuhanje. Zbornik zakona i naredbi za BiH 1881. iako se klanjanje moglo obavljati i vani. soba u kasarni). Na sjednici Zajedničke vlade.. štititi život i imetak stanovnika. koju je. Ta naredba je predviđala da je muslimanskim vojnicima petak predviđen za odmor. vojsku. diskutirano je o objavljivanju Vojnog zakona.”  Budući da su religiozne potrebe i običaji bosanskohercegovačkih vojnih ob- veznika kršćanske i jevrejske vjeroispovijesti bili sadržani u propisima za K. 310 / Godišnjak 2006 . pa je došlo vrijeme da sinovi zemlje. car Franz Joseph je uputio proglas stanovništvu Bosne i Hercego- vine. k. trebalo je stalno imati u vidu da je muslimanima zabranjeno trošiti svinjsko meso.  Provizorni zakon.

63. komandi i ureda.. Dječerma tamnomodra s jednim redom od 13 koma- da krugljastih dugmadi od mjeda. mestve crne (čifte kundur). U slučaju mobilizacije kod svake armijske Vrhovne komande je bio predviđen je- dan vojni rabin koji se starao za vjerske funkcije vojnika kod trupa.  Ferdinand Schmid. Istovremeno je propisana odjeća za vojnog imama: Fes crven sa bijelim sarukom (ahmedijom) i crnom kitom od svilenih resa. Vojni kapelan je bio duhovni otac puka. Za jevrejske vojnike u miru nije bio predviđen “dušebrižnik”. god. koje je imalo poseban status u vojsci i bilo rangirano prema funkcijama i vojnim činovima. 2. bila predviđena dva vojna imama. u nj se spremaju 4 vjerozakonska ćitaba.. nadalje. vojske. 202. 290-292. Armée-Verordnungs-Blatt. vojnim bolnicama je trebalo dodijeliti bosanskohercegovačke vojnike da se podučavaju njegovanju bolesnika i da. 715.698 präs. Nakon uključenja Bosne i Hercegovine u vojnu organizaciju Monarhije. Nr. Predviđeno je da se nakon uspostave bosanskohercegovačkih odjeljenja za obavljanje vjerskih obreda ime- nuju dva vojna imama. Godišnjak 2006 / 311 .10 Naredne godine. je predložio da se za vojnog imama imenuje hodža hadži-Mehmed Kokić iz Zenice. decembra  Behandlung der Mohamedaner während der active Dienstzeit.. Remen širok 2. Za obavljanje “dušebrižništva” kod katoličkih vojnika u Bosni i Hercegovini su bili određeni jedan vojni svećenik. Institucija vojnog “dušebrižništva” imala je dugu tradiciju u austrijskoj vojsci. Nakon prve vojne obu- ke. ublažavajući nevolje i grozote prouzrokovane ratom. Kovčežić (sandučić) od crne kože. u bosanskohercegovačkim odjeljenjima se umjesto zapovijedi “klekni na molitvu” trebala koristiti zapovjed “na molitvu”.5 cm ima biti od crvena safijana i presvučen srebrnom trakom. 375-377.5 m širok ćilim za klanjanje (serdžada). nego se “dušebrižništvo” vršilo posredstvom lokalnog rabina. XI 1881. 10 Sammlung der Gesetz und Verordnungen für Bosnien und Hercegowinas 1882. nanoga- vice treba da se spram donjeg kraja suzuju. 208. To mu služi za pohranu Kur’ana te se nosi na desnom ramenu spram lijeve strane. a uz to mora imati dva metra dugačak i 1.. obave vjerske obrede. kada nema imama. dijeleći se u aktivni i rezervni vojni sastav. Za obavljanje vojnog “dušebrižništva” kod muslimana su već u provizornom Vojnom zakonu iz 1881. Na kraju. Pas će mu biti crven (krmezi). sarajevski muftija Hilmi ef. i šal koji se omota oko struka. sa rangom vojnog kapela II klase. Kod pravoslavnih vojnika je od 1896.. U slu- čaju rata potreba za vojnim “dušebrižnicima” se pokrivala iz rezervnog sastava. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. jaka i okrajak na rukavima bročast na rukavima duž šava po rubu nastavka bit će tri zlatna traka. kr. Das Heeresrecht der österreichisch-ungarischen Monarchie. 1882.  Ibidem. dva vojna kurata i šest vojnih kapelana. gornja haljina – tamnomodro džube od sukna do ispod koljena oblikom običajnim u muslimana. uve- dena je institucija vojnog “dušebrižništva” i uspostavljen je poseban okrug za “dušebrižništvo”. 5. bio sistematiziran jedan vojni nad- sveštenik sa šest vojnih kapelana. (Z.  Ibidem. zadužen za pružanje utjehe vojnicima ne samo u miru nego i u vrijeme krvavih borbi. tamnomodre prostrane šalvare od sukna.. Wien-Leipzig 1903. Wien. Mushavska kesa o prekoramku nalika nabojnjači konjičkih časnika c./ 9). pošto se prema Kur‘anu pokop trebao obaviti u tišini. Taj prijedlog car je potvrdio odlukom 1.

u unutrašnjost Mo- narhije i uspostave bosanskohercegovačkih pukova 1894. 1896.15 Učesnik u francuskoj naučnoj ekspediciji. Heer und Kriegsmarine 1888. 1888. Sjedište im se nalazilo u štabnim stanicama če- tiri bosanskohercegovačka puka u Beču. vojni “dušebrižnici” su provodili opismenjavanje i vodili kurs vjeronauke. 1901.) k. Osim toga obavljali su pokop poginulih vojnika prema vjerskim običajima. 1987. 16.(u. Tekst zakletve je glasio: Zaklinjem se Bogu Svemogućem.. Armée-Gliederung und Aufgabenstellung 1866. Kriegs-Ministerium (KM) 34 -11/1. Na kursevima. 18. pa su je oni posebno polagali. I sam čin polaganja zakletve je prilagođen musliman- skim vojnicima.13 U takvom načinu polaganja zakletve sadržan je duboki filozofski smisao značenja islama kod bosanskohercegovačkih muslimana.. 15 Anton Wagner. Armée-Verordnungs-Blatt. Geschichte der Militär-Seelsorge. 535.) 14 Emerik Bielek. Miltär-Imam.. Bataljonima smještenim u Bosni i Hercegovini su dodijeljeni “dušebrižnici” iz civilnog sasta- va. k. ukoliko to nije dovodilo u pitanje jedinstvo armije. pa se sa zakletvom Bogu povezivala dužnost prema caru. Wien.. Nakon premještanja bosanskohercegovačkih trupa 1891. u toku borbe su trebali da ohrabre vojnike i podsjete ih na savjesno i požrtvovano vršenje vojničke dužnosti. Grazu i Trstu. koji su vojnici sa fesom na glavi tiho ponavljali i na kraju njen zna- čaj potcrtavali riječima “vallahi billahi”. 312 / Godišnjak 2006 . U miru su vojni “dušebrižnici” imali značajnu ulogu pri provođenju regrutacije. Wien. vojni “dušebrižnici” su ulazili u osnovni sastav bosanskohercego- vačkih jedinica.11 Nekoliko godina kasnije.. na mjestima za previjanje trebali su da tješe ranjene.. Bošnjaci dolaze. 1889. Za vrijeme vojne službe trebali su vojnike stalno podsjećati na ispunjavanje dužno- sti. u: Die Habsburger Monarchie. organiziranim kod jedinica za vrijeme služenja vojnog roka. bis 1914. Die k. stalno ih podsjećati da je zakletva svetinja i da se treba žrtvo- vati za cara. u njihov sastav su imenovani vojni “dušebrižnici”. 655.. u... decembar 1882. rezimirao je rezultate austrougarske uprave u 11 Kriegs-Arhiv Wien (KA-W). Za vrijeme borbenih dejstava nisu se smjeli udaljavati od jedinice. 13 Cirkular – Verordnung. regulirane su njihove dužnosti i obaveze u ratu i u miru. X 1893.. Wien. pa je tako uspostavljen me- hanizam koji je osiguravao njegovu punu lojalnost. poštivanje zakona i izvršavanje naredbi nadređenih. 41.14 Vojni “dušebrižnici” su imali izuzetno značajnu ulogu u izgradnji moralnih i vojničkih osobina bosanskohercegovačkih vojnih obveznika. Budimpešti. Wien.ŠEHIĆ 1882. Schachinger. Odredbama Zako- na o “dušebrižništvu” iz 1887. Bd V. 1. 12 Schematismus für k. hodža Mehmed Bećiragić iz Sarajeva. Kao glavni zadatak su trebali kod vojnika razvijati patriotizam prema Monarhiji.. Imam sa Kur’anom u ruci čitao je tekst zakletve.. (W. koja je posjetila Bosnu i Herce- govinu 1898.12 Za muslimanske vojnike se činilo sve što je moguće. i da ću sve zapovijedi mojih nadređenih i viših poštovati čak i u opasnosti po vlastiti život.. da ću biti vjeran Njegovom Veličanstvu caru i kralju Franzu Josephu I. U kaznenim ustanovama su trebali da uvjere vojnika u neispravnost njihovog postupka i da zbog kršenja discipline izraze pokajanje. Od 1911. imenovan je i drugi vojni imam. Jervais Courtelmon. Kršenje jedne obaveze povlačilo je za sobom kršenje druge. 210. Nr 99. Das Bewafnete Macht.

Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. gdje se nije moglo saglasiti ni u tome da se izgradi jedna džamija u Parizu. 1962. 1914. koji je učinjen obaveznim.20 General Potiorek je posebno vodio računa da oduševljenje muslimanskog sta- novništva iskoristi za ratne ciljeve Monarhije. Sarajevo... 191. 17 Sarajevski list.. koji su se pobrinuli da se mobilizacija provede u redu i miru. 205. Muftis Neuernenung.17 U prvoj ratnoj godini bio je posebno jak utjecaj vojnih “dušebrižnika” ka- pelana. značajna uloga pripala je vjerskim poglavarima u Bosni i Hercegovini. 29. 183. plačući govori da “gazeći kao koza stalno upućuje samo molitvu Allahu da ga artiljerija ubije.” Sa žaljenjem je konstatirao odsustvo takve politike u Francuskoj. 19. august 2. 18 Kada kapetan Pero Blašković na talijanskom ratištu sretne muslimana koji gladan i žedan vuče top na daleko brdo. ZMF. Sa Bošnjacima u svjetskom ratu. jer to nije život”. u njegovim riječima oslikava se stav prema vojnoj obavezi: zakletva Bogu i caru. Militär-Seelsorger.. april 1914.u. Sarajevo. br. pješadijske divizije. Ridžanovića za muftiju mostarskog okruga. Godišnjak 2006 / 313 . pranja na molitvi i posta. prišlo se provođenju odredbi § 144. 6. motiv je koji je pokretao vojnike na podnošenje nadljudskih napora. Muftića sarajevskog okruga. 14. 19 ABH. br. novembar 1914.. koja broji na milione muslimana..19 Poseban značaj u provođenju mobilizacije pripao je vjerskim službenicima. oktobra 1914. Beč. 13. br. Kurta travničkog i hadži hafiza Jusufa Zia ef. provođenju vojne obaveze i njihovog pridobijanja muslimana: “Ništa nije bilo zanemareno.k. Muhameda Ševketa ef..u.479. ZMF. potcrtan mišlju o ispaštanju zbog prekršene zakletve caru i kralju. hadži hafiza Ibrahima ef. 13. armije. august 1914. reisu-ulemi Čauševiću. jer jedna uključuje drugu. a istovremeno je hafiz Abdulah ef. Todor Jungić iz Sarajeva imenovan je za pravoslavnog vojnog nadsveštenika kod 6. Jedna francuska naučna ekspedicija u Bosni i Hercegovini 1898. rezimirajući sa tugom u srcu koliki put ona treba da pređe da bi došla do rezultata koje je postigla Monarhija. kojim je bilo predviđeno imenovanje 6 muftija. arhie- piskopu i mitropolitu Evgeniju Letici i mostarskom biskupu Mišiću. Jahića banjalučkog okruga. nastojeći da se to manifestira u 16 Midhat Šamić. imama i rabina na vojne obveznike.. koja je podešena prema njegovim običajima. 368). Beograd 1939.693. Glasnik orga- na arhivskih ustanova i društva arhivista BiH. 14. Zajedničko ministarstvo finansija imenovalo je šest muftija i to hadži Abdulaha ef. Maglajlića tuzlanskog.16 Nakon izbijanja rata i proglašenja mobilizacije 1914. Nakon što je Ulema medžlis predložio kandidate za tu funkciju.. koristeći pri tom priliku da se u bosanskohercegovačkim jedinicama širi patriotizam i naglasi vezanost za Monarhiju. 1914. Sve je do izgradnje jedne džamije u Beču – bilo učinjeno u cilju da se izbje- gnu diskriminacija. 184. Ministarstva rata i careve odluke od 31. budući da mu je ostavljen fes.18 Na prijedlog K. Blašković.. ni u pogledu vršenja molitve. žaljenje. K. 20 ABH. august 2. i svako opravdanje kršenja discipline kod ove djece islama. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovi- nu. ni što se tiče hrane muslimanskih vojnika. Pred izbijanje rata. Kurbegović imenovan za vojnog muftiju II klase kod 25. (P. Statuta o kulturnoj autonomiji islamske zajednice iz 1909. što je imalo presudan značaj na njihovo držanje na frontu i podnošenje nadljudskih napora. ni same njegove unifor- me.. Salima ef.k. Betr. 2. Ministarstvo rata Zajedničkom mini- starstvu finansija.

. br.25 21 KA-W. gdje je proučena dova za pobjedu vojske i mornarice. 23 Sarajevski list. novembar 1914. Povodom ulaska Velike Britanije u rat.23 Vlada je razaslala štampi pro- glas o “svetom ratu”. žene. 314 / Godišnjak 2006 . Ratovati nisu morali djeca. Zabranjeno je svako unakazivanje neprijatelja. učena je dova protiv Britanaca. svi muslimani su bili dužni učestvovati u ratu. robovi. kao i u mu- slimanske zemlje. održao je svečani govor na posebno ukrašenom podiju. Porta je u početku pokušala da se približi silama Antante. 18. ali ako bude drukčije pa neprijatelj pobijedi. 1.22 Ulazak Osmanskog carstva u rat. Rumuniju. Taj čin je fotografiran. Uporedi: Wolf Dieter Bihl.. Uskoro se pokazalo da Rusija nije mnogo držala do toga. 14. 152-153. 26. K. Nr 136. Wien. u svim džamijama u Bosni i Hercegovini učene su dove za pobjedu Centralnih sila. augusta. novembar 1914. To je Njemačka odmah iskoristila i već 2. kojom se proglašava “sveti rat”. Reisul-ulema Čaušević. Svi muslimani su pozvani da u ratu uzmu učešća na strani Centralnih sila. 278. U Ca- rigradu.ŠEHIĆ svakom pogodnom trenutku. Nakon izbijanja rata. Sultan je naredio da se pro- glas raširi u sve muslimanske zemlje. imao je značajne poslje- dice na zbivanja na jugoistoku Evrope.. novembra 1914. novembra 1914. a na osnovu te fetve sultan proglašava rat.24 Prema šerijatu. “džihada” pokazati da je njihovo mjesto u ovom ratu na strani Centralnih sila. Iako je ministar rata Enver-paša bio najutjecajniji i lično naklonjen Nijemcima. august 1914. Afganistan i druge da joj se pridruže. br. 17. onda može žena a da ne pita svoga muža i rob da ne pita gospodara.. 1982.. 1. nakon molitve za cara u Carevoj džamiji u Sarajevu. prema dogovoru generala Potioreka sa reisul-ulemom i vakufskim direktorom Šerifom Arnautovićem.21 Nakon Sarajevskog atentata carigradska vlada se uvjerila da neće moći izbjeći ulazak u rat. da bi se nakon toga masa svijeta uputila pred Ministarstvo rata i pred Portu. 2. Nachlas Potiorek. sve do Indije. Polagala je velike nade i na ugled sultana kao vjerskog poglavara cijelog muslimanskog svijeta od 300 miliona osoba i da će proglašenjem “svetog rata”. prema mulketi. 25 Sarajevski list. Beograd 1968. 8. Ako se neprijatelj pobi- jedi time je rat dovršen. 290. 1. Potpisali su ga tadašnji i pređašnji šejhul- -islam kao i 24 velika alima. koje su upućene muslimanskim vojnicima na ruskom frontu. 24 Ibidem. označen 21. slijepi i sakati. Za proglašenje “svetog rata” nužna je bila najprije fetva šejhul-islamova. Sarajevo 15. novembar 1914. Die Beziehungen zwischen Oesterreich-Ungarn und den osmanischen Reich im ersten Weltkrieg. poći u rat. br.. 15. novembrom 1914. augusta zaključila tajni ugovor o učešću Osmanskog carstva u ratu na strani Centralnih sila. Time je i muslimanima na Balkanu jasno ukazano da je njihovo mjesto na strani Monarhije.. Ost Hefte. Öst. 282. načinjene su razglednice sa tekstom govora. Prvi svetski rat. Svi muslimani su dužni da sudjeluju u ratu protiv onih koji su označeni neprijateljima islama. Njemačka se nadala da će to povoljno utjecati na Bugar- sku. Persiju. nakon što se je klanjalo podne u Fatihovoj džamiji proučio je jedan izaslanik šejh-ul-islama fetvu. odjeven u nošnju mule od Meke i Medine. 35. 22 Petar Tomac.

Arnautović. Präs. gradski načelnik Fehim ef. naglašavajući da je u svjetski rat.. predsjednik Bosanskohercegovačkog sabora dr.000 osoba.-16.. Maglajlić. 1815. Kad je klanjana džuma. mostarski muftija hadži Abdulah ef. Midžić. Der Tod des Doppeladlers. Rašidkadić. bihaćki muftija Hadži hafiz Husni ef.. upućujući istovreme- no okružnicu svim mufti efendijama i šerijatskim sudijama da prikupljaju priloge za vojsku. da od šejhul- -islama zatraži objašnjenje da li se muslimani mogu boriti pod carskom zastavom.u. Präs. Ibrahim ef. 306. a iza toga ašere i učila se je iz Kur‘ana sura o pobjedi. Numanagić. Džamija i dvorište pred njom bili su puni i računa se da je bilo više od 3. Kurt.593. sarajevski okružnik Ibrahim-beg Defterdarević. sa zapovijedi o “sve- tom ratu” – “džihadu”. prije podne počeo se okupljati muslimanski narod. general Potiorek je nastojao što brže djelovati na reisul-ulemu. Godišnjak 2006 / 315 . 30 ABH. Fetva und Proklamation der Ulemas über den heiligen Krieg. sarajevski muftija Salim ef. Spaho. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. Derviš-beg Miralem.30 Od uključenja bosanskohercegovačkih muslimana u austrougarsku vojsku. da se u svim džamija- ma u zemlji objavi fetva šejhul-islama. Prohić. banjalučki muftija Muhamed Ševket ef. ef.. Heilige Krieg. Ćamil-beg Bašagić iz Nevesinja. prema kojoj je i muslimanima u Bosni i Hercegovini proglašen džihad protiv Britanaca.. Šarić. Sa strane su došli narodni poslanici i viđeniji prvaci: Rifat-beg Sulejmanpašić. Hadži Osman ef. Wien. 10. Mehmedbeg Kapetanović iz Ljubuškog. br. tražio je odgovor na pitanje da li on mora biti vođen pod muslimanskom komandom.. Imajući u vidu da je džihad šerijatsko-pravna institucija islama. 11. Sabrihafizović hud- bu. Beč. 15. Heilige Krieg. Tuzla. turski konzul Resul ef. decembra 1914. novembar 1914. 2. narodni poslanik Mustajbeg Halilbašić. mart 1915. Na skupu su bili prisutni reisul-ulema Džemaludin Čaušević. U džamiji su se na okupu našli svi ugledniji predstavnici muslimanskog naroda. Da bi se njihovo vjersko oduševljenje usmjerilo ka dobrovoljnom ulasku u vojsku. 27 ABH. BH. vladin tajnik Osman ef.. Ridžanović. vakufski direktor Šerif ef.. Hadžić. decembar 1914. u kojima su se nalazili muslimanski vojnici. Ali-beg Omerbegović iz Banje Luke. General Potiorek nije oklijevao da fetvu šejhul-islama. Hadži Saliman-beg Čorović iz Cazina.k. Francuza i Rusa. 2. Betr. Čurčić. ZMF. ZMF. 1914. Bišćević iz Bihaća. na mimberu se je uspeo reisul-ulema Čaušević.29 Nakon proglašenja fetve svim jedinicama na frontu. upućen je po jedan primjerak. Prcić. da čuje govor reisa Čauševića. bivši direktor šerijatske škole Hadži Hasah ef. 1913. 1991. obraćajući se okupljenom narodu. Muftić. Mehmed ef. Računajući na ulogu koju su 26 Manfried Rauchensteiner. proučio je imam i hatib begove džamije hafiz Esad ef. K. tuzlanski muftija Ibrahim ef. 1915.27 Nakon što je službenim putem dobio od šejhul-islama fetvu i poslanicu. Muhamed-beg Ibrahimpašić iz Bihaća. 2-3. Zemaljska vlada Zajedničkom ministarstvu finansija. Nakon što se je završilo ašere. decembar 1914. tešanjski muderis M. Safvet-beg Bašagić. 12.26 Istovremeno je molio austrougarskog ambasadora u Carigradu Palavichinija. Suljaga Salihagić. 29 “Sarajevski list”. Ministarstvo rata Zajedničkom ministarstvu finansija. Miralem-beg Begović iz Dervente. sarajevske kadije Mutapčić. ušlo i Osmansko carstvo. Članak. Sarajevo. 183.28 U haremu Begove džamije. Hadži Ali-beg Bektašević iz Konjica i Husejn-beg Zulfikarpašić iz Foče. da pročitati u svim džamijama u zemlji i vojnicima na frontu kao dobrodošlo sredstvo psihološkog i ideološkog vođenja rata. reisul- -ulema Čaušević je pozvao sve muftije i odličnike u Sarajevo. Hašim- -beg Hafizadić i Mustaj-beg Ibrahimpašić iz Travnika. 28 ABH. pred­ sjednik hodžinske kurije Jusuf Zija ef. M. 1914. Hatibović i Bukvica. kao saveznik Monarhije i Njemačke. njihovi vjerski običaji poštovani su u punom obimu.

Ministarstvo rata je zamoljeno da opravdane zahtjeve Ulema-medžlisa provede kod nadležnih vojnih organa. zamolivši Zemaljsku vladu da se obrati pažnja na sva glavna mjesta gdje su se nalazili ranjeni muslimanski vojnici i da se i na ta mjesta odredi po jedan substitut vojnog imama. pa obilazeći svoje i našim se navrati.u. a kamo li da se ko pobrine za kakvo mjesto. da je 18. K.31 Budući da su se kasnije ponav- ljale žalbe Ulema-medžlisa. u kojima su smješteni ranjenici islamske vjere. angažira islamski zamjenik “dušebrižnika”.096. zamoljeno je Zajedničko ministarstvo finansija da preporuči nadležnom vojnom mjestu da se uvaže opravdani zahtjevi Ulema-medžlisa. gdje bi se moglo zajednički bar koji put klanjati. a mi muslimani? Mi naravski o tome ni habera. Vama je poznato da je naš svijet naročito u ovom halu pobožan. septembra 1914. Bau eine Moschee in Wien. 1914. 11. 1914. oktobra uputilo pri- tužbu jednog vojnika iz Pešte.k. Einhaltung. Moslim. arhitektonski lijepog i modernog stila. vidjevši kako vojnici svih drugih vjera idu u crkvu. te da im se pruži prilika tobe doći. da bar jednom u sedmici dobijemo vre- mena da se očistimo i što o islamskoj vjeri čujemo.k. u. a također ni sahranjivati. da se po svom zakonu Bogu mole. novembar 1914. U ovu akciju se uključio veliki broj pripadnika najboljeg sloja bečkog društva. Beč 7. donijeta je odluka da im se u srcu Monarhije. oktobar 1915. da se njihovi vjerski običaji moraju uvažavati u skladu sa zakonskim odredbama.. se otprilike oko 1. 3. pa kako im je u tom halu. Zbog toga je sva- koj žalbi o tretmanu muslimanskih vojnika pridavan poseban značaj.u. K. izgradi jedna džamija. koji je održao molitvu. Prema okolnostima vršenja službe i mogućnostima. gdje nema vojnog imama. te da se Vi za to zauzmete bar ubuduće da se tako što ne događa. 14. 33 ABH. Vrhovna komanda armi- je.800 m² na raspolaganje je stavio vlasnik Joseph Hänsler. tom pitanju poklanjana je posebna pažnja. Religionssatzungen. Standort des AOK/EOK.32 Budući da su muslimani ispoljili vanrednu lojalnost i patriotizam prema Monarhiji. 316 / Godišnjak 2006 .” 32 ABH.ŠEHIĆ trebali imati u ratu.. k.. a nema nitko da ih utješi osim ako se po koji pop nađe dobra srca. 1914. ZMF. kako je to ovamo kod muslimanskih vojnika. Ministarstvo rata Vrhovnoj komandi armije. možete da zamislite. ZMF. u prijestol- nici Beču. Uz zahtjev je priloženo pismo sa sljedećim sadržajem: “Evo da Vam javim. trebalo je muslimanima osigurati uvjete za uzi- manje abdesta i omogućiti posjetu džamijama u slobodno vrijeme. Ministarstvo rata Zajedničkom ministarstvu finansija. Zemljište. ZMF. te ih mnogo ima koji mnogo na to žale što nema niko da se za njih brine. 8. na ovaj dopis Zemaljskoj vladi BiH predsjedništvo Ulema-medžlisa je 8. Angebliche Leicheneinsegnung eines Moslims durch einem römisch- -katolischen Geistlichen – Erhebungen.33 31 ABH. Baš evo danas mi na srcu se muka cijedi. da im je to najteže da ih nema tko bar u zadnjem času razgovoriti i malo uputiti. Ulema- -medžlis je molila za intervenciju da se prekine sa ovim postupkom. da bi im se izrazila zahvalnost. Vrhovna komanda armije je skrenula pažnju svim vojnim komandama kod kojih su se nalazili muslimanski vojnici. tijelo u Budimpešti preminulog vojnika islamske vjere u nedostatku imama pokopano uz prisustvo katoličkog “dušebrižnika”. “dušebrižnici” drugih konfesija nisu smjeli muslimane posjećivati u bolnicama ili drugim mjestima.982. Oslanjajući se na izvještaje objavljene u “Sarajevskom dnevnom listu”. Naših ranjenika ima mnogo po špitaljima pa se sa životom bore. Na to mi ih se je mnogo tužilo. koji je u suprotnosti sa islamskim običajima i da se u garnizonskim mjestima. Zato evo hoću da Vam to javim da znate. Osim toga. bez razlike na religiju. Naknadno. a tim nam je teže kad vidimo da druge vjere vojnici to sve mogu. K.500. Istovremeno.

Mehmed Kurt.. Šaćir Iković.. Osim što se vodilo računa da svaka jedinica u kojoj se nalazi najmanje jedna četa muslimanskih vojnika dodijeli voj- ni imam.u. po 2 štapska i 2 viša. učitelj vjeronauke iz Sarajeva. mualim iz Fojnice. Na početku 1917. vodilo se računa o njihovoj moralno-političkoj podobnosti i stručnosti. imala je za vojnika poseban značaj. pa bi se italijanske jedinice teško odlučivale da krenu u napad ili bi odmah tražile pojačanja i utvr- đivale svoje položaje.000 fesova. Bilo je dovoljno da se sa položaja čuje glas mujezina. među kojim se nalazilo i 1. Ibrahim Salešević-Borić. upisao studij prava na Univerzitetu u Zagrebu i pošto nije imao prava na oslobađanje od vojne obveze. i u martu 1917. početkom oktobra 1917. njegovo imenovanje nije moglo biti 34 Werner Schachinger. dok su se vršile provjere dotadašnjih oslobađanja od vojne služ- be. Sama či- njenica da će u slučaju smrti biti sahranjen u duhu vjerskih propisa. dopremljen je ratni materijal. što je trebalo ostati prikriveno od Italijana. učitelj vjeronauke iz Hrasnice. marta 1917. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. mobiliziran je krajem 1916. bosanskohercegovački puk rasporedila na čelo udarnih divizija. U izvještaju Zemaljske vlade BiH od 3. broj vojnih “dušebrižnika” je bio znatno veći nego kod drugih konfesija.34 Prema podacima za 1917. Godišnjak 2006 / 317 . 117. i Husejn Mašić iz Tuzle.. Umjesto 4. posavjetuje i pruži utjehu.. u okviru vojnog “dušebrižništva” kod bosansko- hercegovačkih jedinica u aktivnoj službi su se nalazila 4 oficira. koji su imali posebno značajnu ulogu na frontu. kada su austrougarske trupe stigle do Piave u podnožje Boveca. Budući da su muslimanski vojni obveznici bili raspoređeni u ra- znim jedinicama. pukovima i divizijama. Muharem Kulenović. S obzirom da nije vršio vjersku službu. Bošnjaci dolaze. na njihovo mjesto raspoređene su druge jedinice.k. Posljednji imenovani je nakon završetka Šerijatske sudske škole 1912. U tu svrhu je Zemaljskoj vladi BiH upućena molba da se dostave potrebni podaci. Trebali su stalno pod- sjećati vojnike na dužnosti u duhu vojnih propisa i na istovremeno izvršavanje vjerskih dužnosti i pet dnevnih molitvi.. Hasan Alibašić imam iz Sarajeva. bataljonima. Vojni imami su na frontu imali posebno važnu ulogu. bosanskoherce- govačkog puka druga jedinica koja ih je zamjenila nosila je fesove. Budući da je vojna komanda 4. prakti- kant šerijatske škole u Sarajevu. upućenom Zajedničkom ministarstvu finansija. dok su se u sastavu rezervnih bosanskohercegovačkih formacija nalazila 2 štapska i 19 viših oficira i 76 “dušebrižnika” sa nižim činom ili bez čina. koje su se vršile u rovu. Istovremeno. Ministarstvo rata je željelo ustanoviti da li postojeći podaci o islamskim vjerskim funkcionerima ispunjavaju zakonske uvjete za ime- novanje za vojnog imama. upućen u jedinicu. vršena je i kontrola “vojnih dušebrižnika”. te Adem Kurbegović. saopćeno je da zakonske uvjete za vojne imame ispunjavaju: Salih Hadžibegić. Vojni imam je trebalo da ohrabri vojnika i ulije hrabrost. Prije 12. Bosanskohercegovačke jedinice su na italijanskom frontu stekle legendarno ime. bitke na Soči. učitelj vjeronauke iz Tuzle. kao i izvještaj o njihovoj političkoj pouzdanosti i socijalnim odnosima. K. praktikant šerijatske škole u Zenici. a mujezin je i dalje redovno pozivao na molitvu..

a vojnici su upućeni u zavičaj. Asim Džino.. 36 ABH. i reis je zahtijevao da obojica dobiju činove. Nakon što se puk prikupio 1. Sarajevo 10.. VII Bd. Schachinger. Zemaljska vlada BiH Zajedničkom ministarstvu finansija. 39 H. pa više nema razloga da se bore. 1917. Fehim ef. da bi se naredilo njihovo uvođenje u dužnost. 16. Kapidžić. čija bi se stalna visina kasnije odredila. Rašid Tvrtković. Pošto su oni bili otpušteni kućama.. Wien 1938. Prvi put ni intervencija vojnih imama nije imala uspjeha. Osmanefen- dić. došlo je do masovnog dezertiranja vojnika 4. Ali Mehmed Hadžić i Osman Zejnil su smatrani dobrodošlim. jer su njih sedmerica samo kraće vrijeme posjetili medresu i nisu posjedovali svjedočanstvo o položenom završnom ispitu. 318 / Godišnjak 2006 ..37 Ni bosanskohercegovačke jedinice nisu predstavljale izuzetak. ZMF. Izražena je želja da vojni “dušebrižnici” budu iz sve četiri konfesije.936. Puk je razoružan. Istovremeno.. Vlada je zamoljena da u svakom mjestu gdje su se nalazile vojne snage odredi svećenike da vrše vjerske obrede. uzrokovali su da je i kod jedinica koje su do tada bez pogovora izvršavali sve zadatke i u naj- težim uvjetima došlo do dezertiranja. u novembru i decembru 1918.38 Na sjednicama Zemaljske vlade u Sarajevu. 37 Österreich-ungarisches letztes Krieges (ÖULK). oktobar 1917. Osim toga.39 35 ABH. mart 1917. izvršeno je anuliranje za sedam ime- novanih vojnih imama od Vojne komande u Mostaru. bosan- skohercegovačkog puka. novembra preko Villacha upućeno u Ljubljanu. Ratni umor i čežnja za povratkom kući. u principu je zaključeno da se konačni dogovor postigne nakon što se utvrdi kakvi su “dušebrižnici” potrebni i da se njima prepusti da oni donesu odluku da se samostalno i dobrovoljno stave na dispoziciju vojsci i da im se eventualno da odgovarajući honorar. Zemaljska vlada BiH Zajedničkom ministarstvu finansija. GA i DAR BiH. 1917.. Pisma iz zavičaja obavještavala su borce na frontu o neizdrživim patnjama kod kuće. Sarajevo 20.36 Dugo trajanje rata i nevolje koje je vojnik podnosio na frontu. gdje je stavljeno na raspolaganje “Narodnom vijeću”. Rad narodnog vijeća BiH u posljednjoj godini austrougarske vladavine.ŠEHIĆ sporno. zaboravio njihovu domovinu. jer su i drugi apsolventi Šerijatske sudačke škole koji su se posvetili drugim građanskim pozivima (Muhamed Bašagić.736. da im se da honorar. pri kraju rata kod vojnika je porastao brigom za porodicu i nesigurnom budućnošću. 565-573... Kadić... ra- spravljano je o sudbini vojnih “dušebrižnika”. ljudstvo je ukrcano u vagone i 2. 229-238. dvojica koji su besprimjerno vršili svoju dužnost.35 Na zahtjev vojnog muftije u Sarajevu. sa objašnjenjem da je car u Manifestu narodima Mo- narhije. Potrebno je bilo naznačiti imena svećenika i za koje vjeroispovijesti. novembra u Cortini d’Ampezzo. 38 W. Bošnjaci dolaze.) imenovani za vojne imame. 247. 4. Krajem oktobra 1918. ZMF. Husejn ef. Dvadeset osmog oktobra došlo je do otvorene pobune ljudstva i odbijanja upućivanja na front. koje su podnosile njihove porodice. Na prijedlog Karla Cankara zaključeno je da visina honorara za vršenje “dušebrižništva” kod dvije čete bude 200 kruna.

Kokić. 2-3.. Trst hafiz Abdulah ef. Vukovije. Abdulah Kurbegović. od 1.. Ibrahimović Mehmed. Atiković. Jahić. V 1895. 45. vojni imam 3.. kako izričito stoji u Kur’anu da je svakom muslimanu sveta dužnost svim starijim biti pokoran i odan.. 1.”40 Tradicija koja je izrasla u austrougarskoj epohi – uvažavanje religioznih običaja muslimanskih i jevrejskih vojnika.–1918): hodža Hadži Mehmed ef. 1. Sarajevo Agić Omer..–1918. Bećiragić. Godišnjak 2006 / 319 .: hafiz Abdulah ef. 1. Atiković. br... bosanskohercegovačkog puka u Grazu hafiz Ibrahim ef. Sarajevo hodža Mehmed ef. vojni imam 1.. VIII 1914. Beč hodža Hašim ef. Budimpešta Salih ef. Mulahalilović Husein. od 1917. kao i na tačno i savjesno izvršavanje vojničke dužnosti. vojni imam 2. 1. Beč hafiz Ibrahim ef. 16. Mostar Ahmić Osman. Rogatica 40 Svečana zakletva dobrovoljaca.. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. od 2. 1. Dženanović.. od 1.–1918. Vojni imami u rezervi u Prvom svjetskom ratu 1914. poštovana je u novoosnovanoj državi u punom obimu.. Muslibegović Ahmed. Gradačac. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u okviru austrougarske ar- mije (1882. IX 1888. Tešanj. VI 1909. Kurbegović. Krajem decembra 1918. XI 1914. XII 1882. septembra 1914. decembra 1918. godine vojni muftija II klase (IX rang). 1. Dubočac – Tuzla. Tom prilikom vojni muftija hafiz. muslimanski regruti položili zakletvu. oktobra 1914. 1. III 1902. Sarajevo hodža Ahmed ef. juna 1916. aprila 1917. vojni imam 4. naglašavajući da “islam na- laže. u Bosni i Hercegovini počeo je prijem prvih dobro- voljaca u vojsku Kraljevine SHS. 1. Vojni imami u aktivnoj vojnoj službi 1914. bosansko-hercegovačkog puka Salih ef. VI 1909. Mostar. 1. Jahić.. od 1. bosanskohercegovačkog puka u Budimpešti Osman Redžović. decembra 1916. im je skrenuo pažnju na bezuvjetnu poslušnost prema svojim starješinama. Konjic Ajanović Ismet. XI 1904. nosilac ordena Franz Joseph. VII 1891. U Sarajevu su 15.. Šukrić-Bajraktarević. Graz. Mehmedagić Džafer. D. bosanskohercegovačkog puka u Budimpešti Vojni imami u rezervi (IX rang): Bahić Hasan.: Ademović Ejub. Sarajevo hodža Asim ef. Narodno jedinstvo. od 1. Kurbegović. decembar 1918. vojni imam II klase (VIII rang). Doglodović. 1.

Šaćir. Doboj Cerić Ahmed. Nevesinje Heremić Hasan. Mostar Haznadarević Sulejman. Nevesinje Halilović Hasan. Sarajevo Iković Abid. Jajce Kapidžić Alija. Tuzla Hajrović Redžep. Varcar Vakuf Ćehić Omer. Mehmed. Bileća Korkut Derviš. Hrasnica 320 / Godišnjak 2006 . Derventa Korkut Derviš. Prusac Hadžić Mehmed. Brčko Hadžiahmetović-Jasenković Muhamed. Zenica Hadžiavdić hafiz Mehmed. Banja luka Glotić hafiz Mustafa. Brčko Grbić hafiz Ahmed. Husein. Zenica Hadžiomerović Mehmed. Bosanski Novi Hatibović Derviš. Banja luka Kurt ef. Bosanska Gradiška Ćatović Derviš. Kozarac Bašagić Muhamed-beg. Rogatica Hadžialić ef. Drežnica. Trebinje Ćatić Ahmed. Mostar Durić Husejn. Sarajevo Cirkinogić Hafiz. Sarajevo Alibegović Alija. Sarajevo Kapetanović Mehmedalija. Alija. Mala Kladuša Arnautović Mustafa. Sarajevo Beganović hafiz Mehmed. Klokot. Bileća Bajramović Began. Kakanj Alibašić Hasan. Dubovik Kurbegović ef. Sarajevo Felić Agram. Edhem. Konjic Hadžibegić Salih. Sarajevo Kadić ef. Visoko Krivokapa Hasan. Prusac Begić Avdo. Sarajevo Džino Asim. Sarajevo Iković ef. Livno Deronja Abdulah. Zenica Cvijetić Abdulah. Donji Agići Harambašić Mumin. Sarajevo Kulenović Muharem. Mulo. Jezero Haznadarević Safet.ŠEHIĆ Alajbegović Salih. Ljubuški Krehić ef.

Bugojno Ruždić Lutvo. Godišnjak 2006 / 321 . Rudo Subašić Hamid. Trebinje Manjgo Abdulah.–1918. Sanski Most Zildžić Ešref.: Schematismus. Duvno Osmanefendić ef. Cazin Žiga Salih. str.. Modriča Strujlović Salih. Žepče Pašić Alibeg. Zenica Mašić Husein. za svaku navedenu godinu. Heeres. Prijedor Zahić Hafiz. Bileća Šehić Asim. Kulen Vakuf Mahinić Ahmed. Sarajevo Mulić Ragib. Sarajevo Mehmedbašić hafiz Ahmed. 1676-1677. Golubić Mulić Emin. do 1914. Svijenča Tvrtković Hafiz. Bosanski Brod Spahić Smail. Sarajevo.. und k... Wien 1918. Rašid. Nevesinje Pašić Muhamed. Zenica Rustanpašić Rustan. Mostar Mašić Bećir. Jajce Spužić hafiz Muhamed. 1918. Šemsudin.. Fehim. Popis vojnih imama u ratu 1914. Mostar Tarahija Osman. Zenica Repovac ef.41 41 Popis vojnih imama u bosanskohercegovačkim jedinicama od 1882. Mostar Mešanović Ago. Zenica Sahanić Sulejman. Modriča Zečević Šemsudin. Hilmi. Lelić hafiz Mustafa. Bosanski Petrovac Šehović-Sikirić Abdul-Latif. Sarajevo Numić Hilmo. Višegrad Zahirović Ahmed. Sarajevo Ševa Husejn.. Gradačac Muftić Ismet.. Zenica Sefić Alija.. Trebinje Rašidagić ef. Busovača Novalija Ahmed. Bosanski Novi Mustajbegović Mustafa. Višegrad Pozderović Tahir. Bijeljina Lemeš Alija. načinjen je pre- ma: Schematismus das k. Žepče Muhamedagić ef.. Vojni imami u bosanskohercegovačkim jedinicama u. Derventa Sarajlić ef. Mostar Smajić hafiz Smail. Nasuf.

ISSN 1512–8180 GODINA VI Sarajevo 2006. .