SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

PRIJEDLOG PROGRAMA
PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG STUDIJA ARHEOLOGIJE

Pročelnik Odjela: prof. dr. sc. Brunislav Marijanović

Mostar, 2009.

PRIJEDLOG PROGRAMA STUDIJA ARHEOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U MOSTARU

1. Uvod
1.1. Razlozi za pokretanje Studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Postoji konstantna potreba za kadrom koji bi na odgovarajući način mogao obavljati poslove vezane uz struku arheologije. Mišljenja smo da Studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru može na adekvatan način odgovoriti na tu potrebu, budući da nudi primjerenu izobrazbu koja je također i vrlo prilagodljiva na tržištu rada u javnom i privatnom sektoru. Ovim se studijem nakon završenog preddiplomskog studija stječu znanja i sposobnosti za obavljanje pomoćnih poslova u kulturnim i drugim srodnim organizacijama i ustanovama, a nakon diplomskog (osobito nakon poslijediplomskog studija) znanja koja imaju široku stručnu i znanstvenu primjenu, prvenstveno u kulturnim, obrazovnim i u znanstveno-istraživačkim ustanovama. Iako tržište rada ne može apsorbirati velik broj završenih studenata arheologije, ipak postoji stalna potreba za stručnjacima iz tog područja znanja. Da bi se mogao osigurati dovoljan broj kandidata za ta radna mjesta, potrebno je imati permanentne studijske programe za obrazovanje kadra iz tog polja. Prijedlog Programa Studija arheologije na Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Mostaru rađen je prema programima srodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, koji su usporedivi s programima istovjetnih studija na više vodećih europskih i američkih sveučilišta. 1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju programa Studija arheologije na Filozofskom fakultetu Studij arheologije organiziran je akademske godine 2000/01. Dosadašnji je Studij arheologije bio ustrojen dvopredmetno. Ovaj se Prijedlog u nekim elementima nadovezuje na stari program Studija arheologije na Filozofskom ( tada Pedagoškom ) fakultetu, ali ujedno donosi neke bitne novine, i formalne i sadržajne. Te su novine uvjetovane zahtjevima Bolonjske deklaracije i potrebom za općom reformom visokoškolskog sustava, ali i intenzivnim razvojem arheologije i srodnih disciplina koji se odvija posljednjih desetljeća. U formalnom dijelu ovaj Prijedlog programa Studija arheologije, za razliku od staroga, uspostavlja primjenu bodovnog sustava. Naime, svaki je kolegij, bilo obvezni, bilo izborni, podložan bodovanju, kao i izrada bakalaureatske i magistarske radnje. U sadržajnom dijelu ovaj se prijedlog razlikuje od staroga po tome što se studij ustrojava kao jednopredmetni i dvopredmetni. Nadalje, svi se kolegiji slušaju jednosemestralno, a ne dvosemestralno kao što je to bila ranija praksa. To je nužno uzrokovalo povećanje broja kolegija, smanjenje 2

broja sati pojedinih kolegija ili njihovo razdvajanje na dva ili više kolegija ili njihovo preimenovanje. 1.3. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava

1.4. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Nastava i ostali procesi učenja (predavanja, seminari, vježbe, mentorske konzultacije, samostalno učenje i sl.) odvijaju se unutar cijele akademske godine (predavanja i ispitni rokovi). Prema ECTS (= European Credit Course Transfer System), koji predstavlja europsku sveučilišnu normu, težina studijskog sadržaja utvrđuje se kao odgovarajuća bodovna vrijednost. Prema općevažećem izračunu, ukupno opterećenje studijskim sadržajem tijekom jedne školske godine odgovara vrijednosti od 60 bodova odnosno 30 po semestru. Za vrijeme trogodišnjega preddiplomskoga Studija arheologije student je tako dužan odslušati i položiti ispite iz predmeta čije ukupno opterećenje iznosi 180 bodova, za vrijeme diplomskog studija 120, a za vrijeme poslijediplomskog studija 180 bodova. Pritom je osnovna funkcija bodovnog sustava omogućiti precizno mjerenje količine rada te vrednovanje postignutih rezultata. Time se studentski učinak može adekvatno procijeniti na drugim bosanskohercegovačkim, hrvatskim i europskim visokim učilištima. Student na taj način stječe pravo na eventualni nastavak svog studija drugdje, i to jednostavnim prijenosom svojih bodova. Dosljednom primjenom bodovnog sustava omogućuje se fleksibilnost studiranja i veća pokretljivost studenata između bosanskohercegovačkih, hrvatskih i drugih inozemnih sveučilišta. To znači da studenti s drugih fakulteta mogu dio svog studija ili cijeli studij završiti na Studiju arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kao što i studenti s Filozofskog fakulteta mogu nastaviti dijelom ili u cijelosti svoj studij drugdje. 1.5. Ostali elementi prema mišljenju predlagača prihvaćanje modela 3+2 (3 godine preddiplomski studij, 2 godine diplomski studij); bakalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova; magisterij nosi 30 ECTS bodova; studenti mogu sudjelovati u organizaciji studija preko svojih predstavnika ili pojedinačno, u organizaciji izvođenja nastave i seminara, organiziranjem studentskih anketa radi osiguranja kvalitete studijskih programa i izvođenja nastave i učinkovitosti studiranja.

3

2. OPĆI DIO
2.1. Naziv studija Studij arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 2.2. Nositelj i izvođač studija Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Odjel za arheologiju 2.3. Trajanje studija Preddiplomski studij traje 3 (tri) godine (6 semestara, 180 ECTS bodova), a diplomski studij traje 2 (dvije) godine (4 semestra, 120 ECTS bodova). 2.4. Uvjeti za upis a) Na preddiplomski studij: - završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s odgovarajućim uspjehom (sve do uvođenja državne mature), te uspješno obavljen razredbeni ispit. b) Na diplomski studij (nastavni i znanstveni smjer): (1) uspješno završen preddiplomski Studij arheologije, i to tako da je iz strukovnih kolegija prikupljeno najmanje 80 ECTS bodova; ili (2) završen preddiplomski Studij arheologije na odjelima za arheologiju na fakultetima iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, koji su svojim ustrojem omogućili prijenos ECTS bodova, i to tako da je iz strukovnih kolegija prikupljeno najmanje 80 ECTS bodova (uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita u pojedinačnim slučajevima). Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku i razredbenog ispita. Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti s obzirom na broj studenata koji će studirati uz potporu spomenutog Ministarstva, te redovitih studenata koji će studirati na osobni trošak. Kandidati stječu pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosno prosječnoj ocjeni položenih predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis. 2.5. Preddiplomski studij Preddiplomski Studij arheologije ustrojen je i izvodi se jednopredmetno i dvopredmetno. Studenti završetkom preddiplomskog studija raspolažu temeljnim stručnim znanjima iz arheologije koja im omogućavaju nesmetani nastavak studija arheologije, odnosno prelazak na neku drugu srodnu humanističku disciplinu na Filozofskom fakultetu, odnosno na sveučilištima u zemlji i inozemstvu. 2.6. Diplomski studij Završenim diplomskim studijem arheologije stječe se naziv magistar arheologije. Nakon završenog studija magistar arheologije može se samostalno baviti istraživačkim

4

djelatnostima u struci, može raditi u znanstveno - istraživačkim institutima, muzejsko -galerijskim ustanovama, konzervatorskom zavodima Ministarstva kulture, novinarstvu, različitim tijelima državne uprave koje se bave upravljanjem i gospodarenjem kulturne i umjetniče baštine, te svim ostalim državnim i pravnim institucijama koje iskažu potrebu za stručnjakom tog profila. 2.7. Predlaže se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu? Ne! 2.8. Stručni ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija Završetkom preddiplomskog Studija arheologije student stječe stručni naziv prvostupnik/-ca s nazivom «arheološki tehničar», o čemu dobiva diplomu. Završetkom diplomskog Studija arheologije student stječe stručni naziv «magistar arheologije», o čemu dobiva odgovarajuću diplomu.

5

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis koji slijedi iskazuje sve obvezatne i izborne kolegije ili druge module nastave koje studenti mogu upisati tijekom jednopredmetnoga preddiplomskog studija, odnosno diplomskog studija. Svi relevantni podaci iskazani su formulom Nastavnik / naziv kolegija / broj sati nastave / ECTS bodovanje / status kolegija. Status kolegija označen je slovima abecede: A obvezni kolegiji (temeljni), B izborni u okviru Odjela, C izborni u okviru drugih Odjela, F izborni specijalistički (za izradu radnje) i Mod drugi moduli održavanja nastave. Broj sati nastave odnosi se na sljedeće nastavne metode: Predavanja / seminari / vježbe / mentorski rad.

a. Jednopredmetni preddiplomski studij:

Nastavnik / suradnik

Kolegij

Sati

ECTS

Status

1. semestar:
Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović / ml. asist. Ankica Odža Doc. dr. sc. Boško Marijan Doc. dr. sc. Boško Marijan Uvod u arheologiju I Paleolitik i mezolitik Egejske civilizacije brončanog doba Strani jezik (po izboru) Osnove informatike Kolegij s komplementarnih odjela Sveučilišta u Mostaru (geografija, povijest, povijest umjetnosti, etc.) Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+2+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 2+0+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+4+0 6 6 6 3 3 4 4 2 A A A C C C C Mod

Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović / mr. sc. Tihomir Glavaš / ml. asist. Ankica Odža

2. semestar:
Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović / ml. asist. Ankica Odža Prof. dr. sc. Brunislav Marijanović / ml. asist. Ankica Odža Prof. dr. sc. Miroslav Glavičić / mr. sc. Snježana Vasilj Uvod u arheologiju II Neolitik Arheologija antičke Grčke 2+2+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 6 5 6 A A A

6

dr. sc. sc. sc. Boško Marijan Prof. sc. sc. sc. sc.N. dr. sc. Ivanka Miličević Capek Prof. dr.N. sc. Tihomir Glavaš/ ml. asist. dr.Doc. Željko Miletić / mr. Brunislav Marijanović / mr. Doc. Tihomir Glavaš / ml. Tihomir Glavaš Željezno doba Latinski jezik I Arheologija seobe naroda Postanak i razvoj kršćanstva Muzeologija Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+1+0+0 1+1+1+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+0+1+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+6+0 6 5 6 5 4 3 3 2 A A A B B C C Mod Prof. Josipa Baraka Mr. semestar: Prof. Tomislav Fabijanić / asist. sc. Željko Miletić / mr. Snježana Vasilj N. asist. Brunislav Marijanović / ml. sc. sc. dr. Ankica Odža 4. dr. Brunislav Marijanović / mr. Tihomir Glavaš Eneolitik Brončano doba Antička arheologija apeninskog poluotoka Uvod u podvodnu arheologiju Očuvanje i zaštita spomenika kulture Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+1+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+6+0 6 6 6 4 4 3 3 2 A A A B B C C Mod Prof. dr. Tihomir Glavaš / ml. Snježana Vasilj Prof. asist. dr. Miroslav Glavičić / mr. Mr. dr. Ankica Odža Institucije rimskog svijeta Kultovi i vjerovanja u neolitiku Kolonizacija i romanizacija antičkog Ilirika Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+4+0 5 4 4 3 2 A B B C Mod Stručna ekskurzija 0+0+1+0 1 Mod 3. sc. sc. sc. sc. sc. Boško Marijan Dr. Ante Uglešić / asist. Snježana Vasilj N. Ankica Odža Stručna ekskurzija 0+0+1+0 1 Mod 7 . sc. sc. Brunislav Marijanović / mr. Ankica Odža Doc. asist. semestar: Doc. dr.

Tihomir Glavaš / ml. sc. sc. Nina Čuljak Prof. Željko Miletić / mr. dr. sc. asist. Ante Uglešić / asist. Josipa Baraka Prof. Ankica Odža Latinski jezik II Starokršćanska arheologija Bjelobrdski kulturni kompleks Osnove etnologije Osnove terenskog istraživanja 1+1+1+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+0+1+0 0+0+8+0 6 6 6 4 4 A A B B Mod Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Tečaj iz geodezije 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+2+0 3 3 2 C C Mod 6. dr. Ankica Odža Nacionalna arheologija Latinski jezik III Graditeljstvo i urbanizam antičkog Ilirika Opća slavenska arheologija Osnove terenskog istraživanja II 2+1+0+0 1+0+1+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+8+0 6 5 5 5 4 A B B B Mod Kolegij s komplementarnih odjela Tečaj iz crtanja Stručna ekskurzija 1+1+0+0 0+0+2+0 0+0+1+0 3 2 1 C Mod Mod 8 . sc. Miroslav Glavičić Doc. sc. dr.5. sc. dr. semestar: Prof. Tihomir Glavaš / ml. asist. semestar: Prof. asist. dr. Prof. sc. Tomislav Fabijanić / ml. dr.N. sc. dr. Brunislav Marijanović / mr. Željko Tomičić N. Nina Čuljak Prof. sc. Ante Uglešić / ml. asist. Snježana Vasilj Dr. Brunislav Marijanović / mr. sc. sc.

Snježana Vasilj Doc. sc. dr. sc. sc. Doc. Ankica Odža Uvod u arheologiju II Neolitik Arheologija antičke Grčke Institucije rimskog svijeta Kultovi i vjerovanja u neolitiku Kolonizacija i romanizacija antičkog Ilirika Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+2+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+4+0 6 5 6 5 4 4 3 2 B B A A B B C Mod Stručna ekskurzija 0+0+1+0 1 Mod 3. dr. sc. semestar: Prof. Ankica Odža 2. sc. Snježana Vasilj N. Brunislav Marijanović / mr. Boško Marijan Uvod u arheologiju I Paleolitik i mezolitik Egejske civilizacije brončanog doba Strani jezik (po izboru) Osnove informatike Kolegij s komplementarnih odjela Sveučilišta u Mostaru (geografija. Ankica Odža Prof. semestar: 9 . asist. semestar: Prof. etc. sc. asist. sc.b. dr. asist. Brunislav Marijanović / ml. Brunislav Marijanović / ml. Ankica Odža Prof. povijest. dr. sc. sc. dr. dr. dr. Brunislav Marijanović / mr.) Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+2+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 2+0+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+4+0 6 6 6 3 3 4 4 2 A A B C C C C Mod Prof.N. Željko Miletić / mr. Dvopredmetni preddiplomski studij: Nastavnik / suradnik Kolegij Sati ECTS Status 1. sc. dr. Ankica Odža Doc. sc. povijest umjetnosti. sc. sc. Tihomir Glavaš / ml. asist. dr. Brunislav Marijanović / ml. Boško Marijan Doc. Željko Miletić / mr. Tihomir Glavaš / ml. Miroslav Glavičić / mr. asist. dr. Snježana Vasilj Prof. sc. sc.

sc. dr. Brunislav Marijanović / mr. Miroslav Glavičić / mr. semestar: Doc.Prof. Ankica Odža Doc. Josipa Baraka Mr. Tihomir Glavaš / ml. Tihomir Glavaš / ml. Ankica Odža 4. sc. dr. sc. sc. dr. asist. Ante Uglešić / asist. sc. Mr. sc. dr. sc. asist.N. Tihomir Glavaš Željezno doba Latinski jezik I Arheologija seobe naroda Postanak i razvoj kršćanstva Muzeologija Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+1+0+0 1+1+1+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+0+1+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+6+0 6 5 6 5 4 3 3 2 A A B B B C C Mod Prof. Brunislav Marijanović / mr. Ankica Odža Latinski jezik II Starokršćanska arheologija Bjelobrdski kulturni kompleks Osnove etnologije Osnove terenskog istraživanja 1+1+1+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+0+1+0 0+0+8+0 6 6 6 4 4 B A B B Mod Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Tečaj iz geodezije 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+2+0 3 3 2 C C Mod 10 . dr. sc. dr. Josipa Baraka Prof. Brunislav Marijanović / ml. sc. Tomislav Fabijanić / asist. Snježana Vasilj N. dr. sc. asist.N. sc. Ante Uglešić / asist. asist. Željko Tomičić N. Tihomir Glavaš Eneolitik Brončano doba Antička arheologija apeninskog poluotoka Uvod u podvodnu arheologiju Očuvanje i zaštita spomenika kulture Kolegij s komplementarnih odjela Kolegij s komplementarnih odjela Terenske vježbe 2+1+0+0 2+1+0+0 2+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+6+0 6 6 6 4 4 3 3 2 A B A B B C C Mod Prof. dr. sc. dr. Boško Marijan Prof. Ivanka Miličević Capek Prof. Boško Marijan Dr. dr. sc. Tihomir Glavaš / ml. sc. sc. Brunislav Marijanović / mr. sc. semestar: Prof. sc. Ankica Odža Stručna ekskurzija 0+0+1+0 1 Mod 5. Prof.

Ankica Odža Nacionalna arheologija Latinski jezik III Graditeljstvo i urbanizam antičkog Ilirika Opća slavenska arheologija Osnove terenskog istraživanja II 2+1+0+0 1+0+1+0 1+1+0+0 1+1+0+0 0+0+8+0 6 5 5 5 4 A B B B Mod Kolegij s komplementarnih odjela Tečaj iz crtanja Stručna ekskurzija 1+1+0+0 0+0+2+0 0+0+1+0 3 2 1 C Mod Mod 11 . asist. Brunislav Marijanović / mr. Snježana Vasilj Dr. dr. dr. asist. dr. Nina Čuljak Prof. semestar: Prof. sc. sc. sc. Tihomir Glavaš / ml. sc. sc. Željko Miletić / mr. sc. dr. Ante Uglešić / ml. Miroslav Glavičić Doc. Nina Čuljak Prof. Tomislav Fabijanić / ml. asist.6. sc.

Brunislav Marijanović / mr. dr. dr.sc. Nina Čuljak Prof. sc. Ante Uglešić / asist. dr. sc. Željko Miletić / mr. Tihomir Glavaš / ml. dr. Tihomir Glavaš Metodologija arheoloških iskopavanja I 2+0+4+0 6 A Neolitik istočnog Jadrana Brončano i željezno doba istočnog Jadrana Gospodarstvo rimske Histrije i Dalmacije Klasična arheologija istočnog Jadrana I Osnove latinske epigrafike Antička numizmatika Starokršćanska ikonografija Arheologija seobe naroda . dr. sc. Josipa Baraka / mr. Miroslav Glavičić Prof. Brunislav Marijanović / mr. dr. Prof. semestar: Prof.Diplomski studij: Nastavnik Kolegij Sati ECTS Status 1. asist. sc. Brunislav Marijanović / ml. Tihomir Glavaš N.odabrana poglavlja Arheologija ranog srednjeg vijeka -odabrana poglavlja Arheologija novog vijeka 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 2+1+0+1 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 F F F F F F F F F F 2. N. sc. asist. Ankica Odža Prof. dr. Boško Marijan Doc. N. Ankica Odža Doc. Ante Uglešić / asist. Miroslav Glavičić Prof. Miroslav Glavičić Metodologija arheoloških iskopavanja II 0+2+4+0 6 A Eneolitik istočnog Jadrana Etnogeneza Ilira Kasnoantička arhitektura Bosne i Hercegovine Podvodna arheologija Klasična arheologija istočnog Jadrana II Antička natpisna građa na istočnoj obali Jadrana 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 6 6 5 6 6 6 F F F F F F 12 .N. sc. sc. sc. sc. dr. dr. asist. sc. dr. Tihomir Glavaš / ml. Ante Uglešić / ml. asist. Ante Uglešić / asist. sc. Ante Uglešić / mr. Ankica Odža Prof. semestar: Prof. dr. sc.N. Brunislav Marijanović / ml. Prof. Ankica Odža Doc. sc. sc. dr. Ivanka Miličević Capek Prof. sc. dr. Snježana Vasilj N. sc. sc. dr. dr. asist. sc. sc. Josipa Baraka Prof. Boško Marijan Prof.

i 8. semestra 0+3+0+2 7 - 4. Nina Čuljak Prof. Snježana Vasilj Prof. sc. dr. sc. sc. Ankica Odža Antička religija na jadranskopodunavskom prostoru Starokršćansko graditeljstvo na istočnoj obali Jadrana Bizant na istočnom Jadranu Nacionalna arheologija . sc. sc. asist. Željko Tomičić / ml. Brunislav Marijanović / ml. sc. Nina Čuljak Prof. sc. dr.Doc. semestar: Četiri specijalistička seminara iz kolegija 7. Ante Uglešić / mr.odabrana poglavlja Metodologija znanstvenog istraživanja 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 1+1+0+2 6 6 6 6 5 F F F F B 3. Željko Miletić / mr. asist. asist. dr. Josipa Baraka Prof. semestar: Mentorski rad i izrada diplomske radnje 0+0+0+2 7+23 - 13 . dr. sc. Ante Uglešić / mr. dr. Tihomor Glavaš / ml.

1. vrstama arheološke građe. na terenu. o periodizaciji i različitim kronološkim sustavima u svijetu arheologije. srednjovjekovna. u nekoj muzejskoj ustanovi.). kako s njima postupati. Vodič: Ects . paleoetnologija.2. o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju (pretpovijsena. odnosno kako ih čuvati.studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Zimski semestar 6 ECTS 15 2 2 Ljetni semestar Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju Preddiplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. itd. Uz to. geologija.2. klasična. Opis obvezatnih i izbornih kolegija na studiju arheologije 3. zatim o metodama arheoloških istraživanja. prezentirati i interpretirati.2. Preddiplomski studij arheologije: Naziv kolegija: UVOD U ARHEOLOGIJU I Opće obavijesti: Odjel / katedra: Studij: Ustanova: Status kolegija: Da • Opis kolegija: Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj disciplini. koje su metode arheološkoga iskapanja i istraživanja. postupanja i ponašanja. načinu obrade. antropologija i sl. kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija. metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Opisi kolegija 3. koje su vrste arheoloških nalazišta i nalaza. grupe Godina studija: 14 . što je to arheologija. zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i. konačno. Dakako. Cilj je da studenti na početku studija shvate o kakovoj je materiji riječ. • Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim procesima kulturnopovijesnoga razvoja i razvoja arheoloških kultura od pretpovijesti do srednjega vijeka. institutu ili slično.) te prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe. studenti će vjerojatno steći spoznaje o najbitnijim elementima arheološkoga rada.3.

133-143. Harris. Zadar 1976.Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad 30 30 Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja Da Nastavna pomagala: udžbenici bilješke . Ph. MatSADJ 12. O stratifikaciji prapovijesnih toponima i njihovu odnosu prema arheološkoj građi na istočnojadranskoj obali. Zagreb 1976. Struktura i funkcija u primitivnom društvu. M. L. Beograd. Principles of Archaeological Stratigraphy. Mumford. London 1991. C. Čače. Archaeology: theory. Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: Registracija za ispit: Da 15 . Barker. Dopunska: S. Tehnike arheološkog iskopavanja. R. Radcliffe-Brown. London 1989. Sarajevo 1976. Bahn. methods and practice. Suić. MHAS. Katalozi i monografije 8. Od Butmira do Ilira. Veselin Masleša. B. Čović. Prosveta. Antički grad na istočnom Jadranu.pp Da Uvjet za priznavanje bodova: članci Da knjige Da internet webCT zbirka seminari Da individualni projekti mentorski rad vježbe terensko istraživanje Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: esej praktičan rad teza kolokvij Obvezna: E. C. Renfrew – P. Grad u historiji. A. Naprijed. Zagreb 1988. Split 2000.

veća ekonomičnost korištenja alata. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . karakteristike alata. morske. vrste i tehnologija retuša i dr. geoloških slojeva. izrada litičkih alatki korištenjem jezgre. brdovitih i ravničastih oblasti i intenzivnija eksploatacija lokalnih resursa. pojava kulta. Ubrzanija regionalizacija i prilagođavanje lovačkosakupljačkih skupina posebnostima različitog okoliša. stvaranje kulta predaka i dr. Način određivanja starosti sedimenata i artefakata u paleolitiku i mezolitiku uz pomoć tipološke analize. Glacijacije. STATUS KOLEGIJA: Da grupe OPIS KOLEGIJA: Geološka podjela zemlje s posebnim obzirom na geološke i hidroklimatske osobitosti kvartara. CILJEVI KOLEGIJA: Dati pregled europskog paleolitika paralelno s obradom antropoloških ostataka čovjeka. uspostavljanje trajnijih naselja briga o pokojnicima. Tipološko-tehnološke značajke kamenog i koštanog alata. u okviru dosadašnjih istraživanja. veći kompozitni alati od drva ili kosti koji služe kao držači kamenih. korištenje luka i strelice i dr. fosilni ostaci. paleolitička umjetnost i dr. Klimatsko-zemljopisne osobine u razdoblju mezolitika. detaljnije obraditi prostor Jadrana odnosno današnje Hrvatske i njenih susjednih oblasti.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja 30 16 . nastavak tradicije paleolitičkog načina života uz primjenu već usvojenih tehnologija. važnija nalazišta i ostali popratni materijal. Prilagođavanje lovačko-sakupljačkih zajednica različitim uvjetima života. njihova standardna klasifikacija i strukovno nazivlje. promjena astronomskih elemenata s nagibom zemljane osi. sada već standariziranih geometrijskih mikrolita. Pojava tehnoloških inovacija u korištenju kamenog i koštanog alata. Procesi socijalne i ideološke integracije. teorije o njegovu razvoju i vrste hominida na evroazijskom i afričkom prostoru. odnos izotopa kisika u naslagama ledenjaka i oceana. stratigrafije. radiokarbonska analiza i dr. mjerenjem poluraspada urana i torija. regionalizacija i pojava planske eksploatacije prostora. Inovacije u pogledu uporabe litičkih i koštanih alatki. Na osnovi općih spoznaja o vremenu trajanja pojedinih pleistocenskih razdoblja. odbojaka odnosno sirovinskog otpada. geološkoklimatoloških prilika koje su uz florističke i faunističke zajednice diktirali razvoj i život našeg daljnjeg pretka. proučavanjem sedimenata na dnu oceana. interkulturni kontakti. Vrste mineralnih sirovina te tehnologija obradbe kamenog i koštanog alata. Slijed paleolitičkih kultura Europe. intenzitetom osunčavanja površine zemlje. mikrolitizacija alata. Biološka evolucija čovjeka. jezerske i riječne obale. harpuna. tipološkotehnoloških karakteristika alata i socjološko kulturnih karakteristika pokušati. briga o pokojnicima. pojava projektila.• Opažanja: NAZIV KOLEGIJA: PALEOLITIK I MEZOLITIK OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. interglacijacije i kronostratigrafska raspodjela pleistocena. složenije organizacije.

. 38. et antiqua. HAWKES. Tehnika izdelave in tipologija staro-in srednje paleolitskog kamenog orodja. KOZLOWSKI. Handbuch der Vorgeschichte (altsteinzeit). neolita in eneolita v Sloveniji/dalje Poročilo/. «Otokar Keršovani» Rijeka. M. S.NATZMER. VII. Sarajevo 1979. DIMITRIJEVIĆ. Š. Historija čovječanstva. Islam Grčki. D. M. Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb 1966. Studije o kamenom i bakrenom dobu u sjeverozapadnom Balkanu. H. Rim 1977. Š. Pula 1987. TEŽAK – GREGL. Diadora 3. Milano 1987. Osvit civilizacije. Paleolitske kulture u jadranskoj regiji Jugoslavije. KOZLOWSKI. Zadar 1973. Š. G. AUGUSTA – Z. MAJNARIĆ-PANDŽIĆ. Zagreb 1970. polaganje ispita NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da Da LITERATURA: Obvezna: PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA (dalje PJZ). The Balkans in the Middle and Upper Palaeolithic: The gate to Europe or a Cul-desac. . TORBRUGGE. POHAR. Pradavna Europa.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obaveza. Beograd 1966. BENAC. K. Ljubljana 1987. MELART i drugi. BROGLIO – J. VIALOU. Adriatica praehis. G. D. Zagreb 1988. Gornji paleolitik Šandalje u okviru jadranske regije. V. Rad JAZU. BRODAR . Đ. 383. Osnovne crte paleolitika i mezolitika u Hrvatskoj. Ljubljana 1988. Poročilo. Poročilo o reziskovanju paleolita. M. L'Italia nell'Età della Pietra. BRODAR. Prethistorijski čovek. KARAVANIĆ. BATOVIĆ. Poročilo 15. Paleolitik na području istočne obale Jadrana. J. CLARK. Universale Electa/Gallimard. J. Preistorija. Ljubljana 1979. Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu (dalje GZMS). Opuscula Arhaeologica 19. I. Prvi paleolitski nalazi u sjevernoj Dalmaciji. Strukovno nazivlje za donji i srednji paleolitik. 6. Proceeding of the Prehistoric Society 58. Il Paleolitico. ambiente. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva (HAD-a) 11. BATOVIĆ. J. BRODAR. Uomo. Prapovijest. Paleolitički i mezolitički ostaci s Dugog Otoka. Trst 1997. Beograd 1969. nalazi od paleolitika do ranog brončanog doba. A. Paleolitik. Sarajevo 1983. SANU. Quasar. M. Zagreb 1998. A. Zagreb 1995. S. BASLER. Paleolitik i mezolitsko doba. Ljubljana 1983. 16. 17 . 1992. J. Prethistorijske kulture. S. izd. Jaca Book. Zagreb 1979. MALEZ. RADOVČIĆ. (disertacija). I. Lepenski vir. culture. N. J. BURIJAN. BATOVIĆ. München 1977. Potočka zjalka. Sarajevo 1964. Dragutin Gorjanović – Kramberger i krapinski pračovijek. MALEZ. T. Beograd 1969. Dopunska: B. «Zora». K. Jadranski zbornik 9. KARAVANIĆ. MALEZ. MALEZ.M. Pula/Rijeka 1975. W. sv. Zagreb 1966. Otkriće najstarijeg kamenog oruđa u južnoj Istri. V. SREJOVIĆ. Pregled paleolitičkih i mezolitičkih kultura na području Istre. MÜLLER-KARPE. BRIZZI.seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari Da Da 15 individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .

temama koje pripadaju tzv. E. Glavni dio kolegija obrađuje najvažnije fenomene ECBD: pojavu i funkciju pisma (osobito linear A i B). razvoj naselja i gradskog načina života (tipovi naselja. ITALIA PREISTORICA (više autora) Editori Laterza. POWELL. itd. 40. Religije prethistorije. A. LEROI – GOURHAN. uzrocima propasti minojske i mikenske civilizacije.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: 18 . • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje znanja o nastanku i razvoju najstarijih civilizacija na europskom tlu. terminologija. grobnice s odajom.A. zbog kojih se egejski prostor s punim pravom može smatrati područjem rađanja europske civilizacije. sitna figuralna plastika).000 godina moderne umjetnosti. J. glavnog dijela i odabranih poglavlja iz kulturne povijesti egejskih civilizacija brončanog doba (dalje ECBD). legenda o Atlantidi). tj. fortifikacije i ostale strukture). tolosi). STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Kolegij se sastoji od uvodnog dijela. G. klimatski uvjeti i prirodni resursi. fresko slikarstvo. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: EGEJSKE CIVILIZACIJE BRONČANOG DOBA OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Klasična arheologija ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Razvoj človeka. te historicitetu pojedinih priča iz grčke predaje i književnosti (trojanski rat. Odabrana poglavlja posvećena su sadržajima interdisciplinarnog karaktera. Uvodni dio obuhvaća sljedeće tematske cjeline: prirodni i zemljopisni položaj Grčke i šireg prostora Egeje. ŠKERLJ. keramički stilovi. pojavu monumentalnih grobnica i grobne običaje (kraljevski grobni krugovi. Zagreb 1968. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Ljubljana 1950. kratki historijat otkrića ECBD i arheoloških istraživanja. MAUDIT. mit o Tezeju i Minotauru. tripartitna kronološka klasifikacija. Beograd 1970. njihovim najznačajnijim kulturnim dostignućima i arheološkim spomenicima. pokušaji suvremenog unapređenja toga sistema. T. dva izdanja 1992 i 1993. umjetnost i zanate (keramičko i nekeramičko posuđe. «Epoha» 1961. B. Umetnost praistorie. kulturnoj povijesti: nastanku i razvoju religijskih sustava.

geologija. antropologija i sl. Drevna Grčka. F. 1981. G. Mikenski svet. o periodizaciji i različitim kronološkim sustavima u svijetu arheologije. konačno. Dž. (ili neko drugo izdanje) O. Cambridge. Minoan and Mycenaean Art. klasična. srednjovjekovna. itd. načinu obrade. Janson – A. Dopunska: R. Beograd. Higgins. 1980. Odjel za arheologiju / Preddiplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. zatim o metodama arheoloških istraživanja. (ili neko drugo izdanje). Dickinson. Rijeka.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave (najmanje 70%) Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: H.). Hafner.) te prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe. Dakako. London. grupe Godina studija: 19 . 1999. 1995.Predavanja Da Seminari Da individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Varaždin. zora zapada. kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija. F. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Naziv kolegija: UVOD U ARHEOLOGIJU II Opće obavijesti: Odjel / katedra: Studij: Ustanova: Status kolegija: Da • Opis kolegija: Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj disciplini. paleoetnologija. zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i. o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju (pretpovijsena. metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. vrstama arheološke građe. Kreta i Helada. Aegean Bronze Age. 1969. 2003. Čedvik. Povijest umjetnosti. Durando. W. Zagreb. Janson.

pp Da Uvjet za priznavanje bodova: članci Da knjige Da internet webCT zbirka seminari Da individualni projekti mentorski rad vježbe terensko istraživanje 30 30 Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 2 2 Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: esej praktičan rad teza kolokvij 20 .studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja Da Nastavna pomagala: udžbenici bilješke . koje su vrste arheoloških nalazišta i nalaza.• Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim procesima kulturnopovijesnoga razvoja i razvoja arheoloških kultura od pretpovijesti do srednjega vijeka. odnosno kako ih čuvati. Vodič: Ects . što je to arheologija. prezentirati i interpretirati. Cilj je da studenti na početku studija shvate o kakovoj je materiji riječ. kako s njima postupati. Uz to. u nekoj muzejskoj ustanovi. studenti će vjerojatno steći spoznaje o najbitnijim elementima arheološkoga rada. koje su metode arheološkoga iskapanja i istraživanja. na terenu. postupanja i ponašanja. institutu ili slično.

Čović. C. s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima. Beograd. početku procesa neolitizacije. M. dalekosežnosti posljedica koje produktivna privreda donosi na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja. Barker. L. razvoj novih proizvodnih sredstava. Bahn. II tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Bliskog istoka. Naprijed. Archaeology: theory. Harris. njegovoj uvjetovanosti uzročno-posljedičnim odnosom povijesnih razloga i prirodnih potencijala. Radcliffe-Brown. kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom. Ph. methods and practice. Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: • Opažanja: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: NEOLITIK OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Split 2000. London 1991. Antički grad na istočnom Jadranu. Zadar 1976. III tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Egejskog područja. Katalozi i monografije 8. IV tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura jugoistočne Europe. Grad u historiji. Zagreb 1988. B. Veselin Masleša. O stratifikaciji prapovijesnih toponima i njihovu odnosu prema arheološkoj građi na istočnojadranskoj obali. Principles of Archaeological Stratigraphy. Renfrew – P. V tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura podunavsko-panonskog područja. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij donosi opći pregled neolitika kao posebnog razdoblja prapovijesti. Tehnike arheološkog iskopavanja. Suić. Zagreb 1976. R. Mumford. London 1989. 133-143. C. kroz sljedeće tematske cjeline: I tematska cjelina: pojam i sadržaj neolitika. proces neolitizacije. 21 . MHAS. Dopunska: S. Od Butmira do Ilira. Prosveta. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je stjecanje općih znanja o prapovijesnom razdoblju u kojem otpočinje razvoj zemljoradnje i stočarstva. Čače. s periodizacijom.Obvezna: E. Struktura i funkcija u primitivnom društvu. Sarajevo 1976. MatSADJ 12. A.

Prolegomena and Prehistory. London 1967. Od Butmira do Ilira (poglavlja o neolitiku i eneolitiku). 1973. Č. 1985. 1974. 1958. B. Neolithic Greece. GZM 35-36. Sarajevo. Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods. kolektivne svijesti i religioznosti i dr. 2000.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 5 ECTS 15 2 1 predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . The Stone Age in the Aegean. 557-608). Prapovijest. D. str. A. Dimitrijević – N. Sarajevo. Čović. Catal Huyuk. Marković. Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu. Theocharis. Cambridge. Band II & III. Sarajevo. Benac. A. te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Težak-Gregl. H. . 539-555. Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods. Mellaart. (Anatolia before c. Grupa autora. B. Sarajevo. Praistorija jugoslavenskih zemalja II (Neolit). Zadar. Zagreb. J.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da 30 15 mentorski rad vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: Atlas du Neolithique europeen. Ravlića pećina. Liege. The Cambridge Ancient History. The Early Neolithic in Greece. I/1. Sarajevo 1981. str. GZM XXVIIXXVIII.1993. Korošec. Handbuch der Vorgeschichte. Neolit Crne Gore. National Bank of Greece. 1979. 1998. Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica. 2001. Obre I – Neolitsko naselje stračevačko-impresso i kakanjske kulture na Raskršću. C.privredno-društvenih odnosa. Beograd. 1958. str. 1998. str. Sarajevo. A. Cambridge. Zagreb.). J. Obre II – Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju. Neolitska neseobina u Danilu-Bitinju. Marijanović. razumijevanje partikularizama koji uvjetuju stvaranje više kulturno-teritorijalnih cjelina i niza kulturno-etničkih manifestacija koje se u arheološkom smislu distingviraju prema različitostima tipoloških i stilskih svojstava predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama. Müller – Karpe. 1973. B. 1964. A. Benac. Sarajevo 1976. 22 . 1971. Perles.C. 4000 B. 499-537. 304-326. Marijanović. München. Majnarić–Pandžić – T. Benac. Benac. GZM XXVI. VODIČ: ECTS . Dopunska: S.

UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ARHEOLOGIJA ANTIČKE GRČKE OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Klasična arheologija ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. terminologiju (objašnjenje naziva klasika. otkriće pisma i razvoj književnosti.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: 23 . geometrijska umjetnost. mješanje dorskog i jonskog stila. arhaika. stilska epoha.G. stilovi u skulpturi. Novak. Pauzanija i dr. karakteristike helenističke arhitekture. Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli. Berlin. pergamska akropola.). visoki. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Kolegij se sastoji od uvodnog i glavnog dijela. klasičnu epohu (strogi. 1961. pojava individualizirajućeg portreta. Sarajevo. razvoj crvenofiguralnog stila. nova kulturna žarišta. Grapčeva spilja. jonska renesansa. Čović. arhajsku epohu ili početak prave grčke kulture (orijentalni utjecaji. razvoj keramičkog slikarstva. 1966. itd. mikenskom razdoblju i pretapanju u kasniju rimsku civilizaciju. Batović. atenska akropola. • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje znanja o korijenima. Zagreb. povijesna vrela za proučavanje grčke civilizacije (Plinije Stariji. razvoj arheoloških istraživanja. J. Š. pojava monumentalne kamene skulpture). itd. Uvodni dio obuhvaća sljedeće tematske cjeline: kronologiju grčke civilizacije do pojave kršćanstva. 1994. prijelaz s drvenog na kameno graditeljstvo te pojava dorskog i jonskog stila. velika kolonizacija). nastanku i razvojnim epohama grčke civilizacije. Razvijanje vještine prepoznavanja temeljnih likovno-stilskih karakteristika i najznačajnijih arheoloških spomenika antičke Grčke. helenizam. Zadar. bogati i zreli stil u skulpturi. pojava korintskog stila. stil. Das ostadriatische Frühneolithikum. B. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Stariji neolit u Dalmaciji. posebice njezinu odnosu prema ranijem. 1955. drveno graditeljstvo.). Müller. Glavni dio kolegija kronološki obrađuje najvažnija stilska razdoblja i aspekte grčke civilizacije: Grčku od mikenske do arhajske epohe (dolazak Dorana. literarni zapisi o zidnom slikarstvu) i helenizam (nastanak i podjela Aleksandrova carstva.).

Boardmann. The Archaic Period. R. Helenizam. Janson. Vodič po Heladi. London 1988. A. Boardmann. G. T. London 1998. Grčka civilizacija. The Archaic Period. Athenian Black Figure Vases. Klasična umetnost. London 1995. zora zapada. Beograd 1967. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: INSTITUCIJE RIMSKOG SVIJETA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru 24 . Opatija 1985. Dopunska: Pauzanija. Athenian Red Figure Vases. Boardmann. L. London 1989. J. London 1988. The Late Classical Period. London 1995. London 1985. J. Atena i Rim. Rijeka 1970. F. Fuchs. The Classical Period. Lawrence. G. A Survey of the Visual Arts of Ancient Greece. Die Skulptur der Griechen. Athenian Red Figure Vases. Zagreb 1999. F. Split 1989 (prijevod U. Vebster. Smith. W. (odabrana poglavlja. J. J. J.NASTAVNE METODE: Predavanja Da Seminari Da individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . A Handbook of Greek Art. Greek Sculpture. Novi Sad 1973. Greek Architecture. može i neko drugo izdanje). Chamoux. Varaždin 2003. London 1987. Pasini). W. Early Greek Vase Painting (11th-6th centuries BC). London 1995. J. The Classical Period. Novi Sad 1970. J. K. Hafner. Boardmann. Boardmann. F. W. Boardmann. Drevna Grčka. Šefold. Richter. R. Durando. Povijest umjetnosti. Janson – A. Pinsent. Munchen 1983. Boardmann. R. J. Greek Sculpture. B.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave (najmanje 70%) Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski radj praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: H. Greek Sculpture. Grčka mitologija. Hellenistic Sculpture. 1996.

Rimsko društvo je raslojeno na slobodne i neslobodne. grčki i etruščanski utjecaji. procuratores. tribunus plebis. legatus. tribus. bellum. razvoj i djelovanje glavnih institucija i tijela. apparitores. vigintivir. votivni spomenici. Vojska u doba republike. grupe OPIS KOLEGIJA: Predmet je temeljan. contiones. republika. optimates. opsjedanje. Dii sanctores maiores. magister equitum. sudstvo i financije (Termini su: lex. dominus. Objasnit će se pojmovi poput: civis. barbarizacija. uvođenje antoninijana. censor. patricii. pretora i drugih magistrata. kultna mjesta. feminae. mancipium. mandatum. peregrinus. potestas. IIvir. provinciae. ordo decurionum. libertus. uloga Senata i monetarnih kvatuorvira. populares. Svećenički kolegiji. vigile i urbane kohorte. tjedno 2 sata predavanja i 1 sat proseminara [P/S]. ordo senatorius. vectigal. kalendar. Klasične. Emitiranje pod carskom ingerencijom. Disperzija kovnica izvan Rome. čime bi bilo olakšano praćenje nastave i razumijevanje predmeta antičke arheologije (Latinskog jezika. stalnost postrojbi. težinske mjere i novčane vrijednosti. socii. imperium. administratio. fatum i soterija. flote. ovlasti i utjecaja kojima su ti redovi gradili povijest Rima. Epigrafike. aureus. kao i pojasniti temeljne društvene procese koji su se odvijali tijekom milenijske rimske povijesti. municipii. consulares. ordo equester. interrex. centurioni. correctores. edictum. njihov postanak. fasces. Propast poganstva i kristijanizacija rimskog svijeta. comitiae. fiscus. suffectus. Legije i savezničke ale. Numizmatike). ovlasti i djelokrug. Opisuju se tijela središnje. ius imaginum. izbor. quaestor. ingenuus. sestertius. na brojne interesne grupacije. praescriptum. vjerovanja o zagrobnom životu. manumissio. magistratus. Pojašnjavaju se pojmovi poput: regnum. principat i dominat). praetor. Sažeto se opisuje početak uporabe novca kod Rimljana. legati. Konzuli. Carski exercitus. Rimska klasična religija (kult Kapitolijske trijade. portorium. mogućnost napredovanja u više društvene slojeve. eklekticizam. tributum. praetexta. koncept duše) i štovanje carske osobe. Politeizam. sinkretizam. razvoj rimskog ustava od običajnog prava. profesionalizacija. dictator. zakonodavno djelovanje narodnih skupština. Italia. proconsul. ager Romanus. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. augzilijarne postrojbe. religio. plebeii. aerarium. preko Zakonika dvanaest tabli do Justinijanove kodifikacije. Tako bi studenti usvojili odgovarajuću terminologiju i stekli osnovna znanja o strukturama. servus. Osobito je važan cursus honorum senatora i vitezova zbog moći. Zapovjedna struktura. decretum. Ikonografija bogova. exercitus. prorogatio. rex. consilium. as. metroački i drugi maloazijski i orijentalni kultovi. monoteističke silnice.STATUS KOLEGIJA: Obvezni Izborni za druge studij. maksimacija cijena). servi publici. tribunus militum. collegium. damnatio memoriae. pretorske kohorte. Program obuhvaća glavne socijalne procese.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Zimski semestar Ljetni semestar 5 ECTS 15 25 . Kasnoantičke promjene: tvornice oružja i opreme. religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja. praepositus. vigesima). razdvajanje civilne i vojničke karijere. senatus consultum. regionalno načelo služenja vojske. Privatni i javni obredi. candidatus. poljske vojske i granične postrojbe. quaestiones perpetuae. razvoj društvenog uređenja i vladarskih ustrojstava (kraljevstvo. senata i careva. Legije. limes. stipendium. uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. alimentum. princeps. iuridici. census. civitas. aedilis. Sluša se tijekom jednog semestra. pax Romana. VODIČ: ECTS . civitates foederate. consilium principis. na niz hijerarhijski postavljenih redova. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj predmeta je predočiti stratifikaciju rimskog društva. coloniae. mitraizam. rast zapovjedne uloge vitezova. res publica. inflacija cijena i devalvacija. nova zapovjedna struktura. principatus. consul. provincijalne i municipalne vlasti i uprave. religijska i strukovna udruženja. «barbarizacija kasnoantičkog novca». autohtoni. praefecti. Rimskoprovincijalne i Starokršćanske arheologije. oprema i naoružanje. Rimska religija. vojnička blagajna. ordo publicanorum. denarius. dnevni vojnički život. egipatska božanstva u Rimu. curatores. Kovanje u republikanskom periodu. logori. obredi. nobilitas. conventus iuridicus. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte kao osnovne taktičke postrojbe umjesto manipula. Pregledno se izlažu osnovni pojmovi rimskog prava. Dioklecijanove novčano-financijske reforme (novi monetarni standardi. regio. dominatus.

nadalje. ANRW I/1. Ch. M. JOHNSON. od 1893.rukopis). Rimska civilizacija. Intorno alľorigine della repubblica romana e delle magistrature. Drevni Rim. GABRIČEVIĆ. C. Predavanja i seminarske vježbe odvijaju se u učionici. od 1972 nadalje. London 1996. A. M. Leksikon antičke numizmatike. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – Histrija. Stuttgart. STARAC. Rimska vojska. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom.pp Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit Da članci Da knjige Da internet Da • LITERATURA: Obvezna: P. prostorijama 26 . Zagreb 1998. GLAVIČIĆ. P. TOYNBEE.Sati tjedno: Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad predavanja seminari vježbe mentorski rad 2 1 30 15 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari Da Da NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Municipal Administration in the Roman Empire. Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije. BREWER]. CONOLLY. SOUTHERN – K. ABBOT . Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta. Dopunska: F. LIBERATI – F. London. PAULLY . GRIMAL. Boruss. ROMAC. The Oxford Classical Dictionary [ed.]).. B. natpisnoj i arheološkoj građi. (disertacija . Zagreb 1936 (ili neko drugo izdanje). Leipzig – Berlin: Acad. Pula 1999. Zadar 2001. Beograd 1968.WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLER i dr. Death and Burial in the Roman World. A. Oxford 1950.A. RAMSEY DIXON. 2000. P. London 1970. M. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum). 217-249. Ljubljana – Zagreb 1990. London – Cardiff. F. CARY et alii]. Litt. RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. de MARTINO. u manjoj mjeri studenti analiziraju izvore (povijesnu. P. A. Zagreb 1987 (ili neko drugo izdanje) [poglavlje «Pregled pravne povijesti»]. A. BOURBON. Roman Fortresses and their Legions [ed. MUSIĆ. od 1893 nadalje. epigrafičku i arheološku građu). Društveno i pravno uređenje prema literarnoj. Rimsko pravo. Nacrt grčkih i rimskih starina. Princeton 1926. The religions of the Roman Empire. J. Zagreb 2000. Berlin – New York. F. The Late Roman Army. KOS. J. FERGUSON. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Teme predmeta izlažu se u preglednom obliku. Split 1987. Korisno je konsultirati sljedeće edicije: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt). M. R. J. 1970.

Sirmija. st.). Senije. dijaprojektor. teritorij. odnos prema civilnim naseljima. stjecanje civilnog statusa. e. Osim usvajanja navedenih znanja. Burnuma. Akve Jasa. grafoskop. D.. VODIČ: ECTS . osobito Burnum.arheološkog praktikuma. Razvoj rimske agrarne proizvodnje. st. DVD. Jadera. objasniti proces romanizacije. Sudstvo i financije. Predmet se odnosi na razdoblje od kraja 3. značenje naslova princeps i praepositus. Munificijencije. Teritorijalna organizacija autohtonih zajednica u rimsko doba. Nove građevinske tehnike. Ustanak Batona i Skribonijanova pobuna. Sluša se tijekom jednog semestra. Primjena shema rimsko-helenističke kastrametacije u urbanističkoj rekonstrukciji domaćih naselja i kod osnivanja novih (osobito na primjerima Pole. Vojnički centri u Iliriku. Karnuntuma. Enone. Petovija. vojničke diplome. Narone. kroz analizu povijesno-arheoloških izvora. materijalni ostaci civilizacije. Tilurij. kompjuter i LCD projektor. Logori i utvrđenja: osobine arhitekture. video. tjedno je 1 sat predavanja i 1 sat seminara. Panoniji i Meziji. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj je studentima predočiti povijesnu sliku podunavsko jadranskog prostora od kraja 3. Romanizacija. Organizacija i razvoj sustava uprave u provincijama. pr. NAZIV KOLEGIJA: KOLONIZACIJA I ROMANIZACIJA ANTIČKOG ILIRIKA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Izborni STATUS KOLEGIJA: Da • OPIS KOLEGIJA: Predmet je obvezatan (izboran). cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesno arheološkim izvorima. prikazati na koji je način autohtono stanovništvo asimilirano u rimski svijet i transformaciju prostora u rimsku državu. Diplomatski odnosi Rima s Norikom. pr. Aserije. Ilirski ratovi. Cezarov prokonzulat i Augustova osvajanja. Krista do severskog perioda. Integracija u rimski svijet. uzroci i načini njenog provođenja. Prodor rimske religije u autohtone sredine u prvim stoljećima Carstva. Emone. Dunavski limes: počeci izgradnje i razvoj do severskog perioda. nadgrobni i votivni spomenici. Od didaktičkih pomagala koristi se episkop.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 4 ECTS 15 1 1 Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad predavanja seminari 15 15 27 . Karnuntum i Akvinkum. Latinski jezik i latinično pismo na na natpisima. Rimske vojne postrojbe na iliričkom prostoru. Kr. sukob s Histrima i Delmatima. Uloga vojske u procesu romanizacije. n. Dokleje i municipija D. počasni i javni natpisi. do 4. st. Salone. u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji. Akvinkuma. Grčka naselja na Jadranu. mehanizme i institucije kojima se ona provodi i polja ljudskog djelovanja i kojima se manifestira. Gradska uprava i predrimske retencije u municipalnoj organizaciji autohtonih zajednica. Topografija i etnografija italskog poluotoka i podunavsko – jadranskog prostora u predrimsko vrijeme. Municipalizacija provincija. uvođenje rimskog onomastika. Limitacija agera.

London 1969. Beograd.vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari Da Da NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . J. Ordines decurionum Liburniae. Diadora 1. 7-32. Bosna i Hercegovina u antičko doba. Zadar 1974. Bilješke uz prvi ilirski rat. M: ZANINOVIĆ. Acta Antiqua Academiae Sientiarum Hungaricae. Die Auxiliartruppen der Provinz Dalmatien. Dometi 17. (disertacija – rukopis). Istra u antici. J. Izdanja HAD-a 8. MEDINI. Zagreb 1996. SUIĆ. Noricum. Antika. 45-74. WILKES. MLAKAR. 1995. CAMBI. ALFÖLDY. Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije. BOJANOVSKI. 77-90. RFFZd 18(8). 1-36. Sarajevo 1974. Dopunska: G. E. SANADER. Antički grad na istočnom Jadranu. Gardunski tropej. GABRIČEVIĆ. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana (ed. 1969. M. A. Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije. Istraživanja / Forschungen / 1997. Zagreb 2002. II. Split 1990. Zadar 2001. Iliri od Bardileja do Gencija. 6(3).. 5-26. A. B. 27-56. 147-174. RFFZd 34(21). J. Pula 1999. KATIČIĆ. M. 43125. STARAC. I. CAMBI. J. 1979. Iliri i antički svijet. ČAČE. London 1974. NOVAK. J. N. N. Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I. Rimljani na Kosovu i Metohiji. 1918. Split 1998.pp članci Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: 3 knjige Da internet Da NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: G. SUIĆ. Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali. 1962. Proceedings of the First Australian Congress of Classical Archaeology Held in Honour of Emeritus 28 . 1995. Greek Colonists and Native Populations. N. Kirigin). M. Zagreb 1984. GLAVIČIĆ. Pannonia and Upper Moesia. 259-296. R. ČAČE i B. Tilurium I. KIRIGIN. BASD 39 Suppl. Djela ANUBiH 66. Illyricum mythologicum. M. Dalmatia. J. Zagreb 2002. M. Zadar 1960. 1984. Obitelj u ranorimskoj Liburniji. 2. P.. A. CABANES.-2001. 1969. Zagreb 20032. Š. KURILIĆ. D. ALFÖLDY. S. Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji. RFFZd 12(5). Zagreb 2003. Pula 1966. RFFZd 12(5). S. Greeks in Dalmatia – Some New Evidence. RFFZd. CAMBI. B. Zagreb. Pravni položaj grčkih gradova u Manijskom zalivu za rimske vladavine. Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji. MEDINI. Split 2002. Pula 2000. CBI knj. ČERŠKOV. London 1974. SUIĆ. MEDINI. Zadar. Zadar 1974. G. Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru 1. Od Helena do Hrvata. Gradski dužnosnici na natpisima obalnog područja rimske provincije Dalmacije. BRUNŠMID. MOCSY. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 14.

od 1893 nadalje. PAULLY . Canberra – Oxford. Od didaktičkih pomagala koristi se episkop. PAŠALIĆ. Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 1990.. R. arheološki aspekti procesa indoeuropeizacije. do 3. KURILIĆ. D. M. ŠAŠEL KOS. st. VITTINGHOFF. etničke promjene. 2000. kroz sljedeće tematske cjeline: I tematska cjelina: pojam i sadržaj eneolitika. V tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura u jugoistočnoj Europi. Stuttgart. Portretne stele na obalnom području rimske provincije Dalmacije. Pučanstvo Liburnije od 1. Zadar 2002. pregled indoeuropskih pojava u materijalnoj i duhovnoj kulturi eneolitičkih zajednica. II tematska cjelina: pregled razvoja rudarstva. društvena struktura. Ľultimo Cesare. Caesar.WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLER i dr. Sarajevo 1984. nadalje UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Nastava će se izvoditi putem preglednih izlaganja. F. Uvod u latinsku epigrafiju. Potrebno je konsultirati sljedeće edicije: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt). od 1972 nadalje. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij donosi opći pregled eneolitika kao posebnog razdoblja prapovijesti. gospodarske uloge. kompjuter i LCD projektor. [disertacija]. and the Hinterland of Aquileia. Period rimske vladavine do kraja III vijeka naše ere. po Kristu: antroponimija. Der pannonische Limes in Ungarn. u manjoj mjeri egzemplarno i problemski da bi se stekao uvid u znanstveno-istraživačke postupke kojima se došlo do određenih spoznaja. Split 1990. Ispit je usmeni.6. prostorijama arheološkog praktikuma. Z. E. Prakticirat će se terenska demonstracija i osobito rad na povijesnim i epigrafičkim izvorima i arheološkoj građi. Trendall. Berlin – New York. Leipzig – Berlin: Acad. kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom. [disertacija]. s periodizacijom. ANRW II. prerade bakra i upotrebe bakrenih predmeta s tipologijom bakrenih predmeta. 3-51. 191-308. s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima. od 1893. Budapest 1988. RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. Boruss. Pula 2002. grafoskop.]). Zadar 1999. Predavanja i vježbe odvijaju se u učionici. NAZIV KOLEGIJA: ENEOLITIK OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Zur römischen Municipalisierung des lateinischen Donau-Balkanraumes. Berlin – New York 1977.Professor A. MARŠIĆ. Illyricum. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum). u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). IV tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura na panonsko-podunavskom području. D. 29 . Litt. III tematska cjelina: Indoeuropljani. A. Metodische Bemerkungen. DVD. video. VISY. MATIJAŠIĆ. dijaprojektor. Cividale del Friuli. M. KOZLIČIĆ.

Kasna butmirska kultura u eneolitu. Marijanović. 30 .1993. razvoj novih proizvodnih sredstava. 1974. B. GZM XXXII. VODIČ: ECTS .C. 2000. Beograd 1971. Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa. Washington. B. I. J. Liege. B. Metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije. te razumijevanje kulturnih partikularizama uvjetovanih migracijama i miješanjima stanovništva. privredno-društvenih odnosa. Durman. M. GZM 35-36. Opuscula archaeologica 8. Band II & III. razumijevanje dalekosežnosti posljedica koje ti povijesni procesi imaju na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja. London. Dopunska: B. Čović. Institute for the Study of Man. München. Zagreb 1983. 2003. 18. Marijanović. Mallory.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da 30 15 mentorski rad vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: H. Ravlića pećina. Sarajevo 1981. Handbuch der Vorgeschichte. The Kurgan Culture and the Indo-Europeization of Europe. Marijanović. The Early Copper Age. GZM 44. Mostar. Edited by Miriam Robbins Dexter and Karlene Jones-Bley. Sarajevo 1979. 2001. Zadar. 1997. P. Praistorija jugoslavenskih zemalja. B.• CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je stjecanje općih znanja o prapovijesnom razdoblju kojeg obilježavaju početak upotrebe metala i migracije indoeuropskih zajednica. Velika gradina u Varvari.). Jovanović. Atlas du Neolithique europeen. Budapest. kolektivne svijesti i religioznosti i dr. Grupa autora. Bognar-Kutzian. In Search of the Indo-Europeans. 1972. Sarajevo 1989. B. III (Eneolit). Journal of Indo-European Studies Monograph no. Marijanović. Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini. Tiszapolgar Culture in Carpatian Basin. koji se u arheološkom smislu iskazuju kroz tipološke i stilske različitosti arheološke građe. A.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 2 1 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Gimbutas. Müller-Karpe. Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. D. Sarajevo 1978.

Istraživanja 5. Godišnjak CBI XXI/19. Les fouilles archeologiques de la necropole chalcolithique a Varna. B. Čović. Split 1994. Dumitrescu. Vučedolska kultura na istočnoj jadranskoj obali. N. VAHD 86. Athens 1974. R. Acta of the 2nd International Colloquium on Aegean Prehistory. Sarajevo 1948. Sarajevo 1976. B. Eneolitska žlijebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu. Acta Archaeologica 2. Benac. Sarajevo 1962. Benac. Benac. Čović. The Coming of the Indo-Europeans to the Southwestern Balkans. M. Čović. Kasna hvarsko-lisičićka kultura u eneolitu. Tasić. Opuscula archaeologica 9. Zbornik A. Gimbutas. Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Pivnica kod Odžaka i neki problemi kostolačke kulture. A. Posebna izdanja ANUBIH. Bucuresti 1963. B. Beograd 1974. Indoeuropean and Indoeuropeans. Miličević. GZM III. Zadar 1992 B. M. Gumno. Medović. N. V. Starinar. Rekonstrukcija ženske odjeće u eneolitiku Međurječja Drave. The Date of the Earliest Western Expansion of the Kurgan Tribes. Sarajevo 1961. Sofija 1978. Garašanina. Prillep 1976.B. Godišnjak CBI XXIX/27. B. A. Godišnjak CBI XII/11. Die Burg Vučedol. Sarajevo 1983. Završna istraživanja u pećini Hrustovači. Slavonska i ilirska kultura na prahistorijskoj gradini Zecovi kod Prijedora. La desintegration des cultures neolithiques et la formation dea nouveaux grups culturels dans les Balkan du nord-ouest.. Hammond. Die Cernavoda III-Kultur im jugoslawischen Donaugebiet. A. Marijanović. Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana. M. Sarajevo 1991. Badenski i vučedolski kulturni kompleks u Jugoslaviji. Pontski i stepski utjecaji u donjem Podunavlju i na Balkanu na prijelazu iz neolita u metalno doba. Sarajevo 1959. G. "Schnur" i "Litzen". Tasić. Marijanović. Marijanović. Garašanin. Balcanica VI. Garašanin . Benac. Čović. S. Mac. Proto-Indo-European Culture. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: BRONČANO DOBA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru 31 . Diadora 14. Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali. B. GZM XV-XVI. A. Sarajevo 1991. Od Butmira do Ilira (poglavlja o eneolitiku). Zagreb 1945. Split 1991. Beograd 1967. Novi Sad 1976. Simoska. Fourth and Third Millennia B. Schmidt. GZM XIV. Dunava i Save. Dacia VI. Zagreb 1984. R. Benca. B. VAHD 84. Idoloplastika u lasinjskoj kulturi. N.keramika na području Neretve. Studia Prehistorica 1-2. M. Zbornik M. Sarajevo 1976. Dimitrijević. Beograd 1991. The Kurgan Culture during the Fifth. Ivanov. Černavoda III i Boleraz nalazi u jugoslavenskom Podunavlju i problemi hronološkog odnosa kultura bakarnog doba u Karpatsko-podunavskim oblastima. Philadelphia 1970. P. Split 1980.D. GZM XVII. I.C. Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali. Marijanović. I. Kontrolna iskopavanja na Šuplevec i neki problemi na grupata Šuplevec -B. S.

doći do "mozaične" kulturno-etničke slike brončanog doba Europe. procesi i sl. Vinkovačka kultura. kulturne i etničke promjene : integracije. Italici. Austrija: posebno Baierdorf/Velatice krug. Vrčin. osobito u kasnoj bronci (protoliburnski. homogenizacije. slika balkanskog zaleđa: Glasinac I-III. Istra u brončano doba (do spaljivanja pokojnika). Moravska. "litzen" keramika."terramara". uloga metalurgije (pojava i širenje bronce. (i balkanskom). Škocjan. osebujni oblici razmjene robe i ideja između Sredozemlja/Egeje i Podunavlja i šire. protodelmatski krug. simbolika (solarna) i kult općenito oblikovanje etničkih skupina (Grci. naoružanje. Zatim: "apeninska" kultura. s naglaskom na problematici našeg prostora tijekom II.) važni za jednu regiju ili cijelu epohu kod nas i (ili) u Europi. ali i "reprezentativnih" kulturnih elemenata ili procesa. kultura grobnih humaka. analiziraju se i pojedinačne kulturne pojave (elementi.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupno sati: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari Individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici Bilješke . tisućljeća. "protovillanova" svijet u cjelini. • CILJEVI KOLEGIJA: Definiranjem bitnosti pojedinačnih kultura. osobito kasne bronce. transdanubijska (panonska) inkrustrirana keramika (Bijelo brdo –Dalj). Ljubljana. posebno između Alpa.STATUS KOLEGIJA: Obvezni Da Izborni Izborni za druge studij. seobe. uloga istočnog Sredozemlja u oblikovanju europskog brončanog doba (Mikena i dr. skica brončanog doba u (sjevernoj ) Italiji. Jadrana (Sredozemlja/Egeje) i Podunavlja. Iliri). rat. tzv. zlato). odnosno. Lički Osik). Lika.pp Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 Ljetni semestar 30 15 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka 32 . ). VODIČ: ECTS . Turan/Koromačno). kultura polja sa žarama (Virovitica. istočni Jadran tijekom II. odnosno. tisućljeća. Istra) uvjetuju obradu tema u različitim kulturnim kontekstima: podunavskom/srednjeeuropskom. naglašena pak kulturna regionalnost (sjeverna Hrvatska. južni Jadran do Albanije). grupe • OPIS KOLEGIJA: Uz konkretne kulture ("sustave"). Pod/Bugojno. južna Mađarska). Brijuni.Zagreb. konj/kola. brončanodobna Lika (protojapodski svijet. posebno Monkodonja. Ruše. Velika Gorica. Jadran sa zaleđem. društvena stratifikacija (društvena "elita". Dalj) u srednjoeuropskom. Slovačka. sredozemnom (egejskom). panonskom kontekstu (Slovenija: Dubova. "indoeuropska ideologija"). Na našem prostoru slaba istraženost epohe (osobito početnih i srednjih faza) uvjetuje izbor tema. posebno Bezdanjača. cetinska. Varvara.

1988-89. Prediliri.. Monkodonja.. HARDING. PCIA 4.. ISTI. Balcanica VIII. Prag 1966. K. F. BRONASTA DOBA NA SLOVENSKEM. Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana..C.. Sarajevo.. 1988. Ljubljana 1987. Bronzezeit 1980. Italia Nord –orientale. Die bronzezeitlich Nekropole Velika Gruda.VELIAČIK. ISTI. B. Beograd 1977. Sarajevo 1986. Enzyklopadische Handbuch zur Ur-und Frugeschichte Europas. . Arheološki vestnik 47. Sarajevo 1989. Chronologie der mittleren Bronzezeit im Karpatenbecken. The Bronze Age in Hungary.. II 1969. MÜLLER-KARPE. Viareggio 1988. H. European Societies in Bronze Age Europa. KOVACAS. J..VITRI S. BIANCHI CITTON E.. Katalog izložbe. Dopunska: BATOVIĆ. Die Urnenfelder-und Hallsttatzeit in Sudostpannonien . Budapest 1975. E. L.-KUKOČ S. -MIHOVILIĆ. B. I.sec.eine Region im Spannungsfeld zwischen Osthallstattkreis karpatenlandisch-balkanischer Eisenzeit und Steppenkultur. B.VLADAR. C. of the Bronze Age necropolis Velika Gruda in Montenegro. 1989 PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA IV.a. HARDING. Acta archaeological 67. FURMANEK. u L ETA DEL BRONZO IN ITALIA DAL 1614. Bonn 1968. Prailiri.. DELLA CASA. F.. Absolute Chronology.TERŽAN. Die mittlere Bronzezeit Ungarns und ihre sudostlichen Beziehungen. Roma 1975.PCIA 9. Histria Archaeologica 28/1997. Beiträge zur Chronologie der Urnefelderzeit nordlich und südlich der Alpen. Pula 1999. Kobenhavn 1996. Europe and Mediterranean in the Bronze Age: cores and peripheries. P.. B. F.. Rasegna ARCHAEOLOGICA 10 ..-HARDING. 1989. Oxford: Oxbov Monograph 33. C. Radovi FF u Zadru 27/14. METZER-NEBELSICK. Slovensko v dobe bronzoej. Manuel Encyclopedique de Prehistoire et Protohistoire Europeens 1. F. HUGELBESTATATTUNG IN DER KARPATEN-DONAU-BALKAN ZONE. I-II. Handbuch der Vorgeschichte IV/3. Utvrđeno protourbano naselje starijeg i srednjeg brončanog doba.. HÄNSEL. The Mycenaens and Europe. The Bronze Age in Europa. P. Grobni humak iz ranog brončanog doba u Podvršju. Budapest. La cultura protovillanoviana. ISTI. Protostoria dell Italia continentale. Protoiliri.. GZM 44. . 33 . GOVEDARICA. Stand und Aufgaben der Forschungen zur Urnenfelderzeit in Jugoslawien. Djela ANUBiH LVIII. Bonn. Berlin 1959. B. The Bronze Age in central and eastern Europe: advences and prospects. B. Sarajevo 1989. 1996. u: Trade and Exchange in Prehistoric Europe 153-60…. Universitatsforschungen zur praistorischen Archaologie 33. HÄNSEL. Chronology in Central Europa at the End of the Bronze Age. Linking anthropological and archaeological evidence: notes on the demographic struckture and social org. Cambridge. .. Bratislava 1991. 1996. London 1984. Š. Archaeological Europe 2500-500. RITTATORE VONWILER. Mainz 1995. PERONI R. M. Posuška kultura. 1992-1993. Congr. TERŽAN. 1-50. Monographien RGZM 35.. BENAC.La penisola italiana nell eta dell bronzo e del ferro. BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ. Beograd 1987. K. T. Brončano doba. . A. Advences in World Archaeology 2. CBI.. Praistorijski tumuli na Kupreškom polju.. A. Velika Gruda II. Archaeololingua 7.. A. Gradina Vrčin u okviru brončanog doba Istre. Budapest 1977. Die Osthallstattkultur-Akten des Internationalen Symposium Sopron 1994. ČOVIĆ. V..Pohađanje nastave (70%) i izrada seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit Seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: COLES.. 39-40. Montenegro: Fundgruppen der mittleren und spaten Bronzezait zwischen Adria und Donau. DELLA CASA. ISTI. 1996. A. PARE. AV. BONA. Beitrage zur Urnenfelderzeit nordlich und südlich der Alpen. FILIP J. London 1979.. F. J.

KULTUREN DER FRUHBRONZEZEIT DES KARPATENBECKENS UND NORDBALKANS, Beograd 1984. KOLLOQUIUM uber den Stand der Forschungen zur Urnenfelderzeit Muller –Karpe gewidmet, Berlin 1990. L ANTICA ETA DEL BRONZO IN ITALIA, Atti Cong, Naz. 1995, Firenze 1996. LE TERRAMARE, Le piu antica civilta padana, Katalog izložbe, Modena (Milano), 1997. MOZOLICS, A., Bronzefunde des Karpatenbeckens, Budapest 1967. ISTI ,Bronzefunde aus Ungarn, 1985. PATEK, E., Die Urnenfelderkultur in Transdanubien, Budapest 1968. TASIĆ, N., Jugoslavensko Podunavlje od indoeuropske seobe do prodora Skita, Novi Sad-Beograd 1983. URBAN, T., Studien zur mittleren Bronzezeit in Nord Italien (I-II), Universitatsforschungen zur prahistorischen Archaologie 14, Berlin-Bonn, 1993. VINSKI-GASPARINI K., Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, Zadar 1973. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA:

Registracija za ispit:napisan seminarski rad

NAZIV KOLEGIJA: ANTIČKA ARHEOLOGIJA APENINSKOG POLUOTOKA OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Klasična arheologija ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. STATUS KOLEGIJA: Da grupe

Godina studija:

• OPIS KOLEGIJA: U uvodnom se dijelu kolegija obrađuje zemljopisni položaj Apeninskog poluotoka na Sredozemnom moru i njegov odnos prema ostalim dijelovima starog svijeta. Obrađuju se sljedeće civilizacije: etruščanska, koja se formirala na područuju Toskane kao ishodištu (granice: na sjeveru rijeka Arno i na jugu Tiber) i proširila na podalpsko područje, na sjeveru poluotoka, te na Kampaniju na jugu; rimska, koja je nastala na prirodnom prijelazu preko Tibera, a koja se postupno proširila na čitav Apeninski poluotok te postupno i na čitavo Sredozemlje i pripadajuće zaleđe; grčka na području tzv. Magne Grecije (južna Italija sa Sicilijom). Posebna se pažnja posvećuje razvitku civilizacija i njihovom međusobnom pretapanju te sintezi. Raspravlja se o povjesnim aspektima, narodnoj strukturi, religiji, mitologiji, najvažnijim lingvističkim pitanjima te o civilizacijskom razvitku. U okviru najvažnijeg civilizacijskog dijela obrađuju se urbanizam, arhitektura, kiparstvo, slikarstvo i sitne umjetnosti.

• CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje znanja o korijenima, nastanku i razvoju najznačajnijih antičkih civilizacija na apeninskom poluotoku, njihovim vezama s grčkom civilizacijom i značenju u nastajanju moderne europske civilizacije. Razvijanje vještine prepoznavanja temeljnih likovno-stilskih karakteristika i najznačajnijih arheoloških spomenika antičke Italije.
VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar

34

ECTS - STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno:

predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti

6 ECTS 15 2 1

30 15

WebCT

laboratorijske vježbe

terensko istraživanje

NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave (najmanje 70%) Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: R. Bianchi Bandinelli, Introduzione all’ archeologia, Roma-Bari 1976. O. J. Brendel, Etruscan Art, Harmondsworth 1978. (ili neko drugo kasnije izdanje) V. Poulsen, Etrurska umetnost, Beograd 1976. (prijevod s njemačkog) F. Prayon, Die Etrusker. Geschichte, Religion, Kunst, München 1996. N. Spivey, Etruscan Art, London-New York 1997. G. Hafner, Atena i Rim, Rijeka 1970. (prijevod s njemačkog) B. Kanlif, Rimsko carstvo. Narodi i civilizacije, Beograd 1980. (prijevod s engleskog) H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad 1970. (prijevod s njemačkog) A.M. Liberati-F. Bourbon, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb 2000. R. Zajder, Rimsko slikarstvo, Beograd 1976. (prijevod s njemačkog). Vitruvijevih deset knjiga o arhitekturi, Sarajevo 1951. S. Perowne, Rimska mitologija, Opatija 1986. Dopunska: R. Bianchi Bandinelli, Roma. L' arte romana nel centro del pottere, Milano 1976. B. Bianchi Bandinelli, Roma. La fine dell' arte antica, Roma 1976. B. Andreae, L' art de l' ancienne Rome, Paris 1973 (ili bilo koje izdanje na njemačkom engleskom, talijanskom ili španjolskom jeziku). F. E. Brown, Roman Architecture, New York 1976. P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd 1968. (prijevod s francuskog). M. Henig, A Handbook of Roman Art. A Survey of the Visual Arts of the Roman World, London 1995. D. E.E. Kleiner, Roman Sculpture, Yale University 1992. W. L. MacDonald, The Architecture of the Roman Empire. Yale University Press 1986. L. Mumford, Grad u historiji. Njegov nastanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb 1968. D. Strong, Roman Art, New Haven-London 1995. R. Turcan, L' art Romain, Paris 2002. J. B. Ward Perkins, Roman Imperial Architecture, New Haven-London 1994.

35

UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA:

Registracija za ispit: Da

NAZIV KOLEGIJA: UVOD U PODVODNU ARHEOLOGIJU OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. STATUS KOLEGIJA: Da grupe OPIS KOLEGIJA: Terminologija i metode rada podvodne arheologije, razvoj ronilaštva, autonomne ronilačke opreme i dr. Slijed prvih istraživačkih radova pod vodom i njihov značaj. Tehnologija rada i način izrade dokumentacije, tijek istraživanja, vađenja i konzervacije izvađene arheološke građe te načini zaštite podvodnih arheoloških nalazišta. Vrste arheoloških nalaza u moru, rijekama i jezerima, pregled različitih vrsta podvodnih arheoloških istraživanja na Sredozemlju: podvodna istraživanja u priobalju, lučkim prostorima i oblici antičkih luka kao i nalazi što ih prate i dr. Istraživanja brodskih udesa, sidrišta i slučajnih nalaza (navesti će se neki od karakterističnih brodskih udesa na Sredozemlju od vremena antike do srednjeg vijeka). Prikaz nalaza ostataka brodskih konstrukcija, djelova opreme brodova, vrsta i obima trgovačkih tereta i drugih nalaza. Obrada osnovnih plovidbenih ruta u prapovijesti i antici na Sredozemlju, na temelju pisanih podataka i arheoloških nalaza. CILJEVI KOLEGIJA: Dati osnovne podatke o razvoju ronilaštva i opreme. Ukazati na vrste i obim podvodnih nalaza na Sredozemlju te naglasiti značaj ovih istraživanja i važnost pojedinih nalaza. Pokazati neke specifičnosti arheološke građe s podvodnih nalazišta, posebno ostatke prapovijesnih i antičkih plovila, značaj pojedinih brodskih udesa kao zatvorenih nalaza i dr. Prikazati tehnologiju rada pod vodom i specifičnosti konzervacije arheološke građe. Educirati studente za ovaj vid istraživanja na istočnoj obali Jadrana, zbog činjenice da je hrvatsko podmorje jedno od najbogatijih regija s podvodnim arheološkim ostacima na Sredozemlju. VODIČ: ECTS - STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari mježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Zimski semestar 4 ECTS 15 1 1 Ljetni semestar

15 15

Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE:

36

J. S. Dopunska: H. Princeton. DOORNINCK. BASS. H.pp Članci Knjige Internet webCT zbirka Da Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Pspunjavanje propisanih obaveza. F. Fouilles sous-marines en Ligurie et en Provance. Oxford 1996. Bodrighera 1952. BASS. Texas University press. Cartagena 1982. BENOIT. London-New York. 3-4. Rivista di Studi Liguri 18.Predavanja Da Seminari Da individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: Udžbenici bilješke . BAR International Series 626. G. F. vol. BENOIT. Ancient Shipwrecks of the Mediterranean and Roman Provinces. -Rivista di Studi Liguri. A history of Seafaring based on underwater archaeology. Archaeology Under Water. La nave romana di Albenga. BAR International Series 580. VRSALOVIĆ. Pariz 1961. Istraživanja i zaštita podmorskih nalazišta u SR Hrvatskoj. New Jersey 1971. L' Épave du Grande Conglouè à Marseille (XIV supplément à Gallia). L. 57. KINGSLY. London 1963. Časopisi: -Actes du Congrès International d' Archaéologie Sous-marine. F. BASS-F. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Naziv kolegija: OČUVANJE I ZAŠTITA SPOMENIKA KULTURE Opće obavijesti: 37 . F. FROST. Under the Mediterranean. -Congresso Internacional de Arqueologia Submarina. New York 1972. Madrid 1985. RAVEH. Cape Galydonia: a Bronze Age Shipwreck. -Cahiers d' archéologie subaquatique. Bodrighera 1952. D. 1982. American Philozophical Society. -International Journal of Nautical Archaeology and Underwater Exploration. Ship and Seamanship in the Ancient World. Zagreb 1974. Baltimore 1970. CASSON. G. Oxford 1992. N. LAMBOGLIA. PARKER. Israel. G. BASS. F. 3-4. 1967. -National Geographic. A. Forma Maris Antiqui. G. I. F. polaganje ispita NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da LITERATURA: Obvezna: A. The Ancient Harbour and Anchorage at Dor.K. Yassi Ada. Rivista di Studi Liguri 18.

deklaracije. • Ciljevi kolegija: Na osnovi ovog kolegija studenti se trebaju osposobiti da razumiju pojam kulturnog naslijeđa i da razlikuju njegove osnovne vrste. Hauser. grupe Godina studija: • Opis kolegija: Kolegij uvodi studente u valoriziranje. zatim da na pojedinim primjerima raspoznaju način i metode korištene za zaštitu ugrožene baštine i da poznaju najznačajnije pravne i normativne akte o zaštiti (zakoni. Obrađuje i povijest ljudskih akcija usmjerenih na njihovu zaštitu i očuvanje i različite metode koje su se koristile kroz povijest. Trogir). rekonstrukcija. da poznaju pojmove vrijednosti naslijeđa i njihovu podjelu po osobinama. Vodič: Ects . povelje) i ustanove zadužene za njihovo provođenje. Riegl. Bilinić) te s primjerima najvažnijih zaštitnih zahvata u pojedinim gradovima (Zagreb. dislokacija. poznaju i razumiju razne znanstvene metode zaštite (restauracija. poznaju povijesnu periodizaciju s primjerima za svaki period. da se upoznaju s djelovanjem najvažnijih konzervatora u svijetu i kod nas (Viollet le Duc. Andrić. Split.Odjel / katedra: Studij: Ustanova: Status kolegija: Odjel za arheologiju Preddiplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Da Izborni za druge studij. kao i uzrocima i vrstama njihova propadanja. Šibenik. revitalizacija. nova izgradnja. konzervacija. Kolegij upoznaje studente s različitim vrstama kulturnih dobara. Također se proučavaju najnovije znanstvene metode sa različitim konkretnim primjerima očuvanja pokretne i nepokretne građe da bi se danas što uspješnije pristupilo toj aktualnoj problematici. interpolacija. razumiju glavne probleme ugroženosti baštine i uzroke njezina propadanja s praktičnim primjerima. replike i muzeji na otvorenom) te načine njihove primjene. rekompozicija. očuvanje i zaštitu spomeničke baštine proučavanjem pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Zadar. adaptacija.studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe Zimski semestar 4 ECTS 15 1 1 Ljetni semestar 15 15 38 .

Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: • Opažanja: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ŽELJEZNO DOBA 39 . Dopunska: J. D. Zagreb. Zakon o zaštiti kulturnih dobara Hrvatske. Zagreb-Split 1983. M. Fielden.mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja Da Nastavna pomagala: udžbenici bilješke .pp Da Uvjet za priznavanje bodova: članci Da knjige Da internet webCT zbirka seminari Da individualni projekti mentorski rad vježbe terensko istraživanje Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: esej praktičan rad teza kolokvij Obvezna: T. Zagreb 1981. Uvod u konzerviranje. Split 1985. Marasović. Antolović. Kečkemet. Piplović. Graditeljsko nasljeđe. Ekonomsko vrednovanje graditeljske baštine. Zagreb 1998. B. Marasović. Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu. pojedini brojevi. T. Split 1993. Split 2004. Vicko Andrić. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (časopis). Alois Hauser u Dalmaciji. Zagreb 1999. S.

u Italiji posebno zapadni Jadran (od Veneta. Rifnik. likovni stilovi. Uporedo se ističu i prate. kroz pojedinačne kulture. za epohu sve bitne i konvergentne pojave i posebni oblici kulturne interakcije: širenje željeza.kontinuitet/diskontinuitet ) mlađeg željeznog doba na razini Europe. ali u širokom kontekstu tzv kulturnih krugova: halštatskog.od Dolenjske i Štajerske do Dunava. važnost grčkog civilizacijskog kruga (Grčka-skica kulture do 7/6. predočiti zgusnutu.Toskana. Također. periodizacije. Slovačka). novac. «mozaičnu» sliku kulturne dinamike ovog dijela Europe. u sjevernoj Hrvatskoj: Dalj (i bosutski utjecaj). stratifikacija sredozemno-podunavskog (posebno jadranskog) importa. prema kalendeberger kulturi (Donja Austrija. VODIČ: ECTS . Martijanec/Podravina. podunavskog.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupno sati: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 2 1 30 15 40 . notranjska. Goričan/Međimurje. pojam Italica. važnost metalurgije. Konkretno. Emilia-Romagna.. Pod/Bugojno i dr. ali i (europske) «reprezentativne» kulturne elemente.. jadranske kolonije i emporiji . istočnojadranske kulture (od Liburna i Delmata do Albanije) zatim. uloga Etruščana. jantar. zatim središnji Balkan. ritmovi društvene diferencijacije (ratnici i «aristokracija») primarno odraženi u kultu mrtvih. Magna Graecija.st. situle/toreutika. • CILJEVI KOLEGIJA: Polazeći od bitnosti pojedinačnih kultura u prostoru između Alpa. svetolucijska kultura i japodska. općenito skica osnovne kulturne dinamike Apeninskog poluotoka (glavne regionalne kronologijee. objasniti duh epohe. Budinjak/Žumberak u dodiru s «istočnoalpskim halštatskim svijetom» . primarno procese. helenizam. kulturne strukture).Adria. balkanskom krugu. Time se prezentira i osnovna problematika tih krugova. Gradišće. posebno na Jadranu: Kelti. periodizacije. ali i na razini cijele željeznodobe Europe. točnije u odnosu prema slovenskoj Štajerskoj (Poštele. Balkana i Sredozemlja/Egeje. balkanskog ili sredozemnog ( i egejskog). Spina. Picena do Dauna). kao pretpostavku novim istraživanjima. te nalazištima u južnoj Panoniji (Pecs -Jakabhegy. primarno u srednjeuropskom .OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju Preddiplomski studij arheologije Godina studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Objašnjava se osnovna slika postanka. Csonge. osebujni problemi (kronologija. strukture (od tehnologije/ekonomije do kulta) svih kultura s našeg prostora. nalazišta u dolini Solbe). Janoshaza). u bosanskom zaleđu Glasinac. periodizacija. Ptujska gora). Istaknuti sve glavne probleme. u prostoru Alpe-Dunav-Sredozemlje/Egeja. kronologije. austrijskoj Štajerskoj (Klein Glein i dr. Podunavlja. te strukture (kulture?) Kaptol/Požega. Rim. Numana i dr. ali i sjeverni prostor (Gallasecca) te «villanova» krug –Lacij.).

1969.Inst. 17. 5/6.. Prag 1966. ŽELJEZNO DOBA. Milano 1988 (sinteze: M. Landolfi. CIVILTA DEL LAZIO PRIMITIVO. De Marinis. Chieco Bianchi. D' Agostino). E. Arch. Die Urnefelder-und Hallstattzeit in Sudospannonien-eine Region in Spannungsfeld zwischen Osthallstattkreis karpatenlandisch-balkanischer Eisenzeit und Steppenkultur. ZAKLADI TISOČ LET. Die nordosttransdanubische Hallstattgruppe: Ein Uberlick.pp Članci knjDige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Pohađanje nastave (70%) i seminarski rad NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA. Budapest 1996 PARE C. G. Dopunska: BOUZEK J. DESBOROUGH V. Scritti in onore di A. Beitrage zum ubergang von der Bronze-zur Eisenzeit in Mitteleuropa. Mitteleuropa. Caucasus and Europe and the Cimmerian Problem. Reallexikon der Germanischen. 1975. HENSEL B. Archeologia.d A. F. La Regina. muzea v Praze A 37/4.Dular-D. BATOVIĆ Š. D. A. G. 1972. J.Manuel Encyclopedique de Preistoire et Protohistoire Europeens 1. DE MARINIS R. B. Bd. PAS 11. Božić. V. Katalog izložbe. F. R.. ISTI. GOLDSTREAM J. V. II. ITALIA OMNIUM TERRARUM PARENS. Starejša železna doba na Slovenskem Štajerkom. ur-und fruhegesch. 1998. Kruta. Beziungen zum Mittelmeergebiet. Roma 1975.. ISTI. 1983.. M. Jahrbuch RGZM 45/1 1998. Munichen – Berlin 81 – 159. The Greek Dark Ages. Neppi Modona. 41 . Ljubljana 1999. ZGODOVINA SLOVENIJE OD NEANDERTALCOV DO SLOVANOV. Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zagreb 2004. Geometric Greece. A. Le tombe di guerriero di Sesto Calende…. 1994. KiM . 1995.Ljubljana 1990. Fruhform europaischer Einheit. Beit. Roncalli). ANTICHE GENTI D ITALIA. 511 – 560. N. Peroni. Berlin 444 – 456. Arch. 12-13 1982-83 (1984) TERŽAN. Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche nell eta del ferro. Archaeolingua 7. Bronzezeit und altere Eisenzeit in o. Rimini. Katalog izložbe i Symposium Steyr 1980 (1981). Dubrovnik 1972.. z. Katalog izložbe.predavanja Da seminari Da individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .R. Auswirkungen des skytische gepragten Kulturkreises auf die hallstattzeitlichen Kulturgruppen Pannoniens und des Ostalpenraumes. Wiss. Pugliese Carattelli.. Munchen – Rahden. PATEK E. Colonna.. Železno doba.und Frugeschichte Europas. PAS 12. Milano 1989 (R. 47/2000. FILIP J. B. 46/1 1999. RATNICI NA RAZMEĐU ISTOKA I ZAPADA. 1987. Mitt. Bonn 1976. De Juliis. 8/ Leif. Alteetunkunde. Mittelmeer – Kulturraumes 16-17.Ung. Akad. Sbornik Narod. Enzyklopadisches Hanbuch zur Ur. Beitrage zur regionalen und chronologischen Gliederung der alteren Hallstattzeit an der unteren Donau. Roma 1994. Zagreb 1976. METZNER-NEBELSICK C. DIE HALLSTATTKLTUR. ISTI. Handel und Soziale Oberschichte im fruheisenzeitlichen Sudoseuropa Schriften Bd. Die Osthallstattkultur-Akten des Internationale Symposium Sopron 1994.. ITALIA OMNIUM TERRARUM ALUMNA. 1977.

Urzeit. dioba glasova. Chronologie der Spatthallstatt. Katalog izložbe. 1975. PBF 20/1 1974 STIPČEVIĆ A. HALLSTATT KOLLOQUIUM VESZPREM. 1 – 56 PITTIONI R. Wiss. 1959. Arch.. Monograph 53. Kobenhaven 1996.S . BAR . E. Absolute Chronology. Tausch und Verkehr im bronze-und fruheiesenzeitlishen Sudosteuropa. in Sudosteuropa I 1982 RADT W. Wagon and Wagon – Graves of Early Iron Age in Central Europe. London 1977. Recent excavations at the Hallstatt and La Tene hill-fort of Sopron – Varhely (Burgstall) and the predecessors of Halstatt cukture in Hungary.. Nove Košariska.. Sudosteuropa-Schriften 17. Ljubljana 2003. 1982.. 23 1978. pismo. Beihfelt 1. MARAZ B. 1980 PICHLEROVA M. Archaeological Europe 2500-500 BC. Hamb. Prahist. Berlin RGF 22. 1979 VASIĆ R. KILIAN K. Arch 6. Beitrage zur Chronologiie der Urnenfelderzeit nordlich und sudlisch der Alpen. BAR Int. 1980. 1992. Oxford. Budapest 1986. E. Studien zu Fundgruppen zwischen Mosel und Save. Trachtzubehor der Eisenzeit zwischen Agais und Adria. Die Beziehungen zwischen Transdanubien und dem Jugoslawischen Danaugebeit in der Fruhenisenzeit. PZ 50. PATEK. Beograd 1984. Ser. 42 . naglasak. 144. Chronology in Central Europe at the end of the Bronze Age..Gescichte Osterreichs I/1-2.. Acta archaeologica 67..und Fruhlatenezeit...Int. Milano 1991. Das hallstattzeitliche Graberfeld von KleinKlein und Sein Keramik. 1969 PRENDI F. Handel. GREEK CIVILIZATION-MACEDONIA. Halštatske nekropole Dolenjske. Katalog izložbe. Materijali 19. EIBNER PERSY A. 1981 ISTI.. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: LATINSKI JEZIK I OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju /katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. PARE C. Hallstattzeitliche Grabhugel von Sopron (Odenburg). Iliri. Pecs-Jakabhegy. Der Ostalpenraum in der Hallstattzeit und seine Beziehungen zum Mittelmeergebiet.Arb. PARZINGER H. PARE. Schild von Steir.. Die Bronzezeit und der Beggin der Eisenzeit in Albanien. Munchen-Berlin 1995. Burgeland 62.. PALAVESTRA A. I CELTI. Ert 106/1 1979 MULLER KARPE H. Graz 1980.. Venezia 2000. Zur Fruhhallstatzeit in Sud -Panonien. Montreal 1993. Chr.Teržan i dr. Weinheim 1988. 1984. C. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Postanak i razvoj latinskog jezika. ISTI. Zagreb 1991 SIEGFRIED WEIS A. Kneževski grobovi starijeg gvozdenog doba na centralnom Balkanu. HANSEL B (ed). DULAR J. The chronology of the Early Iron Age. Kniežacie mohyly zo staršej doby železnej. Beit. Die fruheesenzeit Hugelgrabernekropole bei Vergina in Macedonia. F. A Janus Pannonius Muzeum evkonyve. (B.F. Arch. GLI ETRUSCHI. izgovor (klasični i tradicionalni).)..DOBIAT C. Sudosteuropa zwischen 1600 und 1000v.

glasovne promjene. Vrste riječi. Imenice: deklinacije (prva ili a-deklinacija, druga ili o-deklinacija, treća deklinacija: konsonantske osnove i osnove na –i, četvrta ili u-deklinacija, peta ili e-deklinacija), deklinacija grčkih imenica, osobitosti u deklinacijama. Pridjevi: deklinacija i komparacija. Glagoli: konjugacije, prezentska osnova. Čitanje, analiza i prevođenje Cezarova Galskog rata (1. knjiga).

• CILJEVI KOLEGIJA: Znanje osnova latinskog jezika prijeko je potrebno za studij arheologije i ima opće kulturno značenje. Nastava na predavanjima odvija se na dvije razine. Studenti koji započinju s učenjem latinskog jezika stječu osnovna znanja iz latinske gramatike u vidu tečaja, a studenti koji posjeduju odgovarajuće predznanje ponavljaju ranije naučeno gradivo. Stečena znanja produbljivat će se na seminarima i vježbama čitanjem jednostavnijih tekstova antičkih pisaca.
VODIČ: ECTS – STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar Ljetni semestar 5 ECTS 15 1 1 1 15 15 15

mentorski rad

vježbe Da

terensko istraživanje

NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da Da • LITERATURA: Obvezna: V. Gortan - O. Gorski - P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja) D. Salopek - Z. Šešelj - D. Škiljan, Orbis Romanus, I, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja) M. Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Zagreb (sva izdanja) C. Iulius Caesar, Commentarii de bello Gallico (sva izdanja) Dopunska: V. Gortan - O. Gorski - P. Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1982. I. Bekavac, J - Marević - F. Međeral, Latinsko–hrvatski i hrvatsko–latinski školski rječnik s kratkom gramatikom, Školska knjiga, Zagreb (sva izdanja) M. Divković, Latinsko-hrvatski rječnik za škole, Zagreb (sva izdanja) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: Registracija za ispit: Da

43

OPAŽANJA:

NAZIV KOLEGIJA: ARHEOLOGIJA SEOBE NARODA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Da grupe STATUS KOLEGIJA: Da • OPIS KOLEGIJA: Osnovna tipološka i tehnološka obilježja kasnoantičke materijalne kulture, poglavito nakita: tehnike izrade, radionice i nosioci. Problemi etničkih struktura u kasnoantičkim provincijama na području Ilirika, te njihov odraz u grobnoj ostravštini s posebnim obzirom na autohtoni etnikon. Huni i Germani od Ponta do Podunavlja. Istočni Goti, Gepidi i Alamani. Langobardi u Podunavlju i Italiji. Avari. • CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim pojmovima o sitnoj materijalnoj kulturi kasne antike, posebice s tehnikama izrade nakita i radioničkim središtima. Dati pregled arheološke baštine barbarskih naroda na prostorima od Ponta do Podunavlja i Jadrana te u Italiji: Huna, Istočnih Gota, Gepida, Alamana, Langobarda i Avara. VODIČ: ECTS - STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 2 1

predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: članci Da

30 15

WebCT

laboratorijske vježbe

terensko istraživanje

knjige Da

internet

webCT zbirka

44

usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: V. BIERBRAUER, Die Ostgotischen Grab- und Schatzfunde in Italien, Spoleto 1975. D. CSALÁNY, Achäologische Denkmäler der Gepiden in Mitteldonaubecken (454-568), Budapest 1961. R. CHRISTLEIN, Die Alamanen. Archäologie eines lebendigen Volkes, Stuttgart 1978. Germanen, Hunnen und Awaren, Nürnberg 1987. I Goti, Milano 1994. J. KOVAČEVIĆ, Avarski kaganat, Beograd 1977. La necropoli altomedievale di Castel Trosino. Bizantini e Longobardi nelle Marche, Ancona 1995. I Longobardi, Milano 1990. Magistra barbaritas. I Barbari in Italia, Milano 1984. M. NAGY, Die Gepidische Adlerschnallen und ihre Beziehungen, Budapest Régisiégei, 36, Budapest 2002. Reitervölker aus dem Osten. Hunnen + Awaren, Eisenstadt 1996. A. UGLEŠIĆ, Nazčnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe. Disertacija. Zadar 1996. J. WERNER, Beiträge zur Archäologie des Attila-Reiches, München 1962. Dopunska: D. DIMITRIJEVIĆ – J. KOVAČEVIĆ – Z. VINSKI, Seoba naroda – arheološki nalazi jugoslovenskog Podunavlja, Zemun 1962. J. HAMPEL, Alterthümer des frühen Mittelalters in Ungarn, 1-3, Braunschweig 1905. J. KOVAČEVIĆ, Varvarska kolonizacija južnoslovenskih oblasti, Novi Sad 1960. Problemi seobe naroda u Karpatskoj kotlini, Novi sad 1978. Z. VINSKI, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400-800. godine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s, 5, Zagreb 1971. Z. VINSKI, Epoha seobe naroda, Umetničko blago Jugoslavije, Rani srednji vijek, Beograd – Zagreb – Mostar 1986. J. WERNER, Die Langobarden in Pannonien, München 1962. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: UPISAN IV. SEMESTAR • OPAŽANJA:

pismeni ispit

NAZIV KOLEGIJA: POSTANAK I RAZVOJ KRŠĆANSTVA OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Starokršćanska arheologija ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Godina studija:

45

liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. godine poslije Krista. njegovu širenju i uzdizanju na rang državne rimske religije. Posebna pozornost poklonja se razvitku kršćanstva na području Ilirika. grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij obrađuje povijesne početke kršćanstva od najstarijih vremena (od rođenja Krista.. i 313. razvitka kršćanske civilizacije do oko 600. priznanja iz godina 311. Konstantinova favoriziranja kršćanstva i Teodozijeva uzdizanja na rang državne religije godine 392. prijevod u izdanju Kršćanske sadašnjosti. progona kršćana. Religije svijeta. Mala enciklopedija. Zagreb 1969.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 5 ECTS 15 2 1 predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti 30 15 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najčešće u svezi s tri božje te dvije Kristove naravi. kršćanstvo) Rječnik biblijske teologije. širenja u i izvan rimskog carstva. Zagreb 1979.Obvezni STATUS KOLEGIJA: Izborni Da Izborni za druge studij. Zagreb 1989. razvoja u Palestini. • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje znanja o povijesnim početcima kršćanstva. Leksikon ikonografije. U tom razdoblju nastaju i konflikti između poganstva i kršćanstva. Literatura je zasnovana na naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku i knjigama koje se mogu dobiti u Hrvatskoj. Zagreb – bilo koje izdanje). kršćanskog obračuna s poganstvom.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: a) opće Biblija (Stari i Novi Zavjet. stare religije Grčke i Rima. preko apostolskog vremena. godine. te sukobima unutar kršćanstva ili prema drugim religijima. VODIČ: ECTS . tj.. poslijeapostolskog i otačkog razdoblja. njegova trogodišnjeg javnog djelovanja i smrti). b) povijest 46 . do početaka ranog srednjeg vijeka. Zagreb 1991 (mitraizam. Dolje navedena literatura je početno čitanje za temeljno poznavanje pitanja navedenih u programu. prvih arheoloških potvrda. također od početaka do oko 600. Biblijski priručnik. a zatim i obrnuto te sukobi unutar kršćanske zajednice.

La folia dei cristiani. Suvremena katolička enciklopedija. Mordillat-J. Grant. Milano 1992. Berlin 2001. Zagreb 2001. London 2001 (rep. Zagreb 1976. A. D. F. Chr. Jedin. Corpus Christi. Roma-Bari 1991 (engleski original Ancient Mystery Cults) Eusebije Cezarejski. London 1999. Split 1995. (do str. Split 2004. Crkvena povijest. New Haven and London 2004. Šagi-Bunić. Split 1998. M. Dopunska: Costantino il Grande. (zbornik) M. The Jews in the Roman World. sv. Zagreb 1997. I Cristiani e l’ Impero nel IV secolo. Keller. Burkert.H.) B. Die Spätantike. Dictionnaire d' archeologie chrétienne et de liturgie. J. Römische Geschichte von Diocletian bid Justinian 284-565 n. 121). Dall'Antichità all' Umanesimo. Macerata 1992. Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja Izraela. M. I. Toronto. Demandt. Dizionario patristico e di antichità cristiane. W. F.W.München 1989. Problemi religijske ne/tolerancije. Ruggiero. R. Ross Holloway. Macerata 1988 (a cura di Giorgio Bonamente e Aldo Nestori). T. Jesus. London 1999. Jozić. Herrscherideologie in der Spätantike. Prieur. H. Povijest kršćanske literature. Colloquio sul Cristianesimo nel mondo antico. Rohrbacher. Paris 1908-1953. Constantine and Rome. Grant. Torino 1975. Su un aspetto della “reazione pagana” tra I e V secolo. Stuttgart. Early Christian Life and Thought in Social Context. Buffalo. Harding. Reallexicon für Antike und Christentum. Colloquio sul Cristianesimo nel mondo antico (Macerata 1990). Antichi culti misterici. London-New York 2003. Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. The Historians of Late Antiquity. G. Jones.M. Il Conflitto tra paganesimo e cristianesimo nel secolo IV. Constantine and the Conversion of Europe. (prijevod Marijan Mandac) A. Aspekti religioznog iskustva od Marka Aurelija do Konstantina. Zagreb 1972.. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da Naziv kolegija: MUZEOLOGIJA Opće obavijesti: Odjel / katedra: Odjel za arheologiju 47 . Dodds. Kolb. Velika povijest crkve. London-New York 2002. Split 1999. E. Casale Monferato 1983. d) Enciklopedijska izdanja Cabrol-Leclercq.

kontekste muzejskih predmeta i spomenika kulture. Vodič: Ects . klasifikaciju. muzeološke funkcije. U prvom se dijelu obrađuje povijesna muzeologija. pojam muzealije i muzealnosti. • Ciljevi kolegija: Razvijanje spoznaje o muzejskom radu kao djelatnosti koja ima svoju društvenu opravdanost. definiciju.Studij: Ustanova: Status kolegija: Preddiplomski studij arheologije Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Da Izborni za druge studij. jer ljudsku civilizaciju prati od njezinih početaka te ovladavanje osnovnom terminologijom i tehnologijom (metodologijom) muzejskog rada. koja je filozofsko-znanstvena osnova muzeologije i sadržaje koje ona istražuje: definiciju. praktičnu (primjenjenu) muzeologiju ili muzeografiju: njezinu definiciju. domete i ograničenja muzeologije. U trećem se dijelu kolegij bavi definicijom specijalne muzeologije i njezinom ulogom u interdisciplinarnom povezivanju muzeologije i drugih povijesnih znanstvenih disciplina. pregled povijesti muzeja u svijetu i Hrvatskoj te razvitak muzeološke misli. proces muzealizacije i ulogu dokumentacije. tj. odnos teorije i prakse. odnos muzeologije i drugih znanstvenih disciplina (posebice informacijskih znanosti). grupe Godina studija: • Opis kolegija: Kolegij je podijeljen u više dijelova sukladno ustaljenoj podjeli istoimene znanstvene discipline.studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja seminari individualni projekti mentorski rad vježbe terensko istraživanje 15 15 1 Zimski semestar Ljetni semestar 4 ECTS 15 1 48 . strukturu i mrežu muzeja te njihovo funkcioniranje. Drugi dio proučava teorijsku muzeologiju. predmet i cilj muzeologije. Posljednje je poglavlje rezervirano za tzv.

I. Stransky.Muzeologija 21. Interdisciplinarnost i stalni postavi u muzejima. 1984. Muzeologija i muzej budućnosti. Maroević.Muzeologija 8. Bruxelles 1967. B. Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj (19. Koščević.Da Da Nastavna pomagala: Udžbenici Da bilješke .Informatologia Yugoslavica 4 (1-4). Stransky.pp Da Članci Da Knjige Da internet webCT zbirka Da Uvjet za priznavanje bodova: Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: Obvezna: A. . . S. Muzeologija. Bauer. The Museum Age. 1988. . 67-69. Z. 1977. . do 1940. Hudson. Muzeji i galerije Hrvatske. 1970. 13-72.Muzeologija 24. Musees et Museologie. Bazin. .Informatica Museologica 1-2. Uvod u muzeologiju. Šola. Dopunska: G. Šulc. 99-103. .). Informaciono-dokumentaciono-komunikacioni (IN-DOK) sistem. I. 15-18. A social History of Museums. T.Informatica Museologica 1-2. Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: • Opažanja: Registracija za ispit: Da esej praktičan rad teza kolokvij NAZIV KOLEGIJA: LATINSKI JEZIK II OPĆE OBAVIJESTI: 49 . London 1975.Muzeologija 6. 1969. P. . 1987. K. 6-21. 52-54. Maroević. van Mensch. Paris 1960. i 20. Zagreb 1993.Muzeologija 8. . Prilog mogućoj definiciji muzeologije. Benoist. Strukturalni pristup muzeologiji.Informatologia Yugoslavica 1-3. Težak. Muzej u prošlosti i sadašnjosti. Maroević. Z. Zagreb 1967. Ž. Novak – B. V. 13-74. st. Humski. P. I. 1986. L. 1970. Temelji opće muzeologije. . Zagreb 1992. . 1989. Pojam muzeologije.Informatica Museologica 1-4.

Zagreb. Čitanje. Pauš. I. Uzvici. Salopek . Gorski . J . Školska knjiga. a studenti se na seminarima i vježbama osposobljavaju da uz pomoć latinskih rječnika. Veznici. Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Žepić. VODIČ: ECTS . Zagreb (sva izdanja) D.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar 6 ECTS 15 1 1 1 15 15 15 Ljetni semestar mentorski rad vježbe Da terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Gorski . Međeral. Zagreb (sva izdanja) M. Brojevi: vrste i deklinacije. gramatike i udžbenika čitaju i prevode latinske tekstove antičkih pisaca. analiza i prevođenje Cezarova Galskog rata (1. Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika. Zagreb (sva izdanja) 50 .Marević .pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da Da • LITERATURA: Obvezna: V. • CILJEVI KOLEGIJA: Na predavanjima se nastavlja sa sustavnim usvajanjem osnova latinske gramatike. Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Zamjenice: vrste i deklinacije. Iulius Caesar.P. Gortan . Gortan . Latinska gramatika. Bekavac. Prijedlozi. Škiljan.F. 1982. Zagreb (sva izdanja) C.P. I. Zagreb (sva izdanja) M. nepravilni i nepotpuni glagoli.O. Orbis Romanus. Commentarii de bello Gallico (sva izdanja) Dopunska: V.ODJEL / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju Preddiplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Pauš. Školska knjiga. Prilozi (tvorba priloga načina). Glagoli: perfektna i participska osnova. Školska knjiga. Šešelj . Divković. knjiga). Latinsko–hrvatski i hrvatsko–latinski školski rječnik s kratkom gramatikom. Elementa Latina. Školska knjiga.Z.O.D.

st. pa nadalje. naime. pa do početka VII. Narona. st. s naglaskom na najvažnije centre kao što su Salona. Posebna pozornost poklanja se razvitku kršćanstva na području Ilirika. Civilizacijski razvitak moguće je cjelovito pratiti u najvećim centrima carstva. Razvijanje vještine prepoznavanja ostataka starokršćanske materijalne kulture. • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje znanja o dostignućima starokršćanske arheologije i razvitku kršćanske kulture kao poveznice antičke i srednjovjekovne europske kulture. godine. VODIČ: ECTS . st.. Kršćanski se materijalni ostaci mogu pratiti na arheološkom materijalu tek od sredine II. Kolegij ima za cilj pokazati razvitak i sve ono što kršćanstvo čini posebnim u odnosu na druge religije toga doba. st. nadalje (reformacija i protureformacija). Od IV. Pula i Poreč. arhitekturu i sitne umjetničke predmete. Italija. Egipat. te na procese kristijanizacije u ruralnim ambijentima. Jader. posebice na priobalnom području Ilirika. živi unutar rimskog društva i do početka IV. kao što su Rim.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti 30 15 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje Da 51 . također od početaka pa do oko 600. sjeverna Afrika. Sirija i Grčka.UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: STAROKRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA OPĆE OBAVIJESTI: Istoimeni kolegij postojao je i na bivšem studiju arheologije ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Kršćanstvo. ono sporo i postupno manifestira svoju ikonografiju. kršćanstvo je vodeća religija u carstvu i diktira odvijanje procesa antičke uljudbe. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Kolegij obrađuje razvoj starokršćanske arheologije kao samostalne discipline od XVI. kiparstvo.

Split 1994. Split 1991. Ecclesiae Dalmatiae. Pavletić. F.. Rendić-Miočevića. Cambi. Kähler. Antička Salona. Bulić. F. 1993. Gerke. Kongresa za starokršćansku arheologiju. Split 1994. Split 1996. J. Diadora XV. Ranokršćanski relikvijari Kesenske (Cissa) biskupije iz Novalje na otoku Pagu. str. str. Split 1994. Domančić.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: a) opće Biblija (Stari i Novi Zavjet. G. E. Mainz 2002. do 1998. Wien 1982. Narona – basilique et baptistère paléochretiens de Sv. Bulić-J. V. Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. XIII. Prilog uz Bulletino di archeologia e storia dalmata 1912. J. Antika. Izdanja Hrvatskog arhjeološkog društva 5. I. Berlin. Maria (Brijuni). Zagreb 1972. R. Gabričevića. Radovi XIII Međunarodog kongresa za starokršćansku arheologiju II. Velika povijest crkve. XIII. Skup "Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka". Cambija). I. P. Tonković. S. J. I-II. De Angelis D' Ossat). Zagreb 1979. Cambi.. N. Zagreb 2000. Zagreb – bilo koje izdanje). Sarkophag-Studien 2. D. str. Internacionalni kongres za starokršćansku arheologiju Split-Città di Vaticano 1997. sv. Split 1980. Ranokršćanski spomenici otoka Brača. Salona II.56. Marburg 30. Bervaldi... 205-366. B. Chevalier.NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . N. Izabrani spisi. Crkva Justinijanova doba. Leksikon ikonografije. str. Rijeka 1970. Belošević. J. 1993-94. La basilica di S. A. Novaljski relikvijari. Novi Sad 1973. Kult und Kultraum. E. Jeličić Radonić. (do str. Vid. Split-Zmijavci 1999. (prijevod s engleskog) D. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Begović Dvoržak-M. Duval. Od Teodorika do Karla Velikog. G. str. 47. Split 1984. H.. 157-173. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298.. Die Frühe Kirche. Cambi. V. Abramića. str. 47-65. Marin. Basler. Povijest salonitanskog kršćanstva. Sarcofagi con la croce nel centro della cassa. J. Kovačić. Ranokršćanske dvojne crkve u Starom gradu na Hvaru. (ur. Stuttgart. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak spljetskih nadbiskupa. Bužančić. c) arheologija Fr.. Kasna antika i rano hrišćanstvo. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj II. ili separat. B. Jeličić Radonić.. – 4. Frankfurt. Rome 1996. D. O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog područja. Fadić. 9-21. Kochav. Članci o solinskim mučenicima i papi Grguru Velikom. N. Recherches archéologiques franco-croates. S. Starokršćanska bazilika u Zmijavcima. Vjesnik Arheološkog muzeja Zagreb XXVI-XXVII.. str. Köln 1995. str. Verzone. Ilakovac. Radovi XIII. prijevod u izdanju Kršćanske sadašnjosti. P. Cambi. Izrael sveta zemlja i njezin sjaj. N. 69-88. Cambi. Fisković. Dyggve. str. sv. Cambi. 7. 1999. Sedam stoljeća Šibenske biskupije. I. N. Frühchristliche Kunst. N. 37-57. Područje šibenske biskupije u starokršćansko doba. Talbot Rice.. Bizantska umjetnost. (prijevod na hrvatski uz pogovor N. Zagreb 2002. Sarajevo 1972. Jedin. 06.. 185). Gata. Berlin. N. Akten des Symposiums "Frühchristliche Sarkophage". (članci M. Nenad Cambi). Split 1994. Gamulin.. Città del Vaticano-Split 1998. 213-256. Belamarić. Sarkofag Dobrog pastira i njegova grupa. Đ. Novi Sad 1973. 933-954. Split-Città di Vaticano 1997. Il complesso dell'architettura paleocristiana a Crkvine di Galovac nei pressi di Zadar. Jeličić Radonić. b) povijest H. Internacionalni kongres za 52 . Šibenik 2001. Koch. L' âge de Justinien en Dalmatie et au Istrie.

175-195. Recherches à Salone I. 1957. 1959. Prelog. M. Migotti. Suić. Zadar 1996. P. 113-118. Poreč 1971. P. Salona Christiana .. Predeufrazijevske bazilike u Poreču. str. A Catalogue of Finds and Sites. Poreč. Diadora XV. Mohorovičić. 1993. str. str. P. Zagreb 1994. Suić. Salona III. A. Cambi. Egger. 55-115. 475-57. Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije. Starokršćanski sloj katedrale u Zadru. Graz.. 1990.W. do VIII. Northern Croatia). Petricioli. Zadar na pragu kršćanstva. 227 do kraja. "Stucco" dekoracija južne kapele bazilike Sv. Ljetopis JAZU 62. Diadora 15. Migotti. Eufrazijeva bazilika. 684. A. Migotti. Beograd 1978. Vjesnik za argeologiju i historiju dalmatinsku LXX-LXXI. Zagreb 1990. nécropole et basilique paléochretienne à Salone. Oxford 1997. Split-Città di Vaticano 1997. Hijeroni Stridonjanin – građanin Tarsatike. e il cimitero che da lui prende il nome. Vrste i namjene ranokršćanskih zdanja u Dalmaciji. F. Problemi tipološke klasifikacije objekata ranosrednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera. Caričin Grad. Forschungen in Salona III. Stošić. I. Zagreb 2003. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. str. Novak. Ser. Starokršćanska Tarsatica. bis 26 September 1981. Prelog. Dopunska: V. M. 1968-69 (Split 1977). str. str. str. Deichmann. Ljubljana 1986. Vežić. M. M. Diadora I. N. Grad i spomenici. Russo. Duval-V. Beograd 1958. B. 1984. A. Migotti.. E. B. Ujčić. Marušić. X. str. Krist i njegova simbolika u starokršćanskoj umjetnosti Dalmacije. M. Rome-Split 2000. 15-38. BAR Int. Razdio povijesnih znanosti 22. 165-181. Crkvena arhitektura zapadne Istre. Einführung in die christliche Archäologie. Ž. Établissement préromaine.. Starohristijanski spomenici vo Ohridsko.. Bitrakova-Grozdanova. D. Früchristliche Kunst und Kultur. Ranokršćanska topografija na području između Krke i Cetine. Leipzig 1986.starokršćansku arheologiju. Šonje. Šime) u Zadru. Sculture del complesso Eufrasiano di Parenzo. Migotti). Suić. str. Opera selecta. E. Prikaz nalaza ispod katedrale i Bunićeve poljane u Dubrovniku. 323-345. stoljeća iz Zadra. E. Vežić. Stjepana (crkva Sv. Krščanstvo v Ogleju in na vshodnem vplivnem območju oglejske cerkve od začetov do nastopa verske svobode. 689-724.. Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području. Pula 1967. Radovi Filozofskog fakulteta Zadar 34. Zadar 1996. A.. N. Antički grad na istočnom Jadranu. J. Vežić. Cissa Pullaria – Baphium Cissense – episcopus Cessensis. Anastasio "Aquileiese" martire a Salona. Uglešić. znanstveni skup Dubrovnik 1-4. M. N. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. 175-204. Zagreb 1982. Fragmenti skulpture od VI. Wien 1939. str 123-144. Ili novo izdanje. Kulturhistrische und archäologische Probleme des Südostalpenraumes in der Spätantike. str. II. Two Gold Glasses from Štrbinci (Đakovo. 29-50. R. Marije Formose u Puli. 725749. Effenberger. 1988... Poreč-Zagreb 1986. Diadora 15. Od nepobjedivog sunca do Sunca pravde. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. A. Zagreb 1976. (ed. D. Split 1994. Referate des Symposions an der Universität Klagenfurt vom 24. B. B. Prezbiterij katedrale u Zadru. 53 .. Manastirine. str. Bratož. Kopenhagen 1928. str. str. 315-329. od str. Recherches archéologiques franco-croates à Salone. 49-68. Zagreb 2002. 1989. München 1983. Zadar 1996.. Antichità Altoardiatiche XXVI. Weilbach. Vežić. 1993. Starokršćanska bazilika Sv. Köln 1985. str. Fr. Zagreb 1988. 751-816. Šonje. Dyggve-R. Katalog izložbe. Udine 1985. Ohrid 1975. 237256. O jednom posebnom tipu u ranokršćanskom crkvenom graditeljstvu noričko-iliričkog graditeljstva. Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije 30. Napoli 1991. Kasnoantička i bizantska Pula. Brønsted. Suić Episcopus Cessensis – iterum. Popović. J. Evidence for Christianity in Roman Southern Pannonia (Northern Croatia). Zadar 2002. Rendić-Miočević. Wien. 1994.. B. Diadora 10. str. Diadora 11. B. Rendić Miočević. Dyggve. P.

Paris 1906.) G. Marin. Dresden 1912. T. Zagreb 1988. Milburn. Petru-Th. Forchungen in Salona I. Egger. Paris 1908-1953. W. Les origines chrétiens dans la province romaine de Dalmatie. Koch. R. Povijest kršćanske literature 1. Reallexicon für Antike und Christentum. W. (sec. Dictionnaire d' archeologie chrétienne et de liturgie. Herakleja III. Vodič kroz antički grad Stobi. Tomašević. P. J. R.. Testini. Early Christian Art and Architecture. Early Christian and Byzantine Architecture. (do str. Dizionario patristico e di antichità cristiane. Kondić-V. The Art of the Roman Empire AD 100-450. Handbuch der Archäologie. Ljubljana 1975. Enciklopedijska izdanja: Cabrol-Leclercq. 54 . Rome-Split 1994. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: BJELOBRDSKI KULTURNI KOMPLEKS OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Forschungen in Salona II. Zagreb 1976. ed. Paris 1918. Archeologia Cristiana. Salona I. V. Catalogue de la sculpture architecturale paléochretienne de Salone. Gerber. Frühchristliche Sarkophage. J. Oxford-New York 1998. G. Egger. Altchristliche Kultbauten Istriens und Dalmatiens. Berkley and Los Angeles 1988. Beograd 1978. Šagi Bunić. Villes et peuplement dans l' Illyricum protobyzantin.J. Harmondsworth (bilo koje izdanje). Stuttgart. Frühchristliche Bauten in südlichen Noricum. Starokršćanska Salona. Starokršćanske crkve na Ajdovskem gradcu. Oakeshot. 1963. Gerber. Rome 1984. Beograd 1977. Beograd 1973. Vranje pri Sevnici. Wien 1916. 188) P. Ulbert. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij će u najkraćim crtama uvesti studente u opću problematiku studija srednjovjekovne arheologije. Split 1998. München 2000. Suvremena katolička enciklopedija. Popović. Wiseman. Wien 1926. Les origines chrétiens dans la province dannubiens de l' empire romain.R. Zeiller. Elsner. R. Wien 1917. Bari 1980. E. Casale Monferato 1983. Imperial Rome and Christian Triumph. Recherches archéologiques franco-croates à Salone. Mozaici Rima. Zeiller. W. J. Krautheimer. Caričin Grad. J.

Približit će se povijest istraživanja te kulture i pojedinih relevantnih nalazišta. n. JOCHEN. (1996. 1992. Dunava i Save. 8.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti 30 15 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: LCD PROJEKTOR. Prilozi Instituta za arheologiju.: Hrvatske sredovječne starine. Zagreb. prinos poznavanju bjelobrdske kulture u podravskom dijelu Slavonije. TOMIČIĆ. Split. 1999.. Zagreb. 55 .-148. Prilozi Instituta za arheologiju.). IV.. Zagreb. ZDENKO. Zagreb. stoljeća.. ŽELJKO.-1904. odnosno diljem Karpatske kotline i u njezinim rubnim regijama. GIESLER. MILETIĆ .-120. 91. VODIČ: ECTS . umjetničko obrtno stvaralaštvo. VINSKI. 1992. 1998: Ranosrednjovjekovno groblje Zvonimirovo-Veliko polje. 1981: Untersuchungen zur Chronologie der Bijelo Brdo Kultur. TOMIČIĆ. XXI.-97.-1904.-154. Heft 1. ns VII. Viestnik Hrvatskog arkeologičkog društva. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu.b: Novi prilozi vrednovanju ostavštine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II. PZ 56. 1992: Neuere Erforschung der Bijelo Brdo-Kultur in Kroatien. nova metodologija interdisciplinarnog istraživanja. 113. 111.-130. 1970: O postojanju radionica nakita starohrvatskog doba u Sisku.-1997.. 1903. TOMIČIĆ.-14.-92. 3. • CILJEVI KOLEGIJA: U najkraćim crtama uvesti studente u opću problematiku srednjovjekovnih studija.). 13. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH. Band 1981.posebice u svezi s Bjelobrdskim kulturnim kompleksom koji se na temelju inventara kosturnih groblja manifestira na području međuriječja Drave.-182. 30.s. DIJAPROJEKTOR. 1967: Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora. 9. NADA. prijedlozi relativne i apsolutne kronologije u rasponu od početka 10./XXII. LAP-TOP.s. Hommage à Vukovar. Berlin-New York. 81. ŽELJKO. Sarajevo. ŽELJKO. TOMIČIĆ..(1903. Zagreb. ŽELJKO. Prilozi Instituta za arheologiju.).pp članci knjige Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: internet Da webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: BRUNŠMID. 20 (1990. GRAFOSKOP udžbenici bilješke . Starohrvatska prosvjeta. JOSIP. 95.a: Prilog istraživanju kronologije srednjovjekovnog groblja na položaju Lijeva bara u Vukovaru.. 45. sv. do 13. geneza i kontinuitet pojedinih nakitnih skupina.

13. upoznavanje hrvatske etnologije i domaće etnografske baštine. 1993: Prilog istraživanju bjelobrdskog segmenta srednjovjekovnog groblja Ptuj-Grad.-209. priprema za arheološke radne ambijente i situacije u kojima će koristiti i poznavanje etnologije i etnografskih sadržaja. zbirke i na etnografski teren. tj. JANKO.-307. 1986: Ranoslavenska nekropola Bagruša u Petoševcima kod Laktaša. 4. Zadar. Kao složena znanost o kulturi sa svojom usredotočenošću na njen tradicijski aspekt materijalnih i nematerijalnih oblika ljudskih očitovanja kulture biva korisnom i u radu arheologa. te predočava rezultate suradnji etnologije i arheologije na domaćem terenu. ŽELJKO.: Ranosrednjovjekovno groblje u Velikom Bukovcu – uz početke bjelobrdske kulture u Hrvatskoj. 40. 1987: Nekoliko neobjelodanjenih ranosrednjovjekovnih arheoloških nalazišta s područja sjeverne Dalmacije. 285. socijalne ili kulturne antropologije. Nastavno gradivo će se ilustrirati izlascima u muzeje. Ptujski arheološki zvbornik ob 100-letnici muzeja in Muzejskoga društva. 1986.-1986. TOMIČIĆ. Sarajevo 1985. • CILJEVI KOLEGIJA: 1.-41. izlaže im prilagođen i sažet pregled etnografske baštine.-2000. 5. TOMIČIĆ../1987. Upoznavanje etnologije. usvajanje terminologije i razumijevanje osnovnih koncepata discipline.-163. 543. 2. VODIČ: ECTS . 1999.. ŽERAVICA. u današnjem stanju teorijskih promišljanja stoga doprinosi cjelovitosti obrazovanja arheologa. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE ETNOLOGIJE OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. n. Zagreb. 23. ZDENKO.s. Rrazdio povijesnih znanosti. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Etnologija je znanost o narodu. doprinos metodama učenja.. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH... 141.-579. 3.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Zimski semestar 4 ECTS 1 1 Ljetni semestar 56 . Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. 129. ŽELJKO. uočavanje disciplinarnih postupaka i dosega korisnih za arheološki rad.Dopunska: BELOŠEVIĆ. Nastavni predmet studente upoznaje s nastankom i dosezima etnologije u Hrvatskoj. analitičkim sposobnostima i općoj kulturi studenta. Ptuj. Opuscula Archeologica.

Dopunska: Milovan Gavazzi: Baština hrvatskoga sela. Zagreb: Matica hrvatska. 1969. Ivan Šprajc: O razmerju med arheologijo in etnologijo. Zagreb: Jesenski i Turk. 245-277. Ljubljana: Knjižnica Glasnika SED. 1982. 2002. Vitomir Belaj: Hod kroz godinu. Zagreb: Slap. Radovi sa skupa Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slovena.Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja seminari individualni Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke pp Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da 15 15 mentorski rad Vježbe Da terensko istraživanje knjige Da internet Da webCT zbirka Da NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: Jasna Čapo et alii: Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskog puka. 1991. Jerry Moore: Uvod u antropologiju. 1998. Zagreb: Golden. str. 1998. Zagreb: Otvoreno sveučilište. Sarajevo: ANUBiH. Šime Batović i Olga Oštrić: Tragovi ilirske kulturne baštine u narodnoj kulturi našeg primorskog područja. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da 57 . 2004.. William Haviland: Kulturna antropologija.

STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 4 ECTS 15 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni 8 120 10 mentorski rad vježbe Da terensko istraživanje projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit članci knjige Da internet webCT zbirka esej praktičan rad Da teza kolokvij • LITERATURA: Obvezna: Kevin Greene.NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE TERENSKOG ISTRAŽIVANJA I OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru obvezni izborni Izborni za druge studij. te arheološkom instrumentariju. načinima njihova dokumentiranja i kartiranja. An Introduction. Archaeology. Dopunska: UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: 58 . 2001. VODIČ: ECTS . STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Na kolegiju se stječu osnovna praktična znanja o arheološkim nalazištima. London. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je praktično osposobljavanje studenata za sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada pri identificiranju i registriranju arheoloških nalazišta u svojstvu tehničkih suradnika.

oružja. Da grupe STATUS KOLEGIJA: Da • OPIS KOLEGIJA: Dalmatinsko-hrvatska kultura. tipologija nakita. stoljeća.-9. BELOŠEVIĆ. keramike i ostalog kulturnog grobnog inventara. Teorije o podrijetlu. Balcanoslavica. naselja i fortifikacija.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: J. teorije o podrijetlu i datiranju. 1. Sakralna arhitektura i njezine glavne značajke i usporedbe s arhitektonskim spomenicima toga vremena u drugim zemljama. Nekropole i značajke grobnog oblikovanja. Beograd 1972. Problemi profane arhitekture. • CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim podacima o nacionalnoj arheološkoj baštini: dati pregled nalaza i nalazišta Dalmatinsko-hrvatske kulture. Zagreb 1980. novac u grobovima. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . BELOŠEVIĆ.NAZIV KOLEGIJA: NACIONALNA ARHEOLOGIJA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL: Odjel za arheologiju /katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Stilske osobine. dati pregled profane i sakralne arhitekture na prostorima Dalmacije te nalaza crkvenog kamenog namještaja (kamene plastike i skulpture). J. morfološka zastupljenost. Die erstenslawischen Urnengräber auf dem Gebiete Jugoslawiens aus dem Dorfe Kašić bei Zadar. Materijalna kultura Hrvata od 7.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari WebCT laboratorijske terensko individualni Da Da vježbe istraživanje projekti Da NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . stilske karakteristike i rasprostranjenost. 59 . Predromanička kamena plastika i skulptura (crkveni namještaj i arhitektonska dekoracija).

Split 1978. Split 1987.s.. V. 1. Novi karolinški nalazi u Jugoslaviji. ČAČE – I. Sv. 15. Razmatranja o poslijekarolinškim mačevima 10. Ž. Zagreb 1940. Zagreb 1973. Bribir u srednjem vijeku. Starohrvatsko groblje. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. sv. I. KRNČEVIĆ. Zagreb 1930. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. B.s. Iz kolijevke hrvatske prošlosti. Pula 1987. Lj. Razdio povijesnih znanosti. 38(25). Split 1981. u Jugoslaviji. VINSKI. radovi u časopisu Starohrvatska prosvjeta. Starohrvatska prosvjeta. 1-3. Šibenik 1998. Split 1996. S. Hrvati i Karolinzi. BURIĆ – S. do 12. Zagreb 1983/84. Split 1976.. DELONGA. Starohrvatski Solin (rad skupine autora). Pula 1987. Juraj od Putalja. Rijeka 1998. J. 3. Zagreb 1992. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. KARAMAN.. 3. 18-19. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Novija istraživanja srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta šibenskog kraja. Zagreb 1977/78. Split. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva.s. pos. GUNJAČA. S. sv. Split 2001. BELOŠEVIĆ. Od Donata do Radovana. Starohrvatsko groblje na “Majdanu” kod Solina. Starohrvatske nekropole. 2000. izd. Kulturno-povijesni vodiči. KARAMAN. Sedam stoljeća Šibenske biskupije. 3. Starohrvatska nekropola u Žminju. 1975. FADIĆ.. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji. Z. Split 1990. Lj. MARUŠIĆ. Križa u Ninu.. D. MARASOVIĆ. Zadar 1997. BELOŠEVIĆ Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe. Slavenska naseobinska keramika otkrivena u okolišu crkve Sv. 1718. B.. Zadar 2000. Od Nina do Knina (katalog izložbe). Z. Predromaničko doba u Dalmaciji. Zadar 1998. 11. Stranče Gorica. Lj.J. Split 1936. CETINIĆ. VINSKI Ponovo o karolinškim mačevima u Jugoslaviji. Split 1994. Ž. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: 60 . Razdio povijesnih znanosti. st. Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. JELOVINA. BELOŠEVIĆ. J. 3. Dopunska: Arheološka istraživanja u Kninu i kninskoj krajini. RAPANIĆ. Iskopine društva “Bihać” u Mravincima i starohrvatska groblja. Osvrt na konačne ishode istraživanja položaja Crkvine u selu Galovcu kod Zadra. Ž. Zagreb 1992.. T. i 1977. st. GUNJAČA. MARUŠIĆ. Histrie archeologicae. Split 1987. Diadora. 13. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva. KARAMAN. PETRICIOLI. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 10-11. 36(23). Split 1992. Z. i 11. 1-10. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture (skupina autora).s. Split. Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji. T. VINSKI. Materijalna kultura Istre od 9.

Sintaksa rečenice. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Zagreb (sva izdanja) D. Orbis Romanus. Gortan . i IV. Orbis Romanus. perifrastična konjugacija pasivna. Žepić. Šešelj . Kornelije Tacit.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: V. Tit Livije. Šešelj .Z.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 5 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 1 seminari vježbe 1 mentorski rad Ukupno sati: predavanja 15 seminari vježbe 15 mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari vježbe terensko individualni mentorski rad Da Da istraživanje projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . ablativ apsolutni. Zagreb (sva izdanja) D. perifrastična konjugacija aktivna. Školska knjiga. Vitruvije. zamjenjivanje gerunda gerundivom. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Sintaksa glagolskih imena: akuzativ s infinitivom. a čitanjem i prevođenjem odabranih poglavlja upoznaju se s antičkim piscima i njihovim djelima historiografskog karaktera.NAZIV KOLEGIJA: LATINSKI JEZIK III OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju /katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Gorski . I. Gorski .Marević . Elementa Latina. I. J . analiza i prevođenje odabranih tekstova klasične baštine i povijesnih vrela (Salustije. Plinije Stariji. Školska knjiga. • CILJEVI KOLEGIJA: Na predavanjima i vježbama studenti proširuju znanja o latinskoj gramatici. Školska knjiga.D. Salopek . Bekavac. Gortan .P. Zagreb (sva izdanja) Dopunska: V. Školska knjiga.F. Škiljan.. Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika. supin. Salopek . Žganjer. Latinsko–hrvatski i hrvatsko–latinski školski rječnik s kratkom 61 . 1982. nominativ s infinitivom. Međeral. Sintaksa padeža.). Školska knjiga. gerund gerundiv.P. Zagreb (sva izdanja) M. Pauš.D.. Latinska gramatika. Zagreb. Smičiklas – B. Consecutio temporum. Čitanje. Škiljan.O. Zagreb (sva izdanja) D.O. Pauš. 2.Z. Chrestomathia Latina za III. razred klasične gimnazije.

e. Varvaria.. italske regije. žbuku. hramovi). Akvedukti i vodne instalacije komunalije i javne građevine (ulice. te do odbacivanja starih. amfiteatri. Divković. vivarijima. nekropole. Kr. st. taberne. Rimsko – helenistička kastrametacija primjenjuje se pri podizanju vojnih utvrđenja i rekonstrukciji ili podizanju novih naselja za italske koloniste. gradske fortifikacije (bedemi. usvaja rimsko arhitektonsko oblikovanje i konstituira rimska gradska uprava. koji na istočnoj jadranskoj obali počeo u 1. katastarsku podjelu zemljišta. Panonije. Zagreb (više izdanja) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: GRADITELJSTVO I URBANIZAM ANTIČKOG ILIRIKA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Izborni STATUS KOLEGIJA: Da OPIS KOLEGIJA: Predmetom je obuhvaćen prostor sjeveroistočne Italije i rimskih provincija Dalmacije. odnos akropola/agora. stambeni objekti. pr. portici. bazenima. Uz urbanizam je vezano i katastarsko uređenje provincija. e.što je sve znatno utjecalo na izgled ilirskih naselja (Ošanići. Kronološki počinje s grčkom kolonizacijom srednjeg Jadrana. st. agrarni objekti (vile s torkularima. postupno se širi u kontinent. do 4. st. kroz analizu povijesno-arheoloških izvora. Školska knjiga. Narona). Panonije i Norika. 62 . pr. bazilike. n. st. forumi. limitacija agera i cestogradnja Prapovijesni pejzaž transformira se u urbani mediteranski krajolik. da bi podunavski limes u Panoniji zahvatio krajem 1. kršćanskih središta okupljanja i dnevnog života. a završava s početkom snažne kristijanizacije u IV. što znači da o starokršćanskim spomenicima uglavnom neće biti riječi. Osim usvajanja navedenih znanja cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesno arheološkim izvorima. Opisuju se građevinske strukture poznate na području Dalmacije. Poleogenetski procesi uključuju i zadržavanje nekih starih tehnika. oblika i institucija.. Grčki gradovi uveli su urbanistička načela i uveli graditeljske inovacije – gradsko planiranje. gradska vrata. glavnina teme vezana je uz rimsku penetraciju i dominaciju. teatri. rezultat turbulentnih unutrašnjih i vanjskih okolnosti. Zagreb (više izdanja) M. nove arhitektonske elemente . Iz tih središta ona se širi i na naselja autohtonog stanovništva koja postižu municipalni rang. javne zgrade. Norika i X. st. Prati se zamah rimske urbanizacije. naučiti ih prepoznavati i razlikovati različite građevinske strukture. slavoluci). objekte i objasniti procese poleogeneze i urbaniziranja autohtonih naselja i osnivanja novih po helenističko rimskim hipodamskim načelima. naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji. lučki uređaji i žitnice.gramatikom. poganskih i formiranja novih. ali u najvećoj mjeri primjenjuju se nove građevinske strukture. kanalizacije. n. Latinsko-hrvatski rječnik za škole. kvalitetnu obradu kamena. skladištima) i ceste. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj je studentima prikazati razvoj graditeljstva i urbanizma na podunavsko jadranskom prostoru od 4. sve u kontekstu mediteranskog svijeta. što je dovelo do «kastrizacije» naselja.. kurije. Vojne utvrde (legijske i augzilijarne). U kasnoj antici uvode se brojna nova načela izgradnje. snažne fortifikacije. mlinovima. terme. Kr.

A. BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ. [=Izdanja HAD 5]. SUIĆ. J. konzervacije. Bosna i Hercegovina u antičko doba. Đ. MARASOVIĆ. Autohtoni elementi u urbanizmu antičkih gradova našeg primorja. GABRIČEVIĆ. Š. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. 1986. S. Split. CAMBI. I. Sarajevo 1977. Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. 1974. [ed. Znanstveni skup. 32(19). BASLER. 1969. FRANZOT. Zadar. CAMBI. The Roman Empire . N. W. Metković 4. Split. M. 1966. C. 3. MATIJAŠIĆ – K. Arheološki pogled na probleme istraživanja. i T. 1961. rekonstrukcije i prezentacije ilirskog naselja na Ošanićima. Sarajevo. RFFZd. Split. Dioklecijanova palača. listopada 1977. Pula 1996. 1-19. Zagreb 1970. 45-74. SUIĆ. MLAKAR. B. 121-171. RFFZd. Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina na istočnoj obali Jadrana. M. Godišnjak ANUBiH. 1988. Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije. Köln. London 1974.pp članci knjige internet Da Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Odslušao predavanja. F. CAMBI.From the Etruscans to the Decline of the Roman Empire. GZM 30/31. MOCSY. Ljetni semestar 5 ECTS 15 1 1 63 . Zagreb 1982. Sarajevo. 1980. Metković 1996 (prijevod s njemačkoga: Wien. Antička Pula: s okolicom. Rimski grad Domavia u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi. Povijest i topografija Narone. Zagreb 2002. Prolegomena urbanizmu antičke Liburnije. R. 1907). MEDINI. GZM 3. BULIĆ. B. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Izradio seminarski pisani rad. N. Monfalcone 1999. Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije. Vjesnik za historiju i arheologiju dalmatinsku. 1891. CAMBI]. J. 1991.-7. Aquileia e altri porti romani.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja 15 seminari 15 vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari Da Da NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . I. N. 68. PATSCH. 2002. Pula 1966. H. NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit Da • LITERATURA: Obvezna: Antička Salona. Antika. 1993. RADIMSKY. ILAKOVAC. STIERLIN. 2. Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre. Zadar. N. Antička Narona – urbanistička topografija i kulturni profil grada. Split. Po ruševinama stare Salone.VODIČ: ECTS . Istra u antici. Pannonia and Upper Moesia. BOJANOVSKI. 6(3). BOJANOVSKI.

stoljeća (do propasti Epidauruma). H. Zagreb – Motovun. Zadar 2003. Vom keltischen Oppidum zum frühchristlischen Bischofssitz. [Prošlost Zadra. Flavia Solva. 1990. 355-379. GUNJAČA. ANRW II 6. SUIĆ. ANRW II 6.]. Mursa i njeno područje u antičko doba. Das Municipium Claudium Aguntum. MILIĆ. NOVAK. Zadar. Villen und Paläste. H. 1965. Rimljani u Zagrebu. M. Anali Historijskog instituta JAZU [Prilog]. Il patrimonio dell´ antichità nella poleogenesi dell Adriatico orientale nell alto medioevo. MUMFORD. Kasnoantička fortifikaciona arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima. ZANINOVIĆ. SZILÁGYI. Zagreb 1989. Antički gradovi u Hrvatskoj. Split. Arheološka istraživanja na otocima Krku. 32(19). 1981. Hortus artium medievalium. Z. ANRW II 6. Greek Land Division at Pharos. Materijali 22. Naselja i teritorij u antici Hrvatskog primorja. Topografija antičke Siscije na temelju arheološke baštine. Varaždinske Toplice. G. Asseria. 1996. KANDLER – W. Der pannonische Limes in Ungarn.U velikoj mjeri prakticirat će se terenska demonstracija i rad na epigrafičkim izvorima. Zadar 2000. ZANINOVIĆ. 91-95. M. BUZOV. ANRW II 6. u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). R. Sarajevo. E. 414-471. 1980. Z. München. video. L. PINTEROVIĆ. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Nastava će se izvoditi putem preglednih izlaganja. FISCHER. G. Pula 1958. [disertacija]. Grad u historiji. SUIĆ. Carnuntum. M. Š. 1975. Povijest grada Nina. prostorijama arheološkog praktikuma. Virunum. [Posebna izdanja Centra za balkanološka ispitivanja. Mostar 24-26. PPUD. B. Osijek 1978. Solutions aux problemes de l´ organisation de l´espace. GREGL. Zagreb 1991. Razvoj grada kroz stoljeća. 380-413. Berlin – New-York. Zadar u starom vijeku.Sarajevo. J. 17. M. M. Rabu i Pagu i u Hrvatskom primorju. 1. A. Aufstieg und Niedergang der römischen Welt. Berlin – New York 1977. Povijest Dubrovnika od najranijih vremena do početka VII. GLAVIČIĆ. 82-94. Varaždinske toplice – Aquae Iasae u antičko doba. Predavanja i vježbe odvijaju se u učionici. Antička Pula. 302-354. 1968. DVD. 64 . VIKIĆ-BELANČIĆ – M. Ž. Berlin – New York 1977. Berlin – New York 1977. Zagreb. B. 6]. grafoskop. Lauriacum. ALZINGER. 1916. ali i egzemplarno i problemski da bi se stekao uvid u znanstveno-istraživačke postupke. VETTERS. SANADER. Zagreb. 79-104. 1986. Prapovijest-antika. RFFZd. Feldmeilen 1980. II. D. Split 1968. Z. 9-17. 39. Aquincum. kompjuter i LCD projektor. Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije. VISY. Berlin – New York 1977. ANRW II 6. [=Izdanja HAD-a 13]. Prilozi proučavanju poleogeneze i urbanističkog razvoja Senije. 1995. Međunarodni kolokvij Utvrđena ilirska naselja. Dopunska: W. H. Bulletino di archeologia e storia Dalmata [suppl. dijaprojektor. Eine archäologische Stadtgeschichte. Zagreb 2001. 1]. GORENC. Antički grad na istočnom Jadranu. Römische Häuser. 1. MLAKAR. Antički spomenici otoka Visa. STIGLITZ – M. NOVAK. oktobra 1974. SUIĆ. 1980-81. Citè et territoire. Zagreb. HUDECZEK. CHEVALIER. 583-730. 5-60. 1966. Budapest 1956. AI 20-21. 10-11. Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici. Budapest 1988. Zadar 1969. Studenti su obavezni izraditi pisanu seminarsku radnju.1. G. Dubrovnik. Od didaktičkih pomagala koristi se episkop. 19761. M. B. 61-104. JOBST. G. Das römische Pola. GABRIČEVIĆ. Problematique 1948-1973. McKAY. RAPANIĆ. M. VETTERS. M. Berlin – New York 1977. 20032.

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA SLAVENSKA ARHEOLOGIJA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. istočnih i južnih Slavena. Rumunjska. tj. ritusom pokopavanja. VODIČ: ECTS . proizvodnjom i razmjenom. Njemačka. Posebna pozornost dana je upoznavanju glavnih slavenskih središta u Velikoj Moravskoj. Očekuje se da polaznici steknu temeljne spoznaje o razvojnom putu ranoslavenskih materijalnih kultura i njihovih nositelja iz dalekih istočnoeuropskih ishodišta do istočne obale Jadrana i njegova zaleđa na kojem se trajno naseljavaju. odnosno na području ranosrednjovjekovne kneževine Hrvata. • CILJEVI KOLEGIJA: Poznavanje temeljnih činitelja materijalne kulture Slavena na povijesnim prostorima Hrvata i diljem Europe. putem prema kršćanskoj Europi.). STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Predmet se bavi upoznavanjem temeljnih arheoloških svjedočanstava u svezi sa genezom. oblikovanjem država zapadnih. Predmet obrade su analize arheoloških istraživanja posebice na području Hrvatske. ratovanjem. gradišta. Slovačka. Ukrajina. povijesnim vrelima o ranim Slavenima. odnosno općenito na području Europe (Mađarska. Bugarska. Poljska. Moldavija.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 5 ECTS 15 1 1 predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . društvenim ustrojem. konsolidacijom i društvenim promjenama. potom ekspanzijom i asimilacijom Slavena. Dunava i Save. materijalna kultura). dnevnim životom (nastambe. poganskom ideologijom. oblikovanjem slavenskog identiteta. Rusija i dr.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: 15 15 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje članci Da knjige Da internet Da webCT zbirka 65 . naselja. Češka. Transdanubiji. međuriječju Drave.

2002. Cambridge. ZGODNJI SLOVANI/DIE FRUEHEN SLAWEN. 2000: The Byzantine Commonwealth. History and Archaeology of the Lower Danube Region c. 1980: Materijalna kultura Hrvata 7. Mitja (ur.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 4 ECTS 15 predavanja seminari vježbe mentorski rad 8 66 . MIHAEL.. Jahrhundert. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da pismeni ispit NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE TERENSKOG ISTRAŽIVANJA II OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Preddiplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru obvezni izborni Izborni za druge studij. DIMITRI. BARFORD. 1973: Slawische Bevölkerung Westungarns im 9. Nastava se provodi u arheološkom praktikumu i na terenu.. London. Phoenix press. CURTA. München. History of civilisation. OBOLENSKY.usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: BELOŠEVIĆ. stoljeća. JANKO. 1994: Slovensko ve včasnoslovanskom období. Guštin. TOMIČIĆ.). FLORIN. PARCZEWSKI. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Na kolegiju se stječu osnovna praktična znanja o oblicima terenske dokumentacije i metodama njihovog vođenja. Beč. M. Ljubljana. AGNES. Relevantni naslovi u svezi sa Velikom Moravskom i kulturom Köttlach. ŽELJKO. 2002: KERAMIKA IZ (PONEKIH) RANOSREDNJOVJEKOVNIH GROBALJA KONTINENTALNOG DIJELA HRVATSKE.-9. Narodni muzej Slovenije. te postupanja s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenim tijekom iskopavanja. 2001: The Early Slavs Culture and Society in Early medieval Eastern Europe. P. 2001: The Making of the Slavs. Dopunska: SÓS. Nitra. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je praktično osposobljavanje studenata za sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada u svojstvu tehničkih suradnika. Eastern Europe 500-1453. 1993: Die Anfänge der frühslawischen Kultur in Polen. VODIČ: ECTS . GABRIEL. Zagreb. Cambridge Studies in Medieval Life and Thought Fourth Series. 500-700. FUSEK.

oblici i metode dokumentiranja i kartiranja. Dopunska: UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: 3. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Na kolegiju se obrađuju temeljna teorijska znanja o vrstama i tipovima arheoloških nalazišta.2. metodama i tehnikama otkivanja (konvencionalne. Diplomski studij arheologije: NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA ARHEOLOŠKIH ISKOPAVANJA I OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij.Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni 120 10 mentorski rad vježbe Da terensko istraživanje projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . kulturno i znanstveno valoriziranje. načinima njhova prepoznavanja. razlozi i načini njihove primjene. Tehnike arheološkog iskopavanja. 67 . te teorijske osnove geofizičkih metoda. ekstenzivne i intenzivne). • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je temeljito teorijsko i praktično osposobljavanje studenata za identificiranje i registriranje arheoloških nalazišta. U obveznom terenskom dijelu nastave na arheološkim nalazištima usvojena teorijska znanja praktično se primjenjuju.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit članci knjige Da internet webCT zbirka esej praktičan rad Da teza kolokvij • LITERATURA: Obvezna: Phillip Barker.2. te njihovo preliminarno vremensko. Split 2000.

VODIČ: ECTS . Ljubljana. 2001.pp Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da Zimski semestar 6 ECTS 15 2 4 30 60 10 mentorski rad vježbe Da Ljetni semestar terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: Phillip Barker. Archaeology. Methods and Practice). Steve Roskams. Kevin Greene. Clive Orton. Cambridge. Archaeology (Theories. Lucas. Critical Approaches to Fieldwork. Cambridge. 2001. London. Načela arheološke stratigrafije.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . 1999. London. E. 2000. C. London. Excavation. Londom. Critical Approaches to Fieldwork. Sampling in Archaeology. Split. New York. Gosden. Ulrich Leute. 1989. Dena Dincauze. Environmental Archaeology. 1987. London. 2000. Harris. Tehnike arheološkog iskopavanja. Archaeometry. An Introduction. Dopunska: G. Colin Renfrew – Paul Bahn. 2001. Anthropology & Archaeology. Gavin Lucas. Journal of Archaeological Method and Theory (odabrani članci) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da 68 . Cambridge 2000. 2001. 2001.

Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se naseobinski i privredni aspekti života neolitičkih zajednica. komunikacijskim pravcima i sl.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini. tipološkim i stilskim svojstvima. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij daje specijalistički pregled neolitika na istočnoj jadranskoj obali kroz tri tematske cjeline koje odgovaraju užim vremenskim odsjecima neolitika (stariji. kolektivne svijesti i religioznosti i sl. Drugi cilj je razumijevanje neolitika kao posebnog prapovijesnog razdoblja. te njihova materijalna i duhovna kultura.. prirodnim potencijalima i resursima. srednji i mlađi) i pripadajućim kulturama (impresso. umjetnosti. • CILJEVI KOLEGIJA: Kolegij ima dva cilja. Prvi je temeljito osposobljavanje studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za neolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza. povezanost jadranskog neolitika s općim povijesnim procesima. danilska i hvarska).).NAZIV KOLEGIJA: NEOLITIK ISTOČNOG JADRANA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. razlikovanje nalaza prema funkcionalnim. razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa. te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane geomorfološkim i klimatološkim svojstvima. s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost razvoja proizvodne privrede (razvoj stočarstva i zemljoradnje) sa svim aspektima realnog života (način života i stanovanja. VODIČ: ECTS . tehnološkim. njegov razvoj.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: članci Da mentorski rad vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka 69 . kulturološki položaj u širim prostornim okvirima.

1958. Čečuk. Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. Dimitrijević – N. Marijanović. 1955. Neolitička naselja na šibensko-drniškom području. Grapčeva spilja. Zadar. 12. Menđušić. 2001. B. Neolitska neseobina u Danilu-Bitinju. Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu. GZM 35-36. Prehistorijski Hvar. Sarajevo. Izdanja HAD-a. Beograd. Radovi. Majnarić–Pandžić – T. B. U širem smislu kolegijem će biti obuhvaćeni 70 . Korošec. Zagreb. Vela špilja – preliminarni rezultati dosadašnjih istraživanja. 2000. B. Zagreb. Čović. 1998. S. Sarajevo. Kolegij podrazumijeva općeprihvaćenu podjelu brončanoga doba na starije (rano). 1979. Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji. Čečuk. 1998. 1964. 2001. Stariji neolit u Dalmaciji. Zagreb. Prapovijest. Sarajevo. Sarajevo 1981. Marijanović.usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: Grupa autora. 39 (26). B. Zagreb. J. Benac. a u okviru svakoga od njih predstavit će se vodeći oblici materijalnoga i duhovnoga stvaralaštva pojedinih kulturnih skupina od definiranja njihova životnoga prostora. AP. Novak. 20. Praistorija jugoslavenskih zemalja. B. Dopunska: A. Ravlića pećina. Zadar. načina stanovanja. 1970. B. srednje i kasno. M. Batović. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da pismeni ispit Naziv kolegija: BRONČANO DOBA ISTOČNOG JADRANA Opće obavijesti: Odjel / katedra: Studij: Ustanova: Status kolegija: Da • Opis kolegija: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju Diplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. 1966. Š. G. predmeta svakodnevne uporabe i obrednih predmeta do načina pokapanja. II (Neolit). odnosno regije koju zauzimaju. Markova špilja. Zadar. 1976. Hvar-višeslojno prehistorijsko nalazište. Radić. Izdanja HAD-a. Zagreb. Težak-Gregl. Marijanović. 19. Od Butmira do Ilira (poglavlje o neolitiku). grupe Godina studija: Kolegij daje pregled najvažnijih pitanja vezanih uz razvitak duhovne i materijalne kulture brončanoga doba na istočnojadranskome području kao već zadatome okviru u zemljopisnom smislu. D.

nepokretnom inventaru. organizacije naselja i gospodarstva do pokretanja značajnih preseljavanja stanovništva (osobito u kasno brončano doba) te umjetničkih stremljenja. Vodič: Ects .studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja Da Nastavna pomagala: udžbenici bilješke . da na temelju materijalnih ostataka shvate procese kontaktiranja. Uz to. Kolegij će osobitu pozornost dati odnosima kultura brončanoga doba istočnoga Jadrana prema susjednim područjima. srednjoeuropskom kulturnom krugu te kulturama Apeninskoga poluotoka. od sve veće uporabe metala (bronce). oblike gospodarstva. vrlo je važno da studenti prepoznaju i druge najbitnije procese razvitka društva. vjerovanja i poznatih religijskih oblika. umjetnosti ili vjerovanja kod brončanodobnoga stanovništva. prožimanja ili utjecaja različitih kulturnih i etnokulturnih zajednica na prostoru od srednje Europe do Jadrana.pp Da Uvjet za priznavanje bodova: članci Da knjige Da internet webCT zbirka seminari Da individualni projekti mentorski rad vježbe terensko istraživanje 15 1 30 15 Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 Ljetni semestar 71 .neki opći procesi koji su obilježili tijek brončanoga doba. pak. ali i središnjega Balkana te egejskoga prostora. • Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovama kulturnoga razvitka u brončano doba po kojima će moći prepoznavati različite kulturne skupine prema njihovu pokretnom ili. raslojavanja društva.

79-139. 49-63. Vela špilja. Čović. Z. Åberg. Benkovsky-Pivovarová. Harding. F. B. B. Praehistorische Bronzefunde 4/14. B. Izdanja HAD 9. Handbuch der Vorgeschichte 4. A. GZM (A) 44. Sintesi della civilta Picena. Dimitrijević. Pelješki zbornik. Rezultati sondiranja na preistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli. 2. Pregled prapovijesti Istre od starijeg neolotika do početka romanizacije. Zagreb. Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana. Z. Monografije 1. Benac – B. Arch. Teržan. Stockholm 1935. P. Djela ANUBiH 67/7. Praehistorische Bronzefunde 4/2. Koprivnica. Centar za kulturu. 7-36. Čović. Sarajevo 1970. 113-130. u: Jadranska obala u protohistoriji. Vela Luka 1995. Osvrt na područje Dubrovnika u prapovijesti. Sarajevo 1956. Protopovijest otoka Korčule (katalog izložbe u Dubrovniku. 8-14/6. Split. W. K. Zagreb – Osijek 2000. Gradinska utvrđenja u šibenskom kraju. 51-77. S. 7. Garašanin. Radić. K. München 1980. Muzej Grada Koprivnice. I. D. Godišnjak CBI 8/6. Izdanja HAD 5. Sarajevo 1983. B. Sarajevo 1989. Marijanović. Pelješac u protopovijesti i antici. Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. Die Frühe Vinkovci-Kultur und ihre Beziehungen zum Vučedoler-Substrat im Lichte der Ausgrabungen in Vinkovci (1977/78). M. Lo Schiavo. Die Schwerter in Italien. Österreich und der Schweiz. Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj. Kimmig. GZM 15-16. Od Butmira do Ilira. Sarajevo. J. Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom. Lollini. Marković. Fisković. Sarajevo. 19-27. Zemaljski muzej. Brusić. B. Mihovilić. Čović. 1995-1996. Zagreb. Zagreb 1961. Batović. Čović. Zadar 2000. Praehistorische Bronzefunde 4/1. Opusc. 198-212. Schauer. H. A. rujan-listopad 1995. Z. Š. Brončanodobne nekropole s paljevinskim grobovima grupe Gređani u Slavoniji. 3/II. 220-281. I1 gruppo liburnico-japodico. 1970. 91-106. Majnarić-Pandžić. 35-43. Sarajevo 1989. Čović. “Schnur” i “Litzen” keramika na području Neretve.). Die Schwerter im ehemaligen Jugoslawien. Minichreiter. Zagreb 1987. Čović. Govedarica. 117-153. Vinski-Gasparini. Izdanja HAD 12. Barice – nekropola kasnog bronzanog doba kod Gračanice. Berlin. Die Schwerter in Süddeutschland.15-81. Bronzezeit. Bronzezeitliche und Früheisenzeitliche Chronologie V. Vinski. Studien aus Alteuropa 1. Brončano i željezno doba. MatSADJ 12. Zadar 1973. 160-369. Dopunska: N. Čečuk – D. Depojske in posamezne kovinske najdbe bakrene in bronaste dobe na Slovenskem. Atti della Academia Nazionale dei Lincei. 207-237. Katalogi in monografije 29-30. Posuška kultura. 67-97. Glasinac 1. B. München 1971. Čović. K. Vodeći arheološki tipovi kasnog bronzanog doba na području Dalmata. Seevolkerbewegung und Urnenfelderkultur. Praistorija na tlu Srbije. Veselin Masleša. 72 . 1995. Bianco-Peroni. VAMZ ser. Biblioteka Slavonije i Baranje. B. V. N. B. knjiga 1 (Prapovijest). Šimić. 1988. B. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Beograd 1973. Zur Problematik der Litzenkeramik in Österreich. 1964. Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba. Zagreb 1976. G. Zadar 1976. B. 363-525. O oružju ranog brončanog doba u Jugoslaviji. Z. Izdanja Had-a 11/1. Müller-Karpe. PZ 47/2. Roma 1970. Zagreb 1976. Sarajevo 1976.Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: esej praktičan rad teza kolokvij Obvezna: PJZ 4. Zagreb. GZM 13.

Vinski. P. Müller-Karpe. Ć. Zagreb 1984. 1-97. Arh. G. Z. 325335. K. Aperçu sur civilisation tumulaire de l` Albanie du Nord-Est. 103-111. Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji. Jedan odličan nalaz broncane dobe iz Velikog Mošunja (Lašva). N. Marović. Zur spätbronzezeitlichen Bewaffnung im Mitteleuropa und Griechenland.. AV 8/1. Tasić. Prahistorijska i protohistorijska utvrđenja na području Daorsa. 68-81. Tirana 1972. Keramika z licensko ornamentiko (Litzenkeramik) na Ljubljanskem barju. Zagreb. Rad Vojvođanskih muzeja 14. N. i 1968. Bronzano doba u Hercegovini. Marović. Mostarsko područje u prahistorijsko doba. N. Zadar 1976.. H. Marić. Sarajevo 1964. Fibule u obliku violonskog gudala u Jugoslaviji. B. Beiträge zur Chronologie der Urnenfelderzeit nördlich und südlich der Alpen. 177-228. Ljubljana 1976.1966. 79-88. Sarajevo 1975. Izdanja HAD 9. 207-237. Prilog problematici licenske keramike u sjevernoj Jugoslaviji. O nekim kronološkim pitanjima eneolitičkih i brončanodobnih kultura južne Dalmacije i njezina zaleđa. Prilog poznavanju naselja i naseljenosti Brodskoga Posavlja u kasno brončano doba. Ravlića pećina (Peć Mlini). B. Novi Sad. Čović. 6570. O prethistorijskim zlatnim nalazima u Jugoslaviji. Majnarić-Pandžić. Vinski-Gasparini. Zbornik ADBH 1. Berlin 1959. Majnarić-Pandžić. Materijali SADJ 12. Majnarić-Pandžić. OA 7. 1-28.. GZM 25. Zagreb 1982. 1953. I. Hercegovina 4-5(12-13). bronzanodopski i sloj starijeg gvozdenog doba na Gomolavi. Čović. Sarajevo. 47-60. Germania 40. Marković. 55-73. Sarajevo. 256-284. Korošec. 63-90. Kossack. Izdanja HAD 12. ARR 1. 1954. Poznoeneolitski. Jubani. Rezultati dosadašnjih istraživanja kamenih gomila oko vrela Cetine u god. 1962. 27-63. Trebinje 1978. Studien zum Symbolgut der Urnenfelder-und Hallstattzeit Mitteleuropa. Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: • Opažanja: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ISTOČNI JADRAN U ŽELJEZNO DOBA ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: 73 . Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni. 925. RGF 20. Zagreb 2000. O porijeklu srednjobrončanodobne antropomorfne plastike u jugoslavenskom Podunavlju. N. Posebna izdanja CBI 24/6. B. Mostar 1999.B. Majnarić-Pandžić.203-215. Z. vestnik 27 (1976). Zagreb 1984. Izdanja HAD 16. Iliria 2. Sarajevo 1913. Sinjska regija u prahistoriji. VAMZ 3/8. 27-145. B.1958. Čović. H. Tribunia 4. Sjeverna Bosna i Karpatski bazen u rano i srednje bronzano doba. Zagreb 1974. GZM 20. Čović. 133-147. Z. Izdanja HAD 8. I. B. Truhelka. Marijanović. 7-37.1954. Ljubljana. GZM 35-36. 149-161. Zagreb 1959. N. Müller-Karpe. RGF 22.

Ulcinj. dinamika odnosa s Apeninskim poluotokom (Picenum. posebno u helenizmu. problemi pokopa – ravna groblja i tumuli. još nije definiran stupanj kulturne (i etničke) homogenosti.K. liburnska kultura u općejadranskom kontekstu tijekom I tis. društvena stratifikacija i klimaks kulture. ( kulturne posebnosti. kult mrtvih u cjelini.postanak i razvoj kulture . Nadin-groblje i dr. preliminarne (različite) teze o njegovoj kulturnoj (i etničkoj) strukturi: homogenosti. na ravnome: Ljubomir/Trebinje. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . odnos s Liburnima. južnojadranski svijet i balkanska unutrašnjost (Glasinac) osobito u prvim stoljećima željeznog doba. heterogenosti tijekom I tis. terensku). pr. primarno kolonijalnim: Issa. Za južni Jadran također pokušati definirati kriterije za kulturnu (i etničku) valorizaciju : postaviti teze za daljnju arheološku obradu (studijsku. Kačanj/Bileća i dr. interakcija s grčkim svijetom. Liburni u zadnjim stoljećima I tis.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: Predavanja 2 Seminari 1 Vježbe mentorski rad 1 Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 vježbe mentorski rad 15 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: 74 . p. stanje glavnih arheoloških izvora: naselja (gradine: Prenj/Stolac. društvo: (ratnik. ideja. Risan. rituali...K. i ponuditi metodologiju njihova daljneg istraživanja. Zadar. tisućljeća. položaj južnojadranske regije u jadranskoj kulturnoj dinamici (import. u jadranskom kulturnom kontekstu (razmjena dobara. . III. Grad. naselja (posebno na Duvanjskom.. odnosno heterogenosti.). Tragurion).USTANOVA: STATUS KOLEGIJA Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Da • OPIS KOLEGIJA Obrađuju se svi temeljni problemi liburnske i delmatske kulture. Cavtat. te Ošanići. srednjodalmatinski prostor i zaleđe (Glasinac i dr. Hrgud/Trebinje. Nadin.). Bribir). JUŽNI JADRAN Prostor od Neretva do Albanije s hercegovačkim zaleđem u grčko-rimskim izvorima. međutim.K.p.stratifikacija importa. tragovi društvene stratifikacije (ratnički grobovi). II. Medun) i groblja (tumuli. import. druga mjesta kulta (Gorica.delmatska k. naseobinski uzorci ( posebno stratificirani: Radovin. «princeps»).: nalazi tipa Baška. te problemi južnog Jadrana («južnoprimorska» kultura). posebno -istočnogrčki" i dr. DELMATSKA KULTURA Prostor i stanovništvo delmatske kulture prema arheološkim i pisanim izvorima. nekropola iz Budve i Gostilja. Apulija). LIBURNSKA KULTURA Liburni u pisanim izvorima. Nakovana/ Pelješac. kult mrtvih i religijski ostaci u cijelosti. tragovi religije: mitovi.). Jagodnja. domaći artefakti: naoružanje. odnosno. I. kultovi (Nakovana/Pelješac). • CILJEVI KOLEGIJA: Predočiti temeljne probleme svih kultura istočnog Jadrana tijekom I tis. Ston. gdje. Mandina Greda). Pharos. Sinjskom polju). kronologija i periodizacija (različiti pristupi). Nin. Delmatima i Jadranom u cjelini. novac. Livanjskom. nakit). (različite) skicozne kronologije i periodizacije. Glamočkom. važnost grčkog civilizacijskog kruga tijekom I.

. Š. Liburnske zajednice. Firenze 1975 ISTI. London 1997 KIRIGIN B. Iliri i antički svijet (Les Illyriens et le monde antique). Hrvatska. BAR Int. 1971 MAROVIĆ I. Nin u prapovijesti.S.predavanja Da seminari Da individualni projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Diadora 7/1974 ISTI. L Adriatico tra Mediterraneo e penisola balcanica nell antichita. 1996 ČAČE S. Spliit 1989 STANČIĆ Z. Civilta preistoriche e protostoriche della Daunia. R FF 25(12) 1986 BENAC. The Changing Face of Dalmatia.NIKOLANCI M. Diadora 13/ 1991. London.. Atti del Colloq.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Pohađanje nastave (70%) i izrada seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit Seminarski rad Mentorski rad teza kolokvij Da Da Da • LITERATURA: Obvezna: I LIBURNSKA KULTURA BATOVIĆ.. Jadranska obala u protopovijesti. S. Zagreb 1976 ISTI. 1973 RENDIĆ-MIOČEVIĆ D. Istraživanje ilirskog naselja u Radovinu.Prilozi poznavanju željeznog doba na sjevernom Jadranu. Djela ANUBiH. VAHD 65-66.BURMAZ J. 1971 NIKOLANCI M. ISTI.. 817 Oxford 1999 CHAPMAN. – SHIEL.. S. 803. Hellenistic and Roman Pottery in Liburnia. . CBI 4. Istočna jadranska obala u Pseudo-Skilakovu Periplu.PETRIĆ M –VUJNOVIĆ N. Dalmatska kultura željeznog doba.. L Adriatico tra Mediterraneo e penisola. Classic Archaeology in honour of A. Split 1990 SUIĆ. Canberra-Oxford 1990 MAROVIĆ. Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche nell eta del ferro. M.VUJNOVIĆ N. Problemes de l age du fer dans la region balkano-adriatique. S. Liburnska grupa. 1961/62. Foggia 1973.. BAR Intern. D. Željeznodobni grobovi u Žaganj docu (Brač).. – BATOVIĆ. R.. The Archaeological Heritage of the Island of Brač. M.. Istraživanje prapovijesti Bribira.KIRIGIN B. Ilirsko pleme Delmati. Dometi 15/12. Četiri groba iz nekropole u Vičoj Luci. Dubrovnik 1972. Projekt Jadranski otoci. di Studi del Sud-Est europeo.D..Utvrđena ilirska naselja I. Odabrani radovi. Monografije I. 1984 ČAČE.. 68/1966.. I.. Zadar. Atti Con.n.1987 ISTI.. Taranto 1983 GAFFNEY V... Zadar 1996 II DELMATSKA KULTURA BATOVIĆ.st. M. Arhajski import u Dalmaciji. The Greeks in Central Dalmatia. Zapažanja o helenističkoj nekropoli Isse. Proceedings of the First Australian Cong. PJZ V 1987 ISTI. J. Godišnjak CBI 4/2 1966 i 5/3 1967 75 .Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeveroz. Helenistička reljefna keramika u Liburniji. 1979 ISTI. Trendall. 1. (Brač). Zadar GLOGOVIĆ. Croatia. Importation of Bronze Vessels in the Western Balkans (7 th to 5 th C. VAHD 70-71 (1968-1969). Liburnijsa i istočni Jadran u 2. sv.PODOBNIKAR T. Diadora 9/1980 ISTI.KIRIGIN B.. Taranto 1983 BRUSIĆ. Š. Balcanica nell antichita. Zagreb 1989 KOZLIČIĆ. B.. RFF u Zadru 18 1979 ČOVIĆ. Diadora 4/1969 ISTI.ČAČE S. Ostava iz Jagodnje Gornje u okviru zadnje faze liburnske kulture. Z.). Srednjodalmatinska grupa. internazionale..e. Š. Greek Colonists and Native Populations. 660. VAHD. BAR Inter. Rim.. 1999 ZANINOVIĆ.p. Diadora 10/1988 ISTI. A. 0.La relazioni tra la Daunia e la sponda orientale dell Adriatico nell eta del ferro.. PJZ V. Beograd 1985 ISTI.Ilirika. Geografija istočnog Jadrana u starom vijeku. Materijali 20 (Sahranjivanje pokojnika sa aspekta ekonomskog i društvenog kretanja u praistoriji i antici). Arheološka baština otoka Hvara.

2. La civilta picena. Đ. Epidaurum. Enhelejci. 1967. 1976 ZANINOVIĆ. Zagreb 1995 Dopunska: I. 24. VAHD 58. Osvrt na područje Dubrovnika u prapovijesti. Dubrovnik 1972. 1969 GARAŠANIN.. L. Zadar 1996 MAROVIĆ. teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi.. 1973 ISTI. 31/29. Konavoski zbornik. Dubrovnik 1972.. Godišnjak CBI. Milano 1989 LOLLINI D. Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu. Helenistički utjecaji na ilirsko pleme Daorse. GZM. Ime. Pregled željeznog doba na istočnoj jadranskoj obali. 1985 MARIĆ. I Piceni. Zagreb 1988 ISTI. južna Dalmacija). 1977 FABER A.. Š. I. Dometi 15/2 Rijeka 1982 NIKOLANCI M. ČOVIĆ B. Godišnjak CBI 10/8. 1977 Arheološka istraživanja ilirskog grada Daorsa na Gradini u Ošanićima kod Stoca. D. – GARAŠANIN. Korkyra he Melaina Odabrani radovi .. R. VAMZ.Nekropola na Velim Ledinama u Gostilju. (1966)/1973 ISTI.. L Origine delle genti Iapigie e la civilta dei Dauni. Illyricum mytologicum.. Z. Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi. Zadar 1974 DE JULIIS E. . RENDIĆ-MIOČEVIĆ.. Cavtat. Praistorija Crne Gore.. D. 24-25... GCBI 15/13 1977 ISTI. Jadranska obala u protohistoriji. VAHD 93/ 2000 SUIĆ. Prethodni izvještaj sa istraživanja praistorijskih tumula u Ljubomiru.. Poreklo i razvoj ilirske države GCBI V(3). Vodeći arheološki tipovi kasnog bronzanog doba na području Dalmata. 1988 MARIJAN. Zagreb 1976 KATIČIĆ. 1996 III. Skopje 1951 MIRNIK. GZM N. ATANACKOVIĆ. Milano1989 LANDOLFI. M. Zadar 1996 II. M. Jadranska obala u protohistoriji. Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. Elmo greco-illirico.SALČIĆ. GZM 26/ 1971 ISTI. Tribunia 3.. Prapovijesni ostaci na zadarskom otočju. S. Arheološki pregled 24. PCIA 5. Konavle u Prapovijesti. 1977 ISTI. Odabrani radovi. Sarajevo 2000 UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: GOSPODARSTVO RIMSKE HISTRIJE I PROVINCIJE DALMACIJE 76 . GCBI 8/6 1970 LISIČAR P. Zbornik «Zadarsko otočje». BATOVIĆ Š. 30-31.. Italia omnium terrarum allumna ..III JUŽNI JADRAN BATOVIĆ. Italia omnium terrarum alumna. M. M.. Grobnica željeznog doba iz Crvenice kod Duvna VAHD 63/64 1969 ISTI. Nalaz praistorijskog nakita iz Otoka (Vitina). Granice Liburnije kroz stoljeća. Roma 1976 SUIĆ. 1991-1992 SUIĆ. Illyri proprie dicti. Maloazijski import u istočnom Jadranu. 12. Caracteristique des agglomeration fortifiees dans la region des Liburniens.. M. Izdanja HAD-a.. Opticaj novca uzduž jadranske obale kroz stoljeća. Heraclea Pharia. 1959 BASLER.Zadar.. Daorsi. OA IV . V. 1967 PAPAZOGLU F. Željezno doba na južnojadranskom području (Istočna Hercegovina. B. sv.

uvesti ih u znanstveno-istraživačke postupke. modernih poljoprivrednih i rudarskih tehnika. Stvaranje i organizacija posjeda. tehnika gradnje. Značenje cestovne mreže za ekonomski i društveni razvoj provincija. metal (kipići. trgovine i obrta. Proučavaju se literarni izvori i arheološka građa. amfore. curatores. Osobine i značenje pomorskog prometa duž istočne obale Jadrana za razvoj provincije Dalmacije i sjeverne Italije. utjecaj rudarstva na razvoj saobraćaja. panonsko-dalmatinski reviri. veleposjedi. Posjedi. skladišta (horrea). VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Zanatska proizvodnja.. do 5. Salona). čime se osposobljavaju za buduće muzealske i srodne djelatnosti. Keramika (terra sigillata. putne postaje. coloni). korištenjem tipološko-komparativnih. Osobine importa. Umjetničke radionice. Trgovačke veze s Italijom. n. Ribnjaci i solane. Isto tako cilj je naučiti studente. Vodovodi i postrojenja za vodu. Nalazi brodoloma u akvatoriju. Stočarstvo. Jader. Robno novčano gospodarstvo. mozaici. kao i suvremene rimske zanatske proizvodnje u indigene zajednice. plumbariae. tijeskovi. Kr. beneficijariji. preko vizualnih projekcija i terenskih uvida. Vještine koje trebaju svladati su primjena istraživačkih metoda. Uzgoj žitarica. e. lov i ribolov. dolia. Limitacija agera. medicinski instrumenti. transport. pr. Tehnologija proizvodnje ulja i vina. Enona. uljanice. Ostaci cesta. Mezija). globalne trgovine.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe mentorski rad 1 Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 vježbe mentorski rad 15 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari WebCT terensko individualni istraživanje projekti 77 . Ruralna arhitektura – gospodarski objekti i instalacije za preradu i proizvodnju (mlinovi. Poljodjelstvo i stočarstvo. upravitelji i zakupnici (procuratores.sintetskih i drugih metoda. ekonomske promjene u rimskom svijetu prema kraju antike.. provincije Dalmacije i susjednih krajeva u razdoblju od 1. Rudarstvo i prerada metala. Rudarska naselja:osobine materijalne i duhovne kulture. samostalno prepoznavati i odrediti namjenu spomenicima kulture i arheološkoj sitnoj materijalnoj građi. Metalurgija. trgovačka središta. nakit kamen. tegule) staklo. ferrariae.). keramičke peći. skulptura. analitičko-sintetički pristup problemima i suverena upotreba kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji. opskrba vojske. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj je kolegija studentima predočiti gospodarsku sliku rimske Histrije.OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju Diplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Izborni Da Godina studija: OPIS KOLEGIJA: Predmet se odnosi na prostor rimske Histrije i provincije Dalmacije i susjednih krajeva. analitičko . Poboljšanje poljoprivrede kao posljedica uklapanja autohotonih krajeva u ekonomsku cjelinu Imperija. Aurariae. st. miljokazi. argentariae. osobito epigrafičkoarheološke građe opisat će se proces uvođenja robno novčanog gospodarstva. st. Promet i trgovina kopnom i morem. Organizacija iliričkog rudarstva. Rudišta (Norik. njihovo prihvaćanje tih stečevina. istočnim i zapadnim provincijama. Kroz analizu povijesnih izvora. Luke s instalacijama (Akvileja. carine.

GZM 24. Sarajevo 1974. Dissertationes Pannonicae. CAMBI. BRUSIĆ. [ed. 203-209. Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. I. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Marginalije uz Edictum Diocletiani et collegarum de pretiis rerum venalium(35. JURIŠIĆ. Materijali. Trieste – Roma 2001. Preporuča se pročitati: Đ. Aquileia e altri porti romani. N. I porti della Dalmazia. Rimski akvedukti na području sjeverne Dalmacije. Publicum Portorium Illyrici. ØRSTED. RFFZd 39(26). 1-36. D. Zagreb 1991. I. The Economy of Roman Dalmatia. ČREMOŠNIK. M. ARR 9. BAR. Z. 258-274. Monfalcone 1999. 1998. D. S. Rekonstrukcija rimskog tijeska za masline u Mulinama na otoku Ugljanu. Istraživanje antičke luke kod Nina. AI 20-21. tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru.pp UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit članci knjige internet webCT zbirka teza • LITERATURA: Obvezna: I. Berlin – New York 1977. 1999. CAMBI. Zagreb 2002. A. Dalmatia and Moesia Superior. Antički brodolom kod Ilovika. ZANINOVIĆ]. 1980-81. Zadar 2001. st. Zagreb 1979. BOJANOVSKI. Berlin – New York 1977. Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru 1. S. Budapest 1940. DUŠANIĆ. ORLIĆ. Gospodarstvo antičke Istre: arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društvenogospodarskih odnosa u Istri u antici (I. Antički ribnjak u uvali Verige na Brijunima. Z. BRUSIĆ. Boundary Stones in Roman Dalmatia.). KIRIGIN. J. Oxford. Prilog poznavanju trgovačkih plovnih putova i privrednih prilika na Jadranu u antici. Zagreb 1999. ANRW II. Antika. [disertacija]. [Napomena: članci o sitnoj materijalnoj kulturi autora: BULJEVIĆ. B. Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana. Pula 1998. 78 . M. Zagreb 1980. ZANINOVIĆ. Zagreb 1982. [disertacija]. ŠKEGRO. FADIĆ. 6. 52-94. Zagreb 1986. NARDELLI] R. Longae Salonae. BOJANOVSKI.163-168. WILKES. IVČEVIĆ. 1977. Antičko staklo u Liburniji. P. Grčko italske amfore na Jadranu. 89-120. 1994. 1974. M. B. GZM 30/31. Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia. Roman Imperial Economy and Romanisation. N.6. I. ILAKOVAC. posl.. ZANINOVIĆ. 1-26. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 40. CAMBI. Strutture portuali e rotte marittime nelľ Adriatico di età Romana [=Antichità Altoadriatiche 46]. MATIJAŠIĆ. M. ILAKOVAC. DÓBO. st. 817. Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali. BASLER Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre. M. R. 137-163. Zadar 2001. Split 2002. 1969. FRANZOT. GZM 20. SUIĆ. Kr.NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Rimska vila u Višićima. M SUIĆ – M. I. KOŠČEVIĆ. Antička bronca iz Siska. Diadora 4. Antičko rudarstvo u unutrašnjosti provincije Dalmacije u svjetlu epigrafskih i numizmatičkih izvora. pr. 2. B. Zagreb 1997. Arheološka istraživanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18]. Pannonia. 1-107). ČARGO. Arheološki vestnik 46. 15-24. Copenhagen 1985. Mogorjelo – rimsko Turres. 767-801. – III. Greek Land Division at Pharos. 137-160. 91-95. 121-171. KLIŠKIĆ. Kr. ANRW II. A. N. VRSALOVIĆ. 1968. AV 25. Aspects of Roman Mining in Noricum. A study in Roman imperial administration and the public lease system in the Danubian provinces from the first to the third century A. MARDEŠIĆ. 147-260. BOJANOVSKI. J.

VAMZg 5. prostorijama arheološkog praktikuma.]). Ljetopis JAZU 64. U uvodnom dijelu kolegija razmatraju se počeci individualnog ili fizionomijskog portreta unutar helenističke umjetnosti. Njegovo značenje nadilazi područje povijesti antičke umjetnosti ili klasične arheologije i ulazi u ono što nazivamo kulturna povijest. Pula 1986. nizanje kopija prema prototipovima (portretni tipovi) i uloga novca u tom procesu. (katalog izložbe). grafoskop. Arheološka istraživanja u Mulinama na otoku Ugljanu. portret i nošnju na istočnom Jadranu. semestru. SANADER. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Kolegij Klasična arheologija istočnog Jadrana izborni je i specijalistički kolegij koji obrađuje rimsku skulpturu. The Oxford Classical Dictionary [ed. Portret je zacijelo jedan od najzanimljivijih fenomena antičke civilizacije i u posljednjih je nekoliko desetljeća gurnut u središte zanimanja najutjecajnijih arheoloških škola u Europi. postanak i najvažniji primjeri carskih statuarnih grupa. Leipzig – Berlin. Korisno je konsultirati iduće edicije: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt). SUIĆ. nadalje. od 1893 nadalje. 97-102. M. Stuttgart. NAZIV KOLEGIJA: KLASIČNA ARHEOLOGIJA ISTOČNOG JADRANA I OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. PAŠALIĆ. pretežito egzemplarno i problemski. kao i mjesto u umjetnosti kasne republike. Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu.VAMZg 9. raspored i nizanje ili “brojanje pramenova”). U interakciji sa studentima. Berlin – New York. 49-160. Zatim se obrađuju sljedeće tematske cjeline: fenomen rađanja carskog portreta. Studenti iz ovog predmeta mogu izabrati temu za pisanu specijalističku seminarsku radnju u 9. kompjuter i LCD projektor. rekonstrukcija nacrta prototipova i njihova interpretacija. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum). I . Oxford 1950. od 1972 nadalje. Sarajevo 1960. da bi se stekao uvid u znanstveno-istraživačke postupke kojima se došlo do određenih spoznaja. II . Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. 1971. M. Opuscula archaeologica 19. 230-249. video. Vilicus – prilog istraživanju upravljanja rimskim imanjima. metodološka uporišta za grupiranje portreta careva i njihovih rođaka ili tipologiju (modni i fizionomijski kriteriji). metoda istraživanja frizure (položaj. Posebno se 79 . RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. 97-111. Posljednje poglavlje kolegija bavi se recepcijom carske ikonografije među svim društvenim slojevima i etničkim grupacijama (fenomen zeitgesicht) kroz primjere u privatnoj statuarnoj portretistici i nadrobnoj plastici. DVD. MATIJAŠIĆ. sastavljanje i razgraničavanje portretnih tipova (liste replika). CARY et alii]. UVJETI: Registracija za ispit: PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Nastava će se u najmanjoj mjeri izvoditi putem preglednih izlaganja. njegova recepcija na tlu antičke Italije. Ispit je usmeni. 1960. dijaprojektor. Predavanja i seminari odvijaju se u učionici. od 1893. M. običaj damnatio memoriae. VIKIĆ-BELANČIĆ. 1971. Mentorski rad usmjeren je na metodološku pripremu za pisanje radnje. Od didaktičkih pomagala koristi se episkop. Brodarstvo i pomorstvo Istre u antici. PAULLY .WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLER i dr. u velikoj mjeri prakticirat će se terenska demonstracija i rad na epigrafičkim izvorima i arheološkoj građi. E. B.R. u muzejskim ustanovama i na terenu (na arheološkim lokalitetima). 1995.

Diadora. R. Diadora. 159-222. (katalog izložbe). • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje specijaliziranog znanja o rimskoj oficijelnoj skulpturi. CAMBI. KOLEGA. N. Jedan antički portret iz Arheološkog muzeja u Zadru i recepcija stila rimskog republikanskog portreta na istočnoj obali Jadrana. 80 . Split 2000. Kasnoantička ženska glava iz Konjica i fenomen fizionomijskih karakteristika kao izraza određenog vremena. ČREMOŠNIK. Histria Antiqua. Histria archaeologica. MATIJAŠIĆ. M. I. 1998. KOLEGA. RFFZd. Imago animi. CAMBI. Rimska portretna plastika iz zbirke Danieli u Arheološkom muzeju u Zadru. 11. KOLEGA. Umjetnost na sitočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije. N. M. 13. Rijeka 1993. razvoju portreta i nošnji na istočnm Jadranu i ovladavanje metodologijom samostalnoga znanstvenog rada na tom području. M. R. R. 44. N. MATIJAŠIĆ. MATIJAŠIĆ.obrađuje muška i ženska građanska i negrađanska odjeća i svi njihovi pojavni oblici (načini drapiranja). Zagreb 2002. Diadora. AAAd. Nošnja na rimskim spomenicima u Bosni i Hercegovini. 1963. 17-25. I ritratti romani in Istria. 103-138. Zadar 1990. 103-125. VODIČ: ECTS . 85-91. Beograd 1987. Antički portret u Hrvatskoj. Novi primjeri antičke portretne plastike iz Pule i okolice. CAMBI. 14. 11-12/1980-1981. Antički portret u Dalmaciji i Istri. N. 33(21)/1993-94. s.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar Mentorski rad Da laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . (katalog izložbe). 1991. 59-75. 4. 1998. 83-92.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave (najmanje 70%) Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: Antički portret u Jugoslaviji. 1992. n. 18. Izbor rimske portretne plastike iz zbirki Arheološkog muzeja Istre u Puli. 33-56. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj II. Carski kipovi julijevsko-klaudijevske dinastije u Enoni. Damnatio memoriae u rimskoj portretnoj umjetnosti: Domicijan/Nerva u Ninu. KOLEGA. Antika. N. CAMBI – M. CAMBI. 1989. GZM. 47-52.

17. Histria archaeologica. WEGNER. M. B. WIGGERS – M. I/4. III/1. Schallmayer). 61-62/194647. K. N. Roman Sculpture. 1985. Das Berliner Nero-Porträt. Festschrift für Rudolf Egger. 1973. M. The World of Roman Costume. Damnatio memoriae. 11.M. 7. 1938. Gordianus III bis Carinus. Kačić. CAMBI. Die Herrscherbildnisse in antoninischer Zeit. AA. CAMBI. AA. Traian in Germanien. Die Flavier. 53. CAMBI. Saalburg-Schriften 5 (ed. K. Archaeologia Iugoslavica. M. E. Die Bildnisse des Traian. Untersuchungen zur Typologie. 275-327. 1982. SMITH. N. 1999. 1993. Chronologie und Ikonographie der Panzerstatuen. JDI.S. VAHD. H. 12. Berlin 1971. 223-515. Dva ranocarska dječačka portreta iz Salone. AAA. Boreas. Herrscherbild und Zeitgesicht. 317-412. Bericht des dritten Saalburgkolloquiums. Das römische Herrscherbild. 23(10)/ M. N. BRACKER – W. Odjeci Skopasa i Lizipa na skulpturama Herakla iz Dalmacije. 35(22)/1995-96. CAMBI. Griechische Sculptur. 91-104. 115-132. Atička skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju. P. 1976. FUCHS.ZANKER.). 82-88 N. BONFANTE WARREN. Caracalla. 1996. Domitian. Klagenfurt 1952. 6. 17. DALTROP . WEGNER. München 1983 (3.La scultura di eta romana ad Aquileia. Roman Costumes . Nerva. ANRW. E. D. M. WEGNER. Un contributo alla ritrattistica dell'imperatrice Plautilla. WEGNER. Traian im Reich. G. 93. 1989-1990. 96. 584-614. Band V. Damnatio memoriae unbearbitete Nero und Domitianportrats.A Glossary and Some Etruscan Derivations. Marciana. Berlin 1966. Svetište (Augusteum) u Oneu (Oneum). HAUSMANN . ARR. Wirkung und Bedeutung der Statuengruppen des julisch-claudisch Kaiserhauses (Monumenta artis Romanae. 32). 71-81. BOSCHUNG. 1996. N. N. R. obuća i nakit u antičkoj Dalmaciji na spomenicima iz Arheološkog muzeja u Splitu. N. 153-162. (2. 1975. WESSEL. Gens Augusta. Mainz am Rhein 2002. Vespasian. ZANKER. izd. 2-3. D. 307-312. 59-89. ABRAMIĆ. 1997. Sabina. Hellenistic Sculpture. Antiken kopien griechischer Skulpturen in Dalmatien. 62-76. ed.Wisconsin 2001.WEGNER. Geta. CAMBI. Split 1982. Titus. 1984. ARR. KKEINER. BOSCHUNG. Hadrian.) Dopunska: W. Römisches Porträt – Wege zur Erforschung eines gesellschaftlichen Phänomens. CAMBI. STEMMER. Pula 1995. 23-28. CAMBI. 39-79. Novi portret cara Trajana s otoka Cresa. Tri carska portreta iz Osora. Das römische Herrscherbild. London 1995. 8. Zeitschrift der Humboldt-Universität zu Berlin. N. Plautilla. E. Das römische Herrscherbild. RFFZd. New Haven – London 1992. M. D. R. II/4. Madison . Berlin 1978. 71-81. Dvije antičke glave iz Epidaura. CAMBI. 85-98. SCHÖNAUER. Das römische Herrscherbild. M. I. Berlin 1956. Sammlung Axel Guttmann. Untersuchungen zu Aufstellung. 81 . BORN – K. 1981. Izdanja HAD-a. Two Heads of Tetrarchic Period from Diocletian's Palace at Split. N. Domitia. Ritratto ufficiale e ritratto privato. BOSCHUNG.BERGMANN – P. III/3. Zbornik Narodnog muzeja u Beogradu. 1972 . Datierung römischer Haartrachten. Berlin 1979. 415433. Dvije antičke glave iz Plomina. L. Beiträge zur alteren europäischen Kulturgeschichte. I/1. N. 137-144. Roma 1988. Zur Ikonographie der flavisschen Kaiser und des Nerva. RFFZd. Iulia Titi. 1988. 20-21. N. H. Römische Frauenfrisuren von der Severischen bis zur Konstantinischen zeit. Macrinus bis Balbinus. Zwei Vespasians-Porträts aus Dalmatien. Matidia. CAMBI. BORDA. Odjeća. WEGNER – J. Berlin 1939. II/3. STEMMER. D. Journal of Roman Archaeology. REAL. 221-227. CAMBI. Das rőmische Herrscherbild II/1. R. 1972. CAMBI. Plotina. 7. Die Bildnistypen der iulisch-claudischen Kaiserfamilie: ein kritischer Forschungsbericht. Domitilla.U. 303-326. Wissenschaft.

upoznaju se s numizmatičkom nomenklaturom i uoče osobitosti kovanja i izgleda novca u različitim razdobljima antike. prikazi. novac grčkih gradova-država na prostoru klasične Grčke. vremensko i prostorno određenje predmeta. Numizmatička nomenklatura. Keltski novac. pojava novca. novac helenističkih monarhija. Rimski carskodobni novac (nominale. 103.D. Mainz am Rhein 1983. 69-162.und Prinzenbildnisse. K. kovanje). Povijest numizmatičkog istraživanja. RM. Bizantski novac. Kaiser. Mainz am Rhein 1985. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Roman Portrait Sculpture 217-260 A. KOLB. Mainz am Rhein 1990. BIEBER. nominale. "Ilirska" numizmatika.paenula. 1973. S.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 2 seminari 1 vježbe 0 mentorski rad 1 Ukupno sati: predavanja 30 seminari 15 82 .K. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj je kolegija da studenti dobiju osnovne informacije o numizmatici kao pomoćnoj povijesnoj disciplini. prikazi. prikazi). 1959. H. M. The Transformation of an Artistic Tradition. FITTSCHEN – P. GOETTE. K. na Siciliji i u Velikoj Grčkoj. FITTSCHEN. Die Bildnistypen der Faustina minor und die Fecunditas Augustae. Band I. Leiden 1986. grčki imperijalni novac). kovnica Siscia). lacerna. Katalog der römischen Porträts in den Capitolinischen Museen und den anderen kommunalen Sammlungen der Stadt Rom. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ANTIČKA NUMIZMATIKA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju /katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. μανδύη. Grčki novac (grčki novčani sustavi. Kaiserinnen. Roman palliati. FITTSCHEN – P. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Antička numizmatika (definicija.und Prinzessinnenbildnisse. Katalog der römischen Porträts in den Capitolinischen Museen und den anderen kommunalen Sammlungen der Stadt Rom. kovnice u Carstvu. Nizom tematskih predavanja i izradom seminara studenti se osposobljavaju prepoznavati novac i uz pomoć numizmatičkih kataloga preciznije ga datirati. Band III. Göttingen 1982. srodne znanosti. R. Novac grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana. Roman Men in Greek Himation. nominale. Studien zu römischen Togadarstellungen. zadaci i rad numizmatičara. F. Rimski republikanski novac (početci kovanja. 80/1. Proceedings of American Philosophical Society. ZANKER. WOOD. Römische Mäntel . 374-447. ZANKER.

Gnecchi. Rendić-Miočević. London 1978. Katalog izložbe. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. D. Sear. Novac ilirskog dinasta Baleja u Arheološkom muzeju u Splitu. Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. Coins (Ancient. R. Alföldy.. Denarništvo v antiki na Slovenskem. republican and imperial. Brunšmid. Zagreb.). Iliriološke studije. II. Iliri i antički svijet. S. R. 2 (poglavlje Grčka civilizacija – Novac). R. Greeck coins and their values. J. London . Beograd 1970. London. T. I. 1962. A. Split. Mattingly. Katalog izložbe. Rijeka. Zagreb. A Dictionary of Roman Coins. H. N. Krista -1918. 1977. 1998. Antika. (4. pr. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens. 1898. W. London.vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti 0 15 mentorski rad vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . London. Stevenson. Mainz am Rhein. Šeparović. London. R. I. 1988. Antike Numismatik. D. J. 2002. Byzantine coins and their values. Uvod u antičku numizmatiku. Moskva. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. B. Monete romane. Roman coins from the earliest times to the fall of the Western Empire. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Split. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE LATINSKE EPIGRAFIKE OPĆE OBAVIJESTI: 83 . ( R. (4. I Europa. 1989. I. F. izdanje). P. Bonačić Mandinić. Antički zlatnici iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. 81. Milano. Dopunska: M. 1977. Kazamanova. Babelon. 1969. Wien. 1978. Roman coins and their values. Leksikon antičke numizmatike. izdanje). C. N. izdanje). II Asia and North Africa. London. 1990-1991. Sear. D. Mediaeval & Modern). Carson. 1994. dio .antički novci. A. Sear. Ljubljana. 1979. vol. 1988. Antička numizmatika. vol. 2000. Mimica. (2. Manuale elementare. Marović.1982. D. Kos. Novac Herakleje u Arheološkom muzeju u Splitu. 1987. 81.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: M. Cambi. st. 1988.

Restitucija teksta natpisa: kratice (kontrakcije. tribus. izdanje). supernomina). Rimskodobni imenski obrazac: rimski građani (tria nomina. I-II. Epigrafia latina (con un'appendice bibliografica di Attilio Degrassi). posvetni. sv. Pariz. paleografsku i onomastičku analizu te datirati natpise. suspenzije. Izradom seminara studenti se praktično upoznaju s osnovnim metodama analize natpisne građe kao povijesnog vrela prvoga reda. vremensko i prostorno određenje. 1974. origo. Latinska epigrafika. distinkcije. (4. odluke careva. ligature). pismo). sigle. natpisi pravne naravi (zakoni. Kriteriji za datiranje natpisa. Cours d'épigraphie latine. Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Antička latinska epigrafika (definicija. korištenje znakova i zagrada pri upotpunjavanju teksta. Milano. municipalnih magistrata. Berolini. najstariji latinski natpisi. Imena i tituliranje careva (carski natpisi). 1873. R. žene.ODJEL / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju /katedra za antičku arheologiju Diplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. instrumenta (natpisi na uporabnim predmetima).STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar 7 ECTS 15 2 1 0 1 30 15 0 15 Ljetni semestar mentorski rad vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: R. Calabi Limentani. (3. Povijest prepisivanja i studiranja natpisa. zbirke latinskih natpisa. oslobođenici. III. latinski jezik. • CILJEVI KOLEGIJA: Usvajanjem osnovnih znanja na predavanjima studenti se osposobljavaju pravilno restituirati i pročitati latinske natpise različitog karaktera. počasni. interdisciplinarno proučavanje natpisa. 1889-1902. senata. 1914. vršiti epigrafsku. 84 . Suppl. robovi. Bloch. javni. filijacija. brojevi. I. VODIČ: ECTS . Beograd. Cagnat. vojničke diplome). Vrste natpisa: nadgrobni. izdanje). 1971. Corpus inscriptionum Latinarum (CIL).

Latinska gramatika. Šašel. Susini. Helsinki 1965. Split 1987. 1973. 1982. G.) Svu dopunsku literaturu nije moguće navesti. I. Macerata – Split. I. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: STAROKRŠĆANSKA IKONOGRAFIJA OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Starokršćanska arheologija 85 . D. 1982. izdanje). Pisana riječ u Hrvatskoj. An Introduction to Latin Epigraphy. Matijašić. Zagreb. 1963. A. rječnik kratica). 1990. Heidelberg. The Latin Cognomina. Katalog izložbe. Saria. Alföldy. Paasch Almar. (2. Zagreb 1985.P. L. Antike Inschriften aus Jugoslavien. Šašel. Gorski . Situla. Novak. jer ovisno o temi seminara. A. The Roman Stone cutter. izd. po Kristu: antroponimija. E. Die Epigraphik der klassischen Welt. Šašel. 1978. (2. 1999. A. 1986. Ljubljana. Školska knjiga. P. Uvod u latinsku epigrafiku. etničke promjene. do 3. Zagreb 1976. 1973. E. 2002. Zagreb. Situla. Suić. Pula. Šašel . 1969. Divković. gospodarske uloge. Kurilić. Zagreb 1915. Eine illustrierte Einführung in die lateinische Epigraphik. Inscriptiones Latinae. 1970. društvena struktura. Fedorova. 1. Meyer. Die Personennamen in der römischen Provinz Dalmatia. Gabričević. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae sunt. V. 1938. Hofiler – B. Latinsko-hrvatski rječnik za škole.J. 5. 25. K. J. Situla. Zadar. Helsinki 1966. Corpus inscriptionum Naronitanarum. Noricum und Pannonia Superior. Mayer – G.O. Darmstadt.E. Stipišić. Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi (Latinska paleografija. R. Robert. Bonn. I. 19.J. kojega određuje predmetni nastavnik u dogovoru sa studentom. Rendić-Miočević. posebno se određuju relevantni radovi koji su potrebni za kvalitetnu izradu pojedinog rada. Erešova kula – Vid. Supernomina. Beograd 1987. Dopunska: G. Šašel . Ljubljana. Latinska paleografija. Šašel . Moskva. A. Pauš. M. V. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLXX et MCMLXXX repertae et editae sunt. Ljubljana. V. izdanje). opća diplomatika. Split 1987. Antički grad na istočnom Jadranu. Odense. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLX et MCMLXX repertae et editae sunt. Pojave vulgarnog latinskog jezika na natpisima rimske provincije Dalmacije. 2003. Studije i članci o religijama i kulturama antičkog svijeta. A Study in Latin Epihraphy. Skok. Oxford. (3. Zagreb (više izdanja) B. kronologija. st. Zagreb. M. disertacija. Marin – M. Paci. Uvod u latinsku epigrafiku.J. Gortan . Einführung in die Lateinische Epigraphik. Carmina epigraphica. Pučanstvo Liburnije od 1. Kajanto. 1999. Kajanto. Muzejski galerijski centar.

Sintagma pak ikonologija dolazi od spoja riječi ικόνη (slika) i λέγω (čitati. str. • CILJEVI KOLEGIJA: Upravo taj proces stvaranja i međuodnosa starih i novih slika cilj je i zadaća je ovog kolegija. slikati). tumačiti) i znači promatranje umjetnine kao kodirane poruke. što bi značilo opisivati slike. Izraz označava. Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Sintagma ikonografija sastavljena je od starogrčkih riječi ικόνη (slika) i γρφεϊν (pisati. kolokvij 86 . U teoretskom smislu kad je riječ o tumačenju umjetnina javljaju još se pojmovi semantika koja dolazi od riječi ςεμάντικος što znači znak i njegov značejski smisao. 57-107. Semantika ima i svoju semiotiku. a znači opći znak. oslanjajući se na prethodno postojeće umjetničke radionice koje su u tržišnim uvjetima za golo preživljavanje upjele stvoriti potrebne premise za novi kreativni pristup razvijajući slike i znakova kršćanske orijentacije. Likovni izraz se gradio na ranijem iskustvu.ODSJEK / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju Diplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza Da Da • LITERATURA: Obvezna: A. ali i proučavanje. Zadar 1976. kao evolucije slika.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Potonji se upotrebljava više u likovnim umjetnostima. Prevladavanjem kršćanstva religija se našla u procjepu između stare vizualne osonove i novih zahtjeva koje su stvarali novi religijski odnosi. U antici se ikonografija stvarala kroz milenijske taloge religijskih odnosa i dosegla je pri kraju antike bogat repertoar slika i znakova. osobito povijesnog i literarnog izvora slike (umjetnine). Sama kovanica upozorava na to da slika ima svoj „govor“. te semiotika. Ranokršćanski relikvijar iz Novalje. Materijali XII. uzoraka nataloženih u podsvijesti. opisivanje. Bogata baština biblijskih literarnih slika te drugih izvora ubrzo je prekoračila jaz. dakle. Baudrina.. dok prvi više u lingvistici. što dolazi od riječi ςεμιεϊον. VODIČ: ECTS .

Zagreb 1991. E. Kirschbaum) I-IV. Grabar. Le pitture della nuova catacomba di via Latina. Iconographie de l' art chrétien. Freiburg im Breisgau 1968. Rječnik tema i simbola u umjetnosti. Le premier age chrètienne. The Invisible God. Leksikon ikonografije i simbolike zapadnog kršćanstva. geste. Avari. Tristan. Split 1994. Paris (15 svezaka) Dizionario patristico e di antichità christiane. A Study of Its Origins. Wilpert. Da grupe STATUS KOLEGIJA: Da • OPIS KOLEGIJA: Arheološka ostavština razdoblja velike seobe naroda na područjima Hrvatske i jugoistočne Europe općenito: kasnoantička autohtona baština. Paris I-VII. P. Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog doba u Dalmaciji. The Earliest Christians on Art. Casale Monferato 1983 (2 sveska) Reallexicon für Antike und Christentum. bilo koje izdanje. Cambi. Enciklopedije: Dictionaire d' archéologie chrétienne et d' liturgie. Paris 1979. G.Biblija (Stari i Novi Zavjet). Le voies de la création en iconographie chrétienne: Antiquité et Moyen Age. boje. Zagreb 1979. Bovini-H. Grabar. Ferrua. str. J. sni. New York-Oxford 1994. Zagreb 1986. brojevi. Ikonološke studije. A. Gheerbant. Panofski. Città di Vaticano 1960. F. Zagreb 1995.ODABRANA POGLAVLJA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. A. • CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente s arheološkom ostavštinom seobe naroda na područjima Hrvatske i jugoistočne europe 87 . M. Ikonographie der christlichen Kunst I-III. Paris 1966. Roma 1903. A. Gepidi. Enciklopedija hrvatske umjetnosti.. oblici. Hall. likovi. Paris 1955-59. Repertorium der christlich-antiken Sarkophagen. Sarkofag Dobroga pastira i njegova grupa. Chevalier-A. Princeton 1968. Langobardi. str. N.. 57-107. ranobizantski nalazi. Réau. Rječnik simbola. Grabar. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXX-LXXI. Grabar. J. Christian Iconography. Prelog. Le pitture delle catacombe romane. (ur. Paris 1996. Cambi. Dopunska: J. Istočni Goti. Huni. Split 1977. Les premièrs images chrétiennes. Brandenburg. Paris 1966. Wiesbaden 1967. Zagreb 1989. Du symbole à l' icône IIe-VIe s. A. Corby Finney. J. Humanističke teme u renesansnoj umjetnosti. E. L' age d' or de Justinien. L. Bonn (više svezaka: nije još do kraja izišla) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ARHEOLOGIJA SEOBE NARODA . Eufrazijeva bazilika u Poreču. Lexicon der christlichen Ikonographie. 551-553. Schiller. A. N. Alamani. Mitovi.

25. 4. D. MILETIĆ. K. IVANIŠEVIĆ – M. V. N. N. n. uglavnom nakita. Zadar 1965. 16. 33. MANEVA. 36.. 3. 19. god. SLABE. Šlem so spojki od Herakleja. Beograd 2002. Zadar 1968.s. Novi sad 1978. Singidunum. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Dravlje – grobišče iz časov preseljevanja ljudstev.. DIMITRIJEVIĆ – J. MILETIĆ. MILETIĆ. 88 . Starohrvatska prosvjeta (dalje: SHP). Rifnik pri Šentjurju. La nécropole de l'époque des grandes migrations à Singidunum. Narodni muzej. VINSKI.. 3. Sarajevo 1956. 1-2. Split 1991. sv. Ostrogothic Coinage from Collections in Croatia. 3. VODIČ: ECTS . Diadora.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: J.kataloški opis grobova i nalaza. L. Prvi arheološki tragovi velike seobe naroda na području sjeverne Dalmacije. Istočnim Gotima te Avarima. Skopje 1986. Upoznati studente s barbarskim provalama i kolonizacijama te obraditi nalaze i najznačajnija nalazišta. Ljubljana 1981. SIMONI.KAZANSKI. Situla.. Seoba naroda – arheološki nalazi jugoslovenskog Podunavlja. BELOŠEVIĆ. Sarajevo 1979. Živa antika. Sarajevo 1970. Zemun 1962.s. J. BELOŠEVIĆ Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kašiću kraj Zadra. Knin-Greblje . KOVAČEVIĆ. poznoantička naselbina in grobišče. (dalje GZMS). DEMO. Ranosrednjovjekovna nekropola u Rakovčanima kod Prijedora. Ljubljana 1994. n. N. E. n. Beograd 1977. Avarski kaganat. s.općenito. Ljubljana 1975. Dati pregled nalaza sitne kasnoantičke arheološke baštine i ranobizantskih nalaza. Ž. 11. J. Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritima kod Duvna. 19. GZMS. BOLTA. Diadora. Posebnu pozornost posvetit će se hunskom vremenu. Problemi seobe naroda u Karpatskoj kotlini. Nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .. Katalogi in monografije. M.s. Slovenia and Bosnia & Herzegovina (= Situla. KOVAČEVIĆ – Z. 32).

und Schatzfunde in Italien. Rani srednji vijek – Doba seobe naroda. SHP. VINSKI.. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (dalje: RFFZd) 30(17). Z. Dopunska: V. Z. Okov Teodorikova vremena s ostrva Sapaja na Dunavu. VINSKI. Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na nalazištu Greblje. Z.s. Šajkaška. ANUBH pos. Germania. Funde aus der Völkerwanderungszeit in den Sammlungen des Archäologi-schen Museums in Zagreb.s.s. Situla.. izd. Bibliografija seobe naroda u Jugoslaviji. Z. N. DIMITRIJEVIĆ. RFFZd. MILETIĆ.s.2. Split 1996. Zagreb 1968. Ein völkerwanderungszeitlicher Goldschmuck aus der Herzegowina. P. Z. UGLEŠIĆ. Ljubljana 1963. VINSKI. 4. VINSKI. BIERBRAUER. Centar za balkanološka ispitivanja. Frankfurt a. Zadar 1996. Novi Sad 1960. Ljubljana 1957. Narodni muzej. Spoleto 1975. Zikadenschmuck aus Jugoslawien.V. godine. Split 1982. 3. Zagreb 1952..3. 32. VINSKI. KOVAČEVIĆ. Sarajevo 1984. Z.. A. D. Sarajevo 1969. A. SHP. Zadar 2000. Beograd 1964. VAMZ. kongres arheologa Jugoslavije. Split 1991. Katalogi in monografije. Spangenhelme vom Typ Narona/Baldenheim vom Boden der römischen Provinz Dalmatien unter besonderer Berücksichtigung der Herkunft dieses Helmtyps. MRKOBRAD. O rovašenim fibulama Ostrogota i Tirinžana povodom rijetkog tirinškog nalaza u Saloni. 89 . 3. Hrvati i Goti (ur. Z. 1 (VI. 550. Problemi della civiltá e dell' economia longobarda scritti in memoria di G. Z.4. 19. Beatrachtungen zur Kontinuitätsfrage des autochtonen romanisierten Ethnikos im 6. Die Ostrogotischen Grab. K. VINSKI. und 7. Z. Z. knj. Materijali. Beograd 1964. UGLEŠIĆ. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske. Novi Sad 1960. VINSKI. A. VINSKI. 38(25). i 2003. 6-7. 3.bibliografija arheoloških radova od 1940. VINSKI. Milano 1964. VINSKI. Split 1984. VINSKI. knj. K. A UGLEŠIĆ. Nakit Istočnih Gota na području rimske provincije Dalmacije.s. R. do 1980. A UGLEŠIĆ. Dr. VINSKI. M. Split 1973. O etničkoj pripadnosti groba 2 s položaja Njive – Podstrana u Naroni.). 3. 32. Z. 12. Beograd 1984. KOVAČEVIĆ.). Zagreb 1988. Kasnoantička baština u grobovima srednjeg vijeka kao činjenica i kao problem. 18. Bognetti. Istorija. RFFZd. Šljem epohe seobe naroda nađen u Sinju. 2. Arheološki spomenici velike seobe naroda u Srijemu. Republika. RFFZd. Nazčnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe. Ljubljana 1980. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Jahrbuch des Römisch-Germanischen Zentral-Museums. Doba velikih migracija. Zbornik Narodnog muzeja. Zagreb 1989. Zadar 1992.. VINSKI. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (dalje: VAMZ). 9. UGLEŠIĆ.s. 2. Zadar 2001. SIMONI. VAMZ. 39(26). Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istočnih Gota. SIMONI. 69 (1967. M. Z. Zlatne okovice iz vremena seobe naroda. Mercenaires germains a Ulpiana c. 12. VINSKI... VINSKI. Jahrhundert. Z. Z. A. 3. VINSKI. Novi Sad 1975. Srebrna žlica iz Siska. K. 12-13. STARE – Z. DIMITRIJEVIĆ. VAMZ. Zagreb 1963. Tafra). Dodatna zapažanja o šljemovima Narona/Baldenheim. Simpozij "Predslavenski etnički element na Balkanu u etnogenezi južnih Slovena" (Mostar 1968. 1954. VAMZ. SHP. SIMONI. D. Autochtone Kulturelemente zur Zeit der slawischen Landnahme des Balkanraums. Z.3. Z. Ein Spangenhelmfund aus dem östlichen Syrmien. Gepidska nekropola "Kormadin" kod Jakova. Kasnoantički starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata. 3.s.. Germania. O značenju nalaza Seobe naroda iz Karavukova u Bačkoj. 14. Zdenko Vinski . Spangenhelme vom Typ Narona/Baldenheim vom Boden der römischen Provinz Dalmatien unter besonderer Berücksichtigung der Herkunft dieses Helmtyps. Varvarska kolonizacija južnoslovenskih oblasti. 3. Zagreb 1973. Actes du XII Congrés International d' etudes Byzantines – Ochride. 4.). 4. 39(26). Arheološki nalazi seobe naroda u Jugoslaviji.. Beograd 1964.. D.. Rad Vojvođanskih muzeja. VINSKI. J. UGLEŠIĆ. Disertacija. Krstoliki nakit epohe seobe naroda u Jugoslaviji. 1954. 1. J. Beograd 1980. Kranj – nekropola iz časa preseljevanja ljudstev. Frankfurt a. Zadar 2001. 22. 3. 21. Zagreb 1980. 11. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine.

1957 Z.s.Mainz. Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400-800.Hrvata – Bizanta i Avara).pp članci knjige internet webCT zbirka 90 .. DIJAPROJEKTOR.ODABRANA POGLAVLJA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. 3) Materijalna svjedočanstva hrvatskog ranog srednjovjekovlja (interakcije Franaka . Rani srednji vijek. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: 1) Arheološka slika ranoga srednjeg vijeka prostora međuriječja Drave. Zagreb 1971. 4) (alternativno: Na razmeđu hemisfera – baština viteških redova templara i ivanovaca). Beograd – Zagreb – Mostar 1986. VINSKI. godine.). st. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: ARHEOLOGIJA RANOG SREDNJEG VIJEKA . st.). VAMZ. VODIČ: ECTS . • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj predmeta je uvođenje studenata u temelje arheologije ranoga srednjovjekovlja kako bi se na tvarnim spomenicima materijalne i duhovne kulture proniknulo u povijesni inventar i svijest naroda koji je taj bogati fundus snažno integrirao u svoju kulturnu baštinu. VINSKI.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: LCD-PROJEKTOR. Umetničko blago Jugoslavije. 3. Epoha seobe naroda. Dunava i Save (568. 2) Geneza i kontinuitet bjelobrdske kulture u međuriječju Drave. 5. 10.-svršetka 9.sredine 13. GRAFOSKOP udžbenici bilješke . Dunava i Save (poč. Z.LAP-TOP.

TOMIČIĆ. Dio I.a: Prilog istraživanju kronologije srednjovjekovnog groblja na položaju Lijeva bara u Vukovaru. Zdenko Vinski. 1999.. Split. 3. Dunava i Save. Prilozi Instituta za arheologiju.-9..).-148.-72. Prilozi Instituta za arheologiju.). 4.-1997.-120. TOMIČIĆ. Bratož.). 1997: Archaeologische Zeugnisse der Karolinger in den von Kroaten besiedelten Gebieten.. 1992. 111. Zagreb. TOMIČIĆ. Dr.s. ŽELJKO. 91 . HRVATI I KAROLINZI. Zagreb-Motovun./2001. u sklopu arheologije kao znanstvene discipline koja se bavi proučavanjem materijalne kulture i načinom života. JANKO.. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ARHEOLOGIJA NOVOG VIJEKA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Ljubljana. ŽELJKO. 8. Zagreb. 13. 2000. 1998: Ranosrednjovjekovno groblje Zvonimirovo-Veliko polje. ŽELJKO. 3. SLOVENIJA IN SOSEDNE DEŽELE MED ANTIKO IN KAROLINŠKO DOBO. 113. TOMIČIĆ. 20 (1990.-178.: Der Untergang der Antike und deren Nachlebensformen in Südpannonien (Nordkroatien). Hommage à Vukovar. Starohrvatska prosvjeta. 2000: Arheološka slika ranoga srednjeg vijeka prostora međuriječja Drave. 1976: Starohrvatske nekropole na području između rijeka Zrmanje i Cetine.-298. stoljeća. DUŠAN. 1992. 169. Hortus Artium Medievalium. Split. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Ovaj kolegij uvodi studente u razdoblje novog vijeka. ŽELJKO. Prilozi Instituta za arheologiju. (1996. Zagreb. Zagreb-Motovun.-14. prinos poznavanju bjelobrdske kulture u podravskom dijelu Slavonije. ŽELJKO.-130. Hommage à Prof. Hortus Artium Medievalium. kroz određene arheološke metode u teoriji i praksi. JELOVINA. 9. ŽELJKO. Ante Milošević (ur. 1998: Im Jahrhundertealten Grenzgebiet zwischen dem westen und dem osten Europas – Festungen der Ritterorden im mittelalterlichen Kroatie.).b: Novi prilozi vrednovanju ostavštine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II. ŽELJKO. Split TOMIČIĆ..-182. TOMIČIĆ. Dopunska: TOMIČIĆ. TOMIČIĆ. 91. Rasprave i vrela.Sc. Rajko (ur. 61.Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Da Da Da NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: BELOŠEVIĆ. Zagreb. 95. MHAS. 255. ŽELJKO. 1992: Neuere Erforschung der Bijelo Brdo-Kultur in Kroatien. 1980: Materijalna kultura Hrvata 7.

. str. Report on jont excavations. str. fortifikacije). te različitim načinima pristupa i obrade pojedine građe. podjelu po materijalu (arhitektura. do 16. . (poglavlja: Keramika. kolegij se bavi i konkretnom arheološkom pokretnom (keramika. 32. VODIČ: ECTS .razlikuje pojedine vrste arheološke kulturne građe (pokretnu i nepokretnu).. .STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar 6 ECTS 15 2 1 1 30 15 15 Ljetni semestar Mentorski rad Da laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke .Kolegij upoznaje studente sa novim vijekom.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave Izrada seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij Da • LITERATURA: Obvezna: Bradara Tatjana: Nalazi kasnosrednjovjekovne i renesansne keramike u Istri (od 14. 55-86. vol.razumije pojam arheologije novog vijeka i njene osnovne sastavnice. Histria Archeologica. Staklo.poznaje i povijesni okvir ovog perioda i najznačajnije posljedice na način života i materijalnu kulturu tog razdoblja. metal.). sitna građa). Buerger Janet: The Medieval Glazed Pottery. 2000. staklo) i nepokretnom građom(sakralna i svjetovna arhitektura. razdobljem koje dosad nije dovoljno valorizirano u samoj arheologiji i načinom na kojem mu se pristupa pri konkretnim arheološkim istraživanjima Osim metodološkog pristupa. Split. Bribir u srednjem vijeku. Numizmatika. 1996.poznaje promjene u društvu i životu ljudi iz srednjeg vijeka u razdoblje nakon Kolumbova otkrića Amerike. III. Sfragistika). . Pula. podrijetlu (import ili domaća produkcija) i dataciji. nađene arheološkim istraživanjima kao i postupke njihove stručne obrade. Metalni proizvodi. st. 31-53. • CILJEVI KOLEGIJA: Na osnovi ovog kolegija student se treba osposobiti da: .prepozna i poznaje pojedine primjere građe tog razdoblja. 92 . Diocletian´s palace.

127-139. Prošlost Zadra II (N. 2003. VODIČ: ECTS . Zadar. Zadar. (broj posvećen hidroarheološkom nalazu kod Gnalića) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA ARHEOLOŠKIH ISKOPAVANJA II OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Prošlost Zadra III (T. te stvaranje neophodnih pretpostavki za njihov samostalan istraživačli rad. katalog izložbe. Klaić-I. Petricioli: Zadar u srednjem vijeku do 1409) Zadar.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 93 . str. 20. Petricioli Sofija: Njemački renesansni svijećnjaci na Jadranu. Tomičić Željko: Na tragu sednjovjekovnog dvora knezova Iločkih (Újlaki). 1969/70. Kopar. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Na kolegiju se obrađuju temeljna teorijska znanja o pripremi arheoloških iskopavanja. 1970. U u okviru obveznog terenskog dijela nastave koja se provodi na arheološkim iskopavanjima. 1979. Švelec-Š. Petricioli-F. Report on jont excavations. Corning. Vranski zbornik. 1973. (uredio M. Diocletian´s palace. III. The Venetian shipwreck at Gnalić. Journal of Glass Studies. str. 2001. Ratković-Bukovčan Lada: Venetian glass at the Mimara Museum. primjena uobičajenih tehnika. DeMaine Mary: The Medieval Glass. 1987. 15. Dopunska: Petricioli Sofija: The Gnalić wreck: the glass. 1979. Zadar Zglav-Martinac Helga: Antiche ceramice italiane tra le due sponde dell' Adriatico. Guštin). • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je temeljito teorijsko osposobljavanje i praktično pripremanje studenata za aktivno sudjelovanje u svim oblicima terenskog rada. Novak Grga: Prošlost Dalmacije I i II. vrste i tipovi istraživanja s područja komplementarnih znanosti. 1973. Petricioli Sofija: Majolika iz Zadra. Raukar-I. stečena teorijska znanja se i praktično primjenjuju. 18. Split. standardnim metodama iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta. 1976. Zadar. 131-150. Zagreb. 2000. Peričić: Zadar pod mletačkom upravom 1409-1797). postupanje s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenim tijekom iskopavanja. načela arheološke stratigrafije.Split. Zagreb. Peristil. Split. dal Palazzo di Diocleziano a Spalato alla Fortezza di Pescara. kroz usvajanje suvremenih istraživačkih standarda u arheologiji. vol. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu. 3-125. oblici terenske dokumentacije i metode njihovog vođenja. Srednjeveška in novoveška keramika iz Pirana in Svetega Ivana. 12-13. 2004. Koper. str. Vrulje. 2000. Radovi JAZU u Zadru. 1. Zagreb. Pescara. vol. 2004. vol.

Clive Orton. Gosden. 2001. Gavin Lucas. Ljubljana. Methods and Practice). Kevin Greene. Journal of Archaeological Method ad Theory (odabrani članci) UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da kolokvij 94 . 2000. E. 1987. Cambridge. 2000. Steve Roskams. 2001. Anthropology & Archaeology. London. Cambridge. Split. 1989. London. Načela arheološke stratigrafije. London.pp Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da 15 2 4 30 60 10 mentorski rad vježbe Da terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza Da • LITERATURA: Obvezna: Phillip Barker. New York. Archaeometry. Dopunska: G. Archaeology. Critical Approaches to Fieldwork. Archaeology (Theories. Harris. Colin Renfrew – Paul Bahn. London. 2001. Cambridge. 2000. 2001. London. Tehnike arheološkog iskopavanja. 2001. Ulrich Leute. Critical Approaches to Fieldwork. Dena Dincauze. An Introduction. Environmental Archaeology. 1999. C. Lucas.TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Sampling in Archaeology. Excavation.

s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost nastajanja partikularnih kulturnoetničkih manifestacija s procesom indoeuropeizacije. te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane odnosima autohtonih i vanjskih čimbenika koji sudjeluju u tvorbi pojedinih oblika materijalne kulture i dr. te njihova materijalna i duhovna kultura. umjetnosti. povezanost s općim povijesnim procesima. kulturološki položaj u širim prostornim okvirima.NAZIV KOLEGIJA: ENEOLITIK ISTOČNOG JADRANA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. periodizaciju i kronologiju. razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa. tipološkim i stilskim svojstvima. usmeni ispit praktičan rad teza kolokvij 95 . razvoj i sadržaj. Prvi je temeljito osposobljavanje studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za eneolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza.pp članci Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: pohađanje nastave i vježbi (najmanje 75%) NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej Da • LITERATURA: mentorski rad Da vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka seminarski rad. povijest njegovog istraživanja. Drugi cilj je razumijevanje eneolitika kao posebnog prapovijesnog razdoblja. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se naseobinski i privredni aspekti života eneolitičkih zajednica.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . tehnološkim. te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij daje specijalistički pregled eneolitika na istočnoj jadranskoj obali. • CILJEVI KOLEGIJA: Kolegij ima dva cilja. VODIČ: ECTS .). kolektivne svijesti i religioznosti i sl. te uzročno-posljediću povezanost razvoja metalurgije s promjenama u svim aspektima realnog života (način života i stanovanja. razlikovanje nalaza prema funkcionalnim.

Sarajevo 1983. B. Otišić. Diadora 14. 1991. Znanstveni skup HAD (Vela Luka. Prethistorijske kulture Pelješca. 2003. B. La desintegration des cultures neolithiques et la formation dea nouveaux grups culturels dans les Balkan du nord-ouest. Forenbaher. 1991. 1979. Vlake . Čović. Godišnjak CBI XXI/19. Čović. Sarajevo. Vela špilja – preliminarni rezultati dosadašnjih istraživanja. B. Posebna izdanja ANUBIH. 1980. 1998. Problem retardacija na prelazu iz neolitskog doba u doba metala u sjeverozapadnom Balkanu. Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali.keramika na području Neretve. Diadora 14. Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana. B.Obvezna: Praistorija jugoslavenskih zemalja III. Godišnjak CBI XXIV/23. Sarajevo 1981. Marijanović. Korčula 18-20. B. Zadar. 2001.). XCV/27. Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Starinar XL-XLI. Eneolitski supstrat. Garašanina. (odabrana poglavlja) A. 1992. A. Marijanović. 1979. Marijanović. Prapovijest. Marijanović. Majnarić-Pandžić. Milošević . GZM XXXII. B.1991. Petrić. 1980. Čović. Beograd. Petrić. Marijanović. Dopunska: S. Ravlića pećina (Peć Mlini). Marijanović. Prilozi pretpovijesti Istre. Benac. Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. Benac. Zadar.4. JZ X. Zagreb. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da Naziv kolegija: ETNOGENEZA ILIRA Opće obavijesti: Odsjek / katedra: Studij: Ustanova: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju Diplomski studij a rheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Godina studija: 96 . Čečuk – D. 11-12. Sarajevo 1978. "Schnur" i "Litzen". B. B. S. Govedarica. Velika gradina u Varvari. Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu. Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini. Pelješki zbornik I.B. B. B. Sarajevo 1986. Zagreb. Zbornik M. Zagreb. Sarajevo. PJZ IV. Split 1994. A. Čović. B. VAHD 86. N. N. B. 1987. B. GZM 35/36. Dimitrijević – T. 1978. Čović. Sarajevo. VAHD 84. Marijanović. OA. Split 1980. Težak-Gregl – N. Kasna hvarsko-lisičićka kultura u eneolitu. Zadar 1992. Pula – Rijeka. Vučedolska kultura na istočnoj jadranskoj obali. Zagreb. Radić. Vlaška peć kod Senja. B. Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu. Sarajevo 1991. Zadar. 1976.. Diadora 9. 2000. Eneolitska žljebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu. Mostar.praistorijsko nalazište u Vrtači I. Marijanović. Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana. Split 1991. Arheološka istraživanja napodručju otoka Korčule o Lastova. Godišnjak CBI XXIX/27.

studentsko opterećenje: Tjedana po semestru: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: Nastavne metode: predavanja seminari individualni Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 mentorski rad Vježbe terensko 97 . Ta velika vrlo heterogena narodnosna skupina označila je veliki dio pretpovijesti i povijesti (kasno brončano i željezno doba.Obvezni Status kolegija: Izborni Da Izborni za druge studij. osobito na srednjemu i južnome jadranskome području sa zaleđem. • Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s najvažnijim elementima kulturnopovijesne. antika). daje danas poznate i prihvaćene spoznaje o nastanku Ilira. Za ranija razdoblja u kojima identificiramo Ilire kao nositelje pojedinih kulturnih skupina (kasno brončano/željezno doba) na raspolaganju imamo samo arheološki inventar. zatim o njihovoj umjetnosti. dok nam je ilirski onomastički i toponomastički materijal ostao tek kao dio pacificirane antičke rimske kulture. njihovoj negdašnjoj moći i na moru i na kopnu. ali i s ilirskim onomastičkim i toponomastičkim reliktima te njihovim uređenjem društva i države u osvit antičke civilizacije. «centralno-ilirskome» području. Kolegij. gospodarstvu ili religiji. grupe • Opis kolegija: Kolegij daje pregled teorija vezanih uz etnogenezu Ilira. definira njihov matični prostor (Illyrii proprie dicti). Vodič: Ects . obuhvaća razmatranja o ilirskim zemljama i tzv. prije svega arheološke građe s obilježjima koja obično pripisujemo Ilirima od Albanije i Crne Gore do Dalmacije sa zaleđem. o preostacima ilirske onomastike i toponomastike. dakle. problematizira širenje njihova imena. njihovu društvenom i političkom uređenju.

Sarajevo 1973. 43-67. O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji. Protoiliri. Problem sjevernog graničnog područja Ilira. Godišnjak CBI 3/1. 1. Sarajevo 1964. Sarajevo 1964. 77-93. Sarajevo 1987. 5-101. MARIĆ. Sarajevo 1964. 27-92 M. 41-60. S. Daorsi. O identifikaciji ilirskog etnosa. ČOVIĆ. KATIČIĆ. ČAČE. A. Godišnjak CBI 5/3. BENAC. Godišnjak CBI 5/3. D. B. Posebna izdanja CBI 9/1. 2. Z. 95-134. Godišnjak CBI 26/24. Zbornik FF 7/1. Godišnjak CBI 10/8. ČOVIĆ. O izvorima za istoriju Autarijata. Godišnjak CBI 5/3. 71-86. Illyrii proprie dicti. Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom centralnom području. GZM(A) 18. Zagreb 1992. B. 319-339. Sarajevo 1976. Sarajevo 1964. Godišnjak CBI 13/15. 135-175. Poreklo i razvoj ilirske države. BENAC. ZANINOVIĆ. Sarajevo 1967. RFFZd 18. Prediliri. 33-53. 109-137. MARIĆ. M. Posebna izdanja CBI 67/11. Ime. SUIĆ. Beograd 1977. OA 16. GABROVEC. Sarajevo 1984. PJZ 5. BENAC. Sarajevo 1973. O teritoriji ilirskog plemena Ardijejaca. Z. 177-213. Dopunska: 98 . 103-122. ARR 4-5. A. O učešću Ilira u egejskoj seobi. Iliri u Apuliji. Posebna izdanja CBI 9/1. 123-144. F. Zadar 1979.projekti Da Da Nastavna pomagala: udžbenici bilješke . 43-125. Sarajevo 1967. Sarajevo 1967. PAPAZOGLU. 103-115. B. M. A. ZANINOVIĆ. Sarajevo 1966. teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi. Pomorstvo Ardijejaca. Godišnjak CBI 11/9. Istočna granica Ilira prema arheološkim spomenicima. A. 93-109. SUIĆ. 1-14. Balcanica 8. ČOVIĆ. Sarajevo 1988. Ilirsko pleme Delmati. Sarajevo 1967. Zapadna granica Ilira u svjetlu historijskih izvora. PAPAZOGLU. 9-30. F. Prailiri – neki novi aspekti. 737-802. Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika. Posebna izdanja CBI 4/1. Godišnjak CBI 4/2. Beograd 1963.pp Da Uvjet za priznavanje bodova: članci Da knjige Da Internet istraživanje webCT zbirka Način polaganja ispita: pismeni ispit usmeni ispit Da • Literatura: esej praktičan rad Teza kolokvij Obvezna: A. 41-62. BENAC. Ilirsko pleme Delmati. ZANINOVIĆ. Pogrebni običaji praistorijskih stanovnika glasinačkog područja. R. Posebna izdanja CBI 9/1. Sarajevo 1965. 27-92. Suvremena istraživanja o jeziku starosjedilaca ilirskih provincija. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. M. Prolegomena ilirskoj numografiji. S. temelj njihove moći. Umetnost Ilirov v prazgodovinskem obdobju na području severozahodne in severne Jugoslavije. Posebna izdanja CBI 5/2. M. 1963. GARAŠANIN. M. BENAC. Zagreb 1967.

Contacts greco-illyriens sur la côte est de l’Adritique. Kult heroiziranog pokojnika u ilirskoj religiji. 133-153. GARAŠANIN. J. Kult mrtvih na ilirskom području u praistorijskom dobu. S. Simbolično značenje zmije na iliro-grčkom novcu. Posebna izdanja CBI 68/11. 7-26. A. M. Sarajevo 1980. Nekoliki tragovi balkanskog supstrata u etnogenezi stanovništva Crne Gore i Hercegovine. 13-32. Umjetnost kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba na istočnoj jadranskoj obali i u njenom zaleđu. PAROVIĆ-PEŠIKAN. D. STIPČEVIĆ. ČOVIĆ. Sarajevo 1976. Obredi uz kneževski grob u Atenici i tragovi arhaičnog kraljevstva u Iliriku. Zadar 1985. Umjetnost Ilira u antičko doba. BENAC. Godišnjak CBI 13/11. Posebna izdanja CBI 67/11. M. M. STIPČEVIĆ. GZM (A) 19. Simboli religijskog identiteta u japodskom funeralnom kultu. Les Illyriens aux contact des Grecs. Sarajevo 1984. JOVANOVIĆ. B. 173-177. 143-154. A. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. ĐUKNIĆ – B. 62. RFFZd 24. ČAČE. MEDINI. Š. Godišnjak CBI 13/11. GZM(E) 34. 61-80. Zadar 1972. 7-41. Razmišljanja o ilirskoj etničkoj interpretaciji nalaza iz gvozdenog doba. 65-80. Posebna izdanja CBI 67/11. KUKOČ. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: CILJEVI KOLEGIJA: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 • VODIČ: ECTS . Rimska i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana. KULIŠIĆ. Posebna izdanja CBI 67/11. S. Donja Dolina i problem etničke pripadnosti predrimskog stanovništva sjeverne Bosne. Čačak 1966. Uvjeti: Registracija za slušanje kolegija: Da Preduvjeti za upis kolegija: • Opažanja: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: KASNOANTIČKA AEHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za prapovijesnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Beograd 1964. 245-250. AI 5. MatSADJ 12. RFFZd 29. 5-128. Ilirska kneževska nekropola u Atenici. D. 185-207. Beograd 1964. Zadar 1990.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: 99 . AI 5. Sarajevo 1984.A. Sarajevo 1984. Sarajevo 1984. Z. MARIĆ. Sarajevo 1964. Sarajevo 1976. NIKOLANCI. 215-221. 49-60.

Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . osamljeni nalazi i ostalo. Tragom povijesnih podataka. bazeni i ostali ostaci arhitekture.pp članci Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: pohađanje nastave i vježbi (najmanje 75%) NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej Da • LITERATURA: Obvezna: Dopunska: UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: 1 1 2 15 15 30 mentorski rad Da vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka seminarski rad. djelova opreme i tereta. helenistički i rimski lučki prostori. Istraživanja riječnih korita i dna jezera i dr. velike lučke prostore i obrambene sisteme koji su od prapovijesti do srednjeg vijeka označavali i osiguravali plovidbenu rutu istočnom obalom Jadrana. sidrišta. usmeni ispit praktičan rad teza kolokvij Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: PODVODNA ARHEOLOGIJA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. prve značajnije akcije i organizacija istraživanja. STATUS KOLEGIJA: Da grupe OPIS KOLEGIJA: Početci podvodnih istraživanja u podmorju istočne obale Jadrana. Ostaci antičkih i srednjevjekovnih udesa. Fenomen spuštanja istočne obale Jadrana i arheološki ostaci u podmorju priobalja. ostali nalazi. nalazi brodske konstrukcije. 100 . Nadalje obraditi strateška mjesta i kanale. prapovijesni nasipi. rasporedom mjesta brodskih udesa uz korištenje saznanja o graditeljskim karakteristikama brodova i njihovim maritimnim i manevarskim mogućnostima te u suglasju s konfiguracijom obale i otoka kao i slijedom spoznaja o sadašnjim hidrološkim i meterološkim pokazateljima nastojati predstaviti optimalnu plovidbenu rutu istočnom obalom Jadrana tijekom antike i srednjeg vijeka.

pp Da Da individualni projekti Članci Da WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje Knjige Da Internet Da webCT zbirka UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Pspunjavanje propisanih obaveza. L. Bencu. Pokazati neke specifičnosti arheološke građe s podvodnih nalazišta. Zadar 1968. Princeton. 203-210. I. Mala biblioteka GZSK.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari Da Da NASTAVNA POMAGALA: Udžbenici bilješke . Educirati studente za ovaj vid istraživanja na istočnoj obali Jadrana s obzirom na činjenicu da je hrvatsko podmorje jedno od najbogatijih regija s podvodnim arheološkim ostacima na Sredozemlju. Germania 71. Sarajevo 1991. DIADORA 4. D. Das antike Shiffwrack von Mljet. Ancient Shipwrecks of the Mediterranean and Roman Provinces. Posebna izdanja XCV. važnost pojedinih nalaza. Amfore kao građevinski i izolacijski materijal u antičkomgraditeljstvu Dalmacije. Amfore kasnorepublikanskog doba i njihova produkcija u Dalmaciji.CASSON. Mainz 1963. posebno ostatke prapovijesnih i antičkih plovila. D. Ship and Seamanship in the Ancient World. Radovi 101 . tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom Jadranskom prostoru. New Jersey 1971. Istraživanja i zaštita podmorskih nalazišta u SR Hrvatskoj. Zagreb 1986. BRUSIĆ. (113-138).VRSALOVIĆ. značajne nalaze opreme i tereta brodova i dr. Oxford 2000.CAMBI. Z. N. u Materijali. RADIĆ-M. Zagreb 1974. (diss.JURIŠIĆ. Zbornik radova posvećen akademiku A. ORLIĆ. VODIČ: ECTS . Zagreb 1979. Prikazati tehnologiju rada pod vodom i specifičnosti konzervacije arheološke građe. N.PARKER. Zagreb 1980. te ustanove gdje se građa s ovih istraživanja čuva. JURIŠIĆ. Istraživanje antičke luke kod Nina.CILJEVI KOLEGIJA: Dati osnovne podatke o razvoju podvodnih istraživanja te ukazati na vrste i obim podvodnih nalaza na hrvatskoj obali. Z. polaganje ispita NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej Da LITERATURA: Obvezna: praktičan rad teza kolokvij A. BRUSIĆ.VRSALOVIĆ. 55-65. ANUBiH.J. Antički brod kod otoka Ilovika.73-80.CAMBI. Arheološka istraživanja u podmorju Jadrana. Naglasiti značaj ovih istraživanja. Oxford 1992. M. BAR International Series 580. BAR International Series 828. nepublicirano) M. Podmorska arheološka istraživanja starohrvatskih brodova na ulazu u ninsku luku. Ancient Shipwrwecks of the Adriatic.

Neki problemi plovidbe Kvarnerićem. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: KLASIČNA ARHEOLOGIJA ISTOČNOG JADRANA II OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. 67-85. apulska i gnathia keramika.DOMJAN. Antički brod s teretom keramike kod Vignja. Zagreb 1999. Archaeologia Iugoslavica 17. XXI. Zatim se obrađuju glavni fenomeni helenističke i rimske carske umjetnosti: obiteljske grobnice. vol. STATUS KOLEGIJA: Da grupe Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Drugi dio kolegija Klasična arheologija istočnog Jadrana obrađuje sepulkralnu umjetnost u razdoblju od grčke kolonizacije do kraja antike. Lika) i vanjski grčko-rimski utjecaji na formiranje specifičnih oblika ilirske sepulkralne umjetnosti (npr. 145-150. 473-490. 37-49. RADIĆ. Serilia liburnica. Greenwich 1985. japodske urne). Mali Lošinj 1980. Zadar 1968. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. Z. RAPANIĆ. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 26. Z. 29-90. BRUSIĆ. pojava karakterističnih rimskih monumentalnih nagrobnih spomenika (stele. 549-568. Z. BRUSIĆ. Z. 443-448. itd. 31-39. Beograd 1976. Arheološki vestnik 26. BRUSIĆ. Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejsaža.). Zagreb 1988. pojava ugradbenih nadgrobnih reljefa s portretima pokojnika. stoljeća potonule kod otoka Bisage u kornatskom arhipelagu. tj. itd. Problemi plovidbe Jadranom u prethistoriji i antici. Zbornik otoka Korčule 2. «stela isejskog tipa» i drugih karakterističnih sadržaja helenističke sepulkralne umjetnosti (tanagra statuete. BRUSIĆ. Diadora 4. Ž. 183200. O nalazima antičkih brodskih žrtvenika u podmorju istočnog Jadrana. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 37. Zagreb 1972. Z. Z. liburnski cipusi. počeci prave rimske provincijalne umjetnosti. Ljubljana 1976. Keramika iz antičkog broda potonulog kod Paklenih otoka. Pomorstvo Lošinja i Cresa. Z. BRUSIĆ-M. sarkofazi). BRUSIĆ. odnos arhitektonskih i nearhitektonskih modela. Liburnian boats-their construction and form. primjere 102 . CAMBI. Zadar 1970. Dopunska: N. BAR International Series 276. odnos spomenika prema nekropolama. fenomen ilirsko-rimske nadgrobne umjetnosti. Uspostava hrvatske kontrole nad plovnim putom uz istočnu obalu Jadrana. B. DIADORA 15. 115-124. Balcanoslavica 5. I. Dio tereta s lađe iz 17. Byzantine Amfhorae (9th to 12th century) from eastern Adriatic undrewater sites. Zadar 1995. are. 39-58. Središnji dio kolegija obrađuje specijalističke teme i metodologiju njihova istraživanja: problematiku vanjske forme i unutrašnjeg ustrojstva pojedinih tipova spomenika. BRUSIĆ. BRUSIĆ. Z. pojava tzv. Pomorski zbornik 8. U uvodnom se dijelu kolegija razmatra autohtona komponenta (Istra. 223-233. BRUSIĆ.Instituta JAZU u Zadru 16-17. Liburnija. Z. Starokršćanski sakralni objekti uz plovnu rutu istočnom obalom Jadrana. Dalmacija. Beograd 1976. 1969. metodologiju suvremene strukturalne tipološke klasifikacije. Starohrvatska spomenička baština. 157-171. Late antique and Byzantine underwater finds along the eastern coast of the Adriatic. Zadar 1993. problem radionica (officina) i kontinuiteta produkcije. Spanish amphorae found near Split. uloga vojske i novopristigle italske populacije u njihovoj popularizaciji. tzv. Split 1986-87. ILAKOVAC.

KUNTIĆ-MAKVIĆ – A. M. B. VAMZ. Split 1981. Japodske urne u Lici. 57-90. CAMBI . Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi. MLADIN. 84. 47-73. ŠARIĆ. Znanstveni skup Metković 4. VODIČ: ECTS .E. I.) . NIKOLANCI. 63-64/1961-62. 105-117. 1969. O počecima rimske provincijalne umjetnosti u Liburniji. filozofije i mode na promjenu načina sahranjivanja. Brač). 1991. 1977.-7. Helenističke stele iz Narone. kao i njihovu utjecaju na domaće radionice sarkofaga (Salona. posebno izd. rimske ili maloazijske produkcije. 11. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. Izdanja HAD-a. 39-50. s. 9. portrete pokojnika i njihovu nošnju.B. 251- 103 . B. npr. Duhovna kultura Ilira. N. OA. VAHD. 1975. Pharos – antički Stari grad (katalog izložbe). Arheološka problematika Like. S. KIRIGIN.zajedničkoga radioničkog podrijetla različitih vrsta spomenika. Zadar. Split. Diadora. Histarska stela u kontekstu srodnih zapadnojadranskih spomenika. 5-47.preliminarni izvještaj. 1959. 247-274. Split 1980. GABRIČEVIĆ. i 1979. Izdanja HAD-a. Umjetnički spomenici prahistorijskog Nezakcija. Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. primjere tzv. Antički natpisi Staroga grada. Helenistička nekropola Isse. Centar za balkanološka ispitivanja ANU BiH. odnos incineracije i inhumacije. Posebna se pažnja poklanja pitanju importirane nadgrobne plastike. Izdanja HAD-a. 169-172. reljefnim sarkofazima atičke. n. • CILJEVI KOLEGIJA: Razvijanje specijaliziranog znanja o sepulkralnoj umjetnosti istočnog Jadrana i ovladavanje metodologijom samostalnoga znanstvenog rada. J. Zagreb 1995. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. M. moguće utjecaje religije. III.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja Seminari individualni Da Da projekti Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 Mentorski rad Da laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . The family tombstones of Issa. Sepulkralni spomenici antropomorfnog karaktera kod Ilira. Zaštitna arheološka istraživanja helenističke nekropole Isse (1976. D. 23-36. VAHD. 63-83.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Redovno pohađanje nastave (najmanje 70%) Izrada i pozitivna ocjena seminarskog rada NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: N. VAHD. FRASER. KIRIGIN . 1986. Sarajevo 1984. MARIN. 75/1981. 9. B. CAMBI. Pula 1964. P. 5. X. hibridnih spomenika. 1980. KUKOČ. g. Split 1975. itd. 1. 4. 11/2.

(katalog izložbe). 49-70. 1987-1988. Opuscula archaeologica. O jednom tipu “ilirskog” nadgrobnog spomenika. 13. CAMBI. CAMBI. 14. ser. FADIĆ. SCHMALTZ. Izdanja HAD-a. 7-19. STARAC. Dopunska: M. Mainz am Rhein 1998. 444459. Zagreb 2002. CAMBI. Anno CCCLXVIII.s. 107131. 1989. Oktober 1995. 77-90. CAMBI. N. N. Nadgrobne stele s portretima podrijetlom s otoka Šolte i Drvenika. VAHD. XVI. Izdanja HAD-a. storiche e filologiche. ARR. N. D. Znanstveni skup Metković 4. Split 1992. Romische Grabaltäre der Kaiserzeit. 31(18). Wien. N. CAMBI. 1989-1990. 3. VAMZ. 1994. N. RFFZd. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj II. J. 1985-1986. 1990. N. Split 1952. 99-111. Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana. Split 1980. 1988. TOYNBEE. M. M. CAMBI. R. 14. D. ABRAMIĆ. Stele funerarie con ritratti di età romana nel Museo Archeologico di Spalato. 1988. Atički sarkofag s prikazom lova Budimpešta – Split. Nekoliko monumentalnih nadgrobnih stela s portretima iz sjeverne Dalmacije (prilog tipologiji ilirsko-rimskog sepulkralnog spomenika na području Liburnije). Römisches Österreich. N. Rimski nadgrobni spomenici iz Aserije.Sarkofag Gaja Albucija Menippa. Split 1991. 53/1950-1951. 127-154. N. 1969 . FADIĆ. Časopis za zgodovino in narodopisje. Zadar. 121-155. KOLEGA. Dvije rimske stele arhitektonskog tipa s otoka Krka. Ž. 13. Sarkophage aus salonitanischen Werkstätten. 51-59. 1990. W. 169-181. 93-114. Mainz am Rhein 1993. X. 12. FADIĆ. 28(15)/1988-89.-7. Zadarska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika tzv. I. N. Murazzo zapadne salonitanske nekropole. Diadora.-7. VAHD. N. MARTINOVIĆ. S. J. Izdanja HAD-a. N. M. I. N. 4-5. VAHD. Archäologischer Anzeiger. Stele iz kasnoantičke grobnice u Dugopolju. Split 2000. 32. liburnskih cipusa. 25-51. 19. Death and Burial in the Roman World. Godišnjak CBI. Rimske nadgrobne are u Puli i Istri. CAMBI. Nadgrobna stela s čitavom ljudskom figurom na istočnom Jadranu. CAMBI. VIII. 1967. 61-72. 1. N. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru. O predstavama Ilira na antiknim spomenicima. D. I. London 1971. 69-95. Diadora. Kupasti cipusi iz Boka Kotorske i okoline Budve. 61-108. SUIĆ. 1991. CAMBI. vol. I. Zagreb. Saggio di una tipologia strutturale. Akten des Symposiums “125 Jahre SarkophagCorpus”. 87-166.271. 25(12). Diadora. Berlin 1905. CAMBI. 4. CAMBI. 20. Berlin. 1977. 1989. Darmstadt 1983. 1989. 209-284. N. liburnskih cipusa. 45-50. Krčka skupina liburnskih nadgrobnih spomenika. Imago animi. M. 1999. N. 1977. RFFZd. J. Suvremeno i zakašnjelo prihvaćanje stilskih. 1959. 13. CAMBI. TUFI. prilog klasifikaciji. KOLEGA. A. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 1993. RFFZd. Marburg. 1988-1989. ALTMANN. Diadora. 17. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 2000. 63-64/1961-62. Zadar. Rimski nadgrobni spomenici s figuralnim prikazom u Enoni. CAMBI. Two soldiers stelai from Salona. Dva signirana reljefa iz radionice majstora Maksimina. Aserijatska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika tzv. Zadar 1986. C. 33-48. MILETIĆ. 111124. RFFZd. 104 . B. New Attic Sarcophagi from Dalmatia. Griechische Grabreliefs. Liburnski nadgrobni spomenik “liburnski cipus. 169-205. 27(14). Grabeskunst der rőmischen Kaiserzeit. Kotor. 23. Diadora. Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. 1991. modnih i strukturalnih karakteristika na nadgrobnim stelama u Dalmaciji. Liburnski nadgrobni spomenici (Liburnski cipusi) osobitih svojstava. Atti della Accademia Nazionale dei Lincei. N. Maribor 1937. tzv. Zadar. Memorie Classe di Scienze morali. Die stadtrömischen Sarkophage in Dalmatien. 147-181. Sarajevo 1976. Sarkofag dobroga pastira iz Salone i njegova grupa. liburnskih cipusa. 17/18. RFFZd. CAMBI. 5. 13. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 83-105. Antika. 1991-1992. 86/1993. Antički portret u Hrvatskoj. Salona i njene nekropole. 28(15). CAMBI.. CAMBI. Antička Narona – urbanistička topografija i kulturni profil grada. FADIĆ. Split 1994. 1971. 1969. 1992.

A. Mainz am Rhein 1993. MANSUELLI. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Razvoj epigrafike u Hrvatskoj. Aenona. Javni natpisi (natpisi na javnim građevinama. P. Romische Grabbauten. F. liburnski cipusi). Milano – Varese. H. Asseria. 1975. munificijencije. GABELMANN. Die Werkstattgruppen der oberitalischen Sarkophage. Parentium. a studenti prema osobnim afinitetima mogu predložiti i razradu tema koje nisu navedene u 105 . Zur Tektonik oberitalischer Sarkophage. V. 1923. miljokazi. 47. HOFMANN. KOCKEL. Natpisi municipalnih magistrata i svećenika. Narona.A. Le stele romane del teritorio ravennate e del Basso Po. 1956. • CILJEVI KOLEGIJA: Bogata rimskodobna natpisna građa s naših prostora nudi obilje tema koje nije moguće sve navesti niti obraditi tijekom semestra. orijentalnim i autohtonim božanstvima). 53. Koch). E. REBECCHI. "ilirska" onomastika). von HESBERG. Porträtreliefs stadtrömischer Grabbauten. Natpisi vojnika. Monuments Piot. H.). Bonn 1973. MANSUELLI. PFLUG. oslobođenika.. 1967. Altäre und Stelen. Wien. 65-139. GABELMANN. New Haven – London 1992. Instrumenta (natpisi na uporabnim predmetima). UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: ANTIČKA NATPISNA GRAĐA NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. 1989. Natpisna građa važnijih gradova u Dalmaciji i Histriji (Salona. Počasni natpisi (iskazivanje počasti carevima i gradskim uglednicima). G. MANSUELLI. Sarkophage des römischen Kaiserzeit. Darmstadt 1992. 199244. 267-315. Aquileia nostra. KOCH – H. Grabreliefs römischer Freigelassener. Onomastika (imenovanje rimskih građana. 1963. A. Mainz. 1905. Mainz am Rhein 1993. BJb. Studi in onore di A.. 177. Posvetni natpisi (dedikacije italskim. G. 172. H. Typologie und Ikonographie. SCHOBER. Die Typen der römischen Grabstelen am Rhein. Burnum. teme predavanja određuju se u dogovoru sa studentima. Roman Sculpture. Iader. H. BJb. (ed. Pola. Genesi e caratteri della stele funeraria Padana. JdI. portretne stele. 66-142. romaniziranih autohtonaca. H. KKEINER. Nadgrobni natpisi (tituli. Römische Porträtstelen in Oberitalien. Ravenna. Calderini e R.H. III. Untersuchungen zur Chronologie. G. Römische Militärgrabsteine der Donauländer. G. Wien. Starokršćanski natpisi. 19-93. 90. KOCH. ZANKER. Grabeskunst der romischen Kaiserzeit. terminacijski natpisi). E. SICHTERMANN.A. tzv. Bonn. Epidaurum. 365-384. Les monuments commémoratifs romains de la valée du Po. 1972. D. Aequum. Römische Sarkophage. Senia. documenti tardo-antichi per la storia della città. Budući da je kolegij specijalistički. Paribeni. G. Bonn 1977. Darmstadt 1993. München 1982 G. GABELMANN. Handbuch der Archäologie. Le stele di età tetrarchia al Museo di Aquileia. Die Römischen Grabsteine von Noricum und Pannonien.

Corpus inscriptionum Latinarum (CIL). A. Cours d'épigraphie latine. R.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Ispunjavanje propisanih obveza Položen ispit NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: G. X. 5. st. Roma. A. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . M. III. Situla. 1973. Marin – M. 1999. Šašel . (3.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 1 seminari 1 vježbe 0 mentorski rad 2 Ukupno sati: predavanja 15 seminari 15 vježbe 0 mentorski rad 30 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari vježbe terensko individualni mentorski rad Da Da Da istraživanje projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLX et MCMLXX repertae et editae sunt. Pariz. I-II. Rendić-Miočević. A. Šašel . Djela 47. Berolini. Die Personennamen in der römischen Provinz Dalmatia. Inscriptiones Italiae. Alföldy. Šašel. knj. Epigrafia latina (con un'appendice bibliografica di Attilio Degrassi). 1889-1902. 1963. 1969. A. R. 1947. Ljubljana. Šašel. 1934.J. Zadar. Šašel . etničke promjene. Uvod u latinsku epigrafiku. Split. Paci. disertacija. D. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Matijašić. Macerata – Split. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLXX et MCMLXXX repertae et editae sunt. The Roman Stone cutter. 1936. Suić. izdanje). 2003. Iliriološke studije. 1989. Pučanstvo Liburnije od 1. društvena struktura. 1974. Šašel. An Introduction to Latin Epigraphy. Heidelberg. 19.) G. I. Ljubljana. 106 . Antički grad na istočnom Jadranu. Suppl. Erešova kula – Vid. Ljubljana. Bojanovski. 1914.J.J. 1978. 25. po Kristu: antroponimija. regio X. (2. sv. Roma. 1986.opisu kolegija. 2. Mayer – G. Sarajevo l974. Oxford. do 3. Cagnat. Situla. izd. gospodarske uloge. Corpus inscriptionum Naronitanarum. (4. Zagreb 1976. E. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae sunt. Situla. 1999. Milano. Calabi Limentani. Iliri i antički svijet. Kurilić. AnuBiH. Fasc. vol. Centar za balkanološka ispitivanja. 1873. izdanje). I-III. U svezi s temama određuju se seminarski radovi. Cilj je kolegija da se studenti osposobe za samostalni stručni i znanstveni rad i uoče važnost proučavanja natpisne građe koja pridonosi boljem poznavanju cjelokupne problematike antičke arheologije općenito i konkretno na našim prostorima. I. Susini. 2002. Dopunska: I. Pula.

Latinsko-hrvatski rječnik za škole. U predavanjima i konzultacijama naglasak će biti na određivanju stanja istraživanja i uočavanju problema materije. I. Carmina epigraphica. J. Imena po porijeklu. J. A. Cambi. Kurilić. Skopje. Zagreb. 1999. Split 1987. Dii sanctores maiores. Boundary stones in Roman Dalmatia (I. Kajanto. 1.P. D. Kurilić. osobine i aspekti pojedinih božanstava. Svu dopunsku literaturu nije moguće navesti. Unutar sadržaja izdvojila bi se 107 . orijentalnih i drugih religija i kultova na tom prostoru bitno je uočavanje procesa na italskom poluotoku. Istraživat će se problemi širenja kultova. arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. metroački i druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska božanstva na istočnojadranskoj obali rimskog doba. Split. Ljubljana. 25. Katičić. Helsinki 1966. 33(20). J. Kurilić. Pauš. Epigrafički podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama iz antičke Liburnije. Bojanovski. 1969. Die illyrischen Personennamen in ihrem südöstlichem Verbreitungsgebiet. R. Zagreb (više izdanja) B. Fadić. 1993. I. Živa antika. Živa antika. a napisali su ih F. 45-74. Folia onomastica Croatica. Divković. Zagreb.O. Školska knjiga. The Inscriptions). Objavljeni su u domaćim i stranim arheološkim časopisima.M. 1963. I. 2002. Liburnski antroponimi. Bulić. A. Gabričević. Das mitteldalmatische Namengebiet. 1979. Katičić. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. koncept duše. Rendić-Miočević. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Zadar. Arheološki vestnik. Rendić-Miočević. gospodarske uloge. Vjesnik za arheologiju i historiju Dalmatinsku. disertacija. Split 1987. autohtone kultove. M. M. Pritom će se polaziti od raščlambe literarnih i epigrafičkih izvora. oblici svetišta. 11. liturgija i doktrina. religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja.. društvena struktura. sv. A. jer ovisno o temi predavanja i seminara. J. 72-73. Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem. To su radovi u kojima je objavljena natpisna građe ili je ona korištena pri obradi neke kompleksnije teme. Studije i članci o religijama i kulturama antičkog svijeta. Skopje. M. Medini. Natpisi antičke Senije. posebno se određuju relevantni radovi koji su potrebni za kvalitetnu izradu pojedinog rada. mitraizam. po Kristu: antroponimija. 6(3). Brunšmid. Latinska gramatika. Glavičić. Gabričević. Supernomina. D. XII. grupe i društveni slojevi koji su njihovi nositelji. J. sv. Starac i dr. etničke promjene. Helsinki 1965. do 3. štovanje carske osobe. mediteranskom okviru i sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretističke procese u pravcu monoteizma. Wilkes. Suić. V. koju određuje predmetni nastavnik u dogovoru sa studentima. 1962. Gortan . tektonike i ikonografije spomenika. Zaninović. Medini. N. Sadržaj predmeta odnosi se na rimsku klasičnu religiju (kult Kapitolijske trijade. vjerovanja o zagrobnom životu. Gorski . R. The Latin Cognomina. R. 2. A. XII. I. 1982. Pučanstvo Liburnije od 1. A Study in Latin Epihraphy. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti rimske oficijelne. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: ANTIČKA RELIGIJA NA JADRANSKO-PODUNAVSKOM PROSTORU OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju Diplomski studij arheologije Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Izborni specijalistički Godina studija: • OPIS KOLEGIJA: Religijski život i kultovi rimskog doba na prostoru između Alpa. Zadar.). kolegiji i svećenici. st. Kajanto.. B. M. Zadar. Zaninović. Matijašić. 1974.

CAMBI. 1993. N. 65-67. CAMBI. 1984. Kroz analizu literarnih izvora i epigrafičko-arheološke građe opisat će se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine. Berlin – New York. Dioklecijanova palača i Dioklecijan (lik i ličnost). 2. Les cultes polytheists dans ľAdriatique Romaine [ed. Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije. Senj.pp UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit članci knjige internet webCT zbirka teza • LITERATURA: Obvezna: M. da bi mogli izraditi kvalitetnu magistarsku radnju s temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom prostoru. antičke mediteranske slike. 27-39. PRICE. N. I: A History. Senjski zbornik. Mithraism since Franz Cumont. N.pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama nastavnika (npr. 1999/2000. N. 4. Split. 1965. BECK.4. Carski kult na istočnom Jadranu. CAMBI. CAMBI. Opuscula archaeologica 23/24. astrologija i sl.) koja bi se temeljitije proučila. N. Atička skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju. C. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. VODIČ: Zimski semestar Ljetni semestar ECTS . Bilješke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja. Zadar 1999. N. S. Nove potvrde egipatskih kultova u antičkoj provinciji Dalmaciji. • CILJEVI KOLEGIJA: Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na jadransko podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire. Delplace – F. Bordeaux 2000. 108 . Vještine koje trebaju svladati su primjena istraživačkih metoda. BEARD. Split. analitičko-sintetički pristup problemima i suverena upotreba kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji. mitraizam. metroačka religija. sinkretistički procesi i slom poganske religije tijekom 4. Split. RFFZd 37(24). Pula. J. Religions of Rome. kult Silvana.17. st. Dioklecijanova palača (katalog izložbe). Aufstieg und Niedergang der römischen Welt. 1998. Vol. Tassaux]. Cilj je studente uputiti u metode znanstvenoistraživačkog rada. 1988. 127-132.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 6 ECTS TJEDANA PO SEMESTRU: 15 Sati tjedno: predavanja 1 seminari 1 vježbe mentorski rad 2 Ukupno sati: predavanja 15 seminari 15 vježbe mentorski rad 30 Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . 415433. Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana.New York Melbourne 1998. Cambridge . Kačić 17. 1985. 20. CAMBI. CAMBI. Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palači. zagrobna vjerovanja. R. NORTH. N. CAMBI. i 5. Histria antiqua. 1994.

SIMON. Encyclopedia of religion. 1991. B. V. Adriatica praehistorica et antiqua. Arheološka istraživanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18]. 1982. R. II. GIRARDI JURKIĆ. 12. 23. Rijeka. 615632. Die Götter der Römer. i dalje. LIEBESCHUETZ. DEGRASSI. OGDEN. Litt. B. (ed. F. od 1893 nadalje. Zadar. Reality. 1965. Zadar. Liberov hram u Polačama na otoku Mljetu. Diadora. W. W. Sarajevo. C. J. Death and Burial in the Roman World. ARR. 1981.1-4. Zagreb. ZANINOVIĆ. 1993. 1976. 1977. 18(8). Boruss. Zadar. Les religions orientales dans la Panonie Romaine: partie en Yougoslavie. [Napomena: članci o Silvanu i Medauru]. Godišnjak ANUBiH. Zagreb. 1963. J. RFFZd. ROSCHER]. MEDINI. Cognationes salonitanae. Zagreb 1997. JENŐ]. Split 1987. Sarajevo. Székesfehérvár. 3. 1985. Leipzig – Berlin: Acad. Diadora. Berlin – New York. FLINT – R. Dometi. D.. Iliri i antički svijet. 2. evocation and boundary in the Mysteries of Mithras. Split. Salonitanski arhigalat. New York. 1997. MEDINI. M. M. Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta. LUCK – D. Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji. 1970. Continuity and change in Roman religion. 20. MEDINI. 8-9. Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na području Istre. Leiden. Heidelberg. V. 1998. 1995. 1989. 17. 1996. J. GZM 18. F. Diadora. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. SANADER. E. 1980. MEDINI. Zadar. MEDINI. 15. R. TASSAUX. Witchcraft and Magic in Europe 2. Rijeka – Pula. 1981. J. Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji. 1989. SELEM. 1982. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 11. J. H. Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji. Zagreb. Mitrički reljef iz Banjevaca. Religions and cults in Pannonia [ed. M. Diadora.17. Le dieux augustes en Istrie. SUIĆ. J. Arheološki vestnik. Vermaseren. CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum). London. GORDON – G. Zadar. Leiden. MEDINI. P. FERGUSON. J. Grad živih uz grad mrtvih.18. W. Ljubljana. London 1970. 1979. Ancient Greece and Rome. Zagreb 1970. J. 1990. Zadar. Journal of Mithraic Studies. MILETIĆ. Zadar. E. Illyricum mythologicum. Corpus Cultus Cibelae Attidisque. J. L. A. Metroaca Burnensia. Leiden. D. 11. 1979. 1990. Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine. 1993. Pojam numen u rimskoj religiji. MEDINI. 1980. J. H. 1982. Histria antiqua 8. Zadar. D. MEDINI. II. O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u pretkršćanskoj antici. The Myth and the Cult. Orijentalni kultovi u antičkom Zadru. Zadar. MILIČEVIĆ. Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana. Također je potrebno konzultirati odgovarajuće radove u sljedećim edicijama: ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt). J. 41 [= Šašlov zbornik]. Zagreb. J. Pre-Roman divinities of the eastern Alps and Adriatic. Ž. Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Cybele and Attis. [disertacija]. Téhéran – Liège. 1978. 1979. P. GORDON. 36(23). 109 . London. M. ŠAŠEL KOS. disertacija. MEDINI. PAŠKVALIN. Römische Götterweihungen mit Reliefschmuck aus Italien. MARŠIĆ. 1987. Jadranski zbornik. KATIČIĆ. MEDINI. Tri Silvanova žrtvenika iz Salone. M. 1975. M. NOVAKOVIĆ. 1984. J. Rasprave o rimskim kultovima. 1990. München. TOYNBEE. VERMASEREN. J. M. M. 1996. New York. 77-84. The religions of the Roman Empire. Zadar. SCHRAUDOLPH. Godišnjak ANUBiH. Pula 2002. Culti delľIstria preromana e Romana. Ausführlisches Lexikon der griechischen und römischen Mythologie [ed. 3. 1999. Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji. MIGOTTI. Ljubljana 1999. RFFZd. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. 8. Materijali. Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone. SELEM. Rimski kalendar. Hommages à Maarten J. GABRIČEVIĆ. VERMASEREN. J. Split. Leipzig.A. G. Iovilae zavjet iz Burnuma. M. London 1999. ELIADE). Zagreb. Le culte de Cybele dans la Liburnie antique.

BULIĆ. ULANSEY. križnog ili trolisnog oblika. st. Tek u trećoj fazi razvitka koja počinje krajem IV. M. HINNELLS. ŠAŠEL KOS. B. V. D. MEDINI. TASSAUX. STARAC. STATUS KOLEGIJA: Da grupe • OPIS KOLEGIJA: U razdoblju prije tzv. CAMPBELL. Ž. Upoznati studente s razvitkom starokršćanske arhitekture u povijesnom slijedu od početaka. LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae). MIGOTTI. CLAUSS. B. E. Leiden. R. A. i urastanja u rani srednji vijek. M. M. a to znači krstionica. Dopunska: Kao dopunska literatura preporučuju se radovi sljedećih autora: M. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na kršćanskim grobljima. Pri kraju V. I. a objekti nisu još standardizirani. PAULLY . K. U. SCHRAUDOLPH. 110 . VERMASEREN M. .WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLERi dr. ABRAMIĆ. BAUSANI. 1981-1988. Riječ je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u najosnovnije uređuju da mogu poslužiti u liturgijske svrhe. SANADER. na 313. J. Crkve imaju standardne apsidalne oblike. P. Nakon priznanja kršćanstva nastaje razdoblje u kojem se počinju graditi objekti koji su planski namijenjeni isključivo liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice u pojedinim gradovima. A. MILIČEVIĆ. MARIN. I. F. SELEM. Ž. CULIANU. RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. MILETIĆ.EPRO Étude preliminaries aux religions orientales dans ľEmpire Romain. D. st. D. Prostori za puk su bili jednobrodni ili trobrodni. • CILJEVI KOLEGIJA: S gore navedenim sadržajem upoznati studente i prenijeti osnovna znanja.]). u doba gotske vlasti na istočnom Jadranu došlo je do borbi i dogmatskih kriza. GLAVIČIĆ. MERKELBACH. Jaderu i Parenciju. Milanskog edikta koji zajednički donose Konstantin i Licinije godine 312. Stuttgart. JACKSON. To je doba kad se oko istaknutih grobova počinju grupirati i drugi pokopi. pa do kraja antičke civilizacije početkom VII. M. Ti objekti poznati su u Saloni. To su objekti centralnog. N. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka. M.. MARŠIĆ. svlačionica i protora za pripremu katekumena. CAMBI. čekaonica. M. P. ili početkom V. FEARS. od druge polovice III. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. I. L. BRUNŠMID. RODA. M. R. Oni se sastoje od crkava i drugih sporednih prostora među kojima su najvažniji oni vezani uz obred krštenja. od 1893. U kasnijem razdoblju pojavljuju se složeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. J. Pri kraju VI. Zürich – München. ZANINOVIĆ. F. KUNTIĆ-MAKVIĆ. E. RENDIĆ-MIOČEVIĆ. H. R. počinje standardizacija kultnih objekata. st. Faza standardizacije traje sve do početaka VI. J. nadalje. dolazi do postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu samo adaptacija postojećih prostora. Malo pomalo nastaju kršćanska groblja. FADIĆ. u Milanu postupno započinje podizanje kršćanskih sakralnih zdanja na istočnoj obali Jadrana. MILETIĆ. BIANCHI. SUIĆ. GIRARDI-JURKIĆ. J. PATSCH A. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: STAROKRŠĆANSKO GRADITELJSTVO NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA OPĆE OBAVIJESTI: Kolegij je dio nekadašnjeg predmeta Starokršćanska arheologija ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju / katedra za antičku arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. A. Razlog dekadencije leži u gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim upadima. R. st. J. M. pa prema tomu i smanjenja podizanja objekata. TURCAN. Osim objekata u gradovima podižu se i kultni objekti u izvangradskim naseljima (pagus).

Maria (Brijuni). S. I-II. 111 . str. D. XIII. str. 213-256. Ranokršćanske dvojne crkve u Starom gradu na Hvaru. (članci M. Split 1994.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje knjige Da internet webCT zbirka NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: Antička Salona.VODIČ: ECTS . 9-21. N. J. La basilica di S. Belamarić. O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog područja. Rome 1996. Salona II. Chevalier. J. Il complesso dell'architettura paleocristiana a Crkvine di Galovac nei pressi di Zadar. Sedam stoljeća Šibenske biskupije. Kongres za starokršćansku arheologiju. Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. 933-954. Cambija). Kult und Kultraum. Kähler. Đ. Vid. Antika. D. Radovi XIII Međunarodog kongresa za starokršćansku arheologiju II. Split-Città di Vaticano 1997. Ranokršćanski spomenici otoka Brača. 475-57. Abramića. 69-88. Skup Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Split 1994. Frankfurt. Starokršćanska bazilika u Zmijavcima. L' âge de Justinien en Dalmatie et au Istrie. do 1998. Marin. Pula 1967. Belošević. str. Narona – basilique et baptistère paléochretiens de Sv. R. Dyggve. Begović Dvoržak-M. Zagreb 2002. Split-Zmijavci 1999. Povijest salonitanskog kršćanstva. Cambi. Jeličić Radonić. str. J. De Angelis D' Ossat). Tonković. B. N. Die Frühe Kirche. Recherches archéologiques franco-croates. Split 1996 (prijevod na hrvatski uz pogovor N. Rendić-Miočevića. Pavletić. Bužančić. Sarajevo 1972. P. Split 1994. str. J. XIII. Jeličić Radonić. V. Marušić. V. N. Cambi. XIII. Fisković. I. H. Gabričevića. Šibenik 2001. J. Berlin. E. Područje šibenske biskupije u starokršćansko doba. Cambi. Duval. Crkva Justinijanova doba. Città del Vaticano-Split 1998. Split 1991. A. Basler. sv. Domančić. Cambi. G. Internacionalni kongres za starokršćansku arheologiju.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. Jeličić Radonić. 37-57. Gata. N. Split 1980. 205-366. Kovačić. Split-Città di Vaticano 1997. E. Internacionalni kongres za starokršćansku arheologiju Split-Città di Vaticano 1997 str. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj II. Kasnoantička i bizantska Pula. Ecclesiae Dalmatiae. Wien 1982. N. Gamulin. Izdanja Hrvatskog arhjeološkog društva 5. str. B.

str. str. str. Fr. Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije. Migotti. 1989. 1990. Forschungen in Salona III. Zagreb 1982. Forschungen in Salona II. Recherches archéologiques franco-croates à Salone. Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području. Vežić. A. Kulturhistrische und archäologische Probleme des Südostalpenraumes in der Spätantike. Rome-Split 1994. Zadar na pragu kršćanstva. Diadora 11. E. bis 26 September 1981. Vežić. W. Wien 1917. J. Prezbiterij katedrale u Zadru. Brøonsted. Early Christian and Byzantine Architecture. Egger. Zagreb 1988. 227 do kraja. Novak. A. 15-38. Gerber. Wien. Zagreb 1976. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: BIZANT NA ISTOČNOM JADRANU 112 . Problemi tipološke klasifikacije objekata ranosrednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera. Salona I. Migotti. Egger. str 123-144. str. R. 165-181. Stjepana (crkva Sv. Forchungen in Salona I. od str. 1957. Zagreb 2002. Poreč 1971. Starokršćanski sloj katedrale u Zadru. Šime) u Zadru. str. Berkley and Los Angeles 1988. A. M. Northern Croatia). Diadora XV. Diadora 10. Zagreb 1990. Établissement préromaine. Krautheimer. Eufrazijeva bazilika. Rome-Split 2000. Prelog. Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije 30. W. Catalogue de la sculpture architecturale paléochretienne de Salone. E. Starokršćanska Salona. Diadora 15. R. Dresden 1912. Gerber. R. 1993. P. Ljetopis JAZU 62. str. Manastirine. str. A. Effenberger. Egger. P. 323-345. Early Christian Art and Architecture. Ranokršćanska topografija na području između Krke i Cetine. Zagreb 1988. Leipzig 1986. P. znanstveni skup Dubrovnik 1-4. Vranje pri Sevnici. Crkvena arhitektura zapadne Istre. Mohorovičić. 1984. Frühchristliche Bauten in südlichen Noricum. X. Vežić. Starokršćanska Tarsatica. 1993. Weilbach. Petru-Th. R. N. Starokršćanske crkve na Ajdovskem gradcu. Ulbert. Uglešić. Two Gold Glasses from Štrbinci (Đakovo. A. Razdio povijesnih znanosti 22. Šonje. Suić. Wien 1916. J. P. Harmondsworth (bilo koje izdanje). Zadar 2002. Recherches archéologiques franco-croates à Salone. Antički grad na istočnom Jadranu. Poreč-Zagreb 1986. Rendić-Miočević. Milburn. M. Köln 1985. O jednom posebnom tipu u ranokršćanskom crkvenom graditeljstvu noričko-iliričkog graditeljstva. Dopunska: E. Migotti. Kopenhagen 1928.B. Salona III. 175-204. Dyggve. Referate des Symposions an der Universität Klagenfurt vom 24. Recherches à Salone I. Radovi Filozofskog fakulteta Zadar 34. 29-50. 113-118. nécropole et basilique paléochretienne à Salone. Vrste i namjene ranokršćanskih zdanja u Dalmaciji. Dyggve-R. Salona Christiana . D. Starokršćanska bazilika Sv. Predeufrazijevske bazilike u Poreču. Graz. Split 1994. Šonje. Früchristliche Kunst und Kultur. P. Marin. Wien 1926. Prikaz nalaza ispod katedrale i Bunićeve poljane u Dubrovniku. B. 1988. B. Vežić. Ljubljana 1975. Wien 1939. Altchristliche Kultbauten Istriens und Dalmatiens. Stošić. 49-68.

Stoga je temeljni cilj kolegija nadoknađivanje tih nedostataka. Utvrde raspoređene duž istočnog jadranskog priobalja i pripadajućeg arhipelaga tvore tijekom vladavine Justinijana I. hagionimija. odnosno doseljavanje Slavena. Aquileia) Jadrana s prijestolnicom u Konstantinopolisu i drugim dijelovima Bizantskog Carstva. GRAFOSKOP udžbenici bilješke . • CILJEVI KOLEGIJA: Povijesna uloga Justinijana I. (527.-565. ratovanje s Istočnim Gotima. na istočnom Jadranu i u njegovom zaleđu općenito je slabije zastupljena.OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: STUDIJ: USTANOVA: STATUS KOLEGIJA: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju Diplomski studij arheologije Godina studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. a nadasve u arheologiji hrvatskog ranog srednjovjekovlja. ustroj maritimnog limesa. pa sukladno tome i kasniji udjel Bizantskog Carstva. podjednako u stranoj i domaćoj historiografiji. VODIČ: ECTS . Kolegij usmjerava posebnu pozornost prema Justinijanovoj epohi koja seže do svršetka vladavine cara Heraklija (641. odnosno i rubnim regijama uokolo Sredozemlja na kojima se u doba rekonkviste cara Justinijana I.pp članci knjige internet Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit webCT zbirka esej praktičan rad teza kolokvij 113 . numizmatika. alternativu kopnenom prometovanju koje je trajnije ugrožavano doseljavanjem Slavena i Avara. njegovom neposrednom zaleđu. Da grupe • OPIS KOLEGIJA: Kolegij je usmjeren prema prostoru istočne obale Jadrana..) prepoznaje posebice zanimljiv horizont profanog graditeljstva. prometne pravce (pomorske i kopnene). urbano naslijeđe. U okviru kolegija dotiču se sveze istočne i zapadne obale (Ravenna. U okviru kolegija promatra se profano (kastra) i sakralno graditeljsko naslijeđe. DIJAPROJEKTOR. organizacija prostora. sitna materijalna kultura.). LAP-TOP.STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje NASTAVNA POMAGALA: LCD. pa na taj način predstavlja prijelomno i važno razdoblje iz kasne antike u hrvatsko rano srednjovjekovlje.

1987: Predromaničko doba u Dalmaciji.Da Da • LITERATURA: Obvezna: BARFORD. 1986: Kasnoantička fortifikacijska arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima. 69/1967.-435. Novakov zbornik. Cambridge University Press. Dopunska: PETRICIOLI . ŽELJKO..-134. Zagreb. 5-86. PRELOG. JULIJAN.-1090. Marin. 1980: Provincia Liburnia. VINSKI. CURTA. 1986: Eufrazijeva bazilika u Poreču. GOLDSTEIN. MATE. FLORIN. Zagreb. 114 . 2000: The Byzantine Commonwealth. MEDINI. 717. Eastern Europe 500-1453. Novi Sad. M. Materijali 22. London. CAMBI. Diadora. Predromanička epigrafika. Zagreb. TOMIČIĆ. Cambridge. 500-700. Cambridge Studies in Medieval Life and Thought Fourth Series. Split. 9. NENAD. ŽELJKO. 1974: Kasnoantički starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata. IVO. MILAN. Nenad.-725. History and Archaeology of the Lower Danube Region c. Zagreb. 2001: The Making of the Slavs. Adriatica prehistorica et antiqua. Split. 2002: Antika. IVO. SUIĆ. Da grupe STATUS KOLEGIJA: Da • OPIS KOLEGIJA: Studenti mogu odabrati dvije od sljedećih ponuđenih tema iz Nacionalne arheologije: Dalmatinsko-hrvatska materijalna kultura – groblja i nalazi. Latina et Graeca. Zadar. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: Da NAZIV KOLEGIJA: NACIONALNA ARHEOLOGIJA: ODABRANA POGLAVLJA OPĆE OBAVIJESTI: ODJEL: Odjel za arheologiju / katedra za srednjovjekovnu arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Roma-Split. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. OBOLENSKY. 1976: ANTIČKI GRAD NA ISTOČNOM JADRANU. Cambi. History of civilisation. RAPANIĆ. Predromanička kamena plastika i skulptura (crkveni namještaj i arhitektonska dekoracija). P. GUNJAČA. Topografija ranosrednjovjekovnih lokaliteta na prostoru Dalmatinske Hrvatske. Zagreb. Predromanička sakralna arhitektura. 1075. 1970: «Toreta» na otoku Kornatu. 363. 1998: LE TRACCIE DELLA RICONQUISTA GIUSTINIANEA SULLA COSTA DELL ADRIATICO ORIENTALE. ZLATKO. Radovi XIII.). 2001: The Early Slavs Culture and Society in Early medieval Eastern Europe. Međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju.. Phoenix press. 1992: Bizant na Jadranu. ZDENKO. Emilio (ur. 124. DIMITRI.

Split 1992. BELOŠEVIĆ. Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.. Hrvati i Karolinzi. PETRICIOLI. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Kulturno-povijesni vodiči. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji.CETINIĆ.. Zagreb 1992. Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji. Predromaničko doba u Dalmaciji. 1975. I. Razdio povijesnih znanosti. T. JELOVINA. Časopisi i edicije: Diadora. Die erstenslawischen Urnengräber auf dem Gebiete Jugoslawiens aus dem Dorfe Kašić bei Zadar. Bribir u srednjem vijeku. J. D. J. Stranče. Split 1996. Split 1994. 1-3. Split. Gunjača S. Split 1987.. V. RAPANIĆ. BELOŠEVIĆ. Beograd 1972. J. i 1977. DELONGA. MARASOVIĆ. Osvrt na konačne ishode istraživanja položaja Crkvine u selu Galovcu kod Zadra. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva. Kulturno-povijesni vodiči. Ž. Starohrvatska prosvjeta. s. BELOŠEVIĆ... Starohrvatske nekropole. Dopunska: Arheološka istraživanja u Kninu i kninskoj krajini. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. 1.-9. 115 . Starohrvatski Solin (rad skupine autora). Split. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Ž. Split 1976. Zagreb 1980. Od Donata do Radovana. Gorica – starohrvatsko groblje. stoljeća.• CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente s odabranim poglavljima iz nacionalne arheološke baštine. Zagreb 1992. Split 1987. 15. 2000. Zagreb 1973. Na početku semestra studenti će izabrati VODIČ: ECTS .STUDENTSKO OPTEREĆENJE: TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 15 1 1 2 15 15 30 5 dana (40 sati) WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje Da webCT zbirka predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupno sati: predavanja seminari vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: predavanja seminari individualni Da Da projekti NASTAVNA POMAGALA: udžbenici bilješke . 15). Rijeka 1998.pp Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: članci Da knjige Da internet NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit esej praktičan rad teza kolokvij DA DA • LITERATURA: Obvezna: Arheološka istraživanja u Kninu i kninskoj krajini (= Izdanje HAD-a. Materijalna kultura Hrvata od 7. Balcanoslavica. Split 1990. 3.

Sedam stoljeća Šibenske biskupije. st. Split 2001. Lj. MILOŠEVIĆ. prezentirati arheološku metodologiju (osobito u gradnji teorije) kao vrst "epistemologije arheologije". Iz kolijevke hrvatske prošlosti. etnogeneza. dihotomija materijalno-duhovno. posebno odnos s kulturnom/socijalnom antropologijom. društvu. ideologiji. Od Nina do Knina (katalog izložbe). Lj. Binford). Zadar 1997. Šibenik 1998. A.Diadora. Križa u Ninu. Položaj arheologije među kulturološkim znanostima. Lj. II. KARAMAN. Arheološka topografija Cetine. I. 85). periodizacija. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Arheologija paleolitika. Zagreb 1930. Split 1997. Split 1936. Starohrvatsko groblje na “Majdanu” kod Solina. Razdio povijesnih znanosti. Sv. J. ČAČE – I. STATUS KOLEGIJA: grupe Da • OPIS KOLEGIJA: Objašnjavaju se arheološke metode i arheološka teorija. T. Pregled arheološke teorije: od evolucionizma i difuzionizma do funkcionalizma. posebne: klasifikacija. zatim primjena strukturalističkih ideja te pojava "postprocesualne" arheologije. Zagreb 1940. kronologija. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da Registracija za ispit: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: UPISAN VIII. Iskopine društva “Bihać” u Mravincima i starohrvatska groblja. • CILJEVI KOLEGIJA: Predočiti bit/narav arheološke znanosti. KRNČEVIĆ. stratifikacija. indukcija. KARAMAN. Split 1978. BELOŠEVIĆ. BURIĆ – S. Slavenska naseobinska keramika otkrivena u okolišu crkve Sv. Novija istraživanja srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta šibenskog kraja. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture (skupina autora).STUDENTSKO OPTEREĆENJE: 5 Zimski semestar Ljetni semestar 6 ECTS 116 . 18-19. Izlaže se i problem arheološke teorije "niže" vrste: kontinuitet kulture. Arheologija: znanstveni predmet (pojam "arheološke kulture") i metode (opće: analiza-sinteza.: Skandinavska škola. "nove" arheologije 60-ih. KARAMAN. posebno "procesualne arheologije" (L. primjena metoda "egzaktnih" znanosti. FADIĆ. Ž. religiji. dedukcija. "analitičke" D. Zagreb 1992. SEMESTAR • OPAŽANJA: NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA OPĆE OBAVIJESTI: ODSJEK / KATEDRA: Odjel za arheologiju STUDIJ: Diplomski studij arheologije Godina studija: USTANOVA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Obvezni Izborni Izborni za druge studij. Clarka). neoevolucionizma i. Zadar 2000. razvoj arheološke metodologije: bitna otkrića i radovi od renesanse do početka XX. ali i drugih. Juraj od Putalja. problem arheološkog pristupa umjetnosti. VODIČ: ECTS . npr. tipologizacija/serijacija. Slijedi se temeljni problem (teorijske) arheologije: njezini kognitivni dometi i ograničenja u shvaćanju koncepta ("arheološke") kulture. 38(25). Starohrvatski Solin (= Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku.

C. The Origin and Growth of Archaeology. S. G. Ljubljana 1987.) Theoretical Archaeology. Toward a History of Archaeology (ed. A Reactionary View.TJEDANA PO SEMESTRU: Sati tjedno: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupno sati: Predavanja Seminari Vježbe mentorski rad Ukupan broj dana terenske nastave: NASTAVNE METODE: Predavanja seminari Mentorski Da Da rad 15 1 1 2 15 15 30 WebCT laboratorijske vježbe terensko istraživanje Da NASTAVNA POMAGALA: Udžbenici Bilješke . ISTI. L. A Hundered and Fifty Years of Archaeology. M. Harmondswort 1967. ISTI. Protostoria.2.pp članci knjige internet webCT zbirka Da Da Da Da UVJET ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Pohađanje predavanja (70%). Fowler i dr. Advances in Archaeological Method and Theory. D. BIETTI SESTIERI. R. TRIGGER. In Pursuit of the Future. Preporuča se pročitati: L. I. G. MEINANDER. Cambridge 1989. London 1978. Panorama teoretske arheologije. Post-Processual and Cognitive Approaches. WHITLEY (ed. WYLIE. Meltzer. Cambridge 1987. Arheo 1. Cambridge 1982. u: American Archaeology: Archaeology Past and Future (ed. ISTI.Daniel). Teoria e pratica. A History of Archaeological Thought. D. New York 1998. u: Symbolic and Structural Archaeology (ed. The Concept of Culturre in european Archaeological Literature. G. ISTI. Roma 1996. Epistemological Issue Raised b by a Structuralist Archaeology. Ljubljana 1981. B. UVJETI: Registracija za slušanje kolegija: Da PREDUVJETI ZA UPIS KOLEGIJA: • OPAŽANJA: Registracija za ispit: 117 . D. BINFORD. Post-Proccesual Archaeology. Hodder. Cambridge 1986. G. Washington 1986. A. seminarski rad i konzultacije NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit usmeni ispit Seminarski rad praktičan rad teza kolokvij Da Da • LITERATURA: Obvezna: A. New York 1985. J.). ROODEN. KLEJN. S. The Development of the Three Age System: Archaeology s first paradigm.) Reader in Archaeology Theory. London 1981. Toward a History of Archaeology (ed. (ed. DANIEL.Daniel). Arheološki viri. Reading the Past: Current Approaches to Interpretation in Archaeology. HODDER.

odnosno ispunjavanje drugih obveza ako su propisane (seminarskih radovi i sl. Studentima se preporučuje pohađanje nastave i izvršenje ostalih studentskih obveza (ispiti. Kolegiji koji se izvode na na Studiju arheologije svrstani su u nekoliko kategorija: obvezni ili temeljni kolegiji (A). mentorski rad) izvode se unutar pojedinih semestara.1. Nastava se izvodi u vidu predavanja (usmenog iznošenja osnovnih elemenata nekog predmetnog područja). Preddiplomski studij može trajati najviše četiri godine. uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar odnosno u sljedeću godinu studija. Tijekom preddiplomskog studija student bira između više izbornih kolegija. Nastava je organizirana semestralno: svi oblici nastave (predavanja. Preddiplomski studij Preddiplomski Studij arheologije ustrojen je jednopredmetno i dvopremetno. pismenih kolokvija ili studentskim sudjelovanjima u seminarskim vježbama. Semestri traju cca petnaest (15) tjedana. Struktura studija. Do kraja preddiplomskog studija studenti trebaju ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom. Uvjeti upisa na pojedine kolegije posebno su utvrđeni u 3.2. Iz obveznih i izbornih kolegija uže struke na preddiplomskom studiju student mora prikupiti barem 80 ECTS bodova. izborni specijalistički (za izradu radnje – F) i drugi moduli održavanja nastave (Mod). vježbe.3. seminari. Broj i sadržaj ponuđenih izbornih kolegija određuje se godišnjim nastavnim planovima. u kojem je naglasak na samostalnoj studentskog aktivnosti). te preduvjeti upisa pojedinog kolegija ili skupine kolegija 3. bilo usmenim ili pismenih ispitima tijekom ispitnih rokova između semestara. Za upis u višu godinu studija potrebno je položiti ispite koji su u Opisu predmeta označeni šifrom Ne! pod odrednicom: Ispit je prenosiv na višu godinu studija? Za upise u pojedine semestre unutar studijskih godina uvjet je samo redovitost pohađanja nastave. te posebnim uvjetima za skupine izbornih kolegija. ritam studiranja i obveze studenata. 118 . seminarski radovi.3. domaćih zadaća. izborni u okviru drugih Odjela (C).3. seminara (praktičnog učvršćenja ili produbljenja znanja usvojenog na predavanjima. vježbe) u ritmu koji nameće nastavni plan. Redovite provjere studentskog učinka provode se bilo tijekom semestra u vidu studentskih seminarskih radova. vježbi (praktičnog učvršćenja znanja prenesenog predavanjima s većom ulogom nastavnika) ili konzultacija (koje se provode tijekom semestra u definiranim terminima izvan nastave. izborni u okviru Odjela (B).).

3.2. bilo usmenim i pismenim ispitima tijekom ispitnih rokova između semestara.3.5. Temu magistarskog rada treba prijaviti do upisa u 3. Dodatan je uvjet za upis u 2. u kojem je naglasak na samostalnoj studentskog aktivnosti).temeljni (A). godinu diplomskog studija potrebno je položiti sve uvjetne kolegije s 1. vježbe. za upis za pojedine semestre unutar studijskih godina uvjet je samo redovitost pohađanja nastave. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova – pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisani su općim aktima Sveučilišta u Mostaru i zakonskim odredbama Bosne i Hercegovine. Do kraja diplomskog studija studenti trebaju ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom.). seminara (praktičnog učvršćenja ili produbljenja znanja usvojenog na predavanjima. Redovite provjere studentskog učinka provode se bilo tijekom semestra u vidu studentskih seminarskih radova. Kolegiji su svrstani u tri skupine: a) uže struke arheologije . 3. Nastava se izvodi u vidu predavanja (usmenog iznošenja osnovnih elemenata nekog predmetnog područja). odnosno ispunjavanje drugih obveza ako su propisane (seminarski radovi i sl. Temu magistarskog rada prihvaća nastavničko vijeće Studija arheologije na preporuku jednog nastavnika. Uvjete upisa na pojedine kolegije posebno su utvrđeni u 3. Nastava je kao i na preddiplomskom studiju organizirana semestralno. pismenih kolokvija ili studentskim sudjelovanjem u seminarima i radnim grupama.2.3. godinu prijavljena tema magistarskog rada. Popis kolegija koje studenti mogu izabrati s drugih studija Utvrđuje se na osnovu periodičkih nastavnih planova Studija arheologije i drugih studija Sveučilišta u Mostaru ili drugim visokim učilištima. c) izborni specijalistički – za izradu radnje (F). godine. Studentima se preporučuje pohađanje nastave i izvršenje ostalih studentskih obveza (ispiti. Za upis u 2. Kao i na preddiplomskom studiju. Izrada magistarskog rada iznosi 30 ECTS bodova. semestar diplomskog studija. a koji treba odgovarati vremenskom rasporedu kolegija. 119 . vježbi (praktičnog učvršćenja znanja prenesenog predavanjima s većom ulogom nastavnika) ili konzultacija (koje se provode tijekom semestra u definiranim terminima izvan nastave. Diplomski studij Diplomski Studij arheologije ustrojen je jednopredmetno.4. seminarski radovi) u ritmu koji nameće nastavni plan. b) izborni u okviru Odjela (B).

2. 4.3. Ulica Matice hrvatske bb. povijesti umjetnosti.. psihologije. televizor i sl.6. filozofije. U dvije dvorane studentima je omogućen rad na računalima. Diplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom magistarskog rada kojim se stječe 30 ECTS bodova. Unutar zgrade Filozofskog fakulteta nalazi se knjižnica s određenim brojem naslova iz područja arheologije. U nastavi se po potrebi koriste i lcd projektor. Mjesta izvođenja studijskog programa Studijski program arheologije izvodi se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. itd. kao i gostujući suradnici. povijesti. Način završetka studija Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom bakalaureatske radnje koja nosi 6 ECTS bodova. novinarstva. sociologije. Članom knjižnice mogu postati svi studenti i profesori Sveučilišta u Mostaru. 120 . UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. Sve učionice opremljene su najnužnijom nastavnom opremom i pomagalima.1. te je omogućen pristup internetu. 88 000 Mostar. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija Prostor se nalazi u Ulici Matice hrvatske bb u Mostaru. 4.