Green Garden • broj 62 • svibanj / lipanj 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Ljetne penjačice Kurkuma – jak i aromatičan začin Cijepljenje smokava Aronija – nova voćna vrsta u Hercegovini Ektoparazitoze kod kućnih ljubimaca

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, povrćarstva, cvjećarstva, ratarstva, stočarstva i zaštite bilja. Kao što je to postalo već uobičajeno na našim stranicama, veliku pozornost privlače članci iz oblasti voćarstva. Stoga i u ovom broju donosimo niz priloga, od kojih izdvajamo uvijek aktualni o cijepljenju (kalemljenju, navrtanju) smokava. Pošto uz smokvu spada u najstarije suptropske kulture, donosimo i prilog o pucanju plodova šipka ali i o prorjeđivanju plodova bresaka. Je li orah štetan ili ne i da li je ljeto pravo vrijeme za provedbu zelene rezidbe voćaka, doznat ćete samo ukoliko pozorno pročitate članke iz oblasti voćarstva. I na koncu, na zahtjev naših vjernih čitatelja, ponovno donosimo prilog o aroniji, voćki koja laganim ali sigurnim korakom, osvaja Hercegovinu. Dolaskom toplijih dana intenziviraju se radovi na ukrašavanju okućnica. Na koji način se zaštititi od velikih vrućina te kako se zakloniti od neželjenih pogleda, doznat ćete iz priloga našeg stručnog savjetnika iz ove oblasti-agronoma Josipa Brkljače. Naime, danas na tržištu u spomenutu svrhu možete nabaviti različite vrste penjačica kojima treba osigurati adekvatan potporanj. A upravo iz stranica posvećenih cvjećarstvu možete doznati koje su prednosti pojedinih penjačica te zašto bambus kolci predstavljaju idealan potporanj u svakom vrtu. Povrh toga ne propustite pročitati prilog o raskošnoj ljepotici gloksiniji ali i doznati zašto je upravo karanfil idealna cvjetna vrsta za izložbe. Iz oblasti povrćarstva, pored kalendara sjetve, donosimo članak o pastrnjaku i celeru bjelašu, premda još možete doznati na koji način se određuje vrijeme vađenja krumpira. Ništa manje nije zanimljiv ni prilog o nagrtanju povrća, te o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži. A kako se obraniti od uvijek napasnih puževa i sveprisutnih muha, možete doznati jedino ukoliko detaljno pročitate naše poljoprivredno glasilo. Preporučamo još prilog o proizvodnji bijele djeteline na ekološki način, iskorištavanju gnojiva životinjskog podrijetla kao i značaju vitamina u hranidbi kunića. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
GLOKSINIJA 4 LJETNE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR 5 KARANFIL ZA IZLOŽBE 6 LJETO U VRTU 7 POVRTNJAK POČETKOM LJETA 8 PASTRNJAK - OBILJE MINERALA 9 ISKORIŠTAVANJE GNOJIVA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA 10 CELER BJELAŠ ::: NAGRTANJE POVRĆA 12 ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA 13 PUŽEVI SVE VEĆA OPASNOST U POVRTNJACIMA 14 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI 15 STUDIJSKO PUTOVANJE U ALMEIRU (ŠPANJOLSKA) 16 KURKUMA 18 BAMBUS KOLCI 19 PITANJA I ODGOVORI 20 ARONIJA OSVAJA HERCEGOVINU 21 CIJEPLJENJE SMOKAVA 22 ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA ::: ORAH DA ILI NE 23 PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA 24 PUCANJE PLODOVA ŠIPKA 24 PROBLEMI S MUHAMA 25 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN 26 EKTOPARAZITOZE 28 NARUKVICA PROTIV KOMARACA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9

ovalni. Čim listovi počnu žutjeti. Iznad baršunastih listova izrastaju zvonoliki cvjetovi veličine do deset centimetara. jedan nasuprot drugog. nakon čega gube snagu i daju slabije biljke. od 15 do 21ºC. Na svijetlom i toplom mjestu (20 – 22ºC). koji se bavio njenim križanjem i selekcijom. Tijekom sezone rasta prihranjivanje tekućim mineralnim gnojivom s većim sadržajem dušika. Odgovara joj umjerena i jednolična temperatura: u rano proljeće 21ºC za poticanje rasta. već krajem ožujka gomolj gloksinije sadimo u svježu zemlju obogaćenu tresetom (supstrat). Zalijeva se redovito. Dobro je da biljku stavimo u tanjur s vodom na preokrenutom podlošku. treba otkinuti jedan list i pupovi će nakon toga izbiti. a tijekom cvatnje potrebno je više kalija. Listovi veliki. često s bijelim rubom ili s točkicama po latica. a svjetlost joj je prijeko potrebna da se mogu stvarati i rascvjetati cvjetni pupovi. te bijele. biljka će se brzo razviti. ljubičaste. ing. a listovi su se već razvili. u vrijeme cvatnje. prekriveni dlačicama. odrežite ocvale cvjetove i nastavite sa zalijevanjem i prihranom. nikako mokro). Sadi se tako da vrh gomolja bude u razini supstrata. Gomolji mogu trajati godinama. Gloxinu. a optimalni životni vijek 2 do 3 godine. na kojem će prezimiti. ružičaste. Ako se kod gloksinije ne pojave pupovi. a tijekom zimskog mirovanja gomolja oko 10ºC. da joj tako osiguramo vlažan zrak. ali zemlja nikada ne smije biti natopljena (vlažno. B. Biljka potječe iz Brazila. Avantura zvana «gloksinija» može početi u proljeće. Nakon što ocvate. Postoje pravila u uzgoju gloksinije kojih se moramo držati. Lonac s gomoljem valja premjestiti na svježije mjesto (oko 10ºC). koje kod nas najčešće nazivaju gloksinije. Raskošno obojeni baršunasti cvjetovi pojavljuju se u svim nijansama crvene.4 GLOKSINIJA raskoš cvjetova Josip BrklJača. Raskoš boja cvijeta kod gloksinije Uvjeti uzgoja Od kasnog proljeća do sredine ljeta cvjetaju siningije (Sinningia hybridii). uz redovito zalijevanje i prihranu. Gloksinija je dobila ime po francuskom liječniku i botaničaru P. na kratkim peteljkama koje se uzdižu iz gomolja. Gloksinija je gomoljasta biljka čiji nadzemni dio potkraj ljeta odumire. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . postupno prestanite sa zalijevanjem i dodavanjem gnojiva. Ne smije biti izložena direktnom suncu. plave. rastu u parovima. ljeti. kasnije je svrstana u rod Sinninga u čast glavnom vrtlaru sveučilišta u Bonnu Wilhelmu Sinningu. a velikocvjetne vrtlarske forme nastale su križanjem kroz 150 godina uzgoja u Europi.

ali također i na balkonima i terasama. Neobični cvjetovi tekome B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Trakelospermum jasminoliki (Trachelospermum jasminoides. lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje. Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina. pa sve do u jesen. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Voli sunčan položaj. Glicinija cvate u kasno proljeće Bijeli mirisni cvjetovi jasmina Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica. koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. podrijetlom iz Kine. Inače. Koristi se za prekrivanje zidova. gotovo minimalnom dijelu tla. Gusto prekriva po- vršine. Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. LJETNJE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR Tekoma (Campsis radicans. zaštićen položaj. Vrijeme cvatnje je ljeto. ali podnosi i blagu sjenu. Nikako nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. na toplom i zaštićenom mjestu. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom. Obrezuje se u proljeće. sjenica i drugih vrtnih konstrukcija. većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. kod nas cvjeta tijekom cijelog ljeta. Pogodna je i za bonsai. Ukoliko je potrebno. balkonske ograde i sl. Sporijeg je rasta s bijelim vrlo mirisnim cvjetovima u cvatovima. Cvjeta cijelo ljeto. podrijetlom iz Kine. da bi cvala. te po potrebi ponovno u zimu. Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. plodno tlo i sunčan. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara. sjenica. Ali. zaštićenom položaju. Koristi se za prekrivanje zidova. podrijetlom iz Azije. Ovo je poluotporna vazdazelena penjačica. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće.5 Josip BrklJača. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. ali i kao lončanica. što je inače slučaj na tlima uz kuću. Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). Dobro raste na sunčanom. Često se koristi za rast uz pergole i zidove. Rhyncospermum jasminoides) je poluotporna vazdazelena grmolika penjačica. obrezuje se u proljeće. ing. skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja. Uspješno raste u dobro dreniranim ilovastim tlima. te uz debla stabala. S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole. a druga u kasno ljeto. ograde i zidove. potrebno joj je duboko. crveno-narančaste boje. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta. pergola. ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore. sin. sin. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli.

Reznice se uzimaju tijekom ljeta sa zdrave biljke. Tako pripremljene posude s reznicama prekriju se plastičnom folijom. Reznice bi se trebale ukorijeniti za dva do tri tjedna. Karanfil ima privlačne. da bi se potaknuo rast postranih izbojaka. Tijekom zime treba uklanjati sve uvele listove i ocvale cvjetove. Uvjeti uzgoja Uzimanje reznica Karanfili su se stoljećima uzgajali kao izložbeni primjerci. Kada se pupovi karanfila počinju oblikovati i otkrivati svoju boju treba početi prihranjivati biljke ujednačenim tekućim gnojivom svakih deset dana.5 i 8. Mjesec dana nakon presađivanja ponov- 6 Karanfili obnavljajuće cvatnje no se zaustavlja rast postranih izbojaka. Cvjetovi za izložbe Cvjetovi karanfila različitih boja B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Prihrana se obavlja jedanput u dva tjedna. Reznica za ožiljavanje treba imati 4-5 pari listova. Cvijet s čaškom koja je raspuknuta ili na kojoj je ostavljen ovitak bit će diskvalificiran. Karanfile iz ove skupine najbolje je nabavljati tijekom proljeća ili u rano ljeto kao ukorijenjene reznice ili kao biljke uzgojene u posudama. Karanfil za gredicu najviše voli sunčano otvoreno mjesto i dreniranu zemlju kojoj je pH vrijednost između 6. Tako pripremljene reznice stavljaju se u pijesak ili mješavinu komposta za reznice i pijeska. ing. Nakon ukorjenjavanja svaka biljčica se presadi u posudicu koja je prethodno napunjena standardnim kompostom. tekućim gnojivima kod kojih je omjer hranjiva podjednak. što će produžiti cvatnju. mirisne cvjetove i sivozelene vazdazelene listove.KARANFIL ZA IZLOŽBE Dragana VukoVić. Čim pupovi karanfila postanu dovoljno veliki. Stabljika se očisti sasvim iznad čvora te se ostave do «grla» u vodu na hladnom i tamnom mjestu gdje nema propuha sve do trenutka izlaganja. Potkraj ljeta biljka se zalijeva gnojivima koja sadrže više kalija. Svi karanfili poznati su kao dugotrajno rezano cvijeće. Uspješan izložak pokazuje sve značajke svoje klase u punom sjaju. Ostavlja se samo vršni pupoljak. Ako se uzgajaju ožiljene reznice. Dipl. Cvjetovi karanfila mogu biti jednobojni. Karanfile obnavljajuće cvatnje treba uzgajati u stakleniku i oni će cvasti na temperaturi od 10 do 12oC. a tijekom ljeta jedanput tjedno. Čaške se omotaju da se ne bi počele razvijati. zatim u dvije boje ili obrubljeni kontrastnom bojom. Cvjetovi za izložbu odabiru se s biljaka koje su obilno zalijevane ujutro ili kasno navečer i to po mogućnosti 48 sati prije izlaganja. Ta se druga boja obično nalazi na unutrašnjem rubu latice te u središtu cvijeta. treba ih početi odstranjivati i to postupno tijekom nekoliko dana. Biljke se zalijevaju po potebi najčešće ujutro. potrebno im je ukloniti vrhove tjedan ili dva nakon sadnje.

ing. kao i redovito okopavanje i uklanjanje korova. tlo između biljaka potrebno je malčirati. redovito morate provoditi njegovu košnju. Veoma važna mjera u njezi cvjetnjaka je i skidanje ocvalih cvjetova kako bi biljka mogla nastaviti s daljnjom cvatnjom. Da bismo spriječili rast korova. Pri zalijevanju treba voditi računa da ne natopimo cvjetnu gredicu odjednom. dojcija. Snažni i veliki grmovi se samo lagano prorjeđuju i oblikuju. Tijekom ljeta izrast će novi izboji koji će cvjetati idućeg proljeća. nego gumenim crijevom. uništili bismo cvjetne zametke za iduću godinu. Živice. forzicija. pajasmin. kora drveta i sl. Veoma bitno je i pregledavanje biljaka zbog štetnika i bolesti. piljevina. Kada bismo ove grmove orezivali zimi ili početkom proljeća. Za zalijevanje travnjaka najbolje je koristiti rasprskivače i zalijevanje obaviti u kasnijim večernjim ili u ranim jutarnjim satima. Pravilnim orezivanjem sprječava se nakupljanje starih grana s prorijeđenim listovima Zalijevanje Zaštita gredica cvijeća od bolesti i štetnika i pokojim cvijetom. Također. Sloj malča trebao bi nakon slijeganja biti debeo najmanje 8-10 cm. redovito orezujte. jer će se teško kositi. Osim što se ovim postupkom sprječava rast korova. kosidbu u ovom periodu treba provoditi svaka 2-3 dana. vajgela. Sve biljke tijekom ljeta trebaju dosta vode. Početak ljeta je period kada su cvijetnjaci u punoj cvatnji. travnjak morate i redovito svakog tjedna prihranjivati i svakodnevno zalijevati. japanska dunja. kerija. Ovoj skupini grmova spadaju: jorgovan. Zbog toga se ne preporučuje zalijevanje rasprskivačem. suručica i dr. Ukoliko u vrtu imate travnjak. posebno ligustrum.7 LJETO U VRTU Period sunčanog i stabilnog vremena s dosta visokim temperaturama nepovoljno djeluje na većinu gajenih biljaka. Grmove koji su završili cvatnju također je potrebno orezati. čuva se i vlaga u tlu. To su uglavnom ukrasni grmovi proljetne i rane ljetne cvatnje koje je potrebno orezati odmah nakon što ocvatu. ali zahtijevaju i puno pažnje. Tanke i slabe grane orezuju se jače kako bi snažnije potjerale. Potrebno ih je redovito zalijevati i bar jednom tjedno prihranjivati. O zaštiti od korova treba voditi računa još od same sadnje biljaka. da ne postanu neuredne i da se pri dnu živice ne prestanu stvarati novi izboji i listovi. slama. zasuti organskim materijalom kao što je kompost. Zaštita od štetočinja Redovita košnja travnjaka Ocvale cvjetove sezonskog cvijeća potebno je skidati B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Pri zalijevanju treba voditi računa da se ne prska po cvjetovima i listovima biljke. U prosjeku. Najbolje je zalijevati navečer ili rano ujutro dok se zemlja još nije ugrijala. Ne dopustite Skidanje ocvalih cvjetova Kosidba travnjaka da trava preraste. a nakon košnje na travnjaku ostaju žuti dijelovi koji će ozeljenjeti tek za nekoliko dana. već je bitno postupno davati vodu. da bi se na vrijeme moglo reagirati dok štete nisu znatne. Previše vode odjednom narušava strukturu tla i slijeva se s njezine površine prije nego što uopće dođe do korijena. tj. a ostale izboje prikratiti na dvije trećine dužine. Nekoliko najstarijih grana treba ukloniti. pa je navodnjavanje najčešće mjera koju provodimo u vrtovima tijekom ljetnih mjeseci Josip BrklJača. nego da se samo natapa tlo oko njih.

cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće.-15. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla. praćene duljim sušnim razdobljem.-30.06. 20. V na je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana. 15.-30. Ukoliko u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu.05. 01.06. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.06.06. Dipl. 01.06.-15.06. 01.-30. 01. 01.POVRTNJAK POČETKOM LJETA MlaDen karačić.-20. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. Međutim. 01. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika.06.-30.06. 01.06. 20. sadnje povrća. Posljednjih godi- 8 Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima.05. Zato u poljocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine. ranije plodonosi za 20-tak dana.06.-15. Dakle.06.-30. ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje.06.05.-15.-10.06. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.06.06.06. navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama.06.06.06. 20.-21.06.05. Ali.06-20.-22.06. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 .06.06.06.06. što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. jer vrijeme se ipak promijenilo… Gredica s mrkvom Posebno pakiranje sjemena cikle Posebno pakiranje sjemena mrkve i peršina Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis. 10.06.06-30. blitve s crvenom stabljikom i sl. Naime. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća.-30. odnosno. Premda se radi o sporadičnom uzgoju. ing. ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve. 01. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. 01. 01. žutih rotkvica.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA KOLIČINA SJEMENA(g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. A iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem.

Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma. a može izdržati niske temperature od čak minus B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 PASTRNJAK obilje minerala Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Naime. u pravilu. Međutim. prvo ga treba uzgojiti! . Vjerujte. na težim tipovima tala treba uzgajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račvaju. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. Od toga. ne znajući. odnosno kuhan. deformiraju i iznimno teško vade. Uvjeti uzgoja Pastrnjak 15 stupnjeva C. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu.5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ručni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemljišta). Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine. usjev se nekoliko puta okopava. kao i ostalo povrće. S druge strane. premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. A na prvi pogled dosta je sličan peršinu korjenašu. Osim toga. Dolaskom jeseni. Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. a sve kako bi se korijen mogao nesmetano razvijati. proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije. bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno. Pošto ima nešto slabiju klijavost. Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno. a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj. zbog svoje otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. Tako. plijevi i redovito zalijeva. premda nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija. pa se pri kupnji kesica povrća često zna zamijeniti s peršinom. Može se konzumirati i sam. Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća. S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova. A da bi dobili dobar kvalitet proizvoda. posijali pastrnjak. čim lišće odumre. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ograničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. praksa je pokazala da se uvrštavanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. protiv nadimanja i groznice. riječ je o vrijednoj namirnici. Ali. dakako. niste nimalo pogriješili jer radi se o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. polovicu čini kalij. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C. to ne znači da on nema svoje vrijednosti. kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba.9 Došli ste doma i. Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage. i pastrnjak je biljka umjerene klime. treba ga sijati gušće. Slično mrkvi. njegov sladak zadebljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. Ali. Dragana VukoVić. Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6. sumpora i željeza. Navedeno Način proizvodnje se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. ing. dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. Pastrnjak je kultura koju nije teško uzgojiti. Dipl. Stoga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava. što znači da nema osobitih zahtjeva prema toplini. na lakšim pjeskovitim tlima pastrnjak redovito ostvaruje niske prinose.

gnojnica je dušično-kalijsko gnojivo. je smjesa fecesa. kukuruzovine. Stajnjak se svakodnevno ili nakon završenog turnusa iznosi mehanički ili pomoću mehanizacije te sprema na odgovarajuću podlogu. treseta ili suhog lišća. Prema tome. Međutim. Osim toga. Računa se da za sazrijevanje stajnjaka u ljetno doba treba 2-3 mjeseca. a nastaje držanjem životinja na punom podu koji je pokriven slojem slame. a fosfora ima vrlo malo. Voda može potjecati od pranja objekta ili curenjem pojilica i prema njenom sadržaju razlikujemo gušću ili rjeđu gnojovku. različiti su gubici hranjiva. Fosforno mineralno gnojivo može se dodavati u staji ili na gnojištu. jer trećina i više dušika i kalija koje životinje izluče iz svog organizma nalaze se upravo u mokraći. vezanjem hraniva u nepristupačne oblike za biljke. Sadrži najmanje fosfora. S obzirom na vezanje amonijaka. je smjesa izmeta. Temeljna razlika između mineralnog i organskog gnojiva je brzina kojom se oslobađaju hraniva. gnojnica ponekad sadrži manje količine vode koja potječe od pranja staje. odnosno već u štali. Smatra se pretežito dušičnim gnojivom. Nakon obrade i fermentacije od tri do četiri mjeseca prevozi se cisternama na poljoprivredne površine. Pri ovom načinu držanja stelja upija tekuće životinjske ekskremente i zajedno s izmetom koji je bogat mikroorganizmima i dušičnim spojevima potiče njezinu razgradnju i stvaranje topline. Ovisno o načinu spremanja (sabijanje ili nesabijanje). Mineralna gnojiva su uglavnom topiva i hraniva se oslobađaju odmah nakon primjene. ŽelJko paVičić Gnojidba tla može se obavljati gnojivima mineralnog i organskog podrijetla. Do gubitka hraniva iz tla dolazi uslijed iznošenja hraniva prinosom kultura. potrebno je godinu dana. ispiranjem pod utjecajem oborina naročito dušika. kako bi se razgradnja hranjiva odvijala polako. mokraće i stelje. često joj se dodaje fosfor u obliku mineralnih gnojiva. dodatkom fosfornih gnojiva veže se dio dušičnih spojeva (amonijaka) u stajnjaku. Dakle. ishlapljivanjem i dr. Gnojovka sadrži uglavnom dušik i kalij. pa se taj manjak mora nadomještati dobivanjem fosfornog mineralnog gnojiva. Od gnojiva organskog podrijetla. ne smije se B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Tekući gnoj (gnojnica) Polutekući gnoj (gnojovka) . urina i određenih količina vode. Većina je hranjiva u gnojnici u lako topljivom i biljci brzo pristupačnom obliku. jer dušik koji se u njemu nalazi najjače i najočitije djeluje na biljke. Zreli stajnjak je poluhumificirana masa. gdje se koristi za gnojidbu ratarskih kultura. koja zagrijava životinje (držanje Kruti gnoj ili stajnjak životinja na dubokoj stelji). a da bi se dobio posve humificiran gnoj. Stoga je gnojidba neizostavna agrotehnička mjera u poljoprivrednoj proizvodnji.7 kg superfosfata dnevno po jednom odraslom grlu. a zimi 3-4 mjeseca. U staji se dodaje oko 0. Predstavlja vrlo važno gnojivo. poboljšanje kvalitete proizvoda i podizanje nivoa plodnosti tla na optimalnu razinu. Dodavanjem superfosfata gnoj sporije dozrijeva. sc. piljevine. a nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu. Organska gnojiva se sporije razgrađuju. erozijom. Hraniva maksimalno sačuvamo ako gnoj sabijamo. Ona se sakuplja u kanalima ispod rešetkastog poda i sistemom otjecanja ili mehaničkog ispumpavanja prebacuje u bazene gdje se obrađuje (aeracija) radi sprječavanja razvoja anaerobnih procesa i neugodnih mirisa te uništavanja mikroorganizama i gubitka dušika koji se iz amonijačnog prevodi u organski oblik. 10 Kruti stajski gnoj Gnojovka nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu Dr. je u najvećoj mjeri zapravo urin koji potječe od krutih dijelova gnoja za vrijeme njegova skladištenja. a ovisno o tipu staje i načinu njihova dobivanja dijelimo ih na kruti. Na gnojištu se dodaje na 1 t stajnjaka oko 20-25 kg superfosfata. uputno je fosforno gnojivo dodavati odmah u staji nego na gnojištu. ali se na 100 t stajnjaka dobiva oko 30 kg dušika više. pa je vrenje burnije i gubitci dušika su veći. što znači da prilikom slaganja na hrpu istiskujemo zrak. pa je i usvajanje hraniva tijekom godine sporije.Iskorištavanje gnojiva životinjskog podrijetla Uzgoj poljoprivrednih kultura uzrokuje osiromašenje i iscrpljenje tla hranivima i organskom tvari. a njezin cilj je postizanje visokih i stabilnih prinosa. fiksacijom. polutekući i tekući gnoj. U nesabijenom stajnjaku prisutan je kisik. Da bi se hraniva u gnojovki bolje izbalansirala. pa se i tako smanjuju gubitci dušika.

Nasuprot ovima. kulture za zelenu gnojidbu). režimu hranidbe (suha ili vlažna krma). Manja količina se može primijeniti u kasnu jesen kako bi biljke prije zime uskladištile što više hraniva u korijenu.cijepi“ mikroorganizmima). a vode sadrži malo u odnosu na gnoj drugih vrsta domaćih životinja. tipu tla i zalihama hraniva u tlu. Konjski gnoj je znatno siromašniji vodom i ima velik kapacitet za zrak. Kruti gnoj se mora po obradivoj površini razbacati što jednoličnije. Pritom je goveđi gnoj pomiješan s pšeničnom slamom oduvijek smatran najuravnoteženijim gnojem. je naročito dobra za gnojidbu žitnih strništa (balansira omjer ugljika i dušika... Gnojnica Gnojovka Rasturanje krutog stajnjaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Raspiranje gnojovke . Ovčji gnoj ima povoljna fizikalna svojstva. Stoga je od izuzetne važnosti da se na gospodarstvu skuplja. već sistemom kanala u odgovarajuće sabiralište (jamu). Navedene značajke imaju svoju važnost u gnojidbi. teško se mineralizira i male je mikrobiološke aktivnosti. krumpir. dok je sa stanovišta dugotrajnije plodnosti tla bolje gnojiti gnojivima koja pridonose stvaranju stabilnog humusa. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta. pa je osobito prikladan za hladna i teška tla. Osim toga poznato je da gnojiva utječu na izgradnju humusa. a na livadama se šire . te ga .). klimi i dr. pri čemu ona koja lako podliježu razgradnji brzo opskrbljuju biljke hranivima. tako i tekući gnoj (brzo razgradljivi). U praksu se općenito smatra da je količina od 10 do 20 t/ha krutog gnojiva slaba gnojidba. treba biti i veća dubina zaoravanja. a gnojidba se obavlja u rano proljeće.11 dozvoliti da gnojnica iz staja ili gnojišta otječe po dvorištu oko staje (gospodarski neisplativo i ekološki nedopustivo). plodoredu. Kao normativ gnojidbe krutim gnojem u praksi se smatra količina od 30 t/ha. fermentira i cisternama prevozi na polja. vrsti tla. Na laganom tlu. Ako je količina gnoja veća. dubini obrade. Vrijeme zaoravanja gnoja ovisi o klimatskim prilikama pojedinog područja. Ako gnoj ostaje u hrpicama ili je razbacan. gnojiva koja se sporo razgrađuju pružaju duže biljkama hraniva. Sažimajući rečeno. što je brzina oslobađanja hraniva iz gnoja veća. može se zaključiti da je sa stajališta opskrbe hranivima bolje obaviti gnojidbu gnojivima koji se brzo razgrađuju. Goveđi gnoj ima mnogo vode i teško se zagrijava. Dubina zaoravanja krutog gnoja ovisi o nekoliko čimbenika: količini gnoja. to je njegova gnojidbena vrijednost kratkoročnog značenja. Tako gnojiva poput kokošjeg gnoja već u roku od nekoliko mjeseci oslobode oko 60-95 posto ukupnih hraniva. Tamo se kao i gnojovka obrađuje. Mikrobiološka svojstva nisu mu intenzivna. jer biljke umjereno duže opskrbljuju hranivima te pridonosi izgradnji trajnog humusa. načinu sakupljanja (mogućnosti odvajanja pojedinih frakcija). Primjenjuje se na oranicama prije sjetve ili već po razvijenim biljkama u proljeće odnosno prije zaoravanja strništa. a kreće se između 10-35 cm. Naziva se toplim gnojem. Potrebna količina gnoja po jedinici površine ovisi o mnogo faktora. Značajke gnoja životinjskog podrijetla ovise o količini ekskremenata životinje (vrsta. kako bi se postigla ravnoteža između trenutačne opskrbljenosti hranivima i dugotrajne plodnosti tla. dodanoj vodi te starosti i stanju gnoja u trenutku analize. Gnojovkom je moguće gnojiti žitarice u količini od 6080 m3/ha za kukuruz. iako svaki gram sadrži milijune bakterija. Na teškom tlu gnoj se ne smije zaorati preduboko. 40-50 t/ha i više vrlo jaka. 40-50 m3/ ha za pšenicu i ječam te 30-40 m3/ha za zob. načinu dozrijevanja gnoja (nastali gubitci hranjivih tvari). kada biljka hraniva iz gnojovke može odmah početi usvajati. Kod pretežne ishrane voluminoznom krmom struktura mu je loša. kapaciteti za čuvanje organskih gnojiva (prostor za kruto/tekuće gnojivo veličine 7-8/8-12 m 3 po uvjetnom grlu za razdoblje od 6 mjeseci) i definirati količine gnojidbe organskim gnojivima po hektaru u kalendarskoj godini. vrsti usjeva. prvenstveno biljke koje zahtijevaju jaču gnojidbu (kukuruz. Prema tome. divlja mrkva). vrsti staje. se obično primjenjuje na travnjacima u količini od 20-30 m3/ha.hladnim“ gnojem. količini stelje. koje trebamo prihvatiti prije pristupanja članstvu EU. pa je zato i vredniji. Tako se smanji sadržaj kalcija u krmi. pa se preporuča prije svega za lagana tla.. te brzo rastućih kultura (pr. 30 – 40 t/ha jaka. To će biti još jedna od ekoloških mjera za zaštitu okoliša od prekomjernog onečišćenja prema europskim načelima. jer su na većoj dubini uvjeti za razgradnju gnoja slabiji. Odlikuje se bogatstvom dušika.kalifilni’’ korovi (maslačak. Goveđi gnoj djeluje sporo i naziva se . U tom smislu će se propisati vrijeme izvoženja organskih gnojiva po kulturama. Čestice nisu jako dispergirane i kapacitet za zrak je povoljan. gnoj se zaorava pliće zbog opasnosti od ispiranja hraniva.hladan“ gnoj. Gnoj peradi bogatiji je hranivima nego ostale vrste gnoja i smatra se koncentriranim gnojem. To je . a u aridnim u jesen. dok goveđi gnoj u prvoj godini oslobodi tek oko 45 posto hraniva. Nakon polijevanja tala gnojavkom ili gnojnicom površinu treba pobranati ili vrlo plitko izorati. primjerice teksturi tla.. Općenito se može reći da je u humidnim klimatima povoljnije gnoj zaorati u proljeće. ali nije zaoran. pa uskoro možemo očekivati zakonske propise u pogledu njihova postupanja. početkom vegetacije. ozima pšenica i dr. te brzo djeluje. veličina. dob). jer su u humidnim područjima ispiranja hraniva tijekom zime iz stajskog gnoja veća. 20 do 30 t/ha osrednja. ali ne pridonose izgradnji humusa. Obično se koristi za gnojidbu obradivih površina za ratarske kulture. Prekomjerna količina primijenjena na travnjacima dovodi do ispiranja kalcija iz tla zbog prevelikog sadržaja kalija. Sadrži i sluzave tvari koje povećavaju koheziju čestica. jer pojedina gnojiva imaju različit stupanj oslobađanja hraniva biljci. dolazi do velikih gubitaka hraniva u količini i do 80 posto. te pridonose izgradnji humusa omogućujući dugoročnu plodnost. U današnje vrijeme organska gnojiva predstavljaju ozbiljniji ekološki problem. kako kruti (sporije razgradljivi).. Svinjski gnoj ima dosta povoljnu strukturu koja mnogo ovisi o vrsti ishrane. Na taj način se potiče brži rast biljaka u proljeće.

dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl. celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati. T ijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. proizvesti njegov rasad. odnosno. s njegovom izravnom sjetvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana. Ipak. što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru. Jer riječ je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir. svjež ili sušen. S druge strane. visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj. Kroz tako povećanu površinu. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i sigurnije. ing. Puno poželjnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni prostor koncem veljače ili početkom ožujka. pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela.). U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm. iz tla ishlapljuje više vlage.12 CELER BJELAŠ Josip BrklJača. iz razloga što se povećava površina isparavanja. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš suprotno rasipamo. što u uvjetima «surove» Hercegovine znači iznimno mnogo. koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka! Za jelo se koristi zadebljala lisna peteljka Sadnice celera bjelaša NAGRTANJE POVRĆA VeliMir lasić. da u gornjim slojevima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. listaš ili bjelaš). ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenčića. odnosno. Da. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš. celer se jede sočan i aromatičan.3 bilj- ke po četvornom metru. pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno. kupus kao i cvjetača. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom. spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza. visoki grašak. bilo od oborina ili zalijevanja. celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm. u sušnom tlu ne smije se nagrtati već ga je potrebno što češće okopavati. jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. ogrtanjem povećavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. Dipl. te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. Međutim. Znači. teoretski se može nagrtati i ostalo zeljasto povrće samo ukoliko će se isto i navodnjavati. pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači. ing. jer se kod bjelaša za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš. Ustvari. dobro ste pročitali. Kupus se često nagrće Nagrtanje krastavaca samo ako se obavlja zalijevanje B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Naime. što daje sklop od 8. LJ ubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorijene.

njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oštećenih gomolja izdvoji. pa sve izvađene gomolje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. ing. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo. Što učiniti s oštećenim gomoljima? Vađenje “mladog” krumpira na području Hercegovine B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . koji je posebno efikasan na našem suhom i rastresitom zemljištu. kod iskopa trebamo voditi računa da Načini vađenja Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnost da će doći do oštećenja pokožice gomolja. cime. Međutim. Dipl. Na manjim površinama u Hercegovini krumpir se još uvijek vadi ručno tj. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oštećenih gomolja. iVica Doko. Poseban se problem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi nešto udaljenije od cime. Osim toga. Inače. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u razdoblju od 10 mjeseci.13 što manje oštećujemo gomolje kako bismo ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladištiti. Ali. uslijed propadanja stabljika slabi i veza između stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno. on će vam brzo početi propadati. motikom. što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). nakon čega ga trebate uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu te se može pristupiti njihovom vađenju iz zemlje. Pokožica je u tom slučaju sasvim očvrsla te se ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime. vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir. ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA U pravilu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu. odnosno. Na nešto većim površinama to se radi plugom a za što se može upotrijebiti obični plug ogrtač. što predstavlja najstariji i najteži način. danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima. Ako do toga i dođe. krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke. veliki proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode računa o tome. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Međutim.

žaba.pripravak za suzbijanje puževa B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . vrana. S druge strane. voćnjacima i vinogradima. U tu svrhu oko uzgajanih biljaka i po obodima parcela postavljaju se dehidrirajuća prašiva koja isušuju tijelo puža. puževi imaju ograničen radijus kretanja zbog čega moramo tretirati veću površinu. ali je to u praksi obično manje. rastu i time postaju otpornije na oštećenja. Drugim riječima. Dipl. uz biljke kad se ne očekuje kiša (30-40 grama na 10 metara četvornih).14 Puževi sve veća opasnost u povrtnjacima Puževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na uzgajanom povrću. Gardene i dr. Puževi predstavljaju noćne životinje koje se obično kreću. pošto puževi danju miruju nužno je biljke zalijevati samo u jutarnjim satima kako bi se do večeri osušile. a time i čine štete. zelene dijelove biljke zagađuju svojim izmetom i sluzavim tragom po kojem prepoznajemo njihovu nazočnost. Naime. kako je vlažnost tla čimbenik koji u većoj mjeri ograničava razvoj puževa. pošto sve navedene tvari štetno djeluju za biljku ukoliko se dodaju u velikim količinama. Osim što čine štete izgrizanjem listova praveći svojevrsne bušotine. a koji ima dozvolu za suzbijanje puževa u povrću. Puževi golaći napadaju sve vrste povrća izuzev luka i češnjaka. Znači. što nije dobro. čvoraka. i to uglavnom između 21 i 1 sat). Jedan puž može odložiti 400-600 jaja. Kada vladaju takve optimalne klimatske prilike. galebova i drugih insekata (trčci). Slični su pripravci Limax. Pužomor . Limacidi-sredstva za suzbijanje puževa jagodama. ing. u doba razvoja može se očekivati njihova masovnija pojava. Štete izazivaju grickanjem sočnog lista mladih biljaka (presadnice povrća) ili kasnije hraneći se listovima salate. za njihov razvoj iznimno je bitna temperatura i najviše im odgovara između 12 i 22 stupnja C. puževa usko ovisi o vlažnosti. Naime. U praksi najveća oštećenja zamjećujemo na salati. ili se oko biljaka rasipaju materijali koji nagrizaju tijelo puževa. veliki balavac (Limax maximus). poželjno je uvijek posaditi 10-20 % više presadnica od planiranog. računajući na napad puževa ali i raznih gljivica koje izazivaju truljenje. Posebno su aktivni u vlažnim ljetima i u područjima pored vodotokova u kojima se brzo množe. poput soli i mineralnih gnojiva. Od bioloških metoda primjenjuje se ručno skupljanje puževa. puževi odlažu jaja tijekom lipnja i srpnja te to čine u nakupinama od 10-40 u zemlju ili na skrovita mjesta. Ipak. Isto tako. pri tom vodeći računa o dozvoljenim dozama. biološkim i kemijskim metodama. o tomu moramo povesti računa prilikom njihove primjene. Kao što smo već napomenuli. Na našem tržištu se uglavnom može pronaći pripravak PUŽOMOR na osnovi metaldehida. špinata ili kupusa.) iz razloga što imaju negativan učinak na kukce iz porodice Carabidae (trčci). puževi će zasigurno predstavljati veliku opasnost. Pužocid. špinatu. Što se tiče preventive. aktivnost. Manje poželjno je korištenje pripravaka na osnovi metiokarba (Mesurol granulat i dr. kupusnjačama. pužomor je najpoželjnije rasipati po tlu. plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe te upotreba tvari koje nagrizaju Načini suzbijanja puževa Puž golać iz roda Limax Životni ciklus puževa tijelo ili skidaju sluz. treba izbjegavati držanje i uzgoj presadnica izravno na tlu iz razloga što su tada njihovi mladi. Najčešće vrste puževa golaća koje možemo zamijetiti su: šumski prpolj (Arion rufus). poput pepela i vapna. nino rotiM. Ali. Puževi najviše oštećuju lisnato povrće Realno gledajući. Nadalje. mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste). Za 25 do 30 dana mladi puževi izlaze iz jaja i već za dva mjeseca postaju spolno zreli. Nešto rjeđe dolazi do oštećenja na plodovima. pa time i reprodukcija. Zbog toga se u praksi puževi efikasno suzbijaju kemijskim sredstvima-limacidima. ona se zasniva na sadnji snažnijih biljaka koje brže napreduju. sve ranije navedene mjere suzbijanja puževa mogu imati učinka samo u vrtovima manje površine. guštera. sočni listovi lako dostupni puževima. Pripravke pak treba znati i primijeniti jer se često iz neznanja primjenjuju na način da se od zatrovanih mamaca prave hrpice. u borbi protiv puževa značajnu ulogu igraju i prirodni neprijatelji poput ježeva. grašku odnosno na vrstama sa sočnim lišćem. Puževe možemo podijeliti na golaće i one s kućicom. Međutim. niska i visoka vlažnost tla ometaju njihov razvoj i mogu dovesti do uginuća. uz vlažnost tla od 25 %. Ukoliko početkom ljeta imamo dosta oborina. u kasnim noćnim satima. U borbi protiv puževa možemo se služiti preventivnim. Pored toga.

U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova. onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. konopaca. zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama. u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (8-10 ml/10 lit vode) koji se ne miješa s drugim pripravcima. umjesto sladoleda. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže. kada krastavce uzgajamo na mreži. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana na- Specifičnosti zaštite krastavca . koje kad se dohvate nekog predmeta. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorčine plodova. u vidu plodova salatnog krastavca. operu i ponude vam za osvježenje. Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uzgoja na mreži imaju manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost. a čija karenca iznosi 7 dana. znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku. Ipak. Drugim riječima. kon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Međutim. pored svega. tada tretiranje vršimo pripravkom protiv plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2. jedna od najvažnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozračnosti biljaka imamo manje poteškoća s bolestima. Prije svega. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje. Jednostavno rečeno. odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. gorčina nije nikakva bolest. možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje. primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti.15 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. Praksa je pokazala da. Drugim riječima. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru. nego brza reakcija biljke Povezanost okomitog uzgoja i gorčina plodova na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Ali. žice. zalijevanje hladnom vodom u toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. Dipl. upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži. Quadris odlično štiti krastavac od bolesti Plodovima protiv žeđi Plodovi krastavca B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti. Naime. velika prednost okomitog uzgoja kra- stavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature. poput Turske. Osim toga. U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. i pored toga. u takvim egzotičnim zemljama. Krastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. ing. dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša. Ipak. prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule. bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere. To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. letvica i sl. brzo ga obuhvate i obavijaju. S druge strane. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. nino rotiM.5 ml/10 lit vode). Kada se plodovi počnu zametati. to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj zaštiti uzgajanih biljaka.

16 Panoramska slika plastenika Studijsko putovanje u Almeriu. koji su posljedica pojednostavljenih konstrukcija samih plastenika. Sama proizvodnja bazira se na načelu maksimalne racionalizacije troškova kojom je postignuto da prosječna cijena podizanja 1 m2 plastenika. godine ukupna površina pod plastenicima iznosila je 37000 ha. mreže i sustav navodnjavanja. posebno snijega. 2009. Priprema terena za podizanje plastenika započinje nanošenjem glinovitog tla po čitavoj površini. bila je to jedna od gospodarski najnerazvijenijih regija u Španjolskoj. stvoreni su temelji za poljoprivredni razvoj ove regije. Tako niski troškovi. ali to ne znači ujedno i smanjenje količine jer podizanjem kvalitete proizvodnje. a radi se o svega 150 ha. organizirano je studijsko putovanje u španjolsku pokrajinu Almeriu u kojoj smo imali uvid u najveću plasteničku proizvodnju povrća u Europi. Proizvođači su imali priliku pomoću povoljnog kreditiranja od strane banaka započeti s podizanjem plastenika. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja na oko 30000 ha . pa su na krovnom djelu plastenika postavljene mreže koje sprečavaju podizanja folije i mehanička oštećenja. zvodnjom presadnica. folije. 03. s prosječnim godišnjim padalinama od 250 mm i prosječnom godišnjom temperaturom od 19°C. Španjolska roBert Doko Dipl. koji je obuhvatio državno financiranje infrastrukture kao i poticanje stvaranja kooperativa. Jedinu opasnost predstavlja im vjetar. 2000. Španjolska pokrajina Almeria najsušnija je i najtoplija regija u Europi. tlo se mehanički maksimalno zbije i stvori se horizont debljine 30 cm na koji se nanosi 5 cm humusnog tla koje se zatim prekriva s Specifičan način proizvodnje Zahvaljujući strateškom planu za razvoj gospodarski nerazvijenih područja. Proizvodnjom se bavi oko 20 000 proizvođača koji u prosjeku posjeduju 1. Trenutno je pod plasteničkom proizvodnjom 30 000 ha. agr. mogući su između ostalog i zbog nepostojanja opasnosti od oborina. ing. na istim površinama proizvodi se veća količina povrća nego ranije. u periodu od 16 – 20. Do prave ekspanzije proizvodnje došlo je ulaskom Španjolske u Europsku Uniju. Jedini plastenici koji su građeni po načelima moderne tehnologije su oni koji se bave proi- Pod pokroviteljstvom tvrtke Sakata.5 ha plastenika. koja uključuje konstrukciju. što ukazuje na smanjenje površine pod plastenicima. dođe 6 – 8 €. Prije nešto više od 30 godina.

a osim njih u proizvodnji su još i krastavci. S obzirom da se na tom području proizvodi za čitavu Europu. od kojih opet ima bezbroj sorti i hibrida. a proizvođače isplaćuju za 1-2 dana.5 godina. Burze od prodajne cijene uzimaju oko 11 %. dok šljunak ili pijesak predstavljaju malčni horizont čija je uloga sprečavanje rasta korova kao i sprečavanje evaporacije. patlidžani i dr.. u pravilu. dok se u proizvodnji paprike u potpunosti prešlo na integrirani tip zaštite. ako se radi o kooperacijskoj proizvodnji. uzima 20 – 30 % od prodajne cijene. Sadnja započinje tijekom rujna i listopada dok je berba u periodu između studenog i ožujka. Sva proizvodnja je pod kontrolom Svi plastenici su zaštićeni mrežama protiv kukaca a sve sorte i hibridu su multirezistentni na viruse. U proizvodnji rajčice i dalje se koristi konvencionalna zaštita. Svake godine. proizvodni tipovi povrća ovise o preferenciji države u koju se izvozi. U proizvodnji je moguće vidjeti sve tipove. Unatoč prihrani. transporta. Drugi vid prodaje je preko aukcijskih kuća. Na taj način se tlo prekriveno folijom na dubini od 10 cm zagrijava 20 °C više od neprekrivenog tla. Polovica proizvođača prodaju obavlja preko aukcijskih kuća a druga polovica preko kooperativa. Kooperative imaju u prosjeku proizvodnju organiziranu na 200 ha i kompletno kreditiraju proizvodnju. razmiče malčni horizont. Nematocide uopće ne koriste. Otkupne cijene se formiraju prema prodajnim prilikama i. Svi primjenjuju dezinfekciju folije. Analize rezidua obavljaju nezavisni laboratoriji. U proizvodnji se koriste visokorodni hibridi B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja je kontrolirana od samog početka a uvjete diktira tržište. kupci diktiraju certifikate koje proizvođači moraju poštivati. vadi humusni horizont i nanosi se novi sloj na koji se vrača prethodno razmaknut pijesak ili šljunak. Visok prirod rajčice postignut je uzgojem na 15 – 20 cvjetnih etaža. tada su svi segmenti proizvodnje po pravilima kooperative a jedan stručnjak agronom vodi oko 80 ha proizvodnje. Valuta plaćanja od predaje robe je do 150 dana. u ljetnom periodu. tada su stručnjaci iz pripadajuće kooperacije. Taj prelazak uvjetovan je pronalaskom rezidua na paprici koje je prije nekoliko godina uzrokovalo velike probleme u izvozu. Neovisno o kojem se tipu zaštite ili kulturi radilo. dok je suzbijanje bolesti sekundarni problem. tikvice. polovicom listopada ( kad su prosječne temperature 17°C) nakon kojeg koriste Orius sp. napravi se pauza u proizvodnji od 3 mjeseca i u tom periodu tlo se prekriva tankom folijom radi solarizacije tla čija je svrha djelomična sterilizacija tla. u kojima kupci imaju uvid robe a prodaja započinje formiranjem najviše prodajne cijene proizvoda. Sam proces proizvodnje pod kontrolom je stručnjaka agronoma iz nezavisnih savjetodavnih kuća ili. kooperativa za usluge organizacije. Ako se radi o kooperativi. prioritet je zaštita od kukaca. tržište tj. samo rajčice ima 15 različitih tipova. boje i nijanse proizvodnih kultura. . Humusni horizont je zona razvoja korijena biljke. Prosječna cijena biološke zaštite paprike iznosi oko 4 000 €/ ha a od predatora prvo koriste swirski.17 Jednostavna i jeftina konstrukcija za plastenike Urod rajčice kreće se oko 25 kg/m2 10 – 15 cm sitnog šljunka ili pijeska. intenzivna proizvodnja uzrokuje osiromašenje tla pa se svakih 3. Prosječan prinos paprike 8 – 9 kg/ m2 a rajčice 25 kg/ m2. Kontrola primjene pesticida je sveprisutna. Paprika se uzgaja na 12 000 ha a rajčica na 10 000 ha. Uspjeh same proizvodnje temelji se na mogućnosti uzgoja povrća u periodu kad je ostatak Europe u deficitu s vlastitom proizvodnjom. Paprike i rajčice su glavne proizvodne kulture. pakiranja i dr. koja se snižava sve dok se ne proda.

za poboljšanje crijevne flore. magnezij. pamuka. svijetlozeleni kopljasti listovi. sokova i likera. Kurkuma se već više od dvije tisuće godina spominje u indijskim. južnoj i istočnoj Kini. a najviše se uzgaja u Indiji. jetara. turmeron). E. Kurkuma se ozbiljno razmatra i kao pomoć pri terapiji i u prevenciji dijabetesa i moždanog udara. a ujedno potiče i rad probavnih organa. želuca. iako su Indijci izloženi brojnim karcinogenima iz okoliša. Na tržištu postoje i kapsule s prahom kurkuma. minerali kalcij. marinadama i umacima. jaja. Iz korijena izbijaju do 1 m dugi. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . srca. Prevelike količine ili učestalo uzimanje može uzrokovati poremećaje u metabolizmu. Tu je još i eterično ulje (zingiberin. kod poremećaja rada jetara. no gotovo 90 % te proizvodnje tamo se i potroši. debelog crijeva i dojke je 5-10 puta manja nego na Zapadu. rane. godine. tibetanskim i srednjoistočnim medicinskim tekstovima. Kurkuma (Curcuma longa L. Koristi se za bolove. Preventivno se može uzimati kao dodatak jelima u začinskim mješavinama ili jedna čajna žlica praha dnevno. artritisa i drugih kroničnih bolesti. Vijetnamu. gorke tvari i niz vitamina i minerala (vitamini A. a blijedožuti cvjetovi oblikuju gust cvjetni klas. jajnika. Korijen kurkume MariJa kranJčeVić. B12. Na Dalekom istoku korištena je kao biljna boja za bojenje svile. ing. sira. Tajvanu. Indijci prosječno dnevno konzumiraju od 1. margarina. a još od srednjeg vijeka dobila je naziv „indijski šafran“. U Indiji. Dipl. učestalost raka pluća. senfa. žuči. tropskih područja južna Azije.5 do 2 grama kurkume. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji za bojenje mariniranih proizvoda. B6. Bangladešu. alergija. Šri Lanki. Koristi se u proizvod- nji senfa i Worchester umaka. Kurkuma je jedan od osnovnih sastojaka poznate mješavine začina curry i zaslužna je za njezinu žutu boju. B3. U posljednje vrijeme sve češće puni stupce znanstvenih časopisa brojnim studijama koje dokazuju snažnu antikancerogenu aktivnost ove biljke. Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je Ljekovitost kurkume ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva. u određenim obredima i ljudi. a korijen i bočni izdanci vade se iz zemlje i očiste od korjenčića. povišenog kolesterola. prostate. C. juha.) Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj.) je biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae) koja potječe iz vlažnih. Podzemni dio biljke čini debeli kruškasti korijen s oko 6 cm dugim i 15 mm debelim bočnim izdancima. često više nego Zapadnjaci. gdje se kurkuma svakodnevno konzumira. kod psorijaze i drugih kožnih bolesti. B2. B1. kineskim. a nešto je lošije kakvoće osušeni kruškasti korijen poznat pod imenom „curcuma rotunda“. raspoređena na tri obroka. Nakon 7-10 mjeseci rasta lišće počinje venuti. Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin čija je struktura određena 1910. željezo. dojke itd. Najcjenjeniji su osušeni bočni ogranci poznati kao „curcuma longa“. Kuhaju se da se žuti pigment ravnomjerno rasporedi i 10-15 dana suše na suncu. maslaca.KURKUMA začin s jakim protuupalnim svojstvima 18 Mljeveni korijen kurkume najčešće se koristi kao aromatičan i oštar začin koji poboljšava okus jelima od mesa. gušterače. Najveći proizvođač kurkume je Indija. kalij itd. kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100. Kurkuma se vegetativno razmnožava iz dijelova korijena ili bočnih izdanaka.

Povrh svega. za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo veoma bujan grm bambusa a što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište u cilju sprječavanja erozije. koja omogućava primjenu kod različitih kultura. bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći predstavnici obitelji trava. zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom. voćnjacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca. lozu. Općenito gledano. kada nabavite bambus kolce. patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti. Osim toga. Drugim riječima. pošto je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama. Ipak. čvrsti. Bambusovi kolci se koriste u proizvodnji povrća Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. u izoliranim skupinama ili kao živicu. Naime. dobro je poznato kako bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom velikih vru- Bambus iz vlastitog vrta Uvjeti uzgoja bambusa ćina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati.0 m). Zbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke. možete ih nesmetano koristiti kroz nekolike naredne sezone. da bi stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca. uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. Stoga ga obično možete zapaziti u vrtovima smještenim kao idealan potporanj u vrtovima Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce iz razloga što su dugotrajni. Uostalom.19 BAMBUS KOLCI Josip BrklJača. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Osim toga. moramo pričekati najmanje dvije godine. a što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima. Povrh toga. povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama.50-1. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali. lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Međutim. po pristupačnoj tržnoj cijeni. Ali. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani. Naime. svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. uz prometnice. u obiteljskim povrtnjacima. mreže. ing. bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. Bambus je relativno nezahtjevna biljka koja se može uzgojiti i u našem klimatu. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometnice danas to nije potrebno. danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina. koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Ukoliko volite bambuse a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0. štapova i dr. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dovoljne količine vode. to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. žice.

Dursban G-7. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. ing. sam je uništavati. ali bezuspješno. Gardena splinkler sistem danas se ugrađuje u većinu travnatih površina. Ivica Doko. graba ili klena se pak prikraćuju još Kako uništiti rovca Na malim gomoljima krumpi. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. dipl.u vinogradu sekticid. s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. Pošto je riječ o vikendici gdje boravim samo tijekom ljetnog odmora. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. Inače. čime se cijeli postupak znatno ubrzava. nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. zadržat će oblik sve do proljeća. Nakon što reznice formiraju korijen. Kod sadnje krumpira Uništavanje divlje kupine nisam koristio zemljišni in. navedena borovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Oprema za automatsko zalijevanje travnjaka . Da bi se reznice što bolje ukorijenile. Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća možete razmnožavati reznicama. Tako pripremljen mamac predvečer rasipamo po krumpirištu. Veliki izbor rasprskivača omogućava ravnomjerno zalijevanje različitih oblika travnjaka. Gdje se može nabaviti potrebna oprema za automatsko zalijevanje travnjaka (rasprskivači ugrađeni ispod travnjaka koji prilikom zalijevanja “izlaze” na površini i obavljaju zalijevanje. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome.jednom i to u mjesecu rujnu. dipl.dipl. čula sam da se u posljednje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorijenjavnje. Josip Brkljača. za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. Naime. dobit će te i savjete vezane za ugradnju ovog sistema.ing.sorta borovnice U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice. a tijekom vegetacije dođe do šteta. u Sjemenarninim agrocentrima. zanima me mogu li je i oblikovati u tom razdoblju. Na onim površinama gdje ima rovca.8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove. Uz svu potrebnu opremu za automatski način zalijevanja travnjaka.PITANJA I ODGOVORI Razmnožavanje pelargonija Zanima me mogu li se bez većih poteškoća reznicama razmnožiti pelargonije i dalije te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. poželjno je koristiti namjenske fitohormone. šišanje listopadne žive ograde je upravo početak mjeseca srpnja. ing. Bujnije živice formirane od bukve. Sorta srednje brzo dozrijeva. u drugom dijelu godine živica više ne raste mnogo. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormonima. Na način da. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slove kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Mladen Karačić. Velimir Lasić. Mamce najčešće pravimo od mekinja kojima dodamo neki od insekticida s izraženim želučanim djelovanjem. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike. oštećuje gomolje. Jedino što možemo uraditi jest obaviti zaštitu zatrovanim mamcima. Josip Brkljača. ra primijetio sam oštećenja. prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od zemljišnih insekticida (npr. Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta. potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Praveći pojave divlje kupine. s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. Probao Oblikovanje živice Berkley. pa me zanima može Posjedujem vinograd koji je određeno vrijeme bio zapuli se sada obaviti zaštita? Rovac pričinjava velike štete šten pa je došlo do masovne gomoljima krumpira. ing. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru vinove loze. s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Naime. a rokovi zalijevanja određuju se satnim mehanizmom). a pri čemu ćete dobiti golo tlo.5). Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. Obično naraste do visine od 1. vrlo su male mogućnosti zaštite. krajem svibnja i tijekom lipnja rovci tijekom noći izlaze na površinu zemlje. stručni naziv živice mi nije poznat a jedino što znam jest da se radi o listopadnoj biljci. Josip Brkljača. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. Unaprijed zahvalan! Najbolje vrijeme za oblikovanje. kada biljke miruju. redovito dobro rađa. odnosno. Osim toga. Preporučam korištenje hormona Rigenal P. pa ukoliko je ošišate u navedenom razdoblju. Osim toga. a ugradnjom satnog mehanizma zalijevanje je automatsko. odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. koja u sklopu vrtnog programa nudi širok izbor roba njemačke tvrtke GARDENA. podzemne hodnike ispod površine tla. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina. ing. Osim navedene. u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Ako u vrijeme sadnje krumpira nije korišten zemljišni insekticid. ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. Većina sorti borovnica američkog je podrijetla. 20 U svom vrtu imam posađenu živu ogradu. Fitohormone možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Agrocentar Sjemenarna na Bišću polju. Opremu za zalijevanje travnjaka koji vi tražite. Pretpostavljam da se radi o rovcu. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu. Molim vas da mi odgovorite. ing.

kompote. zamjetno je da se ova biljka u početku uzgajala isključivo zbog svoje dekorativnosti. zbog čega je uostalom 1972. A da je aronija vrijedan prirodni lijek. Plodovi dospijevaju u grozdovima. Međutim. prorodi treće godine nakon sadnje. čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. s tim da njena puna produktivnost traje nešto više od 20 godina. Naime. zatrpavati i sanirati oslobođeni radioaktivni otpad. Ipak. migrenu. sadržavaju i vitamine A. a širina 5 cm. s tim da višak uvijek možete sušiti ili čak zamrzavati. Biljka je samooplodna. poznati su Aronijom protiv zloćudnih bolesti! Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u bogatoj ponudi sadnica nude i kontejnirane sadnice aronije tako da sadnju možete obaviti tijekom cijele godine. pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Amerike. ARONIJA osvaja Hercegovinu Aronija predstavlja listopadni grm visok 1. džemove. aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm. na ovoj biljci Kako uopće izgleda aronija? Upotreba plodova ove biljke je višestruka. Bugarske. liječnici su koristili. aronija je novo voće koje se svrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice. brojni ročni i profesionalni vojnici su tada jednokratno na smjenu (po tri minute) po ultimativnoj zapovijedi morali lopatama ručno skupljati. Naime. Ali. pri čemu su bili izloženi velikoj radijaciji. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. liječe jetrene i želučane tegobe. Drugim riječima. A njene plodove možete preraditi u sokove.ing. uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj. Uostalom.0 m. kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Njemačke i Skandinavije. a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. Kako bi ublažili zdravstvene tegobe ozračenih osoba.5 cm i težine 1-1. I dok je danas aronija dobro poznata i priznata voćna vrsta u određenim područjima Kanade i u istočnom dijelu SAD-a do Floride. U početku se. goran JurilJ. kada poprimaju nešto drugačiju boju.5 grama. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra. te naprosto «žare» svojom izrazitom crvenom bojom. marmelade. To ne znači da ih ne smijete konzumirati svježe. iako njeni cvjetovi traju samo 5-6 dana. najupečatljiviji su njeni prelijepi bijeli cvjetići čija raskoš dolazi do izražaja tijekom mjeseca svibnja. Nije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste. nego plodove aronije. ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. iz neznanja. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo. kada aronija i cvate. Češke. šećernu bolest. premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim. Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. Ipak. Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Drugim riječima. godine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. Finskoj i Švedskoj. zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetskodekorativnim svojstvima. ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu. kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubičasto crnu boju. pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo. najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njenih ljekovitih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha.5-3. zbog svoje raskošnosti spadaju u najljepše cvjetove naših grmolikih biljaka. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. koji uravnotežuju krvni tlak. Vidljivo je da ova biljka ne tražim osobitu njegu. Naime. zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se raširila čak i po Rusiji. Međutim. Plodovi aronije su izrazito ljekoviti Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uzgajati tek prije pedesetak godina. a što se posebice odnosi na njenu zaštitu. Osim toga. Plod je bobica promjera 1. Dipl. A njeni plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana). aterosklerozu i brojne druge bolesti. ni manje ni više. B. C te minerale koji su korisni za krvotok.21 brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana. u novije vrijeme se tek podižu probne plantaže na području Ukrajine. A da ne bi bilo zabune. koji odlikuje bujan rast. aroniju ne napadaju štetnici. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci koji su sušili njene plodove i upotrebljavali ih za zimske pogače. ruskim liječnicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. čir. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Listovi su posebno čudesni tijekom jeseni.

Premda postoje različiti načini cijepljenja. umetanje pupa u napravljani urez i vezanje cijepa. Cijepljenjem prenosimo jedan ili više pupova s matičnog stabla (plemke. navrtanje) smokava Cijepljenje smokava predstavlja vrlo odgovoran zahvat. Okuliranje (cijepljenje na pup . Vezivanje se provodi spiralno odozgo prema dolje. odnosno u mjesecu kolovozu i početkom rujna. gumenim ili polietilenskim vrpcama. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . ing. a što osigurava veliku produktivnost rada dok je sami postotak prijema vrlo visok (i preko 95 %). Razmicanje kore provodi se pažljivo i tek toliko koliko je dovoljno da se u načinjeni procjep umetne pup.okce. u mjesecu svibnju. te cjepljarski vosak za premazivanje rana tj. podesnom lako rastezljivom plastikom i sl. što je posebno važno za terene bez osiguranog zalijevanja u slučajevima pojave suše. Na taj način tijekom cijepljenja smokava ne postoji mogućnost miješanja sorata u voćnom rasadniku. Navedene plemke se s matičnih stabala uzimaju rano ujutro ili predvečer. Samo cijepljenje možemo provoditi na dva načina. s tim da preko samog pupa vezivo nipošto ne smije doći. dok se okuliranje na spavajući pup izvodi koncem ljeta. nožem se s plemke skine okce s pupom i drškom lista (ako je budni pup). Nekada se čišćenje podloga izvodi neposredno pred okuliranje. tj. Potom se tupim dijelom cjepljarskog noža ili dijelom noža koji je predviđen za tu svrhu malo razmakne kora od drveta ulijevo pa udesno. s razmakom veziva oko 0. spojnog mjesta). što znači da kreće tek iduće vegetacije. skinutim s dijela dobro sazrele mladice. pupanje i cijepljenje na rascjep. Cijepljenje se kod smokava uglavnom provodi u cilju promjene postojećeg sortimenta u nasadu. Plemke se pak uzimaju s perifernih. voćarsku pilu i vezivo. Čim je urez napravljen. s tim da se s mladica odmah skine plojka lista. Okuliranje se provodi na pravilno oformljenom i kvalitetno razvijenom izbojku (podlozi) s pupom. Tehnika cijepljenja okuliranjem provodi se u nekoliko faza. nino rotiM. One moraju biti zdrave. dok se peteljka ostavi (najmanje 1/3). Deseti dan po okuliranju provjeravamo uspjeh cijepljenja na spavajući pup kada laganim pokretom dodirnemo dršku lista – ostavljenu peteljku. Navedeni način cijepljenja vrlo je jednostavan. odrvenjele i srednje bujne. stavi se u načinjeni urez ispod kore tako da se gornji kraj okca poravna vodoravno sa zarezanom crtom na podlozi. a nacijepljeni pup tijekom rujna – spavajući pup ostaje u stanju mirovanja sve do proljeća. Cijepljenje smokve u vegetaciji Okuliranje Priprema podloge Tehnika cijepljenja Kora se nožem zarezuje oprezno iz razloga što se ovom operacijom nipošto ne smije ozlijediti samo drvo. što je i pokazatelj uspješnosti cijepljenja na budni pup. Okuliranje se kod smokve može izvoditi i na starijem izbojku (dvogodišnjem ili trogodišnjem). osvijetljenih dijelova krošnje matičnog stabla i to neposredno pred okuliranje.očenjem) predstavlja najznačajniji i najviše primjenjivani način cijepljenja. Pošto pup pravilno postavimo. Pri tomu vezivo treba omotati oko cijele dužine reza vodeći računa da ono nije ni labavo ni suviše jako stegnuto.5-1. Poželjno je prvo uzimati plemke samo jedne sorte koja se nacijepi spomenutim načinom.0 mm. skidanje pupa. za što su potrebni stanovita stručnost i iskustvo. neoštećene. pa time i relativno lako izvediv. sorte) na vegetativnu podlogu ili sjemenjak smokve.22 Cijepljenje (kalemljenje. kalemljenje pupoljkom . ili se pak na pojedinačna stabla divljih smokava cijepe sorte pitome smokve. Dipl. Dakle. Za kvalitetno cijepljenje osim znanja nužno je osigurati i odgovarajući rezni alat i ostali pribor (nož za cijepljenje. koje obuhvaćaju: pravljenje ureza na podlozi. pup treba viriti ispod veziva koje je postavljeno tako da omogućava dobro priljubljivanje pupa uz podlogu. Prilikom pravljenja ureza u obliku slova T prvotno poprijeko zasiječemo koru u dužini od 1 cm a tek nakon toga od sredine toga reza načinimo novi uzdužni rez prema dolje u dužini od 2-3 cm. okce se primilo te je kontrola pokazala uspješnost provedenog okuliranja. Prije provedbe okuliranja potrebno je adekvatno pripremiti podloge koje se 15 dana prije cijepljenja očiste od svih bočnih ogranaka do visine okuliranja. Cijepljenjem na budni pup iste godine će se razviti mladica iz pupa. oštrim reznim alatom na prethodno određenoj visini zarezuje se kora u obliku slova T. plemke. Na budni pup provodi se tijekom kasnog proljeća. To se radi zbog osiguravanja pristupa zraka. Ukoliko drška lista otpadne. Drugim riječima. kod smokve se obično primjenjuje okuliranje. nakon čega se tek uzimaju plemke druge sorte. pritisnemo koru podloge uz pup s obje strane i umetnuti pup vezujemo odgovarajućim likom. što znači da trebamo razlikovati okuliranje na budni pup i okuliranje na spavajući pup.

Ako navedenom rezidbom nastaju veće rane. orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgajati. oni nešto stariji često nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike orahove krošnje i nije neka baš pametna stvar. u hladovini oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. Dakle. To možemo učiniti odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. U Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za jednu trećinu. niste li alergični. uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. trebamo ih premazati zaštitnim voćarskim voskom Nakon pomlađivanja i zelene rezidbe marelica preporuča se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže dušik. sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostorima. Naime. Drugim riječima. Svakako da je to nužno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. dakako. Naime. Međutim. Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana suše.23 Orah razvija veliku krošnju ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA goran JurilJ. Jednom riječju. Režemo i sve ozlijeđene grančice i one s listovima nenormalne boje i veličine. a tlo se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. beru se ljetne sorte voća. A. Osim toga. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovinu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. ing. čini se. ORAH ŠTETAN ILI NE? nino rotiM. Dipl. u Hercegovini se često postavlja pitanje treba li obaviti zelenu rezidbu marelice nakon berbe. Dipl. Krošnju prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću. nesmetano uživajte u njegovoj hladovini! Rezidba se nejčešće provodi u nasadima bresaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi. Na taj način će se krošnja potpuno obnoviti za četiri do pet godina. ipak u krivu. Izuzetak. kao i vlastitom zapažanju. u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogućnost infekcije gljivicama jer su voćke još u aktivnoj vegetaciji. ing. Međutim. Međutim. ovaj put su ti stariji. Osim toga. Radi oblikovanja i održavanja željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. rastu upravno ili prema sredini. čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteričnih ulja. nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju.

Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati plodovi a što je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera. ali. P rofesionalni voćari itekako znaju koliki je značaj prorjeđivanja plodova u nasadima bresaka. na stablima šipaka dolazi do pucanja plodova. ako u Hercegovini. Ako je godina sušna. na srednjim 3-4 a na kratkim 1-2 ploda. Dipl. a plodovi svoj obujam i izdržati pritisak. nikada dovoljno. dok se kora brzo suši. a slabije na mlađim i razvijenim stablima koja su u dobroj kondiciji. Jedino je rješenje ranije branje plodova. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima. Kako odrvenjela kora tada više ne može povećavati svo- K Raspucali plodovi šipka ju rastezljivost. Možemo slobodno reći kako je pucanje plodova šipaka posljedica višemjesečnih jakih ljetnih suša i nedostatne količine vode za natapanje. dobiju znatno krupniji i ljepši plodovi. ing. Prorjeđivanjem se. redovito svake godine. Samo prorjeđivanje se vrši mehanički tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak ručno. Uz to na prerodnim stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda. u pravilu. Raspukli plodovi još ne budu posve zreli te se brzo suše a u njih prodiru i različiti uzročnici bolesti te stoga više nisu ni prikladni za konzumaciju. prorjeđuje se jače. Plodovi se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. plodovi pucaju i rascijepe se. PUCANJE PLODOVA ŠIPKA MlaDen karačić. Osim toga. U razvijenim europskim zemljama se prorjeđivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a što je jedino i moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka. Naime. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . s ukupno većim prinosom po stablu. postavlja se pitanje što je i uzrok toj neželjenoj pojavi. što opet nije adekvatno zbog toga što zrna još ne dobiju odgovarajuću boju. Dipl. dakle. vršcima prstiju. a sok još sadržava veliki postotak kiselina. nakon dugog sušnog razdoblja kada su pale prve kiše. Time se na dugim rodnim grančicama ostavlja 5-6 plodova. U tom razdoblju. plodovi su dobili višak vode i zrna započinju ponovan rast. krupniji su plodovi pod- ložniji pucanju nego sitniji. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedeće godine slabije rode. jako očvrsnu i njihova kora doslovce odrveni. kad plodovi prekinu rast. Potkraj ljeta i na početku jeseni. ukoliko se plodovi ne prorjeđuju. Plodovi obično pucaju na stablima koja zbog nedostatka vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. zbog preobilna uroda ostaju sitni. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na čak 80 posto plodova.24 Prorjeđivanje plodova je obvezno kod breskve PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA iVica Doko. ing. breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova. U pravilu.

Kako suzbijati muhe? Dobra sanitacija je osnova suzbijanja kukaca i čini 75 % cjelokupnog programa suzbijanja. Može se aplicirati rasipanjem granula i premazivanjem mjesta gdje muhe sjedaju. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca. koja je bila jako infestirana kućnom muhom. Žive razmjerno kratko. Nova generacija insekticida na našem tržištu za suzbijanje muha je Muscacid u obliku granula. Najbolje je tijekom sezone muha kombinirati više načina primjene: rezidualne sprejeve za zid. a iz goveđeg svega 2000 muha. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Premazanu površinu potrebno je navlažiti s malo vode zbog bolje učinkovitosti. Neposredno nakon izlaganja muhe su počele padati. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. sprejevi ili aerosoli za zrak. Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha. Jednostrana primjena insekticida rijetko uspješno rješava problem muha. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana.000. može obojiti površine na koje se nanosi. Goveđi preporučljivo premaz nanijeti na kartonske podloške. i razvojni ciklus teče dalje. S obzirom da je dobivena pasta crvene boje. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. U prodaji se nalaze u različitim bojama. Rezidualni učinak je trajao više od 60 dana. tkaninu ili gumene podloške. Spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Preferiraju sve vrste gnoja. pa je Suzbijanje iVica Doko. zatim svinjski i konjski. a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica). plitke niše ili prozore). Da se dobije premaz potrebno je otopiti 50 g preparata u 40 ml mlake vode i dobro promiješati. Granule se rasipaju na ravne površine (pr. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. trake i larvicide. Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. muha zujara (Calliphora erytrocephala). Ima ih više vrsta. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima. muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas). Sadržaj od 400 g preparata otopili smo u 280 ml mlake vode i dobro promiješali. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. trulo voće i ljudski izmet.ing. insekticida i larvicida te različitih klopki koje su se pokazale vrlo učinkovite. To su okviri vrata i prozora. gnoj manje im je zanimljiv. Nakon dvadesetak minuta pastom premazati pomoću kista površine gdje se muhe odmaraju.25 PROBLEMI S MUHAMA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. na tržištu se nalaze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 generacija.Dipl. Premazane podloške potrebno je u stajama izložiti na neko povišeno mjesto izvan dosega životinja. komunalnoj higijeni. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. a najviše svježi kokošji. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. već ih je potrebno suzbijati kad je manja populacija. veterinarstvu i stočarstvu. Pripravci za suzbijanje muha B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . svega dva do četiri tjedna. Od mehaničkih lovki najviše se koriste tzv. Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10. pregradni zidovi boksova u stajama. Danas na tržištu imamo široku paletu sredstava za suzbijanje muha. Osim njih. muha mesara (Sarcophaga carnaria). Doza je 50 gr preparata na 30 m2 površine. svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije). Nakon 30 minuta premazali smo kartonske i gumene podloške s dobivenom pastom i razmjestili ih po čitavoj staji na mjestima gdje muhe najviše sjedaju. Koristi se za suzbijanje muha u javnom zdravstvu. Osim u gnoj. samo treba paziti da ih ne prekrije prašina. gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. Na kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. Mi smo učinak Muscacida insekticida provjeravali u uvjetima prakse na jednoj peradarskoj farmi za proizvodnju konzumnih jaja. a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. na prolaze. što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Nikad se ne smije čekati stvaranje velike populacije muha.

ne podnosi sušu. Uzgaja se od sjetve do iskorištenja 3-5 godina. zadnji prohod obavimo sjetvospremačem. tlo povaljamo ili prijeđemo blanjom i tek onda obavimo sjetvu. suncokret). Stabljika je visine 30-50 cm i razgranata. površinski sloj treba biti potpuno slegnut. a to su Babinska. Rivendel. Količina sjemena za B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Gnojidba Izbor sorte Sjetva Do cvatnje sadrži 27% sirovih proteina . Vrlo je bitno prije sjetve površinu tla dobro izravnati i dovesti tlo u stanje sitno mrvičaste strukture. Dipl.26 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN Sjeme bijele djeteline s. Traži dosta vlage. Do cvatnje sadržava 27 % sirovih proteina. Za sjetvu upotrebljavati certificirano sjeme. Plod je trosjemena mahuna promjera 3 mm. Također. Korijen je vretenast. trebalo bi unijeti vapno u količinama 500-600 kg/ ha (ili više na kiselijim tlima). s tim što predsjetvenom pripremom tlo treba Plodored Obrada tla dobro usitniti i poravnati. raDić. nalazi se pored putova. kako bi se izbjegnule karakteristične bolesti i štetnici koji ju napadaju. promjera 1-2 cm. Kod nas je raširena kao komponenta prirodnih travnjaka. zbog boljeg ukorjenjivanja usjeva te većeg prinosa u prvoj proizvodnoj godini. dobar je regulator erozije tla. slegnutom i strukturnom tlu možemo obaviti kvalitetnu sjetvu. a nakon nje Važnost bijele djeteline (Trifolium repens) 19 %. Kako bismo postignuli takvu kvalitetu tla. ing. Nakon sjetve tlo ponovno povaljati kako bi se uspostavio kontakt sjemena sa tlom. Zatim svakih 10 dana površinu prijeći drljačom ili nekim drugim strojevima kako bismo korove potaknuli pa ih uništili. Uz to. Tolerantna je na gaženje. Kod gnojidbe na tlima s nižom pH od 6. Osnovna obrada i priprema tla ne razlikuje se puno od crvene djeteline. privlačan insektima. Cvijet je sličan crvenoj djetelini. Najčešće se rabi kao komponenta djetelinsko-travnih smjesa za povećanje kakvoće stočne hrane. Regal. Cvat sadržava 20-25 cvjetova. koji se otvaraju od baze prema vrhu. Povećava plodnost tla. ali i dekorativna biljka. 3-4 tjedna prije sjetve. Napomenut ćemo nekoliko sorti bijele djeteline koje se mogu naći na hrvatskom tržištu. List je troperast. Milka s prinosima od 3 do 6 t/ha. Oranje obaviti do dubine od 20 cm. Tlo se pripremi tako da dubinski bude rahlo. plitak i prodire do 50 cm. Najbolji predusjevi za bijelu djetelinu su okopavina (kukuruz. Samo u dobro poravnatom. kada uvjeti tla to dopuštaju. okruglast ili srcolik. povećava sadržaj P2O5 i K2O. Sjetvu je bolje obaviti ujesen. u parkovima. Odlična je kao predusjev za žitarice i okopavine te industrijske biljke i neke vrste povrća. Bijela djetelina na istu površinu ne bi smjela doći najmanje 5 godina. Najbolje uspijeva na područjima s dosta oborina i vlažnijom klimom. dok površinski sloj debljine 2-3 cm treba biti fino pripremljen i slegnut. na šumskim proplancima itd. dok je prema toplini skromna te joj je dovoljna prohladna klima. Bijela djetelina je višegodišnja vrsta mahunarke iz porodice Fabaceae. nakon bijele djeteline ne bi trebalo uzgajati druge leguminoze jer luči spojeve koji im ne odgovaraju. Sije se u rujnu i u proljeće. Biser. s kvržicom Rhizobia triffoli. repa. Najvažnija odlika je što ne izaziva nadimanje kod preživača. a ispaša joj pogoduje jer potencira razvoj i razmnožavanje.

pravodobna sjetva . a sjeme se sije na dubinu od 0. Kosidbu obavljati na visinu 6-8 cm. a napose pri sjetvi kako ne bismo oštetili mladi klijanac i mladu biljčicu. Za kasniju gnojidbu i prehranu rabiti zdravu gnojnicu (prozračenu) ili kompost. Količina brašna iznosi 6-7 t/ha.za borbu protiv glodavaca koristiti uređaj koji se postavi u tlo. Prinosi sijena kod bijele djeteline kreću se od 10 do 15 t/ha. te taj otkos možemo rabiti za pripremu sjenaže. Kosidbu bijele djeteline treba obaviti kada je usjev visine 30-35 cm.postaviti nekoliko stupova visine 4-5 metara. pravodobna sjetva.5 cm nakon čega tlo treba povaljati. pravilna gnojidba (kompostirani stajnjak. . - Regulacija korova . i zatim ju na tu parcelu ne vraćati najmanje 5 godina radi uklanjanja štetnika). kvalitetno. zdrava gnojnica). Neposredne mjere: . a taj uređaj širi određeni zvuk i tjera glodavce.pravilan plodored (najbolje ju je na jednoj parceli rabiti 3-4 godine.27 Kosi se kada kada je visoka 30-40 cm sjetvu iznosi 6-9 kg/ha.drljanje mladog usjeva perastim drljačama. ali obratiti pozornost na to da nije mokra kako bi se izbjegnulo nadimanja. dok djetelina ne zatvori sklop. Djetelište možemo koristiti za ispašu stoke. Samo jedan otkos u godini ostaviti da se biljke osjemene.kosidbom usjeva. Korovi su obično problem u prvoj proizvodnoj godini. Zaštita usjeva . prirodni neprijatelji glodavaca. . . optimalan sklop. Ovakvom kosidbom ubrzat ćemo sušenje i bolje očuvati list u kojem se i nalaze hranjive tvari. čisto sjeme. Kosidba Koristi se kao i dekorativna biljka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . a u idućim godinama možemo očekivati 4-6 otkosa. Nikada ne svježi stajnjak. Ispašu obavljati kada je usjev visine 15 cm (pregon). Posljednji otkos obaviti 3 tjedna prije mraza. pa zbog toga prvu kosidbu nakon sjetve moramo obaviti kad su biljke visine 30 cm (prvi otkos obično se ne rabi za hranidbu stoke.izbor otporne sorte za određeni areal uzgoja. . U idućim godinama dobro bi bilo u proljeće jednom usjev proći drljačama. kako bi na njih mogli sletjeti sokolovi.gnojidba-obvezno rabiti zreo stajnjak ili kompost. već je cilj uklanjanje korova). . Bijela djetelina u prvoj proizvodnoj godini dat će 2 otkosa. Posredne mjere: dopunska obrada prije sjetve.

Neadekvatnim održavanjem nastambi za životinje. Javljaju se uglavnom sezonski u proljeće. Kontaktom sa životinjom na kojoj su prisutni krpelji. uši (Linognatus setosus) i krpelji (porodica Ixodide) koji spadaju u grinje a ne u kukce. Dr. ostavljajući otvorenu ranu nakon otpuštanja. kao što su: virusi. izazivaju anemična stanja te prijenos različitih mikroorganizama. 4. lokalno i na središnji živčani sustav. visoka trava). rano ljeto ili jesen. najugroženije su vrste posebice zato što su idealan izvor hrane (krv) za opstanak i razmnožavanje buha. Razvojni ciklus traje od 21-28 dana. nadamo se. 5. A u slučaju narušavanja zdravlja vašeg kućnog ljubimca savjetujte se s nadležnim veterinarom. Hrane se životinjskom krvlju i mogu se uvećati i do 10 puta u odnosu na svoju normalnu veličinu. Krpelji-premda ih ima veliki broj vrsta. krila su zakržljala. Psi i mačke. na tim izletima u prirodu vrlo često dođe do naseljavanja različitih nametnika na naše kućne ljubimce. Buše kožu na mjestu gdje sišu krv. Odrasla ženka hrani se tijekom 8-12 dana. Babesia uzrokuju otapanje krvnih stanica i slabokrvnost. za kućne ljubimce značajni su samo oni iz rodova Rhypicephalus. Kako prepoznati da su ektoparaziti prisutni na ljubimcima? žemo ukloniti četkanjem. Upravo ono što najviše trebaju. Iz jajašaca se izlegu ličinke koje prelaze u kukuljicu te iz nje se preobrazi u odrasli stadij. gdje svoju masu poveća i do 10 puta. njenim produktima i na pristupačnim sluznicama kućnih ljubimaca. premda su simptomi i visoka temperatura te krvavo mokrenje. s tri para nogu dok je na glavi usni aparat za sisanje krvi. buhe nalaze u svakom kutku naših domova. Sišu krv.EKTOPARAZITOZE problem kućnih ljubimaca Zoran BošnJak. ako je prisutan babesia. Stoga u ovom članku dajemo nekoliko pitanja i odgovora vezanih uz ovu problematiku. 28 Proljeće i rano ljeto doba su godine. Mehanički ih moB R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako ih učinkovito ukloniti s ljubimaca? . dok raspon traje od 12 dana do 50 tjedana ovisno o vanjskim činiteljima. bakterije. Koji su najčešći ektoparaziti koji obitavaju na našim prostorima a ugrožavaju kućne ljubimce? Najčešći ektoparaziti su: buhe (porodica Pulicide) koje spadaju u kukce i ne pojavljuju se sezonski već tijekom cijele godine. protozoe. Tijelo buhe je postrance spljošteno s kratkim dlačicama. Iz jaja za dva tjedna izlazi ličinka koja se penje na grmlje i traži novu žrtvu. Buhe su jako proždrljive te ima podataka kako mogu posisati krvi u količini većoj od 15 puta svoje mase. koji ako ih na vrijeme ne otklonimo mogu značajnije ugroziti zdravstveno stanje naših ljubimaca. pomoći našim čitateljima u rješavanju njihovih nedaća s ektoparazitima na njihovim ljubimcima. toplinu i vlagu. Nakon parenja i posljednjeg obroka ženka se otpušta. 2. i to protozoe iz roda Babesia koja izaziva babeziozu. valjanje životinja i sl. primijetit ćemo da je životinja tužna. Mogu preživjeti i do dvije godine bez ikakvog hranjenja (ako ne nađu domaćina). impregnirane ogrlice s odgovarajućim sredstvom te različitim pripravcima koji se utrljaju ili nakapaju na kožu. kao domaćini. Krpelj Kako se najčešće nasele na ljubimce? Ovisno o prisutnosti pojedinog ektoparazita na ljubimcima bit će i različiti simptomi pa tako kod prisutnosti buha primijetit ćemo češanje. Prolaskom kroz područja gdje su prisutni krpelji (šikara. grickanje dlake. Mužjaci krpelja nakon nekoliko parenja pak ugibaju. Pripravci za suzbijanje krpelja i drugih parazita 1. Nakon prvog obroka krvi ličinka prelazi u nimfu. Buhe kod pasa i mačaka (njihova slina) izazivaju alergijske dermatitise (kožne upale). Kad se nastane na domaćinu. grmlje ili pukotine u zidovima. šipražje. Buhe-prilagodile su se novim uvjetima preživljavanja. Ženka tijekom života položi do 2000 jajašaca. posebnim pincetama te njihovim omamljivanjem maslinovim uljem. Kako ugrožavaju E k to p a ra z i te možemo uklanjati s ljubimica mehanički ili uz uporabu različitih farmakoloških pripravaka. Prenose različite uzročnike pojedinih bolesti. Vet. 3. grmlje. Produktima slinskih žlijezda djeluju toksično. Od farmakoloških pripravaka mogu se koristiti Friskies insekticidni sprejevi. Krpelji uglavnom nastanjuju visoku travu. Kod krpelja. zdravstveno stanje ljubimaca? Što su ektoparaziti? 1. 2. Od buha najinteresantnije su pasja (Ctenocephalides canis) i mačja buha (Ctenocephalides felis). pada na tlo gdje na skrovitom mjestu polaže jaja. neće uzimati hranu. otpušta se i traži novog domaćina. Ektoparaziti su nametnici koji obitavaju na koži. kada svakodnevno s kućnim ljubimcima odlazimo u prirodu. koji traži pogodnog domaćina na kojeg će se naseliti. Nisu stalni ektoparaziti pa tijekom svog razvoja koriste dva ili tri domaćina. MeD. Dermacentor i Ixodes. Ali. Životni ciklus im traje od nekoliko mjeseci do dvije godine. 3. ženke se pare i polažu jaja. koji će.

sjemenarna.com www.com .NARUKVICA PROTIV KOMARACA e-mail: info@sjemenarna.

a po proizvodnji s 39.72 m na godišnjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester. Proizvodnja kukuruza u svijetu Kukuruz se ubraja u najznačajnije gajene biljne vrste u svijetu. . Mađarskoj i Ukrajini. koji pripada roducapsicum. U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina. Njihovo nevidljivo carstvo nalazi se ispod površine zemlje a sastoji se od iznimno dugačkih podzemnih kanala. Njihovi listovi mogu doseći dužinu od 20 m s peteljkom dužine još 4 m. Francuskoj. I zaista malo koji živi stvor toliko radi kao mrav kojeg odlikuje i prilično socijalno ponašanje. Ove vrijedne životinje iznimno dobro komuniciraju i žive u velikim zajednicama-kolonijama koje broje i preko osam milijuna stanovnika. rujna 1993. preskočio je 3.0 kg. preneseno u ljudske okvire. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Smokva Porijeklom je iz Male Azije. Pas koji je najviše skočio Pas tragač Stag.5 %. Zanimljivo je da su znanstvenici izračunali da mravi u gradnji svoga carstva iskopaju i premjeste preko 39 tona zemlje. Kini.. Najveći listovi Vrijedan kao mrav Svima nam je dobro poznato značenje ove poslovice.30 Potrošnja krumpira u svijetu Prema podacima FAO u 1991. naj …. Istočna Europa oko 80. Srbiji.3 kg. Naj. Najveće površine pod kukuruzom u Europi su u: Rumuniji. Azija 11. odgovara poslu izgradnje Kineskog zida.-1992.7 kg. Samo jedan gram osušenog začina dovoljno je jak da začini čak 577 kg blagog umaka.). naj. 27. Pas. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće.3 kg krumpira. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu. star 18 mjeseci. a razvila ga je kompanija GNS Spices iz Walnuta u američkoj saveznoj državi California. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20. Stari Grci su 60 godina prije Krista poznavali čak 20 sorata. Po površini kukuruz zauzima treće. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. Najveći listovi neke biljke su oni palme rafija (Raffia farinifera) s otočja Mascarene koje se nalazi u Indijskom oceanu te amazonske bambusove palme (Raffia taedigera) koja raste u Južnoj Americi i Africi. Afrika 8. a po ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u svijetu (FAO.Najveće količine kukuruza proizvode se u SAD. Francuskoj i Argentini. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojim penjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca.4 kg. Brazilu. Meksiku.6 kg. što. čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall. godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79.5 kg prerađevina krumpira po stanovniku.4 %. smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi. 1998. Iako se smatra voćem. SAD oko 58. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najljući začin Vjeruje se da je najljući od svih začina crveni Red Savina Habanero. Latinska Amerika 20. Zanimljivo je da mravi znaju voditi i prilično nemilosrdne ratove u kojima zarobljenike ne ubijaju već ih koriste kao robove namijenjene isključivo za rad.

.

com . povrća. vinove loze.sjemenarna.com www. cvijeća i ukrasnog bilja putem sistema navodnjavanja ili folijarno (preko lista).CERBERO vodotopiva gnojiva Cerbero vodotopiva gnojiva koriste za gnojidbu voćaka. NPK 20-20-20 NPK 13-40-13 NPK 13-0-46 e-mail: info@sjemenarna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful