Green Garden • broj 62 • svibanj / lipanj 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Ljetne penjačice Kurkuma – jak i aromatičan začin Cijepljenje smokava Aronija – nova voćna vrsta u Hercegovini Ektoparazitoze kod kućnih ljubimaca

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, povrćarstva, cvjećarstva, ratarstva, stočarstva i zaštite bilja. Kao što je to postalo već uobičajeno na našim stranicama, veliku pozornost privlače članci iz oblasti voćarstva. Stoga i u ovom broju donosimo niz priloga, od kojih izdvajamo uvijek aktualni o cijepljenju (kalemljenju, navrtanju) smokava. Pošto uz smokvu spada u najstarije suptropske kulture, donosimo i prilog o pucanju plodova šipka ali i o prorjeđivanju plodova bresaka. Je li orah štetan ili ne i da li je ljeto pravo vrijeme za provedbu zelene rezidbe voćaka, doznat ćete samo ukoliko pozorno pročitate članke iz oblasti voćarstva. I na koncu, na zahtjev naših vjernih čitatelja, ponovno donosimo prilog o aroniji, voćki koja laganim ali sigurnim korakom, osvaja Hercegovinu. Dolaskom toplijih dana intenziviraju se radovi na ukrašavanju okućnica. Na koji način se zaštititi od velikih vrućina te kako se zakloniti od neželjenih pogleda, doznat ćete iz priloga našeg stručnog savjetnika iz ove oblasti-agronoma Josipa Brkljače. Naime, danas na tržištu u spomenutu svrhu možete nabaviti različite vrste penjačica kojima treba osigurati adekvatan potporanj. A upravo iz stranica posvećenih cvjećarstvu možete doznati koje su prednosti pojedinih penjačica te zašto bambus kolci predstavljaju idealan potporanj u svakom vrtu. Povrh toga ne propustite pročitati prilog o raskošnoj ljepotici gloksiniji ali i doznati zašto je upravo karanfil idealna cvjetna vrsta za izložbe. Iz oblasti povrćarstva, pored kalendara sjetve, donosimo članak o pastrnjaku i celeru bjelašu, premda još možete doznati na koji način se određuje vrijeme vađenja krumpira. Ništa manje nije zanimljiv ni prilog o nagrtanju povrća, te o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži. A kako se obraniti od uvijek napasnih puževa i sveprisutnih muha, možete doznati jedino ukoliko detaljno pročitate naše poljoprivredno glasilo. Preporučamo još prilog o proizvodnji bijele djeteline na ekološki način, iskorištavanju gnojiva životinjskog podrijetla kao i značaju vitamina u hranidbi kunića. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
GLOKSINIJA 4 LJETNE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR 5 KARANFIL ZA IZLOŽBE 6 LJETO U VRTU 7 POVRTNJAK POČETKOM LJETA 8 PASTRNJAK - OBILJE MINERALA 9 ISKORIŠTAVANJE GNOJIVA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA 10 CELER BJELAŠ ::: NAGRTANJE POVRĆA 12 ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA 13 PUŽEVI SVE VEĆA OPASNOST U POVRTNJACIMA 14 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI 15 STUDIJSKO PUTOVANJE U ALMEIRU (ŠPANJOLSKA) 16 KURKUMA 18 BAMBUS KOLCI 19 PITANJA I ODGOVORI 20 ARONIJA OSVAJA HERCEGOVINU 21 CIJEPLJENJE SMOKAVA 22 ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA ::: ORAH DA ILI NE 23 PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA 24 PUCANJE PLODOVA ŠIPKA 24 PROBLEMI S MUHAMA 25 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN 26 EKTOPARAZITOZE 28 NARUKVICA PROTIV KOMARACA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9

B. Dobro je da biljku stavimo u tanjur s vodom na preokrenutom podlošku. Odgovara joj umjerena i jednolična temperatura: u rano proljeće 21ºC za poticanje rasta. koje kod nas najčešće nazivaju gloksinije. a velikocvjetne vrtlarske forme nastale su križanjem kroz 150 godina uzgoja u Europi. ing. postupno prestanite sa zalijevanjem i dodavanjem gnojiva. ružičaste. Ako se kod gloksinije ne pojave pupovi. ovalni. Gomolji mogu trajati godinama. a svjetlost joj je prijeko potrebna da se mogu stvarati i rascvjetati cvjetni pupovi. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . ljeti. a optimalni životni vijek 2 do 3 godine. Listovi veliki. Nakon što ocvate. plave. odrežite ocvale cvjetove i nastavite sa zalijevanjem i prihranom. a listovi su se već razvili. Sadi se tako da vrh gomolja bude u razini supstrata. rastu u parovima. već krajem ožujka gomolj gloksinije sadimo u svježu zemlju obogaćenu tresetom (supstrat). Gloksinija je dobila ime po francuskom liječniku i botaničaru P. od 15 do 21ºC. Na svijetlom i toplom mjestu (20 – 22ºC). Biljka potječe iz Brazila. ali zemlja nikada ne smije biti natopljena (vlažno. Raskošno obojeni baršunasti cvjetovi pojavljuju se u svim nijansama crvene. nakon čega gube snagu i daju slabije biljke. Gloksinija je gomoljasta biljka čiji nadzemni dio potkraj ljeta odumire. biljka će se brzo razviti. treba otkinuti jedan list i pupovi će nakon toga izbiti. Postoje pravila u uzgoju gloksinije kojih se moramo držati. na kojem će prezimiti. a tijekom cvatnje potrebno je više kalija. te bijele. Lonac s gomoljem valja premjestiti na svježije mjesto (oko 10ºC). prekriveni dlačicama. u vrijeme cvatnje. Zalijeva se redovito. Gloxinu. Čim listovi počnu žutjeti. jedan nasuprot drugog. Avantura zvana «gloksinija» može početi u proljeće. nikako mokro). uz redovito zalijevanje i prihranu. kasnije je svrstana u rod Sinninga u čast glavnom vrtlaru sveučilišta u Bonnu Wilhelmu Sinningu.4 GLOKSINIJA raskoš cvjetova Josip BrklJača. a tijekom zimskog mirovanja gomolja oko 10ºC. Iznad baršunastih listova izrastaju zvonoliki cvjetovi veličine do deset centimetara. Ne smije biti izložena direktnom suncu. da joj tako osiguramo vlažan zrak. često s bijelim rubom ili s točkicama po latica. na kratkim peteljkama koje se uzdižu iz gomolja. ljubičaste. Tijekom sezone rasta prihranjivanje tekućim mineralnim gnojivom s većim sadržajem dušika. koji se bavio njenim križanjem i selekcijom. Raskoš boja cvijeta kod gloksinije Uvjeti uzgoja Od kasnog proljeća do sredine ljeta cvjetaju siningije (Sinningia hybridii).

Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. sin. crveno-narančaste boje. na toplom i zaštićenom mjestu. Cvjeta cijelo ljeto. sin. Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. Trakelospermum jasminoliki (Trachelospermum jasminoides. pa sve do u jesen. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara. balkonske ograde i sl. zaštićen položaj. sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Nikako nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore. ali i kao lončanica. LJETNJE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR Tekoma (Campsis radicans. S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole. ali također i na balkonima i terasama. potrebno joj je duboko. posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. gotovo minimalnom dijelu tla. Ovo je poluotporna vazdazelena penjačica. Voli sunčan položaj.5 Josip BrklJača. kod nas cvjeta tijekom cijelog ljeta. sjenica. lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Vrijeme cvatnje je ljeto. Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). Pogodna je i za bonsai. da bi cvala. Dobro raste na sunčanom. Rhyncospermum jasminoides) je poluotporna vazdazelena grmolika penjačica. zaštićenom položaju. Neobični cvjetovi tekome B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . ograde i zidove. većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. sjenica i drugih vrtnih konstrukcija. a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije. podrijetlom iz Kine. podrijetlom iz Kine. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. Ukoliko je potrebno. te uz debla stabala. Glicinija cvate u kasno proljeće Bijeli mirisni cvjetovi jasmina Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica. Često se koristi za rast uz pergole i zidove. podrijetlom iz Azije. Ali. Gusto prekriva po- vršine. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. ali podnosi i blagu sjenu. ing. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. obrezuje se u proljeće. Koristi se za prekrivanje zidova. Inače. Uspješno raste u dobro dreniranim ilovastim tlima. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje. pergola. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Sporijeg je rasta s bijelim vrlo mirisnim cvjetovima u cvatovima. Obrezuje se u proljeće. koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. te po potrebi ponovno u zimu. ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta. plodno tlo i sunčan. što je inače slučaj na tlima uz kuću.

Prihrana se obavlja jedanput u dva tjedna. Čaške se omotaju da se ne bi počele razvijati. Cvijet s čaškom koja je raspuknuta ili na kojoj je ostavljen ovitak bit će diskvalificiran. što će produžiti cvatnju. Potkraj ljeta biljka se zalijeva gnojivima koja sadrže više kalija. Dipl. Uvjeti uzgoja Uzimanje reznica Karanfili su se stoljećima uzgajali kao izložbeni primjerci. Cvjetovi za izložbu odabiru se s biljaka koje su obilno zalijevane ujutro ili kasno navečer i to po mogućnosti 48 sati prije izlaganja.5 i 8. Ostavlja se samo vršni pupoljak. Reznice bi se trebale ukorijeniti za dva do tri tjedna. Karanfil ima privlačne. Karanfile obnavljajuće cvatnje treba uzgajati u stakleniku i oni će cvasti na temperaturi od 10 do 12oC. Cvjetovi karanfila mogu biti jednobojni. Tako pripremljene posude s reznicama prekriju se plastičnom folijom. Ta se druga boja obično nalazi na unutrašnjem rubu latice te u središtu cvijeta. ing. Tijekom zime treba uklanjati sve uvele listove i ocvale cvjetove. Nakon ukorjenjavanja svaka biljčica se presadi u posudicu koja je prethodno napunjena standardnim kompostom. da bi se potaknuo rast postranih izbojaka. potrebno im je ukloniti vrhove tjedan ili dva nakon sadnje. Reznica za ožiljavanje treba imati 4-5 pari listova. Ako se uzgajaju ožiljene reznice. Karanfil za gredicu najviše voli sunčano otvoreno mjesto i dreniranu zemlju kojoj je pH vrijednost između 6. Kada se pupovi karanfila počinju oblikovati i otkrivati svoju boju treba početi prihranjivati biljke ujednačenim tekućim gnojivom svakih deset dana. Mjesec dana nakon presađivanja ponov- 6 Karanfili obnavljajuće cvatnje no se zaustavlja rast postranih izbojaka. Karanfile iz ove skupine najbolje je nabavljati tijekom proljeća ili u rano ljeto kao ukorijenjene reznice ili kao biljke uzgojene u posudama. Stabljika se očisti sasvim iznad čvora te se ostave do «grla» u vodu na hladnom i tamnom mjestu gdje nema propuha sve do trenutka izlaganja. mirisne cvjetove i sivozelene vazdazelene listove. a tijekom ljeta jedanput tjedno. treba ih početi odstranjivati i to postupno tijekom nekoliko dana. Svi karanfili poznati su kao dugotrajno rezano cvijeće. Uspješan izložak pokazuje sve značajke svoje klase u punom sjaju.KARANFIL ZA IZLOŽBE Dragana VukoVić. Tako pripremljene reznice stavljaju se u pijesak ili mješavinu komposta za reznice i pijeska. Reznice se uzimaju tijekom ljeta sa zdrave biljke. tekućim gnojivima kod kojih je omjer hranjiva podjednak. zatim u dvije boje ili obrubljeni kontrastnom bojom. Biljke se zalijevaju po potebi najčešće ujutro. Čim pupovi karanfila postanu dovoljno veliki. Cvjetovi za izložbe Cvjetovi karanfila različitih boja B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 .

a ostale izboje prikratiti na dvije trećine dužine. Grmove koji su završili cvatnju također je potrebno orezati. posebno ligustrum. kao i redovito okopavanje i uklanjanje korova. Veoma bitno je i pregledavanje biljaka zbog štetnika i bolesti. ing. već je bitno postupno davati vodu. Pravilnim orezivanjem sprječava se nakupljanje starih grana s prorijeđenim listovima Zalijevanje Zaštita gredica cvijeća od bolesti i štetnika i pokojim cvijetom. nego da se samo natapa tlo oko njih. da ne postanu neuredne i da se pri dnu živice ne prestanu stvarati novi izboji i listovi. Također. O zaštiti od korova treba voditi računa još od same sadnje biljaka. japanska dunja. redovito morate provoditi njegovu košnju. Živice. kerija. slama. Potrebno ih je redovito zalijevati i bar jednom tjedno prihranjivati. Sloj malča trebao bi nakon slijeganja biti debeo najmanje 8-10 cm. ali zahtijevaju i puno pažnje. Sve biljke tijekom ljeta trebaju dosta vode. tlo između biljaka potrebno je malčirati. Ukoliko u vrtu imate travnjak. Najbolje je zalijevati navečer ili rano ujutro dok se zemlja još nije ugrijala. travnjak morate i redovito svakog tjedna prihranjivati i svakodnevno zalijevati. kora drveta i sl. forzicija. Tijekom ljeta izrast će novi izboji koji će cvjetati idućeg proljeća. nego gumenim crijevom. Nekoliko najstarijih grana treba ukloniti. Osim što se ovim postupkom sprječava rast korova. a nakon košnje na travnjaku ostaju žuti dijelovi koji će ozeljenjeti tek za nekoliko dana. jer će se teško kositi. Pri zalijevanju treba voditi računa da ne natopimo cvjetnu gredicu odjednom. čuva se i vlaga u tlu. da bi se na vrijeme moglo reagirati dok štete nisu znatne. Kada bismo ove grmove orezivali zimi ili početkom proljeća. redovito orezujte. Da bismo spriječili rast korova. Tanke i slabe grane orezuju se jače kako bi snažnije potjerale. Zbog toga se ne preporučuje zalijevanje rasprskivačem. kosidbu u ovom periodu treba provoditi svaka 2-3 dana. Zaštita od štetočinja Redovita košnja travnjaka Ocvale cvjetove sezonskog cvijeća potebno je skidati B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . suručica i dr.7 LJETO U VRTU Period sunčanog i stabilnog vremena s dosta visokim temperaturama nepovoljno djeluje na većinu gajenih biljaka. pajasmin. Ne dopustite Skidanje ocvalih cvjetova Kosidba travnjaka da trava preraste. zasuti organskim materijalom kao što je kompost. Previše vode odjednom narušava strukturu tla i slijeva se s njezine površine prije nego što uopće dođe do korijena. Pri zalijevanju treba voditi računa da se ne prska po cvjetovima i listovima biljke. Za zalijevanje travnjaka najbolje je koristiti rasprskivače i zalijevanje obaviti u kasnijim večernjim ili u ranim jutarnjim satima. pa je navodnjavanje najčešće mjera koju provodimo u vrtovima tijekom ljetnih mjeseci Josip BrklJača. U prosjeku. piljevina. dojcija. tj. To su uglavnom ukrasni grmovi proljetne i rane ljetne cvatnje koje je potrebno orezati odmah nakon što ocvatu. Ovoj skupini grmova spadaju: jorgovan. vajgela. Veoma važna mjera u njezi cvjetnjaka je i skidanje ocvalih cvjetova kako bi biljka mogla nastaviti s daljnjom cvatnjom. Početak ljeta je period kada su cvijetnjaci u punoj cvatnji. uništili bismo cvjetne zametke za iduću godinu. Snažni i veliki grmovi se samo lagano prorjeđuju i oblikuju.

06. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.06.06. blitve s crvenom stabljikom i sl. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. A iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem. 20.-20. navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama.-30.06. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva. 01. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. Dipl.-21. 01. ing. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. ranije plodonosi za 20-tak dana.-30. Međutim. Ali. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu.-30. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće. 01. 01. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća.06.-15.05. 10.06. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine. Premda se radi o sporadičnom uzgoju.POVRTNJAK POČETKOM LJETA MlaDen karačić.06.06.-15.06-20. ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve. odnosno.06.06. 20.06.-10.06. jer vrijeme se ipak promijenilo… Gredica s mrkvom Posebno pakiranje sjemena cikle Posebno pakiranje sjemena mrkve i peršina Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.06.06. žutih rotkvica. praćene duljim sušnim razdobljem.06.06. 01.-30. ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje.06.-22.06.-30.06. 15. 01. što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. V na je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana. sadnje povrća.06. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama.06.05.05. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 .06. 01.06.06. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća. 01. Posljednjih godi- 8 Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika. Ukoliko u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla.-15. 01. Dakle. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.-15.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA KOLIČINA SJEMENA(g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01. cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose.06. Naime. 20.06-30.05. Zato u poljocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge.-30.06. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. 01.

njegov sladak zadebljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. Od toga. a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj. Uvjeti uzgoja Pastrnjak 15 stupnjeva C. pa se pri kupnji kesica povrća često zna zamijeniti s peršinom. Može se konzumirati i sam. A da bi dobili dobar kvalitet proizvoda. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Pošto ima nešto slabiju klijavost. na lakšim pjeskovitim tlima pastrnjak redovito ostvaruje niske prinose. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. deformiraju i iznimno teško vade. Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine. Naime. Tako. prvo ga treba uzgojiti! . A na prvi pogled dosta je sličan peršinu korjenašu. Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ograničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Slično mrkvi. Vjerujte. u pravilu. Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage. Pastrnjak je kultura koju nije teško uzgojiti. premda nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija. dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. Ali. Dolaskom jeseni. Ali. polovicu čini kalij. Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6. to ne znači da on nema svoje vrijednosti. ne znajući. Stoga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava. na težim tipovima tala treba uzgajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račvaju. dakako. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu. i pastrnjak je biljka umjerene klime.5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ručni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemljišta). kao i ostalo povrće. Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma. Navedeno Način proizvodnje se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. odnosno kuhan. posijali pastrnjak. Dipl. proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije. bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno. S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova. treba ga sijati gušće. Osim toga. praksa je pokazala da se uvrštavanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka. protiv nadimanja i groznice.9 Došli ste doma i. zbog svoje otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. sumpora i željeza. a može izdržati niske temperature od čak minus B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 PASTRNJAK obilje minerala Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno. što znači da nema osobitih zahtjeva prema toplini. a sve kako bi se korijen mogao nesmetano razvijati. što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. plijevi i redovito zalijeva. premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. riječ je o vrijednoj namirnici. S druge strane. niste nimalo pogriješili jer radi se o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba. Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća. Međutim. čim lišće odumre. Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Dragana VukoVić. ing. usjev se nekoliko puta okopava.

erozijom. Većina je hranjiva u gnojnici u lako topljivom i biljci brzo pristupačnom obliku. S obzirom na vezanje amonijaka. Osim toga. Od gnojiva organskog podrijetla. odnosno već u štali. Sadrži najmanje fosfora. Prema tome. Ovisno o načinu spremanja (sabijanje ili nesabijanje). a fosfora ima vrlo malo. Stoga je gnojidba neizostavna agrotehnička mjera u poljoprivrednoj proizvodnji. kako bi se razgradnja hranjiva odvijala polako. ne smije se B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Tekući gnoj (gnojnica) Polutekući gnoj (gnojovka) . Dodavanjem superfosfata gnoj sporije dozrijeva. a zimi 3-4 mjeseca. Stajnjak se svakodnevno ili nakon završenog turnusa iznosi mehanički ili pomoću mehanizacije te sprema na odgovarajuću podlogu. Mineralna gnojiva su uglavnom topiva i hraniva se oslobađaju odmah nakon primjene. Pri ovom načinu držanja stelja upija tekuće životinjske ekskremente i zajedno s izmetom koji je bogat mikroorganizmima i dušičnim spojevima potiče njezinu razgradnju i stvaranje topline. U staji se dodaje oko 0. Predstavlja vrlo važno gnojivo. Do gubitka hraniva iz tla dolazi uslijed iznošenja hraniva prinosom kultura. kukuruzovine.Iskorištavanje gnojiva životinjskog podrijetla Uzgoj poljoprivrednih kultura uzrokuje osiromašenje i iscrpljenje tla hranivima i organskom tvari. Dakle. U nesabijenom stajnjaku prisutan je kisik. što znači da prilikom slaganja na hrpu istiskujemo zrak. Zreli stajnjak je poluhumificirana masa. piljevine. pa je vrenje burnije i gubitci dušika su veći. je smjesa izmeta. je smjesa fecesa. urina i određenih količina vode. jer trećina i više dušika i kalija koje životinje izluče iz svog organizma nalaze se upravo u mokraći. jer dušik koji se u njemu nalazi najjače i najočitije djeluje na biljke. ishlapljivanjem i dr. pa se taj manjak mora nadomještati dobivanjem fosfornog mineralnog gnojiva. gdje se koristi za gnojidbu ratarskih kultura. Ona se sakuplja u kanalima ispod rešetkastog poda i sistemom otjecanja ili mehaničkog ispumpavanja prebacuje u bazene gdje se obrađuje (aeracija) radi sprječavanja razvoja anaerobnih procesa i neugodnih mirisa te uništavanja mikroorganizama i gubitka dušika koji se iz amonijačnog prevodi u organski oblik. ŽelJko paVičić Gnojidba tla može se obavljati gnojivima mineralnog i organskog podrijetla. pa se i tako smanjuju gubitci dušika. Računa se da za sazrijevanje stajnjaka u ljetno doba treba 2-3 mjeseca. koja zagrijava životinje (držanje Kruti gnoj ili stajnjak životinja na dubokoj stelji). Na gnojištu se dodaje na 1 t stajnjaka oko 20-25 kg superfosfata. Organska gnojiva se sporije razgrađuju. dodatkom fosfornih gnojiva veže se dio dušičnih spojeva (amonijaka) u stajnjaku. Fosforno mineralno gnojivo može se dodavati u staji ili na gnojištu. gnojnica je dušično-kalijsko gnojivo. poboljšanje kvalitete proizvoda i podizanje nivoa plodnosti tla na optimalnu razinu. potrebno je godinu dana. Međutim. ispiranjem pod utjecajem oborina naročito dušika. Temeljna razlika između mineralnog i organskog gnojiva je brzina kojom se oslobađaju hraniva. treseta ili suhog lišća. Hraniva maksimalno sačuvamo ako gnoj sabijamo. Nakon obrade i fermentacije od tri do četiri mjeseca prevozi se cisternama na poljoprivredne površine. Smatra se pretežito dušičnim gnojivom. a nastaje držanjem životinja na punom podu koji je pokriven slojem slame. a da bi se dobio posve humificiran gnoj. vezanjem hraniva u nepristupačne oblike za biljke. Da bi se hraniva u gnojovki bolje izbalansirala. pa je i usvajanje hraniva tijekom godine sporije. a njezin cilj je postizanje visokih i stabilnih prinosa. sc. različiti su gubici hranjiva. uputno je fosforno gnojivo dodavati odmah u staji nego na gnojištu. je u najvećoj mjeri zapravo urin koji potječe od krutih dijelova gnoja za vrijeme njegova skladištenja. a ovisno o tipu staje i načinu njihova dobivanja dijelimo ih na kruti. Gnojovka sadrži uglavnom dušik i kalij. fiksacijom.7 kg superfosfata dnevno po jednom odraslom grlu. često joj se dodaje fosfor u obliku mineralnih gnojiva. gnojnica ponekad sadrži manje količine vode koja potječe od pranja staje. Voda može potjecati od pranja objekta ili curenjem pojilica i prema njenom sadržaju razlikujemo gušću ili rjeđu gnojovku. polutekući i tekući gnoj. a nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu. mokraće i stelje. ali se na 100 t stajnjaka dobiva oko 30 kg dušika više. 10 Kruti stajski gnoj Gnojovka nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu Dr.

Ovčji gnoj ima povoljna fizikalna svojstva. pa je osobito prikladan za hladna i teška tla. veličina. količini stelje.. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta. te ga . gnoj se zaorava pliće zbog opasnosti od ispiranja hraniva. vrsti staje. Značajke gnoja životinjskog podrijetla ovise o količini ekskremenata životinje (vrsta. Goveđi gnoj ima mnogo vode i teško se zagrijava. teško se mineralizira i male je mikrobiološke aktivnosti. pa se preporuča prije svega za lagana tla. Tako se smanji sadržaj kalcija u krmi. dodanoj vodi te starosti i stanju gnoja u trenutku analize. Dubina zaoravanja krutog gnoja ovisi o nekoliko čimbenika: količini gnoja. iako svaki gram sadrži milijune bakterija. fermentira i cisternama prevozi na polja. kako bi se postigla ravnoteža između trenutačne opskrbljenosti hranivima i dugotrajne plodnosti tla. Općenito se može reći da je u humidnim klimatima povoljnije gnoj zaorati u proljeće. 40-50 t/ha i više vrlo jaka. 20 do 30 t/ha osrednja. pa je zato i vredniji. Osim toga poznato je da gnojiva utječu na izgradnju humusa.. Na taj način se potiče brži rast biljaka u proljeće. početkom vegetacije.. Nakon polijevanja tala gnojavkom ili gnojnicom površinu treba pobranati ili vrlo plitko izorati. je naročito dobra za gnojidbu žitnih strništa (balansira omjer ugljika i dušika. Na laganom tlu. gnojiva koja se sporo razgrađuju pružaju duže biljkama hraniva. a gnojidba se obavlja u rano proljeće.11 dozvoliti da gnojnica iz staja ili gnojišta otječe po dvorištu oko staje (gospodarski neisplativo i ekološki nedopustivo). Prema tome. Kruti gnoj se mora po obradivoj površini razbacati što jednoličnije. koje trebamo prihvatiti prije pristupanja članstvu EU. 40-50 m3/ ha za pšenicu i ječam te 30-40 m3/ha za zob. To je .hladnim“ gnojem. jer su na većoj dubini uvjeti za razgradnju gnoja slabiji. Nasuprot ovima. vrsti tla. Čestice nisu jako dispergirane i kapacitet za zrak je povoljan. Naziva se toplim gnojem. Pritom je goveđi gnoj pomiješan s pšeničnom slamom oduvijek smatran najuravnoteženijim gnojem. a vode sadrži malo u odnosu na gnoj drugih vrsta domaćih životinja. Gnojnica Gnojovka Rasturanje krutog stajnjaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Raspiranje gnojovke . treba biti i veća dubina zaoravanja. te pridonose izgradnji humusa omogućujući dugoročnu plodnost. a na livadama se šire . pri čemu ona koja lako podliježu razgradnji brzo opskrbljuju biljke hranivima. Sažimajući rečeno. Stoga je od izuzetne važnosti da se na gospodarstvu skuplja. U praksu se općenito smatra da je količina od 10 do 20 t/ha krutog gnojiva slaba gnojidba. vrsti usjeva. dubini obrade.. 30 – 40 t/ha jaka. Konjski gnoj je znatno siromašniji vodom i ima velik kapacitet za zrak. U današnje vrijeme organska gnojiva predstavljaju ozbiljniji ekološki problem.). U tom smislu će se propisati vrijeme izvoženja organskih gnojiva po kulturama. prvenstveno biljke koje zahtijevaju jaču gnojidbu (kukuruz. Goveđi gnoj djeluje sporo i naziva se . Odlikuje se bogatstvom dušika. Tamo se kao i gnojovka obrađuje. kapaciteti za čuvanje organskih gnojiva (prostor za kruto/tekuće gnojivo veličine 7-8/8-12 m 3 po uvjetnom grlu za razdoblje od 6 mjeseci) i definirati količine gnojidbe organskim gnojivima po hektaru u kalendarskoj godini. jer su u humidnim područjima ispiranja hraniva tijekom zime iz stajskog gnoja veća. kulture za zelenu gnojidbu).. Vrijeme zaoravanja gnoja ovisi o klimatskim prilikama pojedinog područja. te brzo rastućih kultura (pr. Svinjski gnoj ima dosta povoljnu strukturu koja mnogo ovisi o vrsti ishrane. Obično se koristi za gnojidbu obradivih površina za ratarske kulture. što je brzina oslobađanja hraniva iz gnoja veća. već sistemom kanala u odgovarajuće sabiralište (jamu).hladan“ gnoj. može se zaključiti da je sa stajališta opskrbe hranivima bolje obaviti gnojidbu gnojivima koji se brzo razgrađuju. jer biljke umjereno duže opskrbljuju hranivima te pridonosi izgradnji trajnog humusa. pa uskoro možemo očekivati zakonske propise u pogledu njihova postupanja. dok goveđi gnoj u prvoj godini oslobodi tek oko 45 posto hraniva. a kreće se između 10-35 cm. načinu sakupljanja (mogućnosti odvajanja pojedinih frakcija). Mikrobiološka svojstva nisu mu intenzivna. Ako je količina gnoja veća. se obično primjenjuje na travnjacima u količini od 20-30 m3/ha. režimu hranidbe (suha ili vlažna krma). dolazi do velikih gubitaka hraniva u količini i do 80 posto. načinu dozrijevanja gnoja (nastali gubitci hranjivih tvari). tako i tekući gnoj (brzo razgradljivi). to je njegova gnojidbena vrijednost kratkoročnog značenja. Na teškom tlu gnoj se ne smije zaorati preduboko. Potrebna količina gnoja po jedinici površine ovisi o mnogo faktora. ozima pšenica i dr. Manja količina se može primijeniti u kasnu jesen kako bi biljke prije zime uskladištile što više hraniva u korijenu. Tako gnojiva poput kokošjeg gnoja već u roku od nekoliko mjeseci oslobode oko 60-95 posto ukupnih hraniva. To će biti još jedna od ekoloških mjera za zaštitu okoliša od prekomjernog onečišćenja prema europskim načelima. primjerice teksturi tla. jer pojedina gnojiva imaju različit stupanj oslobađanja hraniva biljci. te brzo djeluje. Primjenjuje se na oranicama prije sjetve ili već po razvijenim biljkama u proljeće odnosno prije zaoravanja strništa. a u aridnim u jesen. Gnoj peradi bogatiji je hranivima nego ostale vrste gnoja i smatra se koncentriranim gnojem.cijepi“ mikroorganizmima). Prekomjerna količina primijenjena na travnjacima dovodi do ispiranja kalcija iz tla zbog prevelikog sadržaja kalija. klimi i dr.kalifilni’’ korovi (maslačak. Navedene značajke imaju svoju važnost u gnojidbi. kada biljka hraniva iz gnojovke može odmah početi usvajati. divlja mrkva). Ako gnoj ostaje u hrpicama ili je razbacan. krumpir. dok je sa stanovišta dugotrajnije plodnosti tla bolje gnojiti gnojivima koja pridonose stvaranju stabilnog humusa. tipu tla i zalihama hraniva u tlu. Gnojovkom je moguće gnojiti žitarice u količini od 6080 m3/ha za kukuruz. Sadrži i sluzave tvari koje povećavaju koheziju čestica. dob). ali nije zaoran. Kod pretežne ishrane voluminoznom krmom struktura mu je loša. Kao normativ gnojidbe krutim gnojem u praksi se smatra količina od 30 t/ha. kako kruti (sporije razgradljivi). ali ne pridonose izgradnji humusa. plodoredu.

svjež ili sušen. što daje sklop od 8. da u gornjim slojevima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. dobro ste pročitali. T ijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. što u uvjetima «surove» Hercegovine znači iznimno mnogo. Naime. Da. jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorijene. te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. Ipak. celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš suprotno rasipamo. ing. visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj. listaš ili bjelaš). dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl. Ustvari. s njegovom izravnom sjetvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana. celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati. Jer riječ je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni. iz razloga što se povećava površina isparavanja. koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka! Za jelo se koristi zadebljala lisna peteljka Sadnice celera bjelaša NAGRTANJE POVRĆA VeliMir lasić. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom. celer se jede sočan i aromatičan. odnosno. Znači. iz tla ishlapljuje više vlage. S druge strane.). LJ ubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. Međutim. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš. Kroz tako povećanu površinu. što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. proizvesti njegov rasad. Dipl. jer se kod bjelaša za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. teoretski se može nagrtati i ostalo zeljasto povrće samo ukoliko će se isto i navodnjavati. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i sigurnije. što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru. ogrtanjem povećavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. u sušnom tlu ne smije se nagrtati već ga je potrebno što češće okopavati. pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači. spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza. odnosno. visoki grašak.12 CELER BJELAŠ Josip BrklJača. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir.3 bilj- ke po četvornom metru. bilo od oborina ili zalijevanja. Puno poželjnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni prostor koncem veljače ili početkom ožujka. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš. kupus kao i cvjetača. Kupus se često nagrće Nagrtanje krastavaca samo ako se obavlja zalijevanje B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm. pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno. ing. ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenčića. pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela.

Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu te se može pristupiti njihovom vađenju iz zemlje. Osim toga. vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. on će vam brzo početi propadati. odnosno. cime. Na nešto većim površinama to se radi plugom a za što se može upotrijebiti obični plug ogrtač. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno. Ako do toga i dođe. Što učiniti s oštećenim gomoljima? Vađenje “mladog” krumpira na području Hercegovine B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . nakon čega ga trebate uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. motikom. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA U pravilu. ing. iVica Doko. veliki proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode računa o tome. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo. razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir. pa sve izvađene gomolje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu. što predstavlja najstariji i najteži način. Inače. koji je posebno efikasan na našem suhom i rastresitom zemljištu. danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. uslijed propadanja stabljika slabi i veza između stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. kod iskopa trebamo voditi računa da Načini vađenja Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnost da će doći do oštećenja pokožice gomolja. Međutim. Ali.13 što manje oštećujemo gomolje kako bismo ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladištiti. Međutim. krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u razdoblju od 10 mjeseci. Dipl. Poseban se problem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi nešto udaljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oštećenih gomolja. Pokožica je u tom slučaju sasvim očvrsla te se ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime. što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oštećenih gomolja izdvoji. Na manjim površinama u Hercegovini krumpir se još uvijek vadi ručno tj.

ali je to u praksi obično manje. ona se zasniva na sadnji snažnijih biljaka koje brže napreduju. u doba razvoja može se očekivati njihova masovnija pojava. kako je vlažnost tla čimbenik koji u većoj mjeri ograničava razvoj puževa. u kasnim noćnim satima. U praksi najveća oštećenja zamjećujemo na salati. grašku odnosno na vrstama sa sočnim lišćem. puževi odlažu jaja tijekom lipnja i srpnja te to čine u nakupinama od 10-40 u zemlju ili na skrovita mjesta. poželjno je uvijek posaditi 10-20 % više presadnica od planiranog. računajući na napad puževa ali i raznih gljivica koje izazivaju truljenje. Puževi predstavljaju noćne životinje koje se obično kreću. Kada vladaju takve optimalne klimatske prilike. Nadalje. veliki balavac (Limax maximus). Znači. Što se tiče preventive. poput soli i mineralnih gnojiva. u borbi protiv puževa značajnu ulogu igraju i prirodni neprijatelji poput ježeva. o tomu moramo povesti računa prilikom njihove primjene. žaba. Ipak. čvoraka. voćnjacima i vinogradima. guštera. zelene dijelove biljke zagađuju svojim izmetom i sluzavim tragom po kojem prepoznajemo njihovu nazočnost. sočni listovi lako dostupni puževima.) iz razloga što imaju negativan učinak na kukce iz porodice Carabidae (trčci). Naime. nino rotiM. a time i čine štete. Ali. Puževi najviše oštećuju lisnato povrće Realno gledajući. Nešto rjeđe dolazi do oštećenja na plodovima. i to uglavnom između 21 i 1 sat). ili se oko biljaka rasipaju materijali koji nagrizaju tijelo puževa. niska i visoka vlažnost tla ometaju njihov razvoj i mogu dovesti do uginuća. Drugim riječima. pri tom vodeći računa o dozvoljenim dozama. Međutim. Pužocid. Zbog toga se u praksi puževi efikasno suzbijaju kemijskim sredstvima-limacidima. Posebno su aktivni u vlažnim ljetima i u područjima pored vodotokova u kojima se brzo množe. pošto sve navedene tvari štetno djeluju za biljku ukoliko se dodaju u velikim količinama. kupusnjačama.pripravak za suzbijanje puževa B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . puževa usko ovisi o vlažnosti. Dipl. pošto puževi danju miruju nužno je biljke zalijevati samo u jutarnjim satima kako bi se do večeri osušile. U borbi protiv puževa možemo se služiti preventivnim. Štete izazivaju grickanjem sočnog lista mladih biljaka (presadnice povrća) ili kasnije hraneći se listovima salate. Za 25 do 30 dana mladi puževi izlaze iz jaja i već za dva mjeseca postaju spolno zreli. Limacidi-sredstva za suzbijanje puževa jagodama. Isto tako. S druge strane. za njihov razvoj iznimno je bitna temperatura i najviše im odgovara između 12 i 22 stupnja C. pa time i reprodukcija. sve ranije navedene mjere suzbijanja puževa mogu imati učinka samo u vrtovima manje površine. Naime. Od bioloških metoda primjenjuje se ručno skupljanje puževa. U tu svrhu oko uzgajanih biljaka i po obodima parcela postavljaju se dehidrirajuća prašiva koja isušuju tijelo puža. Jedan puž može odložiti 400-600 jaja. Puževi golaći napadaju sve vrste povrća izuzev luka i češnjaka. što nije dobro. ing. vrana.14 Puževi sve veća opasnost u povrtnjacima Puževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na uzgajanom povrću. Gardene i dr. galebova i drugih insekata (trčci). biološkim i kemijskim metodama. puževi će zasigurno predstavljati veliku opasnost. a koji ima dozvolu za suzbijanje puževa u povrću. špinata ili kupusa. Puževe možemo podijeliti na golaće i one s kućicom. plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe te upotreba tvari koje nagrizaju Načini suzbijanja puževa Puž golać iz roda Limax Životni ciklus puževa tijelo ili skidaju sluz. uz vlažnost tla od 25 %. Pužomor . poput pepela i vapna. Kao što smo već napomenuli. puževi imaju ograničen radijus kretanja zbog čega moramo tretirati veću površinu. špinatu. Manje poželjno je korištenje pripravaka na osnovi metiokarba (Mesurol granulat i dr. Pored toga. pužomor je najpoželjnije rasipati po tlu. mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste). Pripravke pak treba znati i primijeniti jer se često iz neznanja primjenjuju na način da se od zatrovanih mamaca prave hrpice. Slični su pripravci Limax. Na našem tržištu se uglavnom može pronaći pripravak PUŽOMOR na osnovi metaldehida. Ukoliko početkom ljeta imamo dosta oborina. rastu i time postaju otpornije na oštećenja. uz biljke kad se ne očekuje kiša (30-40 grama na 10 metara četvornih). treba izbjegavati držanje i uzgoj presadnica izravno na tlu iz razloga što su tada njihovi mladi. Osim što čine štete izgrizanjem listova praveći svojevrsne bušotine. aktivnost. Najčešće vrste puževa golaća koje možemo zamijetiti su: šumski prpolj (Arion rufus).

Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova. S druge strane. pored svega. kon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). konopaca. u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (8-10 ml/10 lit vode) koji se ne miješa s drugim pripravcima. tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. nego brza reakcija biljke Povezanost okomitog uzgoja i gorčina plodova na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice. nino rotiM. tada tretiranje vršimo pripravkom protiv plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2. čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorčine plodova. Dipl. možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje. premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature. upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži. Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uzgoja na mreži imaju manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost. velika prednost okomitog uzgoja kra- stavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. ing. Kada se plodovi počnu zametati.5 ml/10 lit vode). Jednostavno rečeno. Ipak. zalijevanje hladnom vodom u toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. poput Turske. to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj zaštiti uzgajanih biljaka. kada krastavce uzgajamo na mreži. onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. Naime. dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša. umjesto sladoleda. odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. žice. letvica i sl. gorčina nije nikakva bolest. Quadris odlično štiti krastavac od bolesti Plodovima protiv žeđi Plodovi krastavca B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru. jedna od najvažnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozračnosti biljaka imamo manje poteškoća s bolestima. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova. prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule. bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere. zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje. koje kad se dohvate nekog predmeta. U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Prije svega. Krastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa.15 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. u takvim egzotičnim zemljama. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova. Drugim riječima. Osim toga. operu i ponude vam za osvježenje. u vidu plodova salatnog krastavca. Međutim. Drugim riječima. i pored toga. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana na- Specifičnosti zaštite krastavca . To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Ipak. a čija karenca iznosi 7 dana. brzo ga obuhvate i obavijaju. znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku. Ali. Praksa je pokazala da. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti.

Priprema terena za podizanje plastenika započinje nanošenjem glinovitog tla po čitavoj površini. ing. ali to ne znači ujedno i smanjenje količine jer podizanjem kvalitete proizvodnje. godine ukupna površina pod plastenicima iznosila je 37000 ha. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja na oko 30000 ha . folije. mreže i sustav navodnjavanja. koji su posljedica pojednostavljenih konstrukcija samih plastenika. koja uključuje konstrukciju. Španjolska roBert Doko Dipl. u periodu od 16 – 20. a radi se o svega 150 ha. 2009. stvoreni su temelji za poljoprivredni razvoj ove regije. tlo se mehanički maksimalno zbije i stvori se horizont debljine 30 cm na koji se nanosi 5 cm humusnog tla koje se zatim prekriva s Specifičan način proizvodnje Zahvaljujući strateškom planu za razvoj gospodarski nerazvijenih područja. Trenutno je pod plasteničkom proizvodnjom 30 000 ha. pa su na krovnom djelu plastenika postavljene mreže koje sprečavaju podizanja folije i mehanička oštećenja. što ukazuje na smanjenje površine pod plastenicima. Prije nešto više od 30 godina. posebno snijega. Španjolska pokrajina Almeria najsušnija je i najtoplija regija u Europi. Jedini plastenici koji su građeni po načelima moderne tehnologije su oni koji se bave proi- Pod pokroviteljstvom tvrtke Sakata. 2000. Tako niski troškovi. 03. Proizvodnjom se bavi oko 20 000 proizvođača koji u prosjeku posjeduju 1. Sama proizvodnja bazira se na načelu maksimalne racionalizacije troškova kojom je postignuto da prosječna cijena podizanja 1 m2 plastenika. bila je to jedna od gospodarski najnerazvijenijih regija u Španjolskoj. dođe 6 – 8 €. na istim površinama proizvodi se veća količina povrća nego ranije. mogući su između ostalog i zbog nepostojanja opasnosti od oborina. agr.5 ha plastenika. Jedinu opasnost predstavlja im vjetar. Proizvođači su imali priliku pomoću povoljnog kreditiranja od strane banaka započeti s podizanjem plastenika. koji je obuhvatio državno financiranje infrastrukture kao i poticanje stvaranja kooperativa. organizirano je studijsko putovanje u španjolsku pokrajinu Almeriu u kojoj smo imali uvid u najveću plasteničku proizvodnju povrća u Europi. s prosječnim godišnjim padalinama od 250 mm i prosječnom godišnjom temperaturom od 19°C. zvodnjom presadnica.16 Panoramska slika plastenika Studijsko putovanje u Almeriu. Do prave ekspanzije proizvodnje došlo je ulaskom Španjolske u Europsku Uniju.

u ljetnom periodu. pakiranja i dr. Sam proces proizvodnje pod kontrolom je stručnjaka agronoma iz nezavisnih savjetodavnih kuća ili. Humusni horizont je zona razvoja korijena biljke. Unatoč prihrani. Kooperative imaju u prosjeku proizvodnju organiziranu na 200 ha i kompletno kreditiraju proizvodnju. dok je suzbijanje bolesti sekundarni problem. Prosječan prinos paprike 8 – 9 kg/ m2 a rajčice 25 kg/ m2. a osim njih u proizvodnji su još i krastavci. Paprika se uzgaja na 12 000 ha a rajčica na 10 000 ha. tada su svi segmenti proizvodnje po pravilima kooperative a jedan stručnjak agronom vodi oko 80 ha proizvodnje. Valuta plaćanja od predaje robe je do 150 dana. Nematocide uopće ne koriste. Visok prirod rajčice postignut je uzgojem na 15 – 20 cvjetnih etaža. Ako se radi o kooperativi. od kojih opet ima bezbroj sorti i hibrida. napravi se pauza u proizvodnji od 3 mjeseca i u tom periodu tlo se prekriva tankom folijom radi solarizacije tla čija je svrha djelomična sterilizacija tla. dok šljunak ili pijesak predstavljaju malčni horizont čija je uloga sprečavanje rasta korova kao i sprečavanje evaporacije. uzima 20 – 30 % od prodajne cijene. patlidžani i dr. prioritet je zaštita od kukaca. U proizvodnji je moguće vidjeti sve tipove. Neovisno o kojem se tipu zaštite ili kulturi radilo. vadi humusni horizont i nanosi se novi sloj na koji se vrača prethodno razmaknut pijesak ili šljunak. proizvodni tipovi povrća ovise o preferenciji države u koju se izvozi. Analize rezidua obavljaju nezavisni laboratoriji. u pravilu. tržište tj. Uspjeh same proizvodnje temelji se na mogućnosti uzgoja povrća u periodu kad je ostatak Europe u deficitu s vlastitom proizvodnjom. Sadnja započinje tijekom rujna i listopada dok je berba u periodu između studenog i ožujka. Drugi vid prodaje je preko aukcijskih kuća. kooperativa za usluge organizacije. ako se radi o kooperacijskoj proizvodnji. Taj prelazak uvjetovan je pronalaskom rezidua na paprici koje je prije nekoliko godina uzrokovalo velike probleme u izvozu. boje i nijanse proizvodnih kultura.. Burze od prodajne cijene uzimaju oko 11 %. razmiče malčni horizont. a proizvođače isplaćuju za 1-2 dana. U proizvodnji rajčice i dalje se koristi konvencionalna zaštita. Svake godine. Paprike i rajčice su glavne proizvodne kulture. intenzivna proizvodnja uzrokuje osiromašenje tla pa se svakih 3. koja se snižava sve dok se ne proda. Sva proizvodnja je pod kontrolom Svi plastenici su zaštićeni mrežama protiv kukaca a sve sorte i hibridu su multirezistentni na viruse. Polovica proizvođača prodaju obavlja preko aukcijskih kuća a druga polovica preko kooperativa. S obzirom da se na tom području proizvodi za čitavu Europu. U proizvodnji se koriste visokorodni hibridi B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja je kontrolirana od samog početka a uvjete diktira tržište. Kontrola primjene pesticida je sveprisutna. polovicom listopada ( kad su prosječne temperature 17°C) nakon kojeg koriste Orius sp. dok se u proizvodnji paprike u potpunosti prešlo na integrirani tip zaštite. u kojima kupci imaju uvid robe a prodaja započinje formiranjem najviše prodajne cijene proizvoda. transporta. Svi primjenjuju dezinfekciju folije. . Prosječna cijena biološke zaštite paprike iznosi oko 4 000 €/ ha a od predatora prvo koriste swirski. Na taj način se tlo prekriveno folijom na dubini od 10 cm zagrijava 20 °C više od neprekrivenog tla.5 godina. samo rajčice ima 15 različitih tipova. kupci diktiraju certifikate koje proizvođači moraju poštivati.17 Jednostavna i jeftina konstrukcija za plastenike Urod rajčice kreće se oko 25 kg/m2 10 – 15 cm sitnog šljunka ili pijeska. Otkupne cijene se formiraju prema prodajnim prilikama i. tada su stručnjaci iz pripadajuće kooperacije. tikvice.

C. alergija. Na Dalekom istoku korištena je kao biljna boja za bojenje svile. Kurkuma se ozbiljno razmatra i kao pomoć pri terapiji i u prevenciji dijabetesa i moždanog udara.5 do 2 grama kurkume. kod poremećaja rada jetara. Na tržištu postoje i kapsule s prahom kurkuma. gušterače. Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin čija je struktura određena 1910. U posljednje vrijeme sve češće puni stupce znanstvenih časopisa brojnim studijama koje dokazuju snažnu antikancerogenu aktivnost ove biljke. svijetlozeleni kopljasti listovi. magnezij. juha. a korijen i bočni izdanci vade se iz zemlje i očiste od korjenčića. Kurkuma se već više od dvije tisuće godina spominje u indijskim. Preventivno se može uzimati kao dodatak jelima u začinskim mješavinama ili jedna čajna žlica praha dnevno. Prevelike količine ili učestalo uzimanje može uzrokovati poremećaje u metabolizmu. a najviše se uzgaja u Indiji. artritisa i drugih kroničnih bolesti. kalij itd. ing. B6. a blijedožuti cvjetovi oblikuju gust cvjetni klas. učestalost raka pluća. minerali kalcij. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . B12. želuca. srca. U Indiji. E. u određenim obredima i ljudi.KURKUMA začin s jakim protuupalnim svojstvima 18 Mljeveni korijen kurkume najčešće se koristi kao aromatičan i oštar začin koji poboljšava okus jelima od mesa. Korijen kurkume MariJa kranJčeVić. maslaca. Koristi se u proizvod- nji senfa i Worchester umaka. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji za bojenje mariniranih proizvoda. Nakon 7-10 mjeseci rasta lišće počinje venuti. margarina. kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100. godine. kod psorijaze i drugih kožnih bolesti. Najcjenjeniji su osušeni bočni ogranci poznati kao „curcuma longa“. žuči. raspoređena na tri obroka. Kurkuma je jedan od osnovnih sastojaka poznate mješavine začina curry i zaslužna je za njezinu žutu boju. B2. Dipl. povišenog kolesterola. pamuka. prostate. Indijci prosječno dnevno konzumiraju od 1. Tu je još i eterično ulje (zingiberin. gdje se kurkuma svakodnevno konzumira. dojke itd. debelog crijeva i dojke je 5-10 puta manja nego na Zapadu. B3. a još od srednjeg vijeka dobila je naziv „indijski šafran“. južnoj i istočnoj Kini. jajnika. Kurkuma se vegetativno razmnožava iz dijelova korijena ili bočnih izdanaka. Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je Ljekovitost kurkume ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva. Kuhaju se da se žuti pigment ravnomjerno rasporedi i 10-15 dana suše na suncu.) Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj.) je biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae) koja potječe iz vlažnih. senfa. iako su Indijci izloženi brojnim karcinogenima iz okoliša. B1. a nešto je lošije kakvoće osušeni kruškasti korijen poznat pod imenom „curcuma rotunda“. Šri Lanki. jaja. jetara. za poboljšanje crijevne flore. no gotovo 90 % te proizvodnje tamo se i potroši. Iz korijena izbijaju do 1 m dugi. a ujedno potiče i rad probavnih organa. Podzemni dio biljke čini debeli kruškasti korijen s oko 6 cm dugim i 15 mm debelim bočnim izdancima. sira. Vijetnamu. tibetanskim i srednjoistočnim medicinskim tekstovima. Najveći proizvođač kurkume je Indija. turmeron). Koristi se za bolove. marinadama i umacima. gorke tvari i niz vitamina i minerala (vitamini A. sokova i likera. rane. Kurkuma (Curcuma longa L. često više nego Zapadnjaci. Tajvanu. kineskim. tropskih područja južna Azije. željezo. Bangladešu.

Bambus je relativno nezahtjevna biljka koja se može uzgojiti i u našem klimatu.0 m). koja omogućava primjenu kod različitih kultura. bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . čvrsti. po pristupačnoj tržnoj cijeni. vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo veoma bujan grm bambusa a što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. Naime. Međutim. Drugim riječima. lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Povrh svega. Stoga ga obično možete zapaziti u vrtovima smještenim kao idealan potporanj u vrtovima Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce iz razloga što su dugotrajni.19 BAMBUS KOLCI Josip BrklJača. mreže. Osim toga. žice. zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom. Zbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke. voćnjacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca. Ukoliko volite bambuse a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dovoljne količine vode. povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. lozu. Osim toga. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometnice danas to nije potrebno. koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Naime. Uostalom. danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina. uz prometnice. štapova i dr. Povrh toga. u izoliranim skupinama ili kao živicu. moramo pričekati najmanje dvije godine. Općenito gledano. patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti. da bi stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca. možete ih nesmetano koristiti kroz nekolike naredne sezone. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći predstavnici obitelji trava. to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak. a što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima. svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište u cilju sprječavanja erozije. dobro je poznato kako bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom velikih vru- Bambus iz vlastitog vrta Uvjeti uzgoja bambusa ćina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. u obiteljskim povrtnjacima.50-1. kada nabavite bambus kolce. pošto je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama. ing. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani. Ali. Ipak. Bambusovi kolci se koriste u proizvodnji povrća Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali.

Opremu za zalijevanje travnjaka koji vi tražite. ing. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru vinove loze. a rokovi zalijevanja određuju se satnim mehanizmom).dipl. Na onim površinama gdje ima rovca. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slove kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. odnosno. Naime. s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Naime. Velimir Lasić. Fitohormone možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Agrocentar Sjemenarna na Bišću polju. Kod sadnje krumpira Uništavanje divlje kupine nisam koristio zemljišni in. dipl. Dursban G-7. Gardena splinkler sistem danas se ugrađuje u većinu travnatih površina. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Na način da. Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta. Obično naraste do visine od 1. Nakon što reznice formiraju korijen. Josip Brkljača. Mamce najčešće pravimo od mekinja kojima dodamo neki od insekticida s izraženim želučanim djelovanjem.jednom i to u mjesecu rujnu. odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley. oštećuje gomolje. s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. redovito dobro rađa. Josip Brkljača. ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. dobit će te i savjete vezane za ugradnju ovog sistema.5). krajem svibnja i tijekom lipnja rovci tijekom noći izlaze na površinu zemlje. a tijekom vegetacije dođe do šteta.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormonima. kada biljke miruju. Pošto je riječ o vikendici gdje boravim samo tijekom ljetnog odmora. Sorta srednje brzo dozrijeva. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike. Osim toga.u vinogradu sekticid. ra primijetio sam oštećenja. Osim toga. zanima me mogu li je i oblikovati u tom razdoblju. možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu. ing. za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. Pretpostavljam da se radi o rovcu. Praveći pojave divlje kupine. s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. pa me zanima može Posjedujem vinograd koji je određeno vrijeme bio zapuli se sada obaviti zaštita? Rovac pričinjava velike štete šten pa je došlo do masovne gomoljima krumpira. ing. 20 U svom vrtu imam posađenu živu ogradu.sorta borovnice U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice. dipl. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. a pri čemu ćete dobiti golo tlo. Jedino što možemo uraditi jest obaviti zaštitu zatrovanim mamcima. navedena borovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. Da bi se reznice što bolje ukorijenile. čula sam da se u posljednje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorijenjavnje. Ako u vrijeme sadnje krumpira nije korišten zemljišni insekticid. prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od zemljišnih insekticida (npr. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. šišanje listopadne žive ograde je upravo početak mjeseca srpnja. u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop. u Sjemenarninim agrocentrima. Unaprijed zahvalan! Najbolje vrijeme za oblikovanje. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Oprema za automatsko zalijevanje travnjaka . sam je uništavati. Mladen Karačić. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. a ugradnjom satnog mehanizma zalijevanje je automatsko. vrlo su male mogućnosti zaštite. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina.ing. Josip Brkljača. koja u sklopu vrtnog programa nudi širok izbor roba njemačke tvrtke GARDENA.PITANJA I ODGOVORI Razmnožavanje pelargonija Zanima me mogu li se bez većih poteškoća reznicama razmnožiti pelargonije i dalije te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. čime se cijeli postupak znatno ubrzava. graba ili klena se pak prikraćuju još Kako uništiti rovca Na malim gomoljima krumpi. u drugom dijelu godine živica više ne raste mnogo. ing.8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove. zadržat će oblik sve do proljeća. Osim navedene. Gdje se može nabaviti potrebna oprema za automatsko zalijevanje travnjaka (rasprskivači ugrađeni ispod travnjaka koji prilikom zalijevanja “izlaze” na površini i obavljaju zalijevanje. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća možete razmnožavati reznicama. Preporučam korištenje hormona Rigenal P. Bujnije živice formirane od bukve. poželjno je koristiti namjenske fitohormone. stručni naziv živice mi nije poznat a jedino što znam jest da se radi o listopadnoj biljci. Molim vas da mi odgovorite. Veliki izbor rasprskivača omogućava ravnomjerno zalijevanje različitih oblika travnjaka. nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak. Inače. Većina sorti borovnica američkog je podrijetla. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. pa ukoliko je ošišate u navedenom razdoblju. Tako pripremljen mamac predvečer rasipamo po krumpirištu. potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Probao Oblikovanje živice Berkley. ali bezuspješno. Ivica Doko. podzemne hodnike ispod površine tla. Uz svu potrebnu opremu za automatski način zalijevanja travnjaka. ing.

A da je aronija vrijedan prirodni lijek. Naime. sadržavaju i vitamine A. godine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. poznati su Aronijom protiv zloćudnih bolesti! Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u bogatoj ponudi sadnica nude i kontejnirane sadnice aronije tako da sadnju možete obaviti tijekom cijele godine. migrenu. pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Amerike. s tim da višak uvijek možete sušiti ili čak zamrzavati. šećernu bolest. Ali. Nije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste.5 grama. Naime. kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala.5-3. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. Plodovi dospijevaju u grozdovima. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm. Naime. kompote. Osim toga. Njemačke i Skandinavije. a širina 5 cm. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo. ni manje ni više. Listovi su posebno čudesni tijekom jeseni. zamjetno je da se ova biljka u početku uzgajala isključivo zbog svoje dekorativnosti. B.5 cm i težine 1-1. Vidljivo je da ova biljka ne tražim osobitu njegu. zbog čega je uostalom 1972. Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Plodovi aronije su izrazito ljekoviti Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uzgajati tek prije pedesetak godina. džemove. ruskim liječnicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. goran JurilJ. te naprosto «žare» svojom izrazitom crvenom bojom. zatrpavati i sanirati oslobođeni radioaktivni otpad. u novije vrijeme se tek podižu probne plantaže na području Ukrajine. a što se posebice odnosi na njenu zaštitu. Međutim. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se raširila čak i po Rusiji. zbog svoje raskošnosti spadaju u najljepše cvjetove naših grmolikih biljaka. koji odlikuje bujan rast. kada aronija i cvate. prorodi treće godine nakon sadnje. Ipak. Međutim. brojni ročni i profesionalni vojnici su tada jednokratno na smjenu (po tri minute) po ultimativnoj zapovijedi morali lopatama ručno skupljati. najupečatljiviji su njeni prelijepi bijeli cvjetići čija raskoš dolazi do izražaja tijekom mjeseca svibnja. kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubičasto crnu boju. Dipl. A njeni plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana). čir. liječe jetrene i želučane tegobe. ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu. U početku se. pri čemu su bili izloženi velikoj radijaciji. iako njeni cvjetovi traju samo 5-6 dana. A da ne bi bilo zabune. I dok je danas aronija dobro poznata i priznata voćna vrsta u određenim područjima Kanade i u istočnom dijelu SAD-a do Floride. ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj. Ipak. koji uravnotežuju krvni tlak. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . s tim da njena puna produktivnost traje nešto više od 20 godina. Drugim riječima. kada poprimaju nešto drugačiju boju. zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetskodekorativnim svojstvima. na ovoj biljci Kako uopće izgleda aronija? Upotreba plodova ove biljke je višestruka. nego plodove aronije. aroniju ne napadaju štetnici. Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu.ing. Kako bi ublažili zdravstvene tegobe ozračenih osoba. Biljka je samooplodna. To ne znači da ih ne smijete konzumirati svježe.0 m. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra. Finskoj i Švedskoj. Bugarske. aronija je novo voće koje se svrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice.21 brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana. Plod je bobica promjera 1. a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. liječnici su koristili. aterosklerozu i brojne druge bolesti. aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. A njene plodove možete preraditi u sokove. Uostalom. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci koji su sušili njene plodove i upotrebljavali ih za zimske pogače. marmelade. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njenih ljekovitih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha. premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim. iz neznanja. ARONIJA osvaja Hercegovinu Aronija predstavlja listopadni grm visok 1. C te minerale koji su korisni za krvotok. čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. Drugim riječima. Češke. pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo.

okce. što je i pokazatelj uspješnosti cijepljenja na budni pup. Dipl. za što su potrebni stanovita stručnost i iskustvo. To se radi zbog osiguravanja pristupa zraka. Okuliranje se provodi na pravilno oformljenom i kvalitetno razvijenom izbojku (podlozi) s pupom. voćarsku pilu i vezivo. navrtanje) smokava Cijepljenje smokava predstavlja vrlo odgovoran zahvat. Prije provedbe okuliranja potrebno je adekvatno pripremiti podloge koje se 15 dana prije cijepljenja očiste od svih bočnih ogranaka do visine okuliranja. Drugim riječima. Navedene plemke se s matičnih stabala uzimaju rano ujutro ili predvečer. Potom se tupim dijelom cjepljarskog noža ili dijelom noža koji je predviđen za tu svrhu malo razmakne kora od drveta ulijevo pa udesno. Okuliranje se kod smokve može izvoditi i na starijem izbojku (dvogodišnjem ili trogodišnjem). oštrim reznim alatom na prethodno određenoj visini zarezuje se kora u obliku slova T. Premda postoje različiti načini cijepljenja. plemke. Plemke se pak uzimaju s perifernih. Tehnika cijepljenja okuliranjem provodi se u nekoliko faza. osvijetljenih dijelova krošnje matičnog stabla i to neposredno pred okuliranje. podesnom lako rastezljivom plastikom i sl. kalemljenje pupoljkom . Samo cijepljenje možemo provoditi na dva načina. Na budni pup provodi se tijekom kasnog proljeća. Za kvalitetno cijepljenje osim znanja nužno je osigurati i odgovarajući rezni alat i ostali pribor (nož za cijepljenje. s tim da se s mladica odmah skine plojka lista. Vezivanje se provodi spiralno odozgo prema dolje. pup treba viriti ispod veziva koje je postavljeno tako da omogućava dobro priljubljivanje pupa uz podlogu. Cijepljenje smokve u vegetaciji Okuliranje Priprema podloge Tehnika cijepljenja Kora se nožem zarezuje oprezno iz razloga što se ovom operacijom nipošto ne smije ozlijediti samo drvo. Nekada se čišćenje podloga izvodi neposredno pred okuliranje. Na taj način tijekom cijepljenja smokava ne postoji mogućnost miješanja sorata u voćnom rasadniku. Pri tomu vezivo treba omotati oko cijele dužine reza vodeći računa da ono nije ni labavo ni suviše jako stegnuto. Poželjno je prvo uzimati plemke samo jedne sorte koja se nacijepi spomenutim načinom. pupanje i cijepljenje na rascjep. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . dok se peteljka ostavi (najmanje 1/3). Prilikom pravljenja ureza u obliku slova T prvotno poprijeko zasiječemo koru u dužini od 1 cm a tek nakon toga od sredine toga reza načinimo novi uzdužni rez prema dolje u dužini od 2-3 cm. koje obuhvaćaju: pravljenje ureza na podlozi. nino rotiM. a nacijepljeni pup tijekom rujna – spavajući pup ostaje u stanju mirovanja sve do proljeća. Okuliranje (cijepljenje na pup . neoštećene. što je posebno važno za terene bez osiguranog zalijevanja u slučajevima pojave suše. dok se okuliranje na spavajući pup izvodi koncem ljeta. Cijepljenje se kod smokava uglavnom provodi u cilju promjene postojećeg sortimenta u nasadu. ili se pak na pojedinačna stabla divljih smokava cijepe sorte pitome smokve. nožem se s plemke skine okce s pupom i drškom lista (ako je budni pup). odnosno u mjesecu kolovozu i početkom rujna. pa time i relativno lako izvediv. umetanje pupa u napravljani urez i vezanje cijepa. gumenim ili polietilenskim vrpcama. Razmicanje kore provodi se pažljivo i tek toliko koliko je dovoljno da se u načinjeni procjep umetne pup. Deseti dan po okuliranju provjeravamo uspjeh cijepljenja na spavajući pup kada laganim pokretom dodirnemo dršku lista – ostavljenu peteljku. Cijepljenjem na budni pup iste godine će se razviti mladica iz pupa.0 mm. Ukoliko drška lista otpadne. s tim da preko samog pupa vezivo nipošto ne smije doći.5-1. okce se primilo te je kontrola pokazala uspješnost provedenog okuliranja.22 Cijepljenje (kalemljenje.očenjem) predstavlja najznačajniji i najviše primjenjivani način cijepljenja. One moraju biti zdrave. Čim je urez napravljen. što znači da kreće tek iduće vegetacije. što znači da trebamo razlikovati okuliranje na budni pup i okuliranje na spavajući pup. spojnog mjesta). Pošto pup pravilno postavimo. pritisnemo koru podloge uz pup s obje strane i umetnuti pup vezujemo odgovarajućim likom. Dakle. Cijepljenjem prenosimo jedan ili više pupova s matičnog stabla (plemke. sorte) na vegetativnu podlogu ili sjemenjak smokve. tj. ing. a što osigurava veliku produktivnost rada dok je sami postotak prijema vrlo visok (i preko 95 %). skinutim s dijela dobro sazrele mladice. kod smokve se obično primjenjuje okuliranje. te cjepljarski vosak za premazivanje rana tj. stavi se u načinjeni urez ispod kore tako da se gornji kraj okca poravna vodoravno sa zarezanom crtom na podlozi. nakon čega se tek uzimaju plemke druge sorte. u mjesecu svibnju. Navedeni način cijepljenja vrlo je jednostavan. odrvenjele i srednje bujne. s razmakom veziva oko 0. skidanje pupa.

dakako. Na taj način će se krošnja potpuno obnoviti za četiri do pet godina. Ako navedenom rezidbom nastaju veće rane. niste li alergični. trebamo ih premazati zaštitnim voćarskim voskom Nakon pomlađivanja i zelene rezidbe marelica preporuča se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže dušik. oni nešto stariji često nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike orahove krošnje i nije neka baš pametna stvar. ovaj put su ti stariji. ORAH ŠTETAN ILI NE? nino rotiM. nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Krošnju prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću. A. To možemo učiniti odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. Osim toga. Dakle. nesmetano uživajte u njegovoj hladovini! Rezidba se nejčešće provodi u nasadima bresaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana suše. rastu upravno ili prema sredini. Svakako da je to nužno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. Režemo i sve ozlijeđene grančice i one s listovima nenormalne boje i veličine. Radi oblikovanja i održavanja željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. Naime. pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za jednu trećinu. čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteričnih ulja. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovinu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. Jednom riječju. u hladovini oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. Međutim. Dipl. a tlo se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. beru se ljetne sorte voća. prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi. u Hercegovini se često postavlja pitanje treba li obaviti zelenu rezidbu marelice nakon berbe. ipak u krivu. čini se. uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. Izuzetak. sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostorima. ing. orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgajati. ing. U Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. Osim toga. kao i vlastitom zapažanju. Dipl. Međutim. Međutim. u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogućnost infekcije gljivicama jer su voćke još u aktivnoj vegetaciji. Drugim riječima. Naime.23 Orah razvija veliku krošnju ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA goran JurilJ.

24 Prorjeđivanje plodova je obvezno kod breskve PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA iVica Doko. Time se na dugim rodnim grančicama ostavlja 5-6 plodova. Dipl. Raspukli plodovi još ne budu posve zreli te se brzo suše a u njih prodiru i različiti uzročnici bolesti te stoga više nisu ni prikladni za konzumaciju. prorjeđuje se jače. a sok još sadržava veliki postotak kiselina. U tom razdoblju. Potkraj ljeta i na početku jeseni. a slabije na mlađim i razvijenim stablima koja su u dobroj kondiciji. Osim toga. plodovi pucaju i rascijepe se. PUCANJE PLODOVA ŠIPKA MlaDen karačić. što opet nije adekvatno zbog toga što zrna još ne dobiju odgovarajuću boju. Kako odrvenjela kora tada više ne može povećavati svo- K Raspucali plodovi šipka ju rastezljivost. Samo prorjeđivanje se vrši mehanički tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak ručno. Prorjeđivanjem se. Naime. ali. U razvijenim europskim zemljama se prorjeđivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a što je jedino i moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka. Uz to na prerodnim stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda. u pravilu. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedeće godine slabije rode. ing. nikada dovoljno. ing. dobiju znatno krupniji i ljepši plodovi. ako u Hercegovini. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na čak 80 posto plodova. na srednjim 3-4 a na kratkim 1-2 ploda. krupniji su plodovi pod- ložniji pucanju nego sitniji. P rofesionalni voćari itekako znaju koliki je značaj prorjeđivanja plodova u nasadima bresaka. a plodovi svoj obujam i izdržati pritisak. Ako je godina sušna. dakle. vršcima prstiju. Plodovi se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. redovito svake godine. postavlja se pitanje što je i uzrok toj neželjenoj pojavi. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima. plodovi su dobili višak vode i zrna započinju ponovan rast. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati plodovi a što je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera. na stablima šipaka dolazi do pucanja plodova. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . U pravilu. Plodovi obično pucaju na stablima koja zbog nedostatka vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. ukoliko se plodovi ne prorjeđuju. Dipl. s ukupno većim prinosom po stablu. jako očvrsnu i njihova kora doslovce odrveni. zbog preobilna uroda ostaju sitni. kad plodovi prekinu rast. breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova. Možemo slobodno reći kako je pucanje plodova šipaka posljedica višemjesečnih jakih ljetnih suša i nedostatne količine vode za natapanje. nakon dugog sušnog razdoblja kada su pale prve kiše. dok se kora brzo suši. Jedino je rješenje ranije branje plodova.

Rezidualni učinak je trajao više od 60 dana.ing. i razvojni ciklus teče dalje. a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica). Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca. sprejevi ili aerosoli za zrak. trake i larvicide. za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. trulo voće i ljudski izmet. a iz goveđeg svega 2000 muha. Ima ih više vrsta. Jednostrana primjena insekticida rijetko uspješno rješava problem muha. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 generacija. samo treba paziti da ih ne prekrije prašina. Osim u gnoj. Nakon dvadesetak minuta pastom premazati pomoću kista površine gdje se muhe odmaraju. već ih je potrebno suzbijati kad je manja populacija. Neposredno nakon izlaganja muhe su počele padati. S obzirom da je dobivena pasta crvene boje. Doza je 50 gr preparata na 30 m2 površine. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. Žive razmjerno kratko.Dipl. muha zujara (Calliphora erytrocephala). Pripravci za suzbijanje muha B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Sadržaj od 400 g preparata otopili smo u 280 ml mlake vode i dobro promiješali. Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10. Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha. gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. Na kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. pa je Suzbijanje iVica Doko. insekticida i larvicida te različitih klopki koje su se pokazale vrlo učinkovite. Danas na tržištu imamo široku paletu sredstava za suzbijanje muha. a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Granule se rasipaju na ravne površine (pr. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. a najviše svježi kokošji. Goveđi preporučljivo premaz nanijeti na kartonske podloške. Mi smo učinak Muscacida insekticida provjeravali u uvjetima prakse na jednoj peradarskoj farmi za proizvodnju konzumnih jaja. Preferiraju sve vrste gnoja. Najbolje je tijekom sezone muha kombinirati više načina primjene: rezidualne sprejeve za zid. Od mehaničkih lovki najviše se koriste tzv. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. gnoj manje im je zanimljiv. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. Osim njih. zatim svinjski i konjski. može obojiti površine na koje se nanosi. muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas). koja je bila jako infestirana kućnom muhom. komunalnoj higijeni. pregradni zidovi boksova u stajama. muha mesara (Sarcophaga carnaria). plitke niše ili prozore). Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Premazane podloške potrebno je u stajama izložiti na neko povišeno mjesto izvan dosega životinja. Kako suzbijati muhe? Dobra sanitacija je osnova suzbijanja kukaca i čini 75 % cjelokupnog programa suzbijanja. Može se aplicirati rasipanjem granula i premazivanjem mjesta gdje muhe sjedaju. svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije). na tržištu se nalaze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. Premazanu površinu potrebno je navlažiti s malo vode zbog bolje učinkovitosti. Spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. svega dva do četiri tjedna.25 PROBLEMI S MUHAMA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju.000. tkaninu ili gumene podloške. što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. To su okviri vrata i prozora. Koristi se za suzbijanje muha u javnom zdravstvu. Nova generacija insekticida na našem tržištu za suzbijanje muha je Muscacid u obliku granula. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana. Da se dobije premaz potrebno je otopiti 50 g preparata u 40 ml mlake vode i dobro promiješati. Nakon 30 minuta premazali smo kartonske i gumene podloške s dobivenom pastom i razmjestili ih po čitavoj staji na mjestima gdje muhe najviše sjedaju. U prodaji se nalaze u različitim bojama. veterinarstvu i stočarstvu. Nikad se ne smije čekati stvaranje velike populacije muha. na prolaze.

Rivendel. ne podnosi sušu. nakon bijele djeteline ne bi trebalo uzgajati druge leguminoze jer luči spojeve koji im ne odgovaraju. Odlična je kao predusjev za žitarice i okopavine te industrijske biljke i neke vrste povrća. plitak i prodire do 50 cm. tlo povaljamo ili prijeđemo blanjom i tek onda obavimo sjetvu. a to su Babinska. Također. 3-4 tjedna prije sjetve. Uz to. raDić. privlačan insektima. ing. Milka s prinosima od 3 do 6 t/ha. Plod je trosjemena mahuna promjera 3 mm. s tim što predsjetvenom pripremom tlo treba Plodored Obrada tla dobro usitniti i poravnati. slegnutom i strukturnom tlu možemo obaviti kvalitetnu sjetvu. Tlo se pripremi tako da dubinski bude rahlo. dok površinski sloj debljine 2-3 cm treba biti fino pripremljen i slegnut. dok je prema toplini skromna te joj je dovoljna prohladna klima. okruglast ili srcolik. List je troperast. Cvijet je sličan crvenoj djetelini. Uzgaja se od sjetve do iskorištenja 3-5 godina. suncokret). Kod nas je raširena kao komponenta prirodnih travnjaka. zbog boljeg ukorjenjivanja usjeva te većeg prinosa u prvoj proizvodnoj godini. Stabljika je visine 30-50 cm i razgranata. Količina sjemena za B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Gnojidba Izbor sorte Sjetva Do cvatnje sadrži 27% sirovih proteina . Kod gnojidbe na tlima s nižom pH od 6. Tolerantna je na gaženje. Vrlo je bitno prije sjetve površinu tla dobro izravnati i dovesti tlo u stanje sitno mrvičaste strukture. Najčešće se rabi kao komponenta djetelinsko-travnih smjesa za povećanje kakvoće stočne hrane. s kvržicom Rhizobia triffoli. Povećava plodnost tla. ali i dekorativna biljka. Najbolji predusjevi za bijelu djetelinu su okopavina (kukuruz. kako bi se izbjegnule karakteristične bolesti i štetnici koji ju napadaju. površinski sloj treba biti potpuno slegnut. Do cvatnje sadržava 27 % sirovih proteina. Nakon sjetve tlo ponovno povaljati kako bi se uspostavio kontakt sjemena sa tlom. Cvat sadržava 20-25 cvjetova. a nakon nje Važnost bijele djeteline (Trifolium repens) 19 %. koji se otvaraju od baze prema vrhu.26 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN Sjeme bijele djeteline s. Bijela djetelina je višegodišnja vrsta mahunarke iz porodice Fabaceae. a ispaša joj pogoduje jer potencira razvoj i razmnožavanje. Traži dosta vlage. Bijela djetelina na istu površinu ne bi smjela doći najmanje 5 godina. Regal. Osnovna obrada i priprema tla ne razlikuje se puno od crvene djeteline. kada uvjeti tla to dopuštaju. Korijen je vretenast. Oranje obaviti do dubine od 20 cm. promjera 1-2 cm. repa. Dipl. Sjetvu je bolje obaviti ujesen. Napomenut ćemo nekoliko sorti bijele djeteline koje se mogu naći na hrvatskom tržištu. u parkovima. Za sjetvu upotrebljavati certificirano sjeme. na šumskim proplancima itd. Najvažnija odlika je što ne izaziva nadimanje kod preživača. Zatim svakih 10 dana površinu prijeći drljačom ili nekim drugim strojevima kako bismo korove potaknuli pa ih uništili. nalazi se pored putova. Kako bismo postignuli takvu kvalitetu tla. zadnji prohod obavimo sjetvospremačem. povećava sadržaj P2O5 i K2O. Sije se u rujnu i u proljeće. dobar je regulator erozije tla. trebalo bi unijeti vapno u količinama 500-600 kg/ ha (ili više na kiselijim tlima). Samo u dobro poravnatom. Biser. Najbolje uspijeva na područjima s dosta oborina i vlažnijom klimom.

- Regulacija korova . Samo jedan otkos u godini ostaviti da se biljke osjemene.pravilan plodored (najbolje ju je na jednoj parceli rabiti 3-4 godine. . Zaštita usjeva . U idućim godinama dobro bi bilo u proljeće jednom usjev proći drljačama. kvalitetno. . Nikada ne svježi stajnjak. Neposredne mjere: . Kosidbu bijele djeteline treba obaviti kada je usjev visine 30-35 cm. zdrava gnojnica). Ovakvom kosidbom ubrzat ćemo sušenje i bolje očuvati list u kojem se i nalaze hranjive tvari. Posljednji otkos obaviti 3 tjedna prije mraza. Količina brašna iznosi 6-7 t/ha. ali obratiti pozornost na to da nije mokra kako bi se izbjegnulo nadimanja.5 cm nakon čega tlo treba povaljati. pa zbog toga prvu kosidbu nakon sjetve moramo obaviti kad su biljke visine 30 cm (prvi otkos obično se ne rabi za hranidbu stoke. Kosidbu obavljati na visinu 6-8 cm.drljanje mladog usjeva perastim drljačama. . prirodni neprijatelji glodavaca. a u idućim godinama možemo očekivati 4-6 otkosa. . . pravilna gnojidba (kompostirani stajnjak. a taj uređaj širi određeni zvuk i tjera glodavce.izbor otporne sorte za određeni areal uzgoja.za borbu protiv glodavaca koristiti uređaj koji se postavi u tlo. dok djetelina ne zatvori sklop. Posredne mjere: dopunska obrada prije sjetve. a napose pri sjetvi kako ne bismo oštetili mladi klijanac i mladu biljčicu. a sjeme se sije na dubinu od 0. Prinosi sijena kod bijele djeteline kreću se od 10 do 15 t/ha.27 Kosi se kada kada je visoka 30-40 cm sjetvu iznosi 6-9 kg/ha. te taj otkos možemo rabiti za pripremu sjenaže. Ispašu obavljati kada je usjev visine 15 cm (pregon). pravodobna sjetva.gnojidba-obvezno rabiti zreo stajnjak ili kompost. Korovi su obično problem u prvoj proizvodnoj godini. optimalan sklop.pravodobna sjetva . već je cilj uklanjanje korova). Djetelište možemo koristiti za ispašu stoke.kosidbom usjeva. Kosidba Koristi se kao i dekorativna biljka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Bijela djetelina u prvoj proizvodnoj godini dat će 2 otkosa. i zatim ju na tu parcelu ne vraćati najmanje 5 godina radi uklanjanja štetnika). čisto sjeme. kako bi na njih mogli sletjeti sokolovi. Za kasniju gnojidbu i prehranu rabiti zdravu gnojnicu (prozračenu) ili kompost.postaviti nekoliko stupova visine 4-5 metara.

na tim izletima u prirodu vrlo često dođe do naseljavanja različitih nametnika na naše kućne ljubimce. Od farmakoloških pripravaka mogu se koristiti Friskies insekticidni sprejevi. MeD. grmlje. 2. lokalno i na središnji živčani sustav. Produktima slinskih žlijezda djeluju toksično. Dr. kada svakodnevno s kućnim ljubimcima odlazimo u prirodu. toplinu i vlagu. s tri para nogu dok je na glavi usni aparat za sisanje krvi. Nisu stalni ektoparaziti pa tijekom svog razvoja koriste dva ili tri domaćina. nadamo se. Nakon prvog obroka krvi ličinka prelazi u nimfu. 28 Proljeće i rano ljeto doba su godine. Upravo ono što najviše trebaju. Buhe su jako proždrljive te ima podataka kako mogu posisati krvi u količini većoj od 15 puta svoje mase. pada na tlo gdje na skrovitom mjestu polaže jaja. Mužjaci krpelja nakon nekoliko parenja pak ugibaju. Kako prepoznati da su ektoparaziti prisutni na ljubimcima? žemo ukloniti četkanjem. rano ljeto ili jesen. Životni ciklus im traje od nekoliko mjeseci do dvije godine. 3. ako je prisutan babesia. Kontaktom sa životinjom na kojoj su prisutni krpelji. Iz jaja za dva tjedna izlazi ličinka koja se penje na grmlje i traži novu žrtvu. koji traži pogodnog domaćina na kojeg će se naseliti. primijetit ćemo da je životinja tužna. ženke se pare i polažu jaja. Nakon parenja i posljednjeg obroka ženka se otpušta. Razvojni ciklus traje od 21-28 dana. njenim produktima i na pristupačnim sluznicama kućnih ljubimaca. Vet. valjanje životinja i sl. Krpelj Kako se najčešće nasele na ljubimce? Ovisno o prisutnosti pojedinog ektoparazita na ljubimcima bit će i različiti simptomi pa tako kod prisutnosti buha primijetit ćemo češanje. za kućne ljubimce značajni su samo oni iz rodova Rhypicephalus. Koji su najčešći ektoparaziti koji obitavaju na našim prostorima a ugrožavaju kućne ljubimce? Najčešći ektoparaziti su: buhe (porodica Pulicide) koje spadaju u kukce i ne pojavljuju se sezonski već tijekom cijele godine. Buše kožu na mjestu gdje sišu krv. i to protozoe iz roda Babesia koja izaziva babeziozu. Krpelji uglavnom nastanjuju visoku travu. zdravstveno stanje ljubimaca? Što su ektoparaziti? 1. Iz jajašaca se izlegu ličinke koje prelaze u kukuljicu te iz nje se preobrazi u odrasli stadij. bakterije. Pripravci za suzbijanje krpelja i drugih parazita 1. Od buha najinteresantnije su pasja (Ctenocephalides canis) i mačja buha (Ctenocephalides felis).EKTOPARAZITOZE problem kućnih ljubimaca Zoran BošnJak. koji će. Javljaju se uglavnom sezonski u proljeće. Prolaskom kroz područja gdje su prisutni krpelji (šikara. Kako ugrožavaju E k to p a ra z i te možemo uklanjati s ljubimica mehanički ili uz uporabu različitih farmakoloških pripravaka. Hrane se životinjskom krvlju i mogu se uvećati i do 10 puta u odnosu na svoju normalnu veličinu. šipražje. 4. impregnirane ogrlice s odgovarajućim sredstvom te različitim pripravcima koji se utrljaju ili nakapaju na kožu. protozoe. Buhe kod pasa i mačaka (njihova slina) izazivaju alergijske dermatitise (kožne upale). Psi i mačke. pomoći našim čitateljima u rješavanju njihovih nedaća s ektoparazitima na njihovim ljubimcima. premda su simptomi i visoka temperatura te krvavo mokrenje. Babesia uzrokuju otapanje krvnih stanica i slabokrvnost. buhe nalaze u svakom kutku naših domova. Odrasla ženka hrani se tijekom 8-12 dana. grmlje ili pukotine u zidovima. visoka trava). Dermacentor i Ixodes. Ali. Kad se nastane na domaćinu. dok raspon traje od 12 dana do 50 tjedana ovisno o vanjskim činiteljima. gdje svoju masu poveća i do 10 puta. ostavljajući otvorenu ranu nakon otpuštanja. kao što su: virusi. neće uzimati hranu. Mehanički ih moB R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako ih učinkovito ukloniti s ljubimaca? . uši (Linognatus setosus) i krpelji (porodica Ixodide) koji spadaju u grinje a ne u kukce. Ženka tijekom života položi do 2000 jajašaca. posebnim pincetama te njihovim omamljivanjem maslinovim uljem. Ektoparaziti su nametnici koji obitavaju na koži. grickanje dlake. kao domaćini. Prenose različite uzročnike pojedinih bolesti. 5. Mogu preživjeti i do dvije godine bez ikakvog hranjenja (ako ne nađu domaćina). najugroženije su vrste posebice zato što su idealan izvor hrane (krv) za opstanak i razmnožavanje buha. otpušta se i traži novog domaćina. krila su zakržljala. Buhe-prilagodile su se novim uvjetima preživljavanja. izazivaju anemična stanja te prijenos različitih mikroorganizama. A u slučaju narušavanja zdravlja vašeg kućnog ljubimca savjetujte se s nadležnim veterinarom. 2. koji ako ih na vrijeme ne otklonimo mogu značajnije ugroziti zdravstveno stanje naših ljubimaca. Kod krpelja. Tijelo buhe je postrance spljošteno s kratkim dlačicama. 3. Stoga u ovom članku dajemo nekoliko pitanja i odgovora vezanih uz ovu problematiku. Sišu krv. Neadekvatnim održavanjem nastambi za životinje. Krpelji-premda ih ima veliki broj vrsta.

com www.com .sjemenarna.NARUKVICA PROTIV KOMARACA e-mail: info@sjemenarna.

3 kg. čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall. Pas. 27. Istočna Europa oko 80. Najveći listovi Vrijedan kao mrav Svima nam je dobro poznato značenje ove poslovice.30 Potrošnja krumpira u svijetu Prema podacima FAO u 1991.Najveće količine kukuruza proizvode se u SAD. preskočio je 3.7 kg.5 kg prerađevina krumpira po stanovniku. Latinska Amerika 20. Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojim penjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca. Naj. Azija 11.0 kg. rujna 1993. a razvila ga je kompanija GNS Spices iz Walnuta u američkoj saveznoj državi California. Samo jedan gram osušenog začina dovoljno je jak da začini čak 577 kg blagog umaka. Francuskoj.4 kg. Po površini kukuruz zauzima treće.5 %. Zanimljivo je da mravi znaju voditi i prilično nemilosrdne ratove u kojima zarobljenike ne ubijaju već ih koriste kao robove namijenjene isključivo za rad. Stari Grci su 60 godina prije Krista poznavali čak 20 sorata. Pas koji je najviše skočio Pas tragač Stag. Mađarskoj i Ukrajini. naj. naj ….4 %. koji pripada roducapsicum.3 kg krumpira. 1998. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20. Meksiku. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu.). preneseno u ljudske okvire. Najveće površine pod kukuruzom u Europi su u: Rumuniji. što. Njihovi listovi mogu doseći dužinu od 20 m s peteljkom dužine još 4 m. Srbiji. Proizvodnja kukuruza u svijetu Kukuruz se ubraja u najznačajnije gajene biljne vrste u svijetu. I zaista malo koji živi stvor toliko radi kao mrav kojeg odlikuje i prilično socijalno ponašanje.6 kg. Afrika 8. Njihovo nevidljivo carstvo nalazi se ispod površine zemlje a sastoji se od iznimno dugačkih podzemnih kanala. Ove vrijedne životinje iznimno dobro komuniciraju i žive u velikim zajednicama-kolonijama koje broje i preko osam milijuna stanovnika. a po proizvodnji s 39.. a po ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u svijetu (FAO. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). Francuskoj i Argentini. Kini. Iako se smatra voćem. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće. Zanimljivo je da su znanstvenici izračunali da mravi u gradnji svoga carstva iskopaju i premjeste preko 39 tona zemlje. godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79. Brazilu. Najveći listovi neke biljke su oni palme rafija (Raffia farinifera) s otočja Mascarene koje se nalazi u Indijskom oceanu te amazonske bambusove palme (Raffia taedigera) koja raste u Južnoj Americi i Africi. . SAD oko 58. odgovara poslu izgradnje Kineskog zida.-1992. star 18 mjeseci. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najljući začin Vjeruje se da je najljući od svih začina crveni Red Savina Habanero.72 m na godišnjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Smokva Porijeklom je iz Male Azije. U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina.

.

sjemenarna.CERBERO vodotopiva gnojiva Cerbero vodotopiva gnojiva koriste za gnojidbu voćaka. vinove loze. NPK 20-20-20 NPK 13-40-13 NPK 13-0-46 e-mail: info@sjemenarna.com . cvijeća i ukrasnog bilja putem sistema navodnjavanja ili folijarno (preko lista).com www. povrća.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful