You are on page 1of 15

polygon .

pdf edicija
BEYOND
Beyond The Endless River kako dobar naslov pomislila sam kad sam
sasvim slučajno u dokolici ljetovanja nabasala na knjigu u izdanju
Phoenix Art muzeja iz 1979. u kojoj autor eseja James K. Ballinger
predstavlja radove umjetnika s izložbe zapadno-američke umjetnosti
19. stoljeća koji u olovci i vodenim bojama prikazuju divlji Zapad.
Naslov je obećavao ne samo veliko otkriće već i fizičku manifestaciju

THE
otkrića. Listajući umjetničke zapise slikom otkrivala se netaknuta
nevina osamljenost nikad do tada posjećenih prostranstava.
U zanosu naivnog razmišljanja inspiriranog razgledavanjem knjige
uvodničar priopćava „pravu istinu“ pojave umjetnika u divljini koji

UMJENTICKA EKSPEDICIJA ILI KAKO JE POCELO


pomiču granice poznatog. Naime, neki Robert Livingston i James
Monroe informirali su predsjednika Thomasa Jeffersona: „The whole
of Louisiana Territory could be purchased for fifteen million dollars“,

ENDLESS
što povijest bilježi kao jednu od naj­­­većih transakcija zemljišta. Kako
nisu znali koliko su zemlje kupili i gdje su joj granice, definiranje granica
postalo je temom istraživača koje je angažirala federalna vlada kako bi
se iste utvrdile, a ujedno i trasirale transportne rute, ubilježile naslage
minerala, a puno kasnije odredile lokacije budućih gradova.
Umjetnici eksploreri/istraživači ustvari su bili zaposlenici vlade u
njihovim istraživačkim poduhvatima poput Whipple survey iz 1958.

RIVER/
godine ili istraživačkih ekspedicija kompanija poput Trans-Misissipi
West. Oni lutaju, bilježe i izvještavaju o do tada neistraženim terito-
rijama i postaju umjetnici-istraživači, umjetnici-putnici, ili stacionirani
umjentici. Njihov umjetničko-istraživački rad i ekspedicije doprinose
sveopćoj popularizaciji „divljeg zapada“ i plemenitih divljaka.
U svom povijesnom narativu kao integralni sastojak američke povijesti
podrazumijeva se otkrivanje novih teritorija, a kako je povijest ipak

BORDER
lančani slijed događaja William Goetzmann u Exploration and Empire
(1966) navodi: „Exploration is not throught of as a process with
cul­­­­­­tural significance. Rather it is viewed as a sequence of dramatic
discoveries – isolated events, colorful and even interesting perhaps,
but of little consequence to the basic sweep of civilization. This is

3
because exploration has rarely, if ever, been viewed as a continouous drvo, Dijete u krilu, Kineski sustav navodnjavanja, Sudbina Manifesta,
form of activity or mode of behavior. The words „exploration“ and Stijena nezavisnosti...
„discovery“ are most often and most casually linked in the popular Radeći dugi niz godina na temi SheStory (tri generacije žena u 100
imagination simply as interchangeable synonyms for „adventure“. godina i 11 nominalnih država) baveći se identitetom, u Lici i na
But, exploration is something more than adventure, and something Krbavskom polju proučavam načine na koje se narativima zaposjeda
more than discovery“. Navodeći ovaj citat autor teksta zaključuje teritoriji, koje su dinamike urušavanja socijalne i kulturne strukture
kako ovi umjetnici nisu ti koji su napravili veliko „otkriće“ ili značajan društva uslijed posljedica rada i izolacije, stoga je logičan slijed bio
umjetnički rad, ali njihov vizualni zapis je iskustvo iz prve ruke gledano proširiti koncept na novi segment rada – platformu naslova Beyond
iz perspektive 19. stoljeća i duha vremena. the Endless Border i pozvati na suradnju kolegice umjetnice da svojim
Slijedeći važan detalj za osobno promišljanje je očiti izostanak žena radom i bivanjem postanu istraživačice „divljina Like”, i suučesnice
u pohodima, ekspedicijama, i njihova sveopća odsutnost u svakom novih ekspedicija. Platforma Beyond the Endless Border platforma
segmentu nastajanja narativa „novo otkrivenih“ teritorija, ekonomije, je žena umjetnica koje odlaze u divljinu, stvarnu i metaforičku, u
eksploatacije i kulture. Da li bi učinile isto ili drugačije? Navedena je nepoznata i društveno zapuštena područja istražujući, bilježeći i
samo jedna Elisabeth Lamoisse za koju se predpostavlja da je bila stvarajući nove narative prostora kao temelj novim budućim ishodima.
stacionirana u New Orleansu. Beyond the endless River postaje Beyond the Endless Border i
zapravo je ideja o ženama u divljini, ali ne bilo kojoj divljini – divljini
prirodi, divljini kao metafori socijalno urušenog društva, u konkretnom
Iz Misissipija u Liku slučaju kurirana divljina odnosi se na prostor Like i to područje od
Plitvičkih jezera, Korenica, Krbavsko polje i okolna sela, Općina
Atmosfera ekspedicija 19. stoljeća, odnosno proizvedeni narativi Udbina, Donji Lapac, Gračac, Nacionalni park Una, šireći se uz duž
od strane umjentika u sebi su sadržavali određenu vrstu žudnje i granice s Bosnom i Hercegovinom.
preciznog definiranja kako bi onom tko ga čita smanjio strah od
novog i nepoznatog, i ublažilo osjećaj nepremostivosti što se možda
najbolje vidi iz izbora motiva i naslova radova koji su označavali rute Poetike umjetnica i njihov rad okosnica je rukopisa kojima će bilježiti
ili imena lokaliteta ili naslove poput Plemeniti divlji čovjek, Usamljeno proces, prostor, iskustvo osobno se upuštajući u ekspediciju.
Branka Cvjetičanin

4 5
ANA OPALIĆ

LIKA
2018.
SNIMLJENO NA LOKACIJAMA:

SELO OPALIĆ
KRBAVSKO POLJE
STARA CESTA PREMA GRAČACU
8 9
10 11
12 13
14 15
16 17
18 19
20 21
22 23
ANA OPALIĆ

rođena je 1972. godine u Dubrovniku. 1997. godine diplomirala je TV i


filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se
fotografijom, videom i dokumentarnim fil­­­­­­mom.
Samostalno izlaže od 1991. godine. 1997. nagrađena je na godišnjoj
izložbi Hrvatskog fotosaveza kao najbolja mlada foto­­­graf­­kinja.
Od 2000. ima status samostalne umjetnice pri HZSU.
2003. predstavljala je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu (zajedno s
Borisom Cvjetanovićem). 2009. godine dobila je 2. nagradu na na­­­­­tječajnoj
izložbi T-HTnagrada@msu.hr.

2016. godine u koautorstvu sa umjetnicom Vesnom Mačković dobila je


3. nagradu na izložbi T-HTnagrada@msu.hr. Osnivačica je web portala
Suvremena hrvatska fotografija (www.croatian-photography.com). Reda-
teljica je i snimateljica dva dokumentarna filma Još jednom (Ana Opalić
i Noah Pintarić, 2014.) i Lijek, 2018. Objavila je dvije knjige fotografija:
Brsalje, 2017. i Dom, 2018. Živi i radi u Zagrebu.

24 25
SAMOSTALNE IZLOŽBE (U RAZDOBLJU OD 2012. – 2018.)

2018. Queer šetnja, galerija Križanićeva 6a, Rijeka (1. broj časopisa GSG)
Vrtni grad, Galerija Flora, HDLU Dubrovnik
2016. Od portreta do vremena, Centar savremene umjetnosti Crne Gore,
Podgorica
Dom, Galerija Photon, Ljubljana (zajedno sa Jelenom Blagović)
2015. Autoshow, Galerija Greta, Zagreb (zajedno s Markom Ercegovićem)
2014. Dom, Galerija Let 777, Dubrovnik

SKUPNE IZLOŽBE (U RAZDOBLJU OD 2012. – 2018.)

2018. Rubovi grada, rubovi mora, Galerija Kazamat, HDLU, Osijek


Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici, Palača Sponza, Dubrovnik
2017. INSIGHTS, Wienerberger Contemporary Photography Collection
Praznina, izbor iz hrvatske fotografije 21.st, UGD, Dubrovnik
Arte Laguna Prize 16.17, Venezia, Italija
Tvoja zemlja ne postoji, WHW, MMSU Rijeka
2016. Svatko stoji u svjetlu drugoga, Galerija Galženica, Zagreb
Tvoja zemlja ne postoji, WHW, MMKC Split
Tvoja zemlja ne postoji, WHW, ARL, Dubrovnik
T-HTnagrada@msu.hr, Zagreb
(video Pozdrav, koautorstvo s V. Mačković, 3. nagrada)
2015. THT@msu.hr, MSU, Zagreb (serija fotografija Dom)
Ovo (ni)je moj svijet, Klovićevi dvori, Zagreb
(kustosica izložbe zajedno s S. Križić Roban)
2014. Ekstravagantna tijela – ekstravagantne godine, MMSU, Rijeka
Fotograf u javnom prostoru, Galerija Greta, Zagreb
2013. Euros. Jugoistočni vjetar, Radnička galerija, Zagreb
Aftermath, Klovićevi dvori, Zagreb (Beograd, Bratislava, Cetinje)
2012. Aftermath, Pordenone ARte Contemporanea, Pordenone
Aftermath, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana
Apstrakcija: Modernizam i suvremenost, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
Enchantement lumineux, Musee de Normandie, Caen, Francuska

26
ANA OPALIĆ
LIKA , 2018.

Polygon .pdf edicija © 2018. Krapan

Polygon Regrutni centar za umjetnike


Poveznice: https://www.polygon.hr/pdf-edition

Fotografije: Ana Opalić


Likovno oblikovnje: Ana Zubić
Polygon program Regrutni centar za umjetnike po­­­držali su Ministarstvo
kulture RH, Zaklada Kultura Nova

ISBN