You are on page 1of 3

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Odsjek za islamsku vjeronauku


Metodologija istraživanja u nastavi vjeronauke
II parcijala
Skripta
Akademska 2018/19

1) Navedi dvije osnovne vrste nacrta istraživanja?


Nacrti koji se temelje na pozitivističkim paradigmama
Nacrti koji se temelje na kritičkim i konstruktivističkim paradigmama
2) Objasni nacrte koji se temelje na pozitivističkoj paradigmi?!
Oni daju prednost ranoj identifikaciji problema istraživanja i razvijaju istraživačka pitanja
preko niza hipoteza, izbora predmeta istraživanja, metoda... Prijedlog istraživanja sadrži faze
planiranja, prikupljanja podataka, analize, implementacije i interpretacije. Tu je, naravno, i
finansijska konstrukcija, pregled literature... Pozitivistički nacrti pokušavaju predvidjeti sve
probleme koji bi se mogli javiti u studiji i zato prave tzv. mape istraživanja koje su dosta
detaljne.
3) Objasni nacrte koji se temelje na kritičkim i konstruktivističkim paradigmama?!
Ovdje je manje istaknut formalan prijedlog istraživanja. Istraživanje sada više liči putu otkrića
uz korištenje kvalitativnih metoda i modela, posebno terenskih istraživanja.
4) Pitanje kojim istraživač počinje svoju studiju?!
Svaki kvalitativni istraživač započinje svoju studiju pitanjem: Šta želim spoznati u ovoj
studiji? Ovo je polazišna tačka svakog istraživanja. S obzirom na to, oblikujemo sva naša
daljnja istraživačka pitanja. Nakon postavljanja i razjašnjenja istraživačkog pitanja,
odabiremo adekvatnu metodologiju i nastavljamo s izvođenjem istraživačkog projekta.ž
5) Navedi i objasni Janesickove faze?!
Prva je faza, faza zagrijavanja ili donošenja odluke o početku studije- to su sljedeća pitanja:
šta se proučava, pod kojim okolnostima, u kojem razdoblju, na kojem terenu... Osjetljiv
momenat u toj fazi jeste istraživačevo sticanje povjerenja, izgradnja odnosa, komunikacije sa
participantima (učesnicima). Što se stvori bolji međuljudski odnos istraživač ima veću
mogućnost da sudionika razumije iz njegove perspektive. U ovoj fazi istraživač odabira koje
će strategije koristiti u istraživanju- najčešće se koriste strategije koje su kombinacija
sudjelujućeg posmatranja , dubinskog intervjuisanja i analize dokumentacije. Istraživačke
strategije mogu uključivati u sebe metode poput etnografskih, biografije, studije slučaja..
Kvalitativni nacrt zahtijeva istovremeni postupak analize i prikupljanja podataka, nakon čega
slijedi proces generiranja teorije.
Druga faza je faza vježbe ili implementacije odluke- Faza vježbe je pilot studija i nastavak
donašanja planskih odluka. Prije same kvalitativne studije dobro je izraditi tzv. pilot studiju.
Ona omogućuje istraživaču da se usredotoči na pojedina zanimljiva područja koja su nejasno
artikulirana. Ovo inicijalno vrijeme za oblikovanje studije omogućuje istraživaču učvršćivanje
odnosa s participantima i uspostavljanje učinkovitih modela komunikacije. Korištenje tehnika
sudjelujućeg promatranja i dubinskog intervjuiranja nije dovoljno i ne može biti jamstvo da će
istraživanje biti kvalitativno. Istraživač mora interpretirati i razumjeti svjetonazore i ponašanja
sudionika u proučavanoj sredini.
Treća faza je faza smirivanja pri kojoj se odluke privode kraju, tj. realiziraju- Faza smirivanja
predstavlja planske odluke na kraju studije. Ovdje istraživači moraju odlučiti kada napustiti
područje istraživanja, čime započinje finalna obrada i analiza podataka. Nakon toga slijedi
interpretacija i prezentacija podataka u narativn oj formi, koji su potkrijepljeni navodima iz
bilježaka i intervjua. Na kraju, istraživači bi trebali opisati svoju ulogu, kako bi čitatelj mogao
razumjeti odnos koji setijekom studije razvijao između istraživača i sudionika.
6) Denzinovi tipovi triangulacije?!
1. Triangulacija podataka ili korištenje različitih izvora podataka u studiji.
2. Istraživačka triangulacija ili korištenje različitih profila istraživača.
3. Teorijska triangulacija ili primjena multiplih paradigmi i perspektiva uinterpretaciji
pojedinačnog seta podataka.
4. Metodološka triangulacija ili primjena multiplih metoda i tehnika u proučavanju pojedinih
problemnih situacija.
V. Janesick dodaje i peti tip triangulacije, a to je tzv. interdisciplinarna triangulacija ili
primjena više disciplinarnih područja u rješavanju teorijskih ili praktičnih problema.
7) Izrada temeljnog nacrta istraživanja?!
U izvođenju nacrta kvalitativnog istraživanja slijedimo nekoliko faza koje su svojstvene
procesu kvalitativnog istraživanja:
Faza refleksije
- Identifikacija teme ili predmeta istraživanja
- Identificiranje paradigmatskih perspektiva
Faza planiranja
- Odabir mjesta ili polja istraživanja
- Odabir strategije istraživanja
- Metodološka triangulacija
- Priprema istraživača
- Kreiranje i rafiniranje istraživačkih pitanja
- Pisanje prijedloga istraživanja
Faza ulaska
Faza povlačenja
Faza pisanja znanstvenog izvještaja
8) Pattonovi tipovi uzorka?!
Patton (1990) predlaže neke nove tipove uzorka koji bi bili bogati informacijama:
a) uzorak ekstremnih ili devijantnih slučajeva koji se primjenjuje za izbor sudionika koji
posjeduju neke ekstremne karakteristike
b) uzorak intenziteta odabire sudionike koji su eksperti ili autoriteti naodređenom području
c) uzorak maksimalne raznolikosti je proces namjernog odabiranja heterogenog uzorka i
promatranje sličnosti i razlika u iskustvima sudionika
d) uzorak kritičnih slučajeva je izbor sudionika koji su značajni za otkrivanje kritičnih
događaja, koji se mogu generalizirati na ostale situacije
9) Kako osigurati rigoroznost kvalitativne studije?!
Glavne metode koje nam mogu osigurati rigoroznost studije usko su povezane s osnovnim
metrijskim osobinama kvalitativnih studija kao što su valjanost, pouzdanost, objektivnost i
standardiziranost. Kriteriji rigoroznosti su sljedeći:
- Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka. Primjerenost se postiže kada je
prikupljeno dovoljno podataka, a prikladnost se odnosi na izbor informacija i modela
koji odgovaraju teoretskim potrebama studije.
- Pregled i pretraživanje dokumentacije.
- Provjera studije od strane sekundarnih informatora.
- Višestruki procjenjivači.
10) Kako napisati svrhu i istraživačka pitanja od datog centralnog fenomena?
Svrha: cilj istraživanja je (kvalitativne riječi: istražiti, razumjeti, otkriti, razviti, opisati, dobiti
uvid u) _____________ (centralni fenomen).
Istraživačka pitanja: operacionaliziramo centralni fenomen: formulišemo ih putem
kvalitativnih upitnih riječi: kako, šta, zašto, koji?
11) Objasniti putem naslova da li je studija kvalitativna ili kvantitativna...!
(praktično pitanje)?
Argumentirati: ako je kvalitativna paradigma mora imati centralni fenomen, a ako je
kvantitativna moraju postojati dvije ili više varijabli.. Kvantitativni podaci se statistički
analiziraju, kvantitativni naslov je dosta uzak, a kvalitativni širok i ispituje dubinu fenomena...

Priredio: Mersad Čobo, student IV