You are on page 1of 321

KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET U SPLITU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ KEMIJSKE TEHNOLOGIJE


SMJER KEMIJSKO INŽENJERSTVO

PRERADA PLASTIKE I GUME


Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg
Zavod za organsku tehnologiju

Split, 2015.
 Prisustvovanje predavanjima i polaganje ispita

 Sadržaj i raspored predavanja

 Literatura
PRAVILA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA
‘’PRERADA PLASTIKE I GUME’’

 Predmet ima satnicu 2+0+0 (30 sati predavanja)


 Prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranju nužno je 80% satnice
prisustvovati predavanjima (čl. 20.):
- student koji je prisutan na predavanjima manje od 50% nema pravo
na polaganje putem KONTINUIRANE PROVJERE znanja (parcijalnog
ispita, kolokvija), odnosno isti mu se neće priznati

 Kontinuirano vrednovanje:
Tijekom semestra omogućava se kontinuirana provjera znanja preko 2
kolokvija. Izlazak na kolokvij "prijavljuje se" preko Studomata

 Svaki kolokvij traje 60 minuta i sadrži 10 pitanja, od kojih svako nosi 1


bod (10 bodova po kolokviju, odnosno 20 bodova ukupno)
 Uspješno se moraju položiti oba kolokvija (min. 60 % bodova iz
svakog kolokvija). Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost
predavanjima je 10% ocjene. Na temelju postignutih bodova iz
kolokvija i prisustva nastavi upisuje se ocjena.

 Nakon predavanja održat će se dodatni, popravni termin za


polaganje jednog od eventualno nepoloženih kolokvija (prvi ispitni
rok, 24. 6. 2014.)
- uspješno položena oba kolokvija - priznaje se kao položen cijeli ispit

 Studenti koji su nisu uspješno položili oba kolokvija nisu zadovoljili


kontinuiranu provjeru znanja i polažu cjelokupni ispit koji se sastoji
od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima.
 Pismeni ispit je u zadanim terminima ispitnih rokova (prijava preko
ISVU-a), a usmeni je po dogovoru.
 Pismeni ispit ima 10 pitanja, od kojih svako nosi 2 boda (maksimalno
20 bodova - ekvivalent kolokvijima). Trajanje ispita je 120 minuta
 Položeni pismeni ispit vrijedi za tekuću akademsku godinu.

 Konačna ocjena se dobije na temelju ukupnog broja bodova iz


pismenog i usmenog dijela. Prag prolaznosti je 50%, a pismeni dio ima
udio 40 %, usmeni 50%, a prethodne aktivnosti 10%.
 Ocjene: dovoljan (60-69%), dobar (70-79%), vrlo dobar (80-89%),
izvrstan (90-100%).

 Ukoliko nije zadovoljan ocjenom, svaki student može polagati ispit za


višu ocjenu (polaže se cjelokupni ispit)

UPOTREBA MOBITELA, PREPISIVANJE I POSJEDOVANJE


‘ŠALABAHTERA’ REZULTIRA UDALJAVANJEM S KOLOKVIJA,
ODNOSNO ISPITA.
RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Datum Nastavna jedinica

Povijest postupaka prerade plastike i gume. Svjetska i hrvatska


5.3.2015. plastičarska industrija. Osnovni pojmovi, nomenklatura polimera. Uvod u
strukturu polimera.
Vrste polimera: plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri.
12.3.2015.
Primjeri.
19.3.2015. Mehanička i toplinska svojstva polimera.

Reološka svojstva polimera. Procesna, izradbena i proizvidna tehnika.


26.3.2015.
Polimerna tvar, polimerni materijal.
Dodatci polimernim tvarima. Postupci oplemenjivanja polimernih tvari.
2.4.2015.
Miješanje.
Praoblikovanje. Kontinuirani postupci praoblikovanja (1): kalandriranje,
9.4.2015.
kontinuirano prevlačenje.

16.4.2015. Kontinuirani postupci praoblikovanja (2): Ekstrudiranje. Koekstrudiranje.

23.4.2015. 1. KOLOKVIJ
RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Datum Nastavna jedinica

Ciklički postupci praoblikovanja (1): lijevanje, srašćivanje, izravno


30.4.2015.
prešanje, posredno prešanje.
Ciklički postupci praoblikovanja (2): injekcijsko prešanje. Posebni
postupci injekcijskog prešanja polimera (plinsko, obrizgavanje,
14.5.2015.
injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka, intrudiranje, injekcijsko
izvlačenje).
Postupci preoblikovanja: toplo i hladno preoblikovanje, puhanje,
21.5.2015.
izvlačenje, stezanje.
Postupci povezivanja: lijepljenje, zavarivanje. Oplemenjivanje površine
28.5.2015. gotovih proizvoda. Proizvodnja pjenastih i ojačanih (kompozitnih)
tvorevina.
Postupci oporabe plastičnog otpada: materijalna (mehanička, kemijska,
Nadoknada
otopinska) i energijska. Odlaganje plastičnog otpada.
Pojmovi kaučuk, guma, elastomerni materijal, vulkanizat. Prirodni i
sintetski kaučuk. Postupci prerade kaučuka: mastikacija, vulkanizacija.
Nadoknada.
Oblikovanje kaučuka i proizvodnja gume. Oporaba gume i regeneracija
kaučuka

11.6.2015. 2. KOLOKVIJ
Literatura

Preporučena literatura:
1. A. Rogić, I. Čatić, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo
za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.
2. P. S. Johnson, Rubber Processing: An Introduction, Carl Hanser
Verlag, Kempten, 2001,
3. T. A. Osswald, G. Menges, Materials Science of Polymers for
Engineers, Carl Hanser Verlag, Munich, 1996.

Dopunska literatura:
1. Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih
inženjera i tehnologa, Zagreb, 1997.
2. I. Čatić, F. Johannaber, Injekcijsko prešanje polimera i ostalih
materijala, DPG i Katedra za preradu polimera Fakulteta strojarstva i
brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004.
3. H. F. Gilles, Jr., J. R. Wagner, Jr., E. M. Mount, III., Extrusion: The
Definitive Processing Guide and Handbook, William Andrew, Inc., New
York, 2005.
Uvod
1. UVOD
1.1. POVIJESNI RAZVOJ
 povijest primjene prirodnih polimernih materijala (kaučuk, prirodne
smole, drvo, vuna, svila, pamuk, celuloza) je vrlo duga

 modificirani prirodni i sintetski polimeri proizvode se i rabe tek od


druge polovice 19. stoljeća

 1839. Charles Goodyear - prvo veliko otkriće modificiranja prirodnog


polimera (proces vulkanizacije - zagrijavanjem prirodnog kaučuka uz
sumpor proizvedena je guma)

 1845. Friedrich Schönbein - prvi modificirani polimer (celulozni


nitrat, celuloid)

 1907. Leo Henrik Baekeland - prvi sintetski polimer (fenol-


formaldehidna smola - bakelit)

POVIJEST POLIMERA...
Uvod

 danas je samo u SAD-u u uporabi preko 18 000 različitih vrsta


polimernih materijala, preko 6 000 u Europi i preko 10 000 u Japanu

 razvoj i sinteza novih polimera iznimno je skupa i dugotrajna

 razvijaju se polimerni materijali miješanjem dvaju ili više polimera,


kopolimerizacijom, primjenom različitih dodataka (npr. punila,
nanopunila, toplinskih i svjetlosnih stabilizatora, omekšavala…)

 u razvijenim se zemljama preko polovice diplomiranih kemičara i


kemijskih inženjera izravno i neizravno bavi polimerima i polimernim
materijalima
Uvod
 prosječan godišnji porast proizvodnje u posljednjih 60-tak godina: 9 %
 XX. stoljeće se često naziva "polimerno doba"

2012.
- 288 milijuna tona polimernih tvari i
materijala: 241 milijuna tona plastike i
Proizvodnja, 106 tona

47 milijuna tona ostalih polimera

Godina

Vremenski tijek svjetske proizvodnje polimera 1


Uvod

Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji


polimera u 2008. 2
Uvod

Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji


polimera u 2012. 2

 razvijenije zemlje imaju veću proizvodnju (i potrošnju) polimera

 Europska plastičarska industrija zapošljava 1,6 milijuna ljudi u 50 000


poduzeća s godišnjim prometom od oko 300 milijardi €
Uvod

1.2. HRVATSKA INDUSTIJA PLASTIKE I GUME

 samo dvije tvrtke u Hrvatskoj proizvode polimerne materijale

 Kapaciteti (2012.):
1. CHROMOS-Tvornica smola d.d.: 20 000 t nezasićenih poliesterskih
smola (UP), akrilnih i alkidnih smola, poliola i vinil-estera
2. ORIOLIK d.d.: 3 500 t krutih i savitljivih PUR

 ostali polimerni materijali se uvoze


Uvod

400
370

350
314 307
300
Proizvodnja, 103 tona

300
263
250
208 216
197
200 181 183
165
143
150

100

50 33
24

0
1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000.2002.2004.2006.2008. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina
Godina

Proizvodnja polimernih materijala u Hrvatskoj 1990.-2013.1,3


Uvod
prerada plastike: prerada gume:
86,5 % tvrtki; 13,5 % tvrtki;
88,6 % zaposlenih; 11,4 % zaposlenih;
660 86,4 % ukupnih prihoda 13,4 % ukupnih prihoda
650 647
640
640
628
630
Broj tvrtki

620 615
610
600
591
590 585
580
570
560
550
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina
Broj tvrtki u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3
Uvod
Broj zaposlenih

Godina

Zaposleni u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3


Uvod

2013. 4111
2012. 4040
2011. 4737
2010. 4329
2009. 4234
2008. 4232
Godina

2007. 5195
2006. 4055
2005. 3596
2004. 3395
2003. 3218
2002. 2659

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000

Ukupni prihod / milijuni kuna

Kretanje ukupnog prihoda hrvatske industrije polimera u milijunima


kuna u razdoblju 2002.-2013. 1,3
Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj 2006.-2013.3
Uvod

348,53
2008.
361,20

316,69
2007.
345,54

250,40
2006.
270,42
Godina
Godina

222,62
2005.
234,12
IZVOZ
174,39 UVOZ
2004.
197,45

126,09
2003.
153,42

0 50 100 150 200 250 300 350 400

Iznos
Iznos u /milijunima
milijuniUSD
USD
Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih materijala u milijunima
USD u razdoblju 2003.-2008. 2
Uvod

140
125,0
113,7
120 113,7
107,0
96,8 111,9
Proizvodnja, 103 tona

100 103,6
85,4
83,7 76,0

80 71,5 70,7
67,8
62,3
60

37,8
40

20
2,5 2,5 1,9 2,1 1,5 1,8 2,3 1,6 1,5 1,2 2,7
1,5 1,7
0
1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000.2002.2004.2006.2008. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina

Proizvodnja polimernih tvorevina u Hrvatskoj 1990.-2013. 1,3


Uvod

221
2008.
1036

184
2007.
904

149
2006.
754
Godina
Godina

144
2005.
641
IZVOZ
122 UVOZ
2004.
580

97
2003.
508

0 200 400 600 800 1000 1200

Iznos u milijunima
Iznos, USD
milijuni USD

Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih tvorevina u milijunima


USD u razdoblju od 2003.-2008. 2
Uvod

Profili, cijevi,
Ambalaža ploče, 45,7%
3 7 ,5 %

Graditeljstvo
7,7%
Ostalo
18,9%

Područja primjene polimera prerađenih u Hrvatskoj u 2010. 1


Uvod

1.3. POLIMERI

 polimer - grč. polg (mnogo, više) i mero (dio)


- pojam polimer uveo je 1883. švedski kemičar Jöns Jakob Berzelius
za kemijske spojeve jednakog sastava, a različite molekulne mase

 danas se pojam polimer koristi kao skupno ime za prirodne i sintetske


tvari i materijale kojih su osnovni sastojak makromolekule (polimerne
molekule)

 pojam MAKROMOLEKULA uveo je njemački kemičar Herman


Staudinger 1924. (1953. Nobelova nagrada)
Uvod

 1924. H. Staudinger - polimeri su visokomolekulni spojevi koji nastaju


povezivanjem velikog broja niskomolekulnih spojeva, MONOMERA,
KOVALENTNIM kemijskim vezama

polimerizacija
n CH2 CH ... CH2 CH CH2 CH CH2 CH ... CH2 CH

stiren ponavljana polistiren


(MONOMER) jedinica - MER (POLIMERIZAT)

POLIMERIZACIJA
n monomer ( ponavljana jedinica )n
Uvod

monomer (mer ponavljana jedinica)

razlike u:
- preraspodjeli elektronskih gustoća
- kemijskoj strukturi

 POLIMERIZACIJA - kemijska reakcija u kojoj monomeri međusobnim


povezivanjem kovalentnim vezama tvore makromolekule

 broj ponavljanih jedinica makromolekule - stupanj polimerizacije, DP


Mn
Mn  DP  M0 DP 
M0
M n - brojčani prosjek molekulnih masa
DP - prosječni stupanj polimerizacije
M0 - molekulna masa ponavljane jedinice (mera)
Uvod

 kriterij za minimalan DP : iskazivanje karakterističnih polimernih


svojstava u pojedinom fizičkom stanju (npr. viskoelastičnost)

 primjer: iskazivanje viskoelastičnih svojstava


- poliamid 66 s Mn ≈ 10000 (DP ≈ 45)
- polistiren s Mn ≈ 250000 ( DP ≈ 2400)

 IUPAC: DP mora biti dovoljno velik da se povećanjem ili smanjenjem


za jednu ponavljanu jedinicu većina svojstava polimera ne mijenja

 maksimalan DP za makromolekule nije ograničen; praksa: 1000-


100000
Uvod

1.3.1. NAZIVI I NOMENKLATURA POLIMERA

1. prema nazivima monomera (za polimere od jednog monomera):


- dodavanjem prefiksa "poli" imenu monomera

etilen n CH2 CH 2 ( CH 2 CH2 )n polietilen (PE)

stiren n CH2 CH ( CH 2 CH )n polistiren (PS)

vinil-klorid n CH2 CH ( CH 2 CH )n poli(vinil-klorid) (PVC)


Cl Cl
Uvod

2. prema nazivima ponavljane konstitucijske jedinice:


- njene podjelnice se navode u zagradi po veličini te im se doda
prefiks "poli": npr. poli(etilen-tereftalat)

n HOOC COOH + n HO CH 2CH2 OH


etilen-glikol
tereftalna kiselina
( OC CO OCH 2CH2O ) n + n H2O

poli(etilen-tereftalat) (PET)

3. IUPAC-ova nomenklatura:
- temelji se na nomenklaturi organskih spojeva
npr. polistiren = poli(1-feniletilen), poli(vinil-klorid) = poli(1-
kloretilen), poli(etilen-tereftalat) = poli(oksietilenoksitereftaloil)

Hrvatska norma HRN EN ISO 472:2007 Plastika - Rječnik


Uvod

Kratice nekih najčešće primjenjivanih polimera 4


Polimer Kratica Polimer Kratica
polietilen PE poliamid na osnovi e-kaprolaktama PA6
poliamid na osnovi
polietilen niske gustoće PE-LD PA66
heksametilendiaminadipinske kiseline
linearni polietilen niske gustoće PE-LLD akrilonitril/butadien/stiren ABS
polietilen srednje gustoće PE-MD stiren/akrilonitrilna plastika SAN
polietilen visoke gustoće PE-HD poli(butadien-stirenski) kaučuk PBS
polipropilen PP poli(vinil-alkohol) PVAL
polistiren PS poli(tetrafluoretilen) PTFE
pjenasti polistiren PS-E fenol-formaldehid PF
polistiren visoke žilavosti PS-HI melamin-formaldehid MF
poli(vinil-klorid) PVC nezasićeni poliester UP
poli(etilen-tereftalat) PET epoksid EP
poli(metil-metakrilat) PMMA poliuretan PUR
polikarbonat PC celulozni acetat CA
Uvod

1.3.2. PODJELA I PRIMJENA POLIMERA

 polimeri se mogu podijeliti prema različitim kriterijima:


1. prema podrijetlu
a) prirodni polimeri: celuloza, škrob, kaučuk, svila, vuna, pamuk i
biopolimeri (bjelančevine, nukleinske kiseline, hormoni)
b) sintetski polimeri

2. prema reakcijskom mehanizmu nastajanja


a) stupnjeviti (postupni, kondenzacijski) - poliesteri, poliamidi,
poliuretani, epoksidni i formaldehidni polimeri
b) lančani (adicijski)
- radikalski (60% ukupne količine sintetskih polimera, 75%
plastomera; PE-LD, PVC, PS, PMMA, PVAC, brojni kopolimeri)
- anionski (PBS, silikoni)
- kationski (POM, PIB, PTHF, poli(vinil-eteri))
- koordinativni (PP, PE, EPDM, PBD)
Uvod
3. prema vrsti ponavljanih jedinica
a) homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)
primjeri: PE, PET

b) kopolimeri (dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica)


primjer: poli(vinil-klorid/vinil-acetat) - PVC/VAC

statistički
alternirajući
blok

cijepljeni
Uvod
4. prema oblicima makromolekula
- linearni, granati, umreženi (trodimenzionalni)

5. Prema primjenskim svojstvima


- poliplasti (plastični materijali): plastomeri (termoplastične mase) i
duromeri (termoreaktivne plastične mase)
- elastomeri
- vlakna
- premazi, ljepila, veziva, funkcionalni polimeri: katalizatori, ionski
izmjenjivači, poboljšavala viskoznosti, membrane, senzori itd.

 s praktične (industrijske) točke gledišta jednu od najvažnijih


osobina polimera predstavlja njihovo ponašanje pri zagrijavanju
(hlađenju): plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri
Vrste polimera

1.3.2.1. PLASTOMERI

 izgrađeni od međusobno isprepletenih i sekundarnim vezama


povezanih linearnih ili granatih makromolekula; taljivi i topljivi

 preradba se temelji na promjeni agregatnog stanja zagrijavanjem i


hlađenjem: čvrsto-kapljevito-čvrsto (zato termoplasti,
termoplastične mase)

 plastomeri se proizvode i prerađuju u najvećim količinama (preko 80%


svih vrsta polimera)

 amorfni (PVC, PS, PMMA), kristalasti (PE, PP, POM, poliamidi) i


kristalni (KEVLAR)
Vrste polimera
amorfni kristalasti

Tg > T u češće: Tg < Tu; rjeđe: Tg > Tu

Tg (PMMA) = 105 °C Tg (PE) = -105 °C Tm (PE) = 115 °C


Tg (PVC) = 87 °C Tg (PP) = -20 °C Tm (PP) = 150 °C
Tg (PS) = 100 °C Tg (POM) = -13 °C Tm (POM) = 160 °C
Tg (PA) = 60 °C Tm (PA) = 260 °C

Tg - staklište; Tu – temperatura uporabe; Tm - talište


Vrste polimera

 sekundarne veze: van der Waalsove < dipol-dipol < vodikove

NH . . . . . .O C
H2C . . . . . . . . .CH 2 CH2 CH CH 2
 
C N (CH2)X (CH 2)X
H2 C .........
CH 2
. .
. .
. .
. .
. .

  C O . . . . . .HN
. .

N C
H2C . . . . . . . . .CH 2
CH2 CH CH 2
NH . . . . . .O C
van der Waalsove veze dipol-dipol
veze vodikove
veze

 sekundarne veze: aditivne i proporcionalne veličini makromolekule -


mogu premašiti jakost primarnih veza (zato polimeri ne isparavaju i
teže se otapaju od niskomolekulnih tvari)

Polimeri su KONDENZIRANI SUSTAVI MAKROMOLEKULA!


Vrste polimera
Cijena
Očekivani rast
70-4000 €/kg
6-10% god.

PES PPS

temperaturna postojanost
funkcionalni; specijalni plastomeri PSU PTFE

uporabna svojstva
PEI LCP
PEEK

cijena
PC POM
inženjerski (konstrukcijski)
plastomeri PMMA PA PET
(21,5 milijuna tona-2010.) PC/PET
PC/ABS TPE PBT

ABS PP
širokoprimjenjivi plastomeri PE-LD
PS SAN
(190 milijuna tona-2010.) PE-HD
PVC PS-HI PE-LLD 0,8-2 €/kg
1-5% god.
amorfni kristalasti

potrošnja

Piramida plastomernih materijala 5


Vrste polimera

PE-LD, PE-LLD,
PP, 25 %
22 %

PET, 8 %

PE-HD, 17 %
PVC, 19 %
PS, PS-E, 9 %

Udjeli pojedine vrste širokoprimjenjivih plastomera u ukupnoj


svjetskoj proizvodnji (190 milijuna tona) u 2010. 1
Vrste polimera

Proizvodi široke
Ostalo potrošnje Izvoz materijala
Namještaj 4% 20% 20%
2%

Ambalaža Električni i
Građevinarstvo
34% elektronički
5%
uređaji Transport; 3%
2%

Najvažnija područja primjene plastomera proizvedenih


u Sjevernoj Americi u 2010. 1
Vrste polimera

1.3.1.2.1. ŠIROKOPRIMJENJIVI PLASTOMERI

1. POLIETILEN (PE)

2. POLIPROPILEN (PP)

3. POLI(VINIL-KLORID) (PVC)

4. POLISTIREN (PS)

5. POLI(ETILEN-TEREFTALAT) (PET)
Vrste polimera

1.3.2.1.1.1. POLIETILEN (PE)

 najjednostavniji poliugljikovodik

n CH2 CH2 ( CH2 CH2) n

 svjetska potrošnja PE: ~ 70 milijuna t godišnje (najmasovniji polimer)


 PE-LD: 150-300 ºC; 100-300 MPa; katalizatori: peroksidi, kisik)
 PE-HD: 60-75 ºC; 10 MPa; katalizatori: koordinativni katalizatori)

Svojstva PE:
- žilav, velikog modula elastičnosti
- povećanjem gustoće rastu modul elastičnosti, prekidna čvrstoća, krutost,
tvrdoća površine, a smanjuje udarna žilavost
- otporan na kemikalije osim na oksidirajuće kiseline i halogene
- pri sobnoj T netopljiv u svim otapalima, iznad 60 °C postupno se otapa u
toluenu, ksilenu, tetraklorugljiku
- talište PE-LD je 112 °C, PE-HD 132-135 °C, a monokristalnog PE 143 °C
Vrste polimera

 prema molekulnoj strukturi i svojstvima razlikuju se:

a) polietilen ultra visoke molekulne mase (PE-UHMW, e. ultra high molecular


weight polyethylene)

b) polietilen visoke gustoće (PE-HD, e. high density polyethylene)

c) polietilen srednje gustoće (PE-MD, e. medium density polyethylene)

d) polietilen niske gustoće (PE-LD, e. low density polyethylene)

e) linearni polietilen niske gustoće (PE-LLD, e. linear low density polyethylene)

f) polietilen vrlo niske gustoće (PE-VLD, e. very low density polyethylene)

g) umreženi polietilen (PE-X, e. crosslinked polyethylene)


Vrste polimera

Kratica Struktura Svojstva Primjena


0,941-0,960 gcm-3; dobra mehanička ambalaža (kozmetika),
PE-HD svojstva, velika žilavost/plastičnost, cijevi za vodu i
UV stabilnost i kemijska otpornost kemikalije, kontejneri
0,926-0,940 gcm-3; otporniji na udar cijevi i instalacije za
PE-MD i stvaranje napuklina, ali manje plin, vreće, stezljivi
tvrdoće i krutosti od PE-HD filmovi, folije
0,910-0,940 gcm-3; niža rastezna kruti spremnici,
PE-LD čvrstoća, dobra preradljivost, velika vrećice, folije
razvlačivost (ambalaža)
0,915-0,925 gcm-3; veća rastezna igračke, cijevi,
PE-LLD čvrstoća, udarna i savojna žilavost od prevlake za električne
PE-LD, prozirnost kablove, filmovi
PE-VLD cijevi, vrećice za led i
0,880-0,915 gcm-3; velika žilavost smrznutu hranu,
ambalaža za hranu
srednje do visoke gustoće, poboljšana cijevi za centralno
PE-X toplinska svojstva i kemijska grijanje, industrijske
postojanost cijevi
Vrste polimera
1.3.2.1.1.2. POLIPROPILEN (PP)

 industrijski se proizvodi polimerizacijom propilena


 svjetska proizvodnja PP: ~ 50 milijuna tona

CH3 CH3
o
45-85 C; 2 MPa
n CH2 CH ( CH2 CH) n
Z-N kat.

 dobar električni izolator, postojan na vodu, organska


otapala, maziva, anorganske kemikalije
 nepostojan prema jakim oksidansima, UV zračenju

PP se koristi kao:
- homopolimer
- kopolimeri
Izotaktni PP - kao kompozit (punila: talk, CaCO3, staklena vlakna,
grafitna vlakna)
Vrste polimera

Svojstva izotaktnog PP-a


Svojstvo PP Vrijednost
Kristalnost 50-70 %
Gustoća 0,90-0,91 gcm-3
Maseni prosjek molekulnih masa 7x104 - 2x105
Brojčani prosjek molekulnih masa 3x105 - 7x105
Rastezna čvrstoća 29,3-38,6 MPa PP se vrlo lako prerađuje,
Prekidno istezanje 500-900 % uglavnom injekcijskim
Tvrdoća, Shore D 70-80 prešanjem i ekstrudiranjem!
Zarezna savojna žilavost po Izodu 21,3-320,2 Jm-1
Talište 160-170 °C
Toplinski kapacitet 1,926 kJkg-1K-1
Temperatura omekšavanja 138-155 °C

Primjena:
- folije, ploče, vlakna
- automobilska i avioindustrija
- spremnici za vodu, ulja, čamci, cijevi za vodu, kanalizaciju
- namještaj, kućišta kućanskih aparata
Vrste polimera

1.3.2.1.1.3. POLI(VINIL-KLORID) (PVC)


 plastomer ponavljanih jedinica —CH2—CHCl—

n CH2 CH ( CH2 CH) n


Cl Cl

 svjetska potrošnja PVC-a: ~35-40 milijuna tona

 komercijalni PVC:
- ataktne strukture uz kratkolančanu i dugolančanu granatost (amorfan, Tg ≈
80 °C)
- Mn = 50000 - 120000 (K-vrijednost = 40 - 85)
- 80 % se proizvodi polimerizacijom u suspenziji, zatim emulziji, masi i otopini
Vrste polimera

PVC

kruti savitljivi

tvrd, žilav, proziran, teško savitljiv, lako preradljiv, slabijih


preradljiv, otporan na kemikalije, mehaničkih svojstava, manje
atmosferilije, vlagu, slabe gorivosti otporan na kemikalije, atmosferilije

Dodatci PVC-u:
- omekšavala (ftalati, epoksidna omekšavala, fosfati)
- toplinski stabilizatori (bazične olovne soli, soli masnih kiselina i Ba, Cd, Zn)
- dodatci za poboljšanje žilavosti (E/VAC, ABS, nitrilni kaučuk, klorirani PE)
Vrste polimera

PRIMJENA PVC-a
- građevinarstvo (konstrukcijski materijal)
- cijevi, električne izolacije, umjetna koža (skaj)
- okviri prozora, rolete, krovovi, oluci, žljebovi
- spremnici, posude, boce
- pakiranje namirnica (slaba propusnost vlage i plinova)

PRERADA PVC-a
- ekstrudiranje
- kalandriranje
- injekcijsko prešanje
- izravno prešanje
- puhanje
- toplo oblikovanje
Vrste polimera

1.3.2.1.1.4. POLISTIREN (PS)


 plastomer linearnih makromolekula

n CH2 CH ( CH 2 CH )n

stiren polistiren

 svjetska potrošnja PS: ~22 milijuna tona

 ataktan, amorfan polimer (staklište 80-100 °C)


 r = 1,05-1,07 gcm-3
 čvrst, tvrd, krt, visoke čvrstoće i modula elastičnosti, ali vrlo malog prekidnog
istezanja (e ~ 1 %)
 po prozirnosti sličan staklu, izvrstan električni izolator
 lako se prerađuje (injekcijsko prešanje, ekstrudiranje, koekstrudiranje,
puhanje), modificira i kopolimerizira
Vrste polimera

 proizvodi se najviše postupkom polimerizacije u masi: visoka čistoća, prozirnost,


električna svojstva
 postupak u suspenziji: osnovni za proizvodnju pjenećeg polistirena (PS-E)

PJENASTI POLISTIREN (PS-E)

 porozan materijal, ćelijaste strukture


 r = 0,005-0,300 gcm-3, komercijalno se najviše koriste r = 0,015-0,040 gcm-3
 izvrsna zvučna i toplinska izolacija, mala apsorpcija vode i propusnost vodene
pare, velika čvrstoća (ambalaža)

impregniranje plinom
(pentan, heksan) impregnirano PS
PS zrnje pretpjenjenje
120 °C; p = 8 bar zrnje (6-8 % plina) vodenom parom

r=0,65 gcm-3; ekspanzija plina ćelijasta struktura


~milijun ćelija po cm-3 120-130 °C ekspandiranog PS
Vrste polimera

1.3.2.1.1.5. POLI(ETILEN-TEREFTALAT) (PET)

n HOOC COOH + n HO CH 2CH2 OH


etilen-glikol
tereftalna kiselina
( OC CO OCH 2CH2O ) n + n H2O

poli(etilen-tereftalat) (PET)

 patentiran 1941.
 najviše primjenjivan poliester (19,8 milijuna tona u 2012.)
 kristalnost: 0 -60 % (r = 1,31-1,45 gcm-3)

 žilav, proziran, sjajan, dimenzijski stabilan, dobre propusnosti na vodenu paru,


kisik i ugljični dioksid, higroskopan
Vrste polimera

 rabi se u obliku vlakana velike čvrstoće i u obliku filmova i folija (od 1953.), za
boce za gazirana pića (70-te godine 20. stoljeća), za ambalažu hrane i pića, u
industriji, medicini, farmaciji

 oko 60 % PET-a se rabi za proizvodnju vlakana (odjeća, tapeti, zavjese,


namještaj, užad, automobilski pojasi, jedra...); 30 % boce

 prerađuje se:
- ispredanjem iz taline (vlakna)
- ekstrudiranjem (orijentirani filmovi i folije)
- injekcijskim razvlačnim puhanjem (boce za piće)
- ekstruzijskim puhanjem (ambalaža za kozmetiku, deterdžente, kanistri...)
Vrste polimera

Filmovi i
folije, 4% Ostalo, 2%

Ambalaža,
Vlakna, 62%
32%

Područja primjene PET-a u svijetu u 2013.


(http://mcgroup.co.uk/researches/polyethylene-terephthalate-pet)
Vrste polimera
1.3.2.2. DUROMERI

 imaju umreženu strukturu nastalu kovalentnim povezivanjem


makromolekula (gusto umreženje); netaljivi, netopljivi, praktično ne
bubre

 tijekom preradbe odvijaju se reakcije polimerizacije i/ili umreženja;


istovremeno nastaje konačni oblik tvorevine; nije ih moguće ponovo
prerađivati (zato termoreaktivne plastične mase, duroplasti)

 materijalni ulaz u preradbene postupke su duromerne smjese:


duromerni pretpolimer + dodatci (katalizatori, umreživala, punila,
vlakna itd.)

 obzirom na preradbu: temperaturno aktivirani, katalizatorom


aktivirani i smješavanjem aktivirani duromeri

 amorfne su strukture (PF, MF, UP, EP, PUR)


granule, čvrsto kapljevina- čvrsto
kapljevina
prah stanje smola stanje
katalizator

niska molekulna
niska molekulna masa molekulna mreža masa molekulna mreža

prije nakon konačno prije dodatka konačno


zagrijavanja zagrijavanja stanje katalizatora stanje
Toplinom aktivirani duromeri 6 Katalizatorom aktivirani duromeri 6

čvrsto stanje
1. i 2. komponenta

niska molekulna molekulna mreža


masa

prije dodatka katalizatora


konačno stanje
Smješavanjem aktivirani duromeri 6
Vrste polimera

MF, 2 %
EP, 6 % Ostali, 2%
UP, 14 %
PF, 34 %

UF , 18 %
PUR, 24 %

Zastupljenost pojedine vrste duromera u ukupno proizvedenoj


količini u svijetu u 2010. (53,5 milijuna tona) 2
Vrste polimera

Kućne i
Ljepila, boje, Električna industrijske
premazi, 4 % oprema, 4 % potrepštine, 4
Automobilska %
Električna
industrija, 8 %
oprema, 11 %

Građevinarstvo,
konstrukcijski
materijali, 69 %

Najvažnija područja primjene duromera u svijetu 2


Vrste polimera

1.3.2.2.1. FORMALDEHIDNI POLIMERI

1. Fenol-formaldehidni polimeri
2. Urea-formaldehidni polimeri
3. Melamin-formaldehidni spojevi

FENOL-FORMALDEHIDNI POLIMERI

- prvi potpuno sintetski polimeri (1907., Leo Baekeland - bakeliti)


- dobivaju se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz kisele ili alkalne
katalizatore
- dva su osnovna proizvoda: novolak i rezol
- novolak: omjer fenol/formaldehid 1/0,75; kiseli katalizator
OH OH OH OH OH
CH2 CH2 CH2
CH2 itd.

novolak
- neumrežen, male molekulne mase; može se umrežavati pri višim T i uz umrežavalo
Vrste polimera

- rezol: omjer formaldehid/fenol > 1; alkalni katalizator


- prvi stupanj polikondenzacija; drugi umrežavanje pri višim T

OH OH OH OH
H2C CH2 H 2C CH2
HO OH
CH2 O CH2
CH2 Primjena fenol-formaldehida:
CH2
- ljepilo za drvene izrađevine
OH
HO HO
CH2 CH2
HO
- izolatori
CH2 CH2
CH2 - konstrukcijski materijali
O

OH
rezol OH CH2
CH2 CH2
CH2 OH
HO
OH
CH2 CH2

H2C

HO CH2 CH2
OH
Vrste polimera

1.3.2.2.2. NEZASIĆENI POLIESTERI

Dobivaju se u dva stupnja:


1.) polikondenzacija - nastaje linearni poliester (Mn ~ 2000-3000)
- kiselinska komponenta: anhidridi maleinske, ftalne, tereftalne, fumarne,
adipinske kiseline
- alkoholna komponenta: dialkoholi (glikoli)

2.) umrežavanje linearnog poliestera: zagrijavanjem ili vinilnim monomerom


(stiren, metil-metakrilat, vinil-toluen)
O
ESTERSKA SKUPINA: C O

PRIMJENA:
- dobra mehanička svojstva - konstrukcijski materijali (građevinarstvo,
brodogradnja, automobilska, kemijska i elektro industrija)
- često se ojačavaju staklenim vlaknima
Vrste polimera

anhidrid maleinske
kiseline umrežavanje

etilen-glikol
metil-metakrilat

metil-metakrilat
Vrste polimera

1.3.2.2.3. EPOKSIDNI POLIMERI


 sadrže najmanje dvije epoksidne skupine
O O
CH CH CH CH2

 dobivanje: a) polikondenzacija bisfenola A i epiklorhidrina

O O
H2C CH CH CH 2
Vrste polimera

b) umrežavanje pretpolimera

diamin

umrežena epoksidna smola

 izvrsna adhezivnost, dobra toplinska i kemijska svojstva, električni izolatori,


postojanost na vodu i otapala

 primjena: antikorozijska zaštita i prevlačenje metala, automobilska, elektro,


elektronska i prehrambena industrija
Vrste polimera

1.3.2.2.4. POLIURETANI
 dobivaju se reakcijom diola i diizocijanata (npr. 1,4-butandiola i heksametilen-
diizocijanata)
n HO(CH2)4OH + n OCN(CH 2)6NCO

H H uretanska skupina:
O (CH 2)4O C N(CH2)6N C H O

O O N C O
n

poliuretan
 mogu biti linearni, granati i umreženi
 talište oko 185 °C, dobra mehanička svojstva
 lagani, čvrsti, dugotrajni, otporni na abraziju, koroziju, atmosferilije
 uporaba:
- brtvila u auto i građevinskoj industriji)
- adhezivi, premazi
- namještaj, auto sjedala
- izolacijski materijal u građevinarstvu
- obuća
Vrste polimera

1.3.2.3. ELASTOMERI

 istežu se najmanje dvostruko pri sobnoj temperaturi uz elastičan


povrat deformacije nakon prestanka djelovanja vanjske sile (guma)

Shematski prikaz elastomera

 pored sekundarnih veza naknadno nastaju i kovalentne veze (rahlo


umrežena trodimenzijska struktura) - poboljšanje uporabnih svojstava

 umreženje sumporom (vulkanizacija) ili inicijatorima (peroksidi)


Vrste polimera

H3C S
CH2 C CH CH2
S
CH2 C CH CH2
H3C S

Umreženje sumporom (vulkanizacija)

Kaučukovac 7

CH2 CH 2 .
CH CH 2 CH CH 2

RO OR
toplina .
RO + RO
.
CH2 CH 2 CH2
.
CH
2 ROH
CH2 CH

Umreženje u prisutnosti organskih peroksida


Vrste polimera

 materijalni ulaz u preradbene postupke su kaučukove smjese: kaučuk


+ dodatci (obično više od 10 dodataka: umrežavala, punila, pigmenti,
omekšavala, aktivatori, ubrzavala, usporavala itd.)

 kaučuci mogu biti prirodni ili sintetski, a dijele se na:


a) univerzalne (za pneumatike, masovne proizvode): stiren-
butadienski kaučuk (PBS) i butilni kaučuk (PIBI)

b) specijalne (za specijalne konstrukcijske svrhe): prirodni (NR),


silikonski (SR), polikloroprenski (CR), nitrilni (NBR), etilen-propilen-
dienski kaučuk (EPDM) itd.
Vrste polimera

1.3.2.4. ELASTOPLASTOMERI

 fazni sustavi u kojima je jedna faza kruta (plastomer), a druga faza


kaučuk (prirodni ili sintetski) – blok-kopolimeri ili cijepljeni
kopolimeri

 taljivi, topljivi, ali i bubre

 uporabna svojstva poput elastomera, a preradbena poput plastomera


(zato termoplastični elastomeri)

 osnovne skupine elastoplastomera:


- olefinski (TPO)
- stirenski (TPS)
- poliuretanski (TPU)
- eter-esterski (TPEE)
- eteramidni (TPEA)
Vrste polimera

Shematski prikaz poliuretanskih blok-kopolimera 6


Vrste polimera

Primjena nekih komercijalno važnijih polimera

a) amorfni plastomeri
prozirni proizvodi široke potrošnje, jednokratni pribor
PS za jelo, čaše, toplinski oblikovana ambalaža, toplinska
izolacija (pjenasti polistiren) itd.
krovni prozori, avionski prozori, leće, neprobojni
PMMA
prozori, stop-svjetla itd.
kacige, hokejaške maske, neprobojni prozori, prednja
PC
automobilska svjetla, dječje bočice itd.
cijevi, okviri prozora, boce, toplinski oblikovana
neomekšani PVC
ambalaža , žlijebovi za vodu itd.
cipele, rotacijski kalupljeni šuplji proizvodi (npr. lopte,
omekšani PVC razne igračke), kalandrirani filmovi za kišne ogrtače i
stolnjake, vrećice za krv itd.
Vrste polimera

b) kristalasti plastomeri
boce za mlijeko i deterdžente, proizvodi za domaćinstvo
PE-HD
više kvalitete, cijevi itd.
PE-LD proizvodi za domaćinstvo, vrećice itd.
torbe, cijevi, kućišta električnih uređaja, inženjerska
PP
plastika (vlaknima ojačani PP) itd.
PTFE premazi na tavama, ležajevi bez maziva itd.
ležajevi, zupčanici, vijci, točkovi koturaljki, cijevi,
PA
odjeća, konopci, udice itd.

c) duromeri
ljepila, opruge (sa staklenim vlaknima), okviri bicikla (s
EP
ugljičnim vlaknima)
dekorativne toplinski otporne površine kuhinja i
MF
namještaja, posuđe itd.
toplinski otporne ručke tava, pegli i tostera, električne
PF
utičnice itd.
UP satelitske antene, ručke pegli itd.
Vrste polimera

e) elastomeri
automobilske gume (u smjesi s NR-om i PBS-om),
PBD (polibutadien)
površina loptica za golf itd.
EPM
(etilen/propilenski brtvila za prozore, materijal za krovove kuća itd.
kaučuk)
podloge sportskih dvorana, pancerice, točkovi
PI (poliizopren,
koturaljki, automobilska sjedala (pjenasti PI),
prirodni kaučuk)
potplati cipela (pjenasti PI)
SR (silikonski
brtvila, fleksibilne cijevi za medicinu itd.
kaučuk)
Fazna i fizička stanja polimera

1.4. FAZNA I FIZIČKA STANJA POLIMERA


 moguća su dva fazna stanja polimera:
- čvrsto
- kapljevito

 polimere nije moguće potpuno opisati faznim stanjima - opisuju se


fizičkim (deformacijskim) stanjima

 u ovisnosti o temperaturi moguća fizička stanja su:


- staklasto, kristalasto
- viskoelastično (gumasto)
- viskofluidno (kapljasto)

 odražavaju pokretljivost kinetičkih jedinica, segmenata i cijele


makromolekule zbog djelovanja topline
Fazna i fizička stanja polimera
VISKOFLUIDNO STANJE
Pokretljivost segmenata (mikrobraunovo
Tg - staklište gibanje)
Pokretljivost čitavih makromolekula
Tm - talište
(makrobraunovo gibanje)
Tt - tecište Nema uređenosti većih razmjera

Tt

Tm VISKOELASTIČNO STANJE
Pokretljivost segmenata (mikrobraunovo
gibanje)
Nema pokretljivosti čitavih
makromolekula
Nema uređenosti većih razmjera

Tg Tg

KRISTALASTO STANJE STAKLASTO STANJE


Nema pokretljivosti segmenata Nema pokretljivosti segmenata
Nema pokretljivosti čitavih Nema pokretljivosti čitavih
makromolekula makromolekula
Postoji uređenost dalekog Nema uređenosti većih
poretka razmjera

Značajke fizičkih stanja polimera 8


Fazna i fizička stanja polimera
 pri praoblikovanju su potrebne temperature koje omogućavaju
makrobraunovo (npr. postupak injekcijskog prešanja) ili mikrobraunovo
(npr. izravnog prešanja) gibanje makromolekula

Deformacija, e
A B C
Tg - staklište
2
Tm - talište
3 Tt - tecište
Td - razgradište
1

Tg Tm Tt Td
Temperatura, T
Ovisnost termomehaničke krivulje o stupnju sređenosti polimera:
1 - kristalasti, 2 - linearni amorfni , 3 - umreženi polimer;
A - staklasto, B - viskoelastično, C - viskofluidno stanje 8
Mehanička svojstva polimera
2. MEHANIČKA SVOJSTVA POLIMERA
 deformacije materijala pod utjecajem nekog oblika mehaničkog
opterećenja
Deformacija polimernog čvrstog tijela

e = eEN + eET + eP

eEN – energijska elastična deformacija


eET – entropijska elastična deformacija
eP - plastična deformacija

Deformacija polimerne kapljevine

e = eET + eV

eV - viskozna deformacija (viskozno tečenje)


eET > ev – viskoelastična deformacija
ev > eET – elastoviskozna deformacija
Mehanička svojstva polimera

ENERGIJSKA ELASTIČNA DEFORMACIJA


 reverzibilna promjena duljine kemijskih veza i veličine valentnih kutova
 značajke: linearna ovisnost s - e, mala e u odnosu na s, malo izduženje
do kidanja, neovisnost o brzini deformacije
 javlja se kod amorfnih polimera ispod staklišta i kristalnih ispod tališta

ENTROPIJSKA ELASTIČNA DEFORMACIJA


 reverzibilno izvođenje makromolekula iz ravnotežne konformacije
(povratnost odraz težnje k povećanju entropije)
 značajke: nelinearna ovisnost s - e, relativno velika e u odnosu na s,
vrlo veliko izduženje do kidanja, ovisi o vremenu djelovanja
deformacije
 javlja se kod amorfnih polimera iznad staklišta i otopinama kristalnih
 dominantna je kod viskoznoelastičnih tijela (elastomera)
 još se naziva i viskoelastična ili gumasta – specifična za polimere
Mehanička svojstva polimera

PLASTIČNA DEFORMACIJA
 nepovratna deformacija (hladno tečenje)
 karakteristična za polimere u čvrstom stanju - kod amorfnih polimera
ispod staklišta i kristalnih ispod tališta
 javlja se iznad granice tečenja (popuštanja)

VISKOFLUIDNA DEFORMACIJA
 nepovratna deformacija
 značajke: nelinearna ovisnost s - e, razvija se postupno i neograničeno
u vremenu
 javlja se kod amorfnih iznad tecišta i taljevinama kristalnih polimera
 dominantna kod elastoviskoznih tijela
Mehanička svojstva polimera

Rastezno opterećenje Pritisno opterećenje Smično opterećenje

Tlačno naprezanje Savojno opterećenje Uvojno (torzijsko)


opterećenje
Vrste opterećenja 6
Mehanička svojstva polimera

Pregled mehaničkih svojstava 6

Mehanička svojstva
Kratkotrajna svojstva Dugotrajna svojstva
Udarno Statičko Statičko Dinamičko
opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
- žilavost - čvrstoća - statička izdržljivost - dinamička
- modul elastičnosti (puzanje) izdržljivost (zamor
- tvrdoća materijala)

 mehanička svojstva polimera osim o veličini primijenjene sile i


temperaturi, ovise i o brzini i vremenu trajanja opterećenja

 kratkotrajna mehanička ispitivanja ne traju ni znatno duže niti kraće od


1 minute
 u praksi najčešće ispitivanje rastezanjem
Mehanička svojstva polimera

modul elastičnosti (E):


E = s/e

PA66
IV PS
sp a)

Naprezanje, s
b) omekšani
Naprezanje, s

II PVC
sY
III
se
Ia
c)
I
sH 1) d) 2)
niskomolekulni
0 e e e ep PE
H e Y
Istezanje, e Istezanje, e

Dijagram naprezanje-istezanje: 1) karakteristična područja;


2) karakteristični polimerni materijali: a) kruti i krti, b) tvrdi i žilavi, c)
savitljivi i žilavi, d) savitljivi i lomljivi 9
Mehanička svojstva polimera

Termomehanička krivulja i ovisnost mehaničkih svojstava


amorfnih plastomera o temperaturi 10
Mehanička svojstva polimera

Termomehanička krivulja i ovisnost mehaničkih svojstava


kristalastih plastomera o temperaturi 10
Toplinska svojstva polimera

3. TOPLINSKA SVOJSTVA POLIMERA

 svi postupci prerade polimera temelje se na zagrijavanju i hlađenju


polimernog materijala

 proračunava se:
a) ukupno utrošena energija za promjenu stanja polimera
b) izmjena topline

 toplinska svojstva: toplinska rastezljivost (a), specifični obujam (n),


toplinska širljivost (g), izotermna stlačivost (k), specifični toplinski
kapacitet (cp), toplinska provodnost (l), toplinska difuzivnost (a),
entalpija (h), toplinska prodornost (b)
Toplinska svojstva polimera

3.1. TOPLINSKA RASTEZLJIVOST


30

Toplinska rastezljivost, a / 10-5K-1


 relativna promjena duljine tijela
po jedinici promjene temperature 20

PE-HD
1  l 
a  
l0  T 
10 PE-LD

PS PC
0
0 40 80 120 160 200
Temperatura, J / °C

Ovisnost toplinske rastezljivosti nekih


plastomera o temperaturi 6
Toplinska svojstva polimera

3.2. SPECIFIČNI OBUJAM, ŠIRLJIVOST, STLAČIVOST

Specifični obujam Toplinska širljivost Izotermna stlačivost


1 1 n  1  n 
n g    k   
r n  T p n  p T
Specifični obujam, n

PS PP - područje primjene
čvrsto,
staklasto PS - područje staklastog prijelaza
PT - područje taljenja
Tg' - omekšavalište
a) Tg - staklište
Ts - očvršćivalište
PP
Tg' Tg Ts Tt
Temperatura, T

Dijagrami n-T amorfnog plastomera (PVC, PS) 6


Toplinska svojstva polimera

taljevina

Specifični obujam, n
PA

plastično
čvrsto,
staklasto

PS PT

Pp Temperatura, T

taljevina
Specifični obujam, n

PE

plastično

Temperatura, T
PS Pp PT

Dijagrami n-T za poliamid (PA) i polietilen (PE) 6


Toplinska svojstva polimera
p-n-T dijagrami pokazuju ovisnost specifičnog obujma o tlaku i
temperaturi; značajni su za postupke praoblikovanja

Specifični obujam, n

Temperatura, T
Temperaturna ovisnost specifičnog obujma amorfnog plastomera o
temperaturi pri različitim tlakovima, izobarno hlađenje 6
Toplinska svojstva polimera

Specifični obujam, n

Temperatura, T
Temperaturna ovisnost specifičnog obujma kristalastog plastomera
o temperaturi pri različitim tlakovima, izobarno hlađenje 6
https://www.youtube.com/watch?v=joBf2oAq2iA
Toplinska svojstva polimera
3.3. SPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITET
2,4
1  H  a)
cp    1,6

Specifični toplinski kapacitet, cp/kJkg-1K-1


m  T p
PS
0,8 PVC
0 PC
2,5
Specifični toplinski kapacitet,

d)
d 32
b)
2,0 PE-LD
24 PE-HD
PE-UHMW
cp/kJkg-1K-1

1,5 16

1,0 8

0
0,5
prije umreženja
2,4
nakon umreženja
0
0 100 200 300 400
Temperatura, T / K 1,6
c)
0,8
0 50 150 200 250
Temperatura, J / °C
Ovisnost specifičnog toplinskog kapaciteta o temperaturi: a) amorfni
plastomer, b) kristalasti plastomer, c) umreženi polimer (PF), d) prirodni
kaučuk 6
Toplinska svojstva polimera
3.4. TOPLINSKA PROVODNOST (l)
 količina topline koja se provodi kroz presjek tijela po jedinici duljine i
kelvinu (izolacijske primjene materijala, stacionarni uvjeti)
0,5
0,22
PE-HD
Toplinska provodnost, l / Wm-1K-1

Toplinska provodnost, l / Wm-1K-1


PET 0,4
0,20 PMMA PA6

PBMA 0,3
0,18 PE-LD
PC

0,16 0,2
NR PVC PS

PP
0,14 0,1
PIB a) b)
0
-170 -120 -70 -20 30 0 50 100 150 200 250
Temperatura, J / °C Temperatura, J / °C
Ovisnost toplinske provodnosti o temperaturi: a) ispod staklišta,
b) u širem temperaturnom području 6
Reološka svojstva polimera

4. REOLOŠKA SVOJSTVA POLIMERA

 reologija (grč. "rheos" - tečenje i "logos" - znanost) je znanost o


tečenju i deformaciji

 kao samostalnu znanstvenu disciplinu uveli su je E. C. Bingham i M.


Reiner (Easton, SAD)

 reološka svojstva polimera važna su pri oplemenjivanju polimernih


tvari i praoblikovanju

 tijekom oplemenjivanja i praoblikovanja polimernih kapljevina


(taljevina) pojavljuju se rastezno, tlačno i smično tečenje ili njihove
kombinacije kao posljedica normalnih i tangencijalnih (smičnih)
naprezanja
Reološka svojstva polimera
4.1. SMIČNO TEČENJE
 polazna točka svim modelima koji opisuju reološko ponašanje polimernih
kapljevina je izotermno njutnovsko tečenje pri smičnom naprezanju
pokretna ploča s
F
F F' B B'
a
h

E A F

l nepokretna ploča

Deformacija uz djelovanje smičnih sila 11

F s x
smično naprezanje,   smična deformacija, g g 
A h y
Reološka svojstva polimera

y v(y)

x
Laminarno tečenje između paralelnih ploča 11

x s dx vdt
smična deformacija: g  dg  
y h dy dy
dg . dv v
smična brzina: g 
dt dy y

 dg  .
      g
Newtonov zakon tečenja:
 dt 
 - smična viskoznost
Reološka svojstva polimera

.
Ostwald de Waeleov zakon:   g  k
(+, +)

Smično naprezanje, 
b

c
a

d
(+, -)
0

.
Smična brzina, g

Vrste kapljevina: a – bingemovska, b – dilatantna,


c – njutnovska, d - strukturnoviskozna 11
Reološka svojstva polimera

200 °C PP (Novolen 1125 NX)


220 °C
240 °C

log  (Pas)

Polimer k
.
log g (s-1) PS 3,6
PVC 2,8-3,2
170 °C PE 1,2-1,6
PS (Polystyrol 144 CH)
PC 1
200 °C
log  (Pas)

230 °C

.
log g (s-1)

Krivulje viskoznosti nekih plastomera 11


Reološka svojstva polimera
I p 10p
II p2 > p1 povezanost
qm >> 10 qm viskozne i
qm2 = qm1 entropijske
strukturna elastične
viskoznost 2L d0 < d(II) < d(I)
L deformacije

d0 d0
d(I) d(II)

d(I)/d0 > 1
entropijska elastičnost

Reološka svojstava polimernih taljevina pri istiskivanju iz mlaznice: p-tlak


istiskivanja ekstrudera, qm-količina istisnutog ekstrudata, d0 - promjer
mlaznice ekstrudera, d(I), d(II) - promjer ekstrudata 11

 pojave pri tečenju polimernih kapljevina:


orijentacija makromolekula, prisjećanje prijašnjeg stanja –
prisjetljivost, lom taljevine i proširenje mlaza
Uvod

1.5. TIJEK PROIZVODNJE POLIMERNIH TVOREVINA

POLIMERNA TVAR

prirodna sintetska (polimerizati)


(npr. sintetski kaučuk) (npr. polistirenski polimerizat)

oplemenjivanje (dodatci + postupci)

POLIMERNI MATERIJAL

izradbeni postupci

POLIMERNA TVOREVINA
Uvod

 osnovni cilj proizvodnje umjetnih tvorevina: pretvaranje sirovine,


prirodne, neprerađene tvari u čvrsto tijelo, tvorevinu, propisanog
makrogeometrijskog oblika i kakvoće površine izrađene od materijala
(tehnički uporabljive tvari)

 proizvodnja umjetnih tvorevina općenito obuhvaća:


a) proizvodnju materijala: pravljenje i oplemenjivanje tvari
b) izradbu tvorevina od materijala

 proizvodnja polimernih tvorevina obuhvaća:


a) postupke oplemenjivanja polimernih tvari
b) izradbene postupke

 postupci pravljenja polimernih tvari (dobivanja polimerizata), odnosno


raznih dodataka polimerizatu (npr. omekšavala, ojačala) proučavaju se
odvojeno od proizvodnje polimernih tvorevina
Uvod

PROIZVODNA TEHNIKA

PROCESNA TEHNIKA IZRADBENA TEHNIKA

Polimerna tvar POSTUPCI POSTUPCI Polimerna


Polimerni
+ +
+ dodatci materijal OPREMA tvorevina
OPREMA

- proizvodnja tvorevina od uglavnom plastomera i elastoplastomera (nereakcijska preradba)

PROIZVODNA TEHNIKA
monomer
polimerna tvar POSTUPCI Polimerna
Dodatci + pretpolimer +
OPREMA tvorevina
reakcijski podobni
sastojci

- proizvodnja tvorevina od duromera, elastomera i djelomično plastomera (reakcijska


preradba)

Pravljenje polimernih materijala i tvorevina 6


Uvod

 postupci proizvodnje polimernih tvorevina slični su postupcima


proizvodnje tvorevina od drugih materijala (posebno metala), ali imaju i
određene specifičnosti (posljedica makrogeometrijske strukture)

 specifičnosti:
- moguće je istovremeno stvaranje materijala i gotovog proizvoda
(stvaranje materijala propisanih fizičkih i kemijskih svojstava i
pravljenje tvorevine propisanog geometrijskog oblika i kakvoće
površine) kao i recikliranje otpada u jednoj proizvodnoj liniji

 proizvodnja polimernih tvorevina temelji se na istovremenom


mehaničkom, toplinskom i reološkom ponašanju polimera

 nužno je poznavati mehanička, toplinska i reološka svojstva


(proizvodna svojstva) u širokom rasponu temperatura i brzina
deformacija
Dodatci polimerima
5. DODATCI POLIMERIMA

Sastojci polimernog materijala 12


Dodatci polimerima

Temeljni dodatci polimernim materijalima

Dodatak Maseni udio/% Dodatak Maseni udio/%

Antioksidansi 0,01 - 2,0 Preradbeni dodatci 0,5 - 5,0


Svjetlosni Dodatci za smanjenje
0,1 - 1,0 1,0 - 20
stabilizatori gorivosti
Toplinski
0,1 - 2,0 Omekšavala do 25
stabilizatori
Antistatici 0,1 - 1,0 Ojačala 25 - 40
Bojila 0,02 - 3,0 Punila do 50
Dodatci polimerima
5.1. MODIFIKATORI MEHANIČKIH SVOJSTAVA

5.1.1. OMEKŠAVALA (PLASTIFIKATORI)

 dodaju se uglavnom plastomerima i manje elastomerima


 smanjuju međumolekulne sekundarne sile (porast slobodnog volumena,
gibljivosti i elastičnosti; snižava se i staklište i viskoznost taljevine –
olakšana preradba)

 svojstva dobrog omekšavala:


- učinkovitost (omekšavajuće djelovanje)
- postojanost (kompatibilnost, nehlapivost, ne smije migrirati)
- stabilnost i kemijska inertnost
- neotrovnost
- povoljan odnos cijena/svojstvo
Dodatci polimerima
 omekšavala se prema kemijskoj strukturi dijele na:
- ftalate (85 % svih omekšavala)
- estere alifatskih/aromatskih monokarboksilnih kiselina
- estere alifatskih dikarboksilnih kiselina
- fosfate
- poliestere ili polimerna omekšavala
- sekundarna omekšavala (ugljikovodici, klorirani ugljikovodici)

 omekšavala se koriste za oko 30 vrsta polimera, a najviše za:


- PVC (80 % svih omekšavala)
- poli(viniliden-klorid)
- poli(vinil-butiral)
- poli(vinil-acetat)
- poliakrilat
- poliamid 12 i određene kopoliamide Kemijska struktura
- neke celulozne derivate dialkilftalata
Dodatci polimerima
 tehnološke funkcije omekšavala su:
- djeluje kao unutarnje mazivo
- smanjuje adheziju na metalnim površinama
- snižava temperaturu preradbe i viskoznost taljevine
- snižava temperaturu formiranja filma
- poboljšava vlaženje i disperziju pigmenata i punila

 utjecaji omekšavala na konačna svojstva polimernog izratka:


- omekšavaju polimere
- poboljšavaju rastezljivost, prekidno istezanje, fleksibilnost, žilavost
- snižavaju modul elastičnosti i prekidnu čvrstoću
- snižavaju staklište
- proširuju upotrebljivost polimera pri nižim temperaturama
- poboljšavaju podmazivanje i snižavaju trenje
- poboljšavaju sjaj, snižavaju elektrostatičnost materijala
Dodatci polimerima
5.1.2. MODIFIKATORI ŽILAVOSTI - ELASTOMERI
 svrha: poboljšanje rastezne, pritisne, savojne ili uvojne žilavosti
plastomera
 cijepljenom kopolimerizacijom ili miješanjem u taljevini ili u obliku
lateksa
 mješavine plastomer/elastomer – dvofazni sustavi (npr: PS-HI, ABS)
 nužna kompatibilizacija (stvaranje cijepljenog ili blok-kopolimera)
 najpoznatiji modifikatori žilavosti: polibutadien, blok-kopolimeri
butadiena i stirena, statistički kopolimeri butadiena i stirena, EPDM,
klorirani polietilen, fluoroelastomeri, kopolimer etilen/vinil-acetat

5.1.3. PRIANJALA

 koriste se uglavnom kod staklom ojačavanih polimernih materijala


 svrha: bolje prianjanje smole uz vlakno (povećanje adhezivnosti)
 prianjala: monomerni silicijski spojevi - silani, parafinsko ulje, ftalati,
butil-stearat, titanati i aluminati
Dodatci polimerima
5.1.4. PUNILA I OJAČAVALA

 anorganski ili organski neutralni dodatci, fino dispergirani praškasti ili


vlaknasti materijali u polimernoj matrici

 punila: primjena za duromerne smole (manje za plastomere); snižavaju


ukupnu cijenu polimernog materijala
- organske soli i oksidi: kalcijev karbonat (kreda), alumosilikati
(kaolin), kvarcni pijesak, drvena piljevina itd.

 ojačavala: povećavaju čvrstoću polimernog materijala (kompoziti):


- vlakna, monokristali (viskeri), organska ili anorganska ojačavala,
čađa i celuloza

 punila i ojačavala: kalcijev karbonat, silicijev dioksid, silikati,


aluminijev dioksid, staklena vlakna, polimerna vlakna, tehnički ugljik
(čađa), drveno brašno itd.
Dodatci polimerima
5.1.4.1. Vlakna
 najčešće staklena (f = 5-13 mm) - najviše za nezasićene poliestere;
roving (struk), pređa (konci), tkanja od staklene svile, mat, kratka
staklena vlakna
 celulozna vlakna, aromatski poliamidi, poliesterska vlakna

 ugljikova vlakna – za EP, PI, PE i PA (visoka rastezna čvrstoća;

zrakoplovi i druge transportne letjelice)

5.1.4.2. Čađa
 u obliku čestica (20-56 nm) povećava čvrstoću kaučuku 30 %
 čini 30 % mase pneumatika – povećava trajnost 10 puta
 u obliku vlakana – izvanredna svojstva
 kao pigment (< 3 %)
Dodatci polimerima
5.2. MODIFIKATORI POVRŠINSKIH SVOJSTAVA

5.2.1. ANTISTATICI

 polimerni materijali pokazuju izrazitu težnju stvaranju


elektrostatičkog naboja zbog slabe električne provodnosti
 negativni naboj: PVC < PS < PE < PTFE
 pozitivan naboj: poliesteri < CA < PVDC < omekšani PVC < PF < PA <
ojačani poliesteri
 nastanak elektrostatičkog naboja sprječava se dodatkom antistatika
 antistatici: a) ion-vodljivi: amini, amonijeve soli, amidi, N-
heterociklički spojevi
b) elektron-vodljive: metali, čađa, grafit
 dodaju se u količinama 2-4 mas. %; smanjuju prozirnost
Dodatci polimerima

5.3. MODIFIKATORI OPTIČKIH SVOJSTAVA

5.3.1. PIGMENTI

 netopljive tvari za bojenje promjera čestica oko 1 mm; organskog ili


anorganskog porijekla

 prema udjelu razlikuju se:


- čisti pigmenti (100 % pigmenta)
- pigmentni koncentrati (e. masterbatch) - visoko koncentrirana
disperzija pigmenata u polimeru u formi granula
- pigmentne preparacije (20-75 % pigmenta)

 polimerni materijali se bojaju dodavanjem pigmenata u masu, ne


bojanjem površine polimernog izratka
Dodatci polimerima

5.4. DODATCI ZA PRODULJENJE TRAJNOSTI PROIZVODA


5.4.1. SVJETLOSNI STABILIZATORI
h
P  P*
a) svjetlosni apsorberi (sprječavaju prodiranje svjetla l=290-420 nm;
hidroksibenzofenoni i hidroksifenilbenzotriazoli, čađa)

H H
   
+ hn
- kT

2-hidroksibenzofenon

b) deaktivatori (deaktiviraju pobuđene makromolekule)


P*  D 
 AD* 
 A  D  svjetlo  toplina
Dodatci polimerima

S S
2+
(C4 H9 )2NC Ni CN(C4 H9 )2
S S

Ni-ditiokarbamat

c) sterički ometani aminski stabilizatori (HALS) (e. hindered amine


light stabilizers)
O O

O C ( CH2 )8 C O

N N

H H
HALS-1
Dodatci polimerima
5.4.2. ANTIOKSIDANSI
 tvari koje usporavaju ili zaustavljaju oksidacijsku razgradnju
 > 90% antioksidansa za: PE, PP, PS i ABS
 oksidacija je tipična radikalska reakcija
 inhibiraju reakciju propagacije: deaktiviraju slobodne radikale

a) primarni antioksidansi (inhibiraju reakciju propagacije):


sterički ometani fenoli (a) i sterički ometani amini (b)

a) OH
b)
H3C CH3

(CH3)3C C(CH3)3 N

CH3

2,6-di-t-butil-p-krezol (TBC) dimetilanilin


Dodatci polimerima

b) sekundarni antioksidansi (inhibiraju raspad hidroperoksida):


tercijarni fosfini i fosfiti

(C6H6 O )3P (C12H25OCCH 2CH2)2S


O
difenilfosfin dilaurilditiopropionat
Dodatci polimerima
5.5. REAKCIJSKE TVARI
5.5.1. PJENILA
 tvari koje pri povišenoj temperaturi svojim raspadanjem stvaraju
inertni plin
 koriste se za proizvodnju pjenastih polimera (ćelijasta struktura)
 pjenasti polimeri: kruti (Tu < Tg, Tm) i elastični (Tu > Tg)
 pjenila mogu biti čvrsta, kapljevita ili plinovita
 PS-E je najpoznatiji pjenasti polimer

5.5.2. UMREŽAVALA

 organski peroksidi (npr. dibenzoilperoksid)


 djelovanjem topline, svjetla ili ubrzavala raspadaju se na radikale
 ubrzavala:
- snižavaju aktivacijsku energiju raspada peroksida; to su
reducirajuće tvari (tercijarni amini, sulfiti, soli teških metala (Co, V,
Fe i Mn) s organskim kiselinama)
Dodatci polimerima
5.6. DODATCI ZA POBOLJŠANJE PRERADLJIVOSTI

5.6.1. MAZIVA

 najvažnija poboljšavala preradljivosti; vanjska i unutrašnja

 vanjska ili odvajala:


- snižavaju trenje među polimernim česticama, te između polimernih
čestica i stijenki preradbenih uređaja; sprječavaju zaljepljivanje o
stijenke preradbenih uređaja (PS: 3-4 % mineralnog ulja)

 unutrašnja:
- snižavaju unutrašnje trenje (djeluju između zrna zagrijanog
materijala i među molekulnim lancima, poboljšavaju tecljivost,
smanjuju lom taljevine)
Dodatci polimerima

 najvažnija maziva:
- esteri i amidi masnih kiselina – za PVC
- primarni amini (stearamid, oleinamid) – za PE-LD, PE-LLD, PP
- sekundarni amini palmitinske i stearinske kiseline – za PS, PS-HI,
ABS
- polimerna maziva (fluoropolimeri i silikoni) – snižavaju trenje i
troškove preradbe (do 15 % pri ekstrudiranju)

5.6.2. TOPLINSKI STABILIZATORI

 pri visokim T dolazi do razgradnje polimera (depolimerizacija,


statističko cijepanje primarnih kemijskih veza, eliminacija
funkcionalnih skupina, termooksidacija)
 toplinski stabilizatori poboljšavaju toplinsku postojanost tijekom
preradbe i uporabe
 za toplinsko stabiliziranje koriste se kalcij/cink organski sustavi, te
barij/cink
Postupci oplemenjivanja
6. OPLEMENJIVANJE POLIMERNIH TVARI
 zajednički naziv za postupke pretvorbe polimernih tvari (proizvoda
polimerizacije, polimerizata) i ostalih tvari (dodataka) u polimerni
materijal

 oplemenjivanje polimernih tvari je nužno iz dva razloga:


1. polimerizate najčešće nije moguće izravno prerađivati
2. polimerizati po preradbi nemaju zadovoljavajuća uporabna svojstva

 postupci oplemenjivanja su:


- konfekcioniranje: miješanje, gnjetenje, dispergiranje, granuliranje
- usitnjavanje
- sušenje
- klasiranje
- transportiranje, rukovanje sastojcima i proizvodom
- skladištenje
- doziranje
Postupci oplemenjivanja

6.1. MIJEŠANJE
 fizikalni proces (> 50 postupaka miješanja)
 u miješanje se ubrajaju i postupci smješavanja, dispergiranja,
valjanja i gnjetenja

 agregatna stanja pri miješanju:


1. čvrsto (vrlo visokoviskozno) – čvrsto (npr. suho miješanje
polimerizata ili suho bojenje granulata)
2. čvrsto – visokoviskozno (miješanje ojačala i taljevine UP)
3. čvrsto – niskoviskozno (npr. praškasti PVC i omekšavalo)
4. visokoviskozno – visokoviskozno (miješanje polimera u rastaljenom
stanju)
5. visokoviskozno – niskoviskozno (miješanje polimerizata s
omekšavalima ili stabilizatorima)
6. niskoviskozno – niskoviskozno (miješanje smola za lijevanje)
Postupci oplemenjivanja

 proizvodi miješanja:
a) mješavine
b) disperzije
c) smjese

 postupci miješanja:
- miješanje čvrstih tvari, homogenizacija
- ovlaživanje
- suspendiranje
- aglomeriranje
- deaglomeriranje
- dispergiranje
Postupci oplemenjivanja
6.1.1. MIJEŠALICE
 zajedničko ime za strojeve namijenjene miješanju mješavina,
disperzija ili smjesa

Prema gibanju mješavine u miješalici:


1. Miješalice sa slobodnim padom
2. Potisne miješalice
3. Plužne miješalice
mehaničke šaržne i sve osim
4. Vrtložne miješalice
pužno-uvlačnih mogu
5. Strujne miješalice biti i protočne
6. Gnjetilice
7. Valjčane miješalice
8. Pužno-uvlačne miješalice
9. Zračne miješalice
10. Statičke miješalice protočne
Postupci oplemenjivanja

 svojstva miješalica:

 kapacitet: od nekoliko litara (laboratorijske) do 50 tisuća litara


 zagrijavanje: kroz omotač posude (osim kod vrtložnih – pretvorba
mehaničkog rada trenjem u toplinu)
 obodna brzina: od 0,8 ms-1 (miješalice sa slobodnim padom) do 60 ms-1
(vrtložne miješalice)
 šaržne miješalice:
- prednosti: jednostavno doziranje, sastojci u istom omjeru prije i
poslije miješanja, prilagodljive uvjetima miješanja
- nedostatci: relativno velike obzirom na kapacitet miješanja;
dimenzioniraju se prema maksimalnom kapacitetu
 protočne miješalice:
- većeg kapaciteta od šaržnih, česti gubitci sastojaka
Postupci oplemenjivanja
6.1.1.1. Miješalice sa slobodnim padom

a) bubnjasta miješalica
b) posrtalica
c) bačvasta posrtalica a) b) c) d)
d) višeosna miješalica
e) dvostožasta miješalica
f) dvostožasta s pomaknutim
stošcima
e) f) g) h) i)
g) dvostožasta s pomaknutom
osi vrtnje
h) kockasta miješalica
i) tetraedarska miješalica
j) cik-cak miješalica j) k)
k) V-miješalica
l) dvostruka V-miješalica l)

Miješalice sa slobodnim padom 12


Postupci oplemenjivanja
6.1.1.2. Potisne miješalice
 za praškaste mješavine svih vrsta, te
omekšavalačke paste
 obodna brzina im je < 25 ms-1

Konusna pužna miješalica


Konusna pužna miješalica
Postupci oplemenjivanja
6.1.1.3. Vrtložne miješalice
 za kaučukove smjese, duromerne
naćva
smjese za prešanje, proizvodnju
koncentriranih pigmenata
 obodne brzine: 12-60 ms-1

ispust

Šaržna vrtložna miješalica 12

 frekvencija vrtnje miješala: 4000 min-1


 nazivaju se i suhe ili vruće miješalice
 u kombinaciji s hladnim miješalicama
(pri pripravi PVC granulata) Izvedbe miješala 12
Postupci oplemenjivanja
6.1.1.4. Gnjetilice
 za srednje i visoko viskozne mješavine
 gnjetenje ili povratno stlačivanje

 za plastomere i kaučukove
2 smjese
3  V=60 dm3; P=250 kW; 25-
50 min-1; p=1-1,5 Nmm-2;
t=2 min

Klipna ili Banbury gnjetilica: pražnjenje kroz dno (1 – dobavni kanal, 2


– klip, 3 – kućište, 4 – pražnjenje); 12
Sitnjenje
6.2. SITNJENJE
 svrha: pravljenje čestica potrebne veličine
 zahtijeva velike količine energije (8-10 % ukupne el. energije se troši na
postupke sitnjenja; η ~ ‰)

Brzine deformacije:
2-10 ms-1

Brzine deformacije:
50-200 ms-1

Načela sitnjenja 12
Sitnjenje

 granuliranje je jedan od najproširenijih postupaka sitnjenja:


a) vruće (pri temperaturi taljevine)
b) hladno (pri temperaturi vodene kupelji ~ 60 °C)

Linija za granuliranje PET-a 13

PET granule
Postupci oplemenjivanja

6.3. OSTALI POSTUPCI PRI OPLEMENIVANJU POLIMERA


SUŠENJE
 vlaga u polimeru dovodi do stvaranja mjehura, loše kvalitete površine,

kod polikondenzata i do razgradnje (granica 0,02 %)


 suši se u pećima, kemijskim tvarima – sikativima ili sušilima, podtlačno

sušenje, posebnom izvedbom ekstrudera itd.


KLASIRANJE
 odvajanje prevelikih ili premalih čestica od onih odgovarajućih

dimenzija
 provodi se zračnim separatorima ili sitima

DOZIRANJE
 doziranje polimera i dodataka je visoko automatiziran postupak

RUKOVANJE SASTOJCIMA I MATERIJALOM


 važan dio oplemenjivanja tvari

SKLADIŠTENJE
 skladišta ili silosi
Postupci preradbe polimera - klasifikacija

7. POSTUPCI PRERADBE POLIMERA - KLASIFIKACIJA

Klasifikacija postupaka preradbe polimera 14


Postupci preradbe polimera - klasifikacija

8%
2%
26 %
5%

11 %

13 %
22 %

14 %

Ekstrudiranje filmova Injekcijsko prešanje Puhanje


Ekstrudiranje cijevi i profila Ekstrudiranje ploča Ekstrudiranje vlakana
Ekstrudiranje kabela Ostali

Zastupljenost pojedinih postupaka pri preradbi plastomera u EU, 2009. 2


Ostali 3000

Ekstrudiranje kabela 721

Ekstrudiranje vlakana 1759

Ekstrudiranje ploča 3943

Ekstrudiranje cijevi i profila 4715

Puhanje 4976

Injekcijsko prešanje 7978

Ekstrudiranje filmova 9498

0 2000 4000 6000 8000 10000

3
Količina prerađenog materijala / 10 tona

Količina prerađenih plastomera pojedinim postupkom u EU, 2009. 2


Postupci preradbe polimera - klasifikacija

8176

17037
740

837

1621
1879

1961

Injekcijsko prešanje Ekstrudiranje polietilenskog filma


Ekstrudiranje cijevi i profila Puhanje
Proizvodnja folija i ploča Smješavanje
Ostali

Broj plastičarskih tvrtki u EU po preradbenim postupcima, 2009. 2


Kalandriranje
8. KONTINUIRANI POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA
8.1. KALANDRIRANJE
 postupak patentirao 1836. Edvin M. Chaffeu (SAD) sa svrhom
prevlačenja tekstilnih vlakana kaučukom (1938. kalandriranje PVC-a)

 kalandriranje je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova


praoblikovanjem visokoviskoznog kapljastog polimera njegovim
propuštanjem između parova valjaka kalandra s podesivim rasporom
ekstruder

dobava taljevine
valjci za
oblikovanje

valjci za završno hladilo kalandrata


oblikovanje
izvlačenje kalandrata
Prikaz četverovaljčanog kalandra 6
Kalandriranje

 tvorevina, kalandrat u obliku traka (poluproizvod) nastaje


očvršćavanjem procesima geliranja i hlađenja, hlađenja ili umrežavanja

 od plastomera kalandriraju se kruti i savitljivi PVC, kopolimeri vinil-


klorida i vinil-acetata, celuloznog acetata, te PS i PE
 od elastomera kalandriraju se smjese prirodnog i sintetskog kaučuka

 ovisno o debljini kalandrirani se trakovi dijele na:


- filmove (debljina < 0,2 mm)
- folije (debljina 0,2 – 2 mm)
- ploče (debljina > 2 mm)

 kalandrirani trakovi su poluproizvodi namijenjeni za daljnje tiskanje,


toplo oblikovanje, visokofrekventno zavarivanje itd.
Kalandriranje
Poredak valjaka
I F L Z S

Plastomeri: četverovaljčani
2
ili peterovaljčani kalandri;
F ili L izvedba

4
Broj valjaka

Kaučukove smjese:
trovaljčani ili
5 četverovaljčani kalandri

Poredak i broj valjaka u kalandru 10


Kalandriranje

 kalandriranje se provodi na liniji za kalandriranje


 najvažniji element linije za kalandriranje je kalandar

2 Pri kalandriranju se kontroliraju dvije izmjere!

4 5
3 3 8 7 9 10 11
12
6 7

Proizvodna linija za kalandriranje: 1 – predmiješalica, 2 – dozirna vaga, 3 –


valjaonički stan za miješanje, 4 – transportna traka, 5 – četverovaljčani F-
kalandar, 6 – utiskivalica, 7 – rashladna staza, 8 – kontrola debljine traka, 9 –
uređaj za okrajčivanje, 10 – poprečno sječivo (za krute folije i ploče), 11 –
slaganje isječenih listova, 12 – namotavalica (za neisječene savitljive trakove) 10
Kalandriranje
 tarno ili frikcijsko kalandriranje: različite brzine valjaka u paru
čime se ostvaruje prisilan prijelaz traka

1,15-2,00 hi
nakupina
T1=138-205 °C T2=138-215 °C
v1=0,40-0,80 v4 v2=0,50-0,85 v4
v1 v2

1,10-1,50 hi

T3=138-215 °C
v3
v3=0,60-0,90 v4

hi=1
T4=148-232 °C; v4=1
v4

omjer istezanja: 0-300 %

Temperature, brzine valjaka i debljine folija 15


Kontinuirano prevlačenje
8.2. KONTINUIRANO PREVLAČENJE
 postupak kojim se polimer nanosi na podlogu u obliku trake (moguće i
polimerne trake bez podloge)
 prikladni polimeri koji se mogu lijevati (najviše PVC, npr. sintetska
koža; gumirane tkanine)
 pri prevlačenju se kontrolira samo debljina sloja (samo jedna izmjera)

2
1
4
3
6
5

Postrojenje za prevlačenje: 1 – valjak za odmotavanje podloge, 2 –


spremnik polimera, 3 – uređaj za nanošenje i nož, 4 – komora za
geliranje, 5 – valjci za hlađenje, 6 – valjak za namotavanje 10
Ekstrudiranje
8.3. EKSTRUDIRANJE

 najprošireniji postupak praoblikovanja polimera


 ekstrudiranje je postupak kontinuiranog praoblikovanja protiskivanjem
kapljastog polimera kroz mlaznicu
 istisnuti kapljasti polimer očvršćuje u tvorevinu (ekstrudat)
hlađenjem, polimerizacijom i/ili umrežavanjem

 ekstrudati: cijevi, filmovi, ploče i ostali profili, obloženi kabeli itd.


 ekstrudati su poluproizvodi, tj. sve dimenzije im nisu konačne i točno
određene
Ekstrudiranje

Proizvodi ekstrudiranja 14
Ekstrudiranje

LINIJA ZA EKSTRUDIRANJE

SUSTAV ZA DOBAVU EKSTRUDER KALUP KALIBRATOR HLADILO

IZVLAČILA REZALICA NAMATANJE

Najčešći elementi linije za ekstrudiranje 16

SUSTAV ZA DOBAVU
 opskrbljuje ekstruder dovoljnom količinom polimernog materijala;
automatizirana; tlačna, podtlačna ili mješovita

EKSTRUDER

 središnji dio linije za ekstrudiranje i služi protiskivanju kapljastog


polimera
 obzirom na stanje dobavljenog polimera: kapljevinski i plastificirajući
Ekstrudiranje

Zona Uvlačna
Oblikovanje Istisna zona stlačivanja zona

1
14
13 12 11 10 8 9 3 4 5

2 7
6

Elementi jednopužnog plastificirajućeg ekstrudera: 1-lijevak, 2-pužni


vijak, 3-cilindar za taljenje, 4-tlačni ležaj, 5-namjestivi prigon, 6-
spojka, 7-pogonski motor, 8-grijala, 9-hladila, 10-prirubnica, 11-sita,
12-cijedilo, 13-glava ekstrudera (ujedno i mlaznica), 14-prigušnica 10
Ekstrudiranje
 središnji dio svakog ekstrudera je pužni vijak
 uloga pužnog vijka: 1. dobava (uvlačenje); 2. stlačivanje (plastificiranje,

predgrijavanje, miješanje); 3. istiskivanje polimernog materijala

Uvlačna Tlačna zona Istisna zona


zona

Shematski prikaz zona pužnog vijka 16

 uvjet stabilnosti procesa ekstrudiranja:

q1 ≥ q 2 ≥ q 3

q1 – brzina transporta polimernog materijala u zonu stlačivanja


q2 – brzina plastifikacije u tlačnoj zoni
q3 – brzina istiskivanja
Ekstrudiranje

 oblik pužnog vijka je presudan pri procesu ekstrudiranja

1. Trozonski puž

2. Puž sa odzračivanjem

3. Jednozonski puž sa progresivnom geometrijom (za PVC)

4. Kratko-kompresijski puž

Najčešći oblici pužnih vijaka 16


Ekstrudiranje

 tehničke značajke ekstrudera: omjer L/D (promjer/duljina pužnog


vijka), kapacitet, moment vrtnje i obodna brzina pužnog vijka, specifični
utrošak energije, brzina izvlačenja

 tipični omjeri L/D: 24/1, 30/1 i 32/1 (specijalni: 10/1, 50/1)

1000
Kapacitet / kgh-1

800

600

400

200

50 100 150 200


D / mm
Ovisnost kapaciteta ekstrudera o promjeru pužnog vijka 16
Ekstrudiranje
 obzirom na način zagrijavanja ekstruderi se dijele na:
a) adijabatne (mali promjer pužnog vijka: D=10-65 mm; veliki broj
okretaja (do 1000 min-1); kratak pužni vijak (L < 15 D)
b) politropne
Temperatura taljevine

Snaga
1

2
Broj okretaja pužnog vijka Broj okretaja pužnog vijka

Udio topline trenja i topline dovedene Ovisnost snage elektromotora o


grijalima: 1 – promjena temperature broju okretaja pužnog vijka 16
uslijed trenja, 2 - promjena temperature
od dovedene topline, 3 – rezultirajuća
temperatura taljevine 16
Ekstrudiranje
vijci rotiraju u istom
jednopužni smjeru

međusobno
zahvaćeni vijci konusni
ekstruder
vijci rotiraju u
suprotnim smjerovima
paralelni
dvopužni

koaksijalni
međusobno
nezahvaćeni vijci
vijci rotiraju u
suprotnim smjerovima

Podjela ekstrudera prema broju pužnih vijaka, njihovom međusobnom


rasporedu i smjeru vrtnje
Ekstrudiranje

Različiti oblici pužnih vijaka za


jednopužni ekstruder 18
Jednopužni ekstruder 17
Ekstrudiranje

Neke karakteristike jednopužnog ekstrudera


(proizvođač Zhangjiagang Yuanfeng Plastic Machinery Co., Ltd., Kina) 19

Promjer Snaga / Broj okretaja/ Kapacitet/


Model L/D
vijka / mm kW min-1 kgh-1
SJ30 30 25 5,5 20-180 10
SJ45 45 25-33 7,5-22 20-150 50-150
SJ65 65 28-33 22-90 20-150 60-250
SJ90 90 25-33 37-185 20-110 280-550
SJ120 120 25-33 75-280 20-90 320-380
SJ150 150 25-33 90-335 20-75 400-1200
Ekstrudiranje

Paralelni dvopužni vijak i odgovarajući cilindar 20


Ekstrudiranje

Primjer paralelnog dvopužnog ekstrudera i neke njegove karakteristike


(proizvođač Zhangjiagang Beier Machinery Co., Ltd., Kina) 21
Karakteristika / Model TSK-30 TSK-50 TSK-60 TSK-75A TSK-75B TSK-95
Promjer vijka / mm 30 50,5 60 72 75 95
Broj okretaja / min-1 400 500/600 300/500 400/500 300/500 400
Snaga glavnog motora /kW 7,5/11 36/45 55/75 75/110 110/140 240
L/D 32-40 32-48 32-48 32-48 32-48 32-40
Kapacitet / kgh-1 10-40 50-200 80-300 200-500 200-600 800-1000
Ekstrudiranje

Konusni dvopužni vijak i odgovarajući cilindar 22


Ekstrudiranje

Primjer konusnog dvopužnog ekstrudera i neke njegove karakteristike


(proizvođač Zhangjiagang Yisu Machinery Co., Ltd., Kina) 23
SJZ- SJZ- SJZ- SJZ-
Karakteristike / Model
51/105 65/132 80/156 92/188
Promjeri pužnih vijaka / mm 51/105 65/132 80/156 92/188
Efektivna duljina pužnih vijaka / mm 1200 1440 1800 2500
Brzina okretaja pužnih vijaka / min-1 1-32 1-34,7 1-36,9 1-32,9
Snaga glavnog motora / kW 22 37 55 90
Snaga grijača cilindra / kW 18 24 38 86,8
Kapacitet / kgh-1 80-140 250-300 320-450 500-600
Ekstrudiranje
LIJEVAK
 služi za prihvaćanje polimernog materijala koji se dobavlja ekstruderu
 materijal slobodnim padom ili mehanički dospijeva u uvlačnu zonu cilindra

CILINDAR ZA TALJENJE
 u cilindru za taljenje materijal se tali i homogenizira
 uvlačna zona cilindra je uobičajeno glatka, ali se konstruiraju i
užljebljene koje omogućavaju veću dobavu
 uvlačna zona se mora intenzivno hladiti

 transport kroz cilindar omogućen je zbog razlike u koeficijentima trenja


između polimernog materijala i pužnog vijka, odnosno cilindra
 prolaskom kroz zagrijani cilindar polimerni materijal se rastali

 prvo se rastali materijal uz stijenke cilindra; zatim uz vijak


 cilj je postići toplinski homogenu taljevinu
Ekstrudiranje
CJEDILA I SITA
 cjedilo: rupičasta ploča koja se nalazi između vrha pužnog vijka i
kalupa; promjer rupica 5-8 mm
 zadatak: stvaranje otpora tečenju taljevine
 sita: zadatak da zadrže nečistoće iz taljevine te omoguće dodatno
miješanje i homogeniziranje komora
 dolaze u paketu, prvo najfinije, potrebno redovito čišćenje

GRIJALA I HLADILA
 uspješnost ekstrudiranja ovisi o pravilnom temperaturnom profilu duž
ekstrudera i kalupa (temperiranje)
 broj zona grijanja i hlađenja ovisi o namjeni ekstrudera, a duljina
pojedine zone je 4-5 D
 zagrijavanje: izvana (elektrootporno, preko grijala) i uslijed topline
trenja (preko pužnog vijka)
 odvođenje topline: hlađenjem cilindra medijem za hlađenje (najčešće
voda)
Ekstrudiranje

KALUP
 zadatak: oblikovanje taljevine
 pad tlaka je najveći u kalupu; valja osigurati nesmetan tok taljevine
- stijenke kalupa visoko polirane da se smanji otpor tečenju

Zona Istisna Tlačna Uvlačna


oblikovanja zona zona zona
Tlak (p)

Duljina (L)
Profil tlaka u ekstruderu 16
Ekstrudiranje
KALIBRATOR
 koriste se kod proizvoda kod kojih se traži točnost dimenzija profila
 kod ekstrudiranja tvrdog PVC-a razlikuju se:
a) suho kalibriranje profila sa šupljim komorama
b) mokro kalibriranje za profile bez šupljih komora

HLADILO
 vrući profil nakon izlaska iz kalupa ili kalibratora treba ohladiti
odgovarajućom brzinom
 najčešće vodom, prolaskom ekstrudata kroz temperiranu vodenu
kupelj (često više kupelji različitih temperatura)

IZVLAČILO
 zadatak: sinhronizirano izvlačenje ekstrudata bez vibracija
 izvedba mu ovisi o obliku ekstrudata, a najčešće su to transportne
trake za profile, gusjeničari za cijevi, valjčano izvlačilo za ploče
 brzina izvlačenja: 0,5 mmin-1; 100 mmin-1 pri ekstrudiranju crijevnog
filma; 2500 mmin-1 pri ekstruzijskom izoliranju telefonskih kablova
Ekstrudiranje
NAMATALICE
 koriste se kod folija, crijeva, izolacija žica itd.
 ekstrudat se namata na bubnjeve; namatalice ovdje zamjenjuju
izvlačilo

REZALICE
 u slučaju da se ekstrudat ne namata na kraju linije za ekstrudiranje
nalaze se rezalice
 mogu biti poprečne (za cijevi, profile) i uzdužne (pokretni noževi koji
služe za rezanje folija)

POGON I PRIGON
 najčešći pogon je električni

 prigon je najčešće s zupčanicima, zatim remenasti i lančani


Ekstrudiranje

8.3.1. PRIMJERI PRIMJENE EKSTRUDATA

 poljoprivreda: cijevi za drenažu (PE-HD cijevi otporne na koroziju u


tlu), posude za hranjenje životinja (PVC)
 automobili: brtve na vratima (mogu i koekstrudiranjem)
 građevinarstvo: zaštita električnih vodova i kablova (PVC)
 kućanstvo: zavjese (PVC), brtve na hladnjacima (termoplastična guma
ili PVC s metalnim punilom), prozori i vrata (uglavnom kruti PVC)
 medicina: cjevčice za krv, cijevi za katetere (kompozitni materijal -
polimer + ojačalo)
 ambalaža: ekstrudiranje polimernog crijevnog filma za izradu vrećica
 ostalo: plinske cijevi (PE - otporan prema plinu i koroziji u tlu), cijevi
za vodu (PE - otporan na koroziju u tlu, inertan prema vodi)
Ekstrudiranje

Linija za proizvodnju PVC cijevi 24

Linija za proizvodnju PVC, PP i PE cjevčica 25


Ekstrudiranje

Linija za proizvodnju PVC panela 26

Linija za proizvodnju traka od PP-a 27


Ekstrudiranje

Linija za koekstrudiranje 28
Lijevanje

9. CIKLIČKI POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA

9.1. LIJEVANJE

 ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u


temperirani kalup
 lijevaju se: kapljeviti monomeri ili polimeri u obliku otopine,
disperzije, paste ili niskoviskozne taljevine
 čvrsti polimerni materijal nastaje polireakcijama i/ili
umrežavanjem, isparavanjem otapala, geliranjem
 tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne
vanjske sile
Lijevanje
9.1.1. LIJEVANJE KAPLJEVITIH MONOMERA

 plastomeri: PS, PMMA, PA (polimerizacija)


 elastomeri (umrežavanje)
 duromeri: epoksidi i nezasićeni poliesteri (polimerizacija i/ili
umrežavanje)
 egzotermni procesi – porast specifičnog obujma – posljedica:
značajno stezanje pri hlađenju (plastomeri oko 20%)

2
5 3

4 1
Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih pretpolimera:
1–odljevak, 2–kapljevita smola, 3-jezgra, 4-gnijezdo, 5-zračni odušak 10
Lijevanje
9.1.2. LIJEVANJE OTOPINA I PLASTIFIKATA
 PA, PC, celulozni esteri i eteri mogu se lijevati u obliku otopina
 lijevaju se na nosač (papir, tekstil) ili na rotirajući metalni bubanj –
otapalo ispari; dobije se trak željene debljine

 omekšani PVC (plastifikat) često se lijeva u otvorene kalupe


 plastifikat se gelira samo uz stijenku zagrijanog kalupa, a suvišak
odlije (primjer: proizvodnja PVC kože za obuću)

e)

f)
a) b) d)

c)

Lijevanje PVC plastifikata u otvorene kalupe: a) punjenje kalupa, b)


zagrijavanje u svrhu stvaranja gela uz stijenku kalupa, c) odlijevanje
viška, d) dodatno zagrijavanje, e) hlađenje, f) odvajanje proizvoda 10
Lijevanje

 šuplji cilindrični predmeti (cijevi) mogu se proizvesti centrifugalnim


lijevanjem
 npr. omekšani PVC lijeva se u kalup; kalup se zagrijava i rotira u samo
jednom smjeru

d)

e)
a) b) c)

Centrifugalno lijevanje šupljih odljevaka: a) punjenje kalupa, b)


zatvaranje kalupa, rotiranje oko dvije ili više osi uz istodobno
zagrijavanje, c) otvaranje kalupa, d) hlađenje, e) vađenje odljevka 10

 šuplji zatvoreni predmeti proizvede se rotacijskim lijevanjem; kalup


se rotira u različitim smjerovima
Srašćivanje
9.2. SRAŠĆIVANJE U KALUPU
 postupak cikličkog praoblikovanja polimernih prahova u kalupnoj
šupljini spajanjem čestica pri povišenoj temperaturi (sinteriranje)
 konačni oblik tvorevina poprima hlađenjem
 primjenjuje se za polimerne materijale koji ne stvaraju niskoviskoznu
taljevinu (PTFE, visokomolekulni PE)
 primjenjiv i na plastomere koji se lako tale (filtarske ploče,
separacijske ploče u akumulatorima itd.)

 razlikuju se:
a) nasipno srašćivanje
b) rotacijsko srašćivanje (rotacijsko kalupljenje)
Srašćivanje
9.2.1. NASIPNO SRAŠĆIVANJE
 primjenjuje se za izradu šupljih predmeta

Nasipanje Zagrijavanje Odstranjivanje Hlađenje Vađenje


praha kalupa viška praha kalupa proizvoda
Nasipno srašćivanje 14

9.2.2. ROTACIJSKO SRAŠĆIVANJE


 postupak sličan rotacijskom lijevanju
 ovim postupkom izrađuju se: šuplji predmeti velikog obujma
(spremnici za dizel gorivo ili kišnicu, komore za kanalizaciju), kanui i
kajaci, dječje kućice itd.
 obično se prerađuju PE-LD, PE-LLD, PP, EVA, PVC
Srašćivanje

a) b)

c) d)

Faze postupka rotacijskog srašćivanja: a) punjenje kalupa prahom; b)


zagrijavanje i srašćivanje tijekom dvoosne vrtnje; c) hlađenje tijekom
vrtnje; d) vađenje proizvoda 29
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/1_rotational_moulding.swf
Srašćivanje

sporedna
os

osnovna
os

Shema uređaja za
rotacijsko srašćivanje 10

Primjer uređaja i tvorevina načinjenih


rotacijskim srašćivanjem 30,31
Prešanje
9.3. PREŠANJE
 klasifikacija postupaka prešanja (e. moulding):
- izravno prešanje (e. compression moulding)
- posredno prešanje (e. transfer moulding)
- injekcijsko prešanje (e. injection moulding)

 izravno se prešaju: duromeri, elastomeri, plastomeri


 posredno se prešaju: duromeri i elastomeri
 injekcijski se prešaju: plastomeri, duromeri i elastomeri
Izravno prešanje
9.3.1. IZRAVNO PREŠANJE

 ciklički postupak praoblikovanja


 prah, pripremak ili granulat se stavlja u otvorenu, temperiranu
kalupnu šupljinu (prostor u kalupu koji služi oblikovanju otpreska)
 djelovanjem pritiska i topline oblikuje se otpresak

 izravno se prešaju:
- duromeri: PF, UF, MF; rjeđe UP i EP (dodatci do 65 %)
- elastomeri: sve vrste
- plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela – epruvete, proizvodi
niske orijentiranosti)

 nedostatci izravnog prešanja: nemogućnost točnog doziranja,


otplinjavanje kalupne šupljine, srh
Izravno prešanje

a) b)

Izravno prešanje: a) početak praoblikovanja, b) završno praoblikovanje 32

T = 150 – 230 ºC, p = 20 – 60 N/mm2


Izravno prešanje

Preša za izravno prešanje 33


Posredno prešanje
9.3.2. POSREDNO PREŠANJE
 ciklički postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne tvari
potrebne smične viskoznosti u temperiranu kalupnu šupljinu
 bolja svojstva i dimenzijska stabilnost otpreska, manji srh, mogućnost
uklapanja metalnih dijelova

Izravno prešanje: a) početak praoblikovanja, b) završno praoblikovanje 34


Injekcijsko prešanje
9.3.3. INJEKCIJSKO PREŠANJE POLIMERA

 ciklički postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne taljevine


potrebne smične viskoznosti u temperiranu kalupnu šupljinu

 tvorevina (otpresak) hlađenjem, polimeriziranjem i/ili


umrežavanjem postaje pogodna za vađenje iz kalupne šupljine

 osnovne karakteristike injekcijskog prešanja


- prerađuju se svi materijali (plastomeri, duromeri, elastomeri)
- visokoautomatiziran postupak, velika ponovljivost
- naknadna obrada otpresaka uglavnom nepotrebna
- veliki raspon otpresaka
 jednostavni (široka potrošnja) kompleksni (tehnički otpresci)
 male mase (< 1 g) velike mase (> 25 kg)
Injekcijsko prešanje

 injekcijskim prešanjem se najčešće prerađuju plastomeri i to:


PP, PE, PS, ABS, PA, PVC, PC

 područja primjene tvorevina dobivenih injekcijskim prešanjem:


- ambalaža
- automobili
- telekomunikacijski i elektronički uređaji
- kućne potrepštine
- namještaj
- građevinarstvo
- igračke
Injekcijsko prešanje

LINIJA ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE POLIMERA

Osnovna oprema: Dopunska oprema:

1. UBRIZGAVALICA 1. uređaji za pripremu sirovine (sušare, uređaji

2. KALUP za predgrijavanje sirovine, miješalice i dozatori)

3. UREĐAJ ZA TEMPERIRANJE 2. uređaji za pripremu kalupa (komore ili

KALUPA temperirala)
3. uređaji za transport i manipulaciju
otprescima (roboti, vibratori, transporteri itd.)
4. oprema za regranulaciju (mlinovi)
Injekcijsko prešanje
UBRIZGAVALICA
a) jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje
b) jedinica za zatvaranje kalupa
c) pogonska jedinica
d) upravljačka jedinica

Sila držanja kalupa, FD = 100 t; D x V x Š = 7,6 x 2,2 x 1,8 m; 6,9 t


FD = 3500 t; D x V x Š = 15,2 x 4,0 x 4,8 m; 180 t

Ubrizgavalica za injekcijsko prešanje polimera 35


Injekcijsko prešanje
a) jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje

Sustav za injekcijsko prešanje: 1-lijevak, 2–cilindar za taljenje, 3–pužni


vijak, 4–grijači, 5– sabirnica, 6–mlaznica, 7-uljevak, 8–kalupna šupljina,
9–kalup, 10–nepomični nosač kalupa, 11–pomični nosač kalupa, 12-
potiskivalo, 13–jedinica za ubrizgavanje 36

FD = 100 t; V = 250 cm3


FD = 3500 t; V = 13 200 cm3
Injekcijsko prešanje
Podjela postupaka injekcijskog prešanje prema razini tlaka ubrizgavanja 34

Tlak Razina / Primjer


ubrizgavanja bar
Vrlo visoki > 3001 injekcijsko prešanje kristalastih polimera
Djuner-Kubatovim postupkom (oko 5000 bar)
Visoki 1001 - 3000 tankostjeno nereakcijsko
prešanje plastomernih taljevina
injekcijsko

Srednji 301 - 1000 klasično (srednjestjeno)


prešanje plastomernih taljevina
nereakcijsko

Niski < 300 reakcijsko injekcijsko prešanje duromernih


otpresaka (PUR integralni pjenasti otpresci)
Podtlak <1 injekcijsko pjenjenje PS-E

Podjela postupaka injekcijskog prešanja prema tlaku u kalupnoj šupljini 34


Tlak u kalupnoj šupljini Razina / bar
Vrlo visoki > 1000
Visoki 500 - 1000
Srednji 151 - 500
Niski < 150
Podtlak <1
Injekcijsko prešanje
b) jedinica za zatvaranje kalupa služi:
- zatvaranju kalupa, održavanju kalupa zatvorenim za vrijeme
ubrizgavanja i hlađenja (umrežavanja) otpreska
- otvaranju kalupa, te potiskivanju otpreska iz kalupne šupljine
- u praksi su jednako zastupljeni hidraulički i mehanički sustavi
1 4
2 5

3
Hidraulički sustav jedinice za zatvaranje kalupa: 1-hidraulički cilindar, 2-
hidrauličko potiskivalo, 3-priječnica, 4-pomični nosač kalupa, 5 -
nepomični nosač kalupa 37
Injekcijsko prešanje

c) pogonska jedinica
- pogonska energija dolazi najčešće iz hidrauličkog pogonskog sustava

Električna ubrizgavalica za proizvodnju CD-a 38

d) upravljačka jedinica
- zajednička je za cijelu osnovnu opremu; najčešće mikroprocesor
Injekcijsko prešanje
KALUP ZA INJEKCIJSKO PREŠANJE
3

Elementi kalupa su:


A
1. kalupna šupljina 2
2. uljevni sustav 1
3. sustav za temperiranje 5
4. sustav za vađenje otpreska
5. sustav za vođenje i centriranje
6. sustav za odzračivanje B
7. kućište kalupa

FD = 100 t; V x Š = 0,69 x 0,69 m 4


FD = 3500 t; V x Š = 3,2 x 2,5 m

A - nepomični dio kalupa, B - pomični dio kalupa;


1 - kalupna šupljina, 2 - uljevni sustav, 3 - kanal
za temperiranje, 4 – potiskivalo, 5 – sustav za
vođenje i centriranje 37
Injekcijsko prešanje

Primjer kalupa za injekcijsko prešanje polimera 39


Injekcijsko prešanje
Konstruiraju se:
- kalupi s jednom kalupnom šupljinom - izravno ubrizgavanje
- kalupi s više kalupnih šupljina - posredno ubrizgavanje

ušće

otpresak
uljevni kanal
uljevak
razdjeljnik

Dijelovi uljevnog sustava 37


Raspored uljevnih kanala i
kalupnih šupljina 37
Injekcijsko prešanje

vodeći zatik

vodeća
puškica

centrirna puškica
b)

a)

Sustav za vođenje: a) vodeći zatik, vodeća i centrirna


puškica; b) izvedbe vodećeg zatika 37
Injekcijsko prešanje

Kalup za injekcijsko prešanje


prednjeg automobilskog branika 40
Injekcijsko prešanje
UREĐAJ ZA TEMPERIRANJE KALUPA
temperiranje znači postizanje i održavanje temperaturnog polja u
kalupu-opisuje se pomoću temperature stijenke kalupne šupljine

Tijek promjene temperatura kalupne šupljine: TP - početna temperatura, TD -


dodirna temperatura, TK-temperatura stijenke kalupne šupljine, TOK-temperatura
u trenutku otvaranja kalupa; th - vrijeme hlađenja, tc - vrijeme ciklusa 37
Injekcijsko prešanje
 temperiranje plastomera i elastoplastomera:
- vruća polimerna taljevina (150-420 °C) ulazi u hladni kalup
(-5 - 260 °C); polimerna taljevina se hladi u kalupnoj šupljini
predajući toplinu kalupu

 temperiranje duromera i elastomera:


- hladni duromerni pretpolimer (80-120 °C), odnosno kaučukova smjesa
(70-100 °C) ulaze u vrući kalup (180-210 °C, odnosno 150-200 °C);
otpresak se hladi tako što toplinu predaje okolini – kalupe potrebno
samo zagrijavati

 uređaji za temperiranje:
- temperiranje vodom iz vodovodne mreže
- temperirala kalupa su uređaji koji optočnim zagrijavanjem ili
hlađenjem medija za temperiranje održavaju temperaturno polje
kalupa stalnim
Injekcijsko prešanje
 medij za temperiranje:
- voda (od 20 do 95 °C)
- voda uz dodatak sredstava za povišenje vrelišta (do 140 °C)
- ulje (od 20 do 300 °C)
- rashladni strojevi: zračna temperirala i temperirala s vodom hlađena
kondenzatorom (od -20 do 40 °C)

 krugovi za temperiranje:
- gnijezda i kalupnih ploča (temperiraju dijelove kalupa kojima se
otpresku daje vanjski oblik)
- žigova i jezgara (temperiraju dijelove kalupa kojima se otpresku
daje unutrašnji oblik)
Injekcijsko prešanje

Faze ciklusa injekcijskog prešanja plastomera

http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulding.aspx
Plinsko injekcijsko prešanje

9.4. POSEBNI POSTUPCI INJEKCIJSKOG PREŠANJA

9.4.1. PLINSKO INJEKCIJSKO PREŠANJE


 hlađenjem taljevine u kalupu dolazi do skupljanja (odmicanja od stijenke
kalupa) – kompenzira se ubrizgavanjem dodatne količine polimera
 kad se ušće ohladi – onemogućeno dodatno ubrizgavanje
 problem posebno kod tankih otpresaka

 rješenje: uvođenje inertnog plina u kalupnu šupljinu koji sprječava


skupljanje polimernog materijala
 prednosti:
- prijenos pritiska kroz taljevinu ujednačen i efikasan – potreban
manji tlak ubrizgavanja (do 70 %)
- ušteda materijala (do 30 %)
- bolja dimenzijska stabilnost otpreska, bolja površina otpreska (bolja
reprodukcija površine kalupa)
- smanjenje trajanja ciklusa (brže hlađenje)
Plinsko injekcijsko prešanje
 dvije su osnovne inačice plinskog injekcijskog prešanja:
- unutarnje plinsko injekcijsko prešanje
- vanjsko plinsko injekcijsko prešanje

Unutarnje plinsko injekcijsko prešanje 41

http://bpfmedia.emango.net/gas_injection_internal.swf
Plinsko injekcijsko prešanje

Vanjsko plinsko injekcijsko prešanje 42

http://bpfmedia.emango.net/external_gas_injection.swf
Plinsko injekcijsko prešanje

a) b)

Uređaj za pripremu plina (a) i jedinica za kontrolu plina (b)


(proizvođač: CGI Cinpres) 43

 postupak primjenjiv na većinu termoplastičnih materijala (npr. PP,


ABS, PS-HI, PC, PA itd.)
Obrizgavanje umetaka

9.4.2. OBRIZGAVANJE UMETAKA

 postupak kojim se umetci unose u polimernu matricu (ili u kalupu ili


nakon vađenja otpreska iz kalupa)
 većina plastomera može se koristiti za obrizgavanje (npr. ABS, PA,
PC, PP, PS)
 umetci su najčešće metalni (obično mjed, nehrđajući čelik), staklena
vlakna ili etikete (obično od papira, dvoosno orijentiranog PP-a)
 umetanjem i obrizgavanjem umetaka postižu se bolja svojstva
otpreska

Tipični umetak od mjedi 44


Obrizgavanje umetaka

Obrizgavanje umetaka 44

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/1_insert_moulding.swf
Obrizgavanje umetaka

Obrizgana metalna matica (a) i metalni vijci za obrizgavanje (b) 44

Obrizgavanje etikete na ambalaži za sladoled i nosiljci za boce 45


Obrizgavanje umetaka

 primjeri obrizgavanja
- umetanje metalnih vijaka
- kontinuirani film – ambalaža
- ukrasne naljepnice - ambalaža
- umetanje metalnih ploča (postolja videorekordera i kamera)
- umetanje staklenih vlakana (satelitske antene)

 obrizgavanje se koristi i kod:


- izravnog prešanja
- ekstruzijskog puhanja
- rotacijskog kalupljenja
- injekcijskog prešanja pjenastih otpresaka
- proizvodnji staklom ojačanih polimernih materijala
Injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka

9.4.3. INJEKCIJSKO PREŠANJE PJENASTIH OTPRESAKA

 dobije se tzv. strukturna pjena (e. structural foam)


 površinski sloj je veće gustoće od jezgre (jezgra ćelijaste strukture)
 PS, ABS, PC, PP, PVC

Kućište kopirnog uređaja


Injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka

Metode injekcijskog prešanja pjenastih otpresaka:


 niskotlačni proces

- uvodi se inertni plin u polimernu taljevinu


- omogućuje proizvodnju većih otpresaka
- debljina stijenki 5-15 mm
- ograničenje jedino veličina kalupa
- kalupi se izrađuju od lakših metala (npr. aluminija) – niži tlakovi
ubrizgavanja; niža cijena
- potrebne velike brzine injektiranja

 konvencionalni proces injekcijskog prešanja


- dodaju se kemijska pjenila u materijal
- potrebne velike brzine injektiranja
- kalupi su većih dimenzija (veće sile zatvaranja)
Injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka

Injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka (niskotlačni proces) 46

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/structural-foam.swf
Intrudiranje i injekcijsko izvlačenje
9.4.4. INTRUDIRANJE I INJEKCIJSKO IZVLAČENJE
 intrudiranje
- postupak proizvodnje otpresaka debelih stijenki (ne ubrizgava se
pod visokim pritiskom)

 injekcijsko izvlačenje (injekcijsko-izravno prešanje)


- postupak proizvodnje tankih otpresaka velike površine (ekstremno
visoki tlakovi ubrizgavanja)

Injekcijsko izvlačenje: a) faza punjenja; b) faza izvlačenja 10


Postupci preoblikovanja

10. POSTUPCI PREOBLIKOVANJA


 ciklički postupak obradbe polimera tijekom kojeg se bez odvajanja
čestica mijenja oblik pripremka
 pripremak: filmovi, folije, ploče
 oblikovati se može u toplom i hladnom stanju
 preoblikuju se pretežno plastomeri
 postignuti oblik se učvrsti hlađenjem ili umrežavanjem

10.1. OBLIKOVANJE
10.1.1. TOPLO OBLIKOVANJE

 prikladni mnogi plastomeri: PS (masivni i pjenasti), ABS, PE-HD, PE-


LD, PP, PMMA, PVC, CA, CAB itd.
 pripremci: ekstrudiranjem, kalandriranjem, izravnim i posrednim
prešanjem, lijevanjem
 pripremak mora biti u gumastom stanju da bi se mogao toplo
oblikovati (razvlačenje)
 najviše kao ambalaža za hranu; zatim farmacija, elektronika
Toplo oblikovanje
 ambalaža za hranu mora imati izvrsna barijerna svojstva prema
plinovima, vlagi – višeslojna ambalaža

Primjeri proizvoda dobivenih toplim oblikovanjem 47


Toplo oblikovanje
PREOBLIKOVANJE REZANJE NAMOTAVANJE
OTPADA
SLAGANJE

GRIJANJE

Linija za toplo oblikovanje 48


http://bpfmedia.emango.net/Thermoforming_RPC_BPF.swf

Recikliranje otpada pri toplom oblikovanju 47


Toplo oblikovanje
10.1.2. VAKUUM OBLIKOVANJE
 omogućava veliku brzinu proizvodnje
 prerađuju se: ABS, PS, PC, PP, PE, PVC, PMMA
 tipični proizvodi: kade i tuševi, trup brodica i jedrilica, čašice za
jogurt, kutije za skije, kutije za sendviče itd.

Primjeri uređaja i proizvoda dobivenih vakuum oblikovanjem 49


Toplo oblikovanje

kalup klin pripremak

proizvod
vakuum

Vakuum oblikovanje 49

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/vacuumform1.swf
Hladno oblikovanje
10.1.3. HLADNO OBLIKOVANJE
 oblikovanje u čvrstom stanju – temelji se na hladnom tečenju
(potrebna visoka mehanička naprezanja)
 mogu se prerađivati žilavi plastomerni materijali: PE, PP, PC, PVC,
ABS, POM, PA, CA, PTFE, PB

 postupci pri sobnoj temperaturi: valjanje, duboko vučenje, prešanje,


istiskivanje i izvlačenje

1 – žig
2 – držalo
3 – pripremak
4 – provlačni prsten
5 – stol preše

Duboko vučenje plastomernih pripremaka 10


Puhanje

10.2. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA


 ciklički postupak preoblikovanja pripremka djelovanjem stlačenog
zraka u tvorevinu-šuplje tijelo koje učvršćuje oblik hlađenjem
 proizvode se zatvorena ili na jednom kraju otvorena šuplja tijela
 tvorevine od nekoliko cm3 do 10 m3
 razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje

10.2.1. EKSTRUZIJSKO PUHANJE


 ekstruzijsko puhanje sastoji se od dvije faze: ekstrudiranje
pripremka i puhanje
 prerađuju se plastomeri (PP, PE, ABS, PET, PC, PA, PVC itd.) i neki
elastoplastomeri
 proizvodi: boce, spremnici za gorivo u vozilima, cijevi za ventilaciju,
kante za zalijevanje, daske za jedrenje, dijelovi namještaja itd.
Ekstruzijsko puhanje
lijevak

pužni vijak

pogon

grijači dovod plina


vrući nož
(p<1MPa)

Ekstruzijsko puhanje 50

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/Extrusion%20Blow%20Moulding.swf
Ekstruzijsko puhanje

Proizvodi ekstruzijskog puhanja 51


Injekcijsko puhanje
10.2.2. INJEKCIJSKO PUHANJE
 injekcijsko puhanje sastoji se od dvije faze: izrada pripremka
injekcijskim prešanjem i puhanje
 prerađuju se plastomeri (PET, PS, PVC, PC, PP, PAN) i neki
elastoplastomeri
 proizvodi: kvalitetnija ambalaža u prehrambenoj i kozmetičkoj
industriji (nema zavarenih rubova – ni srha ni otpada)

Proizvodi injekcijskog puhanja 52


Injekcijsko puhanje

a)

b) c)

Faze injekcijskog puhanja: a) ubrizgavanje, b) puhanje, c)


izbacivanje proizvoda 52

http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Blow_Moulding.aspx
Ekstrudiranje crijevnog filma
10.3. EKSTRUDIRANJE CRIJEVNOG FILMA
 plastične vrećice se proizvode postupkom ekstrudiranja crijevnog
filma

Shematski prikazi postupka proizvodnje plastičnih vrećica


ekstrudiranjem crijevnog filam
Ekstrudiranje crijevnog filma
Pjenaste tvorevine
11. PROIZVODNJA PJENASTIH TVOREVINA
 struktura im se sastoji od finih membrana, ujedno i stijenki ćelija
 ćelije su ispunjene zrakom ili nekim drugim plinom
 pjenila: čvrsta, kapljevita, plinovita
 najvažnije pjenaste tvorevine: PS-E, PUR, PE-E, PP-E

 svojstva: niska gustoća, niska toplinska provodnost, vrlo niski spec.


topl. kapacitet, kemijska postojanost, dobra zvučna izolacija, izvrsna
i raznovrsna obradljivost, pogodna mehanička svojstva
 mogu se ojačavati

 postupci proizvodnje: ciklički ili kontinuirani


 razlikuju se: a) po stupnju krutosti: krute, savitljive i polusavitljive
b) po strukturi presjeka: normalne pjene, integralne
pjene, sendvič-pjene
Pjenaste tvorevine

1 2 1 2 3 1 3

a) b) c)

Vrste pjena prema presjeku tvorevine: a-normalne pjene, b-


integralne pjene, c-sendvič-pjene; 1-ćelijasta struktura, 2-kožurica
(masivni rubni sloj), 3-pokrivni sloj od metalnih, anorganskih ili
organskih materijala 10
Pjenaste tvorevine
11.1. TOPLO OBLIKOVANJE EKSPANDIRANOG POLISTIRENA
kondicioniranje -
starenje

pretpjenjenje

kalup

Toplo oblikovanje ekspandiranog polistirena 53

http://bpfmedia.emango.net/EPS_animation.swf
Pjenaste tvorevine

Proizvodi od ekspandiranog polistirena 53


Ojačane tvorevine

12. PROIZVODNJA OJAČANIH TVOREVINA - KOMPOZITA


 kompoziti su homogeni materijali dobiveni umjetnim spajanjem dvaju ili
više različitih materijala (ojačala s kompatibilnom matricom kao
vezivom)
 ojačavaju se duromeri, elastomeri i plastomeri
 85 % su nezasićeni poliesteri; ostatak epoksidne smole i neki
plastomeri

 ojačala: vlakna, kuglice


 najproširenija su staklena vlakna
 raste primjena ugljikovih, bornih, aramidnih i metalnih vlakana

 struktura: kompoziti sa česticama, vlaknasti kompoziti, kompoziti s


vlaknima i česticama, samoojačavajući polimeri s krutim molekulnim
lancima (LPC)
 vanjski oblik: pločasti ili slojeviti, laminati i kompaktni otpresci
Ojačane tvorevine

12.1. POSTUPCI PROIZVODNJE KOMPOZITNIH TVOREVINA


12.1.1. LAMINIRANJE
a) dodirno (ručno) laminiranje
- najstariji postupak, koristi se za male serije srednjih do vrlo
velikih izradaka
3 4
2
5
1 a)
1 - otvoreni kalup
2 - odvajalo
3 - gelna prevlaka
4 - stakleno tkanje (mat)
b)
5 - hladno očvršćavajuća smola
6 - gotov proizvod 6
1
c)

Dodirno laminiranje: a) nanošenje odvajala, gelne prevlake, staklenog


tkanja i smole; b) istiskivanje zraka između slojeva, c) odvajanje
proizvoda od kalupa 6
Ojačane tvorevine

b) kontinuirano laminiranje
- za proizvodnju valovitih ploča

3 4 5 6

1 2 8 8

Proizvodnja valovitih ploča: 1 - odmotavanje donjeg traka, 2 -


spremnik sa smolom, 3 - odmotavanje staklenog mata, 4 - odmotavanje
gornjeg traka, 5 - naprava za praoblikovanje valovitih ploča, 6 - peć
za očvršćavanje, 7 - ojačani valoviti trak, 8 - prigon 6
Ojačane tvorevine
12.1.2. NAMOTAVANJE

 za proizvodnju šupljih, relativno tankih tijela (cijevi, ali i drugi oblici:


spremnici, posude pod tlakom)

vlakna

kupka sa smolom

alat
postolje
os rotacije

namotana
vlakna

Shema postupka namotavanja 54


Ojačane tvorevine

Primjeri proizvoda dobivenih postupkom namotavanja 14,55


Ojačane tvorevine
12.1.3. ŠTRCANJE VLAKANA

 na ravnu ploču ili kalup štrcaju se smola i stakleno vlakno


 spojene komponente se umrežuju i očvršćuju na površini kalupa

1 6

2
3 4

Štrcanje vlakana: 1-dovod stlačenog zraka, 2-struk, 3-smola s


umrežavalom, 4-smola s ubrzavalom, 5-mlaznica, 6-rezalo vlakna 10
Ojačane tvorevine

12.1.4. PULTRUDIRANJE ILI POVLAČNO EKSTRUDIRANJE

 postupak proizvodnje jednoosnih punila ili šupljih beskonačnih profila


 vlakna: staklena, ugljična, aramidna
 polimerna matrica: poliesteri, vinilni esteri, epoksidne smole, fenolne
smole
 svojstva: ujednačena kvaliteta proizvoda, izvrsna čvrstoća i tvrdoća,
mala masa, visoka otpornost prema koroziji, električna i toplinska
izolacija, niska gorivost, lako se ugrađuju i održavaju, dobra optička
svojstva

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/new_ani2.swf
Linija za pultrudiranje 56
Ojačane tvorevine
namotaji mat grijana mlaznica
struka spremnik pila
smole izvlačilica
pripremak
odlaganje

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/new_ani2.swf
Linija za pultrudiranje 57

Primjeri pultrudiranih proizvoda 56


Postupci preradbe polimera - sažetak
POSTUPCI PRERADBE POLIMERA - SAŽETAK
Značajke važnijih postupaka preradbe polimera 57

Značajka Ekstrudiranje Injekcijsko Puhanje Rotacijsko Toplo


Postupak prešanje srašćivanje oblikovanje

Cijena opreme Visoka Visoka Visoka Umjerena Umjerena


Cijena alata Umjerena Visoka Umjerena Niska Niska
Vrijeme ciklusa Kontinuiran < 1 minute < 1 minute > 3 minute 1-3 minute
Ekonomska količina > 5 km > 10000 kom. > 10000 kom. 100-10000 kom. 100-10000 kom.
Preciznost Dobra Dobra Umjerena Umjerena Niska
Kontrola debljine Da Da Ne Ne Ne
stijenke
Šuplja tijela otvorena
na jednom kraju Ne Da Da Da Ne
Zatvorena šuplja tijela Ne Ne Da Da Ne
Vrlo male tvorevine Ne Da Ne Ne Ne
Složeni oblici Da Da Da Ne Ne
Velika šuplja tijela Ne Ne Da Da Ne
Umetci Ne Da Ne Da Ne
Navoji Ne Da Da Ne Ne
Postupci preradbe polimera - sažetak

Značajke važnijih postupaka preradbe plastomera 57

Postupak Cijena Cijena Vrijeme Preciznost Ekonomska


preradbe opreme alata trajanja ciklusa količina
Ekstrudiranje Visoka Umjerena Kontinuiran Dobra > 5000 m
Injekcijsko Visoka Visoka < 1 minute Dobra > 10000 kom.
prešanje
Puhanje Visoka Umjerena < 1 minute Umjerena > 10000 kom.

Rotacijsko Umjerena Niska > 3 minute Umjerena 100-10000 kom.


srašćivanje
Toplo Umjerena Niska 1-3 minute Niska 100-10000 kom.
oblikovanje
Postupci preradbe polimera - sažetak

Preradljivost nekih važnijih plastomera 57

Polimer Ekstrudiranje Injekcijsko Puhanje Rotacijsko Toplo


prešanje srašćivanje oblikovanje
PE-LD Da Da Da Da Ne
PE-HD Da Da Da Da Ne
PP Da Da Da Ne Da
PVC-U Da Da Da Da Da
PVC-P Da Da Da Da Da
PS/PS-HI Da Da Da Da Da
SAN Da Da Da Ne Ne
ABS Da Da Ne Da Da
PA Da Da Ne Da Ne
PC Da Da Da Ne Da
PMMA Da Da Ne Ne Da
POM Da Da Da Ne Ne
EVAC Ne Ne Ne Da Da
Postupci preradbe polimera - sažetak
Značajke važnijih postupaka preradbe duromera 57
Postupak preradbe Cijena Cijena Vrijeme Preciznost Ekonomska
opreme alata ciklusa količina/kom.
Izravno prešanje Umjerena Visoka 2-5 minute Dobra > 10000
Posredno prešanje Umjerena Visoka 2-5 minute Dobra > 10000
Injekcijsko prešanje Visoka Visoka < 2 minute Dobra > 10000
Lijevanje - Niska > 3 minute Umjerena < 100
Prešanje staklom ojačanih Umjerena Visoka 2-5 minute Dobra > 10000
tvorevina (DMC i SMC *)
Reakcijsko injekcijsko Umjerena Umjerena 2-5 minute Umjerena 100-10000
prešanje (RIM i RRIM **)
Ručno laminiranje - Niska > 3 minute Niska < 100
Štrcanje vlakana Umjerena Umjerena 2-5 minute Umjerena 100-10000
Namotavanje Umjerena Niska > 3 minute Niska < 100
Pultrudiranje Umjerena Umjerena Kontinuirano Umjerena > 5 km
* DMC - injekcijsko prešanje tjestastih smjesa sintetske smole i staklenih vlakana
SMC - injekcijsko prešanje pločastih preprega
** RIM - reakcijsko injekcijsko prešanje duromernih otpresaka
RRIM - reakcijsko injekcijsko prešanje ojačanih pjenastih duromernih otpresaka
Naknadna obradba

13. POSTUPCI NAKNADNE OBRADBE


 postupci pretvaranja pripremka u gotovi proizvod:
a) postupci odvajanja
b) postupci povezivanja (lijepljenja ili zavarivanja)
c) postupci prevlačenja (oslojavanja)

13.1. OBRADBA POLIMERA ODVAJANJEM ČESTICA


 turpijanje, glodanje, blanjanje, tokarenje, bušenje, piljenje,
graviranje, brušenje, poliranje
 polimeri se mogu obrađivati alatima i strojevima za obradu drva i
metala uz određene posebnosti
 alat mora imati veliki prednji kut (snižava se potrebni rad rezanja) i
biti vrlo oštar (zbog niskog modula rastezljivosti polimera)
 toplina trenja odvodi se u rezni alat (99,2-99,8 %) - površinu treba
intenzivno hladiti (plastomeri do 60 °C, duromeri oko 150 °C)
 materijal alata: tvrdi metal ili s dijamantnim umetkom
Postupci povezivanja
13.2. POSTUPCI POVEZIVANJA
 postupcima povezivanja povećavaju se prvobitne izmjere obradaka
 potrebno stvoriti čvrstu kemijske veze i/ili fizičke veze
 postupci povezivanja:
a) postupci spajanja (lijepljenje i zavarivanje)
b) postupci naslagivanja

13.2.1. LIJEPLJENJE
 povezivanje istovrsnih ili raznovrsnih materijala djelovanjem
međupovršinskih sila (mehaničke, elektrostatske ili molekulne prirode)

 ljepilo: nemetalna tvar koja različite dijelove može povezati različite


dijelove površinskim prianjanjem (adhezija) i unutarnjom čvrstoćom
(kohezija)
Postupci povezivanja

Materijal 1 Adhezija

Ljepilo Kohezija

Materijal 2 Adhezija

Shema djelovanja sila u lijepljenom sloju 6

 na graničnoj površini dolazi do kemijskog (polireakcije, umrežavanja) ili


fizičkog stvaranja materijala ili skrućivanja - ovisno o vrsti ljepila
Postupci povezivanja

 pri lijepljenju je nužno ostvariti i međusobno pravilan položaj spajanih


dijelova učvršćivanjem i djelovanjem laganog pritiska

1 2 3

7 4 5 6

Povezivanje tvari pri lijepljenju: 1-priprema ljepila, spojna mjesta


eventualno prilagoditi ili obraditi, čišćenje; 2-spajanje, eventualno
zagrijavanje; 3-naknadna obrada, rezanje; 4-nanošenje ljepila; 5-
spajanje pritiskivanjem; 6-hlađenje, odvođenje otapala, 7-polazna
osnova: poluproizvodi ili dijelovi od različitih materijala 10
Postupci povezivanja

13.2.2. ZAVARIVANJE

 zavaruju se plastomeri i fizikalno umreženi elastoplastomeri


 postupak zahtijeva kapljasto stanje - omogućeno isprepletanje
makromolekulnih lanaca (djelomično praoblikovanje)
 temperatura, ispravan pritisak i brzina zavarivanja - parametri pri
zavarivanju
 zavarivanje se može vršiti sa i bez uporabe dodatnog materijala

 najzastupljeniji postupci zavarivanja su:


- ultrazvučno zavarivanje
- zavarivanje vrućim elementom (stično zavarivanje)
- zavarivanje vrućim plinom
- visokofrekventno (vibracijsko) zavarivanje
- rotacijsko tarno zavarivanje
Postupci povezivanja
13.2.2.1. Ultrazvučno zavarivanje
 najčešće primjenjivani postupak zavarivanja (omogućava najkraće
cikluse proizvodnje)
 princip rada: električna energija pretvara se u mehaničke titraje vrlo
visokih frekvencija (15-70 kHz)

2 1
2
3

4 3
5 4
6 5

1-zamašnjak, 2-generator, 3- 1-sonotroda, 2-metalni dio, 3-


magnet, 4-sonotroda, 5-plastomer, plastomer, 4-graničnik, 5-
6-nakovanj 6 rastaljeni plastomerni dio 6
Postupci povezivanja

Uređaj za ultrazvučno zavarivanje 58


Postupci povezivanja
13.2.2.2. Stično zavarivanje

 spojno mjesto se zagrijava pomoću vrućeg grijaćeg elementa


 primjena: zavarivanje cijevi i otpresaka, moguća automatizacija
(primjena u automobilskoj industriji)

izradak 2
izradak 1
grijaći
element zavar
Tlak /
Nmm-2

0,15
VP - vrijeme prilagođavanja
0,10
VZ - vrijeme zagrijavanja
VN - vrijeme namještanja 0,05
VN - vrijeme hlađenja 0,00
1 2 3 PT 4 Vrijeme/s
VP VZ VN VH

Režim rada stičnog zavarivanja 6


Postupci povezivanja
13.2.2.3. Plinsko zavarivanje
 spojno mjesto se zagrijava plinom i djelovanjem pritiska zavaruju
dodatnim materijalom
 primjena: montaža i popravci aparata i spremnika

4
1 2 3 5

6 7 8

Zavarivanje vrućim plinom: 1 - izrezati, spojna mjesta očistiti,


pripremiti šipku za zavrivanje, 2 - spojni dio položiti na spojno mjesto i
navariti vrućim plinskim uređajem, 3 - šipku spojiti pomoću rila, 4 -
spajanje, 5 - naknadna obradba (po potrebi), 6 - djelomično
zagrijavanje, 7 - međusobno pritiskivanje, 8 - hlađenje 6
Oplemenjivanje

13.3. OPLEMENJIVANJE POVRŠINE POLIMERNIH IZRADAKA

 polimerne izradke potrebno je površinski oplemeniti


 postupci: brušenje, poliranje, bojenje i lakiranje, metaliziranje,
tiskanje, utiskivanje reljefa

 polimeri se bruse i poliraju kao i ostali materijali

 bojaju (lakiraju) se uglavnom staklom ojačani proizvodi, pjenaste


poliuretanske i plastomerne tvorevine
 postupci nanošenja boje (laka): štrcanje, uranjanje, premazivanje,
elektrostatičko nanošenje
Oplemenjivanje
13.3.1. POSTUPCI METALIZIRANJA

 metaliziranje - prevlačenje plastomernih izradaka metalnim prevlakama

Osnovni postupci metaliziranja 6

Postupak Metal Debljina sloja Primjedba


Mnogi metali,
Podtlačno naparivanje 0,1 do 1 mm Visoki podtlak
kemijski spojevi
Plemeniti i tvrdi
Katodno raspršivanje 0,1 do 1 mm Umjeren podtlak
metali
Kemijsko Vodljive prevlaka za kasnije
Au, Cu, Ni itd. < 1 mm
metaliziranje galvaniziranje
Metaliziranje iz Raspadanje metalnih spojeva
Ni, Cr itd. ~ 20 mm
plinovite faze na površini koja se prevlači
Elektrolitičko Samo na električki vodljivu
Ni, Cr, Cu, Ag itd 5 do 100 mm
galvaniziranje osnovu
Lakiranje provodljivim
Ag, Cu itd. - -
lakovima
Slitine: Al, Cu, Ni,
Štrcanje metala 100 do 1000 mm Zagasite porozne prevlake
Sn, Zn
Oplemenjivanje
13.3.1.1. Podtlačno naparivanje
 metal se iz parnog stanja taloži na polimer
 podtlačno se mogu naparivati gotovo svi plastomeri i duromeri
 primjena: proizvodnja poluvodičkih čipova, građevnog stakla, doradbi
ambalaže, glaziranju
15 14 13 1 - podtlačna komora
2 - isparivač
3 - kavez za izratke
1 2 5 4 - katoda tinjavog izbijanja
10 5 - proizvodi
9
4 6 - difuzijska pumpa
7 - valjčasto-klipna pumpa
3 11 8 - predpumpa
9 - duboko smrznuta klopka
12 7 10 - visoko podtlačni ventil
11 - predpumpni ventil
6 12 - zaobilazni ventil
8 13 - mlazni ventil
14 - mjerilo visokog podtlaka
15 - mjerilo prethodnog podtlaka
Postrojenje za podtlačno naparivanje 6
Oplemenjivanje
13.3.2. TISKANJE
 postupci tiskanja: visoki tlak (knjigotisak, indirektni, fleksotisak),
plošni tisak (ofsetni tisak, svjetlotisak), duboki tisak (tamponski duboki
tisak), propusni tisak (sitotisak)
a

visoki tisak
b

a
plošni tisak a - tiskovna podloga
b
b - klišej
a c - tiskarska boja
duboki tisak
b

a
propusni tisak
b
c
Postupci tiskanja 6
Postupci oporabe

15. POSTUPCI OPORABE POLIMERNOG OTPADA


Komunalni kruti
otpad, 66,3%

Automobilski
Električki i
otpad, 4,7%
elektronički
otpad, 4,1% Otpad iz
Poljoprivredni Građevinski otpad
distribucijskih
otpad, 1,5% i otpad iz rušenja,
lanaca i velikih
3,0%
industrija, 20,3%

Izvori plastičnog otpada po kategorijama u EU, 2002. 60


Postupci oporabe

30

24,90
25
23,00
tona
otpad / 106 tona

20,61
20 19,34
Plastični otpad u milijunima

19,10
18,46
17,51
16,87

15

10
Plastični

0
1994. 1996. 1998. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008.

Godina
Godina

Ukupni plastični otpad u EU u razdoblju 1994.-2008. 60-62


Postupci oporabe

 oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi


njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe (NN 178/04)

 'oporaba' generički znači 'ponovna uporaba‘

 oporaba obuhvaća postupke kojima se zatvara tok materijala i


proizvoda zbog gospodarskih i ekoloških ciljeva

 postupci oporabe plastičnog otpada su:


- materijalna (tvarna) oporaba
- mehanička oporaba
- kemijska oporaba
- otopinska oporaba
- energijska oporaba
Postupci oporabe
15.1. MEHANIČKA OPORABA
 MEHANIČKA OPORABA - najpoznatiji oblik oporabe polimera

 obavlja se taljevinskim postupcima – plastični otpad se toplinom


prevodi u viskofluidno stanje (taljevinu) te se od njega oblikuju nove
tvorevine
 materijalno (taljevinski) se može oporabiti oko 80 % plastomera

 ekonomski i tehnički izvediva samo za homogeni plastični otpad


(potrebno razvrstavanje otpada za kvalitetan reciklat)

višeslojni
materijali
Postupci oporabe

15.2. KEMIJSKA OPORABA

 kemijskom oporabom mijenja se molekulna struktura polimera


 polimerni otpad se razlaže na početne sastojke (monomere), sintetski
plin ili plinsko ulje

 kemijski se mogu oporabiti: plastomeri, duromeri i elastomeri

 postupci kemijske oporabe dijele se u dvije kategorije:


1. depolimerizacija (hidroliza, glikoliza, alkoholiza, acidoliza, aminoliza)
2. termoliza
- rasplinjavanje (kontrolirana atmosfera kisika)
- piroliza (bez prisutnosti kisika)
- hidriranje (atmosfera vodika)
Postupci oporabe

15.3. OTOPINSKA OPORABA

 otopinska oporaba se osniva na različitoj topljivosti polimera u otapalu


pri različitim temperaturama
 otopinskom oporabom se dobije kvalitetan regenerat

Uvjeti razvrstavanja miješane plastike selektivnim otapanjem 63

Polimer Otapalo Temperatura / °C Koncentracija / mas. %


PS ksilen 15 6
PE-LD ksilen 75 10
PE-HD ksilen 105 10
PP ksilen 120 10
PVC ksilen/cikloheksanon 120 10
PET ksilen/cikloheksanon 180 10
Postupci oporabe

15.4. ENERGIJSKA OPORABA


 energijskom oporabom se iz plastičnog otpada koji se ne može više
uporabiti (oporabiti) može dobiti energija (kalorijska vrijednost
plastičnog otpada ~ 35 MJkg-1 - 'posuđena' nafta)

 energijska oporaba je najjeftiniji, najperspektivniji, ali društveno


najmanje prihvatljiv postupak oporabe plastičnog otpada

 suvremena postrojenja za spaljivanje otpada su sigurna (98 %-tno


uklanjanje opasnih dimnih plinova) i neizbježna

 energijska oporaba plastičnog otpada se provodi:


- u spalionicama komunalnog otpada (zajedno s ostalim otpadom) u
svrhu dobivanja topline i električne energije
- suspaljivanjem razvrstane plastike u cementnim pećima ili
termoelektranama gdje zamjenjuju dio goriva
Postupci oporabe
15.5. ODLAGANJE PLASTIČNOG OTPADA
 odlaganje je najjednostavniji, najrašireniji i najstariji način
zbrinjavanja otpada
 oko 90 % ukupno proizvedenog komunalnog otpada se odlaže, a oko 60-
70 % na divljim odlagalištima 64

 prije odlaganja otpad treba maksimalno iskoristiti i oporabiti radi


smanjenja volumena i mase, te stabilizirati i higijenizirati
 odlagati se smije samo ostatak otpada kojeg nije moguće drugačije
zbrinuti

 dosadašnji podaci o ponašanju plastičnog otpada na odlagalištima: 64


- plastični materijali pokazuju vrlo malo promjena
- na njima se ne nalaze mikroorganizmi raspadanja
- plastična šuplja tijela se skupljaju do obujma samog materijala
- razgradnja najviše ovisi o debljini stjenke (debelostjeni imaju gotovo
neograničeno trajanje; npr. plastične vodovodne cijevi)
Kaučuk
16. KAUČUK I GUMA
 kaučuk: naziv za elastomernu tvar (bilo prirodnu bilo sintetsku)
 kaučuk je neumreženi polimer
 guma: elastomerni materijal (kaučukova smjesa)
16.1. PRIRODNI KAUČUK
 poliizopren u prirodi postoji u dvije konfiguracije:

CH3 H CH3 CH2


C C C C
CH2 CH2 CH2 H
n n

cis-1,4-poliizopren (PI-C) trans-1,4-poliizopren (PI-T)

Hevea brasieliensis Plaquium gutta


(kaučukovac) Mimusops balata

 prirodni kaučuk (NR) se sastoji uglavnom od cis-1,4-poliizoprena


Kaučuk

 svojstva NR (temperaturni interval od -50°C do +80°C)


- izuzetna elastičnost, dobar elektroizolator
- dobra otpornost na: habanje, udar; prema razrijeđenim kiselinama i
lužinama, alkoholima i vodi, atmosferilijama
- jako bubri u mineralnim uljima i mastima, gorivima, alifatskim, aromatskim i
kloriranim ugljikovodicima, te biljnim i životinjskim mastima

Fizikalne karakteristike prirodnog kaučuka 65

Svojstvo Vrijednost
Molekulna masa 2 x 105 - 5 x 105
Gustoća / gcm-3 0,913
Prekidna čvrstoća / MPa 6 - 30
Prekidno istezanje / % 150 - 600
Volumni koeficijent ekspanzije / K-1 670 x 10-6
Staklište / °C -72
Ravnotežna temperatura taljenja / °C 28-39
Toplina taljenja / Jg-1 64
Kaučuk

Svjetska potrošnja kaučuka po granama industrije 65

Industrija gumenih pneumatika 56 %


Tehnički proizvodi za vozila 11 %
Strojevi i izgradnja postrojenja 9%
Modificirani polimerni materijali 9%
Industrija obuće 3%
Građevinarstvo 3%
Ostalo 9%

 ukupna svjetska proizvodnja kaučuka 2013: 27,4 milijuna tona 66

43,8 % prirodni 56,2 % sintetski


(12,0 milijuna tona) (15,4 milijuna tona)
Kaučuk

16.2. SINTETSKI KAUČUK

Sintetski kaučuk

prema primjeni: prema ISO-1629:1995


- univerzalni (pneumatici, masovni proizvodi) M, N, O, R, Q, T i U kaučuci
- specijalni (specijalne primjene)

1. Polibutadien (PBD)

H2C C C CH2
H n
Kaučuk

2. poli(2,3-dimetilbutadien) ili metilni kaučuk


CH3

H2C C C CH2

CH3 n

3. polikloropen ili kloroprenski kaučuk


Cl

H2C C C CH2
H
n

4. stiren/butadienski kaučuk (PBS)


diblok kopolimer

CH2 CH CH2 CH CH CH2 CH2 CH


n m n

triblok kopolimer
Kaučuk

5. etilen/propilenski kaučuk (EPM)

CH3

CH2 CH2 CH2 CH


n m

6. etilen/propilen/dienski kaučuk (EPDM)

CH3 CH2 CH CH2 CH CH2 CH3


1,4-heksadien
etilidennorboren

 ostali kaučuci: akrilatni kaučuk (ACM), epiklorhidrinski kaučuk (ECHR),


polisulfidni kaučuk (SR)
Kaučuk

16.3. PRERADA KAUČUKA

 kaučuci se vrlo malo izravno koriste zbog nezadovoljavajućih


kemijskih i fizičkih svojstava
 neprikladni za izradu pneumatika, cijevi za gorivo, brtvi...

 rješenje - prerada u 3 stupnja:


1. MIJEŠANJE s dodatcima (kaučukove smjese)
2. OBLIKOVANJE (ekstrudiranjem, kalandriranjem, prešanjem)
3. UMREŽAVANJE (nakon ekstrudiranja i kalandriranja; u
kalupu kod prešanja)

 kaučuci se teško prerađuju, jer su i prije i nakon smješavanja viskozni


i elastični
 teško se prerađuju i zbog velikog broja komponenti kaučukovih
smjesa (kaučuk: 20-80 %; ostalo dodatci)
Kaučuk
16.3.1. MIJEŠANJE
 cilj miješanja: načiniti materijal zadovoljavajućih uporabnih svojstava
 voditi računa da ih je moguće prerađivati i umrežavati

 miješanje je KRITIČNA faza prerade kaučuka


 valja razlikovati: SMJEŠAVANJE i MIJEŠANJE

 SMJEŠAVANJE: ŠTO se miješa – formulacija: (elastomer(i) + dodatci)

 pri SMJEŠAVANJU je važno voditi računa o:


a) prvenstveno namjeni proizvoda – postizanje traženih svojstava
b) smjesa se mora moći mješati i umrežavati na standardnoj opremi
c) konačnoj cijeni

DIZAJN
Kaučuk
 MIJEŠANJE: KAKO se miješa - oprema, vrijeme miješanja, brzina
miješanja, tlak, temperatura, cijena
 3 faze procea miješanja:
1. dobava komponenti u miješalicu
2. miješanje
3. izbacivanje smjese iz miješalice, oblikovanje, hlađenje, pakiranje
 komponente kaučukovih smjesa:
a) kaučuk (bale)
b) ojačalo - čađa (prah ili briketi)
c) punila (mineralna punila – ZnO, MgCO3, CaCO3, SiO2, talk, kreda...)
d) omekšavala (kapljevina)
e) dodatci za poboljšanje preradljivosti (prah)
f) dodatci za sprječavanje starenja – antioksidansi, antiozonanti , UV
stabilizatori (prah)
g) pigmenti (prah ili briketi)
h) ubrzavala (prah), aktivatori (prah), usporavala (prah)...
Kaučuk
16.3.1.1. PROCES MIJEŠANJA
 cilj miješanja: proizvesti homogenu mješavinu (komponente dobro i
ravnomjerno dispergirane) koja se dobro oblikuje i umrežava

 4 osnovne faze procesa miješanja:


1. umješavanje (ovlaživanje)
2. dispergiranje
3. raspodjela
4. omekšavanja

UMJEŠAVANJE (OVLAŽIVANJE):
 komponente stvaraju koherentnu, konzistentnu masu

 dolazi do ovlaživanja čađe kaučukom i uklanjanja zraka

 umješavanje se sastoji od 2 paralelna mehanizma:


1. kaučuk se deformira, nastaje dodatna površina za prihvat
aglomeriranog punila, te smanjenja njegovih dimenzija zbog smičnih
i pritisnih naprezanja
Kaučuk
 2. dolazi do kidanja i drobljenja kaučuka zbog deformacija koje
prelaze njegovu čvrstoću; miješa se i prihvaća punilo (aglomerati
dimenzija 10-100 mm)

DISPERGIRANJE
 dolazi do cijepanja aglomerata na dimenzije > 1 mm

 dispergiranje zathijeva veća smična naprezanja (potrošnju energije)

RASPODJELA
 potrebno je osigurati homogenost smjese (svaki dio smjese mora imati

svaku komponentu u zadanom omjeru prema formulaciji)

OMEKŠAVANJE
 unutarnja omekšavala snižavaju viskoznost i olakšavaju miješanje i

dispergiranje komponenti
Kaučuk

16.3.1.2. MASTIKACIJA PRIRODNOG KAUČUKA

 prirodni kaučuk: velika molekulna masa


netopljivost neprikladan za preradu
slabo prihvaća dodatke

mehanička razgradnja makromolekulnih lanaca ili mastikacija


(T. Hancock - 1820; danas u Banbury mikserima)

makromolekulni lanci manje molekulne mase - bolja preradljivost


- bolje prihvaćanje dodataka

Banbury mikser S-75, Zhangjiagang Langhang Machinery Co., Ltd. 67


Kaučuk
16.3.1.3. UREĐAJI ZA MIJEŠANJE
 osnovni uređaji za miješanje kaučukovih smjesa:
1. valjčane miješalice
2. gnjetilice

Valjčana miješalica za kaučuk


Kaučuk

 valjčane miješalice su najčešće dvovaljčane


 valjci su izrađeni od lijevanog čelika; princip rada kao kod
kalandriranja
 podešava se razmak između valjaka, trenje, brzina njihovog okretanja,
temperatura

GNJETILICE

 osnovne komponente gnjetilica:


- komora sa sustavom za dobavu i otvorom za izbacivanje smjese
- rotori (međusobno zahvaćeni, međusobno nezahvaćeni)
- klip koji ostvaruje pritisak na mješavinu u komori
- sustav za grijanje / hlađenje

 kapaciteti: do 600 kg
 faktori izbora: fleksibilnost, produktivnost i cijena
Kaučuk

 proizvođači gnjetilica:
- Farell (Banbury Mixer,
Farrel Shaw Intermix)
Klip
- Krupp-Midwest Werner und
Pfleiderer
- Kobelco Stewart Bolling Inc.
- Pomini
Lijevak za unos materijala

Rotor

Otvor za izbacivanje Otvor za injektiranje kapljivine


gotove mješavine Hidraulička jedinica za otvaranje
Jedinica za zatvaranje s
polužnim mehanizmom Nosiva ploča (okvir)

Osnovne komponente gnjetilice 68


Kaučuk
16.3.1.4. POSTUPCI MIJEŠANJA
 procedura miješanja uključuje:
a) poredak dodavanja komponenti u miješalicu
b) vrijeme njihovog dodavanja u miješalicu

 pravila:
a) ograničiti dodavanja koja smanjuju opterećenje na mješavinu
b) punila dodavati ranije (visoka viskoznost, veće opterećenje - bolja
disperzija)
c) maziva i omekšavala dodavati kasnije (isti razlog)
d) maziva i omekšavala uzrokuju klizavost, što smanjuje efikasnost
miješanja (zato se često dodaju s punilom - kontradikcija)

 paziti da prilikom miješanja ne dođe do umrežavanja – kontrolirati


temperaturu
 miješati u 2 stupnja: 1 – dodati polimer, mazivo, punilo; izvaditi i ohladiti
2 – dodato omekšavalo, ponovno miješati
Kaučuk

KONVENCIONALNA METODA MIJEŠANJA


 dodaje se cijela količina elastomara i miješanjem se omekšava

(plastificira)
 dodaju se punila i kapljeviti dodatci (počevši od onih punila koja se teže

dispergiraju, npr. prvo čađa)


 dugi ciklusi miješanja; sporo zagrijavanje mješavine – jedan stupanj;

dobra disperzija i male dimenzije punila

METODA KASNOG DODATKA MAZIVA


 prvo se dodaje elastomer pa punilo (miješanje ≈ 2 minute)

 dodatak maziva: male količine u formulaciji – dodatak odjednom; veće

količine maziva u formulaciji – postepen dodatak (klizavost!)


 dobra disperzija punila, velike količine, ali veliki utrošak energije

 danas manje zastupljena metoda miješanja


Kaučuk

METODA OBRNUTOG MIJEŠANJA


 prvo se dodaju sve suhe komponente osim elastomera, zatim kapljevite

komponente i elastome na kraju


 najbrža i najjjednostavnija metoda miješanja

 rabi se kad je udio polimera u smjesi < 25 % i za EPDM

 posebdno pogodna za mješavine s velikim udjelom omekšavala i velikim

česticama
 ne postiže male dimenzije punila i dobru raspodjelu; kod velikih

viskoznosti temperatura naglo raste

SENDVIČ MJEŠAVINE
 za miješanje dvaju polimera različitih parametara topljivosti

 miješa se jedan polimer s punilom i kapljevina, pa se naknadno dodaje

drugi polimer (npr. SBR i polikloropren)


Kaučuk

PARAMETRI MIJEŠANJA
 temperatura

 brzina rotora

 pritisak klipa

 količina materijala koji se miješa

 izbacivanje mješavine

TEMPERATURA MIJEŠANJA
 najvažniji parametar kod svih postupaka miješanja

 temperatura miješavine raste pretvorbe rada smicanja u toplinu

 elastomeri su slabi vodići topline – mogućnost pregrijavanja i

razgradnje
 hlađenje se odvija preko hladnih stijenki miješalive – sustav za

kontrolu temperature
Kaučuk

BRZINA ROTORA
 određuje brzinu miješanja

 ograničena maksimalnom dopuštenom temperaturom zbog pretvorbe

rada smicanja u toplinu


 mora osigurati dobru raspodjelu i malu veličinu čestica punila –

potrebna optimizacija

PRITISAK KLIPA
 osigurava da su mješavine u prostoru za miješanje

 veći pritisak smanjuje šupljine, te klizavost, omogućuje rad pri nižim T

KOLIČINA SMJESE
 potrebno optimirati: premala ili prevelika količina mješavine rezultira

lošim miješanjem i dužim vremenima miješanja


Kaučuk

IZBACIVANJE MJEŠAVINE
 potrebno odrediti kriterije izbacivanja mješavine: vrijeme,

temperatura, utrošak energije

Klip spušten
Energija (kW)

Klip podignut
Dodavanje Čišćenje
materijala Izbacivanje

Zona 1 Zona 3

Vrijeme
Krivulja utroška energije za normalni ciklus miješanja 68
Kaučuk

16.3.1.5. OBRADA MJEŠAVINE NAKON IZBACIVANJA IZ


MIJEŠALICE
 hlađenje i prevođenje u trake ili u listove prikladne za iduću fazu
pomoću valjčanih mlinova (eng. dump mills) ili ekstrudera
 ovime se snižava T mješavine, postiže dodatna homogenizacija, dodatno
podešava viskoznost i omogućava (u određeneim slučajevima) dodatak
umrežavala i ubrzavala

Valjčani mlin (dump mill)


Kaučuk
PAKIRANJE
 nakon valjčanog mlina, materijal se prevlači sredstvom protiv

ljepljenja, hladi i pakira


 važno je pravilno ohladiti: sprječavanje ljepljenja i preranog

umrežavanja

16.3.1.6. PROBLEMI PRI MIJEŠANJU I NJIHOVO RJEŠAVANJE


Pregled parametara procesa miješanja
Parametri Svojstva
Uvjeti mješanja Svojstva produkta
miješalice materijala
Brzina miješanja Smična brzina Raspodjela Deformacija
Učinkovitost Smično Homogenost Rastezno
hlađenja naprezanje naprezanje
Geometrija rotora Deformacija Tecljivost Savitljivost
Čišćenje Vrijeme Bubrenje Modul
ekstrudata rastezljivosti
Temperatura Umrežavanje Zaderna čvrstoća
Količina mješavine Abrazija
Kaučuk

 najčešći problemi su:


1. nezadovoljavajuća raspodjela punila u mješavini
(nedovoljno vrijeme mijašanja, neprikladan redoslijed dodavanaj
komponenti, prevelika ili premala količina mješavine, neprikladna brzina
miješala, neprikladan pritisak klipa, previše vlage u punilu, dodavanja ma
2. pregrijana mješavina
(prarano dodana ubrzavala, neravnomjerna raspodjela umrežavala,
prevelika brzina rotora, dodavanje komponenti pri previskoj temperaturi,
neodgovarajuće hlađenje mješavine)
3. onečišćenje
(onečišćene komponente, nekvalitetno čišćenje između različitih šarži,
slabo brtvljenje)
4. nekvalitetno rukovanje vajčanim mlinovima
(neodgovarajuća temperatura i brzina vrtnje na valjcima, prevelika
količina punila, slaba raspodjela, predugo vrijeme na mlinovima)
Kaučuk

16.4. REOLOGIJA KAUČUKOVIH MJEŠAVINA


 nakon miješanja potrebno mješavinu oblikovati za sljdeću fazu
 neumrežene kaučukove mješavine su viskoelastične
 one su STRUKTURNOVISKOZNE kapljevine

Ostwald de
Waeleov zakon:

  g  k

Vrste kapljevina: a – bingemovska, b – dilatantna,


c – njutnovska, d - strukturnoviskozna 11
Kaučuk

kloroprenski kaučuk
log  (Pas)

6
(mješavina pri 100 ºC
5
4

2
Miješanje

-1 0 1 2 3 Kalandriranje
log g (s-1) Ekstrudiranje
Ovisnost viskoznosti o Izravno prešanje
smičnoj brzini 68 Posredno prešanje

Injekcijsko prešanje

-1 1 10 100 1000 10000


log g (s-1)
Smična brzina kod određenih
postupaka preradbe kaučuka 68
Kaučuk

16.4.1. UTJECAJ KOMPONENTI NA REOLOŠKA SVOJSTVA


 kaučukove mješavine se sastoje od 10-tak i više komponenti

 primarni cilj: postići zadovoljavajuća konačna svojstva

 osnovne komponente: kaučuk, punila, omekšavala i dodatci za

poboljšanje preradljivosti

KAUČUK
 komercijalno dostupni u različitim viskoznostima

 izbor ovisi o željenim svojstvima; prema tome odabrati potupak

preradbe

PUNILA
 2 osnovna punila su:

- čađa: ojačavalo, postojanost na atmosfersko starenje, abraziju,


elastičnost
- mineralna punila ( ZnO, MgCO3, CaCO3, alumosilikati, talk, kreda):
podešavanje električnih svojstava, toplinske postojanosti, postojanosti
na kidanje, vlagu, snižavanje konačne cijene
Kaučuk

Utjecaj veličine čestica čađe na svojstva (viskoznost, skupljanje,


tvrdoća i modul) SBR kaučuka 68
Kaučuk

Veličine čestica nekih punila za kaučukove smjese 68


Kaučuk

OMEKŠAVALA
 djeluju kao unutarnje mazivo i smanjuju ukupnu viskoznost mješavine

a) ugljikovodici
 nafteni ili cikloalkani (CnH2n): SBR, NR, CR, EPDM (umrežavanje S)

 alkani ili parafini (CnH2n+2): EPDM (umrežavanje peroksidom)

 aromati: CR

b) klorirani parafini: CR, CPE


c) faktisi: NR, SBR

DODATCI ZA POBOLJŠANJE PRERADLJIVOSTI


 dodaju se u malim količinama i poboljšavaju predaljivost

a) derivati masnih kiselina (esteri i soli prirodnih karboksilnih kiselina)


b) smole iz prerade nafte i ugljena
c) polarne površinski aktivne tvari (Ba soli talnog ulja s miner. punilom)
d) PE, PP i PIB niske molekulne mase
e) fluorirani polimeri – modificirani PTFE
Kaučuk

16.4.2. TESTIRANJE MJEŠAVINA NAKON MIJEŠANJA


 testiranje se vrši s ciljem utvrđivanja ponašanja mješavine u idućem

stupnju prerade (ispituje se preradljivost)


 4 su osnovna tipa testiranja kaučukovih mješavina:

- ispitivanje raspodjele čađe (na umreženim trakama)


- ispitivanje nakon umrežavanja
- ispitivanje mješavine nakon umrežavanja (viskoznost
- ispitivanja s ciljem simulacije daljnje prerade

Instrumenti za ispitivanje predaljivosti:


 Mooney viskozimetar (ASTM 1646, ISO 289)

 kapilarni reometar (ASTM D 5099)

 reometar s oscilirajućim diskom (ASTM D2084)

 reometar ber rotora (ASTM D5289-93)

 instrumen za ispitivanje relaksacije naprezanja


Kaučuk

MOONEY VISKOZIMETAR
 razvijen prije više od 80 godina

 najčešće korišten instrument u preradi kaučuka (viskoznost,

pregaranje)
 uvjeti:

- brzina okretaja rotora: 2 min-1


- temperatura ispitivanja: 100 ºC
- predgrijavanje 1 minuta, 4 minute ispitivanje

https://www.youtube.com/watch?v=j1ov7qWfJbM

Mooney viskozimetar MV200


(Alpha Technologies) 69
Kaučuk

Mooneyeva viskoznost
a) c)

a)
b)

a)

0 2 4 6 8 10
Vrijeme /min
Tipične Mooneyeve krivulje 68
Kaučuk

KAPILARNI REOMETAR
 najstariji instrument za mjerenje viskoznosti općenito

 brzona smicanja: 0,01-10000 s


-1

log  (Pas)

log g (s-1)
Kaučuk

https://www.youtube.com/watch?
v=26y1APo81O8

Kapilarni reometar ARC 2020


(Alpha Technologies) 70
Kaučuk

Tipični podatci dobiveni kapilarnim reometrom 68


Kaučuk

REOMETAR S OSCILIRAJUĆIM DISKOM


 ispituje umrežavanje kaučukovih smjesa

 rotor reometra se uroni u uzorak koji se nalazi u šupljini mlaznice

 uzorak se izloži oscilirajućem smičnom naprezanju i određuje se

moment smicanja (M)

Reometar s oscilirajućim diskom ODR


200 (Alpha Technologies) 71
Kaučuk

Tipične krivulje reometra s oscilirajućim diskom 68

t’x = ML + x(MH – ML)/100


Kaučuk
16.5. UMREŽAVANJE

 prirodni kaučuk: a) ljepljiv pri višim T


neumrežani su komercijalno
b) tvrd i krt pri nižim T
vrlo malo vrijedni
 sintetski također loših svojstava

 linearne makromolekule poprečno se povezuju kemijskim vezama - umrežavanje

- smanjena gibljivost i onemogućeno - prestaje biti krt pri nižim T zbog


tečenje pri višim T jakih kemijskih veza između
makromolekulnih lanaca

umreženi kaučuk

 umrežavanje pomoću sumpora - vulkanizacija (1831. C. Goodyear) provodi se


pri T = 140-170 °C
 hladna vulkanizacija - pomoću S2Cl2 pri sobnoj temperaturi
Kaučuk

CH 3 H CH 3 H
C C C C + S8
CH 2 CH 2 CH 2 CH 2
n

CH 3 S CH 3

C C C C C C C C C C
H2 H2 H H2 H2 H H2 H2
S
S
udio S: 5 - 40 %
CH 3 S CH 3

C C C C C C C C C C
H H2 H2 H H2 H2 H H2
S
S veći udio S - veća tvrdoća
CH 3 CH 3 S CH 3

C C C C C C C C C C
H H 2 H2 H H2 H2 H
S
n

Vulkanizacija kaučuka
Kaučuk
 sintetski kaučuci se umrežavaju: peroksidima
g - zračenjem

 umrežavanje je završna faza procesa prerade, vrši se nakon konačnog


oblikovanja proizvoda
 umrežavanjem se postižu konačna svojstva gumenih proizvoda

 sustav za umrežavanje čine:


- ubrzavala (povećavaju brzinu reakcije umrežanja)
- aktivatori (stvaraju komplekse s ubrzavalima koji su topljivi u
kaučuku)
- usporavalo ( spriječavaju prerano umrežavanje)

 sustav za umrežavanje treba spriječiti umrežavanje tijekom miješanja


i preradbe, te se odvijati točno iznad određene temperature u preradbi
Kaučuk

16.6. POSTUPCI PRERADBE KAUČUKOVIH SMJESA


 kaučukove smjese se kalandriraju, ekstrudiraju i prešaju (itzravno,
posredno i injekcijski)
 procesi kalandriranja, ekstrudiranja i prešanja su obrađeni (ovdje će
se spomenuti samo specifičnosti pri preradi kaučuka)

16.6.1. EKSTRUDIRANJE KAUČUKA


 ekstrudiranjem se proizvode profili, cijevi, crijeva i komponente za
pneumatike
 postoje vrući i hladni postupci ekstrudiranja
 vrlo važan je dizajn pužnog vijka

Maillefer vijak 68
Kaučuk

Iddonov vijak visokog intenziteta miješanja 68

EVK vijak visokog (Krupp Elastometechnic GmbH, Hamburg, Njemačka)68


Kaučuk

Temperaturni profil po zonama pri ekstrudiranju kaučuka 68


Uvlačna Tlačna Istisna Glava Vijak /
Materijal
zona / ºC zona / ºC zona / ºC ekstrudera / ºC ºC
EPDM 60-65 50-55 50-55 80-85 80-85
Nitril/butil 65-70 55-60 55-60 90-95 90-95
NR 60-65 50-55 50-55 80-85 80-85
Neopren/nitril 60-65 45-50 45-50 70-75 70-75
Polinorbornen 50 40 40 75 60
Fluoroelastomeri 65-70 50-55 50-55 90-110 85-95
Kaučuk

16.6.2. TESTIRANJE GOTOVIH PROIZVODA


 3 su osnovne vrste ispitivanja:
a) kvaliteta raspodjele punila (pogotovo čađe)
b) ispitivanje umreženih uzoraka – provjera konačnih svojstava
c) ispitivanja simuliranjem uvjeta pri uporabi

 a) kvaliteta raspodjele punila: mikroskopija i hrapavost površine


 b) ispitivanja na umreženim uzorcima:
ba) rastezno naprezanje (ASTM D412)
bb) ispitivanje tvrdoće (ASTM D2240, D531, D1515)
bc) ostatna stlačivost (ASTM D395)
bd) otpornost prema otapalima (ASTM D471)
be) starenje (ASTM D573, D865, D572, D454)
bf) otpornost prema ozonu (ASTM D1149, D1171)
16.6. PROIZVODNJA PNEUMATIKA

Presjek automobilske gume Vredenstein 72


Sastav pneumatika za različite namjene
Komponenta Putničko vozilo / % Kamioni / % Terenska vozila / %
Kaučuk 47 45 47
Čađa 21,5 22 22
Metal 16,5 25 10
Tekstil 5,5 - 10
Cinkov oksid 1 2 2
Sumpor 1 1 1
Aditivi 1 5 6
Faze procesa proizvodnje pneumatika
1) Miješanje (Banbury) – smješavanje i miješanje √
2) Dodatno miješanje (valjčani mlinovi) – trake √
3) Ekstrudiranje i kalandriranje
4) Spajanje komponenti
5) Umrežavanje
6) Dorada i završna kontrola

Banbury miješalica Proizvodnja kaučukovih traka


(valjčani mlin)
 ekstrudiranjem se debele trake nakon valjčanih mlinova prevode u
tanke trake
 ekstrudiranjem se proizvodi više komponenti pneumatika (gazni
sloj, unutarnji sloj, bočni sloj)

 kalandriranjem se čelična vlakna (žica) i tekstilna vlakna umeću


između slojeva gume
 spajanjem svih komponenti pneumatika dobije se tzv. ‘’zelena guma’’

 ‘’zelena guma’’ se konačno postavlja u kalup za umrežavanje gdje se


umrežava zbog utjecaja vruće vode i vodene pare (vulkanizacija)
 ovime se postiže konačni oblik i svojstva

https://www.youtube.com/watch?v=Li-MKobBg5w
 dorada je potrebna kako bi se uklonile nepravilnosti nastale
umrežavanjem
 provodi se uglavnom ručno (kvalificirani radnici)

 posljednja faza je završna kontrola (kontrola kvalitete) i uključuje:


a) vizualno ispitivanje
b) vaganje
c) ispitivanje X-zrakama

 plasman na tržište
Jedna od mogućih shema proizvodnje pneumatika 73
Kaučuk

16.7. OPORABA GUMENIH PROIZVODA


 oporaba gumenih proizvoda se uglavnom odnosi na oporabu pneumatika
(poglavito automobilskih)

Odlagalište automobilskih guma 63


 gospodarenje otpadnim pneumaticima mora biti u skladu s hijerarhijom
gospodarenja otpadom

 gumeni otpad je viskovrijedna sekundarna sirovina i mora se


oporabljivati

a) obnavljanje (protektiranje) guma


b) postupci oporabe gumenog otpada su:
- materijalna (tvarna) oporaba
- mehanička oporaba - usitnjavanje
- kemijska oporaba – regeneriranje, devulkanizacija,
piroliza, hidrogeniranje, rasplinjavanje
- energijska oporaba - spaljivanje
Kaučuk

 SAD (2013.):
- 3,824 milijuna tona otpadnih pneumatika
- 3,666 milijuna tona oporabljeno (95,9 %)
– 1990. oporabljeno samo 11 %

Oporaba otpadnih pneumatika u SAD-u 2013.


Jedna od mogućih shema mehaničke oporabe pneumatika 74

https://www.youtube.com/watch?v=ws-WoJAt9JY
Jedna od mogućih shema postupka devulkanizacije pneumatika 74
Literatura
17. LITERATURA
1. http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/novosti/061220111033th_Okrugli_stol.pdf
2. G. Barić, Proizvodnja i preradba polimera u svijetu, Europi i Hrvatskoj,
Savjetovanje Polimerni materijali i dodatci polimerima, Zagreb, 19.-20.11. 2009.
str. 23-43.
3. http://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_industrija/proizvodnja-polugotovih-i-
gotovih-proizvoda-od-plastike-i-gume-u-15-godina-narasla-65-
posto?category=154, 27.1.2015.
4. I. Čatić, R. Čatić, Kratice i imena sastojaka polimera, Polimeri 26(2005)4: 188-
195.
5. B. Andričić, Predavanja iz Polimernih materijala, Kemijsko-tehnološki fakultet,
Split, 2010.
6. A. Rogić, I. Čatić, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i
gumu, Zagreb, 2008.
7. http://vietnambusiness.asia/expanding-rubber-plantation-overseas, 21.1.2011.
8. T. Kovačić, Struktura i svojstva polimera, Sveučilište u Splitu, 2010.
Literatura

9. Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i


tehnologa, Zagreb, 1997.
10. I. Čatić, Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu,
Zagreb, 1990.
11. I. Čatić, D. Godec, Reologija, Interna skripta, vlastita naklada, Zagreb, 2000.
12. I. Čatić, M. Runjić-Sokele, Proizvodnja polimernih materijala, vlastita naklada,
Zagreb, 2000.
13. http://www.oursbiz.com/Products/b/123/PET-Easy-Granulating-Unit-
811825.jpg, 9.2.2011.
14. G. Cukor, Predavanja iz Proizvodnih tehnologija, Tehnički fakultet, Rijeka, 2008.
15. M. Ravlić, Kalandriranje, u I. Čatić, Prerada polimera, Interna skripta, Zagreb,
1979.
16. M. Ravlić, Ekstrudiranje, u I. Čatić, Prerada polimera, Interna skripta, Zagreb,
1979.
17. http://xinda-machinery.en.alibaba.com/productshowimg/232312729-
50114253/Compounding_Extruder_BUSS_Design_Co_Kneader.html#inSearch,
10.2.2011.
18. http://www.slscrewbarrel.com/resource/?bid=2, 24.2.2011.
Literatura

19. http://plas-machinery.en.made-in-china.com/offer/FMJnlPaKXDhs/Sell-Single-
Screw-Plastic-Extruder-SJ45-25-.html, 10.2.2011
20. http://www.zsjtjx.cn/enProductShow.asp?ID=105, 10.2.2011.
21. http://beiermachinery.en.made-in-china.com/product/fMJmEvXbHDks/China-
Tsk-Series-Parallel-Twin-Screw-Extruder-Plastic-Extrusion-Machine-.html,
10.2.2010.
22. http://www.zsjtjx.cn/enProductShow.asp?ID=104, 10.2.2011.
23. http://www.alibaba.com/product-
gs/323239414/conical_double_screw_plastic_extruder_conical.html, 10.2.2011.
24. http://slfeng007.en.made-in-china.com/product/woyJWPIZEGph/China-PVC-
Pipe-Extrusion-Line-PVC-Pipe-Production-Line-PVC-Pipe-Making-Machine-JWG-
003-.html, 10.2.2011.
25. http://www.zjgbc.com/en/Productshow.asp?ID=399, 10.2.2011.
26. http://www.alibaba.com/product-
gs/50649141/PVC_Door_Board_Production_Line/showimage.html, 10.2.2011.
27. http://www.plastics007.com/plastics-product/Detail_53513_PP-Sheet-
Extrusion-Line-137.html, 24.2.2011.
28. http://www.plastics007.com/upload/Product/Image1/extrusionmachinery10048
m53513.jpghttp://rrplast.com/multilayer_co_extrusion.html, 11.2.2011.
Literatura

29. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Rotational_Moulding.aspx,
11.2.2011.
30. http://www.indiamart.com/gujaratroto/rotomoulding-machines.html, 11.2.2011.
31. http://www.rotomould.in/Rotomolding%20Applications.htm, 11.2.2011.
32. http://alexpb.com/notes/wp-
content/uploads/2007/12/compression_molding.png, 11.2.2011.
33. http://image.made-in-china.com/6f3j00VCnTFWkIbaqp/Compression-Molding-
Machines.jpg, 11.2.2011.
34. http://alexpb.com/notes/wp-content/uploads/2007/12/transfer_molding.png,
11.2.2011.
35. http://www.ferromatik.com, 11.2.2011.
36. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulding.aspx,
11.2.2011.
37. A. Rogić, I. Čatić, Injekcijsko prešanje polimera, Društvo plastičara i gumaraca,
Zagreb, 1996.
38. http://www.directindustry.com/prod/netstal/horizontal-injection-molding-
machines-for-optical-disc-manufacturing-cd-cd-rom-and-dvd-20433-
395660.html, 11.2.2011.
39. http://www.mspt.in, 11.2.2011.
40. http://www.richlandmould.com/index.php?q=main/mshow&id=366, 11.2.2011.
Literatura

41. http://bpfmedia.emango.net/gas_injection_internal.swf, 11.2.2011.


42. http://bpfmedia.emango.net/external_gas_injection.swf, 11.2.2011.
43. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulded_Gas_
Assisted.aspx, 11.2.2011.
44. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Insert_Moulding.aspx, 11.2.2011.
45. http://www.kaplast.hr, 15.04.2011.
46. http://www.bpf.co.uk/Data/Image/structural-foam.swf, 11.2.2011.
47. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Thermoforming.aspx, 11.2.2011.
48. http://bpfmedia.emango.net/Thermoforming_RPC_BPF.swf, 11.2.2011.
49. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Vacuum_Forming.aspx
50. http://www.bpf.co.uk/Data/Image/Extrusion%20Blow%20Moulding.swf,
11.2.2011.
51. http://www.qualitycustommolding.com, 11.2.2011.
52. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Blow_Moulding.aspx,
11.2.2011.
53. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Moulding_EPS.aspx, 11.2.2011.
Literatura

54. A. Pilipović, Z. Domitran, J. Stojšić, Tehnički vjesnik 16 (2009) 59-66.


55. http://www.frpfw.com/productsen.asp, 24.2.2011.
56. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Pultrusion.aspx, 11.2.2011.
57. http://www.tangram.co.uk, 25.2.2011.
58. http://www.eppm.com/x/guideArchiveArticle.html?gname=&id=219, 11.2.2011.
59. http://brod.sfsb.hr/kth/zavar/zavar/plast.pdf, 16.2.2011.
60. An analysis of plastics consumption and recovery in Europe, PlasticsEurope,
Brussels, 2004
61. An analysis of plastic production, demand and recovery in Europe,
PlasticsEurope, Brussels, 2006.
62. The Compelling Facts About Plastics 2009, An analysis of European plastics
production, demand and recovery for 2008, Brussels, 2009.
63. J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John
Wiley&Sons, Chichester, 1998.
64. M. Šercer, D. Opsenica, G. Barić, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o.,
Zagreb, 2000.
65. B. Andričić, Prirodni polimerni materijali, Sveučilišni priručnik, Kemijsko-
tehnološki fakultet, Split, 2009.
66. http://www.rubberstudy.com/documents/WebSiteData_3.0b.pdf , 13.2.2015.
Literatura

54. A. Pilipović, Z. Domitran, J. Stojšić, Tehnički vjesnik 16 (2009) 59-66.


55. http://www.frpfw.com/productsen.asp, 24.2.2011.
56. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Pultrusion.aspx, 11.2.2011.
57. http://www.tangram.co.uk, 25.2.2011.
58. http://www.eppm.com/x/guideArchiveArticle.html?gname=&id=219, 11.2.2011.
59. http://brod.sfsb.hr/kth/zavar/zavar/plast.pdf, 16.2.2011.
60. An analysis of plastics consumption and recovery in Europe, PlasticsEurope,
Brussels, 2004
61. An analysis of plastic production, demand and recovery in Europe,
PlasticsEurope, Brussels, 2006.
62. The Compelling Facts About Plastics 2009, An analysis of European plastics
production, demand and recovery for 2008, Brussels, 2009.
63. J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John
Wiley&Sons, Chichester, 1998.
64. M. Šercer, D. Opsenica, G. Barić, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o.,
Zagreb, 2000.
65. B. Andričić, Prirodni polimerni materijali, Sveučilišni priručnik, Kemijsko-
tehnološki fakultet, Split, 2009.
66. http://www.rubberstudy.com/documents/WebSiteData_3.0b.pdf , 13.2.2015.
Literatura

67. http://www.topmachinebiz.com/product/228700/Banbury-Mixer-S-75.htm,
24.1.2011.
68. Polymer Processing
69. http://www.alpha-technologies.com/mv-2000-mooney-viscometer
70. http://www.alpha-technologies.com/alpha-technologies-arc-2020
71. http://www.alpha-technologies.com/odr-2000-oscillating-disc-rheometer---
alpha-technologies
72. http://www.autonet.hr/pic/5263/42896/original.jpg
73. http://www.maxxis.co.uk/technology/how-tyres-are-made
74. http://www.phoenixindustries.com/tire_recycling_plants.html
75. http://maxlinktyrerecycling.com/our-solutions/devulcanized-rubber