You are on page 1of 160
WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Državni PAR Monitor IZVJEŠTAJ ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2017-2018.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Državni PAR Monitor

IZVJEŠTAJ ZA BOSNU I HERCEGOVINU

2017-2018.

Sarajevo, 2018.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Publikacija:

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Publikacija: Državni PAR Monitor Bosna i Hercegovina 2017/2018 Izdavač:

Državni PAR Monitor Bosna i Hercegovina 2017/2018

Izdavač:

Vanjskopolitička inicijativa BH

Autori:

Anida Šabanović Ana Bukovac - Vuletić

Sarajevo, novembar 2018

Ovaj izvještaj je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije i Kraljevine Holandije. Za njegov sadržaj je odgovorna Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije i Kraljevine Holandije.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Izrazi zahvalnosti Državni PAR Monitor reforme javne uprave u

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Izrazi zahvalnosti

Državni PAR Monitor reforme javne uprave u BiH proizvod je procesa praćenja tokom perioda dužeg od godinu dana, koji se oslanjao na različite tehnike prikupljanja podataka i samim tim donio mnogo rezultata. Zaključci i ocjene iznijeti u ovom izvještaju ne bi imali isti kvalitet bez dragocjenih stručnih savjeta, pruženih informacija i smjernica naših kolega i saradnika. Stoga autori žele da se posebno zahvale Lejli Ramić-Mesihović (direktorici VPI BH), Davoru Vuletiću (predsjedniku Skupštine VPI BH) i Denisi Sarajlić (članici Skuštine VPI BH) na čvrstoj garanciji kvaliteta publikacije i na stručnom uvidu u specifična pitanja funkcionisanja javne uprave.

Posebnu zahvalnost upućujemo i državnim službenicima, predstavnicima civilnog društva i drugim zainteresovanim stranama koji su sa nama podijelili svoje iskustvo putem fokus grupa, anketa i intervjua, a čija imena nećemo navoditi poštujući princip tajnosti ličnih podataka.

Takođe, želimo da se zahvalimo i Uredu koordinatora za reform javne uprave u BiH (PARCO BiH) na pružanju informacija i podataka u procesu istraživanja, a posebno na pomoći u distribuciji ankete za državne službenike. Uz to, zahvalni smo Centru za promociju civilnog društva (CPCD) na pomoći u distribuiranju ankete među organizacijama civilnog društva. Na kraju, zahvalnost upućujemo i organima državne uprave koji su dostavili informacije kao odgovor na brojne zahtjeve za slobodnim pristupom informacijama od javnog značaja koje su podnosili članovi istraživačkog tima.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 O projektu WeBER Projekat Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana

O projektu WeBER

Projekat Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring javne uprave (WeBER) je trogodišnji projekat koji finansira Evropska unija, a sufinansira Kraljevina Holandija.

Cilj projekta je jačanje kapaciteta, učešća i značaja organizacija civilnog društva i medija na Zapadnom Balkanu u zagovaranju i uticanju na kreiranje i sprovođenje reforme javne uprave.

WeBER sprovodi mreža Think for Europe (TEN) koju čini šest think tank organizacija sa Zapadnog Balkana orijentisanih ka istraživanju i zagovaranju javnih politika u domenu evropskih integracija:

1. Centar za evropske politike (CEP) iz Beograda,

2. Institut za evropske politike (EPI) iz Skoplja,

3. Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) iz Sarajeva,

4. Grupa za pravne i političke studije (GLPS) iz Prištine,

5. Institut alternativa (IA) iz Podgorice,

6. Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Tirane.

CEP je koordinator projekta. Uz partnerstvo sa European Policy Centre - EPC iz Brisela, WeBER je obezbijedio vidljivost na nivou EU.

Kombinacijom aktivnosti sprovedenih tokom trajanja projekta WeBER ostvareni su višestruki ciljevi:

yy Osnivanjem regionalne PAR Platforme, WeBER je unaprijedio kapacitete organizacija civilnog društva na ZB da učestvuju u reformi javne uprave, istovremeno obezbjeđu- jući prostor za dijalog o reformi sa vladama.

yy Izradom PAR Monitora, WeBER je stvorio osnovu za argumentovan dijalog o reformi javne uprave.

yy Kao rezultat posebnog praćenja svake administracije na Zapadnom Balkanu i njihovog međusobnog poređenja (Regionalni PAR Scoreboard), WeBER promoviše pozitivan pritisak unutar regiona.

Sa kim sarađujemo? WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 WeBER je uspostavio saradnju sa velikim

Sa kim sarađujemo?

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER je uspostavio saradnju sa velikim brojem zainteresovanih strana u regionu i šire, udruživanjem snaga u cilju održivog toka administrativnih reformi na Zapadnom Balkanu. Na nacionalnom nivou, ostvarena je koordinacija sa ministarstvima i/ili institucijama nadležnim za pitanja reforme javne uprave, koji imaju ulogu saradnika u sprovođenju projekta. Na regionalnom nivou, WeBER sarađuje sa Regionalnom školom za javnu upravu (ReSPA), koja je bila domaćin regionalne PAR platforme organizacija civilnog društva i koja služi za uspostavljanje regionalnog dijaloga o reformi javne uprave. WeBER sarađuje i sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC), kako bi se obezbjedila komplementarnost sa pristupima praćenju koje imaju organizacije civilnog društva fokusirane na strategiju JIE 2020. Takođe, projekat održava bliske kontakte i konsultuje program SIGMA Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja obavlja redovne ocjene napretka administracija Zapadnog Balkana u primjeni Principa javne uprave u periodu prije pristupanja EU. Na kraju, WeBER se o pitanjima reforme javne uprave konsultuje sa Generalnim direktoratom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) Evropske komisije, uključujući i Centar za tematsku ekspertizu (COTE) za reformu javne uprave.

Projekat je uspostavio čvrstu saradnju i udružio se sa organizacijama civilnog društva koje su zainteresovane za reformu javne uprave ili već rade u ovoj oblasti širom Zapadnog Balkana. Izradom komunikacione strategije za uključivanje civilnog društva u praćenje reforme, WeBER je obezbijedio bolju koordinaciju u komplementarnost različitih OCD i njihovih napora i projekata sa fokusom na administrativnu reformu.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Izvršni sažetak Zašto civilno društvo vrši monitoring RJU? Reforma javne

Izvršni sažetak

Zašto civilno društvo vrši monitoring RJU?

Reforma javne uprave (RJU) se smatra ključnim preduslovom svih zemalja u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Kao kompleksna i sveobuhvatna reforma, RJU u zemljama Zapadnog Balkana

je strogo analizirana kroz SIGMA principe javne uprave, koje je razvila OECD/SIGMA i podržala

Evropska unija. Principi definišu funcionalnu upravu u pogledu na njenu sposobnost da pruži transparentne, učinkovite i efikasne usluge građanima i da podrži socio-ekonomski razvoj.

U kontekstu velikog vanjskog pritiska za osiguranje značajnog napretka u provedbi RJU, sve

važniji su zahtjevi unutar zemalja za boljom upravom, kako bi kontinuirano vršili pritisak na vlasti da provode reforme kada, kao rezultat procesa integracija, prestanu vanjski pritisci i uslovljavanje. Organizacije civilnog društva, uz jedinstveno lokalno poznavanje funkcionalnosti uprava mogu predvoditi zagovaračke aktivnosti koje su usmjerene ka osiguravanju bolje uprave. Neovisni monitoring RJU i dijalozi s predstavnicima vlasti koji su zasnovani na

činjenicama mogu biti dobar način za postizanje ovog cilja.

Pristup WeBER Monitora RJU

Na osnovu navedenog, WeBER projekat je izvršio prvi ciklus monitoringa. Struktuiranim pristupom, zasnovanim na činjenicama za monitoring RJU, reforme se približavaju javnosti,

s posebnim fokusom na aspekte RJU koji su od najvećeg značaja organizacijama civilnog društva i javnost.

WeBER monitoring RJU uveliko ovisi o sposobnostima, znanju i vještinama civilnog društva

Zapadnog Balkana. On se nadograđuje na SIGMA principe javne uprave kao temelja RJU, dok iste analizira kroz nezavisno izrađenu metodologiju monitoringa RJU. Sveukupna metodologija

je zasnovana na odabiru 21 SIGMA principa u okviru šest ključnih područja za koje se vršio

monitoring i izvještavanja kroz 23 skupna indikatora koja se osvrću na različite aspekte RJU.

Metodologija RJU Monitora je utemeljena na regionalnom pristupu. Izgled i sadržaj svih WeBER indikatora omogućava poređenje uprava Zapadnog Balkana te poređenje rezultata zemalja ove regije. Uz metodologiju, PAR Monitor pruža komparativni monitoring izvještaj za region Zapadnog Balkana kao i šest zasebnih izvještaja u kojima su prikazani detaljni nalazi za svaku upravu. Ovaj izvještaj predstavlja rezultate monitoringa za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i primjenjive preporuke za svako od šest područja RJU, usmjerenih ka kreiranju otvorenije, transparentnije, odgovornije uprave orijentirane ka građanima.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Rezultati WeBER monitoringa za BiH Strateški okvir za RJU:

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Rezultati WeBER monitoringa za BiH

Strateški okvir za RJU: nedovoljno učešće OCD u procesu konsultacija i monitoringu strateških dokumenata.

U BiH, organizacije civilnog društva nisu bile uključene u rad radne grupe za razvoj nove

Strategije za RJU. Međutim, Ured koordinatora RJU u BiH (PARCO BiH), nakon što nisu uspjeli

u svojim nastojanjima da uključe OCD u formalni proces, je napravio određeni napor da ipak

uključi zainteresovane OCD izvan procesa formalnih konsultacija kako bi čuli njihova mišljenja i komentare. Inače, PARCO BiH predviđa učešće OCD ali samo za proces javnih konsultacija (za razvoj strategije i akcionog plana), tokom kojih OCD mogu iznijeti prijedloge, komentare i sugestije na konačni nacrt dokumenata.

Iako PARCO BiH proaktivno poziva vanjske sudionice, uključujući razne interesne skupine, vanjski sudionici su nedovoljno konsultirani tokom razvoja strateških dokumenata RJU: proces ranih konsultacija se rijetko provodi i rijetko se objavljuju komentari institucija na predložene izmjene. Javne konsultacije s predstavnicima OCD, poslovne i akademske zajednice za razvoj Strategije RJU 2018-2022. su pozitivan primjer dobre prakse, budući da je proces uključio razne sudionike i desile su se prije usvajanja strateškog dokumenta. Međutim, to nije praksa svih institucija na državnom nivou.

Do sada, koordinacijsko tijelo za RJU na političkom nivou – Odbor za ekonomski razvoj i koordinaciju evropskih integracija nije priznao OCD kao relevantnog sugovornika. Institucije nisu zakonski obavezne da uključe OCD u rad nadzornih ili drugih tijela.

Razvoj i koordinacija politika: nezadovoljno civilno društvo – korak naprijed, nazad dva

Sveukupno, proces izvještavanja i donošenja odluka Vijeća ministara BiH je transparentan.

U praksi, informacije o radu i aktivnosti te godišnji izvještaji o aktivnostima VM se redovno

proizvode i objavljuju, kao i sveobuhvatne i lako razumljive obavijesti za javnost. Nadalje, VM

BiH objavljuje ključne informacije sa sjednica (program i zabilješke su u potpunosti dostupne),

ali

odobreni i usvojeni dokumenti nisu – institucije koje ih predlažu su odgovorne da ih objave

na

vlastitim internet stranicama.

S druge strane, percepcija OCD u BiH je uveliko negativna, naročito kada su u pitanju planiranje rada, transparentnost i proces donošenja odluka, korištenje eksterno proizvedenih podataka

za proces donošenja politika, kao i kvaliteta konsultacija s civilnim društvom.

Shodno s tim, proces donošenja odluka je transparentan tek za 14% ispitanih predstavnika civilnog društva, a većina se ne slaže da su izuzeci od obaveza objavljivanja odluka Vlade/ odluka Vijeća ministara odgovarajući (tek 10% ispitanika je reklo da se slaže). Slično tomu, samo njih 16% vjeruje da su zvanične strategije relevantne za aktivnosti Vlade ili ministarstava. Na nalaze OCD se povremenu referišu dokumenti za razvoj politika, studija izvodivosti, a oko 30% ispitanih predstavnika OCD potvrđuje da ih institucije pozivaju da pripreme analize zasnovane na dokazima. Međutim, više od 50% OCD se slaže da predstavnici institucija učestvuju na događajima koje OCD organizuju kako bi promovisali analize politika. Percepcije o procesu konsultacija i izradi zakonodavstva ukazuju da 11% OCD misli da se Zakonom propisani postupci i mehanizmi za javne konsultacije i rasprave dosljedno primijenjuju u praksi, uz 8%

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 odgovora često ili uvijek da ministarstva pružaju povratne informacije učesnicima

odgovora često ili uvijek da ministarstva pružaju povratne informacije učesnicima u javnim konsultacijama i raspravama o tome da li su njihovi doprinosi prihvaćeni ili odbijeni.

Javna služba i upravljanje ljudskim resursima: mali koraci ka transparentnosti i profesionalizaciji

Zbog kompleksnog državnog ustrojstva, sistem javne službe BiH je veoma kompleksan i fragmentiran. Podaci o državnoj službi nisu okupljeni na jednom centralnom mjestu niti ih Vlada

BiH redovito ažurira. Agencija za državnu službu BiH (ADS BiH) redovno objavljuje osnovne podatke

u vidu grafikona na svojoj internet stranici. Izvještaji o određenim područjima javne službe se ne proizvode, ali ADS BiH proizvodi redovne godišnje izvještaje o svom radu i aktivnostima.

Državno zakonodavstvo koje reguliše privremeno zapošljavanje u državnoj upravi ne navodi posebne kriterije za odabir pojedinaca za privremeno zapošljavanje. Zakon o radu u institucijama BiH (Član 10) i Zakon o državnoj službi u institucijama BiH (Član 22) navode samo osnovne uvjete zapošljavanja u BiH institucijama i državnoj službi. Istovremeno, 38% državnih službenika navode da se formalna pravila za zapošljavanje na privremenoj osnovi primjenjuju

u praksi, što ostavlja prostor za zloupotrebu. Kriteriji za odabir privremenih zaposlenika nisu u potpunosti regulisani i procedure zapošljavanja nisu u potpunosti transparentne. Na osnovu ispitivanja percepcije državnih službenika, samo 22% njih je izjavilo da je privremeni rad u državnoj službi izuzetak i nešto viši postotak (29%) njih je izjavilo da pojedinci zaposleni na osnovu takvih ugovora ne vrše zadatke koje inače vrše državni službenici.

U vezi zapošljavanja u državnoj službi, ADS BiH objavljuje konkurse putem četiri kanala koja su

jednostavna za pristup - na zvaničnoj internet stranici i u bar tri dnevne novine koje se čitaju

i distribuiraju širom BiH. Svi konkursi sadrže dovoljno informacija, i tekst oglasa je uglavnom jasan, međutim dijelovi konkursa koji se tiču opisa posla su obično nejasni. Proces odabira kandidata je jasan, pošten i meriokratan, te nakon odabira kandidata počinje obavezi probni

period. Međutim, u vezi meriokratije u procesu odabira kandidata, isto je gledište građana BiH

i državnih službenika: tek 20% ispitanih državnih službenika se slažu ili u potpunosti slažu da se kandidati odabiru na osnovu zasluga, dok 11% ispitanih građana dijeli isto mišljenje.

Proces odabira se radi u fazama - prilažu se dokumenti, polaže se pismeni test, potom slijedi intervju, ali su kandidati obavezni predati sve dokumente u prvoj fazi. Prema relevantnim zakonima i propisima, ukoliko se ne predaju svi dokumenti u prvoj fazi, kandidati su automatski diskvalifikovani. Svi kandidati dobijaju obavijest o odluci Komisije za odabir, a kandidati se rangiraju na osnovu poena dobivenih u toku cijelog procesa testiranja. Na stranici Službenog lista BiH objavljuje se ime odabranog kandidata, ali ne i na stranici ADS BiH.

Samo 26% ispitanih državnih službenika se slaže da se prilikom procesa odabira svi kandidati tretiraju jednako, dok se više od 50% ne slaže s ovom izjavom.

Provedba zakonodavnog okvira koji upravlja meritokratno zapošljavanje, nazadovanje i otkaz

u državnoj službi nedostaje u praksi. To ukazuje na činjenicu da postavljanje viših državnih

službenika nije oslobođeno političkog utjecaja - vladajuće stranke obično pregovaraju raspodjelu stolica. Izborni zakon onemogućava aktivno učešće državnih službenika u izborima, ali ispitivanje državnih službenika ukazuje da to nije uvijek slučaj i da vjeruju da bi viši državni službenici počinili nezakonite radnje ako bi im to zahtjevali njihovi politički nadređeni. Samo 22% ispitanika je izjavilo da se ne slaže sa ovom izjavom, dok je više od 50% izjavilo da se s njom slaže, u potpunosti slaže ili su neutralni po ovom pitanju (niti se slažu niti se ne slažu).

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Zakon predviđa da se može imenovati „vršilac dužnosti“ administrativne

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Zakon predviđa da se može imenovati „vršilac dužnosti“ administrativne organizacije (i samostalne i organizacije unutar ministarstva ili druge institucije) i da ima puna prava i odgovornosti dok se na tu poziciju ne imenuje nova osoba. Međutim, postoji praksa postavljanja „vršilaca dužnosti“ u institucijama na državnom nivou i VM BiH može nominovati VD bez javnog konkursa, na osnovu nejasnih i netransparentnih procedura. Rasprostranjeno je viđenje o politizaciji više državne uprave, uz više od 60% ispitanih državnih službenika koji vjeruju da se viši državni službenici postavljaju uz političku podršku.

Platni sistem državne službe je regulisan shodno Zakonu i određuje osnovnu platu koja je utvrđena na osnovu množenja osnovice sa određenim koeficijentom ali nije određen odnos

i ekskluzivnost kompenzacija i dodataka na platu te se podaci o platnom sistemu ne mogu

pronaći na internet stranicama. Svaki konkurs za posao jasno naglašava osnovnu platu u konvertibilnim markama, što je lako dostupna informacija na svim konkursima. Većina

državnih službenika vjeruju da političke i lične veze pomažu uposlenicima da ostvare bonuse

i povećanje plata.

Zakonski okvir za integritet javnog sektora u BiH je daleko od potpunog, iako su neka administrativna tijela na državnom nivou individualno usvojila planove integriteta i anti- korupcijske planove, ali se oni veoma rijetko provode u praksi. Za razliku od OCD, 24% od ispitanih državnih službenika se slažu da su mjere za očuvanje integriteta i borbu protiv korupcije postojane i učinkovite u institucijama u kojima oni rade te je oko 40% njih izjavilo da su mjere nepristrasne. Međutim, samo 9% ispitanika je izjavilo da bi se osjećali zaštićeni kao zviždači.

Odgovornost: proaktivna informisanost javnosti više se cijeni nego reaktivna

Percepcije OCD ukazuju na nedostatke u primjeni slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. OCD vjeruju da bi vlasti morale bilježiti više informacija kako bi omogućile korištenje ovog prava budući da se tek njih 29% izjasnilo da je trenutni opseg informacija dovoljan, a uz to tek 14% ispitanika vjeruju da se adekvatno primjenjuju zakonom određeni izuzeci opisa informacija od javnog značaja.

Pozitivnija su mišljenja za praktične dijelove traženja informacija: informacije se pružaju u traženom formatu, unutar rokova, besplatno, no potrebno je navesti razlog zbog kojeg se informacije traže. Međutim, za informacije koje sadrže povjerljive podatke i lične podatke, mali broj organizacija vjeruje da je moguće pristupiti dijelu tih podataka koji ne sadrže osjetljive podatke, dok većina njih odgovaraju s „ne znam“. Malo više od 20% OCD smatra da Ministarstvo pravde BiH, kao nadzorni organ, svojim praksom postavlja dovoljno visoke standarde prava pristupa informacijama od javnog značaja, a samo 12% njih vjeruje da su sankcije za kršenje prava na pristup informacijama učinkovite.

Nadalje, primjetno je da većini internet stranica institucija u BiH nedostaje prilagođavanje informacija i podataka na način koji je razumljiv građanima. Dostupne informacije su tek dijelom upotpunjene, ažurirane, ili dostupne unutar „tri klika“ od početnih stranica institucija. Institucije obično objavljuju informacije o budžetu samo unutar finansijskih izvještaja, koji se redovno objavljuju. U institucijama koje su odabrane kao dio uzorka za ovo istraživanje ne postoji praksa objavljivanja budžeta za građane. Međutim, mnogo su više zabrinjavajuće situacije nepostojanja godišnjih izvještaja upravnih tijela, neujednačena praksa informisanja o načinima saradnje s civilnim društvom i drugim vanjskih sudionicima, organigrami s predstavljenom hijerarhijom unutar institucija koji nisu u skladu s propisanim internim strukturama i opisima poslova koji

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 se koriste birokratskim vokabularom prepisanim iz zakona. Također, primjetno je

se koriste birokratskim vokabularom prepisanim iz zakona. Također, primjetno je odsustvo objavljivanja podataka u otvorenim formatima, što upućuje na potrebu unapređenja proaktivnog objavljivanja podataka koji je više usmjeren i prilagođen građanima.

Pružanje usluga: nisko mišljenje građana, civilno društvo zabrinuto za pristup uslugama

Općenito govoreći, građani BiH imaju dosta lošu percepciju o javnim uslugama što pokazuje podatak da je tek 27% ispitanika svjesno da su u protekle dvije godine učinjeni napori da se administrativne procedure pojednostave, za građane i za kompanije. Percepcija građana je skoro identična kada je u pitanju poslovanje s javnom upravom, što dokazuje podatak da 28% ispitanika se slaže da je smanjeno vrijeme neophodno za pružanje javnih usluga, a isti procenat njih se slaže da su učinjeni napori ka digitalizaciji javne uprave.

Percepcija građana o mogućnosti davanja prijedloga za unapređenje usluga je još niža, te tek njih 13% su izjavili da su bili u prilici iskazati svoje mišljenje. Takav stav potvrđuje analiza odabranih internet stranica pružaoca javnih usluga, gdje se rijetko mogu naći objavljeni podaci o stavovima i komentarima građana za unapređenje poslovanja.

Usluge nisu prilagođene građanima koji žive u ruralnim područjima gdje postoje samo Uredi za registraciju. Koncept jednošalterskih usluga („one-stop shop“) ne postoji (postoje njih 2-5 u BiH) i potrebno je „proći“ kroz više različitih šaltera kako bi se skupila potrebna dokumentacija. To je jedan od razloga zašto je percepcija OCD veoma negativna kada su u pitanju „one-stop shop“ usluge – njih 8% su zadovoljni postojećim, a tek 5% ispitanika se slaže da je sistem pružanja usluga prilagođen ranjivim grupama. Kada je u pitanju dostupnost različitih kanala za pružanje administrativnih usluga, 11% ispitanika predstavnika OCD se slaže da javna uprava omogućava različite kanale za pružanje usluga (lično, putem interneta), a značajno je napomenuti da je njih čak 41% odgovorilo da se ne slaže, dok njih 24% se uopšte ne slaže da su omogućeni različiti kanali za pružanje administrativnih usluga.

Upravljanje javnim finansijama: Informacije do kojih je teško doći

Bosna i Hercegovina ima veoma složen sistem upravljanja javnim finansijama. Sastoji se od institucija na državnom nivou kojima rukovodi Vijeće ministara BiH, entitetskih institucija (svaki entitet ima vlastite vlade i dodatna budžetska sredstva) i Brčko Distrikta.

Bužetski dokumenti koji na godišnjoj osnovni pružaju informacije su lako dostupni i moguće ih je preuzeti s internet stranica relevantnih institucija. Međutim, ne postoji mjesečno izvještavanje koje bi pružalo blagovremene informacije o trošenju budžeta tokom cijele godine. Šta više, često se kasni s objavom izvještaja tako da informacije nisu dostupne javnosti na vrijeme. Uprkos dobroj praksi objavljivanja svih izvještaje o izvršenju budžeta (kvartalnog, polugodišnjeg i godišnjeg) i činjenici da je jedino ministarstvo u regionu koje ima tu praksu, polugodišnji izvještaji u Bosni i Hercegovini su dostupni samo na stranici Parlamenta BiH, a Ministarstvo finansija BiH, kao glavna institucija koja rukovodi finansijama, iste ne objavljuje. Nadalje, zvanični godišnji budžet za građane nije dostupan na internet stranicama.

Iako ne postoje strogi rokovi propisani zakonima o upravljanju finansijama, Ministarstvo finansija BiH izvještaje objavljuje u martu tekuće godine, i to je praksa koju upražnjava posljednje tri godine. Konsolidovani godišnji izvještaji o Javnoj internoj financijskoj kontroli se objavljuju na internet stranici, na stranici Centralne jedinice za harmonizaciju Ministarstva

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 finansija BiH. Izvještaji dostupni na internet stranici su za

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

finansija BiH. Izvještaji dostupni na internet stranici su za period 2011-2017. godine, međutim, izvještaji interne revizije se ne objavljuju na stranici. Ostala ministarstva nisu proaktivna u objavljivanju informacija u vezi upravljanja i kontrole finansija te takve informacije nisu dostupne na njihovim internet stranicama.

SIGMA trenutno sarađuje s Uredom za reviziju institucija BiH na projektu koji se bavi unapređenjem komunikacije s ciljem kreiranja sveobuhvatne komunikacijske strategije Ureda. Do sada je komunikacija Ureda s relevantnim akterima u većini slučajeva bila jednosmjerna - u pogledu objavljivanja izvještaja i drugih informacija na internet stranici i time ih čineći javno dostupnima. Međutim, Ured nije zahtjevao nikakav vid povratnih komentara ili sugestija relevantnih aktera na iste. Primarni način komunikacije s javnošću je putem internet stranice Ureda i direktnih kontakata s medijima. Projekat koji provodi Ured za internu reviziju institucija BiH nastoji uvesti mehanizam ili instrument putem kojeg će javnost biti u mogućnosti direktno komunicirati s Uredom te postavljati pitanja, davati mišljenje, predlagati inicijative i drugo.

Kratki pregled preporuka

Kako bi se adresirale idenficirane slabosti i nedostaci, institucije bi trebale preuzeti dolje izlistane mjere (ovo je samo par odabranih preporuka za rješavanje najurgentnijih pitanja, za ostale preporuke molimo pogledajte detaljne preporuke izlistane na kraju svakog poglavlja u izvještaju).

Strateški okvir RJU:

‡ Institucije bi trebale organizovati konsultacije s OCD u najranijim fazama razvoja do- kumenata.

‡ Usvojiti novu Strategiju RJU na svim nivoima vlasti, zajedno s Akcionim planom za RJU koji će omogućiti kvalitetnu, učinkovitu, finansijski održivu i odgovornu koordinaciju RJU.

‡ Provesti kampanju zagovaranja i podizanja svijesti kako bi se u potpunosti iskoristili kapaciteti platforme E-Konsultacije.

‡ Javne konsultacije se trebaju bolje oglašavati kako bi sve zainteresovane OCD, naroči- to pripadnici ugroženih skupina, imali priliku učestvovati.

Razvoj i koordinacija politika:

‡ Potrebno je unaprijediti godišnje izvještavanja rada VM BiH kako bi se uključili podaci o vidljivim rezultata ostvarenim u različitim oblastima.

‡ VM BiH treba redovno objavljivati usvojene dokumente sa svake sjednice.

‡ Javne konsultacije i javne rasprave koje organizuju ministarstva i druge institucije se trebaju objavljivati na vrijeme i proaktivno organizovati.

‡ Komentari i sugestije OCD i javnosti se trebaju zahtjevati što je ranije moguće, a izv- ještaji s konsultacija bi trebali biti objavljeni.

‡ Potrebno je kreirati jedinstveni portal za objavu svih zakonskih akata koje usvajaju svi nivoi vlasti u BiH.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Javna služba i upravljanje ljudskim resursima: ‡ Potrebno je usvojiti

Javna služba i upravljanje ljudskim resursima:

‡ Potrebno je usvojiti novu, sveobuhvatnu Strategiju RJU koja će upravljati područjem javne službe i upravljanja ljudskim resursima.

‡ Potrebno je uspostaviti registre državnih službenika koji će biti dostupni na web stranicama.

‡ Godišnji izvještaj o državnoj službi trebaju sadržati podatke o svim vidovima zapošlja- vanja u javnoj službi.

‡ Sistemi upravljanja državnom službom trebaju proizvesti i objaviti sveobuhvatne go- dišnje izvještaje o provedbi zakona i politika koji se tiču upravljanja ljudskim resursima u državnoj službi.

‡ Javni konkursi za privremeno osoblje unutar javne službe trebaju biti obaveza, a ADS BiH ili relevantne institucije trebaju provjeriti sposobnosti kandidata na osnovu jasno definisanih kriterija za privremeno zapošljavanje.

‡ Potrebno je usvojiti nove pravilnike unutar VM i ministarstava na državnom nivou s jasnim definicijama opisa poslova i zaduženja.

‡ Omogućiti jasne mehanizme za odabir najkvalifikovanijih profesionalaca koji će učest- vovati u komisijama za odabir kandidata prilikom objave javnih oglasa i time osigurati transparentnost ishoda procesa zapošljavanja.

‡ Omogućiti jasne mehanizme za učinkovitu procjenu radne učinkovitosti za više državne službenike bez političkih ili ličnih utjecaja.

‡ Internet stranice VM BiH, ADS BiH i drugih relevantnih institucija trebaju sadržavati informacije o prosječnim platama različitih kategorija državnih službenika.

Odgovornost:

‡ Institucije bi trebale:

komunicirati s javnošću korištenjem jednostavnog jezika na svojim internet stranicama, fokusirajući se na olakšanje pristupa informacija;

proaktivno objavljivati godišnje izvještaje na svojim internet stranicama;

početi izrađivati i objavljivati budžete za građane.

početi objavljivati barem jedan set podataka koji je u otvorenom formatu a tiče se njihovog poslovanja u skladu s standardima o podacima u otvorenim formatima.

‡ Podaci o saradnji sa OCD i relevantnim vanjskim sudionicima bi se trebali objavljivati na Internet stranici.

‡ Institucijama bi se trebala nametnuti obaveza da redovno dostavljaju ili postavljaju informacije na portal eKonsultacije.

‡ Institucije bi trebale uvijek dostavljati informacije u traženom formatu i izbjegavati slati podatke u vidu skeniranih dokumenata.

‡ Pružanje usluga:

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 ‡ Potrebno je usvojiti novi Zakon o elektronskoj identifikaciji

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

‡

Potrebno je usvojiti novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja.

‡

Potrebni su dodatni napori kako bi se konsolidirala infrastrukura za izdavanje ličnih dokumenata i centralizovani registar građana.

‡

Potrebno je pojednostaviti procedure registracije poslovnih subjekata i harmonizirati iste na svim nivoima te su potrebni dodatni napori za uspostavljanje jednošalterskog sistema „one-stop-shop“.

‡

Potrebno je uspostaviti ovlašteni ured za izdavanje certifikata za elektronski potpis.

‡

Jednostavnost pristupa javnim uslugama bi trebalo biti uspostavljeno kao jedan od „kamena temeljaca“ politike pružanja javnih usluga.

‡

Državni službenici koji lično rade s korisnicima na pružanju usluga bi trebali proći kroz obavezne treninge za unapređenje komunikacije sa osobama s invaliditetom i drugim ranjivim grupama.

Upravljanje javnim finansijama:

‡ Kako bi se osiguralo bolje razumijevanje vanjskih aktera i osigurala veća transparent- nost, potrebno je da informacije o izvršenju budžeta budu što sveobuhvatnije.

‡ Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta bi trebao sadržavati podatke o radu institucija i vlada u BiH.

‡ Ministarstvo finansija BiH bi trebalo u potpunosti provoditi politiku otvorenih poda- taka i SVE informacije o budžetu objavljivati u ne samo jednom formatu otvorenih podataka (open dana format).

‡ Centralna jedinica za harmonizaciju Ministarstva finansija bi trebala redovno izrađivati i objavljivati izvještaje interne revizije, unaprijediti eksternu komunikaciju objavom po- dataka koji objašnjavaju Javnu internu financijsku kontrolu i naglasiti građanima bitne razvoje u javnom sektoru.

‡ Ured za reviziju institucija BiH bi trebao proizvesti sažetak izvještaja koji je prilagođen i razumljiv građanima, za svaki izvještaj o reviziji koji se izvrši, bez obzira na vrstu revizije.

‡ Ured za reviziju institucija BiH bi trebao promovisati informacije o žalbama, sugestija- ma i primjedbama građana na svojoj internet stranici.

‡ Ured za reviziju institucija BiH bi trebao koristiti alate koji su prilagođeni građanima kako bi olakšao komunikaciju s građanima.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Sadržaj Izrazi zahvalnosti 5 O projektu WeBER 6 Zašto civilno

Sadržaj

Izrazi zahvalnosti

5

O projektu WeBER

6

Zašto civilno društvo vrši monitoring RJU?

8

Pristup WeBER Monitora RJU

8

Rezultati WeBER monitoringa za BiH

9

Lista skraćenica

21

I. Uvod

22

I.1 Reforma javne uprave i integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju – zašto pratiti

napredak?

22

I.2 Praćenje RJU – kako pratimo?

24

I.3 Struktura Državnog izvještaja PAR Monitor

28

II. STRATEŠKI OKVIR REFORME JAVNE UPRAVE

30

WeBER indikatori korišteni za oblast Strateški okvir RJU i vrijednosti za BiH

30

II.1 Stanje u oblasti Strateški okvir RJU

30

II.2 Šta prati WeBER i na koji način?

32

II.3 Rezultati WeBER monitoringa

33

Princip 1: Vlada je razvila i provela učinkovit program reforme javne uprave koji se tiče ključnih

izazova

33

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

35

Princip 2: Reforma javne uprave se svrsishodno provodi; reformski ciljevi su definisani i

35

redovno se prate

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne strukture za koordinaciju (kako na

političkom, tako i na administrativnom nivou), kojima se usmjerava proces izrade i sprovođenja

reforme i kojima se tim procesom upravlja

35

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

37

II.4 Kratki pregled rezultata: Strateški okvir RJU

37

II.5 Preporuke za oblast Strateški okvir RJU

38

III. IZRADA I KOORDINACIJA POLITIKA

39

WeBER indikatori korišteni za oblast Izrada i koordinacija politika i vrijednosti za BiH

39

III.1 Stanje u oblasti Izrada i koordinacija politika

39

III.2 Šta prati WeBER i na koji način?

42

III.3 Rezultati WeBER praćenja

43

Princip 5: Redovno praćenje učinka Vlade omogućava javni nadzor i podržava Vladu u

postizanju njenih ciljeva

43

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

47

Princip 6: Odluke Vlade su pripremljene na transparentan način i zasnovane na profesionalnoj

ocjeni uprave; osigurana je pravna usaglašenost odluka

48

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

50

Princip 10: Proces izrade politika i izrade zakona zasnovan je na dokazima, a analiza efekata

propisa se dosljedno sprovodi u svim ministarstvima

50

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

53

Princip 11: Politike i zakonodavstvo su kreirani na inkluzivan način koji omogućava aktivno

učešće društva

53

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

57

Princip 12: Zakonodavstvo je dosljedno u strukturi, stilu i jeziku; zahtjevi za izradu zakona se

konzistentno primjenjuju u svim ministarstvima; zakonodavstvo je dostupno javnosti

57

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

59

III.4 Kratak pregled rezultata: Izrada i koordinacija

60

III.5 Preporuke za oblast Izrada i koordinacija politika

61

IV. DRŽAVNA SLUŽBA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

63

Weber indikatori za oblast Državna služba i upravljanja ljudskim resursima te vrijednosti

63

za BiH

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

IV.1 Stanje u oblasti Državna služba i upravljanju ljudskim resursima

63

IV.2 Šta prati WeBER i na koji način?

65

IV.3 Rezultati WeBER monitoringa

67

Princip 2: Uspostavljen je okvir politika i pravni okvir za profesionalnu i koherentnu državnu službu i primjenjuje se u praksi; institucionalno ustrojstvo omogućava dosljedne i djelotvorne

prakse upravljanja ljudskim resursima u državnoj

67

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

71

Princip 3: Zapošljavanje državnih službenika zasnovano je na zaslugama i jednakom tretmanu u svim fazama zapošljavanja; kriteriji za raspoređivanje na niže rangirano radno mjesto i

prekid radnog odnosa za državne službenike su jasno postavljeni

72

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

76

Princip 4: Spriječen je direktni ili indirektni politički utjecaj na više rukovodeće pozicije u

javnoj upravi

77

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

83

Princip 5: Sistem plata za državne službenike zasniva se na sistematizaciji radnih mjesta;

pravedan je i transparentan

84

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

86

Princip 7: Uspostavljene su mjere za promoviranje integriteta i sprečavanje korupcije kao i

za osiguranje discipline u državnoj upravi

86

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

89

IV.4 Kratki pregled rezultata: Državna služba i upravljanje ljudskim resursima

90

IV.5 Preporuke za oblast Državna služba i upravljanje ljudskim resursima

91

V. ODGOVORNOST

94

WeBER indikatori za oblast Odgovornost i vrijednosti za BiH

94

V.1 Stanje u oblasti Odgovornosti

94

V.2 Šta WeBER prati i na koji način?

97

V.3 Rezultati WeBER monitoringa

98

Princip 2: Pravo na pristup informacijama od javnog značaja je usvojeno u zakonodavstvu i

dosljedno se primjenjuje u praksi

98

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

109

V.4 Kratki pregled rezultata: Odgovornost

110

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 V.5 Preporuke za oblast Odgovornost 111 VI. PRUŽANJE USLUGA

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

V.5 Preporuke za oblast Odgovornost

111

VI. PRUŽANJE USLUGA

113

Weber indikatori za oblast Pružanje usluga i vrijednosti za BiH

113

VI.1 Stanje u oblasti Pružanje usluga

113

VI.2 Šta WeBER prati i na koji način?

116

VI.3 Rezultati WeBER Monitoringa

117

Princip 1: Politika djelovanja državne uprave koja je orijentirana ka građanima je uspostavljena

i primjenjuje se

117

Kakv je rezultat BiH u odnosu na regiju?

122

Princip 3: Uspostavljeni su mehanizmi kojima se osigurava kvaliteta javnih usluga

123

Kakv je rezultat BiH u odnosu na regiju?

125

Princip 4: Osigurana je dostupnost javnih usluga

125

Kakv je rezultat BiH u odnosu na regiju?

130

VI.4 Kratak pregled rezultata: Pružanje usluga

131

VI.5 Preporuke za oblast Pružanje usluga

131

VII. UPRAVLJANJE JAVNIM FINANSIJAMA

133

WeBER indikatori za oblast Upravljanje javnim finansijama i vrijednosti za BiH

133

VII.1 Stanje u oblasti Upravljanje javnim finansijama

133

VII.2 Šta WeBER prati i na koji način?

137

VII.3 Rezultati WeBER monitoringa

138

Princip 5: Obezbjeđeno je transparentno budžetsko izvještavanje i nadzor

138

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

140

Princip 6: Operativni okvir za internu kontrolu definira odgovornosti i ovlasti, a njegova primjena od strane budžetskih organizacija je usklađena sa zakonodavstvom koje regulira

upravljanje javnim finansijama i javnu upravu općenito;

140

Princip 8: : Operativni okvir za internu reviziju odražava međunarodne standarde, a njegova primjena od strane budžetskih organizacija je usklađena sa zakonodavstvom koje regulira

upravljanje javnim finansijama i javnu upravu

140

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

142

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Princip 16: Vrhovna revizorska institucija primjenjuje standarde na neutralan i

Princip 16: Vrhovna revizorska institucija primjenjuje standarde na neutralan i objektivan

način kako bi osigurala visokokvalitetne revizije, što će pozitivno utjecati na funkcioniranje

javnog sektora

142

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

146

VII.4 Kratki pregled rezultata: Upravljanje javnim finansijama

146

VII.5 Preporuke za oblast Upravljanje javnim finansijama

147

Dodatak o metodologiji

149

Analiza zvanične dokumentacije, podataka i zvaničnih internet stranica

149

Zahtjevi za slobodan pristup informacijama

151

Fokus grupe

152

Intervjui sa zainteresovanim stranama

153

Ispitivanje javnog mnjenja

154

Anketa za državne službenike

155

Anketa za organizacije civilnog društva

156

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Lista skraćenica AP Akcioni plan ADS Agencija za državnu

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Lista skraćenica

AP

Akcioni plan

ADS

Agencija za državnu službu

JU

Javna uprava

PARCO

Ured koordinatora za reformu javne uprave

RJU

Reforma javne uprave

RAP

Revidirani akcioni plan

VM

Vijeće ministara

EI

Evropske integracije

BD

Brčko Distrikt

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

BiH

Bosna i Hercegovina

RS

Republika Srpska

IPA

Instrumenti za predpristupnu pomoć

NVO

Nevladina organizacija

MP

Ministarstvo pravde

GPRV

Godišnji program rada Vlade

EU

Evropska unija

MFT

Ministarstvo finansija i trezora

PER

Program ekonomskih reformi

OCD

Organizacija civilnog društva

ZB

Zapadni Balkan

ULJR

Upravljanje ljudskim resursima

HRMIS

Informacioni sistem za upravljanje ljudskim resursima

ICT

Informacijsko komunikacijski poslovi

VD

Vršilac dužnosti

TI

Transparency International

CIN

Centar istraživačkog novinarstva

UI

Upravni inspektorat

BHAS

Agencija za statistiku BiH

DEI

Direkcija za europske integracije

OGP

Partnerstva za otvorenu vlast

FOI

Slobodan pristup informacijama

IDDEEA

AgencijA za Identifikacijska dokumenta, registraciju i razmjenu podataka BiH

MUP

Ministarstvo unutrašnjih poslova

CAF

Zajednički okvir za procjenu

UIO

Uprava za indirektno oporezivanje

PFM

Sistem upravljanja javnim finansijama

SAI

Vrhovna revizorska institucija

AOI

Ured za reviziju institucija

FMIS

Informacioni sistem za upravljanje finansijama

CHU

Centralna jedinica za harmonizaciju

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 I. Uvod I.1 Reforma javne uprave i integracija Zapadnog Balkana

I. Uvod

I.1 Reforma javne uprave i integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju – zašto pratiti napredak?

Tokom više od 15 godina Zapadni Balkan (ZB) prolazi kroz procese demokratizacije i tranzicije, pristupajući dubokim strukturnim, ekonomskim i društvenim reformama u cilju modernizacije društva i unapređenja života građana. Reformske procese pokreće težnja ovih zemalja da postanu članice Evropske unije (EU), a evropske integracije (EI) u velikoj mjeri oblikuju reforme. Dobra vladavina nalazi se u srži projekta EI, dok javna uprava koja podržava dobru vladavinu treba da bude profesionalna, pouzdana i predvidljiva, otvorena i transparentna, efikasna i djelotvorna, kao i odgovorna prema svojim građanima.

Shodno tome, reforma javne uprave (RJU) prepoznata je kao jedna od osnovnih reformskih oblasti na putu svake države ka članstvu u EU. Reforme administracija na ZB sprovode se duže od decenije, ali od 2014. godine EU je predstavila set principa koje zemlje u pristupanju treba da ispune i poštuju da bi postale uspješne države članice EU. Evropska komisija je odredila opseg RJU kroz šest ključnih oblasti:

1. Strateški okvir za reformu javne uprave

2. Izrada i koordinacija politika

3. Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima

4. Odgovornost

5. Pružanje usluga

6. Upravljanje javnim finansijama

OECD/SIGMA,1 u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, usvojila je taj opseg u Principima javne uprave, koji su postali novi okvir za vođenje i praćenje administrativnih reformi na ZB i u Turskoj.2 Ovi principi predstavljaju zajednički imenilac za reformu javne uprave svih država koje žele pristup u EU, i usmjeravaju put ka članstvu u Uniji.3 Njihova svrha opisana je na sljedeći način:

1  SIGMA (Podrška unapređenju vladavine i rukovođenja) je zajednička inicijativa OECD i Evropske unije. Njen ključni cilj je jačanje osnova za unapređenje javne uprave, a time i društveno-ekonomski razvoj jačanjem kapaciteta javnog sektora, jačanjem horizontalnog upravljanja i unapređenjem dizajniranja i sprovođenja reformi javne uprave, što uključuje adekvatno utvrđivanje prioriteta, vremenskih okvira i budžetiranje. Više informacija može se naći na: http://www.sigmaweb.org/.

2  Zaseban dokument pod naslovom Principi javne uprave: okvir za zemlje evropskog susjedstva izrađen je za zemlje koje obuhvata Politika evropskog susjedstva (ENP): http://bit.ly/2fsCaZM.

3  Na osnovu Principa, SIGMA sprovodi redovne ocjene napretka koji ostvaruju vlade zemalja ZB u njihovom ispunjavanju. Sveobuhvatne procjene (po šest ključnih oblasti) obavljaju se na svake dvije godine, dok se procjene manjeg obima sprovode za određena poglavlja koja SIGMA ocjeni kritičnim. Za više informacija o ocjenama SIGMA posjetite www.sigmaweb.org.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Principi definišu ono što u praksi podrazumijeva dobro upravljanje

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Principi definišu ono što u praksi podrazumijeva dobro upravljanje i navode osnovne zahtjeve koje države treba da slijede tokom procesa EI. Oni takođe uključuju i okvir za praćenje kojim se omogućava redovna analiza napretka postignutog u primjeni Principa i postavljanje relevantnih mjerila u državi.

Zahtjevi pravnih tekovina EU, smjernice i uputstva u srži su Principa za relevantne oblasti. U drugim oblastima, Principi su izvedeni iz međunarodnih standarda i uslova, kao i dobre prakse država članica EU i zemalja OECD. Kao minimalno mjerilo dobre uprave, zemlje treba da obezbjede poštovanje ovih osnovnih Principa. 4

WeBER je usvojio Principe javne uprave kao glavni dio svog PAR Monitora, slijedeći dvostruko obrazloženje. S jedne strane, s obzirom na to da su jedini zajednički imenilac za RJU, Principi su od suštinskog značaja za moguće poređenje administracija u regionu u okviru WeBER-a, kao i za međusobno učenje i stvaranje pozitivnog pritiska. S druge strane, Principi usmjeravaju ka poštovanju standarda i zahtjeva EU, čime podstiču transformaciju država u buduće članice.

Važan aspekat prilikom izbora WeBER pristupa praćenju nalazi se u razumjevanju da će SIGMA/OECD ostati prisutna u regionu do momenta pristupanja Zapadnog Balkana EU, oslanjajući se na čvrsto uslovljavanje EU kao spoljnog pokretača reformi. U tom periodu, lokalni civilni sektor treba da doprinese komplementarnim, dodatnim nalazima, u oblastima svoje ekspertize. Potrebno je da civilno društvo postepeno proširuje opseg praćenja reformi i da traži načine da nastavi praćenje na sveobuhvatniji način i nakon pristupanja regiona Uniji, kada SIGMA više ne bude sprovodila procjene. Do tada bi lokalni akteri iz civilnog društva trebalo da imaju razvijeni pristup za otkrivanje kritičnih oblasti intervencije na koje treba da usredsrede svoje napore.

Štaviše, iako uslovljavanje EU trenutno obezbjeđuje redovno eksterno praćenje i ocjene napretka reformi, prethodni talasi proširenja pokazali su da su mnoge zemlje zaostajale sa reformama nakon sticanja članstva, kada je pristup EU omekšao, udaljavajući se od standarda dobre uprave. U nekoliko zemalja, vlade su snizile standarde transparentnosti, uprava je ponovo politizovana, a napori u borbi protiv korupcije su oslabili. Načelo WeBER projekta je da, nakon pristupanja, jedino osnaživanjem lokalnih nevladinih aktera i jačanjem participativne demokratije na nacionalnom i lokalnom nivou može da se nastavi sa istim pritiskom na administracije da realizuju često bolne i neugodne administrativne reforme. To osnaživanje treba da uključi i podizanje nivoa svijesti kod organizacija civilnog društva, nivoa znanja i ostalih kapaciteta kao što su istraživačke i analitičke vještine i instrumenti. Upravo to su elementi koje projekat WeBER i PAR Monitor nastoje da jačaju.

U skladu sa fokusom TEN-a i WeBER-a na proces pristupanja regiona Uniji, PAR Monitor nastoji da usmjerava region ka uspješnom pristupanju i članstvu u EU. Zbog toga je cijelokupan pristup osmišljen oko zahtjevâ za reformu javne uprave koje definiše politika proširenja EU. U ovom nastojanju od ključne je važnosti da se jača učešće civilnog društva i medija u reformi (npr. edukacijom i omogućavanjem da se prati napredak reformi, ocjenjuje njihov kvalitet i predlažu nova rješenja na osnovu činjenica i analiza). Na taj način administrativna reforma može da potpomogne stvaranje i sprovođenje inkluzivnih i transparentnih politika koje uzimaju u obzir potrebe građana, a koje su istovremeno usklađenije sa uslovima čije je ispunjenje neophodno za članstvo u EU.

4  Principi javne uprave za zemlje proširenja EU, SIGMA: http://bit.ly/2fOWLf9.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

I.2 Praćenje RJU – kako pratimo?

PAR Monitor 2017-2018 I.2 Praćenje RJU – kako pratimo? ‡ Principi EU kao polazna tačka i

‡ Principi EU kao polazna tačka i zajednički referentni okvir

Kao što je već rečeno, WeBER pristupa praćenju RJU na ZB sa stanovišta jedinstvenih zahtjeva koji se postavljaju cijelom regionu u procesu pristupanja. Kako su EU i OECD/SIGMA izradili sveobuhvatan skup principa pomoću kojih ove zemlje treba da transformišu svoje uprave u moderne članice EU, WeBER koristi ove principe kao zlatni standard i polaznu tačku za izradu svoje metodologije praćenja. Štaviše, u skladu sa svojim načelom, a slično metodama koje koristi SIGMA, WeBER je formirao sopstvene indikatore sa stanovišta civilnog društva, korištenjem slične strukture složenih indikatora i isti pristup bodovanja: kvantifikovanje elemenata (podindikatora), sa ukupnim bodovima dodijeljenim svakom indikatoru, izraženim na skali od 0 do 5.

‡ Regionalni pristup

Važna strana WeBER praćenja RJU je njegov regionalni karakter. Regionalni pristup najprije znači da su svi indikatori oblikovani i izraženi na način koji omogućava uzajamno poređenje šest administrativnih sistema, kao i to da su nalazi uporedivi na nivou regiona. Prvo je postignuto detaljnim konsultacijama na regionalnom nivou prilikom procesa izrade metodologije i indikatora, što je podrazumijevalo i povremene izmjene indikatora i njihovih konkretnih metodologija na osnovu utvrđenih poteškoća u primjeni i mjerenju u nacionalnom kontekstu. Drugo je postignuto kroz interne procedure provjere kvaliteta, kao dio metodologije praćenja, kako je opisano u nastavku.

Regionalni pristup dovodi do izvjesnog gubitka detalja i nacionalnih specifičnosti tokom praćenja. Međutim, donosi i brojne koristi u poređenju sa nacionalnim pristupom, prije svega aspekat uporedivosti, koji omogućava odmjeravanje administrativnih sistema, prepoznavanje dobrih praksi, a i stvaranje pozitivne konkurencije među vladama kada su izložene regionalnom poređenju. Na kraju, a nikako manje važno, pristup omogućava stvaranje regionalnog znanja i učenja o RJU među organizacijama civilnog društva, što je posebno korisno kao nadahnuće za nove inicijative i zagovaračke napore na nacionalnom nivou, na osnovu pozitivne prakse u neposrednom okruženju. Činjenica da cio ZB prolazi kroz iste ili slične procese na putu ka EU čini ove administrativne sisteme savršenom grupom za korisna poređenja.

‡ Izbor principa „za civilno društvo i od civilnog društva”

PAR Monitor zadržava osnovnu strukturu koja prati šest poglavlja Principa JU. Nema ambiciju da obuhvati sve principe u okviru svakog poglavlja, niti nastoji da ih obuhvati na cijeloviti način, već usvaja fokusiran i selektivan pristup. S obzirom na to da će osnaživanje civilnog društva u regionu za praćenje RJU biti postepen proces, kriterijumi za izbor principa (i njihovih podprincipa) izrađeni su sa tri glavne ideje:

Postoje određeni aspekti Principa u kojima je civilno društvo aktivnije i samim tim ima više znanja i iskustva;

Da bi se uhvatio zamah, PAR Monitor će morati da reflektuje interese šire javno- sti u regionu;

Pristup treba da obezbijedi dodatnu vrijednost radu programa SIGMA, a ne da ga udvostručuje.

‡ Koncept WeBER indikatora WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 WeBER je osmislio složene indikatore,

‡ Koncept WeBER indikatora

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER je osmislio složene indikatore, koji se sastoje od skupa elemenata (suštinski, podindikatora). Elementi odražavaju različite aspekte pojedinačnih problema, koja indikatori

pokrivaju u cijelosti. Cio koncept indikatora je kvantitativan, u smislu da svi nalazi (kako oni koji se zasnivaju na kvantitativnom, tako i oni zasnovani na kvalitativnom istraživanju) imaju dodjeljene brojčane vrijednosti. Podaci se koriste za ocjenjivanje vrijednosti svakog elementa, tako što im se dodjeljuje ukupna ocjena elementa bilo od 0 do 1 (za manje složene ocjene)

ili od 0 do 2 (za složenije ocjene). Elementima se dodjeljuju samo vrijednosti cijelih brojeva.

Zatim, za svaki element primjenjuje se ponder od 1 ili 2. U principu, ponder 2 se dodjeljuje elementima koji su ocjenjeni kao osnovni, ključni zahtjev, dok se ponder 1 daje naprednijim zahtjevima. Primjera radi, ponder 2 se koristi za element kojim se ocjenjuje osnovna praksa izvještavanja vlade, dok ponder 1 važi za element koji ocjenjuje da li su podaci u izvještaju rodno osjetljivi ili su dostupni u formatu otvorenih podataka. Štaviše, kako većina indikatora kombinuje različite istraživačke pristupe i izvore podataka, u slučajevima gdje se nalazi istraživanja percepcije kombinuju sa analizom podataka, prvom se dodjeljuje ponder 1, a drugome ponder 2.

Na kraju, za svaki indikator postoji formula kojom se ukupna ocjena svakog elementa pretvara

u vrijednosti na jedinstvenoj skali od 0 do 5. Konačne vrijednosti indikatora dodjeljuju se

samo kao cijeli brojevi, tj. nema polovičnih poena. Detaljno bodovanje i metodologije za svaki

indikator dostupni su u odjeljku o PAR Monitoru na sajtu projekta WeBER. 5

‡ Oslanjanje na znanje koje je prikupilo civilno društvo

Lokalno civilno društvo ne raspolaže dovoljnom količinom zvaničnih resursa koji bi im omogućili sveobuhvatan pregled Principa JU i praćenje svih aspekata u šest poglavlja. Štaviše, projekti i inicijative OCD su po pravilu fragmentarni i zasnovani na pojedinačnim ad-hoc pristupima. WeBER je ovaj problem prevazišao tako što je kreirao platformu putem koje civilno društvo u regionu može da vodi konsultacije i koordinira ove pojedinačne, fragmentarne napore. Kao rezultat rada ove platforme, izvještaji PAR Monitora obuhvataju kako nalaze WeBER projekta, tako i ključne rezultate i nalaze većeg djela istraživanja i analiza pojedinačnih OCD (ili drugih mreža) u oblasti RJU, uključujući lokalne OCD podržane u okviru WeBER sheme malih grantova.

WeBER pristup praćenju u najvećoj mogućoj mjeri koristi znanje i stručnost civilnog sektora na ZB. Prema tome, više indikatora oslanja se na civilno društvo kao jedan od osnovnih izvora znanja. Razumljivo, PAR Monitor i njegov širi pristup ka uključivanju nalaza drugih OCD ostaće i buduća praksa, kako bi se omogućilo prilagođavanje novim dešavanjima u civilnom sektoru iz regiona.

‡ Fokus na aspekte javne uprave sa kojima se građani najviše suočavaju

Posljednjih godina došlo je do jasne promjene trenda u načinu na koji administracije postupaju sa građanima, postepeno uviđajući svoju ulogu pružalaca javnih usluga, umjesto zadovoljavanja krutih, formalističkih i birokratskih potreba. Jedan od faktora koji je uticao na ove promjene leži u razvoju novih tehnologija i neposrednijim prilikama za nadgledanje, djelovanje i uticanje, što kao rezultat ima povećano interesovanje javnosti i podstaknuta veća očekivanja i pritiske građana za stvaranjem bolje uprave.

5 Sajt projekta WeBER: http://www.par-monitor.org. Metodologiji i tabelama pojedinačnih indikatora može se pristupiti u okviru menija PAR Monitor.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Usljed ove nedvosmislene veze između uprave i građana, još jedan

Usljed ove nedvosmislene veze između uprave i građana, još jedan ključni kriterijum koji je rukovodio izbor WeBER principa (i njihovih podprincipa) je njihov značaj za rad i interesovanje šire javnosti. U tom cilju, WeBER indikatori vode se pitanjem do koje mjere se bave aspektima javne uprave sa kojima se građani najviše suočavaju.

‡ Komplementarnost sa praćenjem programa SIGMA i Strategijom JIE 2020

Kao što je već rečeno, jedan od glavnih razmatranja WeBER pristupa jeste osiguranje komplementarnosti sa procesom ocjenjivanja koji vodi SIGMA/OECD. Ovaj pristup prihvata da lokalni akteri ne mogu i ne treba da preslikavaju sveobuhvatni pristup SIGMA, budući da on već predstavlja nezavisan izvor praćenja (u smislu nezavisnosti od nacionalnih vlasti na ZB). U tom pogledu, WeBER ne nastoji da stvara konkurenciju u ocjeni ispunjenosti principa u regionu, već želi da ponudi komplementaran pogled, zasnovan na poznavanju lokalnih prilika i dodatnim istraživačkim pristupima.

Na kraju, razvoj svakog indikatora je slijedilo ispitivanje njegovog značaja za regionalnu strategiju JIE 2020,6 kako bi se provjerilo da li indikatori mogu da posluže i za praćenje ove strategije. Prema tome, svaki indikator koji je utvrđen kao relevantan za praćenje Strategije JIE 2020. označen je na odgovarajući način u metodološkom dokumentu i naveden je link ka konkretnoj dimenziji te strategije.

‡ Paket PAR Monitora

Kao konačan proizvod WeBER praćenja, paket PAR Monitora sadrži jedan uporedni izvještaj o rezultatima praćenja na nivou cijelog regiona i šest nacionalnih izvještaja koji do detalja razrađuju nalaze praćenja reformi za svaku upravu na ZB. U skladu sa ovim pristupom, regionalni izvještaj se fokusira na uporedne nalaze, regionalna kretanja i primjere dobre ili loše prakse, ali ne daje nikakve preporuke. S druge strane, nacionalni izvještaji daju dubinske nalaze i za svaku oblast RJU utvrđuju niz preporuka, koje su upućene nacionalnim kreatorima javnih politika.

Glavni (master) metodološki dokument i detaljne tabele sa indikatorima (dostupni na sajtu projekta WeBER 7 ) treba posmatrati kao dio cijelokupnog paketa PAR Monitora. Oni se mogu koristiti za potpuno razumjevanje detalja ovog praćenja, po potrebi.

‡ Procedure osiguranja kvaliteta u okviru aktivnosti praćenja

U

cilju potvrde da su nalazi praćenja RJU zasnovani na ispravnim uporednim dokazima i kako

bi

proizvodi WeBER projekta ostvarili zapažen uticaj, primjenjen je višeslojni proces osiguranja

kvaliteta. On je obuhvatio internu provjeru unutar istraživačkog stručnog tima, pregled od strane spoljnih stručnjaka, kao i proces komentarisanja od strane zainteresovanih aktera. Interno osiguranje kvaliteta sastojalo se iz dva glavna dijela:

1. proces međusobnog usklađivanja i provjere kroz timsku saradnju (peer review) koja je uključila različite saradničke formate, kao što su pisani komentari, sastanci tima ili radionice;

6  Strategija Savjeta za regionalnu saradnju za Jugoistočnu Evropu 2020: http://www.rcc.int/pages/62/south-east-europe-

2020-strategy.

7  Sajt projekta WeBER: http://www.par-monitor.org. Metodologiji i tabelama pojedinačnih indikatora može se pristupiti u okviru menija PAR Monitor.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 2. nakon ocjenjivanja svake administracije, viši koordinator je sproveo

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

2. nakon ocjenjivanja svake administracije, viši koordinator je sproveo horizontalnu unakrsnu provjeru svih nalaza da bi se obezbijedila njihova regionalna uporedivost i usklađenost pristupa ocjenjivanju, kao i da bi se analiza pripremila za eksterni pregled.

Prvi dio eksternog pregleda je proces provjere činjenica od strane vladinih institucija zaduženih

za oblast koja se ocjenjuje. Do ove tačke procesa svi pomenuti koraci ponovljeni su za svaki

pojedinačni izmjereni indikator.

Nakon izrade nacrta regionalnog izvještaja, izabrani članovi Savjetodavnog odbora WeBER-a obavili su stručnu provjeru poglavlja iz okvira njihove oblasti uže struke. Izrada nacionalnih izvještaja prošla je kroz standardne procedure interne kontrole u svakoj od partnerskih organizacija WeBER-a.

‡ Vremenski okvir za izvještaj PAR Monitor

Praćenje je sprovedeno u periodu od septembra 2017. do septembra 2018. godine. Nalazi se pretežno odnose na 2017. i prvu polovinu 2018. godine, osim analize vladinih izvještaja, gdje

je uključena i 2016. kao polazna godina zbog vladinih ciklusa izvještavanja. U okviru indikatora

koji prate redovnost izvještavanja, u obzir su uzete najmanje dvije godine koje su prethodile

godini u kojoj je započeto praćenje.

Važno je naglasiti da se kod izvjesnih indikatora (a naročito onih koji su mjereni u posljednjem kvartalu 2017. godine) stanje na terenu mijenjalo do trenutka pisanja izvještaja. Nova dešavanja nastala nakon praćenja tih indikatora nisu mogla da budu dio izvještaja, budući da bi to zahtjevalo ponavljanje cijele aktivnosti praćenja po datom indikatoru za cijeli region. Prema tome, mjerenja pojedinačnih indikatora ukazuju na tačne periode na koje se odnose, uporedivi su u cijelom regionu, što omogućava jasno utvrđivanje referentnih vremenskih okvira za sve nalaze u izvještaju. Tamo gde se stanje mjenjalo, promjene će se odraziti na ocjene u narednom WeBER dvogodišnjem ciklusu praćenja i PAR Monitoru za 2019/2020. godinu.

‡ Ograničenja u opsegu i pristupu

Kao što je slučaj sa svakim istraživanjem, PAR Monitor ima i svoja ograničenja. Glavno

ograničenje potiče od činjenice da iz gore navedenih razloga on ne obuhvata cijeli okvir Principa, nego samo one principe za koje su interesovanje i dodatna vrijednost civilnog društva najveći tokom pretpristupnog perioda. Štaviše, odabrani principi ne obuhvataju sve moguće aspekte, već samo one koje su autori odredili kao najvažnije sa stanovišta monitoringa civilnog društva.

U svim takvim slučajevima, konkretan WeBER pristup opisan je u Metodologiji i tabelama

pojedinačnih indikatora.

Uz to, ograničenja koja se odnose na vremenske rokove uticala su na tok mjerenja. Kao što je pomenuto, rad na monitoringu otpočeo je u septembru 2017. godine, pa se nastavio tokom 2018, što se odrazilo na period mjerenja određenih indikatora, kao i na rezultate. Takođe, rad na monitoringu sproveden je tokom godinu dana zbog ograničenih ljudskih resursa i nesrazmjere tih kapaciteta u odnosu na obim posla (23 složena indikatora), stoga je bilo nemoguće mjeriti sve indikatore u tako kratkom vremenskom roku.

Štaviše, usljed ograničenih kapaciteta i analize 23 složena indikatora (od kojih neki sadrže preko 15 elemenata, podindikatora), nekoliko prvobitno planiranih indikatora je uzajamnim

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 dogovorom izostavljeno iz prvog ciklusa monitoringa. Ti indikatori se odnose

dogovorom izostavljeno iz prvog ciklusa monitoringa. Ti indikatori se odnose na javne nabavke, kao i na mehanizme odgovornosti radi zaštite javnog interesa i prava na dobru upravu. WeBER tim je svjesno odlučio da prednost da kvalitetu rada naspram maksimizacije obuhvata pitanja. Tim će nastojati da navedene indikatore analizira u narednom ciklusu praćenja.

Na kraju, nekim od principa se pristupilo sa stanovišta koje je u znatnoj mjeri zasnovano na percepciji. To je uglavnom slučaj u situacijama u kojima je SIGMA pratila određeni princip veoma temeljno, te je ocjenjeno da je najkorisniji način da se takav pristup dopuni praćenjem percepcija određenih grupa ključnih aktera (državni službenici, OCD, itd.). Ovo je svjestan dio WeBER pristupa te indikatore koji uključuju podatke o percepcijama treba posmatrati kao komplementarne ocjenama SIGMA za iste principe.

U smislu geografskog obuhvata, praćenje i izvještaj obuhvataju cijeli region ZB: Albaniju, Bosnu

i Hercegovinu (BiH), Kosovo * , Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Pošto je BiH zemlja koja ima složenu strukturu uprave, WeBER se fokusirao samo na institucije državnog nivoa, u svakom indikatoru koji analizira strukture i prakse institucija. Samo indikatori u oblasti pružanja usluga uključuju i niže nivoe uprave u BiH (entitete), u skladu sa nadležnostima za pružanje

administrativnih usluga obuhvaćenih uzorkom indikatora.

I.3 Struktura Državnog izvještaja PAR Monitor

Izvještaj je podjeljen na šest poglavlja koja pripadaju glavnim oblastima RJU: 1) strateški okvir za reformu javne uprave, 2) izrada i koordinacija politika, 3) državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, 4) odgovornost, 5) pružanje usluga, i 6) upravljanje javnim finansijama. Svako poglavlje slijedi identičnu strukturu.

U

uvodu svakog poglavlja čitalac se ukratko upoznaje sa WeBER indikatorima koji se koriste

u

posmatranoj oblasti i njihovim vrijednostima/ocjenama za BiH, na skali od 0 do 5. Odmah

potom dat je kratak opis aktuelne situacije u BiH kako bi se posmatrana oblast stavila u kontekst, nakon čega slijedi detaljniji opis metodoloških koraka i strukture svakog principa i indikatora, uključujući i tehnike prikupljanja i analize podataka.

Ključni dio svakog poglavlja je predstavljanje rezultata WeBER praćenja, koji proističu iz temeljnog i metodološki opsežnog istraživanja sprovedenog u BiH. U cijelom ovom dijelu, izvještaj sadrži uokvirene isječke iz analiza partnera i drugih organizacija, što predstavlja dodatnu vrijednost i dopunu elementima izvještaja. Kratak pregled rezultata svake od oblasti dat je na kraju pojedinačnog poglavlja, i na koncizan način, na jednoj stranici, predstavlja ključne nalaze i trendove.

Na kraju, na osnovu detaljnog predstavljanja nalaza za BiH, državni izvještaj PAR Monitor predlaže konkretne preporuke nadležnim organima državne uprave.

* Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih na- cija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 29

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 II. STRATEŠKI OKVIR REFORME JAVNE UPRAVE P1 I1: Saradnja prilikom
II. STRATEŠKI OKVIR REFORME JAVNE UPRAVE P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU

II. STRATEŠKI OKVIR REFORME JAVNE UPRAVE

P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU
P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU
P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU
P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU

P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU

P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU

0

1

2

3

4

5

P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU
P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU
P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU
P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU

P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU

P2_P4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za monitoring i koordinaciju RJU

0

1

2

3

4

5

II.1 Stanje u oblasti Strateški okvir RJU

WeBER indikatori korišteni za oblast Strateški okvir RJU i vrijednosti za BiH

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek funkcioniše u okviru stare Strategije za Reformu javne uprave (RJU) iz 2006. godine i Revidiranog akcionog plana (RAP 1) za novu strategiju, koja je formalno prestala važiti 2014. godine. Stoga, sav napredak u ovom području se mjeri po zadacima i mjerama navedenim u RAP 1. Iako je razvoj novih strateških dokumenata u toku, konačnu odluku je teško doseći zbog nemogućnosti postizanja političkog koncenzusa.

Od 2014. godine, napravljen je određeni napredak što se može primijetiti iz godišnjih izvještaja Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH (PARCO). PARCO nagleda provedbu reformskih mjera iz RAP 1, i bilježi napredak u provođenju reformskih ciljeva. Svi nivoi vlasti u BiH su se formalno složili nastaviti provođenje preostalih mjera iz RAP 1. PARCO je osnovan Odlukom Vijeća ministara (VM) iz oktobra 2004. godine, slijedivši preporuku Studije izvodivosti za BiH. Uspostavljanje Ureda je bio odgovor na potrebe građana za učinkovitijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, koja je sposobna nositi se s obavezama procesa evropskih integracija (EI) BiH.

Ured predvodi proces reforme javne uprave u BiH, i njegova najvažnija uloga je koordinacija reformskih aktivnosti sa Vijećem ministara BiH, entitetskim vladama i vladom Brčko Distrikta (BD), uz blisku saradnju s Delegacijom Evropske unije u BiH.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 U BiH, administrativne strukture za koordinaciju i monitoring RJU

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

U BiH, administrativne strukture za koordinaciju i monitoring RJU predstavlja PARCO, koji je

odgovaran za cjelokupnu koordinaciju. Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije je odgovoran za političku koordinaciju i cjelokupni nadzor. 9

Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH iz 2017. godine naglašava da je BiH u ranom stadiju reforme javne uprave i da se nije ostvario napredak u 2017. godini. 10

Nova Strategija RJU je zasnovana na ključnim principima javne uprave koju je razvila SIGMA na zahtjev Evropske komisije. Unutar ovog Strateškog okvira javna uprava podrazumjeva sisteme uprave definisane pravilima institucija BiH, Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko

Distrikta Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument pruža sveobuhvatni okvir i definiše ciljeve VM BiH,

entitetskih vlada i Vlade BD u području RJU.

Prioritetna područja su: jačanje kapaciteta javne uprave provođenjem principa javne uprave; uspostavljanje transparentne javne uprave koja je prilagođena korisnicima; jačanje profesionalnog i depolitiziranog sistema zapošljavanja u javnoj službi na osnovu principa meritokratije i uspostavljanje racionalnih, koherentnih, učinkovitih, efikasnih i odgovornih organizacijskih struktura javne uprave na svim nivoima. U procesu izrade Strateškog okvira za reformu javne uprave, učestvovalo je više od 200 zvaničnika institucija na svim nivoima, koji su kao članovi radnih grupa postavljeni odlukama VM BiH, entitetskih vlada i Vlade BD. Strateški okvir i Akcioni plan (AP - koji će se izraditi u narednom periodu) su usmjereni na ciljeve i mjere koje će se provesti na četiri nivoa vlasti. Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 14.6.2018.godine usvojila Strateški okvir za RJU u BiH za period 2018-2022. Isti dokument je

ranije usvojila Vlada BD, a očekuje se da će dokument uskoro usvojiti i VM BiH i Vlada RS. 11 BIH

je usvojila redovnu praksu objavljivanja godišnjih strateških izvještaja o RJU. 12

Kada je riječ o pojedinačnim strategijama koje detaljnije izlažu planove za formiranje sistema za upravljanje javnim finansijama, ne postoji strategija na državnom nivou. WeBER projekat

je analizirao samo državni nivo i dostupnu Strategiju za upravljanje javnim finansijama na

državnom nivou za period 2017-2020. 13 Cilj Strategije je unapređenje sistema upravljanja javnim finansijama kako bi se osigurala funkcionalnost, transparentnost, odgovornost i učinkovitost upravljanja javnim sredstvima i time doprinijelo unapređenju makroekonomske stabilnosti BiH. Prema preporukama Evropske komisije u Izvještaju o napretku BiH iz 2015.godine, ova Strategija, uz strategije za niže nivoe vlasti, kada se posmatraju zajedno, predstavljaju ključno područje i težište RJU u BiH te će biti integrisani u novu Strategiju za RJU u BiH. Pripreme i usvajanje sveobuhvatne Strategije za upravljanje javnim finansijama su ključne za otvaranje novih finansijskih sredstava iz Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) i ključne su za korištenje sektorskih budžetskih sredstava iz IPA fondova.

Na 87. sjednici, VM BiH je usvojilo novu Strategiju za reformu sistema upravljanja javnim finansijama za period 2017-2020. 14

9  Za više informacija: http://parco.gov.ba//wp-content/uploads/2014/02/common-platform.pdf - IV, V, VI. 10  Vidi: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-bosnia-and-herzegovina-report.pdf 11  Za više infomacija: https://bit.ly/2uR6kQS 12  Za više infomacija: http://parco.gov.ba/en/dokumenti/izvjestaji/izvjestaji-o-napretku-rju/ 13  Dostupno na: https://bit.ly/2RCnM4a 14  Za više infomacija: https://bit.ly/2qxCEpc

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 II.2 Šta prati WeBER i na koji način? Monitoring Strateškog

II.2 Šta prati WeBER i na koji način?

Monitoring Strateškog okvira reforme javne uprave se zasniva na tri SIGMA principa ove oblasti

s fokusom na postojanje učinkovitog programa za RJU, provedbe i monitoringa RJU ali i na

postojanje struktura za upravljanje i koordinaciju RJU na političkom i administrativnom nivou.

Princip 1: Vlada je razvila i provela učinkovit program reforme javne uprave koji se tiče ključnih izazova;

Princip 2: Reforma javne uprave se svrsishodno provodi; reformski ciljevi su definisani i redov- vno se vrši monitoring;

Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne strukture za koordinaciju (kako na političkom, tako i na administrativnom nivou), kojima se usmerava proces izrade i sprovođenja reforme i kojima se tim procesom upravlja.

Odabrani principi se procjenjuju isključivo na osnovu kvaliteta učešća civilnog društva i javnosti u procesu razvoja strateških dokumenata za RJU, i učešća u monitoringu i upravljačkim strukturama koji trebaju omogućiti svrsishodnu provedbu. Fokus na uključenosti i učešću nastoji razlučiti omjer konsultovanja i razmatranja potreba i stajališta relevantnih učesnika prilikom izrade i provedbe reformskog programa.

Upravo zbog toga, razvijena su dva WeBER indikatora. Prvi indikator se fokusira na postojanje i kvalitet procesa konsultacija prilikom razvijanja ključnih dokumenata za RJU. Uzorak od šest ključnih strateških dokumenata za RJU se posmatrao u svakoj zemlji Zapadnog Balkana na osnovu postojećih strateških okvira svake od zemalja. Najsveobuhvatniji dokumenti za RJU (RJU Strategija ili slično), reformski dokumenti za upravljanje javnim finansijama su odabrani kao obavezne mjerne jedinice, dok je odabir ostalih relevantnih dokumenata iz preostalih područja RJU ovisio o trenutnom programu reforme RJU. Monitoring se izvršio kombinacijom izvora podataka kako bi se osigurala pouzdanost rezultata, uključujući kvalitativnu analizu strateških dokumenata, akcione planove i zvanične podatke koji su javno dostupni ili su ih omogućile odgovorne institucije za provedbu RJU. Nadalje, analiza dokumenata je potkrijepljena

rezultatima polu-struktuiranih intervjua s predstavnicima relevantnih institucija, i fokus grupom

s predstavnicima organizacija civilnog društva koji su učestvovali u procesu konsultacija.

Za ovaj indikator, analiza za BiH je uključila:

Strategiju za RJU 2017 – 2022.

Strategiju reforme upravljanja javnim finansijama institucija BiH 2017-2020.

Monitoring učešća organizacija civilnog društva u provedbi RJU (tj. strukturama za koordinaciju

i monitoring) je u obzir uzeo samo najsveobuhvatniji strateški dokument za RJU kao dio

analize. Cilj ovakvog pristupa jeste da se utvrdi da li su postojali napori za uspostavu boljih

struktura za praćenje i koordinaciju cjelokupnog programa RJU. Za prvi indikator, izvršena je analiza i kvalitatvna procjena zvaničnih dokumenata u vezi organizacije i funkcionalnosti ovih struktura te su korišteni drugi izvori podataka kako bi se verifikovali rezultati.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 II.3 Rezultati WeBER monitoringa Princip 1: Vlada je razvila

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

II.3 Rezultati WeBER monitoringa

- BiH PAR Monitor 2017-2018 II.3 Rezultati WeBER monitoringa Princip 1: Vlada je razvila i provela

Princip 1: Vlada je razvila i provela učinkovit program reforme javne uprave koji se tiče ključnih izazova

WeBER indikator SFPAR P1 I1: Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU

Elementi indikatora

Bodovi

Sprovedene konsultacije s civilnim društvom kada je dokument razvijen

2/4

Sprovedene konsultacije s civilnim društvom u ranom stadiju razvoja dokumenta

0/4

Poziv za učešće u konsultacijama šalje se velikom broju OCD

2/4

Odgovorne institucije su proaktivne u osiguravanju uključenosti velikog broja van- jskih ključnih saradnika

1/2

Prilikom priprema za konsultacije, OCD dobijaju potpune informacije

2/4

Odgovorne institucije razmatraju komentare i prijedloge dobivene tokom procesa konsultacija

0/4

Odgovorne institucije javno pružaju odgovor o prihvatanju ili neprihvatanju komentara

0/2

Odgovorne institucije učestvuju u otvorenom dijalogu s OCD u vezi spornih pitanja

1/2

Konsultacije za razvoj strateških dokumenata za RJU su otvorene za javnost

2/4

Ukupno

10/30

Vrijednost indikatora (0-5 15 )

1

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 15

Nacrt Strategije RJU 2017-2022.

Za potrebe ovog indikatora analiziran je proces konsultacije izrade nacrta Strategije RJU 2017- 2022. budući da je Revidirani akcioni plan zvanično prestao djelovati 2014. godine i još uvijek

je u toku razvoj novih strateških dokumenata. U procesu razvoja novih strateških dokumenata

za strateški okvir RJU, posebno nove Strategije RJU 2017-2022., održane su javne konsultacije. Iako dokument još uvijek nije usvojen, javne konsultacije za nacrt nove Strategije RJU su trajale 16 dana tokom novembra 2017.godine. Poziv za komentare i prijedloge je objavljen na internet stranici PARCO BiH, zajedno s nacrtom Strategije i izjavom o svrsi Strategije koji se mogao preuzeti i bio je javno dostupan. Poziv je objavljen na internet stranici eKonsultacije Ministarstva pravde BiH kao i društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook gdje je bilo omogućeno komentarisanje, ali se nisu održali zvanični sastanci da se razmotri nacrt Strategije.

Javne konsultacije s predstavnicima OCD, poslovnih udruga i akademske zajednice su održane

u Sarajevu i Banja Luci. Pozivnice su objavljenje na internet stranici PARCO BiH, portalu

eKonsultacije i Twitter i Facebook profilima PARCO BiH te je PARCO distribuirao pozivnice putem emaila. Informacije o procesu konsultacija su pružene na vrijeme, dokument je bio dostupan javnosti i svi su pozvani da dostave komentare na portal eKonsultacije. PARCO BiH je objavio samo izvještaj o procesu konsultacija s portala eKonsultacije koji sadrži podatke o broju učesnika, broju komentara, broju prijedloga i broju prihvaćenih prijedloga, bez informacija o

15  Raspodjela bodova: 0-5 bodova = 0; 6-10 bodova = 1; 11-15 bodova = 2; 16-20 bodova =3; 21-25 bodova = 4; 26-30 bo- dova = 5

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Nalazi članica WeBER Platforme 2006.godine usvojeni su Strategija za RJU

Nalazi članica WeBER Platforme

2006.godine usvojeni su Strategija za RJU 2006- 2014. i Akcioni Plan 1 na osnovu pripremljenih sistemskih i funkcionalnih analiza javne uprave. Zajednička platforma za principe i provedbu Ak- cionog plana 1 Strategije RJU uspostavila je me- hanizam za monitoring provedbe reformi. Mem- orandum o razumijevanju o osnivanju Fonda za RJU između vlada BiH i donatora uspostavio je Fond za RJU gdje su donatori i BiH vlasti ulag- ali sredstva i odlučivali o reformama. Nakon što je istekao Akcioni plan 1 2010.godine, revidirani plan je pripremjen za 2011. godinu i nastavljena je provedba. Vremenski okvir Strategije je istekao 2014.godine, ali je provedba nastavljenja i nakon isteka roka. Na osnovu informacija PARCO BiH, 65% Revidiranog Akcionog plana je sprovedeno do 2015.godine. Kako bi razumjeli postignute rezultate, važno je imati na umu da je napredak praćen na nivou sprovedbe, a ne na nivou učinka aktivnosti. Napori da se razvije novi strateški okvir za RJU, koje predvodi PARCO, su rezultirali u pri- premi novog strateškog dokumenta koji još uvijek nije usvojen.

Transparency International BIH (TI BiH), 2017

komentarima i prijedlozima. Razlog tome može biti odluka o neuključivanju predstavnika OCD u radne grupe. Na samom početku procesa razvoja nove Strategije RJU, postojala je intencija za uključenje OCD u radne grupe, ali nakon što su podnijeli zahtjev za učešće, odlučeno je da će se dokument proizvesti bez OCD i da će se proces nastaviti bez učešća OCD u radnim grupama.

Nakon što nisu bili u mogućnosti osigurati učešće OCD u radnoj grupi za izradu Strategije, zbog političkihneslaganja,PARCOBiHjeuložionaporeda neformalno uključi zainteresovane predstavnike OCD izvan formalnog procesa konsultacije. Inicirali su nekoliko neformalnih sastanaka s predstavnicima OCD najaktivnijih organizacija u području RJU kako bi im pružili mogućnost da iznesu svoja mišljenja i komentare. Dodatno, na dodatnim konsultacijama na entitetskom nivou (u Banja Luci i Sarajevu), uslijedile su diskusije i razmjene iskustava predstavnika institucija i OCD, kao i drugih zaniteresovanih sudionika.

Poziv koji je PARCO objavio je bio upućen OCD i drugim zainteresovanim sudionicima (sindikatima, udruženjima poslodavaca, akademskoj zajednici, itd.) kako bi iskazali interes o učešću u procesu javnih konsultacija na način koji je dozvolio dovoljno vremena za odgovor svih zainteresovanih i omogućili im dovoljno vremena da se pripreme za konsultacije objavivši nacrt Strategije, podatke o trajanju procesa konsultacija i informacije o načinu predaje komentara.

Izvještaj o konsultacijama i prijedlozima iznesenim na javnim konsultacijama održanim u Banja Luci i Sarajevu je proslijeđen radnoj grupi, ali isti nije bio javno dostupan. Iako predstavnici OCD nisu bili uključeni u rad radne grupe za razvoj Strategije RJU, ostvarili su kontakt s predstavnicima PARCO BiH i imali su priliku kroz tu komunikaciju iznijeti svoje komentare i zagovarati za bolje rezultate RJU u BiH. Komentari i sugestije iznijeti tokom procesa konsultacija su razmatrale 16 odgovorne institucije za razvoj ključnih RJU strateških dokumenata, međutim, komentari i prijedlozi nisu bili javno dostupni.

Za razliku od novog nacrta Strategije RJU, nisu održane javne konsultacije za razvoj Strategije reforme upravljanja javnim finansijama institucija BiH za period 2017-2020.

16  Intervju s predstavnikom PARCO BiH, 5. juni, 2018.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Kakav je rezultat BiH u odnosu na region? Grafikon

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

Grafikon 1: Vrijednost indikatora 17 za SFPAR_P1_I1 “Saradnja prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata RJU”

Srbija

Crna Gora

Albanija

5 4 3 2 2 2 1 1 0 1 3 2
5
4
3
2
2
2
1
1
0
1
3
2

Makedonija

BiH

Kosovo

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

Princip 2: Reforma javne uprave se svrsishodno provodi; reformski ciljevi su definisani i redovno se prate

Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne strukture za koordinaciju (kako na političkom, tako i na administrativnom nivou), kojima se usmjerava proces izrade i sprovođenja reforme i kojima se tim procesom upravlja

WeBER indikator SFPAR P2_4_I2: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za praćenje i koordinaciju RJU

Elementi indikatora

Bodovi

Administrativne strukture za koordinaciju i monitoring RJU predviđaju učešće OCD

0/2

Strukture za koordinaciju RJU na političkom nivou predviđaju učešće OCD

0/2

Format učešća OCD u administrativnim strukturama za koordinaciju i moni- toring RJU

0/4

17  Bodovna skala 0-5 (0 je najniže a 5 najviša vrijednost za zemlju)

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Format učešća OCD u političkim strukturama za koordinaciju i monitoring

Format učešća OCD u političkim strukturama za koordinaciju i monitoring RJU

0/4

Učešće OCD je zasnovano na procesu javnog natjecanja

0/4

Sastanci struktura za koordinaciju i monitoring RJU se održavaju redovno uz učešće OCD

0/4

Format sastanaka dozvoljava raspravu, doprinos i komentare OCD

0/4

OCD se konsultuju u vezi određenih mjera za finansiranje RJU

0/2

Ukupno

0/26

Vrijednost indikatora (skala 0-5 18 )

0

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 18

U BiH, PARCO BiH predstavlja administrativne strukture za koordinaciju i monitoring RJU,

koja je odgovorna za sveokupnu koordinaciju. 19 Iako PARCO sarađuje s OCD, zvanično, OCD nisu uključene u koordinaciju i monitoring RJU, niti je njihovo učešće predviđeno strateškim dokumentima. Imajući u vidu da je izrada nove Strategije u procesu, još uvijek se sprovode aktivnosti na osnovu postojećih strategija i akcionih planova koji su davno prestali važiti.

VM BiH je usvojilo mehanizam o saradnji VM i nevladinog sektora u BiH, kojeg su inicirale nevladine organizacije 26. aprila 2007. godine te je prvi politički dokument u BiH koji reguliše generalne principe saradnje nevladinog sektora i državnog nivoa BiH. Mehanizam predstavlja dogovor kreiran kao “iskazivanje potrebe za izgradnju institucionalnog okvira za zajedničku saradnju nevladinih organizacija (NVO) i Vijeća ministara BiH”. VM se obavezalo da će razmotriti preporuke Strateških smjernica za razvoj nevladinog sektora u BiH, pripremiti i usvojiti Strategiju za stvaranje poticajne okoline za razvoj civilnog društva i usvojiti program za provedbu na godišnjoj osnovi. Također je predviđena uspostava “Ureda za saradnju sa civilnim društvom i Savjetnika za civilno društvo”. Za potrebe provedbe Mehanizma između VM i OCD, nije uspostavljen nijedan sveobuhvatni institucionalni mehanizam za saradnju VM i OCD.

Unutar Ministarstva pravde (MP) BiH postoji Sektor za saradnju s nevladinim organizacijama i razvoj civilnog društva čiji glavni zadatak je osiguranje uslova za usvajanje zakona i strategija koje su povoljne za razvoj civilnog društva. Sektor je uspostavljen kroz internu sistematizaciju MP BiH, i iskaz je razumijevanja i odgovornosti uposlenika ministarstva u vezi s Mehanizmom, a

ne zbog sistemskog pristupa VM BiH u provedbi Mehanizma. 20 Međutim, elementi Mehanizma

nisu provedeni te je potpisan novi Memorandum o saradnji između NVO i VM BiH 2017. godine 21 , ali još uvijek institucije nisu zakonski obavezne da uključe OCD u rad nadzornih i

drugih tijela.

PARCO BiH predviđa učešće OCD samo u procesu javnih konsultacija (razvijanje strategije i akcionog plana), tokom kojih OCD mogu iznijeti prijedloge, komentare i sugestije na konačni nacrt dokumenata.

18  Raspodjela bodova: 0-5 bodova = 0; 6-9 bodova = 1; 10-13 bodova = 2; 14-17 bodova =3; 18-21 bodova = 4; 22-26 bodova = 5.

19  Za više informacija: http://parco.gov.ba//wp-content/uploads/2014/02/common-platform.pdf - IV, V, VI.

20  Za više informacija: http://euinfo.ba/wp-content/uploads/2015/02/Analiza-postojece-prakse.pdf

21  Dostupno na: http://www.mpr.gov.ba/ministarstvo/dokumenti/default.aspx?id=6839&langTag=bs-BA

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Kakav je rezultat BiH u odnosu na region? Grafikon

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

Grafikon 2: Vrijednosti indikatora 22 za SFPAR_P2&4_I1 “Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za praćenje i koordinaciju RJU”

Srbija

Crna Gora

Albanija

5 4 3 2 1 1 1 0 0 0 0 2
5
4
3
2
1
1
1
0
0
0
0
2

Makedonija

BIH

Kosovo

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

II.4 Kratki pregled rezultata: Strateški okvir RJU

U Bosni i Hercegovini, javne konsultacije se provode tokom izrade i razvoja strateških dokumenata RJU (nova Strategija RJU 2017-2022.). 2016. godine, PARCO BiH je usvojio smjernice za javne konsultacije u vezi razvoja pomenutih dokumenata i od tada se javne konsultacije odvijaju redovno.

Poziv za javne konsultacije u vezi dokumenata za RJU je objavljen na internet stranici PARCO kao i na stranici eKonsultacije i društvenim mrežama (Facebook, Twitter) zajedno sa svim neophodnim informacijama i nacrtima dokumenata. Na samom početku procesa razvoj nove Strategije RJU, postojala je namjera za uključenje OCD u radnu grupu za izradu dokumenta, ali, nakon podnošenja zahtjeva za učešće, donesena je odluka da će se dokumenti proizvesti bez OCD i da će se proces nastaviti bez učešća OCD u radnoj grupi. Iako predstavnici OCD nisu uključeni u radne grupe za razvoj Strategije RJU, ostvarili su komunikaciju s predstavnicima PARCO BiH i imali su priliku iznijeti prijedloge i zalagati se za bolje rezultate reforme javne uprave u BiH. Kroz otvorene pozive i pojedinačne pozive, PARCO je pozvao OCD da aktivno učeštvuju u procesu dodatnih javnih konsultacija. Osim PARCO BiH, druga ministarstva, kao što je Ministarstvo finansija BiH rijetko objavljuju informacije o javnim konsultacijama na njihovim internet stranicama (Strategija reforme upravljanja javnim finansijama u institucijama BiH 2017-2020.).

22  Bodovna skala 0-5 (0 je najniže a 5 najviša vrijednost za zemlju)

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Iako PARCO BiH poziva OCD da učestvuju u razvoju strateških

Iako PARCO BiH poziva OCD da učestvuju u razvoju strateških dokumenata za RJU, naročito nove Strategije za RJU 2017-2022., bitno je naglasiti da VM BiH još uvijek nije usvojilo novu Strategiju RJU niti Akcioni plan (na sjednici 14.6.2018. godine, Vlada FBiH je usvojila Strateški okvir za RJU za period 2018-2022., isti dokument je ranije usvojila Vlada BD BiH. Očekuje se da će dokument uskoro usvojiti i VM BiH i Vlada RS 23 ). Još uvijek se provode aktivnosti iz Strategije za RJU i AP koji su davno prestali važiti, a nova Strategija se predugo čeka.

II.5 Preporuke za strateški okvir RJU

Institucije BiH imaju različite pristupe za konsultacije s OCD prilikom izrade strateških dokumenata. Sveukupno, proces bi mogao biti bolji.

1.

Institucije bi trebale organizovati konsultacije s OCD u najranijim fazama razvoja dokumenata – rane konsultacije služe za dobivanje značajnog doprinosa prije konačnih nacrta. U BiH, OCD nisu dio radne grupe za RJU i ovo bi trebao biti jedan od modaliteta njihovog ranog razvoja, kao i uvođenje konsultativnih sastanaka ili sličnih događaja.

2.

Potrebna je značajna kampanja zagovaranja i podizanja svijesti o platformi e-Konsultacije kako bi se koristila u punom kapacitetu i bila integralni dio mehanizma razvoja i usvajanja politika.

3.

Oglašavanje procesa konsultacija putem različitih sredstava informisanja, kao i proaktivno obraćanje različitim ključnim sudionicima za učešće u procesu konsultacija bi trebala biti redovna praksa unutar institucija.

4.

Usvajanje nove Strategije RJU na svim nivoima uz AP za provedbu RJU koji će osigurati kvalitet, učinkovitost, finansijsku održivost, odgovornost i koordinaciju RJU.

5.

Povećanje učinkovitosti provedbe i sveobuhvatnog praćenja i izvještavanja o RJU. Potrebno je ažurirati metodologiju godišnjeg izvještavanja o provedbi RJU kako bi bila objektivnija, pružila tačnije podatke i učinila monitoring provedenih mjera i ciljeva RJU boljim i šire dostupnim.

6.

Omogućiti finansijsku održivost i učinkovitost reformi. Fond za RJU ne može biti jedini izvor finansiranja reformi. Potrebno je izvršiti značajnije procjene troškova svake reformske mjere.

7.

Unaprijediti učinkovitost mehanizma koordinacije kako bi se omogućila bolja provedba aktivnosti i ciljeva nove Strategije RJU. Povećati institucionalne odgovornosti za provedbu RJU na svim nivoima vlasti.

8.

Institucionalna, pojedinačna i menadžerska odgovornost za svaku oblast RJU se mora jasno utvrditi. Postoji potreba za većim učešćem relevatnih sudonika u procesu, naročito OCD, kao dodatnog faktora za verifikaciju.

23  Više info: https://bit.ly/2uR6kQS

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 III. IZRADA I KOORDINACIJA POLITIKA WeBER indikatori korišteni za

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

III. IZRADA I KOORDINACIJA POLITIKA

WeBER indikatori korišteni za oblast Izrada i koordinacija politika i vrijednosti za BiH

0 PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade 1 2 3 4 5 PDC_P5_I2: Percepcija

0

PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade
PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

1

2

3

4

Javna dostupnost informacija o učinku Vlade 1 2 3 4 5 PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o

5

PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva
PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva
PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva
PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

0

o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva 0 0 1 2 3 4 PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja

0

1

2

3

4

PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade
PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

1

2

3

4

5

PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade 1 2 3 4 5 5 PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza

5

PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi - zacije, nezavisni instituti
PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi - zacije, nezavisni instituti
PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi - zacije, nezavisni instituti
PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi - zacije, nezavisni instituti

PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi- zacije, nezavisni instituti i druge OCD u izradi politika

utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organi - zacije, nezavisni instituti i druge OCD u

0

1

2

3

4

5

PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika
PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika
PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika
PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika

PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika

PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika

0

1

2

3

4

5

PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje
PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje
PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje
PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje
PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje

PDC_P12_I1: Percepcija civilnog društva o dostupnosti i pristupačnosti propisa i dokumenata koji služe za tumačenje propisa

0

1

2

3

4

5

III.1 Stanje u oblasti Izrada i koordinacija politika

Složenost državne strukture u Bosni i Hercegovini otežava postojanje samo jedne centralne vladine institucije zadužene za razvoj i koordinaciju politika, s obzirom na to da su ovlaštenja za donošenje odluka podijeljena od strane entiteta i Brčko Distrikta. To znači da svaki od navedenih nivoa administracije ima svoj zakonodavni okvir koji reguliše ovu oblast. U svrhu ovog istraživanja monitoring je rađen, za većinu indikatora, pretežno za državni nivo, što je objašnjeno u ograničenjima istraživanja. Vijeće ministara je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine te ostvaruje svoja prava i vrši dužnosti na državnom nivou, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine. Na državnom nivou, ključni pravni akti koji definišu zakonodavni okvir i upravljaju procesima donošenja odluka su Zakon o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine 24 , Poslovnik o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 25 , Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH 26 , Pravila za konsultacije

24  Zakon o Vijeću ministara BiH, Službeni glasnik BiH, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 and 24/08

25  Poslovnik o radu Vijeća ministara – juli, Službeni glasnik BiH, broj 22/03

26  Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, Službeni glasnik BiH, br. 11/05, 58/14 and

60/14

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 u izradi pravnih propisa 2 7 . Ovi propisi regulišu

u izradi pravnih propisa 27 . Ovi propisi regulišu procese donošenja odluka koji se, između ostalog, odnose na pripremu i organizaciju sjednica Vlade (VM BiH), pregled i provjeru stavki dostavljenih Vladi i zakonskog pregleda prijedloga.

Monitoring i izvještavanje u vezi sa godišnjim programima rada Vlade (GPRV) se sprovode redovno.

Sistem kreiranja politika u BiH ostaje veoma fragmentiran. Za državni nivo i entitete uspostavljeni

su posebni zakonski okviri za planiranje politika. Nije postignut napredak za jedinstveni državni pristup kada je pitanju izrada i koordinacija politika. Do sada nisu uspostavljeni jedinstveni državni zahtjevi i zajednički standardi za razvoj sektorskih strategija. Koordinacija između različitih nivoa vlasti i pregled kvalitete sadržaja politika su još uvijek nedovoljni. Stoga poboljšanje kvaliteta i obezbjeđivanje koherentnosti i finansijske pristupačnosti javnih politika širom zemlje ostaje veliki izazov. Administrativna koordinacija o pitanjima EU uspostavljena je kroz Mehanizam koordinacije u augustu 2016. godine. Još uvijek treba usvojiti državni program za usklađivanje zakonodavstva sa EU acquis-em. Pravni okvir za inkluzivne i na dokazima zasnovane politike te razvoj zakonodavstva nije u potpunosti koherentan, i zakonski zahtjevi nisu upotpunjeni detaljnim smijernicama ili kontrolom kvaliteta kako bi se osigurala efikasna implementacija. Zbog ograničenog kapaciteta, ocjene regulatornog utjecaja i javne konsultacije se ne sprovode sistemski. Ograničeni kvalitet i praksa praćenja i izvještavanja, kao

i nedostatak formalnog zahtjeva za objavljivanjem ključnih dokumenata o planovima Vlade, predstavljaju ozbiljne prepreke za praćenje rada Vlade od strane javnosti. 28

Prema SIGMA izvještaju 2017 za BiH, na državnom nivou 29 relevantni pravni okvir definiše zahtjeve za izvještavanje o implementaciji Godišnjeg plana rada Vlade, uključujući i zakonodavne planove i budžet, na godišnjem nivou. Iako Plan rada na državnom nivou uključuje indikatore učinka, ovi indikatori se ne diskutuju i ne prikazuju u godišnjem izvještaju. Umjesto toga, u izvještaju se govori o ključnim političkim i zakonodavnim aktivnostima, međunarodnim sporazumima i procesu evropskih integracija (EI), te se prikazuje napredak u pogledu budžetskih ciljeva i resursa. U izvještaju o sprovođenju Akcionog plana EU za 2016. godinu opisane su uglavnom završene aktivnosti i sprovedene akcije.

Postavljeni zakonodavni okvir ne predstavlja nikakve zahtjeve koji se odnose na pripremu

i objavljivanje Godišnjeg plana rada Vlade, Akcionog plana EU ili izvještaja o implementaciji

sektorskih strategija. Državni nivo objavljuje izvještaje o implementaciji Godišnjeg plana rada

Vlade i njegovog zakonodavnog plana.

Ostaju izazovi u smislu osiguravanja da sve odluke VM, vlada entiteta i BD budu javno dostupne. Odluke Vlade objavljuju se i u Službenim novinama (Službenom listu). Međutim, službene novine ne osiguravaju pristup svim vrstama odluka (na primjer, odluke koje po prirodi nisu normativne i/ili se odnose na određenu politiku ili program). 30 Prema istraživanju Balkanskog barometra iz 2017. godine, samo 32% bh. firmi smatra da su zakoni i propisi koji se tiču njih jasno napisani, nisu bili kontradiktorni i nisu se često mijenjali. 31

27  Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa, Službeni glasnik BiH, broj 05/17

28  Više na: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-bosnia-and-herzegov- ina-report.pdf

29  Odluka о godišnjem planiranju rada i načinu praćenja i izvještavanja o radu u institucijama BiH, usvojilo VM BiH u novembru 2014, članovi 9-11, Službeni glasnik BiH, broj 94/14

30  SIGMA Izvještaj za BiH 2017

31  Balkan Barometar, godišnje istraživanje koje sprovodi Vijeće za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC), http://www.rcc.int/seeds/results/3/balkan-business-barometer. Tačno postavljeno pitanje je glasi-

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Ministarstva na državnom nivou koriste samo osnovne alate za

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Ministarstva na državnom nivou koriste samo osnovne alate za izradu politika i analizu. “Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH” propisuju da svi zakonodavni prijedlozi moraju imati obrazloženje. Obrazloženje treba da navede razloge za uvođenje nove regulative i da obezbjedi opravdanje za odabranu opciju politike. Takođe treba dati opis mehanizama za provedbu, pojašnjenje finansijskih sredstava neophodnih za implementaciju i finansijske učinke. Obim ovog zahtjeva je veoma širok i uključuje - između ostalog - nove zakone i podzakonske akte. Međutim, ne vrši se kvalitetan pregled sadržaja Objašnjenja. Tijelo nadležno za izradu propisa mora uspostaviti kvalitet kada je u pitanju analiza politika. Izrađeni su nacrti amandmana u “Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH” koji uvode zahtjev za sprovođenje procjene regulatornog učinka (RIA) o novim prijedlozima. Međutim, procjena je da su pripreme i planiranja za primjenu novih RIA pravila neadekvatni. Na državnom nivou, propisi zahtjevaju od ministarstava da daju procjene očekivanih troškova novih prijedloga politike na državni budžet. Ministarstvo finansija i trezora BiH (MFT) provjerava procjenu troškova i zahtjeve u budžetu. Međutim, trošak novih prijedloga ne temelji se na smjernicama niti na zajedničkom pristupu svih budžetskih korisnika. 32

Iako postoje “Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH” kojim se definišu RIA zahtjevi, to se vrlo često ne primjenjuje u praksi, čineći da ukupni kvalitet usvojenih politika i regulatornih akata bude pod znakom pitanja, dok se finansijske implikacije specifičnog zakonodavstva ili nacrt politike često rade naknadno. Mnogi politički ili regulatorni (zakonodavni) prijedlozi nisu zasnovani na pouzdanom istraživanju i analizi zasnovanoj na dokazima, već su razvijeni kao uslov koji postavlja EU ili međunarodna zajednica.

Kako je navedeno u SIGMA izvještaju 2017 za BiH, javne konsultacije za izradu zakona regulirane su zakonom i propisima na državnom nivou. 33 Od svih ministarstava se zahtjeva da koriste web stranicu 34 na državnom nivou za javne konsultacije kada je u pitanju prijedlog politika (i za primarno i za sekundarno zakonodavstvo). Svaki prijedlog koji je poslat Vijeću ministara na odobrenje mora biti praćen izvještajem o procesu konsultacija sa sažetkom komentara dobijenih od zainteresovanih strana i objašnjenjem da li su ti komentari u potpunosti uzeti u razmatranje ili ne, a bez toga, prijedlog ne bi trebao biti uključen na dnevni red VM. 35 Međutim, praksa ukazuje na mane ovog sistema. Često komentari i informacije zainteresovanih strana ili zainteresovanih grupa nisu uključeni u revidirani nacrt ili prijedlog bez ikakvog obrazloženja. Štaviše, politički ili regulatorni prijedlozi se često objavljuju na e-Konsultacije platformi u završnoj fazi, kada je takav prijedlog kompletan, bez mogućnosti za zainteresovane strane ili zainteresovane grupe da ponude kvalitetan input na početku procesa izrade dokumenata.

Proces pregleda kvaliteta zakonodavnih prijedloga definisan je propisima, ali se ti propisi dosljedno ne primjenjuju u praksi. Regulatornom okviru za objavljivanje zakonodavstva nedostaje suštinske jasnosti i zahtjeva. Zakonodavstvo se objavljuje u Službenim novinama i nije dostupno javnosti bez naknade. Konsolidirane verzije zakonodavstva se ne pripremaju. Stabilnost izrade politika Vlade i dostupnost zakona i propisa, prema percepciji preduzeća, su

lo: Zakoni i propisi koji se tiču (moje) kompanije (su) jasno napisani, nisu kontradiktorni i ne mjenjaju se često?“ Procenat ispitanika koji su odgovorili sa „u potpunosti se slažem“ i „uglavnom se slažu“ je bio uključen u finalni rezultat istraživanja.

32  SIGMA Izvještaj za BiH 2017

33  Pravilnik o konsultacijama u izradi pravnih propisa u BiH; Poslovnik Vijeća ministara, član 66.; i Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, član 75.

34  https://ekonsultacije.gov.ba/

35  Ova obaveza se ne odnosi na prijedloge uključene u izuzetke navedene u član 24 „Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa“.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

na niskom nivou. 36

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 na niskom nivou. 3 6 III.2 Šta prati WeBER i

III.2 Šta prati WeBER i na koji način?

U oblasti izrade i koordinacije politika, praćenje se vrši na osnovu pet SIGMA principa:

Princip 5: Redovno praćenje učinka Vlade omogućava javni nadzor i podržava Vladu u postizan- ju njenih ciljeva

Princip 6: Odluke Vlade su pripremljene na transparentan način i zasnovane na profesionalnoj ocjeni uprave; osigurana je pravna usaglašenost odluka

Princip 10: Proces izrade politika i izrade zakona zasnovan je na dokazima, a analiza efekata propisa se dosljedno sprovodi u svim ministarstvima

Princip 11: Politike i zakonodavstvo su kreirani na inkluzivan način koji omogućava aktivno učešće društva i omogućava koordinaciju različitih perspektiva unutar Vlade

Princip 12: Zakonodavstvo je konzistentno u strukturi, stilu i jeziku; zahtjevi za izradu zakona se konzistentno primenjuju u svim ministarstvima; zakonodavstvo je učinjeno javno dostupnim

Za analizu u ovoj oblasti koristi se šest WeBER indikatora. Prvim se mjeri koliko su za javnost otvorene i dostupne informacije o učinku Vlade, kroz analizu najsveobuhvatnijih internet stranica preko kojih Vlada informiše o svojim aktivnostima i objavljuje svoje izvještaje. Pisane informacije koje objavljuje Vlada odnose se na saopštenja za javnost i objavljivanje godišnjih (ili polugodišnjih) izvještaja onlajn. Mjerenje obuhvata period od dva godišnja izvještajna ciklusa, osim saopštenja za javnost koja se ocjenjuju na period od jedne godine (zbog učestalosti njihovog objavljivanja). Drugi aspekti analize informacija o učinku Vlade uključuju njihovu razumljivost za javnost, korištenje kvantitativnih i kvalitativnih informacija, postojanje ocjene/opisa konkretnih rezultata, dostupnost podataka u otvorenom formatu i klasifikovanih podataka prema spolu, kao i dostupnost izvještaja o ključnim planskim dokumentima na nivou cijele Vlade.

Drugi indikator mjeri na koji način civilno društvo doživljava planiranje, praćenje i izvještavanje Vlade o svom radu i ciljevima koje je obećala javnosti. Da bi se istražila percepcija, sprovedeno je ispitivanje organizacija civilnog društva na ZB korištenjem onlajn platforme za anketiranje

u periodu od druge polovine aprila do početka juna 2018. godine. 37 Jedinstveni upitnik sa 33

pitanja korišten je u cijelom regionu, čime je obezbjeđen ujednačen pristup u sprovođenju istraživanja. Upitnik je razglašen na lokalnim jezicima preko postojećih mreža i platformi organizacija civilnog društva sa velikim bazama kontakt-podataka, ali i kroz centralizovane kontakt-tačke kao što su kancelarije Vlade zadužene za saradnju sa civilnim društvom. Kako

bi se osiguralo da istraživanje bude usmjereno na što je moguće više organizacija različitih

u smislu njihove vrste, geografske raspodjele i oblasti djelovanja, pa samim tim i da bi se

doprinijelo reprezentativnosti u najvećoj mjeri, učinjeni su dodatni napori u cilju povećanja ukupnog broja odgovora. Dodatno, fokus grupa sa predstavnicima OCD organizovana je u

36  SIGMA Izvještaj za BiH 2017

37  Istraživanje OCD je vođeno putem anonimnog onlajn upitnika. U BiH istraživanje je obavljeno u periodu od 23. aprila do 4. juna 2018. godine. Podaci su prikupljeni putem samoanketiranja na platformi SurveyMonkey (web SAQ).

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 cilju dopune rezultata istraživanja kvalitativnim informacijama. Treći indikator mjeri

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

cilju dopune rezultata istraživanja kvalitativnim informacijama.

Treći indikator mjeri transparentnost procesa donošenja odluka od strane Vlade, kombinujući podatke iz ispitivanja percepcije civilnog društva sa analizom relevantnih internet stranica Vlade. Pored objavljivanja informacija o odlukama Vlade, analiza internet stranica uzima u obzir i potpunost informacija, njihovu razumljivost za građane, blagovremenost i dosljednost u objavljivanju. Praćenje je sprovedeno za svaku sjednicu Vlade održanu tokom posljednja tri mjeseca 2017. godine, uz izuzetak da je aspekt blagovremenog objavljivanja informacija mjeren tokom posljednjih mjesec i po dana iste godine.

Četvrti indikator mjeri da li državne institucije pozivaju civilno društvo da pripremi činjenično utemeljene analize, kao i da li se činjenice i dokazi proizvedeni u civilnom društvu razmatraju i koriste u procesu kreiranja politika. Kao i u prethodnom slučaju, mjerenje kombinuje stručnu analizu zvaničnih podataka i dokumenata i ispitivanje percepcije civilnog društva. Analiza zvaničnih dokumenata odnosi se na učestalost referenci ka činjenično utemeljenim nalazima OCD u dokumentima javnih politika uključujući programska, planska i strateška dokumentima, ex-ante i ex-post analize i druga dokumenta, na uzorku od 3 oblasti politike. 38

Konačno, peti indikator fokusira se na kvalitet učešća javnosti u kreiranju politika kroz javne konsultacije i u potpunosti se zasniva na ispitivanju stavova OCD. Isto važi i za šesti indikator koji se fokusira na dostupnost i raspoloživost propisa i dokumenata koji služe za njihovo tumačenje, izuzev podindikatora koji se odnosi na postojanje zvanične, onlajn dostupne baze podataka zakonskih tekstova.

III.3 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 5: Redovno praćenje učinka Vlade omogućava javni nadzor i podržava Vladu u postizanju njenih ciljeva

WeBER indikator PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

Elementi indikatora

Bodovi

Vlada redovno objavljuje pisane informacije o svojim aktivnostima

4/4

Informacije koje Vlada objavljuje o svojim aktivnostima napisane su na razumljiv način

2/2

Informacije koje objavljuje Vlada su dovoljno detaljne i uključuju kvantita- tivne podatke i kvalitativne informacije i ocjene

4/4

Informacije koje objavljuje Vlada obuhvataju ocjene o postizanju konk- retnih rezultata

2/4

Informacije koje objavljuje Vlada o svojim aktivnostima i rezultatima dos- tupne su u formatu (formatima) otvorenih podataka

0/2

Informacije koje objavljuje Vlada o svojim aktivnostima i rezultatima sadrže podatke klasifikovane na osnovu pola

0/2

38  Oblasti politika u kojima značajan broj OCD aktivno radi; Za BiH su odabrane tri oblasti: oblast antikorupcije, oblast antidiskriminacije i životna sredina.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Udio izvještaja o strategijama i planovima Vlade koji su dostupni

Udio izvještaja o strategijama i planovima Vlade koji su dostupni onlajn

2/2

Ukupno bodova

14/20

Vrijednost indikatora (skala 0-5) 39

3

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 39

Vijeće ministara BiH redovno objavljuje pisane informacije o svojim aktivnostima. Sveobuhvatna i lako razumljiva saopštenja za javnost se sedmično objavljuju.

Godišnji izvještaji o učinku Vijeća ministara BiH redovno se izrađuju i objavljuju na web stranici VM. Izvještaji sadrže uvodne dijelove, napisane na lako razumljiv način, objašnjavajući ključne aktivnosti VM. Izvještaji sadrže detaljne informacije, uključujući i kvantitativne i kvalitativne podatke i procjene. Općenito, izvještaji uključuju procjenu postizanja rezultata, iako ne izvještavaju o konkretnim indikatorima učinka koji su navedeni u Godišnjem planu rada Vlade. Međutim, Vijeće ministara BiH ne objavljuje informacije vezane za njihov rad u otvorenim formatima (open data), a ni u jednom od analiziranih izvještaja nisu predstavljeni podaci kvalifikovani na osnovu spola.

Udio izvještaja o centralnim planskim dokumentima za posljednji izvještajni period (2016) koji su dostupni onlajn je 80%. Izvještaj o godišnjem planu rada vlade za 2016. godinu objavljen je onlajn. Također, dostupan je izvještaj o implementaciji budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, kao i izvještaj o implementaciji mjera strukturnih reformi za 2016. godinu - PER (Program ekonomskih reformi) 2016-2018, koji se daje kao aneks u dokumentu PER BiH 2017-2019.

Izvještaj koji prati napredak u društveno-ekonomskom razvoju zemlje, u skladu sa strateškim ciljevima dokumenta “Strateški okvir za BiH”, nije dostupan za 2016. godinu (iako su dostupni izvještaji za prethodne godine).

WeBER indikator PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o naporima Vlade u postizanju planiranih ciljeva

Elementi indikatora

Bodovi

OCD smatraju da su zvanični planski dokumenti Vlade relevantni za stvar- na dešavanja u pojedinim oblastima politika

0/2

OCD smatraju da Vlada redovno izvještava javnosti o napretku u odnosu na postavljene ciljeve

0/4

OCD smatraju da zvanične strategije određuju pravce djelovanja Vlade ili ministarstava u pojedinim oblastima politika

0/2

OCD smatraju da ministarstva redovno objavljuju izvještaje o praćenju svojih sektorskih strategija

0/4

OCD smatraju da su prioriteti pristupanja EU adekvatno integrisani u planske dokumente Vlade

0/2

39  Raspodjela bodova: 0-4 bodova = 0; 5-8 bodova = 1; 9-11 bodova = 2; 12-14 bodova = 3; 15-17 bodova = 4; 18-20 bodova = 5.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 OCD smatraju da izvještaji Vlade uključuju adekvatne informacije o

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

OCD smatraju da izvještaji Vlade uključuju adekvatne informacije o napr- etku u skladu sa postavljenim prioritetima za pristupanje EU

0/2

Ukupno bodova

0/16

Vrijednost indikatora (skala 0-5) 40

0

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 40

Rezultati istraživanja pokazuju da se samo 9% anketiranih OCD slaže da postoji neposredna veza između planskog plana Vlade i aktuelnog razvoja u određenim oblastima politike. Treba napomenuti da je više od 50% odgovorilo sa „ne slažem se“ (36%) i „uopšte se ne slažem“ (15%). Kada je riječ o izvještavanju Vlade o radu, samo 13% anketiranih OCD-a “se slaže” (12%) ili “u potpunosti se slaže” (1%) da Vlada redovno izvještava javnosti o napretku u postizanju ciljeva postavljenih u planu rada.

Samo 16% se “slaže” (15%) ili “u potpunosti se slaže” (1%) da zvanične strategije određuju djelovanje Vlada ili ministarstava u određenim oblastima, ali više od 30% OCD-a je ostalo neutralno (32%), tj. nit se slaže, niti ne slaže. Također, 10% ispitanika se slaže da ministarstva redovno objavljuju izvještaje o praćenju svojih sektorskih strategija, dok je 34% odgovorilo sa „ne slažem se“ ili „uopšte se ne slažem“.

Na kraju, kada su u pitanju prioriteti za pristupanje EU, samo 12% anketiranih OCD se “slažu” (10%) ili “u potpunosti se slažu” (2%) da su prioriteti EU adekvatno integrirani u planove Vlade. Štaviše, isti broj ispitanika smatra da izvještaji Vlade sadrže adekvatne ispravke o napretku u odnosu na prioritete pristupanja EU.

40  Raspodjela bodova: 0-3 bodova = 0; 4-5 bodova = 1; 6-7 bodova = 2; 8-10 bodova = 3; 11-13 bodova = 4; 14-16 bodova = 5.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 GRAFIKON 1: PERCEPCIJA CIVILNOG DRUŠTVA O PLANIRANJU I IZVJEŠTAVANJU VLADE

GRAFIKON 1: PERCEPCIJA CIVILNOG DRUŠTVA O PLANIRANJU I IZVJEŠTAVANJU VLADE I MINISTARSTAVA (%)

Postoji direktna veza između plana rada vlade i stvarnih dešavanja u određenim oblastima javnih politika

Vlada redovno izvještava javnost o napretku u postizanju ciljeva postavljenih u svom planu rada

Zvanične strategije određuju aktivnosti vlade ili ministarstava u određenim oblastima

Ministarstva redovno objavljuju izvještaje o praćenju sprovođenja sektorskih strategija.

U oblasti javne politike kojom se bavi moja

organizacija, prioriteti procesa pristupanja EU su integrisani u vladine planove na odgovarajući način

U oblasti javne politike kojom se bavi moja

organizacija, vladini izvještaji sadrže odgovarajuće informacije o napretku u postizanju postavljenih prioriteta u procesu pristupanja EU.

15%

36%

25%

9%

0%

15%

12%

43%

21%

12%

1%

10%

13%

29%

32%

15%

1%

10%

14%

31%

34%

10%

0%

11%

15%

37%

25%

10%

2%

11%

13%

40%

26%

10%

2%

9%

Uopšte se ne slažem10% 2% 11% 13% 40% 26% 10% 2% 9% Slažem se Ne slažem se U potpunosti

Slažem se13% 40% 26% 10% 2% 9% Uopšte se ne slažem Ne slažem se U potpunosti se

Ne slažem se26% 10% 2% 9% Uopšte se ne slažem Slažem se U potpunosti se slažem Niti se

U potpunosti se slažem40% 26% 10% 2% 9% Uopšte se ne slažem Slažem se Ne slažem se Niti se

Niti se slažem, nit se ne slažem13% 40% 26% 10% 2% 9% Uopšte se ne slažem Slažem se Ne slažem se U

Ne znam10% 2% 9% Uopšte se ne slažem Slažem se Ne slažem se U potpunosti se slažem

Napomena: Rezultati su zaokruženi na najbliži cijeli broj. Usljed zaokruživanja, procenti možda ne izgledaju uvijek kao da čine zbir od 100%. N=98

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Kakav je rezultat BiH u odnosu na region? Vrijednosti

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

Vrijednosti indikatora 41 za PDC_P5_I1 „Javna dostupnost informacija o učinku Vlade“

Srbija

Crna Gora

Albanija

5 4 3 2 3 1 0 0 0 1 0 3
5
4
3
2
3
1
0
0 0
1
0
3

Makedonija

BiH

Kosovo

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

Vrijednosti indikatora 42 za PDC_P5_I2 „Percepcija civilnog društva o naporima Vlade u postizanju planiranih ciljeva“

1

0

0

0

0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0

0

0

Albanija

BiH

Kosovo

Makedonija

Crna Gora

Srbija

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

41  Bodovna skala 0-5 (0 je najniže a 5 najviša vrijednost za zemlju) 42  Bodovna skala 0-5 (0 je najniže a 5 najviša vrijednost za zemlju)

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Princip 6: Odluke Vlade su pripremljene na transparentan način i zasnovane na profesionalnoj ocjeni uprave; osigurana je pravna usaglašenost odluka

WeBER indikator PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

Elementi indikatora

Bodovi

OCD smatraju da je donošenje odluka Vlade generalno transparentno

0/2

OCD smatraju da su izuzeci od pravila objavljivanja odluka Vlade odgovarajući

0/2

Vlada javno objavljuje dokumente sa svojih sjednica

2/4

Vlada svoje odluke komunicira na način koji je prilagođen građanima

4/4

Vlada na vrijeme objavljuje usvojene dokumente

0/4

Ukupno bodova

6/16

Vrijednost indikatora (skala 0-5) 43

2

6/16 Vrijednost indikatora (skala 0-5) 4 3 2 Nalazi članica WeBER Platforme Institucije na svim

Nalazi članica WeBER Platforme

Institucije na svim nivoima vlasti i dalje obrađuju veliki broj zahtjeva za pristup informacijama, a kod većine nisu zabilježene značajne aktiv- nosti na implementaciji standarda proaktivne transparentnosti. Nepravilnosti u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama su već godinama iste i svode se na nepoštivan-

je zakonskih rokova, nesprovođenje testa jav-

nog interesa, odnosno automatsku primjenu zakonom predviđenih izuzetaka kod pristupa informacijama. U referentnom periodu zabil- ježene su zakonodavne aktivnosti na državnom nivou, ali prijedlozi izmjena i dopuna Zako- na o slobodi pristupa informacijama i dalje

nisu usvojeni. Proces konsultacija pokazao je da Ministarstvo pravde BiH kao ovlašteni predlagač nije imalo jasnu ideju na koji način izmijeniti

i unaprijediti zakonski okvir, a da se uvaže međunarodni standardi i preporuke.

Transparency International BiH (TI BIH), 2018

Percepcija civilnog društva u BiH o transparentnosti donošenja odluka od strane Vlade je na niskom nivou. Samo 14% ispitanika smatra da je donošenje odluka Vlade/Vijeća ministara transparentno, a 10% se slaže da su izuzeci od obaveza objavljivanja odluka Vlade/odluka Vijeća ministara odgovarajući (9% odgovorilo sa „slažem se“ i 1% sa „u potpunosti se slažem“). 43

GRAFIKON 2: PERCEPCIJA OCD O TRANSPARENTNOSTI PROCESA DONOŠENJA ODLUKA VLADE/VM (%)

Generalno, proces donošenja odluka Vlade/Vijeća ministara BiH je transparentan

Izuzeci od obaveza objavljivanja odluka Vlade/odluka Vijeća ministara su odgovarajući

Ne znamodluka Vlade/odluka Vijeća ministara su odgovarajući Slažem se Ne slažem se 7% 1% 13% 31% 37%

Slažem seVlade/odluka Vijeća ministara su odgovarajući Ne znam Ne slažem se 7% 1% 13% 31% 37% 13%

Ne slažem seVijeća ministara su odgovarajući Ne znam Slažem se 7% 1% 13% 31% 37% 13% 20% 1%

7% 1% 13% 31% 37% 13% 20% 1% 9% 37% 25% 9%
7%
1%
13%
31%
37%
13%
20%
1%
9%
37%
25%
9%

U potpunosti se slažemslažem se 7% 1% 13% 31% 37% 13% 20% 1% 9% 37% 25% 9% Niti se

Niti se slažem, nit se ne slažemse Ne slažem se 7% 1% 13% 31% 37% 13% 20% 1% 9% 37% 25% 9%

Uopšte se ne slažemse 7% 1% 13% 31% 37% 13% 20% 1% 9% 37% 25% 9% U potpunosti se

Napomena: Rezultati su zaokruženi na najbliži cijeli broj. Usljed zaokruživanja,

procenti možda ne izgledaju uvijek kao da čine zbir od 100%. N=104

43  Raspodjela bodova: 0-2 bodova = 0; 3-5 bodova = 1; 6-8 bodova = 2; 9-11 bodova = 3; 12-14 bodova = 4; 15-16 bodova = 5.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Odluke donijete na sjednicama Vijeća ministara BiH objavljuju se

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Odluke donijete na sjednicama Vijeća ministara BiH objavljuju se na web stranicama Vlade i putem konferencija za štampu. Zapisnici sa sjednica VM se distribuiraju svim učesnicima sjednica i moraju biti formalno odobreni na narednoj sjednici VM. Dnevni redovi sjednica VM su dostupni onlajn, jer se objavljuju prije sjednica. Sažetak odluka u vidu zaključaka nakon svake sjednice VM-a objavljuje se onlajn.

Vijeće ministara BiH javno obavljuje neke od svojih dokumenata koji su bili predmet WeBER

istraživanja. Odluke, izjave, propisi i strategije objavljuju se u Službenom listu i na web stranici VM BiH. Ali svi ostali dokumenti koji su izrađeni i usvojeni (usvojene informacije, predloženi

se ne objavljuju na web stranici VM BiH. Međutim, iz četiri grupe

dokumenata i materijala koji su analizirani, postoji regularnost u objavljivanju dnevnog reda sjednica prije održavanja istih, kao i zaključaka nakon održane sjednice. Također, nakon svake sjednice odluke se iskomuniciraju putem saopštenja za javnost na web stranici VM, koji su pojednostavljeni i napisani na jeziku koji je razumljiv građanima (citizen-friendly), u vidu članaka koji objašnjavaju odluke VM. Birokratska terminologija je i dalje prisutna, ali zavisi od predmeta koji je dio dnevnoj reda npr. postoji birokratska terminologija u nazivima dokumenata, ugovora, tijela itd. Osim toga, sva saopštenja za javnost su lako dostupna – ne

više od tri klika od početne strane.

zakoni, programi, izvještaji

)

TABELA 1: DOSTUPNOST MATERIJALA SA SJEDNICA VLADE U PERIODU OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 2017. GODINE

   

Dnevni

   

Štampa

Sjednica

 

Datum

red

Zapisnik

Dokumenti

117

10.

oktobar 2017.

X

118

19.

oktobar 2017.

X

119

31.

oktobar 2017.

X

120

6.

novembar 2017

X

121-122

22.

novembar 2017

X

121-122

24.

novembar 2017.

X

123

4.

decembar 2017.

X

124

12.

decembar 2017.

X

125

22.

decembar 2017.

X

126-127

28.

decembar 2017.

X

 

Izvor: https://bit.ly/2NGVsiV

 

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Kakav je rezultat BiH u odnosu na region? Vrijednosti indikatora

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

Vrijednosti indikatora 44 za PDC_P6_I1: „Transparentnost donošenja odluka Vlade/VM“

Srbija

Crna Gora

Albanija

5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1 1,5 2 1 1 0,5 0 2
5
4,5
4
3,5
3
2,5
2
1
1,5
2
1
1
0,5
0
2
3
2

Makedonija

BIH

Kosovo

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

Princip 10: Proces izrade politika i izrade zakona zasnovan je na dokazima, a analiza efekata propisa se dosljedno sprovodi u svim ministarstvima

WeBER indikator PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organizacije, nezavisni instituti i druge OCD u izradi politika

Elementi indikatora

Bodovi

Učestalost referenci u usvojenim dokumentima javnih politika Vlade ka činjenično utemeljenim nalazima OCD

2/4

Učestalost referenci u ex-ante procjenama uticaja i drugim analitičkim doku- mentima ka činjenično utemeljenim nalazima OCD

0/4

Udio činjenično utemeljenih nalaza OCD, kao što su think tank organizacije, nezavisni instituti, lokalne organizacije, u ex-post analizama

0/2

Nadležna ministarstva ili druge institucije Vlade pozivaju ili naručuju ra- zličitim OCD (kao što su think tank organizacije, nezavisni instituti, lokalne organizacije) da pripreme studije ili analize efekata za pojedine probleme ili prijedloge javnih politika (percepcija OCD)

0/2

44  Skala 0-5 (gdje je 0 najniža, a 5 najviša vrijednost za zemlju)

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Predstavnici nadležnih ministarstava učestvuju u dijalogu o politikama (diskusije,

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Predstavnici nadležnih ministarstava učestvuju u dijalogu o politikama (diskusije, okrugli stolovi, sastanci iza zatvorenih vrata itd.) koji se odnose na konkretne proizvode istraživanja (percepcija OCD)

1/2

Predstavnici različitih OCD, kao što su think tank organizacije, nezavisni in- stituti, lokalne organizacije pozivaju se da učestvuju u radnim grupama za izradu politika ili zakonodavnih prijedloga kada imaju određene prijedloge i preporuke zasnovane na dokazima (percepcija OCD)

0/4

Nadležna ministarstva generalno pružaju povratne informacije o prihvatan- ju ili odbijanju činjenično utemeljenih prijedloga i preporuka različitih OCD (kao što su think tank organizacije, nezavisni instituti, lokalne organizacije) koji su prihvaćeni ili odbijeni, sa obrazloženjem za takvo postupanje (per- cepcija OCD)

0/2

Ministarstva prihvataju prijedloge OCD u radu radnih grupa za izradu poli- tika i propisa (percepcija OCD)

0/4

Ukupno bodova

3/24

Vrijednost indikatora (skala 0-5) 6

0

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 45

Nalazi zasnovani na dokazima koje proizvode OCD povremeno se pominju u strateškim i političkim dokumentima tri oblasti politike u kojima aktivno radi najveći broj OCD-a identifikovanih u BiH: antikorupcija, antidiskriminacija i zaštita životne sredine. Od 9 pregledanih strategija samo 3 se referenciraju na zaključke OCD-a. Međutim, kada su u pitanju politike, ex-ante i ex post analize i procjene pronađena je samo jedna referenca na zaključke OCD koji su zasnovani na dokazima (Objašnjenje - Zakon o javnim nabavkama BiH).

Da ih državne institucije pozivaju da pripremaju ili dostave dokumente o politici, studije ili procjene uticaja, prilikom rješavanja problema politike ili izrade prijedloga politike potvrđuje 30% anketiranih OCD u BiH. Više od 50% OCD-a slaže se da predstavnici relevantnih državnih institucija učestvuju u događajima koje organizuju organizacije civilnog društva za promociju dokumenata (52%). Međutim, sa druge strane, samo 30% OCD-a se često ili uvijek pozivaju od nadležnih ministarstava da učestvuju u radnim grupama/radnim zadacima za izradu politika ili zakonodavnih prijedloga. Nešto više od 20% anketiranih OCD potvrđuje da relevantna ministarstva daju povratne informacije o razlozima prihvatanja/odbijanja inputa zasnovanih na dokazima koji dolaze od strane OCD tokom rada radnih grupa. Na kraju, samo 24% smatra da nadležna ministarstva razmatraju prijedloge politike od strane OCD.

45  Raspodjela bodova: 0-5 bodova = 0; 6-8 bodova = 1; 9-12 bodova = 2; 13-16 bodova = 3; 17-19 bodova = 4; 20-24 bodova = 5.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 GRAFIKON 3: KORIŠTENJE DOKAZA KOJE SU STVORILI THINK TANKS, NEZAVISNI

GRAFIKON 3: KORIŠTENJE DOKAZA KOJE SU STVORILI THINK TANKS, NEZAVISNI INSTITUTI I DRUGE OCD U IZRADI POLITIKA (%)

6,0%

 

18%

24%

 

31%

 

21%

 

0%

11,9%

 

42%

16%

 

24%

 
6%

6%

0%

         

1%

14,9%

 

37%

24%

 

19%

3%

9,0%

 

39%

 

22%

19%

   

5%

6%

 
  Često Uvijek Ne znam

Često

Uvijek

Uvijek

  Često Uvijek Ne znam

Ne znam

Predstavnici nadležnih ministarstava i drugih institucija prihvataju pozive moje organizacije za učešće na događajima (okrugli stolovi, diskusije i sl.) na kojima predstavljamo svoje izvještaje, studije, prijedloge javnih politika i sl.

Nadležna ministarstva (koji predsjedavaju radnim grupama ili koji učestvuju u njima) pozivaju moju organizaciju da učestvuje u radnim grupama za izradu zakonodavnih nacrta ili prijedloga javnih politika, kada imamo posebne prijedloge zasnovane na dokazima

Nadležna ministarstva pružaju povratne informacije kojima objašnjavaju razloge za prihvatanje ili odbijanje prijedloga zasnovanih na dokazima i preporukama moje organizacije tokom učešća u radnim grupama

Nadležna ministarstva uglavnom razmatraju prijedloge javnih politika koje moja organizacija proizvede

prijedloge javnih politika koje moja organizacija proizvede Nikad Rijetko Povremeno (otprilike u polovini slučajeva)

Nikad

prijedloge javnih politika koje moja organizacija proizvede Nikad Rijetko Povremeno (otprilike u polovini slučajeva)

Rijetko

prijedloge javnih politika koje moja organizacija proizvede Nikad Rijetko Povremeno (otprilike u polovini slučajeva)

Povremeno (otprilike u polovini slučajeva)

Napomena: Rezultati su zaokruženi na najbliži cijeli broj. Usljed zaokruživanja, procenti možda ne izgledaju uvijek kao da čine zbir od 100%. N=67

TABELA 2: UČESTALOST REFERENCI NA NALAZE ZASNOVANIH NA DOKAZIMA DATIM OD STRANE OCD U USVOJENIM DOKUMENTIMA POLITIKE VLADE I EX ANTE ANALIZAMA EFEKATA PROPISA - PREGLED

OBLAST

DOKUMENT

#

ANTIKORUPCIJA

1. Antikorupcijska strategija BiH 2015 - 2019

1

referenca

 

2. Okvirna strategija za implementaciju Istanbulske

3

reference

Konvencije u BiH za period 2015-2018.

3.

Strategija djelovanja institucije Ombudsmena za

 

ljudska prava Bosne i Hercegovine za period 2016.-

Bez referenci

 

2021.

ANTIDISKRIMINACIJA

4.

Akcioni plan suprotstavljanja trgovini ljudima u Bos-

Bez referenci

ni i Hercegovini 2016. - 2019. godine

 

5.

Akcioni plan BiH za rjesavanje problema Roma u

 

oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja I zdravstvene zaštite 2017.-2020. godine.

Bez referenci

6.

Strategija u oblasti migracija i azila 2016-2020.

Bez referenci

godine

 

7.

Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznoliko-

4

reference

ZAŠTITA ŽIVOTNE

SREDINE

sti Bosne i Hercegovine 2015–2020

8.

Strategija aproksimacije propisa pravnoj

 
 

Stečevini EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine Bosne i Hercegovine (EAS –BIH)

Bez referenci

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 Kakav je rezultat BiH u odnosu na region? Vrijednosti

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

Kakav je rezultat BiH u odnosu na region?

Vrijednosti indikatora 46 za PDC_P10_I1 „Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organizacije, nezavisni instituti i druge OCD u izradi politika

Srbija

Crna Gora

Albanija

5 4 3 2 1 1 1 0 0 0 0 3 Makedonija
5
4
3
2
1
1
1
0
0
0
0
3
Makedonija

BIH

Kosovo

Regionalni PAR Monitor izvještaj, sa rezultatima za sve zemlje ZB, dostupan je na:

www.par-monitor.org

za sve zemlje ZB, dostupan je na: www.par-monitor.org Princip 11: Politike i zakonodavstvo su kreirani na

Princip 11: Politike i zakonodavstvo su kreirani na inkluzivan način koji omogućava aktivno učešće društva

WeBER indikator PDC_P11_I1: Percepcija civilnog društva o inkluzivnosti i otvorenosti kreiranja politika

 

Elementi indikatora

Bodovi

OCD smatraju da formalne procedure konsultacija stvaraju preduslove za djelotvorno uključivanje javnosti u proces kreiranja politika

0/4

OCD smatraju da se formalne procedure konsultacija konzistentno primjenjuju

0/4

OCD smatraju da su konsultovane u ranim fazama procesa kreiranja politika

0/4

OCD smatraju da su učesnicima konsultacija date pravovremene informacije o sadrža-

0/2

ju

zakonodavnih prijedloga i drugih dokumenata javnih politika

OCD smatraju da su učesnicima konsultacija date odgovarajuće informacije o sadržaju zakonodavnih prijedloga i drugih dokumenata javnih politika

0/2

OCD smatraju da se procedure i mehanizmi javnih konsultacija konzistentno sprovode

0/2

u

procesima konsultacija

OCD smatraju da nadležna ministarstva preduzimaju mjere kako bi se osiguralo da su različiti interesi predstavljeni u procesima konsultacija (grupe za rodnu ravnopravnost, grupe za prava manjina, sindikati, udruženja poslodavaca, itd.)

0/2

46  Skala 0-5 (gdje je 0 najniža, a 5 najviša vrijednost za zemlju)

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 OCD smatraju da nadležna ministarstva pružaju pisane povratne informacije o

OCD smatraju da nadležna ministarstva pružaju pisane povratne informacije o dopri- nosima i komentarima učesnika konsultacija

0/4

OCD smatraju da ministarstva prihvataju doprinose i komentare učesnika konsultacija

0/4

OCD smatraju da nadležna ministarstva organizuju konstruktivne diskusije o tome kako su stavovi učesnika konsultacija oblikovali i uticali na politiku i konačnu odluku Vlade

0/2

Ukupno bodova

0/30

Vrijednost indikatora (skala 0-5) 47

0

Napomena: Ljestvica podjele bodova je 0-2; vrijednost svakog elementa je 1 ili 2, a ukupan rezultat se računa množenjem dodjeljenih bodova s vrijednošću svakog elementa 47

Rezultati istraživanja ukazuju na to da OCD u BiH imaju negativnu percepciju u pogledu kvaliteta procesa kreiranja politika i odluka. Samo 28% anketiranih OCD su odgovorile „slažem se“ ili „u potpunosti se slažem“ da formalni postupci za sprovođenje konsultacija i javnih rasprava pružaju uslove za djelotvorno učešće javnosti u procesu kreiranja javnih politika, a još manje (15%) od njih misle da nadležna ministarstva dosljedno primjenjuju formalne postupke za konsultacije i javne rasprave u praksi, kada razvijaju javne politike iz svog djelokruga. Štaviše, samo 10% navodi da ih nadležna ministarstva “često” ili “uvijek” konsultuju u ranoj fazi procesa kreiranja javnih politika ili zakonodavstva. Treba napomenuti da je više od 60% OCD odgovorilo “rijetko” (54%) i “nikad” (15%).

Manje od 20% navodi da državne institucije pružaju blagovremene informacije o sadržaju zakonodavnih prijedloga i prijedloga javnih politika, dok 18% navodi da pružaju adekvatne informacije. Malo više od 10% ispitanika smatra da se Zakonom propisani postupci i mehanizmi za javne konsultacije i rasprave dosljedno primijenjuju u praksi. Ipak, samo 16% anketiranih OCD-a izvještava da nadležna ministarstva obezbjeđuju zastupljenost različitih interesnih grupa u procesima javnih konsultacija i rasprava (npr. žene, manjine, sindikati, udruženja poslodavaca i sl). Štaviše, manje od 10% organizacija civilnog društva smatra da relevantna ministarstva često ili uvijek pružaju povratne informacije učesnicima u javnim konsultacijama i raspravama o tome da li su njihovi doprinosi prihvaćeni ili odbijeni, dok samo 9% navodi da prihvataju povratne informacije koje dolaze iz njihove organizacije. Malo više od 5% anketiranih OCD navode da relevantna ministarstva često sprovode dodatne konsultacije sa organizacijama civilnog društva izvan formalnog okvira javnih konsultacija i rasprava (6%).

47  Raspodjela bodova: 0-5 bodova = 0; 6-8 bodova = 1; 9-12 bodova = 2; 13-16 bodova = 3; 17-19 bodova = 4; 20-24 bodova = 5.

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018 GRAFIKON 4: PERCEPCIJA CIVILNOG DRUŠTVA O SPROVOĐENJU KONSULTACIJA U

WeBER - BiH PAR Monitor 2017-2018

GRAFIKON 4: PERCEPCIJA CIVILNOG DRUŠTVA O SPROVOĐENJU KONSULTACIJA U PROCESU KREI- RANJA POLITIKA (%)

Formalni postupci za sprovođenje konsultacija i javnih rasprava pružaju uslove za djelotvorno učešće javnosti u procesu kreiranja javnih politika.

Nadležna ministarstva dosljedno primjenjuju formalne postupke za konsultacije i javne rasprave u praksi, kada razvijaju javne politike iz svog djelokruga.

U procesima javnih konsultacija, nadležna

ministarstva

pružaju blagovremene informacije o

sadržaju zakonodavnih prijedloga i prijedloga javnih politika.

U procesima javnih konsultacija, nadležna ministarstva pružaju adekvatne informacije o sadržaju zakonodavnih prijedloga i prijedloga javnih politika.

Uopšte se ne slažemzakonodavnih prijedloga i prijedloga javnih politika. Niti se slažem niti se ne slažem U potpunosti se

Niti se slažem niti se ne slažemi prijedloga javnih politika. Uopšte se ne slažem U potpunosti se slažem 10% 31% 24% 25%

U potpunosti se slažemUopšte se ne slažem Niti se slažem niti se ne slažem 10% 31% 24% 25% 3%

10%

31%

24%

25%

3%

7%

16%

36%

23%

15% 0%

 

11%

11%

32%

 

33%

 

17%

 

6%

1%

11%