Slavenska mitologija

1. kolokvij: 15.4. Hod kroz godinu: Uvod i Kozmički sukob

Komparativna mitologija

2

I. UVOD
-marijanska pjesma:opis apokrifne scene na povratku iz Egipta-nije ju brodar htio prevesti preko mora, ona prividno zapalila kuću i moli ju za pomoć -Marijina značajka, osim što je djevičanska bogorodica, i njena spremnost za pomoć, zagovornica u opasnostima, tješiteljica u nesreći i tuzi -zagorska (pučka) inačica iz Petrovskog kraja kraj Krapine: Marija je škrta i ne želi pomoći →objašnjenje: s likom Marije se nerijetko prepliće osoba iz slavenskog poganstva→ima slično ime, djevičanska kćer visokih nebeskih božanstava, osvetoljubiva i opasna→preplitanje kršćanskih i poganskih značajki -praznovjerje: oprečno punovjerju, : onaj koji govori o tome ne može prihvatiti kao ispravno : ona vjerovanja koja se ne uklapaju u naš sustav vjerovanja, ali to ne znači da ona ne mogu biti uklopljena u drugi sustav vjerovanja : taj pojam je posve subjektivan, ovisan o vjerskom uvjerenju onoga koji donosi sud o nekom vjerovanju, tko odlučuje je li riječ o 'pravoj vjeri' ili o 'pukom praznovjerju' : pojavna kategorija koju spoznajemo samo vjerskom spoznajom -tzv. sikveruš-mise (Slavonija početkom 20.st.): s nakanom da se Bog osveti njihovom neprijatelju -pretkršćanski: taj pojam je kronološki -Salus (Šaluš): Hrvatsko primorje, blagdan, 28.3., rimska božica -skrivanje za pogačom: bosanski Hrvati, Srbi, Bugari, Makedonci, Slovačka, Ukrajina, Z i I Slaveni -Saxo Grammaticus (12./13.st.), Gesta danorum: opisao je slavenski hram boga Svantevita na otoku Rujani i obrede:posebna svečanost na kraju djelatnog razdoblja (žetvena zahvalna svečanost?) i tom prigodom donijeli veliki medenjak. Svećenik pitao puk da li ga vide, on zaželi da ga iduće godine ne vide, tj. u smislu da iduće godine bude povećana žetva; rujanski bog imao 300 konja i toliko jahača -to je slično spartanskom obredu u svetog gradu Amikli-posvećen četverorukom i četverouhom Apolonu. U Sparti su kraljevi prisvojili pravo gatanja, pa im u svečanosti što su ih vodili svećenici nije bilo mjesta; imali isto 300 posvećenih jahača -Rim: predaja-Romulova osobna garda imala 300 konjanika, 'celera' 1. Antropologija obreda -MITOLOGIJA ili bajoslovlje: mythos =„riječ, govor, slovo, besjeda, pripovijedanje, pripovijest"; od IE méudh-, *múdh- u značenju „čeznuti, težiti za čime, biti usmjeren na nešto“; ova riječ se odnosi na nešto što nije konkretno, što nemamo u rukama, za čime se teži; u grčkoj se odnosi na priču o junačkim djelima bogova, o onom što običan smrtnik ne može izvesti

2

dogodit će se nakon njegova isteka (u „punini 3 . onoga što se može razumski objasniti i shvatiti -"Mitologija" je "govor o govoru". jednako tako slabo poznatom pojavom : jedan od osnivača suvremene hermeneutike je Matija Vlačić Ilirik -mit: logička i čvrsto strukturiran. pripovijedanje. „u ono doba”. na konkretan i ostvariv pojam se odnosi. iščitavali budućnost -lat. usustavljena predaja kojom se objašnjava ustrojstvo svijeta i čovjekov položaj i uloga u njemu : pripovijedanje o bogovima u njihovim zgodama : mit pripovijeda o događajima koji su se dogodili izvan našega svakodnevnog svijeta.) nekom drugom. nekom bogu posvećen“. cultus "uzgajati" : kršćanska terminologija: kult "gojiti vjeru u Boga.Komparativna mitologija 3 : logos =„riječ. brati". koje su pisci upotrebljavali u svojim djelima. ono što nije sveto -Slaveni. IE korijen riječi od *leg. bacali na zemlju i iz njihova slučajnog rasporeda. logičnoga. besjeda. ne o samim mitovima. već i o pjesničkim motivima koji su proizašli iz mitskih kazivanja. lego izvedena imenica legenda ( "to što se treba čitati")-na zemljovidu →"knjiga" →"knjiga svetačkih životopisa"-to je bilo u srednjem vijeku (Ivan Belostenec u Gazofilacijumu je tako s latinskog preveo) →predaja o životu neke osobe ili o nekom događaju.sakralno: iz lat."skupljati. pripovijest". teksta i sl. častiti Boga" : poprima i šire značenje-kult ličnosti. obuhvaća područje racionalnoga. Germani i dr. ti su najvažniji). 'napisani' znaci bili su u Indoeuropljana urezani u drvene (bukove) štapiće. priča o neobičnu događaju (Vladimir Anić u Rječniku hrvatskoga jezika) -kult: lat. kontinentalni barbarski narodi: izvodili obrede u ograđenim prostorima i svetim gajevima -hermeneutika: metoda za razumijevanje i objašnjavanje neke nedovoljno poznate ili razumljive pojave (obreda. skupljajući štapić po štapić. Kelti. događaju se mimo njega. Bajoslovlje je slovo o basnama. koje su vrači. Ona je bila disciplina gramatike. srodno tome saepio "ograditi" sakralno bi bilo izvorno smješteno u sveti. sacer = „svet. profanus: pro. zbirati. slovo. ili "riječ o riječi". žreci. govor. razumski govor o pripovijedanju o bogovima -1. -Mitologija je u Heladi bila disciplina .„ispred” + fanum „hram“.profano: iz lat. : profano je ono što je ispred hrama. ograđeni prostor . izvan našega vremena: dogodili su se prije početka vremena („in illo tempore”. marijanski kult : liturgija i ritual su u funkciji kulta kao njegovanje vjere u Boga . „slovo o slovu“ -Mitologija je razumsko objašnjavanje inače po svojem suću nerazumljivih pripovijesti o bogovima.

*obrędъ. ili službeno (znanstveno) objašnjenje nije rado prihvaćeno. mit nije složen poput svakodnevnog govora. kako bi se osigurao red u svijetu =ritual (psl. a mit je njegov neizostavni dio!!! : funkcija i značenje obreda u kojem djeluje mit nije predmet filologije. : kršćanska frazeologija: ritus = "propisom uređeni način obavljanja liturgije" : on je bitan. kada se obavlja obred. pripovijeda mit (i o kojima ovisi tijek našeg vremena). : etnologija pristupa obredu iznutra i izvana: izvana-promatranje nekog obreda ili čitanje njegovog opisa. može nam otkriti njezinu povijest 4 . već etnologije i kulturne antropologije. svetije (i time polučio očekivani učinak). tekstove i sl. u redu. pa razumijevanje i onda tumačenje (interpretacija) →taj pristup: lakše se uspoređuju različite pojave. stvaraju se uvjeti za nastanak priča i objašnjenja koje dobivaju značajke mitova. o presudnim zbivanjima za povijest i sudbinu i čitava svemira i roda koji posjeduje tu mitsku predaju : ti tekstovi su se izgovarali u posebnim prilikama-za inicijacije kada ih je mladež učila napamet od starijih kako bi se mogla snalaziti u odgovornu životu odraslih (kako bi naučila svoju ulogu u društvu. ili uz obrede (rituale). pa čak imaju i obrede. a ne lijepa književnost : da bi djelovao što svečanije.Komparativna mitologija 4 vremena”) : zajedno s obrednim činom (dromenonom) je sastavni dio obreda (rituala) →tek u toj sprezi mit ispunjava svoju pravu ulogu : sveti tekst koji se pripovijeda uz obrede. povijesti religija i dr. : plodno polje za nastanak mitova su povijest i politika : podučava mladež o tome kako je ustrojen svijet. nego u obliku pjesme : mitovi se stvaraju i danas u najrazvijenijim zemljama-gdje god nešto nije razumljivo. gdje je govorenje mitova trebalo proizvesti zamišljeni i očekivani učinak : sveti obredni tekstovi. oni pripadaju obredima : ne možemo ga razumjeti u njegovoj biti. protumačiti s gledišta skupine kojoj ta pojava pripada : pogled izvana jedini mogući pristup hrvatskoj mitologiji!!!-istraživač se oslanja na škrte pisane podatke o praslavenskom poganstvu. ako ne uzmemo u obzir vjerovanja koja idu uza nj i obrede uz koje se pripovijeda→bez toga bavljenje mitovima ostaje na razini literarne povijest : moraju se proučavati multidisciplinarnim istraživanjima -obred: osnovna uloga je oponašanje dogodaka o kojima upravo sada. ali da bi se lakše pamtio u svojemu strogo propisanu obliku. prostoru. iznutra-sudjelovanje s promatranjem. na preoblikovane ulomke praslavenskih mitova i obreda koji su do nas došli predajom u obliku raznih folklornih tvorbi→na temelju toga pokušaj rekonstrukcije. ono što je „ob redu“. može se napraviti tipologija i izraditi sintetski pregled zaključaka : iznutra-ne može se uočiti njezina vremenska protežitost niti uzročno-posljedični odnosi. vremenu. svemiru i u zajedništvu sa svim nadnaravnim silama). uređeno). da se mogu po tome ravnati : prati obredni čin kao komentar ili simbol radnje u činu : funkcija mita nije biti beletristikom i ne pripovijeda se onima kojih se to ne tiče : on je u prvome redu tekst : surječja koja pripovijedaju o veoma važnim zbivanjima.

objašnjavaju i svijet oko nas (gore÷dolje... Njihovi se ulomci. dakako raznoliko promijenjeni i prilagođeni novim prilikama. pa mu se mogu naći samo krhotine u folklornim tekstovima. γ). C. Prinzipi di una scienza nuova d’intorno alla commune natura della Nazioni. pisma. 1817. 2. forme. tuga÷radost. β). svaki razdijeljen u donji. B. stablo ili os svijeta) -ishodišne opreke: 1. b). objašnjava čovjekov položaj između Neba i Podzemlja -Tročlane opreke (trokutne) su samo za ono najvažnije.Taj se spoznajni model javja u filozofiji i znanosti sve do danas. suho÷vlažno.. poput Presvetoga Trojstva u kršćanstvu. sprijeda÷straga. Lewis Henry Morgan. α). II. stvaralački Red (Nebesnici) -sredina: čovjek -dolje.. na Morganovu shemu kulturne evolucije (3 stadija: divljaštvo.. Researches in the Lines of Human). na “trokutnu“ strukturu Hegelove Encyklopädie der philosophischen Wissenschaften (Heidelberg. Ancient Society. A. obredni čin s kojim ćemo postići taj zadatak : 3.. lijevo÷desno. d) ili δ). kozmos). tekst koji prati obredni čin 5 . po načelu I. na Giambattista Vica i njegovu podjelu povijesti u tri doba (kojima odgovaraju tri vrste naravi. prevladati ju : 2. barbarstvo. toplo÷hladno itd. civilizacija. odjele.) i cijeli Svemir -čovjek spoznaje svijet kružno. a). 1725).. III.Komparativna mitologija 5 : interpretiranje mitskih fragmenata ne može biti uvjerljivo dok se ne uspije povezati mitsko kazivanje s obredom -u slavenskih naroda mit danas više ne postoji. misao (spoznaja) o katastrofičnosti situacije i o zadatku. pisama itd. svjetlo÷tama. -Svjetonazor onoga vremena: dvočlane opreke (binarne opozicije). a sebe smješta u središte (pupak. republika. tako više ne postoje ni poganski slavenski obredi. pokušava ga razoriti i vratiti kaos (načelo nereda. plemenskoga prava. mogu naći u pučkim običajima. u korijenju: destruktivni Nered (svijet mrtvih) -dvoboj između dva kozmička načela: 1. ovo je cijelo djelo podijeljeno na dijelove. u krošnji: konstruktivni. -postoji opća shema po kojima se ravnaju obredi bilo gdje na svijetu. (Vico. D. a da se nigdje ne nastavlja IV. kulturno-povijesnim. srednji i viši stupanj. najsvetije. -gore. c). tri vrste običaja. itd. ovisne o vanjskim čimbenicima-ekološkim. dobro÷loše. kaos) -obred kao cjelina počiva na tri elemenata: 1. To znači da recentni običaji nude gradivo za rekonstrukciju praslavenskih obreda jednako tako kao folklorna surječja za rekonstrukciju mitskih tekstova -rekonstruiranje značenja običaja u poganskom dobu→bolje objašnjenje današnjih običaja -obredna antropologija: obred (mit sastavni dio) se ostvaruje u društvima s mitskim svjetonazorom (nema znanosti. tek su njihove realizacije. gospodarskim. podjele na klase. jezika. visoke religije=predcivilizacijska društva). odsječke itd. Dovoljno će biti podsjetiti na trinitarni model dijalektike (teza-antiteza-sinteza).. binarne opreke i određuje čovjeka prema stranama svijeta : 2. naprijed÷nazad. na kršćansku Kabbalu (gornji trokut sefiretskoga stabla: Bina [inteligencija]-Chochma [mudrost]-Kether Eljon [najviša kruna]). stvaralačka snaga koja stvara svijet iz kaotičnoga prastanja i uređuje ga (načelo reda.

sveto (to stanje je uspostavljeno činom stvaranja svijeta) →zato su i mitovi složeni u uređenu. godina) i prjelazni trenutci u ljudskome životu: rođenje. shemu koja prikazuje opći ritam ponavljanja sukoba u prostoru i vremenu→to omogućava obnavljanje reda koji je stvoren u Pradoba nakon što će ga sile Kaosa na kraju ciklusa sunovratiti u nered -nakon pada u kaos. čovjeka i svemir.Komparativna mitologija -stari mitski tekstovi dijele se u dvije skupine: 1. -kaosom su posebno opterećeni konac vremenskoga razdoblja (dan. U mitovima je uočljiv paralelizam između ljudskoga tijela i prirode oko nas: tijelo krv kosa kosti oči dah — — — — — — zemlja voda drveće kamen sunce vjetar →iz toga uočljiva antropomorfizacija prirode (gorski rukav. mikrokozmosa i makroskozmosa. smrt.. koljeno) -pojam svetoga i sakralnoga: realno je samo ono što je uređeno. mjesec. koju dobivamo iz mita. ponovno uspostavimo red). a jer neke božanske činove ne možemo ponoviti. povijest počinje ispočetka 6 . odvajanje kozmosa od kaosa) 6 Ëin  Obred = spoznaja o propasti + obredni čin misao govor  -svijet se može razumjeti samo u jedinstvu sinkronije (sintagme) i dijakronije (paradigme) -ta spoznaja. omogućuje nam da obrednim činom prevladamo opasnost (tj. svadba. -mitski svjetonazor izjednačuje mikrokozmos i makrokozmos. vezanu govoru (pjesmi) →da to nisu oni ne bi bili sveti tekstovi i ne bi služili svrsi -jedna od najvažnijih crta mitskog svjetonazora: sve je sakralizirano (svesakralnost) -sve izvan kruga svetog je svijet slučajnosti→zato je oblikovana predodžba o nekoj točki (stvorena kada i svjetski poredak) u svijetu u kojoj postoji maksimum svetosti→sve mitologije poznaju takvu točku -ljudi u predcivilizacijsko doba oblikovali misao o organskom jedinstvu prostora i vremena: kružnost ili cikličnost -cikličnost vremena i kružnost prostora odražavaju ishodišnu shemu mitskog svjetonazora. opisuju stanje prije nastanka svijeta : 2. simboliziramo ih pripovijedanjem mita. opisuju nastanak svega na svijetu (samog svijeta.

Komparativna mitologija 7 -dva aspekta svetosti: 1. nepoznanica. liminalni i postliminalni obredi -protorituali: stariji od jezika. ono o čemu mit pripovijeda da se dogodilo na početku -obredni čin je sredstvo pomoću kojeg možemo doseći obnavljanje ili očuvanje principa kozmičkoga reda→obred istovjetan stvaralačkom činu -treba pažljivo pratiti strukturu događanja opisanih u mitu. pozitivan. skrivenost. oponašati stvaralački akt. a ne forma. iz jednog socijalnog statusa u drugi→Arnold van Gennep: obredi prijelaza -obredom treba postići odvajanje od prethodnog stanja (separacija). tajanstvenost. a pojedine mitske radnje mogu se oponašati simbolički→obred postiže simboličku razinu -sveto mjesto i vrijeme obreda su točka na kojoj će se prevladati kaos i uspostaviti kozmički red -obred: proizvodi puninu svetosti. a jezik je nastao kao tumačenje obreda -obred: on je sadržaj. tabuima -stvaranje svijeta je najsvetiji čin. povezivanje sa Svetime 2. gospodarsku (obredima treba osigurati rodnost i plodnost) -do kriznih situacija dolazi i pri kretanju kroz prostor: premještanje kuće. religijsko-moralnu (mitovi objašnjavaju kako se ljudi trebaju ponašati. samu svetost. a obredi to omogućuju) 2. sela na novo mjesto. on je poznat. žrtva je namijenjena bogovima -najviša žrtva: ljudska-to je nužna posljedica konzekventnoga vođenja mitske misli do kraja -vrhunac žrtve: kada čovjek dragovoljno žrtvuje sam sebe -obredi imaju tri osnovne funkcije: 1. omogućuje nam sudjelovanje u obredu. svetost žrtve u opreci s kriminalnim činom. od njega se štitimo zabranama. bit ljudskog društva→mit je u odnosu na njega sekundaran (mlađi) -zašto slavensko bajoslovlje: bajoslovlje poganskih Hrvata nitko nije zapisao-zato hrvatskoj mitologiji moramo prići poredbenom metodom -slavenskim bajoslovljem se bavimo povijesno i poredbeno 7 . prelazak u drugo stanje (tranzicija) i uklapanje u novo stanje (inkorporacija): predliminalni. njime su stvoreni svetost i svjetlost -obredni čin: ono što je nastalo na početku mora propasti na kraju -treba omogućiti obnovu Kozmosa obredom (njega čine misao. u njemu se udružuju subjekt i objekt u jedan spoznajni krug -vrhunac obreda: žrtva!!!-središte obreda i njezin smisao. mit i čin) -da se prevlada kaos treba pripovijedati mit. razumljiv. njegova javnost. koristan. zaštitnu (vojničku. prijelaz iz jednog životnog razdoblja u drugo. negativan. društvo treba zaštititi od napada neprijatelja) 3. opasan.

Pleterski: slavensko gradivo u I Alpama b) pisani izvori: -1. Po uminuću opasnosti ispunjavaju obećanje i vjeruju da toj žrtvi zahvaljuju spas svojega života. Durman: ranoindoeuropsko gradivo na Vičedolu -A.) -najkorisniji su kada otkriju na nalazištu neke strukture koje su prepoznate u svetim tekstovima -A. priznaju da je jedan bog. Sudbinu uopće ne poznaju niti joj pripisuju ikakva značenja u životu ljudi. ali ne otkrivaju bajoslovlje -Slaveni (i Prahrvati) do doticaja s kršćanstvom bili nepismeni→gatali znakovima urezanima u štapiće (o tome govori makedonski ili bugarski redovnik Hrabar u 10. 2 Slaveni bi se u ono doba tek počeli odvajati od „baltoslavenskoga“ stabla (možda baš kao Neuri). Izvori i proučavanje a) arheološki izvori: -nekoliko praslavenskih hramova i kipova božanstava -poganska groblja svjedoče o životu poslije smrti. dosta dobro argumentiranim postavkama litavskih jezikoslovaca. no svoja proricanja čine samo kod onih prvih žrtava. no to se mišljenje može sve teže braniti.Komparativna mitologija 8 -mora se istraživati u slavenskom okviru zbog toga što je mitski tekst u stihu i djelotvorno se može prenositi samo u istom jezičnom sustavu: prevedeni mitski tekst bi izgubio svoju svetost -njegova uporabivost proistječe iz pravilnog kazivanja→inače obred neće imati učinka -istočnoeuropski stepski konjogojci pomiješali se sa Slavenima i preuzeli njihov jezik i običaje→pri doseljavanju na jug Hrvatske oni su nametnuli svoj jezik starosjediocima i time zadržali slavenski mitos -rekonstruirano praslavensko bajoslovlje pomoći će pri rekonstruiranju praindoeuropskoga 2. u Herodotovo doba još ne može govoriti o Slavenima2 kao posebnoj indoeuropskoj jezičnoj skupini -2. 8 .) i njegova vijest o Neurima: „Ti su ljudi čarobnjaci. tvorac munje./485. Odaju također počasti rijekama. 14.“ (Bellum Gothicum III. no nema nikave potrebe za domišljanjem jer je Herodotov tekst posve jasan: svi su se Neuri jednom godišnje prometnuli u vukove i nakon nekoliko se dana povratili u prvobitno obličje. da se Neur svake godine jednom na nekoliko dana preobrazi u vuka a zatim povrati u svoje obličje“1. izvori koji svjedoče o praslavenskom poganstvu iz vremena kada su Slaveni još činili jednu. To je posve razgovjetan opis maskiranja momačke družbe u životinjske maske koje o Novoj godini predstavljaju duhove predaka i nema potrebe posizati za vukodlacima. stoljeću: -Prokopije iz Cezareje (6. naime. Držali su.):„Oni.-430.st. izvori koji govore o vjeri. a kada im grozi smrt. obećavaju bogu spravljanje žrtve za svoje izbavljenje. Uopće se prema novijim. po svojoj kulturi cjelovitu zajednicu -Herodot (490. Neure Slavenima.st. jedini gospodar svega. naime. u bolesti ili u ratno doba. bogoštovlju i bajoslovlju koje su razvili pojedini slavenski ogranci nakon razlaza negdje u 6. 23) 11Herodotov opis preobrazbe Neura u vukove tumači se obično kao odraz vjerovanja u vukodlake (Niederle 1916:43). njemu prinose za žrtvu vola i sve životinje žrtvene. Skiti i Grci o njima govore./429. nimfama i drugim demonima i njima također prinose žrtve.

spomen „boga Hrvata“ kod Konstantina Porfirogeneta-krivo interpretirano kao i bilješka u ispravi ostrogotskoga nadbiskupa Felicijana iz 1134. barem za neko vrijeme. primjerice iz Eneide. Hrsa.) koji im je darovao Gornji Sveti Martin na Dravi blizu Vaške -rasprava zagrebačkoga biskupa Augustina Kažotića iz 1320.prvi spomen ivanovaca u našim krajevima potječe tek iz doba bana Borića (1154.st. To je ujedno jedina vijest o izvornom južnoslavenskom poganstvu.opisi poganstva zapadnoslavenskih naroda (polapski i pomorjanski narodi): oni su u 12. aludira na Velesa. Svaka je zemlja (pleme) imala svetiše posvećeno svojemu najvažnijem božanstvu. a u njemu su štovali Zuarasica (Svarožića). dakle.: povijest Hamburške biskupije Gesta Hammaburgensium ecclesiae pontificum. Ime Svarožić nestalo je. prekorio je misionar Bruno cara Heinricha koji se u ratu protiv kršćanskih Poljaka povezao s poganskim Ljutićima (živjeli su sjeverno od Berlina) : magdeburški kanonik Thietmar sastavio je nakon 1015. Striboga. Dažboga i Hrsa. bilo zanimljivom temom koju bi valjalo pribilježiti . : Ipatjevski ljetopis-13. osnovao biskupiju u Zagrebu. no kod njega se ne spominje pleme Redarijaca. uskoro prihvatili kršćanstvo (prvi bijahu Hrvati) i njihovo poganstvo nije. a Sunce nazvano Dažbogom : Pripovijest o Igorovoj vojni. I on se osvrnuo na vjeru zapadnih Slavena..g. ali se sumnja u njegovu izvornost .ep iz 1185. no to isto pokoljenje uskoro je prešlo Dunav prema jugu.mirovne pogodbe između poganskih Rusa i kršćanskih Bizantinaca.st. prepričao Thietmara. godine Ljetopis u kojemu je opisao hram u zemlji ljutičkoga plemena Redarijaca. nosi njihovo ime u obliku Retra. Semargla (ili je to nespretno složeno od dva imena: Sem i Rigl?) i Mokoše te prihvaćanja kršćanstva i rušenja poganskih svetišta već godine 988.. „O pitanjima krštavanja slika i drugih praznovjerica“ ne sadrži ništa o pretkršćanskom mitskom sustavu . tada već uništen. o tome da je sv.to se ponavlja u ispravi Andrije II. naime. Starije ime grada prešlo je na božanstvo koje bi se zvalo Radigost. pri čemu se svaka strana zaklinjala u svoje bogove Peruna i Volosa odnosno u kršćanskoga Boga. Bili su to. Južni su Slaveni.Prokopije je ovdje opisao vjerovanje jedne skupine slavenskih Anta koja je u ono doba živjela još sjeverno od Dunava. Dažboga. 11. a „grad“. Ladislav oko 1094. stoji „od zablude idolatrije do kršćanstva“ -mogućnost „dvovjerja” (poput onog opisanog u ruskim izvorima) . Stajao je u „gradu“ zvanu Riedegost (Radogošće?). . iz 1217.st. državne religije godine 980. opis uvođenja neke vrste organizirane. pokršteni: 1008.Komparativna mitologija 9 . no među svima zauzimao je grad Riedegost prvo mjesto : Adam iz Bremena. Hefest poistovjećen sa Svarogom.bilješka Tome Arciđakona o mitskoj predodžbi o pomrčini mjeseca kod navodnih Prahrvata. Nije posve jasno je li Adam doista sam pogriješio i napravio popriličnu zbrku ili je puk pomiješao ta imena nakon što je hram bio porušen 9 . drevnih Kureta. u njegovoj Historia Salonitana .rječitiji izvori o istočnoslavenskome poganstvu: Kijevski ljetopis. naveo je učena mjesta. kada je knez Vladimir dao u Kijevu postaviti ispred svojega dvora s trijemom kipove bogova Peruna. južni Slaveni neposredno prije no što su doista postali južnima.-1163.u Vitezovićevoj interpretaciji iz 1703.

pa „diabolus“ Zerneboh (Crni bog. primjerice. bog Rujanaca i./12. Tiarnaglofi (Črnoglav./13. opsežni opisi bogoštovlja povezani sa Svantevitom. osvajanje grada Arkone i rušenje Svantevitova (Suantovitus) hrama u njemu. godine naveo slavenskoga boga Pripegala. : tri životopisa bamberškoga biskupa sv. čije je ime tumačio kao složenicu od imena odvratnih. o. driade. bog pobjede. na onda slavenski otok Rujanu (danas Rügen uz njemačku obalu na Baltiku). tj. dea Polaborum (Živa[?]. neki neimenovani bogovi čiji su kipovi imali po više glava te Swantewit (Svantevit). spominje poimence slavenske bogove i u drugim mjestima. Plutona Nya. hamadriade : poljak Jan Długosz/Longinus. bog svih (zapadnih) Slavena. kazivanje o Knytlinzima. u Korenici (Garz) bijahu štovani Rugievit. i XI. 12. Veneru. između Lübecka i Kiela). Otona koji je iza 1123. Ebbo i jedan anonimni pisac Herbord: opisao Otonov dolazak u Szczeczin i poganske hramove koje je ovaj dao porušiti. bog aldeburške zemlje. Najvažniji hram bio je Triglavov (Triglaus). nad svima vlada jedan bog na Nebu prema slavenskome vjerovanju bavi samo nebeskim problemima. Knutovim potomcima i njihovim pothvatima u X. On je u svojem ljetopisu samo uporabio već postojeću „metodu“ i ova domišljanja ugradio u cjeloviti sustav 10 . boginja Polabljana). Marsa Ladom. Troglav?).). Siwa. On je ta imena rekonstruirao na temelju folklornih tekstova.st.: Gesta Danorum. polazio u vojnopastoralne misije Pomorjanima uz Baltik. što se kasnije činilo). no Helmold nije spomenuo nikakva Bijelog boga iz čega bi se moglo zaključivati o nekakvom dualizmu kod Slavena. Porevith i Porenutius (svaki je imao kip s po više glava) : Waldemarov pohod na Rujanu spominje i danska Knytlinga saga (saga.): Chronica Bohemorum-prikazao slavenski panteon po analogiji prema rimskome i napisao da su poganski Česi štovali Jupitra. 15. opisao druge bogove: Prove.1170.autori su im Herbord.g.: Historia Polonica. Plutona. U Wolgastu je vidio hram boga Gerovita (poistovjetio ga je s rimskim Marsom) Ebbo: opisao hramove u Szczeczinu (Triglov) i Wollinu te svetkovinu u čast Gerovitu u Havelbergu Anonim: služio Herbordovim i Ebbovim podatcima+vlastite vijesti : Česi i Poljaci ranije pokršteni→ nema opisa njihove izvorne poganske vjere→morali rekonstruirati : čeh Kuzma Praški (11.opisao bojni pohod danskoga kralja Waldemara godine 1168. poljska Statuta provincialia-prije 1420. a za sve ostalo nadležni su drugi bogovi koji su njegove krvi : magdeburški nadbiskup Adelgot 1108. stoljeću).uz rimska imena dodao imena slavenskih poganskih bogova→slavenske poistovjećuje s rimskim bogovima: “Imahu pak Poljaci… Jupitra. Dianu Dzewana i Cereru Marzana…“. po njegovu uvjerenju. Dianu i Cereru… Zvahu… Jupitra Jezom. Marsa. Rinvit.st. Turupit i Puruvit.: Chronicon Slavorum-„bog Radigost“ postao svojinom slavenskoga bajoslovlja i ostao do danas.Komparativna mitologija 10 : Helmold (župnik u Bösauu kod obodritskoga plemena Vagrijaca. Uz Svanevita su spomenuti Pizamar (Bjesomor?). demon Podaga u zemlji Plön. : stalne pripjeve u brojnim svadbenim i ljetnim obrednim pjesmama slavenskih i baltijskih naroda „prepoznali“ su kao imena poganskih bogova poljski crkveni pisci još prije njega (Statut krakovske biskupije. Naveo je i jedno žensko božanstvo. Veneru Dzydzilelya.st. besramnih poganskih bogova Priapa i Belfegora-to danas nije razjašnjeno : Saxo Grammaticus. Marsa te oreade.

Mara.Ivan Gundulić (16. -oni prikupljeni većim dijelom u 2. Njihovo je podrijetlo iz Ilirika sjajno objašnjavalo veliko raširenje slavenskih jezika. a u pojedinim slučajevima nastupaju čak i kršćanske božanske osobe Isus i Bog Otac (poganski bogovi se ne spominju). političke i društvene promjene i dolazile u doticaj s različitim drugim i drukčijim kulturama→njihovi religijski sustavi promijenili i razvijali se svaki u svojem smjeru. ali junaci tih događaja nisu više poganski bogovi nego obični suseljani kao Juraj. Jednom tako rekonstruirani. U ovu je koncepciju vješto utkao staru legendu o tri brata imenom Czech. vrhova. Jedan od njegovih potomaka je. u De situ Illyriae et civitate Sibenici dokazivao kako su Hrvati neposredni (i jezični) potomci Ilira→dalje razradio Vinko Pribojević u poznatom javnom predavanju održanu u Hvaru 1525. među njima vremenski razmak u kojem su folklorne tvorbe bile podložne velikim sadržajnim i funkcionalnim promjenama -SV izvori: daju imena bogova. folklorno gradivo iz 19. Blažene djevice Marije.pol. ili povijesne osobe kao Ivo Karlović. -nema izvornog praslavenskog mitskog teksta!!!! →za njegovo tumačnje: moramo ga prvo rekonstruirati→problem: bogovi istočnih nisu isti kao oni kod zapadnih Slavena. rijeka itd. od njega je potekao čitav onaj rod. 2.st): zbivanja u mitskoj Dubravi-tu nastaje novi. svećenstvom. -teško uspoređivati pisane izvore i folklorne tekstove: SV izvori opisuju organiziranu religiju s hramovima. razne fraze. i objavljenu u Mlecima 1532. slovinski (hrvatski) mitski svijet.st) . oko Ledenoga mora.st. sin Polyphema i Galateje. i 20. Lech i Rhus. -SV srednjovjekovni povjesnici: povezivali recentne europske narode s rodoslovnim stablom narodâ iz biblijske Knjige postanka -renesansni pjesnici: dodatno poslužili i antičkim (grčkim) mitskim motivima. Rujana) opisani su nakon stotina godina nakon raspada praslavenske zajednice-u međuvremenu: obje grane proživjele kulturne. -2 glavne skupine: 1.-13. riječi. Opisani bogovi nisu više praslavenski bogovi. (Kijev i Novgorod) i Zslavenski u 11. govore „dalmatinskim jezikom" -renesansa i barok. Illyrios. Havelberg. jer su staroga već 11 . Ivo. sv. i 12. i 20. c) predajni izvori: -to su folklorne tvorbe poput pjesama i pripovjedaka te običaja u kojima možemo slutiti krhotine starih mitova i obreda. tvrdi Pribojević./17. sv. već rastočena vjerskog sustava. razna „praznovjerja“ koja mogu (ali ne moraju) potjecati iz starijega. ti „praslavenski bogovi“ napučili su polja slavenskoga bajoslovlja i ne daju se više s njih istjerati. no ne govore ništa o junačkim djelima tih bogova. -folklorni tekstovi: pripovijedaju o događajima. kipovima. (Wolin. Pribojević je dodao kako se sam osvjedočio da i stanovnici sjeverne Rusije. On je u jednom od Noinih unuka Tirasu vidio praoca Tračana. 1487.st. koji sada ima ime „Slaveni“.st.st. zajedničko božanstvo je Svarožić -Islavenski bogovi štovani u 10. a folklorni ulomke pučke vjere i prakse. pastorale i komedije: Marin Držić (16. praotac Ilira.Komparativna mitologija 11 rekonstruirane prapoljske religije. godine pod naslovom De origine successibusque Slavorum.st. pisani izvori iz 10. -rijetki stariji zapisi pjesama. 19. -Juraj Šižgorić. Szczeczyn. pa imena gora. mjesnih imena svjedoče da smijemo očekivati kontinuitet koji traje kroz duga stoljeća. čitave popise. Ilije. dječje igre. Jurja. Ivana Krstitelja. ili pak kršćanski sveci poput sv.

Pavao RitterVitezović. samo toliko koliko seže naše iskustvo i sposobnost provjeravanja. godine doživjela pretisak pod naslovom Stara vjera Srba i Hrvata. Sylvia→Dubravka. uočio da u usmenoj predaji ima poganskih mitskih elemenata→mitološkim istraživanjima utemeljio poseban pravac: „mitološka škola“. Aleksandr Afanasjevič Potebnja i Nodilo: nisu uočili da su se folklorne tvorbe (19.-1848. Pavol Jozef Šafárik (Slovanské starožitnosti 1836.: Deutsche Mythologie-poredbenu rekonstrukciju pragermanskoga bajoslovlja temeljenu na folklornoj predaji. I..st..etimološka srodnost imena grčkoga boga Urana i indijskoga Varune -Jakob Grimm. 1830.st.: rasprave i knjige posvećene slavenskome bajoslovlju-zajedničko: istodobno korištenje starih pisanih i novih folklornih izvora→posljedica: međusobno suprotne. Natko Nodilo (19. i govora narodnoga koja je 1981.Komparativna mitologija 12 odavna bili zaboravili. francuskoga sociologa Augusta Comta). -F.): Religija Srba i Hrvata na glavnoj osnovi pjesama. Slovan. Amanito→Lubomir) Znanstveni pristupi i pokušaji rekonstrukcije -znanstvena rekonstrukcija slavenskog poganstva: Kuzma Praški.-12. izmišljaju se novi hrvatski bogovi (primjerice. Narodni slavonski običaji): pojedinim recentnim slavonskim običajima i vjerovanjima dokazati duboku starinu uspoređujući ih s običajima drugih slavenskih naroda i Indijaca→to je prva poredbena narodoslovna i bajoslovna studija u Hrvatskoj -slavenski znanstvenici. Matija Petar Katančić -novo i znanstveno bolje utemeljeno usmjerenje: prijelaz iz 18./20..) i Jan Kollár (Slava Bohyne 1839.st.profesor povijesti na obnovljenu zagrebačkom sveučilištu) objavio je u Akademijinu Radu (19. priča. 1835. tj. stoljeća. neprovjerljive hipoteze i interpretacije.st. 19. 3 12 .. Vile dobivaju svoja imena.st. a odlikovao se težnjom da pojave objasni na samoj fenomenalnoj. naslov knjige Cours de philosophie positive. Buslajev.st.st.(Ivan Filip Vezdinutemeljitelj europske indologije)→lingvističko otkriće o srodnosti indoeuropskih jezika→indoeuropske komparativne studije jezika i bajoslovlja . pod naslovom Ljubmir.st.: Archiv für slawische Philologie-kritičko vrednovanje izvora i pozitivistički pristup3→želio očistiti Augijeve staje slavenske mitologije→preko folklornih tvorbi bajoslovlje ne može i ne smije rekonstruirati.): u rekonstruiranju praslavenske kulture i bajoslovlja posežu za folklornim i poredbenim gradivom iz Indije→ tim stopama Luka Ilić-Oriovčanin (19. Aleksandr Nikolajevič Afanasjev. u 19. 19. Upereno isprva protiv metafizičkih spekulacija. reizdanje 1598. prikazivali primitivnijima nego što bili Praindoeuropljani prije svojega Pozitivizam je pravac u filozofiji i znanosti koji se javio u prvoj polovici XIX. taj se stav kasnije pokazao neproduktivnim pa je još u XIX.. -istraživanja praslavenskoga vjerovanja evolucionističkim Edward Burnet Tylor: rekonstrukcija razvoja ljudskoga vjerovanja: od animizma preko demonizma i politeizma do monoteizma→evolucionisti su u biti deduktivnom metodom pokušali svesti poznate podatke o slavenskoj vjeri i bajoslovlju u jedan posvuda jednaki razvojni niz→ Slavene iz 6. 1. radnju i mjesto radnje (Daphne→Jela. Davor. ali ima ulomaka drevnoga mitskog kazivanja -Vatroslav Jagić. On prepravio naslov. pojavnoj razini. isprva u sociologiji (usp. Lero) →interpretatio slavica grčko-rimskog mitskog svijeta -Dominko Zlatarić preveo pastoralu Torquatta Tassa na hrvatski 1580. Jan Długosz. Josip Bedeković. stoljeću uglavnom napušten.) udaljile od mitskih predložaka..

Ključ za razrješenje osnovnoga problema: otkrivanja odnosa između pojedinih vrsta izvora. historizam. bijelo. boga svjetla. strah. gradiva (u opoziciji -novi pristup:češki povjesnik Jan Peisker: na Zslavenskome području+Slovenci.): sučeljavanjem filološkoga. nacionalizam) programiranu pisanju koje nije prezalo ni pred falsifikatima. Sunce. Tu je etimološka srodnost ključnih pojmova (a ne samo imena bogova) i cijelih fraza konačno dala dugo traženo uporište pri uspostavljanju veza među spominjanim kategorijama podataka→strukturu uvodi u proučavanje izvaneuropske mitologije tek Claude Lévy-Strauss (Anthropologie structurale. -svolucionizam:nudio kriterij za razvrstavanje folklornoga primitivnije÷razvijenije) i privid moguće usporedbe na toj razini. koje dobro osvjetljavaju praslavensko stanje -Radoslav Katičić (1987. Mihovila koji su ubili zmiju ili zmaja. bijeloga konja/kobilu. Víra a náboženství). a s lijeve obično nešto viši gorski vrh čije ime asocira na Svaroga. Vida (po asocijaciji očni vid — svjetlost). ikonografskoga i drugoga kulturnopovijesnog gradiva rekonstruirao dijelove strukture istočnoslavenskih pučkih predodžbi. Život starych Slovanu II-1. a na mjesta bivših svetišta postavili crkve posvećene kršćanskim svecima. -Peiskerovu hipotezu promicao Ivo Pilar:prikupljao „kultne pozornice” po južnoslavenskim zemljama i objavio 1931. etnografskoga. Lubor Niederle (Slovanské starožitnosti. nebo. jako prožetih shvaćanjima Istočne crkve. crnoga boga. Jurja ili sv. a na desnoj zloga. dodatno izložili lingvističkoj analizi. našli su filolozi tek onda kada su analizirali strukturu predaje pa su paralele.Komparativna mitologija 13 raspada na samostalne jezične i kulturne skupine→tako radili:Louis Leger (La mythologie Slave). Tijekom pokrštavanja zloga bi boga izjednačili s Vragom. Devu. utvrdio 32 primjera jednako raspoređenih komponenti nekoga poganskoga sakralnog prizorišta:tekuća voda. Na lijevu. A. a posebice s Mythologiques 1-3) -na IE je razini to pokušao Georges Dumézil. pakao. koje su se pokazale na razini strukture. boga tame. tamu. Špiro Kulišić (Stara slovenska religija u svjetlu novijih istraživanja posebno balkanoloških) i B. a na slavenskoj Vjačeslav Vsevolodovič Ivanov i Vladimir Nikolajevič Toporov svojim studijama o dvoboju između Gromovnika i Zmije/Zmaja -Ivanov i Toporov: uspjeli rekonstruirati ulomke svetih mitskih tekstova poganskih Slavena i pokazati njihovu ukorijenjenost u praindoeuropsku predaju -B. Rybakov („Poganstvo drevnih Slavena“)4. simbol Zloga →tu analizu prihvatili i hrvatski pisci:kao dokaz za iransko podrijetlo Hrvata -Peiskerovo tumačenje tih „kultnih pozornica“ iz iranskoga vjerskoga dualizma ipak ne može izdržati ozbiljnu kritiku. s njezine desne strane (gledajući nizvodno) stijena koja svojim imenom podsjeća na Vraga. Svantevida. svjetlu stranu postavili bi crkvu sv. Peisker je ovu pravilnost u toponimiji interpretirao kao trag svetištima stare iranske zoroastrijske dualističke religije u kojoj bi na lijevoj strani rijeke štovali dobroga. bijeloga boga. a na desnu sv.)-rekonstrukcija mitskoga vegetacije→tim putom na IE razini Mislav Ježić 4 kazivanja o praslavenskom bogu O Rybakovljevu ideološki (marksizam. Viljo Johannes Mansikka (Die Religion der Ostslaven). vranca. Uspenskij (1982. crno. Ahura Mazdu. A. 13 .

gore÷dolje. Zmija. Grom.njegovu suparniku koji uvodi kaos (Velesu. otkrili smo strukturu. Zmaj. Sile Reda=Gromovnik. strjelicom. Možemo si zamisliti koju god kombinaciju ovih riječi odnosno imena koja pokrivaju pojmove „nebesko biće“. 3. ubija suparnika koji može biti Vrag.njegovoj ženi (Mokoši) 3. tročlane opreke. Uočimo li da više takvih opreka ima nekakve međusobne veze. način životam svjetonazor i vjerovanja→zato se mitlogije pojedinih IE naroda međusobno razlikuju 14 . Trimurti u indijskoj. -Zmaj=mužjak od zmije→ mitsku Prazmiju zamišljali kao mužjaka : mitsko biće izvorno povezano uz podzemni svijet (kao i zmija) : u današnjoj pučkoj predaji Makedonaca i Bugara znači čovjekoliki pomoćnik gromovita sveca Ilije -filolog uspoređuje i kombinira izvore raznih vrsta da bi ih sveo na zajedničku razinu→Ta razina je njihova struktura -arheolog Andrej Pleterski (Strukture tridelne ideologije v prostoru pri Slovanih):poganska sveta mjesta sastoje se od tri dosta udaljene točke. teza÷antiteza÷sinteza u dijalektici) -strukture: teško se mijenjaju→inače dolazi do nesporazuma -potreba za konstantnošću ublažena je mogućnošu mijenjanja riječi koje se rabe u kazivanju→važno: nova riječ koja zamjenjuje prethodnu nosi isto značenje. Presveto trojstvo u kršćanskoj teologiji. uloga. Munja svojom munjom. koje su uglavnom povezane s najsvetijim ili najvažnijim (primjerice.vladaru Reda (Perunu) 2. „udaranje do smrti“ i „biće donjega svijeta“. Praslavensko i praindoeuropsko -poganska mitologija Hrvata ovisi o praslavenskoj.Komparativna mitologija 14 -Ivanov i Toporov: rekonstruirali elemente praslavenske predaje o dramatičnom sukobu između Reda i Nereda. prividno mijenjana promjenama kultura. „oružje“. U pojedinim inačicama Bog. primjerice. jezika. To su. a da pritom struktura ostane nepromijenjena. Priča je u svojoj strukturi ostala nepromijenjenom: nebeski bog pokušava nečime ubiti svojega suparnika iz donjega svijeta -zbog fleksibilnosti: predaja može trajati stoljećima i tisućljećima. Ilija. posvećene: 1. trijeska. Rijetko će se naići na. gromom. primjerice. Suodnos se može najlakše prepoznati kroz dvočlane opreke („binarne opozicije“) kao što su. Dvočlane su opreke gradivo iz kojega se grade strukture. Nečist. opreke pomoću kojih spoznajemo svijet oko nas. Gromovnik pokušava ponovno uspostaviti red. kamenom žestoko udara. sprijeda÷straga. a svaki ima svoje mjesto i ulogu u pripovijesti. izričaja) koji su u nekakvu suodnosu. bije. sile Nereda=Zmija. svjetlo÷tama. Mokošinu ljubavniku). nego kao logično poredani niz znakova (riječi. sv. naprijed÷nazad. Ta im je rekonstrukcija uspjela tako da su tekst shvatili ne samo kao pripovijedanje. a ona o praindoeuropskoj -praIE sa zajedničkom mitskom predajom se raspali prije 6000 godina u Prednjoj Aziji→novonastale IE skupine počele su mijenjati jezik. u biti. utjecaja.

zemaljsku i podzemnu.Komparativna mitologija -praIE je vjerovati značilo: "predavati svoje srce (Bogu)" -vjera nije izvorno značila isto što i religio. Relković: 3 društvena "stanja": 1. grčki Dioskuri (Kastor i Poluks). ima i unuke koji brinu za plodnost 15 . Mars. filozofskim konstrukcijama i mitovima -B. braneće -trosvojstvenost se vidi u legendama. on je bio prvi svećenik) i Yemo ("blizanac". ljudi su bili blizanci Manu ("čovjek". a ukrali su je dasa. irski Macha: svi su oni blizanci. crvena boja 3. konjoliki ili u uskoj vezi s konjima -u jezikoslovlju se u 20. označena bijelom bojom 2. Lincoln: rekonstrukcija mita o nastanku ljudkog roda: 1. time se zatvara krug -praIE panteon trojstven: Jupiter. segment su porobljeni koji služe kao radna snaga : da su u praIE religiji dominirali bogovi-nadzornici ovih triju funkcija -M.ali je posve izgubio svoje značenje -iz slavenske predaje: Sunce je bilo izjednačeno s visokom boginjom -indijski Asvin.moleće 2. tamna boja -a 4. Freyr (nordijski) : Triglav (baltoslavenski) : Trit (indijski) -G. prvi kralj). intelektualna. posvetila pozornost strukturama i jezika i tekstova: De Saussure ("Cours de linguistique generale")→istaknuli su se Paul Benveniste. Georges Dumezil i Jaan Puhvel -Dumezil: trojna struktura praIE društva -analiza naziva srodstva: praIE zajednice su se dijelile u 2 egzogamne i patrijarhalne polovice-na to aludiraju mitovi o nastanku naroda od dvojice braće (blizanci) ili dvospolnog bića -Dumezil: misli da se društvo prije razlaza IE preustrojilo u 3 segmenta: 1. svećenička. engleski Hengist i Horsa. pričama. ratnička klasa ju prepadom preotima i predaje svećenicima koji je žrtvuju stvoritelju Svemira. obrambena funkcija-predstavnici su vojnici-snaga.A. Kvirin : Ođinn. pravnim sustavima. pravna funkcija-predstavnici su svećenici i drugi intelektualciznanje. oni imali tri sina koji su nadzirali jednu razinu svijeta: nebesku. Manu prinio Yemoa za žrtvu i načinio Zemlju i Nebo→tragova o tome kod Slavena (arapin al-Masudi) : mit o krađi stoke-stvoritelj Svemira je dao stoku narodu. nego je to bio stav sreligiozna čovjeka 15 -pomoću imena božanstava IE mitologija rekonstrukcija praIE vrhovnog boga: "Otac nebo"→u praslavenskom je to bio Stribog. hraneće 3. produktivna funkcija-predstavnici su seljaci-imetak. Olmsted: trodijelnost sustava tumači kombinacijom mitske slike o stablu kao svijetu i predodžbom o trima generacijama bogova : Otac svih i majka Zemlja-začeli sve bogove. Porr.st.

Nejasno je značenje riječi da budemo zlatni kao ovo zlato-Jakobson misli da su sa zlatom povezane boleštine (žutica i 16 . nego u širem smislu kao boga imetka? -945. blago. ali ništa ne kazuju o njihovu međusobnom odnosu -kod I Slavena: Kijevski ljetopis-htjele su se pribilježiti utvrđeni međudržavni odnosi. *Dyeus pəter dao je stoku narodu *Arya i predaje svećenicima. sklopio ruski (varjaški) knez Oleg (Helge) mir s Bizantom: -knez je. A što znači skotij? Stoka. Znači li to da Volosa možemo razumjeti ne samo kao boga stoke. kazna za onoga tko bi prekršio nagodbu -treća pogodba. nego diplomatički dokumenti Prvu je pogodbu godine 907.. ponovno su iste stranke sklapale mir: pogodba je zapisana. imetak. vlastiti. a prestupnici će svojim ozužjem biti sasječeni. pratilo ga je 400 vojnika godinu dana. sadrži elemente obiju prethodnih: još uvijek podijeljeni na kršćane i pogane. što onda treba značiti da mu Volos nije njegov. a pritom su se pjevali sveti obredni tekstovi Stvoritelj Svemira.Komparativna mitologija 16 -velika konjska žrtva (vede: Asvamedha): kralj izabrao žrdijebe. nisu ni opis ni interpretacija vjerovanja.g. ruska zajednica nije vjerski jedinstvena (ima i kršćana i pogana) zato prisežu na Boga i na Peruna. kako bismo otkrili strukturu njihova bajoslovlja -kod J Slavena izvori ne govore o poganskim bogovima -kod Z Slavena izvori donose cijele popise bogova i opise njihovih kipova i svetišta. sklopljena godine 971. Glavni junaci -Perun i Veles: drugovi ili suparnici? -na početku rekonstrukcije praslavenskoga bajoslovlja: otkriti suodnose među pojedinim članovima strukture-prvo otkriti suodnose među pojedinim bogovima. dakako. Perun je knezu „svoj“. onda ga zaklali i pokrili njega i kraljicu pokrivačem-pod njime je ona glumila da je općila s konjem. KOZMIČKI SUKOB 1. sukladno ruskome zakonu. prisegnuo na svoje oružje i na poganske bogove Peruna i Volosa. oružje i rat (i sklapanje mira). konja su rasjekli i dijelove žrtvovali bogovima triju Dumezilovih funkcija. Ne saznajemo na što su prisegnuli Grci. koji ju žtrvuju *Dyeus pəteru a ukrali su im ju *dāsaprepadom preotima ratnička klasa ju II. Uz kneza idu.

Slaveni su 17 . Jireček. -Vladimir se 988.Komparativna mitologija 17 škrofule).I doista. Pogodin i E. očito. a prihvatili su ju S. na vrhu. da još nije mogla poznavati antropomorfne bogove. Slavensko bi kod Peruna bilo samo ime. Rožniecki. onda će „postati žut i ništavan“. velikih bogova što ih spominje kronika. pokrstio i odmah u Kiivu srušio Volosov kip.V. Među kipovima nema Volosa-možda njegovi kipovi bili smješteni dolje. rat smrt oružjem gore ÷ ÷ ÷ ÷ ÷ Volosъ podanici. gora suho ÷ ÷ ÷ Volosъ voda. dao postaviti kipove poganskih bogova: Perunov kip je i u Novgorodu i u Kiivu bio gore. Prije toga je slavenska religija bila. To su: Perunъ Knez i njegovi vojnici oružje. Peruna i Volosa. to su oni koji su mu jednaki (vojnici. prema ljetopisnome tekstu. a njegovim podanicima pod njime. Dažboga. Prvi su kneževa pratnja. a Perunov hram u Novgorodu srušen 991. zaostatak iz poganskoga doba). bio nepoznat. tvrdnja (isto izvedena iz Kijevskoga ljetopisa): Perun izvorno. Time se može objasniti zašto je uspomena na njih tako brzo i bez traga nestala -Perun je narodu tuđ. teško će oboljeti. Simargla i Mokoš. uz vodu (rijeku). A. vrlo oprezno. državni kult kojega je uveo Vladimir prije svega za svoju vojničku pratnju i ne bi imao nikakvih korijena u narodu. jedan kažnjava smrću oružjem. Vladimir je dao. nad vodom (rijekom). uspostaviti niz opreka koje razlikuju Peruna i Volosa. Tu tezu iznio: J. nastupio na vlast i. narod se poziva na stočnoga boga Volosa-razlog tome različito etničko podrijetlo tih dvaju društvenih slojeva kod istočnih Slavena→ruski Perun=interpretatio slavica skandinavskoga Thora kojega je častio samo skandinavski (varjaški) vojnički sloj→taj zaključak se opire na činjenicu da boga Peruna spominju samo istočnoslavenski izvori. domaće slavensko božanstvo. nakon pokrštavanja. na tako nisku stupnju. jer ipak nema spora o tome da je riječ *perunъ u značenju „grom kao meteorološka pojava“ praslavenska. dok je kod južnih i zapadnih Slavena. drugi opakim boleštinama.st. Velesov kip odvući u Dnipro. nego nordijski Thor kojega da su donijeli sa sobom skandinavski Varjazi-Rusi u 9. bio bi posve službeni. Aničkov -Aničkov: kult Peruna. -dopuna sheme: Perunъ hum. seljaci imetak (stoka) smrt kroz boleštine (zlatenica) dolje -ruski knez Vladimir Veliki 980. -podjela na one sa mnom (s knezom) i one poda mnom. Rusi prisižu na dva boga. ratari i stočari. jednako kao što je u društvu knezu mjesto gore. drugi seljaka. tj. ruski kšatrije) Drugi su njima podložni-to su seljaci. jedan je bog kneza i njegove vojničke družine. Jakobson upozorio na baltičko vjerovanje (Litavci):ako nekoga kažnjava Véles (mitsko biće u litavskome folkloru. Striboga. rijeka mokro -navedena mjesta iz Kijevskoga ljetopisa omogućila su ranije stvaranje sasvim određenih zaključaka o podrijetlu i starosti boga Peruna→prema tome Perun ne bi uopće bio slavenski bog. navodno. no njegova antropomorfizacija (zamišljanje u ljudskome obličju) bilo bi dovršeno samo kod I Slavena i to tek nakon raspada praslavenske zajednice. -2. To su Sada već možemo. Hrsa.

st. njemu prinose za žrtvu vola i sve životinje žrtvene…“ -perun= „grom. munja“-ishodište je u IE korijenu *per. To posredno dokazuje da su Peruna kao boga morali poznavati Slaveni još prije no što su se u svojoj pradomovini podijelili na tri grane i raselili u nove postojbine i prije no što su Varjazi dospjeli u istočnu Europu. Slaveni bi se uzdigli na onaj stupanj kulturnoga i društvenoga razvoja na kojemu su si mogli osmisliti božanstva u ljudskome liku. a može biti i samo slučajno slično imenu visokog boga 18 . da su i južni Slaveni poznavali Peruna. umetnut u prijevod bizantskoga ljetopisa Ioanna Malale.st. mnogo je vjerojatnije da je upotrijebio ime koje su njegovi bugarski čitatelji mogli poznavati i razumijeti. latinskom i grčkom. -premda nije nemoguće da je prevoditelj preuzeo gromovnikovo slavensko ime iz ruske predaje. pravda. s germanskom. nego da umjesto toga pošteno rade četvrtkom-bile prisutne težnje da se četvrtak smatra danom tjednoga počinka -četvrtak je pak. -iz 6.„udarati“ (odatle i naše riječi prati.Komparativna mitologija 18 tada. po svojim imenima kod većine europskih naroda. -posrednih tragova Perunova štovanja kod Z Slavena: riječ perun i imena koja se mogu dovesti u vezu s Perunom (Prove i Porenutius) -kod Slovaka inačice: Peron. gromovnikov dan -toponimi izvedeni iz riječi *perunъ-najčešće u imenima gora. njegova štovanja kod svih triju slavenskih grana.st. I Slaveni su izmislili Peruna kao boga gromovnika (pa o njemu svjedoče istočnoslavenski izvori).st. munja“. Parom ne znači „grom. udara i ubija -interpretatio christiana: po kojoj su sva poganska božanstva izjednačavana s Vragom -Slovačka. i častili gromove. rasprava): gromovnik udara. ali samo kao prirodnu pojavu. lingvističko. jedini gospodar svega. i susreta s razvijenijim kulturama. prije svega.:opis vjerovanja jedne skupine Slavena koja je u ono doba još živjela na lijevoj obali Dunava (iduće će ga pokoljenje preći i tako „postati“ južnim Slavenima)-spomenutu Prokopijev opis.. u oronimima -i kod drugih toponima elementi mitskoga značaja: „A od te gore [ide granica] uvis do Perunova hrasta…“ . Tek nakon razlaza u 6. Ova je tvrdnja u skladu s već spominjanim evolucionističnim pogledom na stanje i razvoj praslavenske kulture i razumljivo je da su ju prihvatili i razvijali.samo mjesno ime koje podsjeća na Peruna ništa ne govori→ može biti izvedeno iz riječi koja jednostavno znači „grom“ ili iz imena neke osobe. Posredan dokaz. dok su si ostali oblikovali predodžbe o drukčijim bogovima s drugim imenima. pa i povijesno gradivo u kojemu se mogu naći tragovi Perunova imena i. tvorac munje. je bugarski prijevod grčke Aleksandride iz 10. u kojem je Zeus preveden s Porunъ. marksistički usmjereni istraživači -Perunъ: Oba navedena zaključka potire dosta obilno etnografsko. seoski starješine bili zaduženi paziti na to da ljudi ne rade teške poslove u nedjelju. prema kojemu Slaveni „priznaju da je jedan bog. 17. Parom koje se mogu naći u uzrečicama i pogrdamaPeron.st.: kanonski vizitator Joachim Kalinka u Oravi zabilježio da govore “Paromova kuća“ kada govore o kršćanskoj crkvenoj zgradi! -početkom 19. razbija svojim oružjem. Peraun. pravica. možda. što je bitnije. Peraun. nego je to ime nekoga pučkog nadnaravnog bića koje posjeduje strjelice.

ali u raznim slavenskim krajevima pronađeno nekoliko višeglavih kipova koji potvrđuju istinitost srednjovjekovnih opisa→1 troglavi kip pronađen je u Dalmaciji kod Suvida. seljački imetak (stoka). negdje blizu Mosona u današnjoj sjeverozapadnoj Ugarskoj. čak dominantnu vojnu funkciju.st. boleštine i smrt. Riječ je o ophodima u doba suše. sela Velesovo. jer su napučene starim baltičkim bogovima.5 Balti gromovnika. u kojima ophodnici. obično u četiri stiha. da vlada cijelim svijetom)? Ili. četvrti u tjednu? Znači li da Perkun ima četiri aspekta? Da gleda na sve strane svijeta (tj. Wolinu i Braniboru/Brandenburg -svi kipovi nestali. Volosovo -sv. Pravoga sadržaja nemaju. četvrtak. -Svantevit. Je li zato Gromovnikov dan. poklonio je nekom Lippoldu selo Perun. peräunedån. To je za nas velika sreća. zapisana imena triju brežuljaka:Paganwar. „Gora Mogoš-grada“ te „Perunova gora" -posredan dokaz o štovanju Peruna u J Slavena: biljka peruniku koja u dubrovačkoj okolici nosi znakovito ime bogiša.g. imao je jasno prepoznatljivu. Vladimira-dao srušiti Volosov kip i baciti ga u Počajnu : Hustinski ljetopis (17. Volosova gora. Sudri . Perun nije samo jedan nego ih ima više. Uloga im je bila naoko tako nevažna da su promakle budnom oku kršćanskih vjerovjesnika te ih nisu iskorijenili. zovu drugim imenom. Mogoswarhygh i Purunhygh (zapisivač naveo da znači božanstva poganskih Slavena). prizivaju kišu. 5 19 . u njima sve vrvi od aluzija na drevno poganstvo. i prostora i vremena? -skandinavska kozmološka shema po kojoj nebeski svod drže četiri patuljka: Austri. koje su si pjevali da si prikrate vrijeme. Zapadni. doduše. izvedeno od bog.. S i J). ali je slično slavenskomu -litavska dajna: četiri Perkuna su braća (na I.g. Kako saznati. Još je u 18. Z. Avraama Rostovskoga-u Rostovu uništio kameni kip Velesov -u S ruskim mjesnim imenima oblici izvedeni iz Veles i iz Volos: oronimi Velesovo rebro. ulomci drevnih mitova. Južni“. gromovnik Perun ovdje je izjednačen s Nebom. Nordri. a drugo.) : životopis sv. To su fragmenti. rijeci -izvori: životopis sv. koji je bio najugledniji bog baltičkih Slavena. pjevajući posebne pjesme. Pokraj sela Perun bio je burg Kal : 1347. Sjeverni. da nadzire četiri godišnja doba? Je li on gospodar svega. Prvo.„Istočni. One nude male sličice koje se mogu slagati poput nekog puzzle i otkrivati dublji međuodnosi. travnja zove se tamo Sveti Petar Bogišar. „Koliko ima neba?“ „Peruna je mnogo“. Vestri. -Velesъ: -s Volosom povezani seljaci. predstavljaju četiri glavna vjetra→paralele: Saxo Grammaticus opisao je u Arkoni na Rujani kip visokoga boga Svantevita koji je imao četiri glave -višeglavi kipovi u: Szczecinu.st. koliko ih je bilo i što to znači? Odgovore će nam dati baltičke dajne. Dan 29. no. jer toga dana ljudi donose perunike-bogiše na oltare -trag Perunova štovanja kod J Slavena pronađen u običajima dodola ili prporuša. neki bugarski kaluđer imenom Spiridon ustvrdio u svojoj bugarskoj povijesti da Bugari u njegovo doba još uvijek štuju Peruna i dokazivao to pojavom tako nazvana lika u tim ophodima -ruski rukopis iz 15. kralj Bela IV. pa ga istraživači već odavna uspoređuju s Perunom.Komparativna mitologija 19 -slovački dokumenti:1264. Navedena imena očito znače „Poganski grad“. mjesto mu je dolje u vodi. Nikola kod I Slavena preuzeo mnoge Volosove crte Dajne su u Litavaca i Latvijaca kratke pjesme.st.

zlim demonom : husitska propovjedi (15. bije po vragu. ako se Perun spominje samo s jednim bogom u društvu. spaljuje kuću. Uspenskij.Komparativna mitologija 20 Roman Jakobson: ako se Veles spominje s drugim bogovima.): izjednačeni Vrag.Veles povezan s grijehom -kod južnih Slavena manje o Velesu: toponimi-svi u nizini. Toporov. najbliži mu je Perun. praćena atributom skotii. još poganske. pastir iz Kapadokije i zaštitnik stoke. razbija drvo i kamen-ponaša se kao gromovnik. a osim varijante Bog/Ilija može se uočiti i Tko 1 Bog Sv. Ivanov. države nastalo pod bizantskim utjecajem novo mitsko biće kojemu u osnovi leži kršćanski svetac Vasilije. zašto grmi: kada kod gdje udari grom. Kozmički sukob Perun i Veles: jedina dva praslavenska boga čiji se međuodnos može dijelomice rekonstruiratina temelju pisanih izvora : oni stoje na suprotnim stranama i izgleda kao da među njima vlada nekakva napetost -etimološka srodnost ključnih riječi (ne samo imena bogova) i cijelih rekonstruiranih fraza konačno dala dugo traženi oslonac pri uspostavljanju veza među objema prije navedenim kategorijama podataka (Dumezil. to je obvezno Volos/Veles : Volos jedina je apozicija bogъ. a ako se upotrebljava ime bez apozicije.). Veles je postao. Ilija grom važna varijanta Nečisti/Vrag/Zmaj Folklorno gradivo nudi i razne druge mogućnosti: ubija (munjom) što radi 2 čime 3 koga 4 Nečistoga Čorta/Vraga Zmaja 1 munja 2 treska razbija 3 strjelicom maljem kamenom 4 zmiju uža 20 . onda samo u obliku Veles začetnik slavenske filologije: Jozef Dobrovsky -Veles ne bi bio izvorni praslavenski bog nego bi u doba ruske. Blaž. s kršćanskoga vidika. Ilija. Bog. Veles i Zmaj. uz vodu 2.st. Katičić) Ivanov i Toporov: ishodište bjeloruska priča o borbi između Boga i Nečistoga (Vraga): Bog (Bog kršćana) nadmudruje s Vragom i prijeti mu da će ga ubiti. to Bog bije svojega protivnika→ opozicija:gore na nebu – dolje u vodi→ odgovara opreci između Peruna i Velesa : u nekim inačicama je to sv.st. naime. Veselovski)→ pomislilo se na to da bi Veles i Volos bila dva međusobno nepovezana boga -tragovi kod Z i J Slavena: najbolje su potvrđeni kod Čeha-Tkadleček (15. isprva pod imenom Volos (Miklošič.

Razlika je samo u razini na kojoj se priča ostvaruje. dok netko (u pripovijesti se točno zna tko) nije usnio san u kojem mu je bilo rečeno kako treba pravilno zakopati zmaja pa da više ne izlazi na površinu zemlje. a tijelo je bilo odnijeto uzvodno i izbačeno na obalu nasuprot onome gradu koji se danas zove Перыня. izgleda. Znakovito je da je mjesto zbivanja uz „staru cestu“. U nas mnoga Igrišća podsjećaju na takva sveta sastajališta6 Na takvom mjestu koje pobuđuje strahopoštovanje. je Zmajev kamen s oknom i dverima-nekoć davno u tom kamenu živio Zmaj. Ivanov i Toporov: ova priča kod I Slavena i Balta ima puno inačica i njezinom strukturom mogu se objasniti i razumjeti drugi folklorni tekstovi Zanimljiva je u tom pogledu bjeloruska priča o tome kako je Grom ubio Zmaja. Neki je starac upozorio ljude da Zmaja valja zakopati. Starac je objasnio da se to grom zabavlja. Nakon toga događaja tri je dana kišilo. Ispod toga leži. Tražio je da mu se ljudi klanjaju. čista poganska priča o svađi između Gromovnika i njegova sudruga. Nakon tri dana propala je zemlja i požderala krokodilovo tijelo. kaže li se da je Perun ubio Zmiju ili sveti Ilija Vraga. I propao je. Postavio je mali grad na mjestu zvanom Перыня. Oni se bore na život i smrt. sve dok nisu našli zmajevo truplo. nerijetko kolo. a ovaj ga izaziva i pokušava mu umaknuti. i na vijeke vjekova amen. daje kritički prikaz praslavenskoga poganstva 6 21 .): Zmaj je zamijenjen ljutom zvijeri krokodilom : zli čarobnjak Volhov preobrazio u lik ljute zvijeri krokodila i zatvorio vodeni put u rijeci Volhov. Tamo je bio pokopan i okajan po poganskom obredu. zemlja je stalno izbacivala Zmajevo truplo na površinu. Humak se njegov usuo u Hadovo dno i još danas se tamo vidi jama i ne može ju se napuniti. koji će ubiti čovjeka. takvu koja je blizu ali kamo ljudi više ne zalaze. da ne bi oživio. Glagol *igratъ označavao je obredni čin čiji je sastavni dio bio obredni ples. No. priča o mitskom sukobu između Peruna i Velesa : 2. Grom ga je proganjao i ubio-to mu je uspjelo pri trećem pokušaju (zmaj se skrivao). slušateljima dobro poznatu. ulomak mita koji je tijekom dugih stoljeća dobio kršćansku presvlaku. Gromovnik i Onaj iz vode ovdje se ne pokazuju kao sudruzi. Pritom Gromovnik bije svojega suparnika. Posve je isto. gdje je stajao Perunov kip. pa je kiša ponovno počela padati.Komparativna mitologija 21 -to: praslavenski obredni tekst. Navedena su imena sela u blizini. čak će Bog. Apelativ bog prometnuo se u osobno ime kršćanskoga Boga. I grobni humak je sada tamo. Događaj koji se pripovijeda zbio se na nekom konkretnom mjestu. udara u njega neživa. a njegov će protivnik dobiti ime kršćanskoga Vraga.st. blizu sela Simonoviča -legenda o nastanku Novgoroda (17. -3 razine ove priče: 1. pa je kiša prestala. pa su ga stoga pogani zvali grom ili Perun. rekviziti kojima se izvršava radnja pa čak i sama radnja. To je ubojstvo prouzrokovalo prekomjernu kišu. na Igri. Bjesovi su ga razbili i utopili u Volhovu. a da priča ostane ista. Kiša tek što nije rastopila zemlju. No. prvo njemu otpustiti grijehe ili će mu nadoknaditi štetu koju će počiniti. trizni. nego kao suparnici. opisuje poganski ukop : 3. To daje shemu koja se može rekonstuirati na praslavenskoj razini: 1 Perun 2 ubija/goni 3 munjom/gromom 4 Velesa/Zmiju U takvoj shemi mogu se mijenjati osobe koje sudjeluju u zbivanjima.

Osim toga: ovo pokazuje da je priča ukorijenjena u kameno doba. Lisica trči. Riječ car u istočnoslavenskim jezicima atribut je Boga: car Oganj odgovara sintagmi bog Oganj.najstariji tekstovni spomenici očuvani u bilo kojem IE jeziku→te su pjesme vidjeli vidjelci u vizijama. a zove se Indra. Riječ veda. dakle. a ne nordijskom mitskom kontekstu. Tek nakon toga otvara se zemlja i uzima pokojnika k sebi (on propada u nju). car Zmijulan. očuvali su tipološki starije. zapisani koncem 19. a u ruskima da je to stado cara Zmijulana. jer bi inače Grom pobio čitavo stado. Nejasno je tek ime Zmaj Gorymec. Junak je ubio zmiju i time ispustio. Gromovnik je Grom. Pastiri joj u bjeloruskim inačicama odgovaraju da je Zmijeva. Novo je da Gromovnika prati družica. Time je ponovno uspostavljena ravnoteža u svijetu. dakako. car Oganj. pregnantnije oblike -žetva se nerijetko shvaćala kao ubijanje žita (potvrda za to ima. himni. dubravu) kao mjesto mitskoga sukoba. a istinitu prirodu Svijeta→zato je važno da se obredni tekst izgovara točno. -potvrđena uporaba munje u obliku kamena oružja u praslavenskom. Pobjedio je u natjecanju sa Zmijom. -Vede: prenose usmenim putem→posebne škole u kojima se one uče napamet (zapisivanje=svetogrđe).Komparativna mitologija 22 -opisan je poganski pogreb kakav mora biti da bi bio pravilan: truplo treba nasuti zemljom i nakon tri dana prirediti triznu. Imena poganskih bogova jedva su prikrivena. čija je to stoka. -slavenski folklorni tekstovi o borbi između Peruna i Velesa u kojoj Gromovnik otima stoku. stvorio je oganj. hvalospjeva. 22 . ubiti zmaja a stada će dobiti Stjepan odnosno Kozma. Lisica navješćuje dolazak Groma s Munjom. -Katičić: J Slaveni-elemenati istoga mitskog kazivanja: listina iz 12.st. mjesto koje se može povezati s njegovim protivnikom. Grom će.paralelu u navedenim bjeloruskim pripovjetkama : toponimi-gora ili vrh čije ime možda čuva spomen na gromovnika a pod njim. kojima je namijenjen. primjerice. uklonio je Valu i time izagnao (istjerao) goveda. Inače ga oni. carica Munja. -vedske pjesme ne sadrže priče -Rg je obredna pjesma u kojoj se brahmani obraćaju bogovima u aluzijama-nabrajaju junačka djela Gromovnikova aludirajući na neka zbivanja koja nisu nigdje opisana. po mogućnosti uz vodu. drvo. smijemo pomišljati na pogansko mitiziranje okoliša : toponim koji označuje hrast ili hrastik (dub. Žeti žito značilo je. -litavske dajne: očuvana su imena poganskih bogova. u grčkoj predaji). ugleda stado i pita pastire. neće uzeti u obzir. -Indoeuropski korijeni: -Ivanov i Toporov:mit o sukobu između Peruna i Zmije usidren u IE predaju→važne paralele s vedskim tekstovima -Vede su zbirke prastarih obrednih pjesmama. najavljuje mu Gromov/Ognjev dolazak i savjetuje ga da se skrije u šupljinu svetoga hrasta. Nato ih upućuje da prešute ime pravoga vlasnika. odnosno u ruskim inačicama cara Ognja i carice Munje.st. Gorymič. „sveto znanje“ -najstarija zbirka je Rgveda. tako stekli uvid u skrivenu. Kozma i sl. Na kraju lisica dolazi do Zmija/Zmaja. kamen -Islavenske pripovijetke: priča o lisici u kojoj se jasno vidi motiv sukobu između Gromovnika i Zmije→inačica „Mačka u čizmama“ u kojoj lisica pokušava pribaviti imetak nekom siromašku To može biti Stjepan.-zmij[sk]i kamik. Velnias skriva pred Pekunovim gromom pod ženu. ubiti ga udarajući srpom po njemu. Mitska Zmija je i dalje ostala muška zmija: Zmij/Zmaj. oslobodio sedam rijeka. narušena smrću. a prati ga Munja.

dakle. a zatim se blagotvorno vraća u zemlju. izgovorit će sveti tekst u kojemu je posvjedočen istinit ustroj svijeta. slavenski folklorni tekstovi iz 19.Komparativna mitologija -paralelizam između indijske i slavenske predaje je potpun: Indra je Perun je oslobodio/ispus rijeke/goveda tio preoteo stoku ubivši ubivši Zmiju/Valu Zmiju/Velesa 23 -zmija je doplazila na Goru. on je bog vegetacije. čvrsto usidrenoj u terminologiju različitih indoeuropskih jezičnih grana. Očuvan je mit o bogu Telepinušu. To je bog koji odlazi (umire?). Tipološki najstariji su. Na taj će način popraviti nenormalno stanje: Gromovnik će ubiti Zmiju i osloboditi vode/krave -i u slavenskoj su predaji. ali u njima se aludira na njih. -Veles i Vrtra=bogovi stoke. a Zmija je kozmički princip nereda. -primjerice. očuvana samo u ulomcima. tamo gdje joj nije mjesto.st. nego predstavlja narušavanje kozmičkoga reda. pokazala je već dobro poznate elemente iz praslavenskoga mita u jednakoj strukturi. zatvorila rijeku trgovcima. -veći dio hetitskih tekstova su. Indra bije po stablima -vede: bog nevremena Parjanya-„oblak koji grmi“. pa se danas ne zna kako su ga Hetiti zvali. najstariji zapisani IE tekstovi su hetitski (kentumska skupina). Njezino plaženje na Goru nije obično planinarenje. kaos). te sumerski znakovi za neke pojmove. „gromonosni oblak“. Njegov odlazak i dolazak predstavljaju vegetacijski ciklus. sumerogrami. Tekstovi koji će nas zanimati nastali su oko 1500 godina prije Krista. -mjesto sukoba u Vedama nije samo gora. Indoeuropski narodi u Anadoliji (Hetiti. -hetitska predaja. tamo gdje mu nije mjesto -nered što ga je Zmija prouzročila u indijskim tekstovima je u tome što se ona ovila oko Gore i začepila sve izvore. Luvijci. To nisu mitovi. Bez sumnje je ovdje riječ o općeindoeuropskoj predaji. da je Zmija sakrila vode/krave pa svijetu prijeti suša/glad (nesreća. -vede najstariji očuvani tekstovi oblikovani u nekom IE jeziku (satemska skupina). Gromovnik jednostavno mora otjerati uljeza i uspostaviti prvobitni red→sad se shvaća bjelorusko ime za Zmiju-to je zmaj koji je otišao gore. 23 . Naći ćemo ga tek teško prepoznatljiva u legendi o nastanku Novgoroda gdje je ljuta zvijer krokodil prepiječila promet rijekom. izuzmu li se knjigovodstveni zapisci. Palajci) nisu imali vlastito pismo nego su preuzeli babilonsko. kako se vidjelo. Toj frazi odgovara ruska громовая туча. kraj. Zatvorila je put vodama i na zemlji nastaje suša. Onaj koji zna istinu (koji je upućen u svete tekstove i obrede). Babilonci su se pak služili slogovnim pismom miješanim sa sumerskim ideogramima (hieroglifima: jedan znak za jedan pojam).Znaci za akadske (babilonske) riječi koji su hetitima služili kao ideogrami (to su tako zvani akadogrami koje su čitali hetitski). usporedite slovenski glagol zavirati „sprječavati“) -osnovna motivacija vedskih tekstova je. Razlika je samo u tome što u slavenskoj pradomovini rijeke ne presušuju pa se motiv zatvaranja rijeka gotovo posve izgubio. Gora je Gromovnikova. sumerogrami DINGIR U („bog U“) stoje uvijek tamo gdje se spominje sumerski bog gromovnik. Gromovniku nije preostalo ništa drugo nego da je „ubio zmiju probušio vodama put probio bokove gorama“ -u nekim se tekstovima kao Indrin suparnik Vrtra (riječ vr znači „vrata“. Vrtra je onaj koji zatvara. obredni tekstovi. ubijanjem Zmije oslobođene vode.

a Veles je gospodar svijeta mrtvih. -bradata zmija nije slučajno zalutala u hetitsku predaju. da je to red. No. očito. -opreka dobro-zlo: -Perun i Veles su u sukobu. S ive visi ovčje runo. -ruske priče u kojima Veles u liku sv. Javljaju se i kamen i zmija/zmaj. pod dubom može biti rakitin grm pa ga zovu dub Rakitan (rakita je vrsta vrbe. ubijao ljude. -obredi. Python je uništavao njive. religijski sustav je ugašen -Ivanov i Toporov: pokušali su otkriti prežitke praslavenskih poganskih obreda povezanih s mitom o kozmičkom sukobu u jurjevskim običajima. Puk često više i ne zna točno čemu neki običaj služi. pa bi i naziv za nj bio etimološki povezan s izrazom áhi budhnyà. ovca i iva -grčka: Python. a u tom runu su sva blaga ovoga svijeta: mast. Tomu su dodani dugi život i potomstvo. od obojice je mogao imati i koristi. sve što si čovjek samo poželjeti može. primjerice. Nikole spašava seljakovu stoku pred objesnim. -runo odnosno vuna igrala je u hetitskim obredima veliku ulogu -ključni elementi: orao. Gromovnikovo oružje -varaždinski kraj: priču o munji što ju možete iskopati iz zemlje kao posebno oblikovani kamen : riječ je o kamenodobnim sjekirama →isto u okolici Ptuja. Zanimljivo je da su sva tri običaja najbolje. zmija koja je živjela u pustinji. To se može objasniti time što su živi ljudi. Prisutno je samo neodređeno uvjerenje da to mora tako biti. a pod njim ovčja vuna. no. doduše. zatvarao trgovcima ceste (u pustinji nema rijeka. u običajima za prizivanje kiše (dodole. Veza između boga i drva daje slutiti da je ovdje riječ o Stablu svijeta. -suprotono nekim očekivanjima. Živi se boje smrti. iva (vrsta vrbe). kao i iva). biti obredima. prestaju. U kršćanskoj interpretaciji Veles se stoga lako izjednačio s Vragom u Paklu. kao i Nebesnici. stoka. Ilijom. smješteni u ovaj svijet. Mitska pozadina je zaboravljena. no. a mi to zovemo običajem. kao i prasrodnost s hetitskom predajom. žitno zrnje. mnogo velesovskih crta. I to je sve u ovčjem runu. nema nikakvih indicija da bi Praslaveni imali dualističku predodžbu o bogu dobra i bogu zla. u špilji s izvorom. Ubio ga je strjelicama gromovnik Apolon u Delfima pod gorom Parnas. Umjetnici su ga katkada prikazivali kao bradatu (kosmatu) zmijurinu. Simpatije puka kao da su na Perunovoj strani. kada izgube svoju teološku interpretaciju. u hrvatskom Zelenom Jurju (Sveti Juraj koji se bori sa zmajem samo bi u toj ulozi zamijenio Peruna). Stablo je dub. gromopucateljski nastrojenim Gromovnikom sv. to nas ne smije zavesti na pomisao da je Perun predstavljao dobroga. Pripadnost mitologemu o sukobu između Gromovnika i Zmije je očita. prporuše) i u običaju paljenja božićnog panja badnjaka (koji bi predstavljao zmiju s dna. vino. Spominju ju i drugi tekstovi. Sin je Gee i Tartara (oboje su božanstva donjega svijeta). 3. Slovenskim Goricama 24 . ljuta zvijer krokodil zatvorila je trgovcima rijeku pod Novgorodom). ljudi ih i dalje izvode. a neki i isključivo poznati južnim Slavenima. no. a Veles zloga boga. -neki istočnoslavenski zagovori protiv bolesti sadrže istu mitsku sliku: Svjetsko stablo.Komparativna mitologija 24 -pred bogom stoji zimzeleno drvo. Oba su bila čovjeku opasna. Zmijoliki Python ima.

zabilježena kod pojedinih slavenskih naroda. Tek kod naroda koji sami više nisu rabili kameno oruđe.Komparativna mitologija 25 -Jednom prilikom. nisu si mogli protumačiti njezinu razornu snagu drukčije do li kao udarac nekim predmetom. ali ju nije mogao naći pa će nastaviti kopanjem. vrlo su slična: munja kod udarca u zemlju utone 7 lakata.-6. o čemu svjedoči i njegovo rasprostranjenje po svijetu. Takvo je vjerovanje moglo nastati još u vrlo starim razdobljima. kod američkih Indijanaca. finskih naroda. ili vještičjim) prstima) -vjerovanja. Pokušao je kopati. Budući da po narodnom vjerovanju grom neće udariti dvaput na isto mjesto. bilo područje lako zapaljivih drvenih seljačkih kuća prekrivenih slamnatim krovovima Najviše etnografskih podataka iz Štajerske: Josip Pajek (Črtice)-o pučkome vjerovanju o tim meteorološkim pojavama -zanimaju nas predmeti koje sami seljaci tumače kao munju (strela). ognjenu i vodenu -za cijelo slovensko područje: Vinko Mödendorfer -podaci iz Hrvatske se podudaraju sa slovenskima: Šantalab -za seljaka je to munja koja se ukopala u zemlju -seljaci su pronađeno kamenje zaticali iza grede ili strehe. jer znade drvo u koje je grom udario prije nekoliko dana. zatim tzv. -slično gradivo prikupljeno kod svih slavenskih naroda. nego su bili jako korisni u obrani od groma i munje. ne bi li im čuvali domove od udara groma -za etnologa su te sjekire veoma zanimljive: to su predmeti koji nisu nađeni u svojoj prvotnoj ulozi kao oruđe ili oružje. dakle. prepoznali su u njima onaj predmet koji je poput ognjene strjelice pao s neba i gromovito razbio neko stablo i zabio se u zemlju. (Šantalab 1996:2) -vjerovanje o neolitičkim sjekiricama koje su našli seljaci i donosili kući. Moramo imati na umu da je područje. da pred sobom imamo zajedničku praslavensku predaju iz vremena prije raspada praslavenske zajednice u 5. Kirgizi. odgovara da nema. Nepoznavajući elektricitet. u Indiji. Pa kada su slučajno naišli u zemlji na neke predmete neobičnih oblika (fosile) koje nisu znali razjasniti. U zemlji je obično sedam godina. u starom Rimu. Ivan Mežnarić iz Gornje Višnjice. afričkih naroda. ponegdje 40 aršina duboko. dok ju ne nađe. Taj se prijenos tumačenja s fosila na neolitičke sjekire mogao. prenijelo se to vjerovanje na slučajno pronađeno čudno oblikovano kamenje kakvo oni sami nisu izrađivali. a nakon 7 godina odnosno 40 dana ponovno izađe na površinu. Takva munja može biti u obliku brončane sjekirice ili staklene kugle. ali da će ju pokušati pronaći. s kojega imamo najviše podataka.st.štititi od udara gromova. sada već pokojni. -takva vjerovanja pribilježena su i kod Nijemaca. 25 . dobro je imati okamenjelu munju u kući. zbiti tek nakon što su ljudi već neko određeno doba rabili samo kovane sjekire. Tamo su ih ostavili njihovi djedovi ili očevi da budu zaštita od udara gromova. Dvije su kamene sjekire i jedna motika visjele obješene o tram u kućama s istom svrhom . koje obično drže Vražjim (ili Božjim.ponegdje su to prapovijesne kovinske sjekire. jer tada neće grom udariti u nju -jednaka vjerovanja i izrazi koji se ponavljaju u raznim slavenskim narječjima svjedoče o tome. na moj upit ima li koju kamenu sjekiru ili motiku. To ne mora biti nužno kamen. u Indoneziji -možemo samo nagađati kako je nastalo to vjerovanje. kod Mađara. prije više godina. motike i pijuke. Ljudi su mogli vidjeti kako munja udara o stablo ili u zemlju. Ljudi razlikuju dvije munje. u Kini. u Skandinaviji. belemniti (fosilni ostaci izumrlih glavonožaca značajnim za mezozoik.

mlat“. dakle. bez sumnje još u doba praindoeuropske zajednice.!!! -mlat (kijača) u Gromovnikovoj ruci etimološki je čvrsto utkan u kompleks vjerovanja povezanih s Gromovnikom. čekića.3). Elementi praslavenskog sudovanja -Ivanov i Toparov: govore o mitskoj borbi kao o "osnovnome mitu" : analizirali semantiku slavenskih pravnih izraza i smjestili ju u indoeuropski sustav -povezivanje mitološkog svijeta i svijeta prava: oboje uobličeno u tekstovima. a osumnjičenik je postao krivim ako bi tužitelj pokazal kriva→takvi tekstovi rekonstruiraju fraze praslavenskog plemenskog prava 26 .st. strelni kameni u seljačkim domovima sjeverozapadne Hrvatske doista su preživjeli svjedoci prahrvatskoga. mlatiti (udarati po žitu) izvedene su iz praslavenskoga *mlatъ<moltъ. praslavenskoga pa i praindoeuropskoga mitskog sustava u kojemu su one igrale ulogu oružja jednoga od najviših. Čemu služi na mitskoj razini mlinsko kamenje. kod Slavena i najvišega.“ (Bogdanovič 1895:76) U vedskim himnima gromovnika Indru apostrofiraju s usklikom: yo asmanor antár agnim jajana. odnosno praindoeuropskoga *per(kw)u-no-. s trenjem i udarcima proizvodi grom i bljesak.st. Riječi mlat. kao i *mlěti-. sjekire. najmoćnijega boga. hrvatska munja. Praslavensko *mъlńi je. nastalo iz praindoeuropskoga korijena *mel. tare s njima i udara jednim po drugome.) imamo identične slike koje postoje u Ruskoj pravdi (11.„mljeti. Hammer „čekić“. a njega sastavljač Hustynskoga ljetopisa →taj podatak prisutan tek od 16. Iz njega je izvedena i praslavenska *mъlńi. bilo je. Gromovnikovo je oružje munja u obliku kamenog mlata. dakle. s mitskom predodžbom o dvoboju između Gromovnika i Zmije. „tko je rodio oganj između dva kamena“ (RV. u kamenoj dobi. II. genitiv *kamen i staroindijskom áśman„kamen“ →oružje IE gromovnika kojega su Germani poznavali kao Thora/Donnara.st. Balti kao Perkunasa i Slaveni kao Peruna. je dao Perunu kamen u ruku poljski ljetopisac Maciej Stryjkowski 1582. Indoeuropski je gromovnik. godine -njega je prepisao Alexandar Guagnini.): posljedica zlodjela mora se pokazati. kako smo vidjeli.Komparativna mitologija 26 -kod indoeuropskih se naroda (što onda znači i kod poganskih Slavena) to vjerovanje spojilo. Dijelići žrvnjeva lete prema zemlji i padaju poput munja. stoljeću govorili da „Perun drži u rukama dva neobično velika mlinska kamena. a hamarr je etimološki povezan s praslavenskom riječi *kamy. prenosili se usmeno (morali pamtiti i nakon usvajanja pisma). 12. mlin. osim za pridobivanje some? Bjelorusi su još u XIX. on njime bije Zmiju i usput nanosi štetu ljudima: mlađi opisi ruskoga poganstva ustraju na podatku da je Perunov kip u Novgorodu držao u ruci kamen koji je simbolizirao munju -1. 4. za narod važne i njihovo rješavanje se odvijalo u posebnim prilikama -Katičić: u Vinodolskom zakoniku (13. prvobitno kameno. etimološki povezano s riječima poput mljeti. -munja je. dakle. Kamene sjekire i noževe narod zove perunovim munjama. božje oružje koje Gromovnik baca s neba i njome bije Zmiju -mogu zaključiti: naše kamene strele. Time u drugome dokaznom krugu možemo pokazati kako je indoeuropska mitska predodžba o Gromovniku s kamenim čekićem morala biti izoblikovana još u lithikumu. proizvodio grom i munje pomoću mlinskoga kamenja odnosno žrvnja.koje je. Peruna.

a ne smije biti konstrukcija -rekonstrukcija se "ovjerava" smještajem u proceduru.st. mora proizaći iz sigurne građe (to su ovdje tekstovi). sastavni dio pravnog čina -*es. otpirati: onaj koji traži pravdu taj je pri. prema zakonu se na sudu donosi presuda usporedba sustava obreda: obred=disharmonija+obredni čin+mit (tekst) sa sustavom sudovanja: sudovanje=disharmonija+sudovanje+presuda (tekst) -sud: praslavensko *storna. nego na oblik-zakon je nešto što se. obavezna uporaba ovog glagola pri izricanju presudbe -krivo vs. a ako ne netko dokazao svoje pravo. a ne bilo kako. sǫditi praslaveni nisu poznavali izraz: "ispraviti krivdu pravom" -parba. nego sam čin-zakletvu) -(po)kazivati: posljedica zlodjela morala se pokazati. prve stranke (tužitelja) 2. pravo: u grčkome svinut vs. preti vs. pa je vjerojatno tako bilo i kod Slavena. pravda se ispravlja po zakonu. zakon je taj koji zaokružuje pravni sustav. u Irskoj i Grčkoj je morala biti otpjevana. biti): pokazuje se ono što jest. parac. a odvaja se od nje tek kada se miješaju sustavi -krivina vs. Zmija se u obrani savija.(jest. pravina: listine iz sredine 13. uči kao pjevna recitacija. onaj koji sudi (sudac-njega su izabrale obije stranke) -rota: je sveto praslavensko mjesto prisizanja. U uređenoj zajednici taj se posao obavlja na sudu: pravь krivь sǫdъ. a procedura dolazi do izraza na sudu -kada to ne bi bilo učinjeno. ona se ispravlja i postaje ravna→ubijanje zmije jest ispravljanje krivoga -krepka zaušica: 27 . praslavenski (i praIE) sud se sastoji od tri elementa: 1. onda je drugoga preprel -zakon: izraz zakon izvorno nije se odnosio na sadržaj. druge stranke (tuženi) 3."krivudava pjesma"-grci imali posebnu vrstu pjesme napitnice koja se pjevala "krivudavo"-naizmjenice su ju prihvaćali i nastavljali pilci s druge strane stola. točnije njegova terminologija. bila bi to samo spekulativna konstrukcija -arhaična pravna terminologija u potpunosti slijedi proceduru. ta riječ je poznata i u hrvatskim tekstovima (danas je očuvana u riječi porotnik): Vinodolski zakonik i Istarski razvod (u razvodu ta riječ ne znači mjesto. ravan.-bosanski ban Matej Ninoslav potvrdio je neki ugovor s Dubrovčanima: ono što je krivo (krivina) treba ispraviti pravinom ili sudom.Komparativna mitologija 27 -osnovni pravni izrazi: -rekonstruirani pravni sustav. zakon je poput mita oblikom pripadao usmenom sakralnom pjesništvu. a onaj koji se brani otpira. prema tradiciji. a kada ju Perun ubije.

prigradnja zu ulaz u kuću) →oprečna jati -iz korijena za svijetlo izveo praslavensku riječ za predsobu -riječ hram pokriva pojmove što označuju zgrade koje su izvorno bile od brvana i koje su bile nadzemne→on iz toga zaključuje da su Praslaveni bili dobri tesari koji su gradili konstrukcije od brvana i da je jedan od tipova praslavenskog doma bio sastavljen od natkrivene jame s pridodanim ulaznim dijelom. od Slovenije do Bugarske. Vani je bilo opasno. koliba. križevi što su ih nosili starci su svjedočili o svetosti razvoda kao pravnog čina 5. jer je postavljena gore. kako bi izbjegli moguće kasnije svađe. i u neku ruku pravno pomagalo. što je u Ieuropskim ravnicama zimi bilo jako važno. 10.st. mogla imati neposredno vanjsko svjetlo. 28 28 . Svake godine su izabirali drugog dječaka koji je pobrao batine→toga je bilo i u Njemačkoj. to je pravi svijet. u okolici Samobora→sve to ima podlogu u prahrvatskoj i praIE mitskoj slici u kojoj Perun udarcem po Zmiji ispravlja pravdu -starci: pri možebitnim sporovima se onda pozivalo svjedoke. okd I Slavena postojale zemunice-takva koncepcija je mogla prouzročiti probleme pri ulaženju i izlaženju iz jame po lošem vremenu. strace→sačuvani su dokumenti o tome (Istarski razvod). pa je posebna pažnja morala biti posvećena ulaznom dijelu→on je pretpostavio takve odnose koji su mogli biti strukturirani: ispod zemlje-iznad zemlje tamno-svijetlo dolje-gore nisko-visoko ukupano u zemlju-drvena konstrukcija nad zemljom -jata (hrv. sklonište. Riječi svijet. No.st.: Hrvati živjeli u zemunicama u 10. koja je bila nekoć rasprostranjena po čitavoj Europi -pljuska je služila pri razvodu granice -Shettlandski otoci: u kasno proljeće ili jesen su posjednici zajednički obilazili granice svojih pašnjaka. u jami se nije ništa ozbiljno moglo raditi jer je bilo premračno. Dolje u jami se boravilo preko zime jer je u njoj bilo toplo. Kod svakoga je međaša jedan dječak dobio pljusku kako bi zapamtio gdje su međaši stajali. špilja) →u značenju tamno. Za to je služila veža koja je. u Sotinu. slo. gdje je svjetlo.st. nadgradnjom od brvana -Ahmed ibn Omar ibn Rosteh. očito su označavale neki proctor bez svijetla -šunja (rus.Komparativna mitologija -pljuska je kao mnemotehničko sredstvo. bez propuha kakav vlada u brvnarama. svijetli i sveto su homonimi čija se značenja prožimlju. crno. -svijetla građevna konstrukcija pred ulazom u stambenu jamu bila je u opreci sa samom jamom kao boravišnim prostorom. Struktura praslavenskog doma -izrazoslovlje slavenskih domova je podvrgao Šimun Ondruš temeljitoj semantičkoj i etimološkoj analizi -on je krenuo od činjenice da su do 15. A to gore. tamo su vladali vukovi.

zima (godišnje doba). zvijeri. u Perunovu sferu 29 29 . tama. pristup njivama. s vežom su povezani gore. veža (vanjska drvena konstrukcija) zimska polovica godine-ljetna polovica godine -da ova rekonstrukcija ima smisla. pokazuju i urezani znaci na gornjim gredama drvenih kuća što ih kod I Slavena zovu "gromovi znaci"→smješteni su na gornji rub kuće. svjetlo. poljima i šumama→ta dva svijeta su povezana s Velesom i Perunom: Velesov svijet – Perunov svijet ispod zemlje-iznad zemlje tamno-svijetlo dolje-gore nisko-visoko jama. ljeto.Komparativna mitologija -dok su s jamom povezani pojmovi dolej. jata (ukopano u zemlju)-šinja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful