1.

OSNOVE EKONOMIJE
EKONOMIJA VS EKONOMIKA

•“Ekonomija” i “ekonomika” nisu identični pojmovi. Ekonomija je širi a ekonomika uži
pojam.

“EKONOMIJA”

•Termin “ekonomija”

potječe od grčkih riječi “oikos” (kuća, domaćinstvo) i “nomos” (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih riječi nastala je starogrčka riječ “oikonomos” što bi u slobodnom prijevodu značilo skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom. koja je označavala vještinu trgovanja i

•Suprotno “oikonomji” postojala je hrematistika
bogaćenja

gradovi bili političke organizacije i tvorili samostalne države to je politička ekonomija označavala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj državi. •U tom značenju se politička ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi “Rasprava o političkoj ekonomiji” francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena. •Kao posebna disciplina počela se predavati na europskim sveučilištima u 18.stoljeću •ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROUČAVA I DRUŠTVENE ODNOSE

“POLITIČKA EKONOMIJA” •Termin je izveden iz riječi “oikos”, “nomos” i “polis” (grad) . Kako su u staroj Grčkoj

DEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTI

•Ekonomija je područje društvene znanosti

koja proučava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. razmjenu i potrošnju materijalnih dobara i usluga u 5. određenom vremenu, 6. prostoru i 7. društvu.

•NE BRKATI JU S POLITIČKOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOM
EKONOMIJA KAO VJEŠTINA

•Ekonomija je također vještina pomoću koje gospodarski subjekti - pojedinci, kućanstva, poduzeća ili država proizvode, pribavljaju i troše materijalna dobra i usluge. •Promatra se ekonomija kao znanost tada je riječ
POZITIVNA EKONOMIJA
teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao vještina tada je riječ o primjenjenoj ekonomiji.

•Pozitivna ekonomija istražuje funkcionalne i kauzalne odnose između ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona proučava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.
1

•Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snage”
NORMATIVNA EKONOMIJA

•Normativna ekonomija

sadrži prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s određenih etičkih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti. je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike”

•Primjer: “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj
EKONOMIKA
dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe

•Ekonomika proučava kako ljudi alociraju
svoja dobra mora efikasno koristiti

i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje

•Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zaključka : 1. dobra su rijetka, 2. društvo •Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomike
PODJELA EKONOMIKE

•Ekonomika se dijeli na mikroekonomiku i na makroekonomiku
MIKROEKONOMIKA •Mikroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje
mikroekonomskih subjekata – pojedinaca, kućanstava, poduzeća i privrednih grana. •Osnivač mikroekonomike je Adam Smith (1723 – 1790) koji je 1776. objavio “Bogatstvo naroda”, svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije.

privrede kao cjeline. •Osnivač makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 – 1946) koji je 1936. objavio djelo “Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca” gdje su dani temelji makroekonomike. •Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju tržišta makroekonomika se zasniva na državnoj regulativi privrede.

MAKROEKONOMIKA •Makroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje

JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKE

•Mikroekonomika i makroekonomika nisu međusobno razdvojene ekonomske discpline. One se međusobno nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u makroekonomskom okruženju. •Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnuto
RIJETKOST
2

•Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer između želja i potreba s jedne strane i mogućnosti njihovog zadovoljenja s druge. •Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim dobrima. Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se neekonomskim ili slobodnim dobrima. •Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna •Ekonomika proučava samo ekonomska dobra
RIJETKOST VS SIROMAŠTVO

•Ne smiju se brkati rijetkost i siromaštvo. I bogati mogu željeti više no što imaju. •Isto tako i mala količina nečeg ne znači da je ono rijetko. Dobro mora biti i željeno
IZBOR

•Rijetkost prisiljava ljude da čine izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju činiti izbor
OPORTUNITETNI TROŠKOVI

između korisnog i manje korisnog.Oni se suočavaju s trade-offom: da li zadovoljiti više jednu potrebu odnosno zadovoljiti manje drugu potrebu

•Izabravši jednu od dvaju mogućnosti žrtvovali smo onu propuštenu. Vrijednost
žrtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim troškom.

PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (1)

•Troškovi studija u USA

1993. su iznosili 12000 $ godišnje uključujući izdatke na školarinu, knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni oportunitetni troškovi jer je student radeću na poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Propuštena zarada od 16000 $ je oportunitetni trošak studiranja. oportunitetni troškovi.

•Stvarni troškovi studija jedne godine iznose ne 12 već 28 tisuća $ ako se uključe i
PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (2)

•Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menadžera. Pretpostavimo da svaki

menadžer ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapošljava dvojicu menadžera na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni trošak zadatka B ? Toliki su i oportunitetni troškovi posla B.

•Odgovor: Radeći posao B menadžer je žrtvovao posao C čija je vrijednost 50000 $.
TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJE

• Tko, što i koliko proizvoditi ? • Kako proizvoditi ?
3

zaposlenosti i životnog standarda •problem odnosa tržišta i državne regulacije •problem odnosa širih društvenih vrednota prema ekonomskim vrednotama EKONOMSKI SUSTAVI •TRŽIŠNI •NAREDBODAVNI •MJEŠOVITI TRŽIŠNI SUSTAV •Sustav temeljen na privatnom vlasništvu i privatnom poduzetništvu 4 . ekonomski i politički sustav ? • Koliki su troškovi proizvodnje. prodajna cijena i profit ? NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (1) •problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnoloških i institucionalnih okvira •problem uspostavljanja parcijalne i opće ravnoteže •problem izbora kriterija raspodjele •problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja i sredstava njihovog ostvarivanja •problem upravljanja ekonomskim sustavom NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (2) •problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije društva •problem objašnjenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i usluga •problem nesklada između oskudnosti resursa i ljudskih potreba •problem alokacije rijetkih resursa NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (3) •Problemi odnosa između realnog i monetarnog sektora ekonomije •problem ekonomskih odnosa između pojedinih država •problem povećanja proizvodnje.• Za koga proizvoditi ? • Gdje proizvoditi? • Kada proizvoditi ? • Iz kojih motiva proizvoditi? • Kakav je pravni.

Inputi se koriste za proizvodnju outputa. •Budući su proizvodni faktori ograničeni društvo se suočava sa svojom granicom •PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog društva može proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetima •Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse što znači da je povećanje proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb drugog dobra GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (2) •Kada se privreda nalazi na PPF suočava se s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti više a kojeg manje •Navedenu dvojbu pokazuje slijedeća tablica 5 . FAKTORI PROIZVODNJE •Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. subordinaciji i planiranju.•Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke što će proizvoditi ili kupovati •Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi •Sustav zasnovan na načelu “laissez faire” (lese fer) NAREDBODAVNI SUSTAV odlučivanja. One •Faktori proizvodnje su : –a) rad –b) kapital –c) zemlja se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. centralizaciji MJEŠOVITI SUSTAV •Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi uključivao pozitivne elemente i jednog i drugog •Mješoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje tržišni mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg određuje država •Mješoviti sustav privređivanja je dominantan sustav privređivanja danas u svijetu jer čisti modeli privređivanja bilo tržišni bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji. •Država donosi sve važnije odluke o proizvodnji i potrošnji •Sustav zasnovan na državnom vlasništvu. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (1) proizvodnih mogućnosti (PPF). državnom poduzetništvu.

6 . TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ EKONOMIJI OBLICI KOORDINACIJE •Temeljni problemi ekonomske organizacije društva što.GRAF PPF POGREŠKE EKONOMSKOG ZAKLJUČIVANJA greška subjektivnosti •nesposobnost da se ostale varijable drže nepromijenjenim – greška ceteris paribus •post hoc pogreška •greška poopćavanja .greška pars pro toto 2. •Oblici koordinacije su : –a) tržište. kako i za koga proizvoditi •rješavaju se pomoću različitih oblika koordinacije.

•Oni se međusobno isprepliću i kombiniraju čineći mješoviti oblik ekonomije u kojem tržište djeluje unutar okvira i ciljeva određenih od strane države OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA •Subjekti ponude roba •Subjekti potražnje roba •robe i usluge •cijene roba •tražena količina robe 7 . •Planiranje je način upravljanja ekonomijom u kojem se neke robe proizvode •Unaprijed se utvrđuje ne samo količina prodavati.–b) državna regulacija. ODNOS TRŽIŠTA I DRŽAVE •Tržište i državna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji. DRŽAVNA REGULACIJA •Državna regulacija je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem država neposredno ili posredno odlučuje o temeljnim ekonomskim problemima. potrošnji. –c) planiranje. –d) samoupravljanje TRŽIŠTE •Tržište je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem proizvođači samostalno odlučuju što će i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati. raspodjeli. a potrošači slobodno odlučuju što će i po kojim cijenama kupovati i trošiti. razmjeni i unaprijed određenim količinama i za poznatog potrošača. •Javlja se u različitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom radničke participacije. •Državnom regulacijom država utječe PLANIRANJE na događanja u proizvodnji. prema već i cijene pri kojima će se takve robe SAMOUPRAVLJANJE •Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojem radnici u poduzećima odlučuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo.

–b) regulirano tržište –a) tržište potrošnih dobar. pa se cijene moraju smanjiti •Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne doći će do viška potražnje. •Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena. –b) tržište proizvodnih faktora proces razmjene KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA •Obzirom na strukturu tržišta: TRŽIŠNA RAVNOTEŽA –a) tržište potpune konkurencije. a količina koja se razmjenjuje pri toj cijeni je ravnotežna količina •Ako je ponuda veća ili manja od potražnje dolazi do tržišne neravnoteže POSLJEDICE TRŽIŠNE NERAVNOTEŽE •Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne doći će do viška ponude.•nuđena količina robe •razmjena robe za novac •mjesto razmjene •vrijeme razmjene OSTALI ELEMENTI TRŽIŠTA •Način plaćanja robe •kvaliteta roba i usluga •vrijeme isporuke roba •pravne norme koje reguliraju •Prema predmetu trgovanja: •Obzirom na ulogu države: –a) slobodno tržište. –b) tržište nepotpune konkurencije •Stanje u kojem je ponuda jednaka potražnji. Pri takvim cijenama sva se roba ne može prodati. Posljedica će biti porast tržišnih cijena •Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova ponude i potražnje pa se zato ona naziva i cijenom koja rasčišćava tržište KAKO TRŽIŠTE RJEŠAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ? 8 .

9 . •ZA KOGA PROIZVODITI određuje se na tržištu proizvodnih faktora KRUŽNI TOK PRIVREDE (1) •Funkcioniranje tržišne privrede prikazuje se slikom kružnog toka privrede. •On se sastoji od tržišta finalnih dobara i tržišta faktora proizvodnje. •Na svakom od njih djeluju kućanstva i poduzeća kao nositelji ponude i potražnje KRUŽNI TOK PRIVREDE (2) •Na tržištu finalnih dobara kućanstva kupuju robe od poduzeća.•ŠTO ĆE SE PROIZVODITI određuje se veličinom kupovne moći potrošača kao i visinom profita što će ga proizvođači ostvariti. Robe idu prema kućanstvima a novac prema poduzećima. •KAKO PROIZVODITI određuje konkurencija među proizvođačima odnosno troškovi proizvodnje.

•Ovo vrijedi. On smjera 10 . proizvodne faktore – SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA •Smith je utvrdio da slobodno djelovanje tržišta daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava. On općenito ne kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. međutim. Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani “nevidljivom rukom”. •Načelo “nevidljive ruke” tvrdi da sebično nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve. samo u uvjetima savršene konkurencije SMITH O “NEVIDLJIVOJ RUCI” •“Svaki pojedinac teži da uposli svoj kapital tako da njegov prinos ima najveću vrijednost.•Na tržištu proizvodnih faktora kućanstva prodaju poduzećima rad. kapital i zemlju dobivajući najamninu. kamatu i rentu.

samo na svoj vlastiti probitak. produktivnost i poduzetništvo nagrađujući uspješne profitom a neuspješne kažnjava gubicima •Tržište je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursa NEDOSTACI SLOBODNOG TRŽIŠTA 11 . veća produktivnost. niži troškovi proizvodnje i veća •Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. Štednja je •Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasništvo koje omogućava njegovo korištenje PREDNOSTI SLOBODNOG TRŽIŠTA •Tržište pretpostavlja i omogućava formalno pravnu slobodu i jednakost građana kao poduzetnika i potrošača bez diskriminacije •Tržište potiče inicijativu. . Slijedeći svoj vlastiti interes on često promiče interes društva djelotvornije nego kada bi to namjeravao. . •Posljedica specijalizacije je konkurentna sposobnost. I pri tom je vođen nevidljivom rukom . O efektima podjele rada najbolje govori primjer proizvodnje igala što ga je naveo Smith NOVAC •Novac je opće prihvaćeno sredstvo plaćanja i služi za olakšavanje razmjene.” OBILJEŽJA SUVREMENE EKONOMIJE •SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA •NOVAC •KAPITAL SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA •Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka. •Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje •Novac je mjerilo vrijednosti drugih roba •Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremećaji KAPITAL sekundarni proizvodni čimbenik pretpostavka stvaranja kapitala •Kapital je proizvodni faktor namijenjen za stvaranje dobara buduće potrošnje •Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili •Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odreći se tekuće potrošnje.

efikasnosti. efikasnosti i sl.•pojava monopola •pojava masovne nezaposlenosti •zagađivanje okoliša i negativne eksternalije •neravnomjerna raspodjela dohotka •ciklično kretanje privrede •nedostatak brige za razvoj javnih dobara EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (1) •Nedostatke slobodnog tržišta uklanja “vidljiva ruka”države •Državu definiramo kao instituciju koja se bavi političkom organizacijom društva i rješavanjem kolektivnih i političkih problema neke društvene zajednice •Država je specifična institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih društvenih sustava EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (2) •Zaštita privatnog vlasništva i utvrđivanja pravila ekonomske igre •Otklanjanje tržišnih nedostataka •Briga o javnim dobrima •Korekcija raspodjele dohotka u smjeru veće pravičnosti pomoću progresivnih poreza i transfernih plaćanja •poticanje privrednog rasta i održavanje opće ekonomske ravnoteže NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJE •Duga i spora procedura donošenja odluka što može stvoriti vremensko kašnjenje (time lag) •Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti •uzurpacija i zloporaba državne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesa •česte promjene subjekata državne vlasti ISHODI DRŽAVNE REGULACIJE •pozitivni (porast zaposlenosti.) •negativni (pad zaposlenosti. životnog standarda na pr.) •neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo državnoj intervenciji) 12 .

OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE DEFINICIJA POTRAŽNJE Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po određenoj cijeni. Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene.3. Graf funkcije potražnje 13 . Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje FUNKCIJA POTRAŽNJE Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P) Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P) PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički.

EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac. a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna. Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje. Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje. Graf linearne funkcije potražnje određen je jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0. ODREDNICE POTRAŽNJE prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine. Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka. POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE 14 . a parametar b označava nagib krivulje potražnje. Graf linearne funkcije potražnje NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje. Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako dođe do porasta cijena pri danom dohotku. Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno.

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude. FUNKCIJA PONUDE Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuđena količina P = tržišna cijena PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički. Na apscisi se prikazuje nuđena količina a na ordinati tržišna cijena.DEFINICIJA PONUDE Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri određenoj cijeni. . 15 .

njena krivulja će se pomjeriti udesno. Graf linearne funkcije ponude određen je jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude. GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE 16 . Graf linearne funkcije ponude ODREDNICE PONUDE troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija) cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2) Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. Poveća li se ponuda. Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac. a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.

Uvjet tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 17 . U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.

Smanji li se dohodak opast će i potražnja. Na pr. Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja.-og izdanja “Ekonomije” Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su rađeni prema 5. RAZLIKOVATI KRETANJE PO KRIVULJI OD POMAKA KRIVULJE ! OSNOVNI ELEMENTI POTRAŽNJE Dok su prethodni slideovi rađeni na temelju 15. Oni su dopuna ranijih slideova ODREDNICE POTRAŽNJE cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata) očekivane buduće cijene dohodak stanovništvo preferencije UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. komplementi su dobra koja se u korištenju međusobno nadopunjuju. benzin i automobil su komplementi. Obrnuto. 18 . ulje i mast su supstituti.-om izdanju “Economicsa” profesora Parkina 2000. UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. godine.Na pr. Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju. Na pr. smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto. Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene. Slobodno djelovanje tržišta kroz određivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.TRŽIŠNI AUTOMATIZAM Tržište djeluje automatski prilagođavajući cijene i količine. PAŽNJA! WARNING! ACHTUNG! Pridržavati se postavke ceteris paribus kako ne bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja pojedinih varijabli. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene.

ponuda se smanjuje. ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE Zakon ponude: Pri pretpostavci da su oostale odrednice dane. Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto. Krivulja ponude se pomiče ulijevo. Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane. pa se ponuda smanjuje. Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit. Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama. UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. što su više cijene dobra to će biti veća nuđena količina i obrnuto. što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto. Obrnuto. ODREDNICE PONUDE cijene inputa cijene povezanih dobara očekivane buduće cijene broj ponuđača primjenjena tehnologija UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje.Ako porast dohotka uzrokuje porast potražnje tada je riječ o normalnim dobrima. potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama. 19 . Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi. Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto. UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu. Na pr. UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit. smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. Ako cijene inputa padaju. smanjit će se tekuća ponuda. Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima. Krivulja ponude se pomiče udesno. povećat će se tekuća ponuda. ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava.

UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Qe I PE Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja doći će do porasta i Qe i Pe.UTJECAJ BROJA PONUĐAČA NA PONUDU Što je broj ponuđača veći i ponuda je veća. što je broj ponuđača manji i ponuda je manja UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU Što je tehnologija suvremenija i efikasnija. Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći će do smanjenja Qe i Pe. Krivulja ponude pomiče se u desno. a ponuda veća. troškovi će biti niži. GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA S i D MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe I Qe (1) Potražnja je određena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd Ponuda je određena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q 600 = 3Q Q = 200 MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe i Qe (2) Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude. Krivulja ponude pomiče se ulijevo. troškovi će biti veći. Što je tehnologija starija i manje efikasna. U oba slučaja dobiva se isti P. UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D i S NA Qe i Pe Ako je porast potražnje manji od porasta ponude Pe će se smanjiti. Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda povećat će se Pe a Qe smanjiti. Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati. Ako je porast potražnje proporcionalan porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. a ponuda manja. Jednadžba potražnje P = 800 – 2 Q P = 800 – 2*200 P = 400 Jednadžba ponude P = 200 + 1 Q P = 200 + 200 P = 400 Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400 20 . Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda smanjit će se Pe dok će se Qe povećati.

p (Price elasticity of demand) •Izražavamo je kao odnos između postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cijena (P) •Ed. potražnja ima jediničnu elastičnost. •PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastičnoj potražnji. •Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena. • GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE 21 . jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu. jedinično elastičnu i neelastičnu potražnju. •PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0.3 % potražnja je neelastična.4. tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje •Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake. JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE •Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1. •PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji također za 1 %. ELASTIČNA POTRAŽNJA •Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična •Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena. • NEELASTIČNA POTRAŽNJA •Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0. potražnja je neelastična.p = % promjena Qd/ % promjena P • KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE •Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje •Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje može biti veći od 1. PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE DEFINICIJA CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE •Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus •Bilježimo je simbolom Ed.

•Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu. •Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus beskonačno. • SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA kod koje beskonačno mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje tražene količine. •Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA •Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila •Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0. •Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom •Savršeno elastična potražnja je ona GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO NEELASTIČNE POTRAŽNJE 22 .V A Ž N O !!! •Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna.

što je krivulja potražnje strmija to je i elastičnost potražnje manja. U samom polovištu pravca potražnja je jedinično elastična a ispod polovišta pravca potražnja je neelastična. •Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali različitu elastičnost. •Iznad polovišta pravca potražnja je elastična. POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEĐU NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE •Potvrda je vidljiva na idućem slideu. RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTIČNOSTI KRIVULJE •Ne miješati nagib krivulje i elastičnost krivulje •RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i količina dok elastičnost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama.V A Ž N O !!! •Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto. GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI PRAVCA POTRAŽNJE 23 .

ODREĐIVANJE E d,p KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (1)

•Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja. E d,p u nekoj točki krivulje se određuje
tako da se kroz točku povuče tangenta na krivulju. •Omjer duljine segmenta ispod točke tangencije i duljine segmenta iznad točke tangencije određuje E d,p.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD (TR) ELASTIČNOST POTRAŽNJE elastična elastična neelastična neelastična PROMJENA CIJENA porast smanjenje porast smanjenje

PROMJENA TR smanjenje porast porast smanjenje bez promjena bez promjena

jedinično elastična porast jedinično elastična smanjenje

24

ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

•Intenzitet potreba, odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru. •postojanje supstituta •duljina vremena reakcije potrošača •relativni udio dobra u ukupnim izdacima potrošača.
INTENZITET POTREBA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE

•Što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto. •Luksuzna dobra imaju elastičnu potražnju, dok je potražnja nužnih dobara neelastična.
POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE

•Ako neko dobro ima supstitute njegova potražnja je elastična. •Obrnuto, ako neko dobro nema supstitute njegova potražnja je neelastična.
VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE

•Ako je vrijeme reakcije potrošača duže potražnja će biti elastična jer će potrošači imati
više vremena da se prilagode promjenama cijena. •Obrnuto, ako je vrijeme reakcije potrošača kraće potražnja će biti neelastična jer potrošači neće imati vremena da se prilagode promjenama cijena.

STRUKTURA IZDATAKA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE
u ukupnim izdacima potrošača veći potražnja takvog dobra bit će elastična. •Obrnuto, ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača manji potražnja takvog dobra bit će neelastična.

•Ako je relativni udio nekog dobra

DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE

•Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena. •Bilježimo je simbolom Es •Izražava se kao odnos između postotne promjene nuđene količine i postotne promjene cijena. •Es = % promjena Qs / % promjena P
KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE

•Elastičnost se ponude mjeri koeficijentom elastičnosti ponude. •Koeficijent elastičnosti ponude može biti veći od 1, jednak 1 i manji od 1 pa shodno
tome ponuda može biti elastična, jedinično elastična i neelastična. •Vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude je pozitivna.

25

ELASTIČNA PONUDA
Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna promjena nuđene količine veća od postotne promjene cijena. PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuđena količina za recimo 3 %, ponuda je elastična

JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE
ako je Es=1. To je slučaj kada su postotne promjene nuđene količine i cijena jednake. •PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuđene količine, ponuda je jedinično elastična.

•Ponuda je jedinično elastična


NEELASTIČNA PONUDA
ako je Es < 1. To će biti onda kada je relativna promjena nuđene količine manja od promjene cijena. •PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuđene količine od recimo 0.5 %, ponuda je neelastična.

•Ponuda je neelastična

POSEBNI SLUČAJEVI ELASTIČNOSTI PONUDE

•Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno neelastična
ponuda. •Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je Es plus beskonačno. •Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuđena količina ne reagira na promjene cijena. Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.


GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE

26

•Ponuda će također biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike. ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog procesa kraća. DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE •Raspoloživost proizvodnih kapaciteta •Mobilnost proizvodnih faktora •Stanje zaliha •Vrijeme •Dužina proizvodnog procesa • UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (1) •Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka.V A Ž N O !!! •Što je krivulja ponude položenija tim je veća i njena elastičnost. •Što je krivulja ponude strmija tim je njena elastičnost manja. • UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (2) •Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograničena. a neelastičnost veća. 27 .

neelastičnost potražnje. •Obrnuto. povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehničkim napretkom. porez se tim više prebacuje na proizvođače što je ponuda relativno neelastičnija od potražnje •. •Razlozi: 1. • GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POREZNO OPTEREĆENJE relativnoj elastičnosti ponude i potražnje. ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje. •Porez se tim više prebacuje na potrošače što je potražnja relativno neelastičnija od ponude. 2. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.•Ponuda će također biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male. • PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POLJOPRIVREDA •Spektakularni tehnološki napredak u poljoprivredi nije donio i značajno poboljšanje položaja poljoprivrednika. •Koliko će se od poreza prevaliti na potrošače odnosno proizvođače ovisi o 28 .

5.GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM •Država može intervenirati na tržištu te određivati maksimalne i minimalne cijene. POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA TEORIJA POTROŠAČEVA IZBORA Teorija potrošačeva izbora objašnjava čime se ljudi rukovode u svom odabiru dobara i usluga odnosno zašto neka dobra preferiraju više a druga manje. •Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od države. Ekonomska teorija objašnjava izbor potrošača korisnošću što ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi uz pretpostavku njegovog racionalnog ponašanja. 29 . •Iako država intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i viškovi na tržištu. dok će određivanje cijena ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje. racioniranje i pojavu crnog tržišta. ŠTO JE KORISNOST ? Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni užitak odnosno zadovoljstvo što ga potrošač osjeća trošeći neko dobro. neefikasnost i neracionalnost •Određivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će do viškova ponude.

Gladnom čovjeku komad kruha ima veću korisnost nego sitom. Ona se razlikuje od potrošača do potrošača ovisno o njegovim potrebama. Izračunava se kao odnos između promjene ukupne korisnosti i promjene količine. Ona pokazuje za koliko će se povećati ukupna korisnost ako se količina dobra poveća za jednu jedinicu.Korisnost nije dana veličina . Rukovodeći se korisnošću kao determinantom svog ponašanja potrošač nastoji da ju maksimizira odnosno da izabere onu košaru dobara koju najviše voli. MU = ∆TU / ∆Q GRAF UKUPNE I GRANIČNE KORISNOSTI ZAKON OPADAJUĆE KORISNOSTI Granična korisnost je podložna zakonu opadajuće korisnosti pa je zato njena krivulja negativnog nagiba. Prema zakonu opadajuće korisnosti svako povećanje količine nekog dobra smanjuje njegovu graničnu korisnost i obrnuto. VRSTE KORISNOSTI Granična korisnost (MU) Ukupna korisnost (TU) GRANIČNA KORISNOST Granična korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra. 30 .

KARDINALISTI VS ORDINALISTI Kardinalisti smatraju da se potrošačev izbor temelji na graničnoj korisnosti jednog dobra. Svaka količina vode koju bi popio na silu imala bi negativnu graničnu korisnost pa bi krivulja granične korisnosti bila ispod apscisne osi. Ordinalisti su smatrali da se izbor potrošača temelji na njegovoj preferenciji jedne ili druge košarice dobara. Ova pak ovisi o ukupnoj korisnosti a nju izražava krivulja indiferencije. Teoretičari koji su zastupali prvi stav poznati su kao kardinalisti dok su oni koji su zastupali drugi stav poznati kao ordinalisti. PRIMJER OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI (2) PRIMJER NOVCA: Poveća li se dohodak bogatom čovjeku za 100 $ taj prirast dohotka za njega ima malu graničnu korisnost.) Dvije se teorije korisnosti. druga već manje i tako redom. Dobiva se zbrajanjem graničnih korisnosti svakog trošenog dobra. Druga je ona koja smatra da je korisnost kvantitativno nemjerljiva kao što su nemjerljivi osjećaji poput ljubavi ili mržnje. U svim slučajevima gdje je granična korisnost negativna ukupna korisnost će se smanjivati. Da bi se maksimizirala korisnost moraju se izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici utrošenoj za jedno dobro s graničnom korisnošću po novčanoj jedinici utrošenoj na drugo dobro i tako redom. MAKSIMALIZACIJA KORISNOSTI Maksimalizacija korisnosti vrši se u uvjetima ograničenja koje nameću visina dohotka i cijene dobara. UKUPNA KORISNOST (2) Krivulja ukupne korisnosti doseže svoj maksimum kada je granična korisnost jednaka 0. Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje kako se povećanjem potrošnje ukupna korisnost povećava ali po sve nižoj stopi. Isti takav prirast dohotka za siromašnog čovjeka ima veliku graničnu korisnost. a njena krivulja u tom segmentu imat će negativan nagib.PRIMJER OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI (1) PRIMJER ŽEDNOG ČOVJEKA: Prva čaša vode za njega je najkorisnija. Uvjet maksimalizacije korisnosti : (MU/P)x = (MU/P)y = ((MU/P)z 31 . Prva je ona koja smatra da se korisnost može kvantitativno izraziti u jedinicama korisnosti (util). TEORIJA KORISNOSTI I POTROŠAČEVOG IZBORA Pojam korisnosti u ekonomiju uveo je engleski filozof Jeremy Bentham (18/19 st. UKUPNA KORISNOST (TU) Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne količine nekog dobra ili usluge. Kada zadovolji svoju žeđ granična korisnost vode za njega je 0.

Porast dohotka mijenja strukturu potrošnje. tj. Grafički se krivulja ukupne potražnje dobiva horizontalnim zbrajanjem individualnih krivulja potražnje svakog potrošača. DOHODAK KAO ODREDNICA POTRAŽNJE Dohodak je vrlo važna odrednica potražnje jer se njegovim promjenama mijenja i potražnja. tj. Krumpir je u odnosu na meso inferiorno dobro. Krivulja ukupne potražnje je negativnog nagiba uslijed djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka (objašnjeno u prethodnoj prezentaciji) U većini slučajeva efekt supstitucije i efekt dohotka djeluju zajedno međusobno se nadopunjavajući. on će jesti manje krumpira i više mesa.KRIVULJA UKUPNE POTRAŽNJE Ako su poznate individualne krivulje potražnje njihovim zbrajanjem dobiva se krivulja ukupne potražnje. Ako potrošaču niske kupovne moći i koji se u prehrani zadovoljavao krumpirom poveća dohodak. od nula do minus beskonačno PODJELA NORMALNIH DOBARA Nužna dobra čiji se koeficijent dohodovne elastičnosti kreće od 0 do 1 Luksuzna dobra čiji se koeficijent dohodovne elastičnosti kreće od 1 do plus beskonačno. Izračunava se prema formuli PODJELA DOBARA PREMA DOHODOVNOJ ELASTIČNOSTI Normalna dobra čiji je koeficijent dohodovne elastičnosti pozitivan. Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava se dohodovnom elastičnošću a mjeri se koeficijentom dohodovne elastičnosti. od 0 do plus beskonačno Inferiorna dobra čiji je koeficijent dohodovne elastičnosti negativan. UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRAŽNJU Intenzitet promjene potražnje nastao pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata izražava se križnom elastičnošću a mjeri koeficijentom križne elastičnosti. INFERIORNA DOBRA Za razliku od normalnih dobara čija se potražnja povećava porastom dohotka kod inferiornih dobara potražnja se porastom dohotka smanjuje. DOHODOVNA ELASTIČNOST Dohodovna elastičnost izražava odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene dohotka. 32 .

Kako vode ima u izobilju njena granična korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uopće nema Obrnuto je s dijamantima. Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potražnje drugog supstituta. POTROŠAČEV VIŠAK Potrošačev probitak ili višak je razlika između ukupne korisnosti dobra i tržišne cijene. Oni su rijetki pa je njihova granična korisnost visoka pa time i cijena. 33 . PARADOKS VRIJEDNOSTI (1) Pitanje koje je prije više od 200 godina postavio Adam Smith. Cijena vode i dijamanata određena je njihovom graničnom korisnošću. Grafički potrošačev višak jednak je površini između krivulje potražnje i linije cijena. Cijena dobra koju je on spreman platiti ovisno o njenoj graničnoj korisnosti veća je od cijene koju plaća na tržištu. Izražava se prema formuli: PODJELA DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI Supstituti Komplementi Neutralna dobra DEFINIRANJE DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI Supstituti su dobra čija je križna elastičnost pozitivna.KRIŽNA ELASTIČNOST Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene cijene supstituta i komplemenata. PASRADOKS VRIJEDNOSTI (2) Smith nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao ukupnu od granične korisnosti. pa se tako stvara višak od kojeg se polučuje potrošačev probitak. Neutralna dobra su ona kod kojeg promjena cijene jednog dobra ne utječe na potražnju drugog pa je njihova križna elastičnost jednaka 0. Ono glasi: “Kako dobra koja su čovjeku najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu a dobra bez kojih čovjek može živjeti kao što su zlato i dijamanti imaju veliku vrijednost i cijenu?” Smith je iz navedenog zaključio da korisnost ne određuje vrijednost već količina rada uložena u njegovu proizvodnju. Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa. On nastaje zato što potrošač sva dobra kupuje po cijeni zadnje korištene jedinice.

GRAF POTROŠAČEVOG VIŠKA (1) GRAF POTROŠAČEVOG VIŠKA (2) 34 .

Uslijed toga se krivulja indiferencije kreće smjerom NW – SE.PROMJENE POTROŠAČEVOG VIŠKA Višak potrošača će se povećati ako se pri istoj tržišnoj cijeni pov eća granična korisnost svakog dobra. KRIVULJA INDIFERENCIJE Krivulja indiferencije pokazuje kombinacije dobara koje daju istu ukupnu korisnost čineći potrošača ravnodušnim na izbor točaka na njoj. Krivulje indiferencije dalje od ishodišta prikazuju kombinaciju dobara koje daju višu razinu zadovoljstva. MRS je podložan djelovanju zakona opadajuće granične stope supstitucije. MAPA KRIVULJA INDIFERENCIJE Više krivulja indiferencije na jednom grafu čini mapu krivulja indiferencije.). Izuzetak su krivulje indiferencije dobara koji su savršeni supstituti odnosno savršeni komplementi. IZBOR POTROŠAČA 35 . NAGIB KRIVULJE INDIFERENCIJE Nagib je negativan a određen je graničnom stopom supstitucije (MRS) MRS pokazuje odnos graničnih korisnosti dvaju dobara odnosno koliko je potrošač spreman ustupiti jednog dobra da bi dobio drugog. Krivulje indiferencije bliže ishodištu prikazuju kombinaciju dobara koje daju nižu razinu zadovoljstva. Prema tom zakonu potrošač je za svaku dodatnu jedinicu jednog dobra spreman dati sve manju količinu drugog dobra. Krivulja indiferencije je konveksna prema ishodištu. Isti učinak se postiže ako se pri danim graničnim korisnostima smanje tržišne cijene. ORDINALISTIČKA TEORIJA POTROŠAČEVOG IZBORA Autor ove teorije je talijanski ekonomista Vilfredo Pareto (19/20 st. Višak potrošača će se smanjiti ako se pri istoj tržišnoj cijeni smanje granične korisnosti ili ako se pri istoj graničnoj korisnosti povećaju tržišne cijene. KRIVULJE INDIFERENCIJE SAVRŠENIH SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA Krivulja indiferencije savršenog supstituta čini hipotenuzu pravokutnog trokuta kojem su apscisa i ordinata katete. Krivulja indiferencije savršenog komplementa (dobra koja se kupuju u istom omjeru) položena je pod pravim kutem paralelno s apscisom i ordinatom. Krivulje indiferencije se nikada ne sijeku . Ona se zasniva na konceptu ravnodušnosti prema kojem je potrošaču svejedno koju će kombinaciju dobara u potrošačkoj košari uzeti ako mu one pružaju isti stupanj UKUPNE KORISNOSTI.

pod pretpostavkom nepostojanja ograničenja uvijek bi nastojao izabrati onu krivulju koja je najudaljenija od ishodišta jer mu ona pruža najveću ukupnu korisnost. U točki tangencije obje krivulje. 36 .Potrošač u svom izboru . i ona indiferencije i ona budžetskog ograničenja imaju isti nagib. Ograničenja što ga svojom visinom nameće dohodak grafički se prikazuje budžetskom krivuljom odnosno krivuljom budžetskog ograničenja. U praksi on je ograničen visinom svog dohotka i cijenama dobara tako da se on u svom izboru rukovodi mogućim a ne željenim. BUDŽETSKA KRIVULJA Budžetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje se mogu ostvariti pri danom dohotku uz pretpostavku da se on u cjelosti troši. Grafički se ona postiže u točki gdje budžetska krivulja tangira krivulju indiferencije. OBILJEŽJA BUDŽETSKE KRIVULJE negativan nagib nagib je određen relativnim cijenama međusobno su paralelne može sjeći više krivulja indiferencije ali samo jednu tangirati GRAF BUDŽETSKE KRIVULJE RAVNOTEŽA POTROŠAČA Ravnoteža potrošača ostvaruje se kada potrošač pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva.

Povezivanjem više točaka tangencije dobiva se Engelova krivulja. Budžetska krivulja uslijed porasta dohotka pomaknut će se dalje od ishodišta i tangirat će višu krivulju indiferencije. Uvjet ravnoteže potrošača: MU(x)/ MU(y) = Px/Py Krivulja indiferencije dalje od točke tangencije pokazuje kombinacije dobara koju potrošač svojim dohotkom ne može ostvariti.RAVNNOTEŽA POTROŠAČA (2) Potrošačka ravnoteža se ostvaruje onda kada se granična stopa supstitucije izjednači s relativnim cijenama. GRAF ENGELOVE KRIVULJE 37 . Smanji li se dohodak budžetska krivulja će se pomaknuti bliže ishodištu i tangirat će nižu krivulju indiferencije. GRAF RAVNOTEŽE POTROŠAČA ENGELOVA KRIVULJA Ona pokazuje promjenu potrošnje u odnosu na promjene dohotka.

godina. MOGUĆNOSTI POTROŠNJE 38 .ROTIRANJE BUDŽETSKE KRIVULJE MOGUĆNOSTI. –og izdanja “Ekonomije” Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su rađeni prema 5. 2000.-om izdanju “Economics” profesora Michaela Parkina . PREFERENCIJE I IZBOR Dok su prethodni slideovi rađeni na temelju 15. Oni su dopuna prethodnih slideova.

PROMJENA DOHOTKA Promjena nominalnog dohotka mijenja realni dohodak ali ne i relativne cijene. BUDŽETSKA JEDNADŽBA (1) Budžetska jednadžba započinje činjenicom da su rashodi jednaki dohotku. Domaćinstvo raspolaže određenim dohotkom i ne može utjecati na cijene dobara i usluga koje kupuje . Budžetska krivulja označava granicu između ostvarive i neostvarive potrošnje. Što su niže cijene dobara na apscisnoj osi pri nepromijenjenim drugim čimbenicima . BUDŽETSKA JEDNADŽBA (2) Da bi se dobio odnos između Qa i Qe treba obje strane jednadžbe podijeliti s Pa: Qa + (Pe/Pa)*Qe = y/Pa Zatim (Pe/Pa)*Qe odbijemo na obje strane jednadžbe: Qa = y/Pa – (Pe/Pa)*Qe Budžetska jednadžba sadrži dvije varijable na koje domaćinstva mogu utjecati (Qa i Qe) i dvije varijable (y/Pa i Pe/Pa) na koja domaćinstva ne mogu utjecati. veći je i realni. pa se budžetska krivulja pomiče udesno. Točka izvan budžetske krivulje označava neostvarivu potrošnju uslijed nedovoljnog dohotka. U budžetskoj jednadžbi on je izražen s y=Pa RELATIVNE CIJENE Relativna cijena je cijena jednog dobra podijeljena s cijenom drugog dobra.Točka na budžetskoj krivulji ili ispod nje označava ostvarivu kombinaciju dobara koju potrošač može polučiti svojim dohotkom. Izražena simbolima budžetska jednadžba glasi: PaQa + PeQe = y U jednadžbi Pa i Pe su cijene dobara a i e. U budžetskoj jednadžbi one su izražene s Pe/Pa. Relativne cijene određuju nagib budžetske krivulje. Granice izbora potrošača određene su budžetskom krivuljom. RAZMOTRIMO IH ! REALNI DOHODAK Realni dohodak koji je izražen ne u novcu već u količini dobara koja se može kupiti za nominalni dohodak. dalje od ishodišta. Rashodi su jednaki umnošku cijene dobara pomnoženih s kupljenim količinama. to će budžetska krivulja biti položenija i rotirat će dalje od ishodišta. 39 . dok su Qa i Qe njihove količine. PROMJENA CIJENA Mijenjaju li se cijene promijenit će se i budžetska krivulja. Što su više cijene dobara na apscisnoj osi pri nepromijenjenim drugim čimbenicima to će budžetska krivulja biti strmija i rotirat će prema ishodištu.Izbor potrošača je ograničen veličinom dohotka i cijenama. Što je viši nominalni dohodak.

Krivulja indiferencije savršenog komplementa položena je pod pravim kutem . manji je i realni pa se budžetska krivulja pomiče ulijevo bliže ishodištu. MRS je visok.Što je manji nominalni dohodak . 40 . Krivulja indiferencije pokazuje sve kombinacije dobara koje potrošača čine ravnodušnim jer im uvijek daju istu ukupnu korisnost. Udaljenija krivulja indiferencije pokazuje na veću preferenciju u odnosu na onu bliže ishodištu. Ako je krivulja indiferencije strma. PREFERENCIJE I KRIVULJE INDIFERENCIJE Mapa preferencije zasnovana je na pretpostavci da ljudi sve moguće kombinacije dobara mogu svrstati u tri grupe: a) one koje preferiraju. Mapa krivulja indiferencija pokazuje mapu preferencija potrošača. b) doseže najvišu moguću krivulju indiferencije i c) njegova MRS je jednaka relativnim cijenama.U tom slučaju potrošač je spreman dati puno Y za malo X. U tom slučaju potrošač je spreman dati malo Y za puno X. Krivulja indiferencije normalnih dobara je konveksna prema ishodištu. GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE Granična stopa supstitucije (MRS) pokazuje koliko će potrošač ustupiti dobra Y da bi dobio dobio dobra X na istoj krivulji indiferencije. Krivulja indiferencije savršenog supstituta je hipotenuza pravokutnog trokuta kojem su apscisa i ordinata katete. MRS izražava veličinu nagiba krivulje indiferencije. savršene supstitute i savršene komplemente. Ako je krivulja indiferencije položena MRS je nizak. b) one koje ne preferiraju i c) one na koje su ravnodušni. STUPANJ ZAMJENLJIVOSTI Obzirom na stupanj zamjenljivosti dobra dijelimo na na normalna. RAVNOTEŽA POTROŠAČA U točki ravnoteže potrošač se a) nalazi na budžetskoj krivulji.

UKUPNI PROIZVOD (TP) •Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna količina dobara i usluga izražena u fizičkim jedinicama.Teorija se zasniva na načelu suvereniteta potrošača. 6.K. Više relativne cijene uzrokuju smanjenje kupnje uslijed pada granične korisnosti po novčanoj jedinici (MU/P)x Efekt dohotka: Promjene realnog dohotka pri istim relativnim cijenama mijenjaju potražnju u istom smjeru. PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA DEFINICIJA PROIZVODNJE I FUNKCIJE PROIZVODNJE •Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba. •Grafički se ukupni proizvod prikazuje krivuljom koja polazi od ishodišta i raste po opadajućoj stopi u odnosu na povećanje inputa 41 . Da bi se to postiglo potražnju potrošača treba kreirati unaprijed a tekuću potražnju vezati putem promidžbe i organizacije prodaje. •Funkcija proizvodnje pokazuje odnos između rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih inputa. •Funkcija proizvodnje glasi –Q = f(L. KRITIKA TEORIJE POTROŠAČKOG IZBORA (1) Neoklasična teorija potrošačkog izbora nastala je koncem 19. U njoj su proizvodni inputi neovisna varijabla a output zavisna. stoljeća. Ovo pretvara potrošače u ovisnika onog što im se ponudi stvarajući tzv. efekt ovisnosti. KRITIKA TEORIJE POTROŠAČKOG IZBORA (2) Galbraith smatra da suvremena tehnologija zahtjeva da se potrebe potrošača anticipiraju nekoliko mjeseci ili godina unaprijed. Iako ima puno točnog u Galbraithovoj tvrdnji suverenitet proizvođača nije apsolutan jer je limitiran kupovnom moći potrošača.N) gdje je Q veličina outputa. K količina kapitala i N količina prirodnih resursa. Efekt supstitucije: Ako relativne cijene rastu pri istom dohotku potražnja se smanjuje. L količina rada. Prema njemu potrošači odlučuju kroz tržišnu potražnju koji će se proizvodi proizvoditi. To se može dokazati ako se cjenovni efekt podijeli na efekt supstitucije i efekt dohotka. Ovo načelo je osporio američki ekonomist John Kenneth Galbraith.EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Kod normalnih dobara pad cijena uvijek uzrokuje povećanje tražene količine.

•Razlikujemo tri granična proizvoda jer se u funkciji proizvodnje nalaze tri varijable – rad. On nije univerzalan jer postoje odstupanja od njega. se ukupni proizvod mijenja razmjerno 42 . DEFINICIJE GRANIČNIH PROIZVODA •Granični proizvod rada pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina rada promjeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. granični proizvod kapitala (MPK) i granični proizvod prirodnih resursa (MPN) . •Kod ekonomije razmjera se ne koristi pretpostavka ceteris paribus što je slučaj kod zakona graničnih prinosa. EKONOMIJA RAZMJERA •Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se istovremeno povećavaju sva t r i proizvodna inputa. •Granični proizvod kapitala pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina kapitala promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. To su granični proizvod rada (MPL). GRANIČNI PROIZVOD (MP) •Granični proizvod je dodatni proizvod nastao povećanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. •Granični proizvod zemlje pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina prirodnih resursa promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. •Krivulja graničnog proizvoda je negativnog nagiba. •Ona se razlikuje od zakona graničnih prinosa jer ovaj posljednji pokazuje promjene ukupnog proizvoda pod utjecajem samo j e d n e varijable. ZAKON OPADAJUĆIH GRANIČNIH PRINOSA •Prema tom zakonu svaka dodatna jedinica daje sve manji granični proizvod. •Zakon opadajućih graničnih prinosa je empirijski utvrđeno pravilo. •Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graničnih proizvoda inputa. kapital i zemlja. PROSJEČNI PROIZVOD (AP) •Prosječni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa.•Na apscisi se prikazuje količina inputa a na ordinati količina TP. VRSTE EKONOMIJE RAZMJERA •Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako promjenama svih inputa. odnosno AP = TP/K odnosno AP = TP/N Krivulja prosječnog proizvoda uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa ima negativan nagib iako na početku ima tendenciju rasta. •Dobiva se dijeljenjem ukupnog proizvoda s brojem jedinica inputa prema formuli AP = TP/L.

•Produktivnost je odnos između ukupnog proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa. PRODUKTIVNOST •Produktivnost je u najužoj korelaciji s ekonomijom razmjera. PODJELA PODUZEĆA •Prema kriteriju veličine poduzeća se dijele na mala. •Produktivnost može biti ukupna i faktorska. •Prednost velikih poduzeća je u laganom pristupu financijskim sredstvima dok im je nedostatak inertnost i sporo prilagođavanje naglim tržišnim promjenama 43 . UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA veću proizvodnju starih proizvoda uz istu ili manju količinu inputa primjenom nove tehnologije. •Proizvodnja se organizira u poduzećima zbog djelovanja ekonomije razmjera. partnerska i korporacije. Tehnološke promjene se javljaju ili kao inovacije procesa proizvodnje ili inovacije proizvoda. Prva izražava efikasnost svih proizvodnih inputa dok druga pokazuje efikasnost samo jednog inputa. •Prema kriteriju vlasništva poduzeća se dijele na ona u osobnom vlasništvu. Obzirom na njegovu dužinu razlikujemo kratki i dugi rok.•Opadajuća ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povećava po stopi manjoj od stope porasta korištenih inputa. •Kratki rok je onaj u kojem je moguće promijeniti varijabilne faktore (rad. sirovine) ali ne i fiksne faktore proizvodnje. •Tehnološke promjene omogućavaju PODUZEĆE •Poduzeće je temeljna proizvodna jedinica. srednja i velika. PREDNOSTI i NEDOSTACI MALIH ODNOSNO VELIKIH PODUZEĆA •Prednost malih i srednjih poduzeća je u njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u nemogućnosti pribavljanja značajnih financijskih sredstava. •Tehnološke promjene se grafički prikazuju pomakom krivulje ukupnog proizvoda prema gore. •Dugi rok je onaj u kojem je moguće promijeniti sve faktore proizvodnje tako da u njemu nema fiksnih faktora. UTJECAJ VREMENA NA UKUPNI PROIZVOD •Dužina vremena također utječe na ukupni proizvod. •Rastuća ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povećava po stopi većoj od stope porasta korištenih inputa. lakšeg pribavljanja proizvodnih inputa i financijskih sredstava te menadžmenta.

visoki rizik te skupi rad i kapital PREDNOSTI I NEDOSTACI PARTNERSKIH PODUZEĆA •Prednosti su: lako formiranje. •Nedostaci su: mogućnost nesporazuma među partnerima. diverzificirano odlučivanje. profesionalni menadžment. sukob između dioničara i menadžera te dvostruko oporezivanje. •Nedostaci su: nedostatak kontrole odlučivanja. lako dostupan kapital te niži troškovi proizvodnje. visoki rizik te skupi rad i kapital PREDNOSTI I NEDOSTACI KORPORACIJA •Prednosti: ograničena odgovornost.PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZEĆA U OSOBNOM VLASNIŠTVU •Prednosti su: lako formiranje. GRAFOVI UKUPNOG I GRANIČNOG PROIZVODA 44 . jednostavno odlučivanje i jednostruko oporezivanje. jednostruko oporezivanje te opstojnost u slučaju povlačenja partnera iz biznisa. •Nedostaci : složena menadžerska struktura može upravljanje učiniti neefikasnim.

c) prosječni. UKUPNI TROŠKOVI •Ukupni troškovi (TC = Total Costs) su najniži ukupni novčani izdaci potrebni da se proizvede određena količina proizvoda. b) granični. troškove (TVC = Total Variable costs) •Dijele se na ukupne fiksne troškove (TFC = Total Fixed Costs) i ukupne varijabilne • TC = TFC + TVC 45 . ANALIZA TROŠKOVA DEFINICIJA TROŠKA •Pod troškom se podrazumijeva novčana vrijednost inputa procesu tijekom vremena.GRAF TEHNOLOŠKE PROMJENE 7. •Tri su osnovne vrste troškova: a) ukupni. korištenih u proizvodnom •Poznavanje troškova je bitna pretpostavka svakog ekonomskog odlučivanja.

TFC.TVC UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje. sirovina i energije. •Ukupni fiksni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TFC koja je usporedna s apscisom na kojoj se očitava opseg proizvodnje. TVC (2) •Ukupni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TC koja ima oblik položenog slova “S” polazeći od razine TFC. TVC (1) GRAFIČKI PRIKAZ TC.UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI •Ukupni fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje. 46 . Povećanjem proizvodnje TVC rastu dok njenim smanjenjem oni opadaju. GRAFIČKI PRIKAZ TC. •Ukupni varijabilni troškovi su oni •Najznačajniji varijabilni troškovi •TVC = TC .TFC su troškovi radne snage. •Ukupni fiksni troškovi postoje i onda kada poduzeće iz bilo kojeg razloga ne radi. • TFC = TC . •Najvažniji fiksni trošak je amortizacija opreme i zgrada. TFC.

•Kratki rok je kraći GRANIČNI TROŠKOVI •Granični troškovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih troškova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda. Primjer : u tekstilnoj industriji kratki rok se izražava u mjesecima a u industriji čelika godinama. •Izračunavaju se kao odnos promjene ukupnih troškova i promjene ukupnog outputa. TABLIČNI PRIKAZ TC. Ona je zrcalna slika krivulje TC. •Podjela troškova fiksne i varijabilne vrijedi samo u kratkom roku dok su u dugom roku svi troškovi varijabilni. • MC = Promjena TC / Promjena Q •Granični troškovi se mogu definirati i kao nagib krivulje TC. TFC. TVC KOLIČINA TFC 0 1 2 3 4 5 6 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 TVC 0 50 90 140 196 255 325 TC 1000 1050 1090 1140 1196 1255 1325 TROŠKOVI I VRIJEME •Troškovi obzirom na vrijeme mogu biti kratkoročni i dugoročni. u privrednim granama u kojima je mala količina fiksnih inputa ili ako se oni mogu lako zamijeniti.•Ukupni varijabilni troškovi se grafički prikazuju krivuljom TVC koja također ima oblik položenog slova “S” s početkom u ishodištu. Suprotno je u granama s velikom količinom fiksnih inputa. NAGIB TC I GRANIČNI TROŠAK 47 .

•Iz takvog oblika krivulje zaključujemo da MC imaju fazu degresije do točke svog •U zoni degresije MC granični proizvodi faktora rastu a u zoni progresije MC granični proizvodi opadaju uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. minimuma kada ulaze u fazu progresije. •Krivulja graničnog troška ima oblik slova “U” (tzv. •Granični troškovi ovise samo o varijabilnim troškovima pa je MC = •Granični troškovi se mogu definirati i kao odnos promjene TVC i Q.GRANIČNI TROŠKOVI (2) •Fiksni troškovi ne utječu na granične troškove. • MC = Promjena TVC / Promjena Q •Kumulativnim zbrajanjem MC dobiva se TVC GRANIČNI TROŠKOVI (3) F (VC). •KRIVULJA MC OD TOČKE MINIMUMA PA NADALJE ODREĐUJE OBLIK KRIVULJE PONUDE 48 . U krivulja).

GRAF GRANIČNIH I PROSJEČNIH TROŠKOVA PROSJEČNI UKUPNI TROŠKOVI •Prosječni ukupni troškovi (ATC = Average Total Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih troškova (ATC) s proizvedenom količinom (Q) u nekom vremenskom razdoblju. •ATC postiže svoj minimum tek poslije minimuma MC odnosno minimuma AVC. •Formula : ATC = TC / Q •Nazivaju se i jediničnim troškovima. PROSJEČNI FIKSNI TROŠKOVI 49 . •ATC može padati čak i ako AVC raste. točku minimuma i fazu progresije. •Dijele se na prosječne fiksne troškove (AFC) i prosječne varijabilne troškove (AVC) PROSJEČNI UKUPNI TROŠKOVI (2) •Krivulja prosječnih ukupnih troškova ima oblik slova “U”. Ima fazu degresije.

2 AFC 112 56 37.AFC = FC / Q TFC = AFC * Q AFC = ATC . Njen minimum je između minimuma MC i minimuma ATC.2 AVC 16 15 14 12 12 12.4 31. •Ako su MC jednaki ATC. GRANIČNIH I PROSJEČNIH TROŠKOVA Q 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 TC 112 128 142 154 160 172 188 210 240 278 322 TFC 112 112 112 112 112 112 112 112 112 112 112 TVC 0 16 30 42 48 60 76 98 128 166 210 ATC 128 71 51.4 11. ukupni prosječni troškovi će se smanjivati. 50 . TABLICA UKUPNIH. PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI (AVC) •AVC se dobiva tako da se ukupni varijabilni troškovi (TVC) podijele s obimom proizvodnje u nekom vremenskom razdoblju.3 30 30 30. – AVC = TVC / Q –TVC = AVC * Q –AVC = ATC . prosječni ukupni troškovi ostaju nepromijenjenni..AVC Krivulja AFC je negativnog nagiba približavajući se asimptotski apscisi povećanjem outputa.6 16 14 12.4 18.6 14 16 18.3 28 22.89 32.3 40 34. Zbog smanjenja AFC uz pretpostavku ceteris paribus porast proizvodnje smanjuje ATC. •Prosječni fiksni troškovi su jednaki fiksnim troškovima po jedinici proizvoda.4 21 MC 16 14 12 6 12 16 22 30 38 44 ODNOS MC I ATC (1) •Ako su MC manji od ATC.AFC Krivulja AVC ima oblik slova “U”.

prosječni varijabilni troškovi će se smanjivati. •Ako su MC veći od AVC. •Rastuća krivulja MC siječe krivulju AVC i ATC u njihovim minimumima. onih kod kojih su svi faktori proizvodnje promjenljivi. •Ako su MC jednaki AVC.ODNOS MC I AVC •Ako su MC veći od ATC. ODNOS IZMEĐU LRMC I LRATC •Kada LRATC opada tada su LRMC manji od LRATC. •Kod opadajuće ekonomije razmjera LRATC raste dok je LRMC veći od LRATC. •Kada LRATC raste tada su LRMC veći od LRATC •Kada su LRATC u svom minimumu. prosječni varijabilni troškovi će rasti ODNOS MC I ATC (2) proizvedenih jedinica. prosječni ukupni troškovi će rasti •Ako su MC manji od AVC. DUGOROČNI TROŠKOVI (LRC) •Poslovna politika poduzeća se zasniva na praćenju dugoročnih troškova (LRC). (LRMC) •Najvažniji su dugoročni prosječni troškovi (LRAC) i dugoročni granični troškovi DUGOROČNI PROSJEČNI TROŠKOVI (LRATC) Dugoročni prosječni troškovi su troškovi poduzeća po jedinici proizvoda u dugom vremenskom razdoblju. 51 . •Ako se ATC smanjuju troškovi zadnje proizvedene jedinice su manji od troškova ranije •Ako se ATC povećava troškovi zadnje proizvedene jedinice su veći od troškova svih ranije proizvedenih jedinica. tj. Izračunaju se tako da se dugoročni ukupni troškovi (LRTC) podijele s količinom LRACT (Q) = LRTC (Q) /Q DUGOROČNI GRANIČNI TROŠKOVI (LRMC) •LRMC pokazuje odnos promjene dugoročnih ukupnih troškova i promjene outputa. LRATC I EKONOMIJA RAZMJERA •LRATC su u tijesnoj korelaciji s ekonomijom razmjera •Kod rastuće ekonomije razmjera LRATC opada dok je LRMC manji od LRATC. prosječni varijabilni troškovi će ostati nepromijenjeni. LRMC jednak je LRATC.

•Poduzeće da bi maksimiziralo profit mora poslovati po pravilu najmanjeg troška. EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI •Eksplicitni troškovi su oni nastali plaćanjem cijena proizvodnih inputa. •Implicitni troškovi obuhvaćaju oportunitetne troškove a računovodstvo ih ne evidentira.•Kod konstantne ekonomije razmjera LRATC se ne mijenja i jednak je LRMC. RAČUNOVODSTVENI I EKONOMSKI TROŠKOVI •Računovodstveni troškovi obuhvataju samo eksplicitne troškove. RAČUNOVODSTVENI I EKONOMSKI PROFIT 52 . N)ona glasi: •MPL /PL = MPK / PK = MPN /PN •U gornjem izrazu MPL. PK i PN cijene navedenih proizvodnih inputa. MPK i MPN su granični proizvodi rada. PK = 4$ i PN = 3$ poduzeće posluje prema pravilu najmanjeg troška. PRAVILO SUPSTITUCIJE proizvod po novčanoj jedinici što ga čini produktivnijim u odnosu na druge. •To će dovesti do supstitucije kapitala i prirodnih resursa radom koji je jeftini i produktivniji čimbenik proizvodnje. To će izazvati supstituciju skupljeg i manje produktivnog inputa jeftinijim i efikasnijim. Ove troškove evidentira računovodstvo. •Po tom pravilu poduzeće poduzeće proizvodi uz najniže troškove ako koristi inpute PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA (2) •Za proizvodnu funkciju Q = f (L. •Prema njemu smanjenje cijene jednog proizvodnog faktora povećava njegov granični PRIMJER PRAVILA SUPSTITUCIJE •Pri MPL = 20. kapitala i prirodnih resursa. •Padne li PL na 4$ a cijene drugih inputa ostanu iste MPL/PL će se povećati na 5 i bit će viši od MPK/PK i MPN/PN (4). dok su PL. •Ekonomski troškovi obuhvataju kako eksplicitne tako i implicitne troškove. PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA (1) tako da granični proizvodi svakog korištenog inputa izraženi u novčanim jedinicama budu međusobno jednaki. K. MPK = 16 i MPN = 12 te pri cijenama PL = 5$. •Pravilo supstitucije je posljedica primjene pravila najmanjeg troška.

•Osnovni identitet bilance uspjeha: •Neto dohodak (profit) = ukupni prihod – ukupni troškovi PRIKAZ BILANCE USPJEHA Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Stavka UKUPNI PRIHOD Mat. Ona pokazuje da li poduzeće u razmatranom razdoblju posluje uspješno ili ne.•Računovodstveni profit čini razlika između ukupnog prihoda i eksplicitnih troškova. To se čini bilanciranjem. troškova i prihoda tijekom godine ili računovodstvenog razdoblja. •Svaki ekonomski subjekt •Razlikujemo dvije vrste bilance : a) bilancu uspjeha i b) bilancu stanja. Odlučio je otvoriti privatni biznis investirajući 100 000 $ svoje ušteđevine (kamatna stopa je 7 % godišnje). 23000 = 200 000 – (120 000 + 7000) •Rješenje: 23 000 $. BILANCA USPJEHA •Bilanca uspjeha prikazuje tijek prodaje. Implicitni troškovi su jednaki propuštenoj zaradi od 50 000 $ plus BILANCE PODUZEĆA da bi mogao uspješno poslovati mora poznavati dinamiku i stanje svojih prihoda i troškova.troškovi Trošak rada Ostali troškovi 50 000 $ 90 000 $ 10 000 $ 250 000 $ Administrat. troškovi 15 000 $ Renta za zgradu Amortizacija 5 000 $ 15 000 $ 53 . PRIMJER IZRAČUNAVANJA EKONOMSKOG PROFITA •Zadatak: Jerry je kompjutorski programer koji je zarađivao 50000 $ godišnje. Koliki je njegov eksplicitni profit ? 7000 $ kamate. •Ekonomski profit čini razlika između ukupnog profita i ekonomskih troškova. U prvoj godini on je ostvario ukupni prihod od 200 000 $ uz eksplicitne troškove od 12o tisuća $.

•Sastoji se od aktive (procijenjene vrijednosti imetka ili prava koja poduzeća ima ) na •UKUPNA AKTIVA = UKUPNA PASIVA+ NETO •NETO VRIJEDNOST = UKUPNA AKTIVA – UKUPNA PASIVA VRIJEDNOST ANALIZA BILANCE STANJA •Bilanca stanja uvijek mora biti u ravnoteži jer je neto vrijednost razlika između ukupne aktive i ukupne pasive. amortizacija. Najjednostavnija među njima je vremenska BILANCA STANJA jednoj strani i pasive (novac i obveze koje poduzeće ima) i neto vrijednosti s druge. zemlje. •Bilanca stanja pokazuje financijsku sliku poduzeća u danom vremenskom trenutku. •Tekuća aktiva je promjenljiva dok fiksna aktiva pokazuje vrijednost kapitalnih dobara i •Na strani pasive dospjeli računi i mjenice pokazuju koliko je poduzeće dužno.Dospjele obveznice su dugoročni zajmovi koji su u optjecaju na tržištu kapitala 54 . fizički istrošenog fiksnog •Postoje različiti oblici amortizacije.8 9 10 11 12 13 14 15 UKUPNI TROŠKOVI 185 000 $ NETO DOHODAK (1) Kamate na zajam Porezi državi Porez na dohodak PROFIT Dividenda Nepodijeljena dobit 65 000 $ 6 000 $ 4 000 $ 18 000 $ 37 000 $ 15 000 $ 22 000 $ ANALIZA BILANCE USPJEHA •Stavke 2 – 4 su varijabilni troškovi •Stavke 5 – 7 su fiksni troškovi •Među fiksnim troškovima najvažniji je trošak amortizacija •Amortizacija je godišnji novčani odbitak namijenjen obnovi kapitala.

1K+6L).30 itd.) IZOKVANTA ILI KRIVULJA JEDNAKOG PROIZVODA 55 . 2K+3L. manje kapitala) TABLICA PROIZVODNE FUNKCIJE 6K 5K 4K 3K 2K 1K 346 316 282 245 200 141 1L 490 448 400 346 282 200 2L 600 548 490 423 346 245 3L 692 632 564 490 400 282 4L 775 705 632 548 448 316 5L 846 775 692 600 490 346 6L ANALIZA PROIZVODNE FUNKCIJE •Tablica pokazuje da se obim proizvodnje od 346 jedinica može ostvariti na četiri načina (6K+1L. Obim proizvodnje od 490 jedinica također se može ostvariti na četiri načina. IZBOR METODA PROIZVODNJE •Određeni opseg proizvodnje proizvodnih faktora. manje rada) tako i primjenom radno-intenzivne metode (više rada. može se ostvariti korištenjem različitih kombinacija •U Cobb-Douglasovoj proizvodnoj funkciji izvjesni proizvodni učinak se može ostvariti kako primjenom kapital-intenzivne metode (više kapitala. •Oportunitetni troškovi su ograničeni potražnjom i ponudom na konkurencijskim tržištima tako da je tržišna cijena vrlo blizu oportunitetnom trošku. MPL je 59.37.V A Ž N O !!! •Bilanca uspjeha ne obuhvaća oportunitetne troškove •Ako oportunitetni troškovi premaše profit tada knjigovodstveno uspješno poduzeće postaje neuspješno jer posluje s neto gubitkom.45. 34. •Tablica pokazuje da granični proizvod varijabilnog inputa uz pretpostavku ceteris paribus ima tendenciju smanjenja uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa (Ako je K=1=const. 3K+2L.

djelotvorne kombinacije dvaju inputa •Izokvanta je grafički prikaz proizvodne funkcije u kojoj su kombinacije proizvod nih GRAF IZOKVANTE OBILJEŽJA IZOKVANTE •udaljenost izokvante od ishodišta pokazuje veličinu proizvodnje.koji daju isti proizvodni rezultat. •Izokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnološki faktora varijabilne dok opseg proizvodnje ostaje isti. Što je izokvanta dalje od ishodišta opseg proizvodnje je veći i obrnuto •izokvante su obično konveksne prema ishodištu •izokvante se međusobno ne sijeku •nagib izokvante je negativan •nagib izokvante je određen graničnom stopom tehničke supstitucije(MRTS). MAPA IZOKVANTI odnosom fizičkih graničnih proizvoda korištenih inputa (MPL/MPK) •Više izokvanti prikazanih na jednom grafu čini mapu izokvanti. •Pokazuju sličnost s krivuljama indiferencije 56 . tj.

GRAF IZOKOSTE OBILJEŽJA IZOKOSTE dalje od ishodišta veći su ukupni troškovi i obrnuto •Udaljenost izokoste od ishodišta pokazuje veličinu ukupnih troškova. Što je izokosta •Izokoste s apscisom i ordinatom pravokutne trokutove na kojima su prikazane količine inputa čine 57 . •Drugim riječima poduzeće se mora ponašati tako da u jednadžbi TC=L*PL+K*PK gdje su PL i PK konstantni a Li K varijabilni ostvari što niži TC IZOKOSTA ILI KRIVULJA JEDNAKOG TROŠKA •Izokosta je krivulja koja pokazuje različite kombinacije proizvodnih inputa koje daju isti ukupni trošak pri danim cijenama inputa.brojem dok krivulja indiferencije ne može izraziti visinu ukupne korisnosti •Razlika među njima je što izokvanta veličinu proizvodnje može izraziti kardinalnim MINIMALIZACIJA TROŠKOVA •Uz dane cijene proizvodnih inputa poduzeće će izabrati onu kombinaciju inputa koja daje najmanje ukupne troškove.

MAPA IZOKOSTA •Više izokosta prikazanih na istom grafu čine mapu izokosta •Poput izokvanti koje pokazuju sličnost s krivuljama indiferencije tako i izokoste pokazuju sličnost s budžetskom krivuljom. •Grafički će to biti u točki gdje izokosta tangira izokvantu. •U točki ravnoteže proizvođača nagibi izokoste i izokvante su jednaki GRAF RAVNOTEŽE PROIZVOĐAČA 58 . RAVNOTEŽA PROIZVOĐAČA •Ravnoteža proizvođača je stanje u kojem se određeni obim proizvodnje ostvaruje pri optimalnoj kombinaciji proizvodnih faktora uz najniže ukupne troškove.•Izokoste se međusobno ne sijeku •Nagib izokoste je negativan •Nagib izokoste određen je relativnim cijenama proizvodnih inputa.

59 .UVJET RAVNOTEŽE PROIZVOĐAČA relativnih cijena proizvodnih faktora. PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMA PONAŠANJE PONUDE KONKURENCIJSKOG PODUZEĆA •Subjekti ponude na konkurencijskom tržištu ponašaju se tako da maksimaliziraju profit odnosno razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška. 8. •Svi proizvođači nude standardizirani homogeni proizvod •Postojanje savršene informiranosti kupaca i prodavača o tržišnim cijenama •Apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata na takvo tržište.K) tada je uvjet ravnoteže proizvođača MPL/MPK •Gornji izraz je samo preformulirano pravilo najmanjeg troška MPL/PL = MPK/PK PRIMJER RAVNOTEŽE PROIZVOĐAČA 346 jedinica proizvoda ako su cijena jedinice rada 5 $ a cijena jedinice kapitala 8 $ ? •Problem: Koju će kombinaciju proizvodnih faktora proizvođač izabrati za proizvodnju •Kombinacija 1: 6*8+1*5= 48+5=53 •Kombinacija 2: 3*8+2*5= 24+10=34 •Kombinacija 3: 2*8+3*5= 16+15 =31 •Kombinacija 4: 1*8+6*5 = 8+30 =38 •Rješenje: Proizvođač će izabrati kombinaciju 3 jer su pri njoj ukupni troškovi najniži. Oni su price – takeri.- OBILJEŽJA KONKURENCIJSKOG TRŽIŠTA •Postojanje velikog broja subjekata na strani ponude i strani potražnje. •Da bi to ostvario subjekt ponude na konkurencijskom tržištu a) minimalizira troškove i b) optimalizira obim proizvodnje. = PL/PK •Uvjet ravnoteže proizvođača je jednakost granične stope tehničke supstitucije i •Ako proizvodna funkcija glasi Q=f(L. MODEL PONAŠANJA PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE •Poduzeća ne mogu utjecati na tržišne cijene već ih samo prihvaćaju kao dane.

Izračunava se kao odnos promjene ukupnog prihoda i ukupnog proizvoda. dok je krivulja potražnje sektora negativnog nagiba. •Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit. GRAF KRIVULJE POTRAŽNJE SEKTORA I PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (1) •Poduzeće koje maksimalizira profit odredit će onaj obim proizvodnje kod kojeg su granični troškovi (MC) jednaki graničnom prihodu (MR). •Krivulja potražnje takvog poduzeća je idealno elastična i vodoravna je u odnosu na apsicu. KRIVULJA POTRAŽNJE PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE •Kako su poduzeća na tržištu potpune konkurencije mala potražnja takvog poduzeća je neznatni dio ukupne sektorske potražnje. tj.•Mogu pri danoj tržišnoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda žele. • MR = P 60 . MR = MC •Dodatni prihod stečen prodajom dodatne jedinice proizvoda je granični prihod. •MR = promjena TR / promjena Q PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (2) •U uvjetima potpune konkurencije granični prihod (MR) je jednak je cijeni za svaki obim proizvodnje.

a ukupni profit je maksimalan.1) 61 . mora prilagoditi obujam svoje proizvodnje tako da mu granični troškovi (MC) budu jednaki cijeni (P) • MC = P TOČKA POKRIĆA •Točka u kojoj je cijena jednaka graničnom trošku i minimalnom prosječnom trošku naziva se točkom pokrića (break-even point) •U točki pokrića ukupni prihodi su jednaki ukupnim troškovima pa je i ukupni profit jednak 0. granični profit je jednak 0. granični profit je negativan a ukupni profit opada •Kolona 2: Cijena od 3 $ je tržišno određena i ista je na svim razinama proizvodnje •Kolona 3: TR se dobiva množenjem podataka u kolonama 1 i 2 •Kolona 4: Na tržištu potpune konkurencije P = MR •Kolona 5: MC je odnos promjene TC (kol.7) i promjene količine (kol. •Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje MC i cijene. U toj točci se nalazi i minimum ATC GRAF TOČKE POKRIĆA ODNOS TRŽIŠNIH CIJENA I MC •Ako je tržišna cijena veća od MC poduzeću se isplati povećavati proizvodnju jer je granični profit (MR – MC) pozitivan a ukupni profit raste. •Ako je tržišna cijena jednaka MC . •Ako je tržišna cijena manja od MC .•Želi li poduzeće na konkurencijskom tržištu maksimalizirati profit .

POSLOVANJE S GUBITKOM(1) u svim slučajevima gdje je cijena manja od prosječnih ukupnih a veća od prosječnih varijabilnih troškova (AVC<P<ATC). dok je TR nedovoljan da pokrije TVC. •U takvoj situaciji ukupni prihod pokriva varijabilne troškove kao i veći ili manji dio fiksnih troškova.TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA •Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada) CIJENE U TOČKAMA POKRIĆA TROŠKOVA I ZATVARANJA PODUZEĆA TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA •Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada) •UVJET : P = MC = AVC min •Točka u kojoj je P=MC=AVC min naziva se točkom zatvaranja poduzeća •U opisanoj situaciji gubitak poduzeća je jednak ili veći od fiksnih troškova. 62 •Poduzeće posluje s gubitkom .

•Njima je često jeftinije proizvoditi uz gubitke nego prekinuti poslovanje i plaćati visoke fiksne troškove.•Također u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova. GRANIČNI TROŠKOVI KAO DETERMINANTA POSLOVNE POLITIKE •Za poslovanje poduzeća od ključnog značaja je poznavanje graničnih troškova jer prema njima ono prilagođava obim proizvodnje i veličinu svoje ponude. •PAŽNJA !!! GRAF PONUDE SEKTORA PONUDA SEKTORA I VRIJEME 63 . •Ponudu privrednih grana čini zbroj individualnih ponuda poduzeća te grane. •Kako granični troškovi poduzeća određuju njihovu ponudu . POSLOVANJE S GUBITKOM (2) •Za nastavljanje poslovanja po cijenu gubitaka odlučuju se poduzeća koja imaju visoke fiksne troškove. •Granični troškovi određuju krivulju ponude poduzeća ali samo u svom rastućem dijelu počev od točke zatvaranja poduzeća (shut-down point) TRŽIŠNA PONUDA SEKTORA Razlikovati ponudu poduzeća od ponude privredne grane u konkurencijskim uvjetima. to se njihovim zbrajanjem dobiva i krivulja ponude sektora.

64 . Ponuda privredne grane u kratkom roku je neelastična dok je u dugom elastična. materijal. ODNOS DUGOROČNIH CIJENA I PROSJEČNIH TROŠKOVA •Ako su dugoročne cijene manje od LAC. oprema te oportunitetne troškove. Samim tim se mijenja i točka ravnoteže pa razlikujemo ravnotežu u kratkom odnosno dugom roku. Krivulja ponude će se pomaknuti ulijevo pa će cijene porasti.Ponuda privredne grane (sektora) različito se ponaša obzirom na dužinu vremena. •UVJET: P = LMC = LAC min UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (2) •Dugoročna cijena mora pokriti neposredne troškove kao što su rad. •Da bi ostalo u poslu poduzeće mora imati profite jednake 0. GRAF KRATKOROČNE I DUGOROČNE RAVNOTEŽE UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (1) •Da bi poduzeće u uvjetima potpune konkurencije proizvodilo u dugom roku dugoročna cijena (P) mora biti dovoljno visoka da pokrije dugoročne prosječne troškove (LAC) kao i dugoročne granične troškove (LMC). to će izazvati povlačenje nekih poduzeća iz privredne grane i smanjenje ponude.

Krivulja ponude će se pomaknuti udesno pa će se cijene smanjiti OBLIK KRIVULJE DUGOROČNE PONUDE SEKTORA •Ako se neka privredna grana može širiti povećavanjem poduzeća a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora njegova dugoročna krivulja ponude bit će horizontalna. UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (1) •Ekonomija postiže alokativnu efikasnost ako su ispunjena tri uvjeta: 65 .•Ako su dugoročne cijene veće od LAC tada će doći do ulaska novih poduzeća u tu privrednu granu i povećanja ponude. •Ona se postiže kada nije moguće poboljšati nečiji položaj a da to ne ide na štetu drugog. •Ako poduzeće ima opadajuće LMC ono će moći povećati svoju proizvodnju na uštrb drugih poduzeća stječući monopolni položaj. •Privreda se tada nalazi na granici svojih proizvodnih mogućnosti. GRAF DUGOROČNE PONUDE SEKTORA ALOKATIVNA ILI PARETO EFIKASNOST •Tržišna privreda je djelotvorna ako postiže alokativnu ili Pareto efikasnost. •Ako su inputi specifični i cijena im nije konstantna dugoročna krivulja ponude bit će uzlazna uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa i porasta LMC.

•3. P=MC •3. ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopol. ne smiju postojati negativne eksternalije kojima pojedina poduzeća prebacuju troškove na društvo postižući probitak bez plaćanja naknade. mora postojati potpuna informiranost svih tržišnih sudionika. da proizvođači maksimaliziraju svoje profite što se postiže kada je cijena jednaka graničnim troškovima. •Ekonomski višak se sastoji od potrošačevog viška (višak korisnosti iznad cijene koju je potrošač platio) i proizvođačevog viška (višak prihoda proizvođača iznad troškova) GRAF EKONOMSKOG VIŠKA UVJETI OPTIMALIZACIJE TRŽIŠNIH REZULTATA •Da bi tržište dalo optimalne rezultate moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: •1. da je društvena granična korisnost zadnje potrošene jedinice jednaka društve nom graničnom trošku proizvodnje te jedinice. tj. P=MU. EKONOMSKI VIŠAK (PROBITAK OD RAZMJENE) •Ostvarenjem alokativne efikasnosti postiže se ekonomski višak (probitak od razmjene).•1. DVOJBA: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST •Tržište potpune konkurencije može postići efikasnost ali ne i pravednu raspodjelu koja bi bila u skladu s etičkim postulatima društva. kada je MU = MC. 66 . UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (2) •2. •2. tj. da potrošači maksimaliziraju svoje zadovoljstvo što se postiže kada im je cijena jednaka graničnoj korisnosti. tj.

•Neposredna intervencija države se sastoji se u određivanju cijena.•Uslijed toga se javlja dvojba: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST ? •Dvojba je ne samo ekonomska već i politička i etička pa je sama ekonomija ne može razriješiti. 9. POTREBA DRŽAVNE INTERVENCIJE •Budući tržište vođeno nevidljivom rukom ne daje optimalne rezultate potrebna je vidljiva ruka države da svojom intervencijom ispravi nedostatke tržišta. NESAVRŠENA KONKURENCIJA I PROBLEM MONOPOLA TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE Ekonomska teorija razlikuje slijedeće tržišne strukture: a) savršena konkurencija b) nesavršena (nepotpuna) konkurencija SAVRŠENA KONKURENCIJA (1) Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih podzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti utjecati na tržišne cijene Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzeća Faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi Postoji savršena informiranost o onom što se događa na tržištu Sva poduzeća nude homogeni proizvod SAVRŠENA KONKURENCIJA (2) Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranosti U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri uzimajući tržišne cijene kao dane Potražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastična KRIVULJA POTRAŽN JE PODUZEĆA JEDNAKA JE KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA ODNOSNO KRIVULJI GRANIČNOG PRIHODA (D = AR = MR = P) 67 . •Posredna intervencija omogućava efikasno djelovanje tržišta bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih plaćanja. OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJE •Državna intervencija može biti neposredna i posredna. •Brojna iskustva pokazuju veću efikasnost posredne državne intervencije od one neposredne.

4. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata 2. Pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad graničnog prihoda odnosno profita. SAVRŠENA KONKURENCIJA (6) U dugom roku se ravnoteža na tržištu savršene konkurencije ostvaruje kada je cijena jednaka LRMC i LRAC U stanju dugoročne ravnoteže krivulja MR tangira krivulju LRAC koja siječe krivulju LRMC u točki minimuma NESAVRŠENA KONKURENCIJA(1) Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje 1. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba GRAFIČKI PRIKAZ RAZLIKE SAVRŠENE I NESAVRŠENE KONKURENCIJE 68 .SAVRŠENA KONKURENCIJA (4) Poduzeće na tržištu savršene konkurencije rukovodi se načelom maksimalizacije profita Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0. NESAVRŠENA KONKURENCIJA (2) 3. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog odnosno prosječnog prihoda i graničnog troška Kako je granični prihod jednak cijeni to će se dogoditi kada je P = MC SAVRŠENA KONKURENCIJA (5) Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga poduzeća uslijed čega se povećava ponuda pa cijene padaju. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.

V A Ž N O ! Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene konkurencije sami određuju cijene to ne podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom proizvoda Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije troškove i ne smije biti previsoka da odbije kupce. Primjer: Ako je cijena flaše Coca-cole (2 l) 12 kn proizvođač neće odrediti cijenu od 5 kn niti 50 kn. VRSTE NESAVRŠENE KONKURENCIJE Monopol Duopol Oligopol Monopolistička konkurencija MONOPOL Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstitua Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen DUOPOL Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani 69 . U prvom slučaju je cijena preniska dok je u drugom previsoka.

Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo NESAVRŠENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRAŽNJE Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani Tipično oligopolno tržište je tržište automobila MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom. U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM MONOPOLU. TRŽIŠNA STRUKTURA. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne IZVORI NESAVRŠENE KONKURENCIJE Troškovni uvjeti Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu TROŠKOVNI UVJETI Troškovni uvjeti su određeni postojanjem ekonomije razmjera Ako postoji ekonomija razmjera tada poduzeće može povećanjem proizvodnje smanjiti svoje prosječne troškove i istisnuti s tržišta manja poduzeća odnos između ukupne potražnje i efikasnog obima proizvodnje pojedinog proizvođača je takav da na tržištu ima mjesta za samo jednog od njih.OLIGOPOL Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. POTRAŽNJA I TROŠKOVI 70 .

koncesija ili uvoznih ograničenja Ekonomska ograničenja javljaju se u vidu visokih investicija potrebnih za ulazak čime se obeshrabruju potencijalni konkurenti. MR = MC GRAF GRANIČNOG PRIHODA 71 . MOTIV POSLOVNE POLITIKE MONOPOLA Monopol se u svojoj poslovnoj politici rukovodi maksimalizacijom profita. da se odabere onaj obim proizvodnje i ona cijena kod kojih je razlika između ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troška (TC) učini maksimalno velika da se odabere onaj obim proizvodnje i ona cijena pri kojoj je granični prihod (MR) jednak graničnom trošku (MC) . Zakonska ograničenja javljaju se u vidu davanja patenta. Maksimalizacija profita se postiže na dva načina: 1. tj.ZAPREKE ULASKU Zapreke ulasku čine faktori koji novim poduzećima otežavaju pristup pojedinim privrednim granama Mogu biti zakonske i ekonomske. Isti efekt se ostvaruje oglašavanjem i diferencijacijom proizvoda čime se kod potrošača stvara lojalnost prema pojedinim proizvodima ili proizvođačima.

72 .GRAF MAKSIMALIZACIJE PROFITA DISKRIMINACIJA CIJENA Jedan od načina ostvarenja monopolskog profita je diskriminacija cijena. Diskriminacija cijena se događa kada se ista vrsta robe ili usluga pri istim graničnim troškovima prodaje po različitim cijenama.

Primjer: Kirurg za istu vrstu operacije različito naplaćuje svoje usluge. DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (1) Kod ove vrste diskriminacije cijena poduzeće nudi potrošačima cjenovni popust ovisno o količini kupljene robe. Ako se kupuje samo jedna jedinica cijena je 50$. DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (1) Kod ove vrste diskriminacije cijena monopolist određuje maksimalnu cijenu za svaku jedinicu proizvoda koju je potrošač spreman platiti. Kupuje li se. drugog i trećeg stupnja. tada je cijena jedne jedinice 40 $. VRSTE DISKRIMINACIJE CIJENA Razlikujemo diskriminacije cijena prvog. DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (2) Primjer: HT svakom pretplatniku fiksnog telefona naplaćuje pretplatu od 60 kn mjesečno bez obzira da li on razgovarao ili ne. ukusa potrošača i postojanja supstituta.23 kn. međutim. Cijena jednog impulsa razgovora je 0. U ovom slučaju krivulja potražnje postaje krivuljom MR monopolista. ima 10 impulsa mjesečno jedan razgovor košta 6. Cijena operacije bogatog pacijenta viša je od cijene operacije siromašnog pacijenta. međutim 10 jedinica za 400 $. DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (2) Ova vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena “uzmi ili ostavi” (“take it or leave it”) jer pri pregovaranju sa svakim kupcem monopolista zaračunava najvišu cijenu koju je taj kupac voljan platiti pod prijetnjom da mu neće prodati ništa. c) Nemogućnost preprodaje ili arbitraže takvog proizvoda. Kako krivulja potražnje pokazuje spremnost potrošača da kupi neki proizvod zbog njenog negativnog nagiba prvi potrošač je spreman platiti najvišu cijenu. Telefonska pretplata je jedna cijena. Ako korisnik ima samo jedan impuls razgovora mjesečno on ga košta 60. dok je plaćanje razgovora po utrošenim impulsima druga. Primjer: Cijena za jedinicu kupljenog kompjutorskog software-a ovisi o količini koja se kupuje. b) Mogućnost identifikacije grupe i njihovog razdvajanja uz prihvatljive troškove. Zato je za prodavača ovo idealna cijena jer je maksimalno visoka. 73 . Nametnute cijene su takve da zahvaćaju cjelokupni višak potrošača.23 kn. drugi nižu i tako redom. PRETPOSTAVKE DISKRIMINACIJE CIJENA a) Mogućnost klasificiranja kupaca u različite grupe ovisno o njihovoj elastičnosti potražnje. Tipičan primjer diskriminacije ove vrste je telefonska tarifa. Ako.23 kn. Razlike u elastičnosti potražnje pojedinih grupa plod su razlika u visini dohotka.

OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA TRŽIŠNA MOĆ Pod pojmom tržišne moći podrazumijeva se stupanj kontrole što ga na nekom tržištu ima jedno ili više poduzeća. Tipičan primjer je određivanje cijena u zračnom prijevozu. Monopol pri tom nastoji odrediti cijenu pojedinačno za svaki sektor koja izjednačava granični prihod s graničnim troškom. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI) KOEFICIJENT KONCENTRACIJE Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzeća u ukupnoj ponudi neke grane. POKAZATELJI TRŽIŠNE MOĆI 1.DISKRIMINACIJA CIJENA TREĆEG STUPNJA Ova vrsta diskriminacije nastaje prilikom segmentiranja tržišta po pojedinim grupama. Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 % Kod savršene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji što je broj poduzeća veći. Koeficijent koncentracije 2. 10. KONCENTRACIJA U NEKIM GRANAMA USA 74 .

Cilj tajnog oligopola je izbjegavanje ratova cijena u kojem su svi gubitnici. CILJ TAJNOG OLIGOPOLA Cilj tajnog oligopola je odrediti oligopolne cijene koje maksimiziraju profit članova oligopola. Profitne stope u granama s visokim stupnjem koncentracije su nešto više nego u onim s nižim stupnjem.HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKS HHI je suma kvadrata tržišnih udjela pojedinačnih poduzeća. Stvarna koncentracija je manja nego što podaci pokazuju jer tradicionalne mjere uključuju samo domaću proizvodnju a isključuju uvoz. Mogu nastati i prešutnim sporazumijevanjem. TAJNI OLIGOPOL Tajni oligopol nastaje tajnim sporazumijevanjem članova oligopola koji kriomice od javnosti dogovaraju zajedničke cijene. Bitna pretpostavka tajnog oligopola je postojanje kooperativnog strateškog međudjelovanja. proizvodne kvote. KARTELI Tipičan primjer tajnog oligopola su karteli. Međutim ove grane imaju značajno više R&D troškove kao i troškove EPP-a. UPOZORENJE NA MJERE KONCENTRACIJE Tradicionalno mjerenje tržišne moći sve je manje upotrebljivo što je privreda otvorenija prema međunarodnoj razmjeni. diobu tržišta i zajednički nastup prema drugim. Oligopol maksimizira profit izjednačavanjem graničnih prihoda s graničnim troškovima (MR = MC) 75 . HHI je složeniji ali i točniji pokazatelj tržišne moći od koeficijenta koncentracije Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u slučaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000) HHI je u slučaju savršene konkurencije to manji što je veći broj učesnika . U onim granama koje su izložene međunarodnoj konkurenciji mjere koncentracije precjenjuju opseg tržišne moći ODNOS IZMEĐU STUPNJA KONCENTRACIJE I PROFITNE STOPE Empirijski podaci pokazuju da nema značajne korelacije između stupnja koncentracije i profitne stope. Kartel je organizacija neovisnih poduzeća koja proizvode slične proizvode i zajedno posluju da bi povećali cijene i ograničili količinu proizvoda.

Irak. To su Alžir. Nigerija. Kuvajt. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA U monopolističkoj konkurenciji mnogo malih poduzeća prodaje diferencirane proizvode. Libija. Ravnoteža se ostvaruje kada se izjednače granični prihodi s graničnim troškovima (MR = MC) 76 . Katar. Saudi Arabija. 3. Iran.Rezultat oligopolnog dogovaranja je isti kao kod monopola – manje proizvoda uz više cijene u odnosu na savršenu konkurenciju GRAF OLIGOPOLNE CIJENE PREPREKE TAJNOM SPORAZUMIJEVANJU 1. UAE i Venezuela. tajno sporazumijevanje je zakonom zabranjeno. Indonezija. Ulaz drugih poduzeća na tržište je olakšan pa je monopolistička konkurencija slična savršenoj. pojava strane konkurencije koja ne prihvaća praksu dogovaranja OPEC Od svih kartela najpoznatiji je onaj koji okuplja zemlje izvoznice nafte – OPEC (Organisation of Petrol Exporting Countries). 2. a njihova krivulja potražnje je opadajuća. nema garancije da će se partneri dosljedno držati dogovorenih cijena.

U točki tangencije poduzeće pokriva samo svoje troškove poslujući bez profita pa napušta privrednu granu. POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (2) Pomicanje krivulje potražnje ulijevo i smanjenje profita traje dotle dok krivulja potražnje ne postane tangentom prosječnog troška. Sudionik monopolističke konkurencije isto kao i monopolist proizvodi manje proizvoda nego u savršenoj konkurenciji dok su mu cijene i prosječni troškovi viši od graničnih troškova.GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE PRIJE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (1) Nova poduzeća ulaze u privrednu granu ako u njoj ostvaruju ekonomski profit Ulazeći u granu nova poduzeća preuzimaju dio tržišta postojećim poduzećima pomičući krivulju njihove potražnje ulijevo. GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE NAKON ULASKA DRUGIH PODUZEĆA 77 .

Njihovu poslovnu politiku proučava teorija igara TEORIJA IGARA Teorija igara analizira situaciju u koju su upleteni dva ili više igrača koji donose odluke s proturječnim ciljevima. Morgenstern a izložili su je u svom djelu Theory of Games and Economic Behavior” RAZDVAJANJE VLASNIŠTVA OD NADZORA U VELIKIM KORPORACIJAMA U suvremenim korporacijama jedno od osnovnih njihovih obilježja je razdvojenost funkcije vlasništva od funkcije nadzora i upravljanja što je posljedica raspršenosti vlasništva na veliki broj dioničara. von Neumann i O. Suština tog obilježja svodi se na činjenicu da vlasnici korporacije (dioničari) nisu istovremeno i njeni upravljači.SUPARNIŠTVO MEĐU NEKOLICINOM Pored tajnog oligopola i monopolističke konkurencije suparništvo među nekolicinom javlja se kao treći vid nepotpune konkurencije. SUKOB INTERESA IZMEĐU DIONIČARA I MANAGEMENTA U pravilu nema sukoba interesa između vlasnika i rukovodstva korporacije što međutim ne znači da sukob nije moguć. Njeni su tvorci J. 78 . Njom upravlja stručni management koji tu funkciju obavlja na temelju svog znanja i sposobnosti ali ne i vlasništva. Za takva poduzeća se kaže da su u strateškoj međuakciji . Ono se javlja kada na tržištu postoji nekoliko subjekata koji u svojoj poslovnoj politici moraju voditi računa o reakcijama konkurencije.

Tipičan primjer pojednostavljenog odlučivanja je određivanje cijena metodom trošak plus marža ODREĐIVANJE CIJENA METODOM TROŠAK PLUS MARŽA Ovakvo određivanje cijena se vrši ne na temelju poređenja MR i MC već na dodavanju marže na prosječne troškove. Međutim. Empirijska istraživanja su pokazala da je gubitak potrošačeva probitka manji od očekivanog. I drugi alternativni ciljevi mogu biti motiv korporacije. Da bi se taj uvjet ispunio mora postojati potpuna informiranost o MR i MC. b) kod raspodjele dobiti kada management više daje u investicije a manje u dividende. Vrlo često je potpuna informiranost veoma skupa pa se pribjegava formiranju cijena na temelju nepotpunih informacija i ograničene racionalnosti.On se javlja u tri slučaja: a) kada management odredi prevelike plaće u odnosu na dividende dioničara. PUNA I OGRANIČENA RACIONALNOST Uvjet maksimalizacije profita u nepotpunoj konkurenciji je MR = MC. c) kod izbjegavanja rizičnih poslova od strane managementa ALTERNATIVNI CILJEVI Primarni cilj korporacije je maksimalan profit. Po njegovom mišljenju razbijanje monopola na kratki rok obara cijene dok ih u dugom roku povećava uslijed smanjenja produktivnosti POSLJEDICE MONOPOLSKE MOĆI Posljedice monopolske moći su porast ekonomske neefikasnosti i gubitak dijela potrošačeva probitka uslijed porasta cijena i smanjenja kvalitete. Jedan od mogućih alternativnih ciljeva je siguran i stabilan rast kao i poslovanje lišeno rizika Nije slučajno engleski ekonomist Hicks rekao : “Najbolji od svih profita monopola je miran život”. njenim rastom taj cilj ne mora biti jedinim. GRAF POSLJEDICA MONOPOLSKE MOĆI 79 . puna racionalnost. Ova praksa se primjenjuje u slučajevima kada poduzeće u svom proizvodnom programu ima mnoštvo proizvoda pa je izračunavanje MR i MC teško izvedivo.A.Schumpeter (1883-1950) koji je smatrao da monopoli imaju pozitivnu ulogu promičući tehnološke inovacije. tj. Također dolazi do transfera dijela dohotka potrošača u korist monopola. SCHUMPETERIJANSKA HIPOTEZA Klasična ekonomija je bila jedinstvena u osudi monopola koji su za njih bili negativna ekonomska pojava. Iznimka je bio J.

ANTIMONOPOLISTIČKA POLITIKA Borba protiv monopola pretpostavlja cijeli niz mjera. To su : 1. RIZIK. kontrola cijena 6. NEIZVJESNOST I TEORIJA IGARA NEIZVJESNOST U dosadašnjoj analizi ekonomski subjekti su donosili svoje odluke pri pretpostavci potpune i pravodobne informiranosti. oporezivanje monopolskih profita 11. zabrana određenih tržišnih struktura ili vrsta ponašanja 2. Potpuna informiranost je omogućavala donošenje najboljih odluka kao i izbor najpovoljnije alternative. regulacija kojom se poduzeća usmjeravaju što trebaju činiti 4. nacionalizacija 5. SPEKULATIVNI POSLOVI 80 . U stvarnosti to nije tako jer se ekonomski subjekti suočavaju s neizvjesnošću što u njihove odluke unosi elemente rizika pa je donošenje odluka puno složenije i teže nego u teoriji. ohrabrivanje konkurencije 3.

Spekulativni poslovi su oni koji u sebi sadrže određeni stupanj rizika i kojima se dobra premještaju iz vremena i mjesta izobilja u vrijeme i mjesto oskudice. Glavni oblik diverzifikacije je osiguranje OSIGURANJE (1) Osiguranje je klađenje između osiguranika i osiguravatelja. zaključivanjem posla s protivnim djelovanjem u odnosu na arbitražu. Želi li spekulant izbjeći rizik to čini operacijom ograđivanja. 81 . Spekulativnim poslovima se bave spekulanti koji kupuju dobra po nižim cijenama i preprodaju ih po višim kako bi ostvarili profit Visina njihovog profita je u tijesnoj korelaciji s visinom rizika. tj. Što je rizik viši to je veći profit ali i mogućnost gubitka. Osobe nesklone riziku su one kod kojih je osjećaj nezadovoljstva i straha zbog gubitka jednog iznosa veći od osjećaja zadovoljstva zbog dobitka isto tolikog iznosa Broj prvih je neuporedivo manji od ovih drugih DIVERZIFIKACIJA RIZIKA Da bi se rizik po pojedincu umanjio on se mora diverzificirati odnosno raspršiti na puno lica putem tržišta Procesom diverzifikacije rizik neprihvatljiv pojedinoj osobi zbog svoje visine raspršivanjem na puno osoba postaje manji i prihvatljiv. OSOBE SKLONE I NESKLONE RIZIKU Osobe sklone riziku su one kod kojih je osjećaj zadovoljstva dobitka jednog iznosa veći od osjećaja nezadovoljstva zbog gubitka isto tolikog iznosa. ARBITRAŽA Arbitraža je najjednostavniji spekulativni posao a sastoji se od istovremene kupnje na jednom mjestu i prodaje na drugom mjestu. JOŠ O SPEKULANTIMA Pored svoje funkcije izjednačavanja cijena spekulanti su zaslužni i zbog toga što su za razliku od drugih spremni preuzeti rizik i snositi posljedice neizvjesne budućnosti Oni su prosto osobe sklone riziku i hazardu. KARAKTER SPEKULATIVNIH POSLOVA Iako su spekulativni poslovi kao i sami spekulanti bili od pamtivijeka predmetom društvene osude spekulanti obavljaju pozitivnu društvenu funkciju jer omogućavaju izravnavanje cijena sprečavajući njihovo divljanje koje bi zasigurno nastupilo u vremenu obilja odnosno oskudice U svom poslu spekulanti se vode isključivo osobnim interesom unaprjeđujući istovremeno i društveni interes.

UVJETI PROFITABILNOG OSIGURANJA Ti uvjeti su vrlo strogi: 1. slučajevi moraju biti međusobno neovisni 3. PRIMJER: Osigurate kuću protiv požara pa ju sami zapalite da bi dobili ugovoreni iznos od osiguravatelja. Nju je razvio John von Neumann (1903-1957) u svom radu “The Theory of Games and Economic Behavior” FAZE ANALIZE ZASNOVANE NA TEORIJI IGARA Analiza zasnovana na teoriji igara pretpostavlja tri slijedeće faze: 1. popunjavanje matrice rezultata 82 . MORALNI HAZARARD Pod moralnim hazardom se podrazumijeva čin kojim osiguranik radi ostvarenja financijske koristi sam izazove pojavu radi koje se osigurao.Osiguranik se kladi da će se događaj dogoditi a osiguravatelj da neće. obvezno osiguranje za sve. definiranje različitih akcija i strategija koju će primijeniti igrači 3. identifikacija igrača 2. Privatni kapital nije zainteresiran za ove vrste rizika zbog visoke cijene osiguranja i nepovoljne selekcije. osiguranje mora obuhvatiti veliki broj slučajeva kako bi se rizik mogao diverzificirati na što veći broj osoba. OSIGURANJE (2) Vjerovatnost da će se osigurani događaj dogoditi veoma je mala tako da uplaćena premija praktično predstavlja sigurni gubitak Međutim kako je većina ljudi nesklona riziku oni radije prihvaćaju mali i sigurni gubitak nego da se izlože mogućoj katastrofi pa zato plaćaju osiguranje. PRINUDNO OSIGURANJE Ako uvjeti iz slide-a 12 ne postoje tada država umjesto dobrovoljnog uvodi prinudno. slučajevi moraju biti lišeni moralnog hazarda. TEORIJA IGARA Teorija koja analizira načine kako dva ili više igrača među kojima postoji strateška interakcija trebaju voditi svoju poslovnu politiku. 2. Ako se događaj ne dogodi osiguranik gubi uplaćenu premiju osiguranja a ako nastupi osiguravatelj gubi iznos dogovoren pri sklapanju osiguranja.

takav potez donosi siguran gubitak (slučaj B i C) Za svakog igrača je najpovoljnija strategija normalnih cijena jer njom postižu profit neovisno da li konkurent odredi monopolsku ili normalnu cijenu (slučaj D – Nashova ravnoteža) 83 . Slučaj D: Mercator i Getro uzajamno obaraju cijene stvarajući gubitak od 50 $ svaki ZAKLJUČAK IZVEDEN IZ IGRE RATA CIJENA Pojedinačno obaranje cijena kao i uzajamno obaranje cijena donosi veće ili manje gubitke pa je za oba igrača jedino prihvatljiva strategija normalnih cijena. DEFINIRANJE STRATEGIJE Prigodom definiranja i izbora strategije svaki igrač mora odrediti svoje ciljeve uz pretpostavku da se protivnički igrač ponaša strategijski i u svom najboljem interesu.IDENTIFIKACIJA IGRAČA U ovoj fazi se utvrđuje broj igrača (najmanje dva) kao i njihova imena. NASHOVA RAVNOTEŽA Nashova ravnoteža je ona u kojoj ni jedan igrač ne može poboljšati svoj rezultat pri zadanoj strategiji drugog igrača. Slučaj B: Mercator obara cijene stvarajući svjesno gubitak od 100 $ kako bi otjerao Getro s tržišta. Primjeni li se strategija s najboljim ishodom neovisno o strategiji protivnika tada je riječ o dominantnoj strategiji. Slučaj C: Getro obara cijene stvarajući gubitak od 100 $. Zaračunavanje normalnih cijena je dominantna strategija za oba poduzeća u igri rata cijena. ako je zadana strategija igrača A. Getro zadržava normalnu cijenu ali zbog gubitka tržišta ostvaruje gubitak od 10 $. Primjene li oba igrača dominantnu strategiju ishod je dominantna ravnoteža DILEME KOD IGRE RATA CIJENA Temeljna dilema je kakvu politiku cijena voditi: a) da li određivati normalne cijene ili b) obarati cijene izazivajući rat cijena. Međutim to pretpostavlja međusobni dogovor i poštovanje dogovorenog (slučaj A) Ako jedan od igrača odredi monopolsku cijenu a drugi igrač ga ne slijedi već određuje normalnu cijenu. igrač B ne može učiniti ništa bolje kao i obrnuto. Nashova ravnoteža se naziva i nekooperativnom ravnotežom jer svaka strana bira svoju strategiju bez tajnog pregovaranja i međusobnog kooperiranja. Drugim riječima . Mercator zadržava normalnu cijenu ostvarujući gubitak od 10 $. ANALIZA PRIMJERA NASHOVE RAVNOTEŽE Za oba igrača je najpovoljnije kada odrede monopolske cijene. Slučaj A: Mercator i Getro određuju normalne cijene i polučuju profit od 10 $ svaki.

Policija može dignuti optužbu jedino na temelju njihovih priznanja. među •Teorija raspodjele je jedno od najsloženijih pitanja u ekonomiji. Ako obojica ne priznaju bit će zbog prometnog prekršaja kažnjeni po godinu dana zatvora (slučaj D) Ako obojica priznaju dobit će svaki 5 godina zatvora zbog pljačke banke (slučaj A) Ako samo jedan od njih prizna bit će oslobođen dok će drugi biti osuđen na 10 godina zatvora. uhapšeni i smješteni u odvojene ćelije. Najpovoljniji rezultat za obojicu bi bio nepriznanje krivice ali tako nešto pretpostavlja međusobno dogovaranje i sigurnost da onaj drugi neće priznati. Najpoznatiji primjer suradničke ravnoteže je tzv.SURADNIČKA RAVNOTEŽA Suprotan slučaj Nashovoj ili nesuradničkoj ravnoteži je slučaj suradničke ili kooperativne ravnoteže. Ona se javlja kada obje strane dogovaraju strategiju koja im daje najpovoljniji rezultat. ZATVORENIKOVA DVOJBA (2) Nashova ravnoteža se ostvaruje u slučaju A kada oba igrača priznaju. ekonomski već istovremeno i prvorazredni politički i socijalni problem. DOHOCI I ODREĐIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJE TEORIJA RASPODJELE •Teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuje članove društva kao porijeklo dohodaka i razlike u njihovoj visini. Policija nema čvrste dokaze za podizanje optužbe osim što je obojici dokazan prometni prekršaj. Oba igrača priznanjem dobivaju manje kazne ne reskirajući strožu kaznu za slučaj nepriznanja. a raspodjela nije samo PREDMET RASPODJELE •Predmet raspodjele su dohodak i bogatstvo. DOHODAK 84 . 12. zatvorenikova dvojba u kojoj se dominantna ravnoteža postiže zajedničkom suradnjom ZATVORENIKOVA DVOJBA (1) David i Ronald su osumnjičeni za pljačku banke.

obveznice i dionice) •Bogatstvo je akumulacija portfelja u danom trenutku vremena dok je dohodak tijek u jedinici vremena.tijekom danog vremenskog razdoblja. kamata o potražnji i PRIRODA POTRAŽNJE ZA FAKTORIMA PROIZVODNJE •Potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna već izvedena potražnja jer je određena potražnjom finalnih dobara. kamata. •Dohodak čine sva novčana primanja što ga neka osoba ili domaćinstvo ostvaruje dividendi i transfernih plaćanja a •Dohodak se sastoji od najamnina. •Potražnja za proizvodnim faktorima je međuovisna potražnja jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa. •Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o ponudi i potražnji rada. Najamnina je cijena rada. njegove osnove su rad. vlasništvo i socijalna skrb. ponudi kapitala a renta o potražnji i ponudi zemlje. •Dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem dodatne jedinice tog proizvodnog 85 . proizvodnih faktora od raspodjele osobnih dohodaka •Dohodak se može stjecati po više osnova pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka BOGATSTVO •Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenskom trenutku. odnosom njihovih potražnji i ponude.Petty rekavši da je rad otac a priroda mati svakog dobra DETERMINANTA POTRAŽNJE ZA FAKTOROM PROIZVODNJE Koliko će se nekog faktora proizvodnje tražiti i upotrijebiti u proizvodnom procesu ovisi o prihodu graničnog proizvoda tog inputa (MRP)i • PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA FAKTORA PROIZVODNJE faktora uz pretpostavku ceteris paribus. •Cijena proizvodnih faktora određuje se na isti način kao cijene finalnih dobara. •Na međuovisnost proizvodnih čimbenika ukazivao je još u 17. štedni računi. •Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog oblika (nekretnine. engleski pisac W. st. rente. TEORIJA RASPODJELE KAO POSEBAN SLUČAJ TEORIJE CIJENA •Prema njoj dohoci nisu ništa drugo nego cijene proizvodnih faktora. pokretnine) i financijskog oblika (gotovina. renta cijena zemlje a kamata cijena kapitala. tj.

•Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću prirodnih resursa (MPN) odnosno MRPN = P*MPN granična produktivnost prirodnog resursa veća i obrnuto. 86 .•Njegova veličina jednaka je umnošku graničnog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice nekog dobra (MR) i graničnog proizvoda inputa (MP) odnosno MRPi = MR*(MP)i •U uvjetima savršene konkurencije obzirom da je granični prihod jednadžba preformulira u MRPi = P*MPi jednak cijeni gornja se PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA RADA (P) i graničnom produktivnošću rada o kojoj ovisi veličina graničnog proizvoda rada (MPL) odnosno MRPL = P * MPL •MRPL određuje potražnju za radom na tržištu radne snage. što su cijene finalnih dobara više i što je veća granična produktivnost PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA KAPITALA •MRPK određuje potražnju za kapitalom na tržištu kapitala. •Potražnja za prirodnim resursima će rasti što je cijena što je cijena finalnog dobra viša i V A Ž N O ! danog utroška. •Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra •MRPL bit će veći (MPL) i obrnuto. •Granični proizvod faktora izračunava se termina granični proizvod u fizičkim jedinicama proizvoda na jedinicu •Zbog toga se često upotrebljava termin “granični fizički proizvod” (MNP) umjesto GRANICA POTRAŽNJE PROIZVODNOG FAKTORA •PODUZEĆE ĆE KORISTITI NEKI INPUT SVE DOK JE PRIHOD NJEGOVOG GRANIČNOG PROIZVODA VEĆI OD DODATNOG TROŠKA TOG INPUTA. •Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću kapitala o kojoj ovisi granični proizvod kapitala (MPK) odnosno MRPK = P*MPK produktivnost kapitala. •MRPK bit će veći što je cijena finalnog dobra (P) viša i što je veća granična •Potražnja za kapitalom je tim veća što je viši MRPK PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA ZEMLJE (MRPN) •MRPN određuje potražnju za prirodnim resursima na tom tržištu.

•Prihod graničnog proizvoda inputa bit će veći što su cijene finalnog dobra više odnosno što je njegova granična produktivnost veća te obrnuto •Ovu zamjenu inputa poduzeće čini tako dugo dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19 PONUDA PROIZVODNIH INPUTA ponudi. s najamninom odnosno sve dotle dok MRPL ne bude jednak najamnini • GRANICA POTRAŽNJE ZA KAPITALOM •Poduzeće će tražiti kapital sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda kapitala ne izjednači s cijenom kapitala. PK i PN cijene rada. kapitala i zemlje. kapitala i zemlje dok su •Pravilo najmanjeg troška vrijedi kako u uvjetima potpune tako i u uvjetima nepotpune PRAVILO SUPSTITUCIJE •Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troška.GRANIČNOG PROIZVODA INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROŠKOVI PODUZEĆE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFIT •ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAČI PRIHOD GRANICA POTRAŽNJE ZA RADOM Poduzeće tražiti radnu snagu sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda rada ne izjednači s cijenom rada tj. tj. GRANICA POTRAŽNJE ZA PRIRODNIM RESURSIMA proizvoda prirodnih resursa ne izjednači s njihovom cijenom odnosno sve dotle dok MRPN ne bude jednak renti •Poduzeće će tražiti prirodne resurse sve do onog trenutka kada se prihod graničnog PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA •Prema ovom pravilu poduzeće minimalizira svoje troškove kada izjednači vri9jednosti graničnih proizvoda po novčanoj jedinici za sve korištene inpute odnosno kada je MPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/P PL. P je cijena finalnog proizvoda konkurencije. •Prema njemu poduzeće supstituirati onaj faktor proizvodnje čiji je prihod graničnog proizvoda manji onim koji ima veći prihod graničnog proizvoda. MPK i MPN su granični proizvodi rada. •U gornjem izrazu MPL. •Cijena proizvodnog inputa ne ovisi samo o njegovoj potražnji već također i o njegovoj 87 . dok MRPK ne bude jednak kamati.

njenoj cijeni , poljoprivrednoj politici, oblicima vlasništva itd. Ponuda kapitala ovisi o prinosu od investicija, kamatnjaku i predviđanju budućih događaja.

•Ponuda proizvodnih inputa ovisi o različitim čimbenicima specifično za svaki input. •Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i demografskim faktorima. Ponuda zemlje ovisi o
V A Ž N O !

PONUDE POJEDINIH PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU RAZLIČITU ELASTIČNOST PA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA PONUDE SVAKOG PROIZVODNOG FAKTORA RAZLIČITE.

RAVNOTEŽNA CIJENA INPUTA

•Ova cijena se formira na tržištu potpune konkurencije kada se izjednače ponuda i

potražnja proizvodnih inputa. Grafički će to biti u presjecištu krivulje ponude i potražnje inputa.

proizvodnog inputa.

•Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni prodati toliko inputa koliko su kupci voljni kupiti. •Ako je tržišna cijena viša ili niža od ravnotežne javit će se višak ponude ili potražnje
GRAF RAVNOTEŽE PROIZVODNOG INPUTA

V A Ž N O !

•Visoka cijena inputa je posljedica bilo ograničene ponude bilo prekomjerne potražnje
inputa. 88

•Niska cijena inputa je posljedica smanjene potražnje ili prekomjerne ponude inputa.
TEORIJA J. B. CLARKA

•Ona objašnjava raspodjelu nacionalnog proizvoda prema teoriji granične produktivnosti. •Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini graničnog proizvoda posljednje korištene jedinice •Višak proizvoda koji je preostao od graničnih proizvoda prijašnjih inputa jednak je
dohotku drugog proizvodnog faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka.

GRAF TEORIJE J. B. CLARKA

POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT POTRAŽNJE FINALNIH DOBARA (graf)

89

POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT MRP INPUTA (graf)

13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA
DEFINICIJA NAJAMNINE
Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.

VRSTE NAJAMNINA
a. Nominalna najamnina b. Realna najamnina

NOMINALNE NAJAMNINE
Nominalne najamnine su one koje su izražene u novčanim jedinicama. Na pr. Nominalna najamnina u Hrvatskoj iznosi 4500 kn mjesečno.

REALNE NAJAMNINE
Realne najamnine su one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina. Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.

PORAST REALNIH NAJAMNINA
Realne najamnine rastu ako se pri danim cijenama povećava dohodak. 90

Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni c. Realne najamnine padaju ako se pri danom dohotku cijene povećavaju. RAZLIKE U VISINI NAJAMNINE Razlike u visini najamnine objašnjavaju se 91 . Realne najamnine rastu ako se cijene smanjuju brže od pada dohotka. TRŽIŠTE RADA Može biti: a) savršeno i b) nesavršeno konkurentno. POTRAŽNJA ZA RADOM Potražnja pojedinog poduzeća za radom određena je prihodom graničnog proizvoda rada (MRPL). d. Na apscisi se očituje broj radnih sati a na ordinati visina najamnine. SMANJENJE REALNIH NAJAMNINA Realne najamnine padaju ako se pri danim cijenama smanjuje dohodak. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada. OBILJEŽJA SAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA RADA a. MRPL ovisi o graničnom proizvodu rada i cijeni (graničnom prihodu) finalnog dobra. dok cijena finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i potražnje tog dobra na tržištu outputa. PROMJENE POTRAŽNJE ZA RADOM Potražnja za radom će se povećati ako se poveća njegova faktorska produktivnost odnosno povećaju cijene finalnog dobra. Radnici su savršeno pokretljivi. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine. Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.Realne najamnine rastu ako se pri danom dohotku smanjuju cijene. Granični proizvod rada ovisi o njegovoj graničnoj produktivnosti. b. FORMIRANJE NAJAMNINA NA TRŽIŠTU RADA Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Potražnja za radom će se smanjiti ako se smanji njegova faktorska produktivnost odnosno smanje cijene finalnih dobara. OBILJEŽJA NESAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA RADA Bitno obilježje ovog tipa tržišta je postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada. Realne najamnine padaju ako cijene rastu brže od dohotka. Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca.

On je logiku ekonomskog zaključivanja primijenio na društvena pitanja PONUDA RADA Izražava se brojem radnih sati koje je stanovništvo spremno odraditi na poslovima koji donose najamninu. d. b. razlikama u specifičnim sposobnostima pojedinaca. On je prvi u teoriji ljudskog kapitala dokazivao da osobe ulažu u svoje obrazovanje isto tako kao što poduzeće investira u novi fiksni kapital.a. razlikama u kvaliteti rada. segmentacijom tržišta rada. c) useljavanju. GRAF PONUDE RADNE SNAGE 92 . Ovisi o : a) broju radnih sati. e. c. diskriminacijom po različitim osnovama RAZLIKE U KVALITETI RADA Značaj razlika u kvaliteti rada i po osnovi diskriminacije proučavao je Nobelovac Gary Becker (1992). naknadnim ili kompenzacijskim razlikama. b) participaciji radne snage.

Kod efekta dohotka radnici zamjenjuju slobodno vrijeme radnim vremenom. KOLEKTIVNI UGOVORI Sindikati pregovaraju s udrugama poslodavaca o kolektivnim ugovorima kojima se reguliraju prava i obveze obaju strana za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora (najamnine. VRSTE SINDIKATA Granski sindikati koji okupljaju radnike zaposlene u istoj grani neovisno o njihovoj struci. a manje muškaraca u radnom odnosu iako apsolutno ovi zadnji prevladavaju.EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Kod efekta supstitucije radnik zamjenjuje slobodno vrijeme radnim vremenom . uvjeti rada.). uvjeti zapošljavanja itd. Porast najamnine uzrokuje porast ponude radne snage. Lockout se sastoji u fizičkom onemogućavanju radnika da dođu na svoja radna mjesta. Na tržištu rada djeluju kao monopolisti pa je njihovo postojanje znak postojanja nesavršeno konkurentnog tržišta rada. USELJAVANJE Obilježje zaposlenosti danas u razvijenim zemljama je sve veća prosječna starost uposlenih kao i produženje očekivanog doba življenja. Strukovni sindikati okupljaju radnike iste struke neovisno o tome u kojoj grani ili djelatnosti radili. SINDIKATI Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika udruženih zbog povećanja najamnina i poboljšanja uvjeta rada. stoljeća mijenja se sve više struktura radne snage. Porast najamnine uzrokuje smanjenje ponude radne snage. Sve je više žena. LOCKOUT Lockout je sredstvo pritiska poslodavaca na radnike kako bi prihvatili njihove uvjete. ŠTRAJK 93 . Posljedica toga je sve veći teret na umirovljeničke fondove koji se alimentiraju od zarada zaposlenih. To je posljedica viših realnih najamnina koje su rad ženama učinile atraktivnijim kao i promjenama tradicionalnog svjetonazora. Iz tog razloga iako useljavanje stranaca nigdje nije popularno ono je ekonomski opravdano a često puta i najlakše i najbezbolnije rješenje. U slučaju da ne dođe do koncenzusa u pregovore se uključuje država kao posrednik. PARTICIPACIJA RADNE SNAGE Tijekom 20.

Sindikati mogu povećati nezaposlenost koja se može javiti bilo kao nezaposlenost čekanja ili klasična nezaposlenost. OGRANIČENJA USPJEŠNOSTI ŠTRAJKA Konkurencija sindikalno neorganiziranih radnika.K. PRIGOVORI VS SINDIKATA Sindikati povećavaju najamnine ne na račun profita već na teret najamnina sindikalno neorganiziranih radnika. 14. RENTA KAO CIJENA ZEMLJE 94 . ograničenjem ponude rada b. ZEMLJA KAO PROIZVODNI FAKTOR Budući je sva poljoprivredna površina već obrađena nema mogućnosti njenog ekstenzivnog širenja. Uslijed toga pod uvjetom da se koristi isključivo u proizvodnji jednog proizvoda ponuda zemlje je praktično savršeno neelastična. Zbog toga je pokretanje štrajka regulirano zakonom. ZEMLJA I KAPITAL OSTALI FAKTORI PROIZVODNJE Pored rada (L) u funkciji proizvodnje faktora proizvodnje. Konkurencija stranih radnika kroz uvoz robe koju proizvode štrajkaši. povećanjem potražnje rada c. Q = f(L. Deregulacija onih grana privrede u kojima sindikati drže monopol ponude rada.N) zemlja i kapital su druga dva Zajedničko im je što svojim vlasnicima donose prihod.Štrajk je obustava rada od strane radnika s ciljem da se izvrši pritisak na poslodavce kako bi prihvatili njihove uvjete stvarajući im financijske gubitke. Iako je štrajk veoma moćno sredstvo pritiska relativno se rijetko koristi jer on ne pogađa samo poslodavce već i korisnike usluga štrajkaša. Kao i svi proizvodi čija je ponuda fiksna zemlja daje ekonomsku rentu. korištenjem svoje moći da izravno povise najamnine iznad ravnotežne razine d. Sindikati ne mogu povećati realne najamnine ali svojim zahtjevima za višom cijenom rada mogu pokrenuti inflacijsku spiralu. odolijevanjem poslodavcima koji imaju monopsonističku pregovaračku moć. a razlikuju se po tome što je zemlja nereproduktivni a kapital reproduktivni proizvodni faktor. KAKO SINDIKATI MOGU POVEĆATI NAJAMNINE SVOJIH ČLANOVA ? a.

95 . Ako je renta niža od ravnotežne povećat će se potražnja za zemljom što će izazvati porast rente i njeno vraćanje na ravnotežnu razinu. OBILJEŽJA POTRAŽNJE ZA ZEMLJOM Potražnja za zemljom je izvedena potražnja i ona je ovisna o cijeni poljoprivrednih proizvoda koji se na njoj uzgajaju.Renta se određuje na temelju odnosa ponude i potražnje zemlje. Ovo je utvrdio Ricardo početkom 19. Na apscisi se određuje veličina nuđene i tražene zemlje a na ordinati visina rente. GRAF FORMIRANJA RENTE PROMJENA VISINE RENTE Ako je renta viša od ravnotežne smanjit će se potražnja za zemljom što će dovesti do pada rente i njenog vraćanja na ravnotežnu razinu. vijeka kada su poslije Napoleonovih ratova naglo skočili i rente i cijene poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupni porez se prevaljuje na vlasnike zemlje pri čemu će oni nadalje nuditi istu količinu zemlje neovisno o poreznom opterećenju. Grafički se određuje presjecištem krivulje ponude i potražnje zemlje. Nametnuti porezi ne bi smanjili poljoprivrednu proizvodnju jer bi cijene ostale iste kao i ponašanje poduzetnika. Tada je nastala dvojba: renta je visoka zbog skupe hrane odnosno hrana je skupa zbog visoke rente POSTAVKA HENRY GEORGE-A Prema američkom teoretičaru Henry Georgeu rentu je moguće visoko oporezovati a da to ne izazove smanjenje ponude zemlje.

VRSTE KAPITALA Tri su vrste kapitalnih dobara : građevine (na pr. jer se plaćanjem rente omogućuje racionalno korištenje prirodnih resursa i sprječava njihova pogrešna alokacija. 96 . Štednja je pretpostavka stvaranja kapitala. PRETPOSTAVKE STVARANJA KAPITALA Da bi se stvorila sredstva potrebna za proizvodnju kapitala potrebno je prethodno uzdržati se od tekuće potrošnje i štedjeti. K A P I T A L Kapital je izvedeni činitelj proizvodnje za razliku od rada i zemlje koji su primarni faktori proizvodnje. Što je ona veća tim je veća i rentabilnost. Iz tih sredstava se financiraju poduzetnici koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava kako za investiranje tako i za vođenje biznisa. Kapital je izveden faktor jer ga je prethodno potrebno proizvesti. tvornice i infrastrukturni objekti).DA LI JE PLAĆANJE RENTE PRAVEDNO? DA. Neplaćanje rente također uzrokuje da se na teret društva prebace troškovi eksternalija . KADA SE RENTA NE PLAĆA ? Renta se ne plaća kada prirodni resursi nemaju svog vlasnika ili ako su troškovi naplate veći od samog iznosa rente. Bitno svojstvo kapitala je što je on istovremeno i output i input jer ga je potrebno prethodno proizvesti da bi se mogao koristiti u novom procesu proizvodnje. Svojom visinom ona alocira kapital u smjeru najunosnijih ulaganja. Ona pokazuje odnos između neto godišnjih primitaka i investiranog kapitala. posebice kada je u pitanju zaštita okoliša. Ako se za oskudne privredne resurse ne bi plaćala renta došlo bi do njihovog prekomjernog korištenja i njihove devastacije. ZAKUPNINA Kapitalna dobra mogu biti predmetom kupoprodaje i iznajmljivanja. oprema (trajna potrošna dobra i trajna proizvodna dobra) te zalihe inputa i outputa). Plaćanje za privremenu uporabu nekog kapitalnog dobra naziva se zakupnina Kolika je zakupnina jednosobnog komfornog stana u Zagrebu ? RENTABILNOST KAPITALA Rentabilnost kapitalnih ulaganja izražava se stopom povrata od kapitala.

KAMATA Za svoje odricanje od tekuće potrošnje štediše očekuju nagradu u vidu kamate. b) fiksne i varijabilne. AKTIVNE I PASIVNE KAMATE Aktivne kamate su one gdje je banka vjerovnik a privatne i pravne osobe dužnici. Realna kamatna stopa je ta koja svojom visinom određuje štednju SADAŠNJA VRIJEDNOST KAPITALNOG DOBRA 97 . Aktivne kamate su uvijek više od pasivnih a razlika između njih čini dobit banke. Kamata koja se plaća za dobiveni kredit uvijek je veća od kamate na štednju FIKSNE I VARIJABILNE KAMATE Fiksne kamate su nepromjenljive tijekom cijelog kreditnog razdoblja neovisno o stopi inflacije ili promjeni deviznog tečaja. KAMATNA STOPA Kamatna stopa ili kamatnjak je odnos između kamate i deponirane glavnice Postoje različite vrste kamatnih stopa: a) aktivne i pasivne. Pasivne kamate su one gdje je banka dužnik a privatne i pravne osobe vjerovnici. Banke u pravilu primjenjuju varijabilne kamatne stope kako bi sačuvale realnu vrijednost kreditnog zaduženja NOMINALNA I REALNA KAMATNA STOPA Nominalna kamatna stopa izražena je u nominalnom izrazu dok je realna kamatna stopa ona koja je korigirana za promjenu cijena i jednaka je razlici između nominalne kamatne stope i stope inflacije. c) kratkoročne i dugoročne itsl. Varijabilne kamate se mijenjaju tijekom kreditnog razdoblja ovisno o promjeni cijena ili deviznih tečajeva. Kamata je s jedne strane nagrada za štednju dok je s druge strane cijena korištenja tuđeg posuđenog kapitala.

VAŽNO (2) Mora se razlikovati sadašnja vrijednost kapitalnog dobra od troškova njegove gradnje ili nabave. IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA Razlikuju se dva načina izračunavanja sadašnje vrijednosti kapitalnih dobara. Prvi način odnosi se na dobra s beskonačnim vijekom trajanja i koja daju vječnu rentu. U ovom slučaju se primjenjuje formula V = N1(1 + i) + N2(1 + i)2 + . Protokom vremena sadašnja vrijednost ima tendenciju smanjenja a diskontirana kamata ima tendenciju rasta. Za njeno izračunavanje koristi se formula V = N / i gdje je V sadašnja vrijednost kapitalnog dobra. Ako je sadašnja vrijednost kapitalnog dobra veća od troškova njegove nabave tada se isplati uzeti zajam radi njegove gradnje jer je stopa povrata od kapitala veća od kamatne stope. Ako je tekuća kamatna stopa 8 % sadašnja vrijednost zemlje izračunata po formuli V = N/i iznosit će V=10 000 : 8/100 = 125 000 kn Ako je Hundo Boy iznajmio svoju zemlju zakupcu za 2000 kn po ha uz kamatnu stopu i = 5 % sadašnja vrijednost njegove zemlje iznosit će V = 20 000 : 5/100 = 400 000 kn IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA (2a) Drugi način izračunavanja sadašnje vrijednosti primjenjuje se kod onih kapitalnih dobara koja imaju ograničeni vijek trajanja. Povećanje kamatne stope smanjuje sadašnju vrijednost kapitalni dobara dok njeno smanjenje povećava sadašnju vrijednost VAŽNO (1) Za izračunavanje sadašnje vrijednosti kapitalnog dobra mora se imati informacija o njegovoj rentabilnosti u budućnosti i tržišnoj kamatnoj stopi.+Nt(1 + t i) IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA (2 b) U ovom načinu izračunavanja sadašnje vrijednosti potrebno je diskontirati buduće prinose jer oni imaju manju vrijednost od sadašnje.. VAŽNO (3) 98 . N neprekinuti godišnji primici a i tekuća kamatna stopa PRIMJER IZRAČUNAVANJA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA VJEČNOG TRAJANJA Hundo Boy je iznajmio 10 hektara zemlje po 1000 kn/ha.Ona se dobiva tako da se utvrdi koliko je potrebno investirati danas po tekućoj kamatnoj stopi da bi se generirao tok budućih prinosa.

A. Wicksell i Fisher Ona se svodi na tvrdnju da ulaganja u kapitalna dobra pretpostavlja žrtvovanje tekuće potrošnje u korist uvećane potrošnje u budućnosti.Ako je sadašnja vrijednost kapitalnog dobra manja od troškova nabave takav investicijski pothvat je nerentabilan jer je kamatna stopa veća od od stope povrata od kapitala. Podaci su dani u tablici: PLIVA prihvaća ponudu C jer ima najveći V KLASIČNA TEORIJA KAPITALA Nju su razvili Boehm-Bawerk. B i C u kojima proizvođači nude traženi stroj po istoj nabavnoj cijeni ali različitog vijeka trajanja i očekivanih prinosa. Kamatna stopa je 10 %. Na natječaj su stigle tri ponude . Sadašnja žrtva ali i buduća korist b it će tim veća što je posrednost proizvodnje veća Posrednost proizvodnje ogleda se u vremenu potrebnom za stvaranje kapitalnih dobara koja će povećati buduću potrošnju INVESTIRANJE DANAS – POTROŠNJA SUTRA ODLUKA O INVESTIRANJU U UVJETIMA ODSUTNOSTI RIZIKA I INFLACIJE U idealnom svijetu bez rizika i inflacije poduzeće koje maksimalizira profit svoju odluku o investiranju temeljit će na poređenju stopa povrata kapitala i tekuće kamatne stope (i) 99 . Primjer izracunavanja sadašnje vrijednosti kapitalnog dobra s ogranicenim vijekom trajanja Pretpostavimo da PLIVA (Zagreb) namjerava investirati u kupnju novog stroja . Kamatna stopa određujući višu odnosno nižu sadašnju vrijednost kapitalnog dobra osim što potiče štednju i akumulaciju ima značajnu alokativnu i selektivnu ulogu jer usmjerava investicije u najrentabilnije projekte.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U KRATKOM ROKU (2) Kratkoročna ravnoteža nije održiva na dulje vrijeme jer se temelji na danoj. neto akumulacija je jednaka nuli. 100 . U točki ravnoteže poduzeća su spremna platiti za posudbu novca namijenjenog investiranju upravo onoliko za koliko su zajmodavci spremni ponuditi svoj novac. Posljedica ovih dvaju tendencija je uspostavljanje dugoročne ravnoteže kod koje štednja prestaje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U KRATKOM ROKU (1) U kratkom roku ravnoteža će se ostvariti u sjecištu krivulje savršeno neelastične ponude kapitala i negativno zakrivljene krivulje potražnje kapitala. KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA Konkurencija među poduzećima svodi stopu povrata od kapitala na razinu tržišne kamatne stope. GRAF KRATKOROČNE RAVNOTEŽE NA TRŽIŠTU KAPITALA RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U DUGOM ROKU Tijekom vremena visoka kamatna stopa povećava štednju i ponudu kapitala dok se stopa prinosa od kapitala smanjuje. Ako je stopa povrata od kapitala manja od tržišne kamatne stope (e<i).Ako je stopa povrata od kapitala veća od tržišne kamatne stope (e>i) poduzeće će investirati. poduzeće neće investirati. fiksnoj ponudi kapitala. a fond kapitala više ne raste.

DRŽAVA I TEORIJA JAVNOG IZBORA RAZLOZI DRŽAVNE INTERVENCIJE Ispravljanje nedostataka tržišnog mehanizma (pojava monopola. rentu i zakupninu. DEFINICIJE PROFITA Profit se najčešće definira kao implicitna naknada odnosno samo kao drugo ime za najamninu. kamate i rente. Prema Franku Knightu profit je naknada za preuzimanje rizika. Prema četvrtima profit je samo zarada ostvarena putem monopolskih cijena.GRAF DUGOROČNE RAVNOTEŽE NA TRŽIŠTU KAPITALA PROFIT Profit se često definira kao četvrta vrsta dohotka pored najamnine. Definicije profita su različite kod pojedinih teoretičara. Prema Schumpeteru profit je nagrada za uvođenje inovacija u procesu proizvodnje i prodaje. 16. nastanak eksternalija. nepravična raspodjela dohotka i ciklično funkcioniranje privrede) INSTRUMENTI DRŽAVNE INTERVENCIJE porezi kojima se privatna potrošnja preusmjerava u javnu državni izdaci kojima se stimulira proizvodnja dobara i usluga 101 .

c) usklađivanja makroekonomske politike i d) zaštite globalnog okoliša TEORIJA JAVNOG IZBORA Autori James Buchanan. b)programa pomoći. dobitnik Nobelove nagrade 1986 i Gordon Tullock Prema njiima između donošenja tržišnih i političkih odluka postoji visoki stupanj sličnosti Uslijed toga ista načela i interesi vrijede kako na tržištu tako i kod donošenja javnih odluka Ono što pokreće donositelje odluka u ekonomiji i u politici je vlastiti interes TEORIJA JAVNOG IZBORA (2) Interes potrošača u tržišnoj privredi je maksimalizacija korisnosti Interes proizvođača u tržišnoj privredi je maksimalizacija profita Interes političara je da maksimaliziraju svoje šanse na izborima 102 .Regulacija ili kontrola koja upućuje ljude da obavljaju određene ekonomske aktivnosti ili da odustanu od njih CILJEVI DRŽAVNE INTERVENCIJE unaprjeđenje ekonomske efikasnosti preraspodjela dohotka radi ostvarivanja manje nejednakosti stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomske politike makroekonomsko pretstavljanje zemlje CILJ 1 Unaprjeđenjem ekonomske ekonomske efikasnosti osti država nastoji postići optimalnu alokaciju resursa i riješiti probleme što i kako proizvoditi Rješenje problema ekonomske efikasnosti određeno je vladajućom političkom filozofijom i razlikuje se od zemlje do zemlje CILJ 2 Ostvarenje ravnomjernije i pravednije raspodjele država postiže fiskalnom politkom i regulacijom CILJ 3 Tržišna privreda je podložna privrednim ciklusima Otklanjanje privrednih ciklusa i poticanje privrednog rasta džava postiže makroekonomskom politikom. fiskalnom i monetarnom CILJ 4 Međunarodno pretstavljanje zemlje je rezultat razvoja međunarodne razmjene i potrebe za suradnjom među državama Ono se vrši putem a) smanjenja trgovinskih prepreka.

b) preraspodjeljivajuće (ishod za neke povoljan a za druge ne) i c) efikasne (ishod povoljan za sve pridonoseći Paretovu poboljšanju) KOLEKTIVNE ODLUKE – JEDNOGLASNO ODLUČIVANJE Mogu se u demokratskom društvu donijeti na dva načina a) jednoglasnim i b) većinskim odlučivanjem Idealno odlučivanje je ono kod kojeg su odluke donesene jednoglasno.Interes glasača je maksimalizacija njihovih parcijalnih interesa u institucijama političkog sustava Između političara i glasača stoje interesne skupine koje su posrednici TEORIJA JAVNOG IZBORA (3) Za razliku od tržišta gdje su odluke privatne. U njemu svi polučuju probitak a ishod je Paretovo poboljšanje Jednoglasno odlučivanje teško se ostvaruje jer zahtijeva mnogo vremena . najmlađi dobitnik Nobelove nagrade formulirao je teorem prema kojem nikakvo pravilo većinskog odlučivanja ne jamči djelotvornost. energije i ustupaka Njima se najvjerovatnije održava postojeće stanje neovisno bilo dobro ili ne KOLEKTIVNE ODLUKE – VEĆINSKO ODLUČIVANJE Većinsko odlučivanje se primjenjuje kada jednoglasno odlučivanje nije moguće Za većinsko odlučivanje je potrebno 5O % + 1 glas Većinsko odlučivanje može dovesti do tiranije većine kada većina nameće svoju volju manjini Da bi se ono izbjeglo primjenjuje se pravilo kvalificirane većine koja iznosi 2/3 ili ¾ biračkog tijela PARADOKS VEĆINE Pravilo većine nije uvijek optimalno Ovo pokazuje paradoks većine koji nastaje kada nijedan program ne može dobiti odgovarajuću većinu NEDOSTATAK PRAVILA VEĆINE Jedan od njegovih nedostataka je ovisnost o redoslijedu dnevnog reda TEOREM KENNETHA ARROWA Kenneth Arrow. poštovanje pojedinačnih interesa i neovisnost o dnevnom redu NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJE 103 . u politici su one kolektivne što znači da su nedjeljive i imaju samo jedan ishod Kolektivne odluke mogu biti a) štetne (ishod nepovoljan za sve).

Uzroci tome su : – a) birokratska inercija – b) vođenje politike na kratki rok 17. OPOREZIVANJE I IZDATAK DRŽAVE ŠTO SU POREZI ? Porezi su instrument kojim država stječe prihode potrebne za financiranje javnih rashoda Porezi smanjuju potrošnju privatnih dobara a povećavaju javnu potrošnju FISKALNI FEDERALIZAM •sustav prikupljanja poreza i financiranja javnih rashoda na različitim razinama vlasti NAČELA POREZNE POLITIKE •Načelo korisnosti •Načelo platežne sposobnosti •Načelo pravednosti NAČELO KORISNOSTI •Po tom načelu porez bi se trebao razrezati na pojedince razmjerno njihovom korištenju javnih dobara NAČELO PLATEŽNE SPOSBNOSTI •Po ovom načelu iznos poreza kojeg porezni obveznici plaćaju mora biti razmjeran njihovim platežnim mogućnostima NAČELO PRAVEDNOSTI •Prema načelu vodoravne pravednosti svi koji imaju iste dohotke trebaju plaćati jednake poreze •Prema načelu okomite pravednosti ljudi s različitim dohocima trebaju biti i nejednako oporezovani PODJELA POREZA (1) •Progresivni •Regresivni •Proporcionalni 104 .Teoretičari teorije javnog izbora tvrde da isto onako kao što postoje nedostaci tržišta postoje i nedostaci državne regulacije One se ispoljavaju u neuspjehu države da ostvari zacrtane ciljeve.

Ona pokazuje za koliko će se povećati porez ako se dohodak poveća za jednu novčanu jedinicu 105 . alkohol) •U pravilu ove vrste poreza su regresivne NEPOSREDNI POREZI •Porezi razrezani na pojedince ili poduzeća •Vrste: porez na osobni dohodak i porez na dobit poduzeća •Kontroverze oko poreza na dobit poduzeća POREZ NA DODANU VRIJEDNOST •PDV se izračunava na temelju vrijednosti koju različita poduzeća dodaju dobrima u raznim fazama proizvodnje •PDV oporezuje ukupnu finalnu prodaju i po svom karakteru je regresivan •U RH on iznosi 22 % za sva dobra osim onih koja su oslobođena njega POREZNE STOPE •Stope koje izražavaju visinu poreznog opterećenja •Mogu biti : a) prosječna i b) granična •Prosječna porezna stopa izražava odnos između ukupnog poreza (T) i ukupnog dohotka (Y) •Granična porezna stopa izražava odnos između dodatnog poreza (∆ T) i dodatnog dohotka (∆ Y).DEFINIRANJE POJEDINIH VRSTA POREZA •Progresivni porezi su oni kod kojih su viši dohoci opterećeni višim poreznim stopama •Regresivni porezi su oni kod kojih su viši dohoci relativno manje opterećeni od nižih dohodaka •Proporcionalni porezi su oni kod kojih su svi dohoci neovisno o njihovoj visini opterećeni istom poreznom stopom PODJELA POREZA (2) •POSREDNI ILI INDIREKTNI •NEPOSREDNI ILI DIREKTNI POSREDNI POREZI •Posredni porezi su oni koji se razrezuju na dobra i usluge i stoga samo posredno na pojedince •Primjeri: porez na promet i trošarine •Porez na promet se primjenjuje na sva dobra u razmjeni osim onih koja su izuzeta zakonom •Trošarine su porezi koji se primjenjuju isključivo na dobra određena zakonom (duhan.

osobnu potrošnju i alokaciju proizvodnih resursa RAMSEYEVO PRAVILO •Porezi se najlakše ubiru kod onih proizvoda čija je elastičnost potražnje i ponude najmanja •Pravilo je točno ali nepravedno LAFFEROVA KRIVULJA •Ona pokazuje grafički djelotvornost poreske politike •Maksimalni poreski prihod se ostvaruje pri poreskoj stopi od 50 % što opovrgavaju analize Fullertona koji smatra da se to postiže pri stopama od 70 – 80 % VRSTE POREZA (1) LAFFEROVA KRIVULJA 106 .EFEKTI POREZA •Porezi utječu na efikasnost i raspodjelu dohotka •Porezi utječu na investicije.

OBUZDAVANJE TRŽIŠNE MOĆI NUŽNOST OBUZDAVANJA TRŽIŠNE MOĆI Nesavršena konkurencija smanjuje efikasnost jer monopolisti mogu povećati cijene iznad graničnih troškova te smanjiti obim proizvodnje Država intervenira radi zloporabe monopolnog položaja i zaštite potrošača te tako korigira nedostatke tržišta i promicati slobodnu konkurenciju OBLICI DRŽAVNE KONTROLE neposredni : naredbe i nadzorni propisi posredni : tržišni poticaji NAREDBE Naredbama država određuje propise po kojima se gospodarski subjekti moraju ponašati TRŽIŠNI POTICAJI Tržišnim poticajima se navode ljudi i poduzeća da dobrovoljno realiziraju ciljeve koje je odredila država EKONOMSKO I SOCIJALNO REGULIRANJE Ekonomsko se reguliranje odnosi na kontrolu cijena.18. uvjete ulaska i izlaska poduzeća na tržište te standardizacija roba i usluga Socijalno se reguliranje odnosi na zaštitu okoliša te na skrb o zdravlju i sigurnosti radnika i potrošača PODRUČJE DRŽAVNE REGULACIJE Država treba regulirati one privredne grane u kojima je broj poduzeća suviše mali da bi se potakla konkurencija. naročito tamo gdje postoji prirodni monopol za dobrima i uslugama čija je elastičnost potražnje mala PRIRODNI MONOPOL Prirodni monopol nastaje uvijek onda kada se prosječni troškovi smanjuju na svakoj razini proizvodnje pa je najefikasnije proizvoditi samio u jednom poduzeću Može se također pojaviti ako postoji ekonomija opsega što se javlja u onim slučajevima kada se mnoštvo proizvoda proizvodi zajedno efikasnije nego odvojeno u različitim poduzećima SKEPSA PREMA DRŽAVNOJ REGULACIJI Neki ekonomisti tvrde da u velikom broju slučajeva regulacija izaziva porast cijena i profita te da je protiv interesa potrošača Razlozi se vide u činjenici da regulacija favorizira neka poduzeća i dovodi ih u preferentni položaj ODREĐIVANJE CIJENA PRI DRŽAVNOJ REGULACIJI 107 .

Državna regulacija prirodnih monopola pretpostavlja određivanje cijene ne na razini graničnih već na razini prosječnih troškova (ATC = P) Idealno bi bilo da je regulirana cijena na razini graničnih troškova. ali to nije moguće jer bi u tom slučaju prirodni monopolisti trpjeli gubitke. STAV EKONOMISTA O ANTIMONOPOLNOJ POLITICI Stavovi su različiti Prevladava stav da između tržišne strukture i veličine poduzeća te efikasnosti nema stroge korelacije tako da velika poduzeća ne moraju nužno biti i manje efikasna Suština antimonopolne politike svodi se na povećanje efikasnosti a ne na ograničavanje njihove veličine 108 . U takvim slučajevima bi država morala subvencionirati proizvođače što ona ne čini već im omogućuje formiranje cijene p=ATC DVA NAČINA OGRASNIČAVANJA MONOPOLSKOG DJELOVANJA Protumonopolistička politika države na dva načina ograničava monopole –a) zabrana poslovnog ponašanja kojima se uklanja konkurencija –b) ograničavanje onih tržišnih struktura koje smanjuju društvenu efikasnost ZABRANA POSLOVNOG PONAŠANJA ◊ Mjere kojima se zabranjuju slijedeće vrste poslovnog ponašanja ◊-dogovaranje ◊podjela cijena tržišta ◊grabežljivo određivanje cijena ◊vezujući ugovori ◊diskriminacija cijena OGRANIČAVANJE TRŽIŠNIH STRUKTURA Zabrana nedopuštenih fuzija kako onih horizontalnih tako i vertikalnih te konglomerata HORIZONTALNA FUZIJA udruživanje poduzeća iste privredne grane VERTIKALNA FUZIJA Spajanje poduzeća različitih stupnjeva proizvodnog procesa KONGLOMERATI Udruženja poduzeća različitih djelatnosti koji nisu međusobno komplementarni Konglomerati i vertikalne fuzije su rjeđe predmetom zabrane.

PRIRODNI IZVORI I EKONOMIKA OKOLIŠA ODREDNICE OKOLIŠA •geografski prostor •prirodni resursi •biljni svijet •životinjski svijet • minerali •proizvedeno materijalno bogatstvo i kulturna baština ranijih generacija VRSTE PRIRODNIH RESURSA •obnovljivi •neobnovljivi RIMSKI KLUB •neformalni skup znanstvenika i političara koji se 1970-tih sastao u Rimu kako bi utvrdili da li postoje granice rasta ili ne. •zagovarali su ne maksimalni već održivi razvoj •upozoravali su na opasnost zagađivanja okoliša kao oportunitetskog troška napretka čovječanstva ZAŠTITA OKOLIŠA •skup aktivnosti koje poduzimaju ekoliški osvješteni čovjekove okoline subjekti radi očuvanja i zaštite •znanstvena disciplina koja se bavi ekonomijom zaštite čovjekovog okoliša odnosno minimiziranjem individualnih i društvenih troškova te maksimiziranjem individualnih i društvenih koristi JAZ IZMEĐU PRIRODNIH IZVORA I STANOVNIŠTVA (teoretičara rasta ) •jaz se vremenom sve više širi •pitanje jaza je podijelilo ekonomiste na pesimiste (neomaltuzijance) i optimiste •da li je Malthus bio u pravu i da li je podcijenio pitanje tehničkog progresa ? PODJELA PRIRODNIH RESURSA (1) 109 .19.

PODJELA PRIRODNIH RESURSA (2) •neobnovljivi – čija je ponuda fiksna •obnovljivi – čija je ponude neograničena ako se s njima racionalno postupa PODJELA DOBARA •javna dobra – ona u čijem korištenju sudjeluju svi potrošači i kod kojih pojedinac ne može biti isključen iz korištenja •privatna dobra – ona koja se mogu razdijeliti i koristiti od strane pojedinaca. Za razliku od javnih dobra proizvodnja privatnih dobara se isplati pojedincima. •uvjet za društvo: troškovima (MSC) jednakost granične društvene štete i graničnih društvenih troškova graničnim društvenim •Na toj razini granična društvena korist (MSB) je jednaka APSOLUTNO EKOLIŠKI ČISTI OKOLIŠ •Tehnički je moguć ali je ekonomski neisplativ jer je MSB manji od MSC. Ovaj uvjet je prihvatljiv za poduzeće ali ne i za društvo. •prisvojivi – oni čiji vlasnik može prisvojiti cjelokupnu njihovu vrijednost •neprisvojivi – oni čija je upotreba besplatna za pojedince ali ne i za društvo. uklanjanja. UVJET SMANJENJA ZAGAĐENJA •uvjet za poduzeće : jednakost privatne štete i graničnih troškova uklanjanja. •metoda arbitrarna jer se ne temelji na objektivnoj već na subjektivnoj procjeni MSB i •provodi se nasumce •kazne nisu dovoljno rigorozne. •nepoštivanja ekološkog zakonodavstva 110 .Eksternalije. •Cijena postizanja ekološke čistoće je previsoka pa se traži kompromis između društvene štete i društvene koristi KONTROLA EKSTERNALIJA •određivanje zakonskih •ekonomski poticaji normativa onečišćenja ODREĐIVANJE NORMATIVA I STANDARDA ONEČIŠĆENJA MSC.

•nedostatak ovog pristupa je u visokim troškovima sudskog spora i u duljini vremena 20. RAZDIOBA DOHOTKA I BORBA PROTIV SIROMAŠTVA RASPODJELA DOHOTKA Za razliku od demokratskih prava koja su slična ili ista u različitim zemljama. značajne su razlike u distribuciji dohotka i bogatstva DEFINICIJA DOHOTKA I BOGATSTVA dohodak je prihod odnosno gotovina stečena u određenom vremenskom razdoblju bogatstvo je materijalizirani dohodak u danom vremenskom trenutku LORENZOVA KRIVULJA Lorenzova krivulja je grafički prikaz neravnomjerne raspodjele dohotka Što je Lorenzova krivulja bliža dijagonali kvadrata tim je manja nejednakost raspodjele dohotka u društvu i obrnuto GINI KOEFICIJENT Gini koeficijent je numerički pokazatelj neravnomjernosti raspodjele dohotka u društvu Gini koeficijent jednak je površini između stvarne krivulje nejednakosti i krivulje apsolutne jednakosti dohotka pomnoženo s 2 Što je Gini koeficijent veći tim je veća nejednakost raspodjele dohotka RASPODJELA BOGATSTVA Nejednakost raspodjele bogatstva je veća od nejednakosti raspodjele dohotka 111 . •moguće je tražiti punu odgovornost zagađivača uz potpunu nadoknadu učinjene štete. •eksternalije je moguće u izvjesnoj mjeri smanjiti privatnim pregovaranjem •šanse za djelotvorno smanjenje zagađivanja postoje ako su točno utvrđena BORBA PROTIV ZAGAĐIVAČA vlasnička potrebnog za kompenzaciju oštećenog.EKONOMSKI POTICAJI dozvola. Broj dozvola ovisio bi o ponudi i potražnji za njima •plaćanje poreza na zagađenje u visini eksterne štete •određivanje visine dozvoljenog zagađenja uz određivanje odgovarajućeg broja COASE-OV TEOREM prava i ako su troškovi pregovaranja niski.

suvremeni teoretičari problemu nejednakosti da ju veliko društveno značenje Dilema: efikasnost vs pravednost raspodjele dohotka. Prevladava stav da u ime humanizma i socijalnog mira treba platiti cijenu smanjene efikasnosti Obje vrednote nisu istovremeno ostvarive pa je trade-off nužan DRŽAVA BLAGOSTANJA To je takva država gdje državna vlast svojom ekonomskom politikom nastoji ostvariti ravnotežu između međusobno suprotstavljenih vrednota 112 .Također se grafički pokazuje Lorenzovom krivuljom Nejednakost raspodjele bogatsva je veća u LDC nego u DC SIROMAŠTVO siromaštvo je posljedica neravnomjerne raspodjele Pojam siromaštva je teško definirati jer je ono prvenstveno subjektivan i relativan pojam Može biti apsolutno i relativno APSOLUTNO SIROMAŠTVO Stanje dohotka u kojem visina dohotka ne može pokriti procijenjene troškove života na egzistencijalnoj razini Kao jedinica promatranja i analize siromaštva obično se uzima četveročlana urbana obitelj (roditelji s dvoje djece) Siromašna obitelj obično trećinu ili više svog dohotka troši na prehranu GRANICA SIROMAŠTVA Izračunava se tako da se izdaci za prehranu pomnože s 3 U Hrvatskoj više od 10% ljudi živi ispod granice siromaštva RELATIVNO SIROMAŠTVO Određeno je troškovima egzistencijalnog minimuma uvećanog za troškove financiranja obrazovanja i drugih socijalnih potreba koje ulaze u pojam životnog standarda Životni standard nije isto što i relativni prag siromaštva. STAVOVI PREMA NEJEDNAKOSTI RASPODJELE Za razliku od ranijih teoretičara koji su nejednakost raspodjele smatrali osobnim a ne i društvenim problemom. a druga uži pojam UZROCI SIROMAŠTVA uzroci siromaštva leže u nejednakoj raspodjeli dohotka neki su teoretičari smatrali da je nejednakost prirodna a ne društvena i politička kategorija. Smatrali su da nejednakost dohotka proizlazi iz razlika u sposobnostima ljudi a ne iz razlika u šansama koje su socijalno i politički determinirane. prva je širi. Te dvije kategorije su različite.

te smanjenju štednje. Samo mali dio razlike može se objasniti razlikama u visini štednje i spremnosti preuzimanja rizika Jedan od važnih izvora nejednakosti leži u različitim poduzetničkim sposobnostima PRERASPODJELA DOHOTKA Vrši se u cilju ublažavanja drastičnih socijalnih razlika najvažniji instrument preraspodjele dohotka je progresivan porez koji djeluje efektom Robin Hooda OKUNOVO ŠUPLJE VEDRO Ono pokazuje koliko je društvo spremno platiti u vidu smanjene efikasnosti radi veće jednakosti raspodjele dohotka Okun je veličinu negativnog efekta preraspodjele uporedio s količinom vode koja istječe iz šupljeg vedra Količina otjecanja ovisi o administrativnim troškovima socijalne skrbi.diskriminacija po spolu. investicija i privrednog rasta Okunova analiza je pokazala da su troškovi smanjenja efikasnosti manji od efekata siromaštva MJERE BORBE PROTIV SIROMAŠTVA Mjere su raznovrsne i razlikuju se od zemlje do zemlje Glavni oblici: a) neposredna novčana potpora. razlike u profesionalnoj strukturi radne snage. vjerskoj ili etničkoj pripadnosti Izvori nejednakosti dohodaka prema vlasništvu potječu iz razlika u naslijeđenom odnosno stečenom bogatstvu. b) davanje određenih beneficija Američko iskustvo pokazalo je da neposredna novčana potpora ne daje optimalne rezultate pa se umjesto nje preporuča uvođenje negativnog poreza na dohodak koji bi se transferna plaćanja zamijenila stimuliranjem rada LORENZOVA KRIVULJA (1) 113 . rasi.Ekonomisti nisu ti koji razrješavaju veliki trade-off . To je posao politike jer ona odlučuje o mogućim opcijama IZVORI NEJEDNAKE RASPODJELE DOHOTKA Izvori nejednakosti raspodjele dohotka od rada su mnogobrojni: razlike u kvaliteti rada. destimulaciji rada.

LORENZOVA KRIVULJA (2) OKUNOVO ŠUPLJE VEDRO 114 .

•Mikroekonomika se bavi analizom cijena i troškova. poduzeća i privrednih grana. 115 •Makroekonomika je dio ekonomike . NASTANAK MAKROEKONOMIKE •Makroekonomika je nastala 1936. kućanstava. kamate i novca” (skraćeno “Opća teorija”) •Do pojave Keynesove knjige ekonomika se pretežno bavila mikroekonomskim problemima. •Makroekonomika se bavi proučavanjem i analizom nacionalne proizvodnje.M. Keynesovo djelo izvršilo je pravi prevrat u ekonomskoj teoriji pa se veoma često govori o “Keynesijanskoj revoluciji”. pojavom djela J. opće razine cijena i vanjske trgovine. Keynesa “Opća teorija zaposlenosti.PREGLED MAKROEKONOMIKE DEFINICIJA MAKROEKONOMIKE koji proučava ponašanje privrede kao cjeline za razliku od mikroekonomike koja proučava ponašanje pojedinaca. zaposlenosti. ponudom i potražnjom na parcijalnim tržištima kao i dohocima proizvodnih faktora. PREDMETI PROUČAVANJA MAKRO I MIKROEKONOMIKE •Makroekonomika i mikroekonomika imaju različite predmete proučavanja.21.

koja je zbog svojih razmjera. •Keynes je odbacio Sayov zakon i vjeru u efikasnost tržišnog mehanizma. •Svoje puno priznanje keynesijanstvo je dobilo 1946. TEMELJNA MAKROEKONOMSKA PITANJA nezaposlenost ? •1. samo u USA je stopa nezaposlenosti s 3.VELIKA KRIZA 1929 – 1933. Također su smatrali oslanjajući se na Sayov zakon da tržišni mehanizam automatski rješava sve probleme. Smatrao je da se uz pomoć države može suzbiti nezaposlenost i povećati proizvodnja USPON KEYNESIJANSTVA •Mjere keynesijanske makroekonomske politike primjenjivale su se u svim kapitalističkim zemljama svijeta. dužine i intenziteta s pravom nazvana Velikom krizom ili Velikom depresijom. stoljeća kada je keynesiyanstvo prihvaćeno kao univerzalna ekonomska doktrina. Zašto dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se može smanjiti 116 . RAZLIKA IZMEĐU KEYNESA I NJEGOVIH SUVREMENIKA •Keynesovi suvremenici su smatrali da su vrhovi i dna privrednih ciklusa neizbježni poput plime i oseke te da nema efikasne ekonomske politike u borbi protiv njih. Mjerama klasične keynesijanske ekonomske politike stagflacija se nije mogla suzbiti pa je došlo do krize keynesijanstva i pojave alternativnih teorijskih pravaca. U Njemačkoj je stopa nezaposlenosti bila još i veća što je imalo dalekosežne političke posljedice. – 1933. KRIZA KEYNESIJANSTVA •Nastupila je početkom 70-tih godina za vrijeme Vijetnamskog rata kada je došlo do pojave stagflacije ( stag-nation + in-flation).2 % u 1929. Zlatno doba keynesijanstva bile su 50-te i 60-te godine 20. kada je američki Kongres donio “Employment Act” utvrdivši da je zaposlenost jedan od državnih prioreiteta. porasla na gotovo 25 % ukupne radne snage u 1933. •Primjerice. •Nesumnjivo da je Keynesijanska revolucija inspirirana najtežom ekonomskom krizom koja je pogodila kapitalizam – onom 1929. pojave istovremenog rasta cijena i nezaposlenosti.

CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE •1. On je to osporio. cjenovna stabilnost PROIZVODNJA KAO CILJ MAKROEKONOMSKE POLITIKE ukupne proizvodnje neke privrede je njen bruto domaći proizvod (GDP). Teoretičari prije njega smatrali su da se privredni ciklusi ne mogu izbjeći ili ublažiti.M.KEYNES (2) ? •Njegov glavni doprinos je u novom pristupu makroekonomici.KEYNES ? •Engleski ekonomist (1883 – 1946). višestrani genij iz područja matematike. 117 . Bio je savjetnik guvernera Bank of England. •Najobuhvatnija mjera •Razlikuju se nominalni i realni GDP NOMINALNI I REALNI GDP •Nominalni GDP je onaj koji je izražen u tekućim tržišnim cijenama i mijenja se kako pod utjecajem promjene cijena tako i pod utjecajem promjene fizičkog obima proizvodnje. On je bio jedan od rijetkih ekonomista koji se obogatio burzovnim spekulacijama. visoka stopa zaposlenosti s niskom nedobrovoljnom nezaposlenošću •3. TKO JE J. Kako se može povećati stopa privrednog rasta ? TKO JE J. skupljač umjetnina i nadasve uspješan špekulant.•2. •On je također tvrdio da je moguća visoka nezaposlenost i neiskorištenost kapaciteta u tržišnoj privredi. Njih je moguće kontrolirati mjerama fiskalne i monetarne politike od strane države. filozofije i ekonomije. Koji su izvori inflacije cijena i kako je držati pod kontrolom ? •3. izdavač cijenjenih ekonomskih časopisa. •Realni GDP se izražava u stalnim cijenama i mijenja se isključivo pod utjecajem fizičkog obima proizvodnje.M. visoka razina proizvodnje i visoka stopa privrednog rasta •2. On je mjera tržišne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji.

•Treba ju razlikovati od aktivnog i radno-sposobnog stanovništva. •Uslijed postojanja poslovnih ciklusa potencijalni GDP se razlikuje od nominalnog i realnog GDP-a. 118 . Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve one u dobnom rasponu od 15 do 65 godina koji su fizički i mentalno sposobni za rad. z’ = Z / RS n’ = N / RS z’ + n’ = 1 RADNA SNAGA •Radna snaga je jednaka zbroju statistički evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih lica.•Odnos između nominalnog i realnog GDP naziva se GDP deflator i služi za pretvaranje nominalnog GDP u realni. Veličina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veličine radne snage (RS). V A Ž N O !!! •GDP deflator = GDP nominalni/GDP realni •Realni GDP = GDP nominalni/GDP deflator •Nominalni GDP = GDP realni*GDP deflator POTENCIJALNI GDP •Potencijalni GDP pokazuje maksimalnu količinu dobara koju privreda može proizvesti pri stabilnim cijenama. raspoloživošću inputa i tehnološkom efikasnošću. On je određen proizvodnim kapacitetima privrede. CJENOVNA STABILNOST •Ona je u tržišnoj ekonomiji nužna za mjerenje ekonomske vrijednosti te za racionalno alociranje proizvodnih resursa. Ta se razlika naziva GDP jaz VISOKA STOPA ZAPOSLENOSTI Veličina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z) i veličine radne snage (RS). Aktivno stanovništvo je ono koje ostvaruje dohodak po bilo kojem osnovu neovisno da li ih statistika obuhvaća ili ne.

). CPI je iznosio 177.6 % OSTVARENJE MAKROEKONOMSKIH CILJEVA •Nije moguće istovremeno ostvarenje svih željenih makroekonomskih ciljeva. 119 .Kolika je stopa inflacije ? •Godine 2000. •U vrijeme depresije primjenjivat će se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda. Najvažniji pokazatelji su indeksi potrošačkih cijena (CPI) i stopa inflacije •CPI mjeri trošak fiksne košare dobara koju kupuje tipični gradski potrošač. ponude od strane središnje banke •U uvjetima inflacije primjenjuje se politika ograničavanja novčane ponude.•Cjenovna stabilnost se mjeri indeksima cijena koji izražavaju opću razinu cijena.1 = 1. godine 179.1) / 177. •Stopa inflacije jednaka je je odnosu promjene CPI i i CPI bazne godine pomnožene sa 100. cjenovnu stabilnost i visoku stopu zaposlenosti. MONETARNA POLITIKA •Ona se sastoji od kontrole novčane ovisno o fazi privrednog ciklusa. na pr. •U vrijeme inflacije primjenjivat će se kontrakcijska fiskalna politika u vidu povećanih poreza i smanjenja javnih rashoda.9 (u odnosu na •Stopa inflacije: (179. INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE •Zato nositelji ekonomske politike •Fiskalna politika •Monetarna politika •Politika dohodaka FISKALNA POLITIKA •Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. moraju napraviti izbor (trade off) među ekonomskim ciljevima pri čemu je njihova odluka određena političkim i društvenim činiteljima. PRIMJER IZRAČUNAVANJA STOPE INFLACIJE 1983.1 a 2001.9 – 177.

•Razlika između izvoza i uvoza naziva se neto izvozom. cijene i razmjenu s inozemstvom. Kada međunarodni ekonomski sistem funkcionira bez zapreka. ratovi. zaposlenost. MEĐUNARODNA EKONOMIJA •Međunarodna ekonomija čini mrežu trgovinskih i financijskih veza između zemalja. EGZOGENE I INDUCIRANE VARIJABLE •Egzogene varijable su one koje utječu na privrednu aktivnost ali nisu pod neposrednim utjecajem ekonomije neke zemlje.•U uvjetima recesije primjenjuje se politika ekspanzije novčane ponude. POLITIKA DOHODAKA •Ona se sastoji od kontrole najamnina i cijena monetarne politike ali i manje efikasan. U protivnom slučaju neto izvoz je negativan. on doprinosi brzom ekonomskom rastu. Kada se trgovinski sustav suočava s preprekama. •One utječu na agregatnu ponudu (AS) i agregatnu potražnju (AD) AGREGATNA PONUDA (AS) 120 . revolucije i sl. •Svaka država nastoji postići i održati vanjskotrgovinsku ravnotežu vanjskotrgovinskom politikom koja se sastoji od carina i kvota te utjecanjem na izvoz ili uvoz. proizvodnja drugih zemalja. •Egzogene varijable zajedno s instrumentima ekonomske politike određuju inducirane varijable: proizvodnju. Primjeri: vrijeme. to osjećaju proizvodnja i dohoci širom svijeta. u širokom rasponu od neobvezujućih smjernica do potpune regulacije. •Politika dohotka je manje rigidan i jeftiniji instrument od fiskalne i VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA •Sve su zemlje više ili manje međusobno povezane putem vanjske trgovine izvozeći i uvozeći svoja dobra i usluge. Zato je utjecaj trgovinske politike kao i međunarodnih financija na domaće makroekonomske ciljeve veoma važan. Neto izvoz je pozitivan ako je izvoz veći od uvoza.

•Promjenom bilo AS bilo AD mijenja se i ekonomska ravnoteža. •Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak položeno uzlazan dok je gornji krak strmo uzlazan. •Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi. •Makroekonomska ravnoteža se ostvaruje u presjecištu krivulja AS i AD. države (G) i stranaca (X). •Ona ovisi o razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda. GRAF EKONOMSKE RAVNOTEŽE 121 . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Pri njoj ni kupci ni prodavači ne žele mijenjati svoje kupovine i prodaje ali ni cijene. AGREGATNA POTRAŽNJA (AD) trošenja pojedinaca i kućanstava(C). ali i monetarnoj i fiskalnoj politici. •Agregatna potražnja je određena sumom •Ona također ovisi o razini cijena.•Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju. •Dogodila se najmanje dva puta – 1973 i 1979. STAGFLACIJA •Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast nezaposlenosti. poslovnog sektora (I). za vrijeme prvog i drugog naftnog šoka kada su cijene nafte skočile na 14 $ odnosno 35 $ po barelu. •Uzrokovana je šokom ponude kada dolazi do pomaka AS gore ulijevo uzrokujući smanjenje zaposlenosti i porast cijena.

EFEKT PORASTA AD

EFEKTI ŠOKA PONUDE

122

22. RAČUNI NACIONALNOG DOHOTKA I PROIZVODA
MJERENJE EKONOMSKE AKTIVNOSTI

•Ekonomika je empirijska znanost što znači da se njene kategorije mogu kvantitativno izraziti i mjeriti. •Bez potrebnih kvantitativnih podataka makroekonomska politika se ne bi mogla sustavno provoditi.
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP) •GDP (Gross Domestic Product) pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tijekom dane godine izražene u novčanim jedinicama. •On uključuje vrijednost stranih investicija u domaću privredu ali isključuje vrijednost domaćih investicija u inozemstvu. •Primjer: “Toyota” otvori novu tvornicu automobila u USA. Ta investicija ide u američki ali ne i japanski GDP .

IZRAŽAVANJE GDP

•GDP se može izraziti na dva načina: a) kao tok proizvodnje

i b) kao tok prihoda

odnosno troškova. •Promatra li se GDP kao tok proizvodnje tada se on sastoji od potrošnje pojedinaca i domaćinstava (C), potrošnje poduzeća (I), potrošnje države (G) i potrošnje stranaca (X) •GDP = C + I + G + X

GDP KAO TOK PRIHODA (TROŠKOVA)

123

•Promatra li se GDP kao tok prihoda odnosno troškova on se sastoji od najamnina (w),
kamata (i), rente (R), profita (Pf), amortizacije (Dp – depreciation) i neizravnih poreza (T – indirect Taxes) •GDP = w + i + R + Pf + Dp + T •NEOVISNO KOJI SE PRISTUP PRIMJENI DOBIVA SE UVIJEK ISTI GDP. INTERMEDIJARNA DOBRA •Intermedijarna dobra su ona koja se koriste u proizvodnji drugih dobara bilo kao sirovine bilo kao poluproizvodi •GDP NE OBUHVAĆA VRIJEDNOST INTERMEDIJARNIH DOBARA. •To se čini radi izbjegavanja dvostrukog obračunavanja istih proizvoda jednom kao outputa i drugi puta kao inputa i time umjetnog povećanja GDP-a

DODANA VRIJEDNOST •Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti dobara i troškova materijala koji su se
upotrijebili za tu vrstu proizvoda. •Drugim riječima, pri izračunu GDP pomoću zarada troškovi poslovanja u obliku isplata za nadnice, plaće, kamate i dividende uključuju se u dodanu vrijednost dok se kupovine pšenice, čelika, električne energije isključuju iz dodane vrijednosti.

VRSTE GNP •Nominalni GNP je onaj koji je izražen u tekućim cijenama i mijenja se kako pod
utjecajem cijena tako i fizičkog obima proizvodnje. •Realni GNP je onaj izražen u stalnim cijenama i mijenja se isključivo pod utjecajem fizičkog obima proizvodnje. •Odnos između nominalnog i realnog GNP naziva se GNP deflator •Q = GDP real = GDP nom / GDP def = QP/P

BRUTO I NETO INVESTICIJE •Kako je GDP zbroj vrijednosti svih finalnih dobara uključuje u sebe i bruto investicije. •Bruto investicije su one koje su namijenjene zamjeni postojećeg izrabaćenog kapitala i
stvaranju novog a financiraju se iz amortizacije i akumulacije (tj. neraspodjeljene dobiti) •Neto investicije su namijenjene proširenju postojećeg kapitala a financiraju se iz akumulacije (tj. neraspodjeljene dobiti). One su jednake razlici između bruto investicija i amortizacije.

TRANSFERNA PLAĆANJA

•Transferna plaćanja su isplate države pojedincima koja se ne obavljaju za u zamjenu za ponuđena dobra ili usluge. •Primjeri transfernih plaćanja su pomoć nezaposlenim, pomoć poljoprivrednicima, socijalna pomoć i sl. •TRANSFERNA PLAĆANJA NE ULAZE U GDP.

124

•GNP pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih radom i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje kako u tuzemstvu tako i inozemstvu. “Toyotina” tvornica automobila u USA ide u japanski GNP ali američki GDP. kamata. •Razlika između GNP-a i GDP-a naziva se neto inozemno faktorsko plaćanje(NFP – net factor payment from abroad) •GDP = GNP – NFP NACIONALNI DOHODAK (NI) •Nacionalni dohodak je jednak sumi faktorskih dohodaka koje primaju vlasnici radne snage. + T) RASPOLOŽIVI DOHODAK (DI) •Raspoloživi dohodak je onaj koji kućanstvu ostaje za potrošnju (C) i štednju (S) a izračunava se tako da se od ukupng dohotka (NI) oduzmu neposredni porezi (Td) i pridodaju transferna plaćanja (Tp) •DI = C + S •DI = NI – (Td + Tp) NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE (NEW) •GDP nije točan pokazatelj stvarnog ekonomskog blagostanja jer veći GDP ne znači i automatski i veću kvalitetu življenja. Veći broj topova znači veći GDP ali i bolji život.Dp BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD (GNP) •Bruto društveni proizvod (GNP) je sve do nedavno bio glavni makroekonomski pokazatelj kada ga je zamijenio GDP. •NDP = GDP .OSTALI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI •Neto domaći proizvod •Bruto društveni proizvod •Nacionalni dohodak •Raspoloživi dohodak NETO DOMAĆI PROIZVOD •Neto domaći proizvod (NDP) dobiva se tako da se bruto domaći proizvod umanji za iznos amortizacije. renta i profita •NI = w + i + R + Pf •NI = GDP . kapitala i zemlje. U tu svrhu se koristi pokazatelj neto ekonomsko blagostanje (NEW) •NEW ne uključuje one sastavnice GDP-a koje ne doprinose blagostanju pojedinca a uključuje one stavke koje su van GDP-a i to čine •NEW = GDP – Dep + dokolica i siva ekonomija – zagađenje okoliša 125 .(Dep. On je jednak sumi najamnina. •Na pr.

POTROŠNJA I INVESTICIJE DEFINICIJA POTROŠNJE potrošnju usluga. ulaganja u novu proizvodnju. •Struktura i visina potrošnje su tijesno korelirane s visinom dohotka. bruto štednja poduzeća (GBS) i štednja države (GS). a ukupne nacionalne investicije (In) bruto investicije (BI) i neto izvoz (X).NAJZNAČAJNIJA DETERMINANTA GDP-a •Od svih dijelova GDP-a najpodložnije su promjenama investicije. •Potrošnja se može podijeliti na potrošnju trajnih dobara. NI i DI 23. tj. to će vrijediti identitet BI + X = PS +GBS + GS GDP. •Kako ukupnu štednju (S) čini osobna štednja (PS). POTROŠNJA I DOHODAK (2) •Povećanjem dohotka izdaci na hranu rastu jer se kvalitetnije jede ali se u relativnom izrazu oni smanjuju. •Ovu korelaciju je još u 19. Engelovih zakona. 126 . •Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. potrošnju potrošnih dobara i POTROŠNJA I DOHODAK (1) tzv. •Investicije moraju biti uravnotežene sa štednjom. stoljeću uočio pruski statističar Engel formulirao ju u obliku •Na nižim razinama dohotka on se sav ili pretežito troši na osnovne životne potrepštine kao što su hrana i stanovanje.

STRUKTURA PORODIČNOG BUDŽETA U USA FUNKCIJA POTROŠNJE •Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI Disposable Income) • C = f (DI) GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (1) potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. •Funkcija potrošnje se prikazuje grafički pomoću krivulje potrošnje. •Krivulja potrošnje s pravcem od 45 stupnjeva siječe se u točki pokrića. U njoj je GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (2) 127 . luksuz i rekreaciju. Desno od točke pokrića potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.•Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaci na odjeću. Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od raspoloživog dohotka i financira se iz minule štednje ili iz kredita.

•Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI) • S = f (DI) •Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje GRAF FUNKCIJE ŠTEDNJE GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (1) raspoloživog dohotka. 128 .FUNKCIJA ŠTEDNJE . Ona pokazuje kako će se promijeniti potrošnja ako se raspoloživi dohodak promijeni za jednu jedinicu. •Granična sklonost potrošnji (MPC) je odnos između promjene potrošnje i promjene •Što je dohodak viši MPC je manji i obrnuto.

MPC + MPS = 1 ODREDNICE POTROŠNJE TEKUĆI RASPOLOŽIVI DOHODAK VELIČINA PERMANENTNOG DOHOTKA VELIČINA BOGATSTVA POTROŠNJA I RASPOLOŽIVI DOHODAK 129 . = 1 . Ona pokazuje kako će se mijenjati štednja ako se raspoloživi dohodak poveća za jednu jedinicu. GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (2) GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI sklonost štednji (MPS) pokazuje odnos između promjene štednje i promjene raspoloživog dohotka.MPS = 1 . •Granična •MPS određuje nagib krivulje štednje •Što je dohodak viši povećavat će se i MPS kao i obrnuto. V A Ž N O! •MPC •MPS •MPC •1.•MPC određuje nagib krivulje potrošnje. •3. •2.

•Prema teoriji permanentnog dohotka samo porast veličine HIPOTEZA ŽIVOTNOG CIKLUSA permanentnog dohotka utječe na veličinu i strukturu potrošnje za razliku od tekućeg. •Porast potrošnje ne slijedi razmjerno porast permanentnog dohotka jer prema hipotezi životnog ciklusa jedan dio stanovništva štedi u svom radnom vijeku kako bi imao prikladan dohodak i potrošnju u mirovini. •Razlozi toj pojavi leže u širenju sustava socijalnog osiguranja koji u velikoj mjeri I N V E S T I C I J E •Investicija su druga sastavnica agregatne potražnje. veličina prihoda od investicija (e) •2. veličina troškova investiranja od kojih su najznačajniji •3. •1. izravnava krivulju potrošnje. tj. POTROŠNJA I PERMANENTNI DOHODAK •Potrošači svoje odluke donose i na temelju permanentnog dohotka. •Prema spomenutoj hipotezi štednja koju stanovništvo vrši tijekom svog radnog vijeka BOGATSTVO I POTROŠNJA permanentnog dohotka •Što je bogatstvo veće tim je veća i potrošnja kao i obrnuto. •Američko iskustvo pokazuje trend smanjenja štednje i pored porasta dohotka. •Učinak bogatstva na potrošnju zaostaje za utjecajem tekućeg raspoloživog i AMERIČKO ISKUSTVO destimulira ljude da štede za starost i u širenju tržišta kapitala koje stimulira uzimanje kredita umjesto štednje.•Potrošači se rukovode u svojim odlukama prvenstveno veličinom tekućeg raspoloživog dohotka. kratkoročnog raspoloživog dohotka čiji porast utječe na povećanje štednje ali ne i potrošnje. dohotka tekuće godine. očekivanja i predviđanja budućih događaja (E) kamate (i) i porezi (T) 130 . •Njihovo obilježje je da u kratkom roku utječu na proizvodnju preko agregatne ODREDNICE INVESTICIJA potražnje a u dugom roku na agregatnu ponudu preko učinka na povećanje kapitala i potencijalnog proizvoda. tj. dohotka u dugom roku lišenog kratkoročnih i sezonskih utjecaja. Što je on veći bit će veća potrošnja i obrnuto.

E) PONAŠANJE INVESTICIJA •Pri danom prihodu od investicija potražnja za investicijama bit će tim veća što je kamatna stopa niža i obrnuto. •Pesimistična predviđanja djeluju nepovoljno na investicijsku aktivnost. dok će u slučaju smanjenja realnog GDP-a i pesimističkih predviđanja doći do pomaka u lijevo. i’ . GRAFOVI POMAKA KRIVULJE INVESTICIJSKE POTRAŽNJE 131 . •Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za investicijama bit će tim veća što je prihod od investicija veći i obrnuto. •Optimistična predviđanja djeluju povoljno na investicijsku aktivnost •Investicije se općenito ponašaju nepredvidivo jer ovise o cijelom nizu neizvjesnih AKCELERATORSKI PRINCIP •Prema ovom načelu potražnja za investicijama GDP. •Prema Keynesovom mišljenju investicijska potražnja ne ovisi o visini tekućeg raspoloživog dohotka. POMACI INVESTICIJSKE POTRAŽNJE •Promjene li se kamatne stope dolazi do pomaka po krivulji investicijske potražnje. To vrijedi prvenstveno za potražnju potrošnih dobara.T. ovisi također i o promjenama realnog •Nagli porast GDP-a izazvat će porast investicijske potražnje dok će lagani porast realnog GDP-a izazvati smanjenje potražnje za investicijama. •U slučaju optimističkih predviđanja ili porasta realnog GDP –a krivulja investicijske potražnje pomaknut će se u desno.FUNKCIJA INVESTICIJA •I = f ( e’. •Troškovi investiranja porast će ne samo povećanjem kamatne stope već i povećanjem poreza što će negativno djelovati na investicije INVESTICIJA I OČEKIVANJA objektivnih i subjektivnih faktora.

AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA DEFINICIJA AGREGATNE POTRAŽNJE Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.INVESTICIJE OVISE O KAMATNOJ STOPI 24. STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJE 132 .

osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijena investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države. neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.

STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJE
AD = C + I + G + X

GRAF AGREGATNE POTRAŽNJE

OPIS OBLIKA GRAFA AD
Agregatna potražnja se grafički prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opća razina cijena krivulja AD ima negativna nagib, što ukazuje da se ukupna potražnja povećava smanjenjem opće razine cijena i obrnuto. negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novčane ponude

EFEKT NOVČANE PONUDE
prema efektu novčane ponude porast cijena pri fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu potražnju za dobrima i uslugama realna novčana ponuda se definira kao nominalna novčana ponuda podijeljena s razinom cijena primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena povećava sa 100 na 150 tada će se realna novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x 100/150) 133

POSLJEDICE SMANJENJA REALNE NOVČANE PONUDE
Posljedice smanjenja realne novčane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potrošnja. Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće krivulje AD promjene li se drugi čimbenici poput novčane ponude, politike poreza, promjene politike državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD bilo prema bilo od ishodišta.

GRAFOVI KRETANJA PO KRIVULJI AD I POMAKA AD

RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I MIKOEKONOMSKE KRIVULJE POTRAŽNJE
Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga funkcija cijene dobara ili usluge na pojedinačnom tržištu. Negativan nagib makroekonomska krivulja potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok mikroekonomska krivulja potražnje ima negativan nagib zbog efekta supstitucije i dohotka

ODREDNICE AD
Agregatna potražnja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablama Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće ekonomske politike kao što su monetarna i fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog domašaja kao što su inozemna proizvodnja, svjetske cijene ili politička događanja Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava eklektički pristup prema kojem je kretanje AD ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i egzogenih varijabli. 134

MODEL MULTIPLIKATORA
Promjene pojedinih komponenti agregatne potražnje djeluju multiplikativno na obim proizvodnje i veličinu GDP-a. Teorija koja objašnjava kako odrednice agregatne potražnje djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatora

VRSTE MODELA MULTIPLIKATORA
Postoje dva modela multiplikatora: 1. osnovni ili jednostavni model 2. razvijeni ili Keynesov model

OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORA
Osnovni model multiplikatora analizira utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na kretanje proizvodnje. Ovaj model građen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odražava na proizvodnju i zaposlenost. Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potražnje , potencijalnog proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu cijena i najamnina.

RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI PROIZVOD U OSNOVNOM MODELU
U osnovnom modelu multiplikatora ravnotežna razina društvene proizvodnje ostvaruje se kada se planirana štednja izjednači s planiranim investicijama. Grafički se to događa u presjecištu krivulje štednje i krivulje investicija

GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM S - I

NERAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA

135

ako bi proizvodnja bila manja od svoje ravnotežne razine došlo bi do nestašice proizvoda što bi ponukalo proizvođače na povećanje proizvodnje do ravnotežne razine. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1) U osnovnom modelu multiplikatora investicije određuju dinamiku proizvodnje. STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotežne razine došlo bi do nagomilavanja zaliha . 136 . U spomenutom presjecištu željeno trošenje na potrošnju i investicije jednako je razini ukupne proizvodnje. Uslijed djelovanja multiplikatora (k) povećanje GDP-a je veće od povećanja investicija. Do njega dolazi uslijed lančanog porasta dodatne potrošnje po opadajućoj stopi. Nesuglasje između željene štednje i investicija poduzeća uzrokovat će da poduzeća promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na ravnotežnu razinu GDP-a GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM C + I RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM C+I Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža se uspostavlja u presjecištu krivulje ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 stupnjeva. Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi o veličini multiplikatora investicija.Neravnoteža nastupa ako se željena štednja kućanstva ne podudara s željenim investicijama. pada profita i smanjenja obujma proizvodnje na ravnotežnu razinu. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2) Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji množeći promjenu investicija daje promjenu GDP-a i proizvodnje. Obrnuto.

Efekt se može grafički prikazati kako metodom S – I odnosno C + I tako i metodom AS – AD. V A Ž N O (2) Kada su proizvodni resursi nedovoljno iskorišteni porast agregatne potražnje izazvat će porast proizvodnje bez ili s neznatnim porastom cijena. i pri porastu i pri padu GDP-a. 137 . GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA METODOM C+I ODNOSNO AS-AD V A Ž N O (1) Primjena investicijskog multiplikatora ograničena je na stanje depresije kada u privredi postoje neiskorišteni resursi.Promjena GDP = multiplikator*promjena I Multiplikator = Promjena GDP /promjena I Promjena I = Promjena GDP / multiplikator MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3) Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno štednji (MPS) k = 1 / (1 – MPC) k = 1 / MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija *1/MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija * 1 / (1 – MPC) Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg MPS GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA INVESTICIJA k = 3 MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4) Multiplikator investicija djeluje u oba smjera. Kada realni GDP prekorači potencijalni GDP multiplikatorski učinak investicija nestaje pretvarajući se u inflacijsku potražnju.

DRŽAVA. U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu štednju. tada nema prostora za povećanje agregatne potražnje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i inflacije. Paradoks štednje obično se zbiva kada se privreda nalazi u recesiji što nije slučaj za vrijeme ekspanzije kada se štednja najvećim dijelom pretvara u investicije. Fiskalnom politikom država odlučuje koliki će se dio društvene proizvodnje namijeniti osobnoj odnosno zajedničkoj potrošnji. Multiplikator državnih izdataka pokazuje za koliko će se povećati GDP ako se državna potrošnja poveća za jednu jedinicu. Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast štednje smanjuje potrošnju. 25. On se ostvaruje putem fiskalne politike odnosno kroz politiku javnih rashoda i poreznu politiku. MULTIPLIKATOR DRŽAVNIH IZDATAKA(1) Koliki će biti efekt državne intervencije na privredu ovisit će o multiplikatoru državnih izdataka (G). PORAST DRŽAVNE POTROŠNJE IMA MULTIPLIKATIVNI UČINAK NA GDP jer pokreće lanac opadajuće inducirane potrošnje 138 . razvijeni ili Keynesov model multiplikatora analizira kako i preostale sastavnice agregatne potražnje – potrošnja države (G) i neto izvoz (X) djeluju na GDP. paradoksa štednje. PARADOKS ŠTEDNJE Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem investicija jer su ova dva čina iako međusobno uvjetovani vremenski razdvojeni.I) Složeni model multiplikatora: GDP = f(C. Poveća li se štednja bez odgovarajućeg porasta investicija dolazi do tzv. Jednostavni model multiplikatora: GDP = f(C. KOMENTAR GRAFA PARADOKSA ŠTEDNJE Nastupi li paradoks štednje presjecište krivulja štednja i investicija pomiče se u lijevo na nižu ravnotežnu razinu dohotka.G.I.X) UTJECAJ DRŽAVE NA PRIVREDNA KRETANJA Utjecaj države na privredna kretanja je veoma velik.Ako se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti. MEĐUNARODNA RAZMJENA I PROIZVODNJA RAZVIJENI ILI KEYNESOV MODEL MULTIPLIKATORA Za razliku od osnovnog modela multiplikatora koji analizira učinak potrošnje (C) i investicija (I) na GDP. dohodak i zaposlenost.

Zato ga se i koristi u vrijeme recesije kako bi se povećala proizvodnja i zaposlenost. To je izazvalo porast GDP i izlazak iz recesije.MULTIPLIKATOR DRŽAVNIH IZDATAKA (2) Visina multiplikatora državne potrošnje (Kg) ovisit će o graničnoj sklonosti potrošnji odnosno štednji.5 % američkog GDP-a što je izazvalo zastoj sveukupne ekonomije i ekonomsku stagnaciju. (6 % američkog GDP). GRAF PORASTA DRŽAVNE POTROŠNJE (G) 139 . Zato se i koristi u vrijeme inflacije kako bi se pregrijana privreda ohladila EFEKT PROMJENE DRŽAVNIH IZDATAKA NA PRIMJERU USA Dolaskom Ronalda Reagana na funkciju predsjednika USA 1980 izdaci na obranu su se povećali sa 185 milijardi $ u 1979. Kg =Ki Zato se oba nazivaju jednim imenom: multiplikatorima izdataka EFEKT PROMJENE DRŽAVNIH IZDATAKA Povećanje državnih izdataka uz nepromijenjene poreze i investicije imat će ekspanzivni učinak na GDP i izazvat će njegov porast. na 292 milijarde $ u 1987. Nakon sloma SSSR-a i prestanka hladnog rata koncem 90-tih izdaci za obranu smanjeni su na 3. Kg = 1/(1 – MPC) = 1/MPS Multiplikator državnih izdataka jednak je multiplikatoru investicija . Smanjenje državnih izdataka pri nepromijenjenim porezima i investicijama imat će restriktivni učinak na GDP i izazvati njegovo smanjenje.

Multiplikativni učinak porezne politike je. Kt = MPC * multiplikator izdataka Porezni multiplikator je uvijek manji od multiplikatora izdataka. slabijeg intenziteta od učinka politika javnih rashoda. Ravnoteža nastupa u presijecištu krivulje C + I + G + X i linije nagiba 45 stupnjeva. Grafički se učinak ekspanzivne fiskalne politike očituje u pomaku krivulje C + I + G prema gore kao i pomicanjem točke ravnoteže na višu razinu GDP-a UTJECA MEĐUNARODNE RAZMJENE U SLOŽENOM MODELU MULTIPLIKATORA Nijedna zemlja nije sama sebi dovoljna i ne može živjeti bez međunarodne razmjene. kupovine dobara u inozemstvu (m) i 2. Grafički se njihov učinak ispoljava kroz pomak krivulje C + I + G prema dolje i njenom presjeku s linijom od 45 stupnjeva na nižoj razini GDP-a U vrijeme recesije primjenjuje se ekspanzivna porezna politika koja se ogleda u smanjenju poreznih stopa. prodaja domaćih proizvoda u inozemstvo (e) NETO IZVOZ (x) Razlika između GDP-a i C+I + G jednaka je razlici između izvoza i uvoza (e – m) 140 . Porezna politika jednako kao i državni izdaci ima multiplikativni učinak na GDP. POREZNI MULTIPLIKATOR Multiplikativni učinak porezne politike se očituje kroz visinu poreznog multiplikatora (Kt). UTJECAJ PORESKE POLITIKE NA PRIVREDNA KRETANJA Fiskalna politika države uključuje u sebi i poreznu politiku. Uvede li se u složeni model multiplikatora razmjena s inozemstvom tada se domaća potražnja (C + I + G) može razlikovati od GDP-a. Porezni multiplikator pokazuje promjenu GDP-a ako se veličina poreza promijeni za jednu novčanu jedinicu. Dva su razloga tog odstupanja: 1. U toj točci su ukupni izdaci jednaki GDP-u Grafički se smanjenje državne potrošnje prikazuje pomakom krivulje C ‘ I + G + X prema dolje odnosno pomakom točke ravnoteže na nižu razinu.OPIS GRAFA PORASTA DRŽAVNE POTROŠNJE Grafički se porast državne potrošnje prikazuje pomakom krivulje C + I + G + X prema gore kao i pomakom točke ravnoteže. Razlog tome je što uvećani dohodak nastao smanjenjem poreza ne ide u cijelosti u potrošnju .već se jednim dijelom usmjerava na štednju RESTRIKTIVNA I EKSPANZIVNA POREZNA POLITIKA U vrijeme inflacije primjenjuje se restriktivna porezna politika koja se ogleda u povećanju poreznih stopa. Porezni multiplikator je jednak umnošku MPC i multiplikatora izdataka. međutim.

GRANIČNA SKLONOST UVOZU Multiplikativni učinak neto izvoza ovisi o graničnoj sklonosti uvoza (MPm) Granična sklonost uvoza (MPm) pokazuje za koliko će se povećati vrijednost uvoza ako se GDP poveća za jednu jedinicu. Izvoz je zrcalna slika uvoza. to je MPm = 0 pa je multiplikator zatvorene privrede (Mzp) jednak recipročnoj vrijednosti graničnoj sklonosti štednji (MPS) Mzp = 1 / MPS ZNAČAJ POZNAVANJA MULTIPLIKATOR Poznavanje veličine multiplikatora od velike je važnosti za vođenje ekonomske politike. relativnim cijenama domaćih i inozemnih dobara te deviznom tečaju. Utjecaj deviznog tečaja je veoma snažan jer on svojim promjenama uteče na povećanje i smanjenje kako uvoza tako i izvoza. ODREDNICE UVOZA I IZVOZA Veličina uvoza ovisit će o veličini domaće proizvodnje i dohotka. Neto izvoz ke pozitivan ako je e > m. U prva dva slučaju platna bilanca će biti u neravnoteži dok će u trećem slučaju biti u ravnoteži. negativan ako je e < m i jednak 0 ako je e = m.5 za razdoblje do 4 godine. 26. U tu svrhu se koriste ekonometrijski modeli koji se sastoje od skupova jednadžbi koje opisuju funkcioniranje privrede na temelju empirijskih podataka. MULTIPLIKATIVNI UČINAK NETO IZVOZA Neto izvoz povećava agregatnu potražnju i ima multiplikativni učinak na privredu. Veličina multiplikatora se kreće između 1 i 1. Privredna ravnoteža u modelu u kojem je uključena i vanjska trgovina bit će onda kada je X = 0 odnosno kada krivulja C + I + G + X siječe pravac od 45 stupnjeva. NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVO PODJELA EKONOMIJE 141 . MULTIPLIKATOR OTVORENE PRIVREDE Uz pomoć granične sklonosti uvozu određuje se multiplikator otvorene privrede (Mop) Multiplikator otvorene privrede jednak je recipročnoj vrijednosti zbroja graanične sklonosti štednje (MPS) i granične sklonosti uvozu (MPm) Mop = 1 / (MPS + MPm) MULTIPLIKATOR ZATVORENE PRIVREDE Kako u zatvorenoj privredi nema uvoza.Neto izvoz (X) čini razlika između izvoza i uvoza čineći tako četvrtu sastavnicu AG. On također omogućava postizanje privredne ravnoteže. pa zato i njegova veličina ovisi o istim faktorima kao i kod uvoza.

Monetarni agregati = novčana ponuda (Ms) 142 .1 •zato što komitenti banke prihvaćaju bankovne kredite kao izvor i način plaćanja dugova •zato što građani u platnom prometu koriste bankarski novac •zato što se bankarski novac vraća u bankovni sustav.•REALNA •MONETARNA Razvoj novca •robni novac •zlatni i srebrni novac •papirni novac (fiducijarni novac) •depozitni novac •digitalni (elektronički) novac Financijske institucije najvažnija: SREDIŠNJA BANKA •poslovne banke •osiguravajuća društva •mirovinski fondovi •ostali Vrste novčanih emisija •Primarna: Središnja banka – poslovne banke •Sekundarna: Poslovne banke – poduzeća i privatne osobe Sredstva poslovnih banaka •obvezne rezerve (namijenjene očuvanju likvidnosti banaka) •višak rezervi (namijenjen poslovanju banke i kreditiranju komitenata) Multiplikacijski efekt Zašto je moguća multiplikacija novca ? •Monetarni multiplikator : m = 1/r •Kreditni multiplikator : k = 1/r .

•M1: Gotovina + depoziti a vista •M2 : Gotovina + oročeni depoziti do godine dana •M3: •M4: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana M3 + manje likvidna sredstva •M1 + M2 + M3 + M4 = Ms Monetarna potražnja (Md) • transakcijska potražnja •špekulacijska potražnja •sigurnosna potražnja •imovinska potražnja Tržište novca •Ms i Md određuju kamatnu stopu •kamatna stopa je cijena novca •u kratkom roku Ms je neelastična a u dugom elastična •Md je elastična i u kratkom i u dugom roku. Tržište vrijednosnih papira (securities) Definicija: njihovog korištenja. •Vrijednosni papiri su pismene isprave na temelju kojih Oblici vrijednosnica prema formi: a) na ime b) na donosioca c) po naredbi prema izdavatelju: njihov vlasnik ima pravo •državne •privatne prema sadržaju: •stvarni novčani Vrijednosnice prema sadržaju •Stvarni vrijednosni papiri daju vlasnicima pravo preuzimanja roba 143 .

•Potvrda kojom se dokazuje ulog uplatitelja u temeljni kapital dioničkog društva.hr •Varaždinska burza vrijednosnica.vse. •Njihovi vlasnici nisu suvlasnici poduzeća kao dioničari već samo kreditori i polučuju Državne obveznice Tržište kapitala: •Obveznice koje emitira država radi financiranja državne potrošnje. www.zse.hr •Indeks cijena – najvažniji pokazatelj dinamike cijena dionica.•Novčane vrijednosnice Dionica daju vlasnicima pravo na dobivanje kamate ili dividende. 144 . •To su niskorizične vrijednosnice s najnižom kamatom. Glavne institucije hrvatskog tržišta kapitala •poslovne banke •burze •OTC tržišta •brokerske kuće •investicijski fondovi Najvažnije burze u Hrvatskoj Praćenje dinamike cijena dionica •Zagrebačka burza (Zagreb Stock Exchange). •Dionice su predmetom kupoprodaje na tržištu kapitala Tržišna cijena dionice •To je kapitalizirana očekivana dividenda. www. •Pdionice= (N *d’) : k’ •gdje su –N = nominalna vrijednost dionice –d’ = dividendna stopa –k’ = kamatna stopa Korporacijske obveznice kamatu. •Obveznice koje su namijenjene financiranju poduzeća. •Primarno – na kojem se trguje samo s novoemitiranim vrijednosnicama •Sekundarno –na kojem se trguje s ranije izdanim vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju subjekti koji su ih emitirali.

CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POLITIKA Definicija centralne banke •Centalna banka je središnja monetarna institucija u nekoj državi koja emisije novčanica. Standard-Poor indeks (cijene dionica prvih 500 kompanija) Kotacije dionica •Vrijednosnice su na burzi podijeljene u nekoliko burzovnih kotacija ovisno o strogosti kriterija uvrštavanja na burzu. Najpoznatiji indeksi dionica •U RH : Crobex i Vin.•Indeksi cijena su ponderirane aritmetičke sredine cijena izabrane i reprezentativne grupe dionica. b) NT kotacije koje ne zadovoljavaju LSE kriterije. ima monopol Neki nazivi središnjih banaka •RH: Hrvatska narodna banka (HNB) •USA: Sustav federalnih rezervi (Fed) •EU: Europska središnja banka (ECB) Obilježja •autonomija prema izvršnoj vlasti •guverner odgovara parlamentu a ne vladi •uspješnost se mjeri ostvarenim rezultatima monetarne politike •upravlja guverner ili Vijeće guvernera Vrste monetarne politike •ekspanzivna (Ms raste brže od BDP) •restriktivna (Ms raste sporije od BDP) •neutralna (Ms raste proporcionalno s BDP) Vrste primarnog novca 145 . 27. •Na ZSE postoje: a) I kotacije koje zadovoljavaju kriterije LSE (dionice Plive i Podravke). •U USA na NYSE : –1. –2. Dow – Jones industrijski prosjek (cijene dionica prvih 30 kompanija).

•gotov novac izvan banaka •novac u blagajni banaka •depoziti poslovnih banaka kod HNB •depoziti drugih financijskih institucija •depoziti ostalih domaćih sektora kod HNB Glavni ciljevi monetarne politike •ekonomska likvidnost •monetarna ravnoteža •stabilnost domaćeg novca i njegovog deviznog tečaja Posredni ciljevi monetarne politike •kontrola bankarskih rezervi likvidnosti •kontrola ukupne ponude novca •kontrola kamatnih stopa Glavni zadaci središnje banke •regulacija novčane mase •regulacija deviznog tečaja •reguliranje financijskih obveza države prema inozemstvu •skrb za platnu bilancu i devizne rezerve •osiguranje uloga za štednju (depozita) •kontrola rada poslovnih banaka i pomoć Glavni instrumenti politike središnjih banaka •financijske operacije na otvorenom tržištu •diskontna (eskontna) stopa •stopa obvezne rezerve likvidnosti •selektivna kreditna politika Efekti ekspanzivne monetarne politike •porast novčane ponude •smanjenje kamatnih stopa •povećanje investicija •povećanje BDP i proizvodnje •porast zaposlenosti Efekti restriktivne monetarne politike •smanjenje novčane ponude 146 .

•povećanje kamatnih stopa •smanjenje investicija i BDP •smanjenje zaposlenosti 28. Mjerenje privrednog rasta BDP1/BDP0 •Privredni rast se apsolutno mjeri s GDP/capita odnosno stopom privrednog rasta r’ = Pretpostavke privrednog rasta •tržište •vlasnička prava •novčana razmjena •sposobnosti ljudi •prirodna bogatstva •formiranje kapitala •tehnologija Smithova teorija privrednog rasta (1) •Polazišta: prvobitno stanje bez privatnog vlasništva i akumulacije kapitala •cijene formirane na temelju utroška rada – realne najamnine konstantne •nije djelovao zakon opadajućih prinosa Smithova teorija privrednog rasta (2) minimuma (Malthus) Neomaltuzijanci i Rimski klub •zakon opadajućih prinosa počeo je djelovati kada je zemlja prešla u privatni posjed •realne nadnice se smanjuju na razinu i stabiliziraju do razine egzistencijalnog 147 . EKONOMSKI RAST I AGREGATNA PONUDA Definicija ekonomskog rasta: •Pod privrednim rastom se podrazumijeva povećanje proizvodnje. proizvodnih kapaciteta i potencijalnog GDP •Grafički se prikazuje pomakom granice proizvodnih mogućnosti od ishodišta.

: ako je r’ = 5 %. •t = 72/r’ •Na pr.% rasta L •TP = % rasta Q – ¾ stopa rasta L – ¼ stopa rasta K Pravilo jedne trećine •Prema tom pravilu •Posljedica je: porast kapitala za 1 % povećava realni GNP za 1/3 %. PRAVILO 72 •Ovo pravilo pokazuje vrijeme potrebno da se GDP udvostruči. Solowljev model privrednog rasta •polazište: akumulacija kapitala i tehnološki napredak •u modelu bez tehnološke promjene stopa prinosa od kapitala opada dok MPL i w rastu •u modelu s tehnološkim promjenama sve navedene varijable rastu dok realni kamatnjak ostaje nepromijenjen. Oblik krivulje AS •Keynesijanci: krivulja AS u kratkom roku je relativno vodoravna dok su P i w nefleksibilne •Klasičari: krivulja AS je dugoročno okomita dok su P i w fleksibilne 148 . Usporavanje produktivnosti i rasta u USA –visokih investicija u okoliš –skoka cijena energije –pogoršanja kvalitete ljudskog kapitala –visokih investicija u R&D Agregatna ponuda (AS) •u kratkom roku neutralizira privredne cikluse.4 godine Osnovne jednadžbe obračuna rasta (t = 72/5) •% rasta Q = ¾(%rasta L) + ¼(% rasta K) + TP •% rasta Q/L = % rasta Q . a u dugom određuje privredni rast •AS ovisi od a) potencijalnom proizvodu i b) troškovima upotrebe proizvodnih faktora •razlikovati pomak krivulje AS i pomak po krivulji AS. tada je prema tom pravilu potrebno l4.•Osnovna ideja: ne maksimalni već održivi privredni rast zbog iscrpljiovanja neobnovljivih prirodnih resursa i prijeteće ekološke katastrofe.

•Radna snaga = nezaposleni + zaposleni •Nezaposleni su bez posla.•Sinteza objedinjuje oba pristupa razlikujući kratki i dugi rok. 29. sposobni i voljni raditi i aktivno traže Druge skupine stanovništva •ljudi izvan radne snage •obeshrabreni radnici •nedovoljno zaposleni Mjerenje nezaposlenosti •apsolutno . koji obavljaju plaćeni posao u punom ili skraćenom radnom vremenu i statistički su evidentirani. stariji od l6 godina. 149 . •zaposleni su oni stariji od 16 godina. NEZAPOSLENOST I POSLOVNI CIKLUSI Najpoznatije teorije privrednih ciklusa •monetarne teorije •model multiplikatora i akceleratora •političke teorije •teorije ravnotežnih poslovnih ciklusa •teorije realnih poslovnih ciklusa •inovacijske teorije Definicija nezaposlene odnosno zaposlene osobe te radne snage posao.brojem nezaposlenih osoba •relativno .stopom nezaposlenosti (n’=n/RS) Vrste nezaposlenosti •frikcijska •strukturna • ciklička •dragovoljna •nedragovoljna Definicija pune zaposlenosti •Puna zaposlenost je stanje u kojem nema cikličke već samo frikcijske i strukturne nezaposlenosti.

b) inflacija troškova prema predviđanju: a) očekivana. DEFLACIJE I DEZINFLACIJE Inflacija je porast opće razine cijena. On mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život GDP deflator indeks proizvođačkih cijena PROBLEMI MJERENJA INFLACIJE izbor odgovarajućeg razdoblja za baznu godinu izbor dobara i usluga u potrošačkoj košari određenje pondera u potrošačkoj košari POVIJEST INFLACIJE spominje se u starom Rimu za vrijeme cara Dioklecijana kao svjetski fenomen se pojavila u 16. b) galopirajuća. c) hiperinflacija prema uzroku: a) inflacija potražnje. Dezinflacija je proces smanjivanja stope inflacije. Deflacija je proces smanjivanja opće razine cijena. •individualne (smanjenje radne sposobnosti.P0) / P0 CPI = indeks potrošačkih cijena. 30. OSIGURANJE STABILNOSTI CIJENA DEFINICIJA INFLACIJE.•Stopa nezaposlenosti pri punoj zaposlenosti Posljedice nezaposlenosti naziva se prirodnom stopom nezaposlenosti i kreće se od 3 do 5 % radne snage. poplavom zlata i srebra iz Latinske Amerike inflacija prati pojavu papirnog novca u gotovo svakoj zemlji VRSTE INFLACIJE prema intenzitetu: a) umjerena. b) neočekivana UMJERENA INFLACIJA stopa inflacije je jednoznamenkasta 150 . st. osobne frustracije) •društvene (izgubljeni GDP Okunov zakon •Porast nezaposlenosti za 1 % iznad prirodne stope nezaposlenosti izaziva pad realnog GDP za 2 %. •Okunov zakon pokazuje vezu između tržišta rada i tržišta potrošnih dobara. MJERENJE INFLACIJE Stopa inflacije: p’ = (P1.

b) troškovi ostaju isti pa efikasnost proizvodnje ostaje nepromijenjena. ona je stimulativna kako za AS tako i za AD GALOPIRAJUĆA INFLACIJA stopa inflacije je dvoznamenkasta novac gubi na vrijednosti pa ljudi drže minimalne količine novca potrebne za transakcije cijene se izražavaju u dvojnim valutama a ugovori dobivaju indeksnu klauzulu financijska tržišta odumiru a r’ prestaje biti alokatorom investicija. c) pojava “trošenja potplata cipela”. neuravnotežena: a) dolazi do distorzije cijena.povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne pretvaraju u nekretnine ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvređuje. b) smanjuje ekonomsku efikasnost INERCIJSKA INFLACIJA ona ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni cijene i troškovi rastu po istoj stopi AS i AD rastu po istoj stopi svi ekonomski subjekti ugrađuju stopu inflacije u buduće ekonomske odluke i tome prilagođavaju svoje ponašanje INFLACIJA POTRAŽNJE Uzroci: a) porast novčane ponude b) porast državnih rashoda 151 . Privreda funkcionira HIPERINFLACIJA stopa inflacije višeznamenkasta ponuda novca daleko premašuje njegovu ponudu novčana razmjena se zamjenjuje trampom dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva privreda u rasulu EFEKTI INFLACIJE preraspodjela dohotka i bogatstva između različitih društvenih skupina iskrivljavanje (distorzija) cijena OČEKIVANA INFLACIJA uravnotežena: a) nema distorzije relativnih cijena. b) socijalni učinci jači od ekonomskih neuravnotežena: a) vrši preraspodjelu dohotka i bogatstva. b) mijenja se paritet troškova pa se mijenja efikasnost proizvodnje. NEOČEKIVANA INFLACIJA uravnotežena: a) značajnije djeluje na raspodjelu dohotka a manje na efikasnost privrede.

TIP=tax-based incomes policies 31. DEFINICIJA ŠKOLE EKONOMSKOG MIŠLJENJA pogled na ekonomsku stvarnost odnosno način promatranja. tzv.c) porast izvoza (manja domaća ponuda) INFLACIJA TROŠKOVA Uzroci : a) porast nominalnih najamnina b) porast cijena inputa i energije c) promjena deviznih tečajeva PHILLIPSOVA KRIVULJA Ona pokazuje vezu između stope nezaposlenosti (os X) i stope inflacije (os Y Ona pokazuje trade-off između stope nezaposlenosti i stope inflacije njen nagib pokazuje cijenu suzbijanja inflacije Pokazuje odnos između dinamike produktivnosti i najamnina PHILLIPSOVA KRIVULJA (2) kratkoročna s negativnim nagibom dugoročna – okomita na os X pri prirodnoj stopi nezaposlenosti ZAKLJUČCI : postoji minimalna stopa nezaposlenosti koju ekonomija može održavati u dugom roku. U kratkom roku moguće je slijediti Phillipsovu krivulju i činiti trade-off između stope nezaposlenosti i stope inflacije odnosno obrnuto. b) ekonomisti se oko tih sudova razilaze. b) visoki stupanj suglasnosti među ekonomistima normativna ekonomija: a) iznosi ekonomske činjenice uz davanje etičkih i moralnih sudova. objašnjavanja i rješavanja ekonomskih problema 152 . INDEKSACIJA automatsko prilagođavanje cijena. Nije moguće dugoročno smanjivati stopu nezaposlenosti ispod te stope bez inflacije. plaća i ugovora stopi inflacije teško ostvariva zbog vremenskog jaza između porasta cijena i porasta dohotka POLITIKA DOHOTKA Nadzor odnosa najamnine i cijena dragovoljne smjernice odnosa najamnina i cijena zagovaranje tržišne strategije koja podrazumijeva deregulaciju i poticanje konkurencije oporezivanje dohotka stečenog inflacijom. SUKOBLJENE ŠKOLE MAKROEKONOMIKE VRSTE EKONOMIJE pozitivna ekonomija: a) iznosi ekonomske činjenice bez davanja etičkih i moralnih sudova.

Keynes (1883-1946) i pisac “Opće teorije” napustio individualizam i zamijenio ga metodološkim holizmom odbacio Sayov zakon tržišta i tržišni automatizam osnivač makroekonomike KEYNESIJANSKA ŠKOLA (2) umjesto Sayovog zakona postavio načelo efektivne tražnje : AS = f(AD) uzroke krize vidio u a) nedostacima tržišne privrede. c) nedostatku AD u uvjetima depresije provoditi ekspanzivnu a u uvjetima inflacije restriktivnu makroekonomsku politiku. sloboda poduzetništva. slijedi tradiciju klasične škole ali pomoću teorije granične korisnosti odbacuje radnu teoriju vrijednosti i teoriju troškova proizvodnje priznaje da tržište ima nedostataka koji se mogu ukloniti uz pomoć države. KEYNESIJANSKA ŠKOLA (3) nezaposlenost veće zlo od inflacije puna zaposlenost poželjno ali teško dostupno stanje privrede 153 . Ricardo. KEYNESIJANSKA ŠKOLA (1) utemeljitelj J. M.oblik ponude teorijskog znanja potrebnog za analizu i razrješenje određenih ekonomskih problema ODNOSI MEĐU EKONOMSKIM ŠKOLAMA odnosi tolerancije i suradnje bez kritike odnosi kreativne kritike i zdrave konkurencije odnosi konkurentne borbe za monopolni položaj na tržištu ideja i znanja KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (1) predstavnici: Smith. Say pretpostavke: privatno vlasništvo. b) nepravednoj raspodjeli dohotka. egoizam kao ekonomski pokretač ekonomski liberalizam tržišni automatizam puna zaposlenost privrede KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (2) temelji se na Sayovom zakonu tržišta krivulja AS je okomiti pravac porast AD ne utječe na porast GDP već samo na porast cijena razdvojenost realnog i monetarnog sektora novac ima neutralnu funkciju NEOKLASIČNA ŠKOLA razvija se od 1871.

Sargent pretpostavke: a) cijene i najamanine fleksibilne u oba smjera. Ture 154 . d) vladine mjere su efikasne samo u kratkom roku i ako su iznenadne. c) ekonomika ponude MONETARIZAM (1) predstavnici : Friedman. NOVA KLASIČNA EKONOMIJA (2) krivulja AS je neovisna od kretanja AD teorija realnih poslovnih ciklusa teorem o irelevantnosti ekonomske politike dugoročne vladine mjere su neefikasne u vođenju ekonomske politike treba se rukovoditi fiksnim pravilima a ne diskrecijskim odlukama EKONOMIJA PONUDE pretstavnici : Laffer. ravnoteža na tržištu novca preduvjet opće ravnoteže inflacija veće zlo od nezaposlenosti MONETARIZAM (2) V = PQ/M M/Y = /V = k kapitalistička privreda koju regulira tržišni mehanizam stabilna je i samoregulirajuća cijene i najamnine su relativno fleksibilne MONETARIZAM (3) krivulja AS je vrlo strma pa porast AD malo utječe na BDP ali veoma na cijene inflacija je uvijek monetarni fenomen brzina novca konstantna i predvidiva ponuda novca (Ms) mora biti stabilna monetarnu politiku voditi prema monetarnom pravilu NOVA KLASIČNA EKONOMIJA (1) pretstavnici: Lucas. b) ljudi u tržišnoj privredi koriste sve raspoložive informacije o kretanju cijena i namjerama vlade. c)ljudi se ponašaju racionalno.krivulja AS nije okomita već ima oblik obrnutog “L” ekonomska ravnoteža moguća na svim razinama dohotka KRIZA KEYNESIJANSTVA I NOVI PRAVCI pojavom stagflacije keynesijanstvo 70-tih godina XX stoljeća dolazi u krizu pojava novih pravaca: a) monetarizam. Feldstein teorijska osnova : kvantitativna teorija novca polazište: Fisherova jednadžba razmjene: MV = PQ. b) nova klasična ekonomija (RATEX škola).

EKONOMSKE POSLJEDICE DUGA DEFINICIJA DRŽAVNOG PRORAČUNA Sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju formulira ga Vlada a prihvaća Parlament najvažnija odluka Parlamenta tijekom godine VRSTE PRORAČUNA ravnotežni kada su prihodi jednaki rashodima neuravnoteženi kada su prihodi veći ili manji od rashoda. 32. U prvom slučaju se radi o proračunskom suficitu a u drugom o proračunskom deficitu. EKONOMSKA SVRHA PRORAČUNA pomoću njega se društvena proizvodnja dijeli na C. c) promjene poreznih stopa automatski stabilizatori 155 . b) projekti javnog zapošljavanja. I i G pomoću njega se utječe na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara pomoću njega se utječe na ključne makroekonomske ciljeve FISKALNA POLITIKA proces oporezivanja i javnih rashoda kojima je cilj ublažavanje poslovnih ciklusa i osiguranje privrednog rasta bez inflacije MJERE FISKALNE POLITIKE diskrecijske mjere fiskalne politike: a) javni radovi.polazište: ne upravljati privredom preko AD već putem AS vratiti Sayov zakon tržišta smanjiti poreze radi poticanja AS. Lafferova krivulja NEOKLASIČNA SINTEZA (HICKS – SAMUELSON) Keynesova teorija nije opća već posebna teorija kombinira kratki i dugi rok dugoročno privredni rast je funkcija rada. kapitala i poduzetništva kratkoročno proizvodnja i zaposlenost su određeni odnosom AS i AD moguće voditi ekonomsku politiku na temelju kratkoročne Phillipsove krivulje OSTALE TEORIJE nova keynesijanska ekonomija: objedinjava keynesijanski i klasični pristup te racionalna očekivnja postkeynesijanci : obnavlja keynesijansku školu i otklanja se od neoklasične škole.

strukturni i ciklični proračun EFEKTI DRŽAVNOG DUGA kratkoročni: efekt istiskivanja dugoročni: efekt tereta duga i pojava premještanja kapitala EFEKT ISTISKIVANJA sastoji se u smanjenju privatnih investicija uslijed porasta državne potrošnje razlog je porast kamatnjaka kako bi se spriječila inflacija 156 . na pr New Deal koriste se za gradnju infrastrukture te zbog svog multiplikacijskog efekta u kratkom roku se ne primjenjuju jer mogu biti generatori inflacije PROJEKTI JAVNOG ZAPOŠLJAVANJA namijenjeni kratkoročnom zapošljavanju nezaposlenih u javnom sektoru nedostatak je što se ovi radnici teško zapošljavaju u privatnom sektoru PROMJENA POREZNIH STOPA u periodu recesije porezne stope se smanjuju u periodu inflacije porezne stope se povećavaju nedostatak im je duga zakonska procedura oko njihovog donošenja zbog čega mogu biti predmetom kašnjenja ili političke manipulacije OCJENA FISKALNE POLITIKE Diskrecijska monetarna politika je efikasnija od diskrecijske fiskalne politike uzrok veće efikasnosti treba tražiti u većoj autonomiji monetarnih vlasti AUTOMATSKI STABILIZATORI instrumenti fiskalnog sustava koji djeluju trenutačno bez posredovanja nositelja ekonomske politike najznačajniji: a) automatska promjena poreskih prihoda b) transferna plaćanja STARA TEORIJA JAVNIH FINANCIJA proračun mora biti uravnotežen proračun mora biti mali i namjenski trošen logika vođenja javnih financija jednaka je logici vođenja privatnih financija izbjegavati javno zaduživanje SUVREMENA TEORIJA JAVNIH FINANCIJA proračun ne mora biti uravnotežen logika vođenja javnih financija nije ista kao logika vođenja privatnih financija javni dug ne treba izbjegavati uvođenje teorijskih inovacija kao što su stvarni.JAVNI RADOVI primjenjuju se kada je recesija duboka i dugotrajna.

porast kamatnjaka negativno djeluje na vanjskotrgovinsku razmjenu PARADOKS POTICANJA INVESTICIJA javlja se u slučajne iskorištenih kapaciteta kada izostaje efekt istiskivanja porast državne potrošnje (G) djeluje poticajno na investicije (I) i porast proizvodnje (GDP) EFEKT TERETA DUGA otplata javnog duga zahtjeva veće poreze što dovodi do smanjenja osobne potrošnje i osobnog standarda kao i poduzetničke stimulacije otplata inozemnog duga zahtjeva povećanje izvoza kako bi se došlo do stranih sredstava plaćanja čime se postiže isti efekt kao u prethodnom slučaju POJAVA PREMJEŠTANJA KAPITALA sastoji se u zamjeni privatnog kapitala obveznicama državnog duga čime se smanjuje veličina aktivnog kapitala koji kola u ekonomiji premještanje kapitala postaje kočnica privrednog rasta KAKO UBLAŽITI TERET JAVNOG DUGA ? inflacijom 33. POLITIKA ZA RAST I STABILNOST KOJU EKONOMSKU POLITIKU PROVODITI ? najbolja kombinacija monetarne i fiskalne politike ovisi o potrebi upravljanja s Ad i poželjnoj kombinaciji instrumenata fiskalne i monetarne politike u recesiji provoditi ekspanzivnu a u inflaciji kontrakcijsku makroekonomsku politiku NEDOSTACI FISKALNE POLITIKE vremenska neusklađenost između točke privrednog ciklusa i vremena reakcije na nj kašnjenje u prepoznavanju cikličnog trenutka kašnjenje u donošenju odgovarajućih mjera “Barrov efekt” prema kojem smanjenje poreza kod dalekovidnih potrošača nema učinka MONETARNA VS.FISKALNE POLITIKE u odnosu na fiskalnu politiku monetarna politika djeluje neposrednije i brže mjere monetarnih vlasti nisu ovisne o odnosima političke moći uspješnost monetarne politike ovisi također o njenoj kombinaciji s fiskalnom politikom FIKSNA PRAVILA ILI DISKRECIJSKA POLITIKA ? nema jedinstvenog odgovora na postavljeno pitanje ekonomisti koji vjeruju da država donosi uvijek racionalne odluke zalažu se za diskrecijsku politiku 157 .

ekonomisti koji sumnjaju u racionalnost odluka države zalažu se za fiksna pravila DUGOROČNI CILJ EKONOMSKE POLITIKE cilj je privredni rast on ovisi o produktivnosti rada kapitalnoj opremljenosti rada tehnološkim inovacijama stopi agregatne štednje STOPA AGREGATNE ŠTEDNJE odnos ukupne štednje i neto domaćeg proizvoda povećava se smanjenjem proračunskog deficita i obrnuto KAKO POVEĆATI STOPU AGREGATNE ŠTENJE ? dva su pristupa: a) dohodovni i b) cjenovni dohodovni pristup se sastoji u primjeni monetarne i fiskalne politike s ciljem porasta S i smanjenja G cjenovni pristup se sastoji u povećanju e’ i smanjenju i’ odnosno poreskih opterećenja TEHNOLOŠKI NAPREDAK ova odrednica privrednog rasta ostvaruje se postojanjem slobodne konkurencije na tržištu rada.NETOČNO (3) Smanjenje stope agregatne štednje vodi ekonomskoj stagnaciji. TOČNO . proizvoda i ideja tri su načina poticanja novih tehnologija: poticanjem znanosti poticanjem inozemnih investicija primjenom stabilne makroekonomske politike TOČNO . Investiranje u ljudski kapital je jedno od najisplativijih investicija. kapitala. 158 . TOČNO – NETOČNO (2) Fino podešavanje poslovnih ciklusa vrši se mjerama fiskalne politike. Promjnama instrumenata monetarne i fiskalne politike mijenja se kako GDP tako i njegova struktura. Investicije stranog kapitala u domaću privredu sputavaju njen razvoj.NETOČNO Korištenje instrumenata monetarne i fiskalne politike djeluje na AD i dinamiku privrednih ciklusa. Jedna od prednosti mjera fiskalne politike ogleda se u brzini njenog djelovanja Fiskalne vlasti imaju veću autonomiju u odnosu na monetarne vlasti. Primjena fiksnih pravila u ekonomskoj politici osigurava privrednu stabilnost.

34. MEĐUNARODNA RAZMJENA I TEČAJEVI PRETPOSTAVKE MEĐUNARODNE RAZMJENE specijalizacija podjela rada odsustvo prepreka slobodnoj trgovini POSLJEDICE AUTARHIJE isključenost iz međunarodne razmjene ekonomska stagnacija siromaštvo i pad životnog standarda viši troškovi proizvodnje RAZLIKE IZMEĐU DOMAĆE I MEĐUNARODNE TRGOVINE međunarodna razmjena raspolaže daleko većim mogućnostima nego što nudi domaća privreda mora se voditi računa o zakonima i propisima drugih suverenih zemalja mora se razmjenjivati valuta jedne zemlje za valutu druge zemlje ZAŠTO ZEMLJA SUDJELUJE U RAZMJENI? zbog razlika u uvjetima proizvodnje zbog opadajućih troškova nastalih ekonomijom opsega zbog razlika u ukusima potrošača SPECIFIČNOST MEĐUNARODNE RAZMJENE za razliku od unutarnje trgovine kod koje se u razmjeni koristi samo jedna valuta. u međunarodnoj razmjeni kupci plaćaju u svojoj valuti. dok prodavači traže plaćanje u novcu svoje zemlje DEFINICIJA DEVIZNOG TEČAJA devizni tečaj izražava cijenu strane valute u domaćem novcu on kazuje koliko je domaćeg novca potrebno dati za 1 ili 100 jedinica stranog novca KAKO SE FORMIRA DEVIZNI TEČAJ? devizni tečaj se formira pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu devizni tečaj će se formirati u onoj točki gdje se ponuda i potražnja stranih sredstava plaćanja nalazi u ravnoteži PROMJENE DEVIZNIH TEČAJEVA devizni tečaj raste ako se poveća potražnja ili smanji ponuda stranih sredstava plaćanja devizni tečaj pada ako se smanjuje potražnja ili poveća ponuda stranih sredstava plaćanja 159 .

Deprecijacija je pad vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu. U slučaju deprecijacije doći će do porasta AD i smanjenja nezaposlenosti. spekulativnim razlozima i promjenama očekivanja u dugom roku devizne tečajeve određuju relativne cijene dobara TEORIJA DEVIZNIH TEČAJEVA (PPP theory) Teorija deviznih tečajeva na temelju pariteta kupovnih moći tvrdi da će razmjena neke zemlje težiti da izjednači troškove kupnje razmjenjenih dobara u zemlji s troškovima kupnje u inozemstvu. MAKROEKONOMSKI EFEKTI U slučaju aprecijacije valute smanjit će se AD i povećati nezaposlenost. Aprecijacija i deprecijacija se događaju na deviznom tržištu dok se devalvacija i revalvacija donose odlukom monetarnih vlasti O ČEMU OVISE DEVIZNI TEČAJEVI? u kratkom roku devizni tečajevi uglavnom ovise o promjenama relativnih dohodaka. ova teorija omogućava točnije ekonomsko rangiranje pojedinih zemalja ZAKON JEDNE CIJENE prema tom zakonu u odsustvu transportnih troškova i prepreka trgovini identično dobro se mora prodavati po istoj cijeni EFEKTI PROMJENE DEVIZNOG TEČAJA mikroekonomski koji se očituju u promjeni uvoznih i izvoznih cijena makroekonomski koji se očituju u promjenama AD i zaposlenosti MIKROEKONOMSKI EFEKTI Ako valuta neke zemlje aprecira to će njene proizvode učiniti skupljim pa će se izvoz smanjiti.DEFINICIJA APRECIJACIJE I DEPRECIJACIJE Aprecijacija je porast vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu. U slučaju deprecijacije domaći proizvodi će biti relativno jeftiniji što će omogućiti veći izvoz i manji uvoz. promjenama kamatnih stopa. političkim događanjima. Revalvacija je porast službenog tečaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato. 160 . Obrnuto. inozemni proizvodi će relativno pojeftiniti pa će se uvoz stranih proizvoda povećati.Tada se za jedinicu strane valute dobiva više domaće valute. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domaće valute. DEFINICIJA DEVALVACIJE I REVALVACIJE Devalvacija je smanjenje službenog tečaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato.

b) računa kapitala. c) statističke pogreške i neslaganja. Drugi stadij čine zrele dužničke zemlje. •Zatvorena privreda je ona koja je sama sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni. d)službenih transakcija TEKUĆI RAČUN Na ovom računu se evidentiraju uvoz i izvoz roba i usluga kao i neto dohodak od investicija. RAČUN KAPITALA Na ovom računu se iskazuju tokovi financijskih sredstava što ih čine vlada ili privatne osobe s inozemstvom. •Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična. STADIJI BILANCE PLAĆANJA Prvi stadij čine mlade i rastuće dužničke zemlje. Treći stadij čine mlade vjerovničke zemlje. Sastoji se od potražne i dugovne strane.BILANCA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA To je sustavni iskaz svih međunarodnih transakcija neke države. Službene transakcije se obično provode kupnjom ili prodajom vrijednosnica. Četvrti stadij čine zrele vjerovničke zemlje. Svaka strana sastoji se od četiri dijela: a) tekućeg računa. Poravnavanje platne bilance je nužno jer suma stavaka platne bilance mora biti jednaka nuli (I+II+III+IV = 0). Peti stadij čine senilne dužničke zemlje. NAČELA FUNKCIONIRANJA MEĐUNARODNE RAZMJENE • načelo apsolutne prednosti • načelo komparativne prednosti 161 . KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM DEFINICIJA OTVORENE I ZATVORENE PRIVREDE •Otvorena privreda je ona koja je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom. STATISTIČKA NESLAGANJA Ona obuhvaćaju transakcije koje nisu statistički evidentirane. SLUŽBENE TRANSAKCIJE Njima se poravnava platna bilanca ako se pojavi deficit ili suficit u razmjeni. 35. Dio tekućeg računa koji bilježi podatke o uvozu i izvozu r o b a naziva se trgovinskom bilancom.

•Heckscher-Ohlinov teorem NAČELO APSOLUTNE PREDNOSTI • Ovo je načelo izložio Adam Smith 1776. •Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dvaju zemalja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. •Prema ovom načelu zemlja će proizvoditi i izvoziti one proizvode kod kojih ima niže troškove proizvodnje u odnosu na druge zemlje. 162 . Toliki su i oportunitetni troškovi. Toliki su i oportunitetni troškovi. u “Bogatstvu naroda”. •Prema tom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove. PRIMJER NAČELA APSOLUTNE PREDNOSTI •Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Engleskoj iznose 20 radnih sati.5 jedinicu žita. Ricardo na modelu dvaju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s različitim troškovima proizvodnje. a uvozit će one proizvode čija je pak proizvodnja u zemlji skuplja od proizvodnje istih takvih dobara u inozemstvu. PRIMJER PRIMJENE NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI •Ricardo je pomenuto načelo objasnio na primjeru razmjene između Engleske i Portugala: vina i žita •Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji vina i žita •Za Portugal je unosnije specijalizirati se u proizvodnji vina. NAČELO KOMPARATIVNIH PREDNOSTI •Ovo je načelo formulirao 1817. a proizvodnja 1 hl vina 20 radnih sati •ZAKLJUČAK: za Englesku je probitačnije proizvoditi žito i uvoziti vino iz Portugala dok je za Portugal probitačnije obrnuto. jedinica vina u Portugalu košta 1. a za Englesku u proizvodnji žita KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (1) ZEMLJA Prije Žito Engleska Portugal Ukupno • • 8 9 17 PROIZVODNJA razmjene Vino 5 6 11 Poslije Žito 18 0 18 razmjene Vino 0 12 12 jedinica vina u Engleskoj košta kao 2 jedinice žita. a proizvodnja 1 hl vina 30 radnih sati •Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Portugalu iznose 30 radnih sati.

produktivnosti i dohotka •međunarodne cijene će se formirati između relativnih cijena promatranih dobara GRAFIČKI PRIKAZ KORISTI OD MEĐUNARODNE RAZMJENE •Koristi međunarodne trgovine mogu se prikazati pomoću granice proizvodnih mogućnosti 163 .KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (2) ZEMLJA Prije Žito Engleska Portugal Ukupno • • 8 9 17 PROIZVODNJA razmjene Vino 5 6 11 Poslije Žito 18 0 18 razmjene Vino 0 12 12 troškovi proizvodnje su dani u prethodnoj tablici pretpostavljeno je da za proizvodnju žita i vina Engleska ima na raspolaganju 270 radnih sati a Portugal 180 PRETPOSTAVKE RICARDOVOG MODELA •nema transportnih troškova •troškovi su konstantni i nema ekonomije razmjera •homogenost proizvoda •mobilnost faktora proizvodnje •nema trgovinskih prepreka •savršena informiranost kupaca i prodavača HECKSCHER-OHLINOV TEOREM •Prema tom teoremu zemlja koja je obilna s kapitalom izvozit će kapital-intenzivna dobra •Prema istom teoremu zemlja koja je obilna s radom izvozit će radno-intenzivna dobra •U ovom modelu proizvodna prednost neke zemlje proizlazi iz relativnog obilja proizvodnog faktora kojim raspolaže POSLJEDICE MEĐUNARODNE RAZMJENE •kretanje dobara iz područja niskih cijena u pravcu područja visokih cijena i njihovo izjednačavanje •obostrano polučivanje koristi partnera u razmjeni jer su troškovi uvezene robe niži od troškova domaće proizvedene robe •obostrani porast realnih najamnina.

) •ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućuje probitak svim partnerima u razmjeni POSLJEDICE PROTEKCIONIZMA •porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu •povećanje domaće proizvodnje •smanjenje domaće potražnje •smanjenje uvoza •smanjenje potrošačkog probitka •porast prihoda države POSLJEDICE LIBERIZACIJE TRGOVINE •smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom tržištu •smanjenje domaće proizvodnje •povećanje domaće potražnje •povećanje uvoza •povećanje potrošačkog probitka CARINE I KVOTE •Carine su porez razrezan na uvoz •Carine mogu biti prohibitivne i neprohibitivne •Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu •Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi a kvote prihode uvoznicima 164 . List i A. Hamilton (18/19 st.•razmjena sa svijetom omogućava veću efikasnost kao i pomak postojeće granice dalje od ishodišta •ako nema razmjene uslijed rastuće neefikasnosti točka ravnoteže se pomiče prema ishodištu PRIMJENA NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI •načelo se može primijeniti u modelu dvaju zemalja koje razmjenjuju više roba. OGRANIČENJA TEORIJE KOMPARATIVNIH PREDNOSTI •pretpostavka neometanog funkcioniranja konkurencijske ekonomije s fleksibilnim cijenama i najamninama •neravnomjerna disperzija koristi od međunarodne trgovine •protekcionistički zahtjevi u vrijeme recesije PROTEKCIONIZAM •politika zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota •začetnici su F. U tom slučaju se pravi ljestvica dobara obzirom na stupanj komparativne prednosti. •načelo se može primijeniti u modelu multilateralne razmjene u kojem sudjeluje više zemalja.

sindikati ili udruge poslodavaca •Razlog pokretanja je polučivanje grupnog probitka na uštrb drugih dijelova društva ARGUMENTI ZA UVOĐENJE CARINA •potreba zaštite domaćih radnika i njihovih najamnina od strane konkurencije •potreba odgovora onim zemljama koje su se ogradile carinskim barijerama(osvetljive carine) •potreba zaštite od inozemnog dampinga (protudampinške carine) •potreba zaštite od subvencioniranog izvoza (izjednačavajuće carine) OPRAVDANOST UVOĐENJA CARINA •ako uvođenje carina pomaže da se promjeni terms of trade neke zemlje •ako carinska zaštita omogućava razvoj neke privredne grane •ako uvođenje carina pomaže smanjenju nezaposlenosti OPTIMALNE CARINE •one koje maksimaliziraju domaće dohotke •optimalne carine su oblik politike “osiromašenja susjeda” •uvođenje optimalnih carina u pravilu dovodi do reakcije pogođenih zemalja i carinskih ratova NECARINSKE PREPREKE •one se sastoje od neformalnih ograničenja ili propisa kojima se otežava nekoj zemljida prodaje svoja dobra na stranim tržištima (na pr. čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi •ekonomski.u Genevi su 23 zemlje potpisale Opći ugovor o carinama i trgovini (GATT) čiji je cilj bio postupna liberalizacija međunarodne razmjene kroz smanjenje carina i kvota •GATT je stupio na snagu 1. uvođenje rigoroznih sanitarnih i veterinarskih propisa kojima se štite ne samo domaći potrošači već i proizvođači) GATT •U listopadu 1947. •Druga runda održana je u Annecy-ju u Francuskoj kojom je izmjenjeno 5000 koncesija 165 . RUNDE GATTA •Prva runda održana je u Genevi 1947. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti INICIJATIVA ZA NAMETANJE CARINA •Nju mogu pokrenuti različite interesne skupine kao na pr. •carine su se smanjivale pregovorima između zemalja članica – tzv. na pr.runde. 1948.RAZLOZI UVOĐENJA CARINA •neekonomski.Bilo ih je ukupno 8 u povijesti GATT-a. razlozi nacionalne sigurnosti. na pr.1.

DEFINICIJA ZEMALJA U RAZVOJU (2) 166 . •Osma runda poznata kao Urugvajska runda završena je 1993.•Treća runda održana je u Torquayu u Engleskoj kojom je izmjenjeno 8700 carinskih koncesija uz smanjenje carina za 25 % •Peta Dillonova runda održana 1962 omogućila je smanjenje carina u vrijednosti 5 mld$ svjetske trgovine RUNDE GATT-a (2) •Šesta. URUGVAJSKA RUNDA •Rezultati : a) veliko smanjenje subvencija za poljoprivredne proizvode b) slobodan pristup tekstilnim proizvodima LDC na tržišta razvijenih zemalja c) slobodno korištenje intelektualnog kapitala RAZLIKE IZMEĐU GATT-a I WTO •WTO nije puki produžetak GATT-a •WTO je institucionalizirano tijelo što GATT nije bio •GATT je djelovao periodično dok WTO djeluje stalno •Pravila GATT-a odnosila su se samo na razmjenu roba. omogućila je smanjenje carina u vrijednosti od 40 mld $ svjetske trgovine •Sedma runda u Tokiju 1979. nepovoljniom obrazovnom strukturom stanovništva i niskom stopom pismenosti u odnosu na razvijene zemlje •Pored navedenog LDC su zemlje s malim utroškom energije po stanovniku i nedovoljnom ishranjenošću stanovništva mjereno u kalorijama. STRATEGIJE EKONOMSKOG RAZVOJA KRITERIJI ZA DEFINIRANJE ZEMALJA U RAZVOJU (LDC) •Najobuhvatnija je definicija zasnovana na Human Development Indeks (HDI)koja uključuje četiri temeljna pokazatelja •Realni GDP po stanovniku •Očekivana životna dob •Obrazovna struktura stanovništva •Stopa pismenosti DEFINICIJA ZEMALJA U RAZVOJU •To su zemlje s niskim realnim GDP/cap. dok se pravila WTO-a pored njih odnose i na usluge i intelektualni kapital •WTO djeluje brže i automatski čime onemogućeno blokiranje pravila WTO-a 36. Kennedyeva runda iz 1967. kraćom očekivanom životnom dobi. smanjila je carine u vrijednosti 300 mld $ svjetske trgovine.

•To su zemlje s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva. visokim prirodnim priraštajem te visokom stopom mortaliteta osobito u dječjoj populaciji UZROCI ZAOSTAJANJA LDC •Uzroci su mnogobrojni •Nekontrolirana demografska ekspanzija koja aktualizira Malthusovu hipotezu FAZE DEMOGRAFSKE TRANZICIJE •Faza tradicijskog društva s visokom stopom nataliteta i mortaliteta te malim prirodnim priraštajem •Faza ranog ekonomskog razvoja s visokom stopom nataliteta i malom stopom mortaliteta te visokim prirodnim priraštajem •Faza kasnog ekonomskog razvoja s padom stope nataliteta i prirodnog priraštaja •Faza zrelosti s niskom stopom nataliteta. radna disciplina i PRIRODNA BOGATSTVA •Prirodna bogatstva su vrlo neravnomjerno raspoređena po LDC •Ona nisu presudni ograničavajući faktor razvoja jer se potrebni inputi mogu uvesti FORMIRANJE KAPITALA •Nestašica kapitala pored nepovoljnih demografskih čimbenika je najteži ograničavajući faktor •Stopa štednje u razvijenim zemljama je do 20 % GDP dok je u LDC on 5 – 10 % što je nedovoljno za podizanje infrastrukture •Nedostatak vlastite akumulacije LDC pokušavaju nadomjestiti stranom •Dužnička kriza TEHNOLOGIJA 167 . motivacija •LDC imaju kvantitetu ali ne i kvalitetu radne snage •Odljev mozgova (Brain drain) njena kvaliteta. mortaliteta i prirodnog priraštaja ODREDNICE EKONOMSKOG RAZVOJA •demografski činitelji •prirodno bogatstvo •formiranje kapitala •tehnologija DEMOGRAFSKI FAKTORI •Demografski faktori sačinjavaju veličina radne snage.

•Niski dohodak/cap. kako i za koga proizvoditi temeljem slobodnog djelovanja •Djelovanje države svedeno na minimum •Potrošači se rukovode načelom maksimalizacije korisnosti a proizvođači načelom maksimalizacije profita •Cijene se određuju na temelju ponude i potražnje •Veze između pojedinaca i poduzeća su dragovoljne i nehijerarhijske 168 .•Iako su LDC tehnološki nerazvijene tehnologije razvijenih zemalja one taj nedostatak mogu nadomjestiti korištenjem ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA •LDC imaju niski prosječni dohodak / cap. Uzrokuje nisku stopu štednje i investicija •Niska stopa štednje i investicija uzrokuje nisku stopu porasta produktivnosti •Niska stopa porasta produktivnosti uzrokuje niski prosječni dohodak /cap i tako redom IZLAZ IZ ZAČARANOG KRUGA SIROMAŠTVA •Izlaz iz začaranog kruga n ije ni lagan ni brz ni jednostavan •On pretpostavlja sinkrono djelovanje na sve četiri točke kruga uz kontrolu prirodnog prirasta stanovništva i izbor najracionalnije metode ekonomskog razvoja TEORIJE PRIVREDNOG RAZVOJA •Teorija Maxa Webera •Rostowljeva teorija take-offa •Gerschenkronova teorija •Kuznetsova teorija DVOJBE EKONOMSKOG RAZVOJA •Da li dati prednost razvoju industrije ili poljoprivrede •Strategija uvozne supstitucije ili izvozne orijentacije •Nositelj ekonomskog razvoja: država ili tržište ? MODELI RAZVOJA •Slobodna tržišna ekonomija •Naredbodavna ekonomija •Specifični modeli razvoja SLOBODNA TRŽIŠNA EKONOMIJA •Zasnovana na načelu laissez faire-a •Tržišni mehanizam odgovara na što.

Singapur 8.4 % tako da je ona danas po ekonomskoj snazi šesta privreda na svijetu •Napredak je ostvaren napuštanjem rigidnog komunističkog ekonomskog modela 70-ih godina te sustavnim ekonomskim reformama bez političkih promjena OBILJEŽJA KINESKOG MODELA RAZVOJA •Pluralizam vlasništva: državnog i privatnog uz sve veće jačanje privatnog •Postepenost nasuprot šok terapiji i velikih skokova •Stvaranje posebnih ekonomskih zona •Ekonomska liberalizacija 169 . Thailand i Indonezija OBILJEŽJA ISTOČNO-AZIJSKOG MODELA RAZVOJA •Izvozna orijentiranost privrede •Destimuliranje domaće potrošnje putem visokih carina •Povećanje produktivnosti kroz reformu obrazovnog sustava •Podcijenjenost domaće valute •Zemljišna reforma uz subvencioniranje poljoprivrede •Visoka stopa štednje i investicija u ljudski i fizički kapital •Nedemokratski i relativno autoritarni politički sustavi KINESKI MODEL RAZVOJA •Kina je zadnjih 20 godina postigla spektakularni napredak rastući po prosječnoj godišnjoj stopi od 9.41 % i USA 3.45 % vs UK 2.36 %.NAREDBODAVNA EKONOMIJA •Država određuje što.49 %. HONG-kongu.13 % godišnje) •Njima su se u 90-tim godinama pridružile Malaysia. Taiwan 8. kako i za koga proizvoditi •Pretpostavke su stroga centralizacija i striktna subordinacijaplaniranje zamjenjuje tržište •Cijene su planske i dirigirane •Prinuda i sankcije motiviraju pojedince SPECIFIČNI MODELI RAZVOJA •istočno azijski •Kineski •Socijalistički •Sovjetski ISTOČNO-AZIJSKI MODEL RAZVOJA (1) •Primjenjuje se prvotno u periodu od 1960 – 80 u Taiwanu.8O %. Južna Koreja 8. Južnoj Koreji i Singapuru (Azijski tigrovi) •Karakteristika : visoka stopa rasta realnog GDP (Hong-Kong 7.

•Prodor stranog kapitala koji je Kinu učinio najatraktivnijom zemljom za strane investicije •Izvozna orijentacija privrede koja je naročito ojačala ulaskom Kine u WTO •Kina je zahvaljujući svom velikom tržištu postala treći najveći svjetski uvoznik SOCIJALISTIČKI MODEL RAZVOJA •Socijalistički model razvoja ne treba poistovjetiti s pojmom socijalizma koji pretstavlja ideologiju odnosno prijelaznu fazu između kapitalizma i komunizma. •Karakterizira ga mješovita privreda •Dominacija državnog vlasništva posebice u ključnim sektorima privrede •Društvo socijalne pravičnosti i država blagostanja •Planiranje •Mirni i demokratski razvoj SOVJETSKI MODEL RAZVOJA •Razvio se iz marxističke teorije primjenjene na nerazvijenoj privredi nekadašnje carske Rusije •Model odstupa od ortodoksne marxističke političke ekonomije koja je tvrdila da će komunizam pobijediti u najrazvijenijim zemljama svijeta •Stjecajem okolnosti marxistička doktrina je pobijedila u Rusiji gdje su suprotnosti kapitalizma bile najjače •Sovjetski model je model naredbodavne ekonomije zasnovane na forsiranoj industrijalizaciji . centraliziranom planiranju i prinudnoj kolektivizaciji poljoprivrede •Na političkom planu to je bio jednopartijski sustav s deklarativnim ljudskim pravima SOVJETSKI MODEL RAZVOJA •Do 60-tih godina Sovjeti su ostvarivali znatno više stope raste od Zapada •Nakon 60-tih stopa rasta se naglo smanjuje što je posljedica opadanja produktivnosti izazvane odsustvom konkurencije i ekonomske motivacije te velikim rashodima na naoružanje •80-tih godina SSSR započinje proces ekonomskih reformi poznatih pod imenom “perestrojka” SOVJETSKI MODEL RAZVOJA •Ekonomska reforma se sastojala u ukidanju naredbodavne ekonomije i afirmaciji tržišta •Dvojba: šok terapija ili postepenost (step by step) •Prevladala je druga koncepcija ali su rezultati bili ispod očekivanja •Premalo je vremena da se ocijene rezultati ekonomskih reformi u bivšim socijalističkim zemljama MARKSIZAM (1) •Teorijske osnove sovjetskog modela razvoja ležale su u Marxovoj političkoj ekonomiji 170 .

Materijalistička dijalektika MARKSIZAM (2) •Marxova politička ekonomija se zasnivala na radnoj teoriji vrijednosti prema kojoj je rad jedini i isključivi stvaratelj vrijednosti robe •Prema Marxu kapitalisti nezasluženo prisvajaju višak vrijednosti u obliku profita zahvaljujući činjenici da su vlasnici sredstava za proizvodnju MARKSIZAM (3) uslijed čega dolazi do tendencijskog pada profitne stope. imperijalizma i krize kapitalizma •Konkurencija tjera kapitaliste da radnike zamjenjuju strojevima MARKSIZAM (4) •Kriza kapitalizma se razrješava njegovim uklanjanjem s povijesne pozornice i zamjene s komunizmom •Taj proces društvene tranzicije moguć je bilo revolucijom ili evolucijom te uspostavljanjem diktature proletarijata •Komunizmu prethodi socijalizam kao svojevrsni prijelazni period iz kapitalizma KOMUNIZAM Poredak zasnovan na društvenom vlasništvu sredstava za proizvodnju te na načelu raspodjele od svakog prema mogućnostima i svakom prema potrebama •Komunizam . porasta nezaposlenosti i pada najamnina •Kako su mogućnosti profitabilnog ulaganja u zemlji ograničene dolazi do izvoza kapitala . ideologija ili ekonomski sustav ? 37. UPRAVLJANJE GLOBALNOM EKONOMIJOM SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA Sustav čistih plivajućih tečajeva Sustav fiksnih deviznih tečajeva Sustav upravljanih deviznih tečajeva SUSTAV ČISTIH PLIVAJUĆIH TEČAJEVA Sustav gdje se odnosi zamjene valuta određuju na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu Država se ne miješa u odnose na tržištu deviza pa kolebanja mogu biti značajna SUSTAV FIKSNIH DEVIZNIH TEČAJEVA 171 . francuskom socijal-utopizmu i hegelijanskoj filozifiji.•Karl Marx (1818 – 1883) bio je jedan od najznačajnijih kritičara kapitalizma i tržišne ekonomije •Marksistička doktrina se zasnivala na političkoj ekonomiji Smitha i Ricarda.vizija budućnosti ili utopija.

USA 1944 s ciljem stvaranja novog međunarodnog financijskog poretka kako bi se izbjegli trgovinski i carinski ratovi 30-tih godina Osnovan Međunarodni monetarni fond (IMF) i Svjetska Banka (WB) te prezentirana ideja o GATT-u BRETTON WOODSKI SUSTAV Zemlje potpisnice su svoje valute vezale za za USD čiji je paritet bio fiksan i iznosio 35 USD za uncu zlata Tečajevi ostalih valuta bili su promjenljivi tako da je ovaj sustav bio kombinacija fiksnih i promjenljivih tečajeva Napušten 1971. HUMOVA TEORIJA O AUTOMATSKOJ RAVNOTEŽI Faza A: zemlja A svoj trgovinski deficit podmiruje zlatom. Zlato se vraća u zemlju A i uspostavlja se ravnoteža SUSTAV UPRAVLJANIH DEVIZNIH TEČAJEVA Tržište određuje visinu deviznih tečajeva ali država intervenira prodajom domaće ili strane valute ako se prijeđu određene granice Ako valuta jedne zemlje neželjeno aprecira država će povećati ponudu svoje valute i tako smanjiti njen tečaj Smanjenjem kamatnih stopa država može smanjiti potražnju za domaćom valutom BRETTON WOODSKA KONFERENCIJA Održana u Bretton Woodsu. povećava se novčana ponuda i cijene rastu. Europska monetarna unija MEĐUNARODNI MONETARNI FOND 172 . Uvoz postaje skuplji a izvoz jeftiniji Faza B: Porast izvoza zemlje A Faza C: Zemlja B prima zlato. kada je USD devalvirao uslijed velikog američkog trgovinskog deficita SVJETSKI FINANCIJSKI SUSTAV IZA 1971 Neke zemlje su prešle na sustav slobodno plivajućih tečajeva Neke zemlje su prešle na sustav upravljanih deviznih tečajeva Neke zemlje su tečajeve svojih valuta vezale za valute drugih zemalja Neke zemlje su se povezale u valutne blokove kao na pr.Suprotnost čistim plivajućim tečajevima jer država određuje odnos u kojem će se valute međusobno mijenjati Najpoznatiji takav sustav je bio zlatni standard u kojem je svaka zemlja vrijednost svoje valute odredila pomoću fiksne količine zlata Primjeri: engleska funta je vrijedila ¼ unce zlata a američki dolar je vrijedio 1/20 unce zlata pa je njihov međusobni paritet iznosio 1 : 5 Sustav se primjenjivao od 1880 do 1914. Porast cijena smanjuje izvoz i povećava uvoz Faza D: Više cijene stimuliraju uvoz iz zemlje A koji se plaća zlatom. Smanjuje se količina zlata u njoj što izaziva pad cijena. a definitivno je napušten 1929.

IMF diktira uvjete pod kojima će kreditirati pojedine zemlje MULTIPLIKATORSKA VEZA Jedan od oblika povezanosti ekonomija pojedinih zemalja Ona se sastoji u tome da porast dohotka u zemlji A izaziva porast njenog uvoza odnosno izvoza drugih zemalja a time i njihov dohodak Ostvaruje se preko tekućeg računa MONETARNA VEZA Drugi oblik povezanost ekonomije pojedinih zemalja Efekti nastaju preko računa kapitala promjenama kamatnih stopa Ako zemlja A podigne kamatnu stopu . smanjenja izvoza i proizvodnje. postojanju prepreka slobodnom kretanju kapitala te financiranju investicija iz zadržane dobiti a ne preko svjetskog tržišta kapitala MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 Deprecijacija USD zaprijetila je inflacijom pa su USA započele primjenjivati restriktivnu monetarnu politiku 173 . Uvjeti kreditiranja IMF-a su vrlo strogi. SVJETSKA BANKA Središnja banka svih centralnih banaka sa svrhom pomoći svim zemljama čiji su valutni tečajevi uslijed poteškoća u platnim bilancama postali nestabilni. IMF diktira uvjete pod kojima će dati kredite nekoj zemlji Odigrao veliku ulogu u rješavanju dužničke krize u tranzicijskim zemljama koja prelaze na tržišnu privredu. porasta uvoza i zaustavljanja inflacije Aprecijacija valute zemlje A izaziva deprecijaciju valute zemlje B i porasta njenih kamatnih stopa kako bi se održao tečaj VEZA ŠTEDNJE I INVESTICIJA treći oblik povezanosti ekonomije pojedinih zemalja Kao i kod monetarne veze tako i ovdje promjena domaće štednje i investicija ima svoj odraz na privredu drugih zemalja Ako neka zemlja provodi restriktivnu fiskalnu politiku dolazi do porasta štednje . dolazi do aprecijacije njene valute. pada kamatnih stopa.Središnja banka svih centralnih banaka s ciljem pomoći onim zemljama čiji su valutni tečajevi ugroženi uslijed deficita platnih bilanci Uvjeti kreditiranja IMF-a su vrlo strogi. deprecijacije njene valute te porasta investicija i izvoza FELDSTEIN – HORIOKA EFEKT ovi teoretičari su postavili hipotezu da 1 % porasta domaće štednje izaziva porast domaćih investicija od 1 % Gornji efekt je posljedica visokog stupnja korelacije između stope domaće štednje (S/GDP) i stope domaćih investicija (I/GDP) F-H efekt je posljedica visokog rizika u zaduženim zemljama.

b) otvoreno tržište kapitala i c) nezavisnu domaću monetarnu politiku EUROPSKA MONETARNA UNIJA (1) Nastala početkom 90-tih kako bi se izbjegle slične krize Uvođenje zajedničke europske valute – eura.Ova politika je izazvala porast kamatnih stopa i povećanje vrijednosti američke valute Porast kamatnih stopa u USA usporio je investicijske aktivnosti i aktivirao monetarnu vezu što je izazvalo opću depresiju MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 (2) Aprecijacija USD zaoštrila je dužničku krizu jer su dugovi LDC bili najvećim dijelom u USD Istovremeno je porastao američki uvoz što je uzrokovalo rastući američki trgovinski deficit Navedeno stanje trajalo je do 1985 kada je američka vlada intervenirala kupnjom stranih deviza i prodajom dolara kako bi smanjila kamatne stope i izvršila deprecijaciju USD MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 (3) Deprecijacija USD je povećala američki izvoz ali manje od očekivanog Razlozi: smanjenje konkurentske sposobnosti i nedovoljan porast produktivnosti NAPOMENA: konkurentnost i produktivnost nisu nužno povezani. i kao prometnog sredstva Integracija nacionalnih ekonomija u jedinstveno europsko tržište Monetarnu politiku unije vodi Europska centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu/Main 174 . a od 1. prvo kao obračunskog. siječnja 2002. Prva je određena relativnim cijenama konkurentskih privreda dok se druga mjeri proizvodnjom po jedinici outputa EUROPSKI MONETARNI SUSTAV Stvoren 1978 kao valutni blok s ciljem prevladavanja fluktuacija deviznih tečajeva Zemlje članice su se dogovorile da svoje devizne tečajeve održavaju unutar dogovorenih granica Stabilnost tečajeva valuta članica zahtjevala je kamatne stope na približno istoj visini i vođenje međusobno kompatibilne monetarne politike KRIZA EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA Kriza je nastala 1989 – 1992 po ujedinjenju Njemačke Razlog: financiranje bivšeg DDR od strane zapadne Njemačke golemim novčanim sredstvima što je ujedinjenu Njemačku dovelo na prag inflacije Da bi izbjegla inflaciju Bundesbank je podigla kamatnu stopu Zbog efekta monetarne veze i druge zemlje EMS su podigle vlastite kamatne stope ZAKLJUČCI IZ KRIZE EMS Zemlja ne može imati istovremeno a) fiksni ali i prilagodljivi devizni tečaj.

d) ukupni javni dug ne smije biti veći od 60 % GDP Broj zemalja članica je od 1.5 %. porastao s 15 na 25 175 . b) kamatna stopa ne smije prelaziti prosječnu kamatnu stopu Unije za više od 2 %. c) godišnji proračunski deficit ne smije prelaziti 3 % domaćeg GDP. svibnja 2004.NEDOSTATAK: gubljenje monetarnog suvereniteta i nemogućnost korištenja kamatne stope kao regulatora domaće makroekonomije EUROPSKA MONETARNA UNIJA (2) Uvjeti prijema neke zemlje u članstvo Unije su vrlo strogi Zemlja kandidat mora ispunjavati slijedeće uvjete: a) stopa inflacije ne smije prekoračiti prosječnu stopu inflacije Unije za više od 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful