You are on page 1of 445

Davor Marijan

OLUJA
Nakladnik
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
Za nakladnika:
dr. sc. Ante Nazor
Urednik:
dr. sc. Ante Nazor
Autor
dr. sc. Davor Marijan
Priloge pripremio
Mate Rupi}
Recenzenti:
dr. sc. Nikica Bari}
dr. sc. Zdenko Radeli}
sto`erni general u mirovini Anton Tus
Lektorica:
Julija Barun~i} Pletikosi}
Izrada kazala:
mr. sc. Ana Holjevac Tukovi}
Prijepis dokumenata:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak
##
Naklada
500 primjeraka
Davor Marijan

OLUJA

Zagreb, rujan 2007.


Hrvatski vojnik (gardist)
SADR@AJ

Rije~ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
@ivotopis autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
Prilozi (pripremio prof. Mate Rupi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430

5
Knin (tvr|ava), 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Alem Had`iegri})

Vojno-redarstvena operacija “Oluja” zaslu`uje da, me|u ostalim, bude prezentirana


ovakvim radom. To je najpotpuniji i najcjelovitiji prikaz “Oluje” koji sam do sada
pro~itao.

Iz recenzije sto`ernog generala Antona Tusa


RIJE^ UREDNIKA

na~aj oslobodila~ke vojno-redarstvene operacije Oluja za sudbinu Hrvatske izniman je.

Z Pobjedonosnom Olujom Hrvatska je u kolovozu 1995. uspje{no privodila kraju jedno


vrlo dramati~no razdoblje svoje povijesti, zapo~eto oru`anom pobunom Srba u
Hrvatskoj i teroristi~kim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990., kao uvodom u
otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su od srpnja 1991. izvr{ile Oru`ane snage
SFRJ (JNA i Teritorijalne obrane Srbije, Crne Gore i BiH), odnosno Srbija i Crna gora te
srpske paravojne, uglavnom pro~etni~ke, postrojbe. Slobodno se mo`e re}i da je o ishodu
Oluje ovisio opstanak Hrvatske u me|unarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te
operacije za teritorijalnu cjelovitost RH imao kobne i trajne posljedice. Danas, 12 godina
nakon pobjede Hrvatske vojske i policije te{ko je i zamisliti svu dramati~nost odluke o
pokretanju Oluje, s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad vi{e ne bi dobila priliku da
okupirani teritorij vrati u svoj ustavno-pravni poredak.
Iako hladna, znanstvena ra{~lamba mo`e pokazati da operacija Oluja zbog niza problema
u njezinoj pripremi i izvo|enju nije bila tako besprijekorna kakvom je neki prikazuju, {to je
i razumljivo s obzirom na okolnosti u kojima se provodila i na brojnost mobiliziranoga
ljudstva, za ve}inu Hrvata i gra|ana ostalih narodnosti koje `ive u Hrvatskoj i smatraju je
svojom domovinom, ona je veli~anstvena. Prije svega zbog njezina rezultata – osloba|anja
okupiranoga teritorija Republike Hrvatske te spa{avanja od sigurne smrti tisu}e ljudi u
Biha}u. To je razlog zbog kojeg ni primjedbe vojnih analiti~ara i povjesni~ara o nedostacima
u provedbi Oluje ne mogu dovesti u pitanje njezin uspjeh. Posebice jer pri dono{enju kona~ne
ocjene o razini uspje{nosti Oluje treba uzeti u obzir da je tako slo`enu operaciju izvela vojska
koja je stvorena u kratkom roku i ustrojavana u ratnim uvjetima, nakon {to se 1991. Hrvatska
obranila od agresije nadmo}nih srpskih snaga i potpune okupacije u cilju stvaranja tzv. Velike
Srbije. Oluja je zapravo kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umije}a
hrvatskih ~asnika, do~asnika i vojnika, odnosno njihove hrabrosti i odlu~nosti, te
organiziranosti i sposobnosti za primjenu znanstvenih dostignu}a, ali i za improvizaciju.
Neovisno o tome je li u~inak njegove postrojbe bio manji ili ve}i, svaki hrvatski vojnik i
policajac koji je ~asno sudjelovao u Oluji zaslu`uje priznanje i zahvalnost ostalih gra|ana
Hrvatske, koji su godinama ~ekali osloba|anje svoje domovine i zavr{etak rata.
Ta sudbonosna operacija hrvatskih oru`anih snaga predmet je gotovo svakodnevnih
rasprava ili komentara, no malo je radova o njoj koji su temeljeni na povijesnim izvorima, kao
{to je studija Oluja dr. sc. Davora Marijana. U njoj su po prvi puta u hrvatskoj historiografiji,
kronolo{ki po zbornim podru~jima Hrvatske vojske, kriti~ki prikazane priprema i tijek vojno-
redarstvene operacije Oluja. Iako su u knjizi predo~eni relevantni dokumenti, upravo je
nedostupnost izvora – uglavnom zbog nesre|enosti arhivskoga gradiva, ali i zbog toga {to je
dio gradiva ostao kod privatnih imatelja, velik problem svima koji `ele pisati o toj operaciji.
Neki mo`da ne}e biti zadovoljni prezentacijom njihove uloge u Oluji, neki neposredni

7
sudionici doga|aja mo`da }e uo~iti neke pogre{ne podatke u navedenim dokumentima, {to
}e postaviti pitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegove cjelovitosti i to~nosti
navedenih podataka. Zbog toga molimo sve koji }e imati argumentirane primjedbe na sadr`aj
studije da ih dostave Centru, kako bi ih evidentirali i arhivirali, te u~inili dostupnim za neku
novu prezentaciju. No, bez obzira na mogu}e nedostatke, ova studija odli~an je temelj za
svaku daljnu raspravu o Oluji, tim vi{e jer je te{ko o~ekivati da se ve} prvim takvim radom
mo`e odgovoriti na sva pitanja i probleme o tako slo`enom doga|aju kakav je bila spomenuta
operacija.
Ovom studijom javnost je dobila na uvid pregled Oluje iz perspektive povjesni~ara,
temeljen na trenutno dostupnim povijesnim izvorima. Autor se u njoj ograni~io na prikaz
sudjelovanja Zbornih podru~ja HV-a u Oluji i ne prikazuje djelovanje svake brigade
pojedina~no. No, ostaje nada da }e ova studija potaknuti pisanje posebnih monografija o
ulozi svakoga pojedinoga Zbornog podru~ja u Oluji, u kojima }e se detaljno prikazati
anga`iranje svake brigade, odnosno svake bojne unutar brigade, kao i drugih postrojbi. Neke
ve} postoje (primjerice, Jak{a Ragu`, Ratni put 151. samoborske brigade HV, Samobor, 2006.;
Aleksandar Bo`i} – Damir Gor{eta, 153. velikogori~ka brigada HV, Velika Gorica, 2002.), a
ve}inu tek treba napisati, da bi se potvrdio ili korigirao sadr`aj postoje}ih ra{~lambi.
Upravo radi {to ve}e objektivnosti, studija je, odnosno njezini djelovi – pojedina Zborna
podru~ja, dana na ~itanje cijenjenim zapovjednicima Hrvatske vojske, koji su svojim
primjedbama pridonijeli kvaliteti i objektivnosti napisanoga, pru`aju}i u nekim slu~ajevima i
druga~iji pogled na sadr`aj pojedinih izvora. Uvid u sadr`aj pisanog izvora i primjedbe
neposrednih visokopozicioniranih sudionika doga|aja o kojem je rije~ posebno su bogatstvo
ove studije. Time se, uz autorovu interpretaciju pisanoga izvora, `eljelo upozoriti i na
mi{ljenja zapovjednika, kao neposrednih sudionika doga|aja, ~ije izjave imaju poseban
zna~aj. ^itatelj tako mo`e dobiti potvrdu to~nosti pisanoga izvora, ali i uvjeriti se u
neizbje`no razmimoila`enje sadr`aja pisanih izvora i memoarskoga gradiva, odnosno u
~injenicu da isti pisani izvor o nekom doga|aju njegovi neposredni sudionici ~esto razli~ito
interpretiraju. Naime, izvje{}a su ~esto pisana automatizmom i uglavnom se bave rezultatima,
a manje na~inom ili obja{njenjima razloga zbog kojih su postignuti rezultati takvi kakvi jesu,
tako da mogu pru`iti nepotpunu sliku nekog doga|aja. Zato je, radi objektivnog prikaza
doga|aja, razgovor s neposrednim sudionicima po`eljan, da bi se obrazlo`ilo za{to je ne{to
odra|eno tako kako je, a ne onako kako je bilo zami{ljeno u planovima. Dakako, u toj pri~i
uvijek postoji opasnost da sugovornik bude previ{e subjektivan, uostalom kao i autori raznih
izvje{}a i drugih pisanih dokumenata, a na povjesni~arima i drugim znanstvenicima je da to
procijene. Osim toga, postoji i “korektiv javnosti”, pa je vrlo va`no da se sadr`aj izvora
(pisanih i usmenih) {to je prije mogu}e objavi, ili da se o istoj temi napravi {to je mogu}e ve}i
broj razgovora s neposrednim sudionicima doga|aja. U svakom slu~aju, po`eljno je da ~itatelj
na jednom mjestu dobije sadr`aj ili interpretaciju povijesnog izvora i obja{njenje neposrednih
sudionika doga|aja o kojem je rije~ u izvoru, jer se time pove}ava mogu}nost njegova
realnijeg i objektivnijeg zaklju~ivanja.
Zato zbog spremnosti na pomo} u ure|ivanju ove knjige treba zahvaliti generalima i
zapovjednicima Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi MUP-a RH, kao i udrugama
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ~ije su korisne primjedbe pomogle {to
objektivnijem prikazu onog dijela Oluje u kojem su neposredno sudjelovali. Njihova imena
navedena su u bilje{kama, uz njihove osvrte na tekst ili navedene izvore. Posebice treba

8
zahvaliti recenzentima knjige, generalu Antonu Tusu te dr.sc. Zdenku Radeli}u i dr.sc. Nikici
Bari}u.
Uz spomenutu znanstvenu studiju, knjiga je oboga}ena Prilozima dokumenata o va`nim
politi~kim i vojnim doga|ajima uo~i Oluje, koji su utjecali na njezino pokretanje (proces
pripajanja Srbiji i ujedinjenja tzv. Republike Srpske Krajine1 i Republike Srpske, odnosno
Srba iz Hrvatske i BiH u jedinstvenu dr`avu te Biha}ka kriza), te o njezinim posljedicama
(odlazak Srba s okupiranog podru~ja), koje je odabrao i za tisak pripremio vi{i arhivist Mate
Rupi}, pro~elnik Odjela za arhivsko gradivo Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata. Navedene teme, odnosno odabrani i kronolo{ki slo`eni dokumenti
u njima, trebali bi pomo}i u tra`enju odgovora na pitanje za{to se diplomacijom i mirnim
putem nije moglo rije{iti pitanje okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, za{to se Oluja
vi{e nije mogla odga|ati, te za{to su tvrdnje da je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv.
Krajine i provelo etni~ko ~i{}enje povijesno neutemeljene. Da bi se upozorilo da pokretanje
Oluje nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva, ve} posljedica dugotrajnoga procesa
neuspje{nih pregovora s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga
hrvatskog teritorija i nedjelotvornih poteza me|unarodne zajednice, odnosno da bi se
naglasilo da se problem pokretanja Oluje ne mo`e ograni~iti samo na doga|aje iz srpnja i
kolovoza 1995., dokumenti u Prilozima ove knjige obuhva}aju raspon od 1991. do 1995.
godine. A s obzirom na to da o namjerama vodstva pobunjenih Srba iz Hrvatske da se pripoje
Srbiji i da zajedno sa Srbima iz BiH stvore jedinstvenu srpsku dr`avu, najbolje svjedo~e
dokumenti nastali djelovanjem njihovih ili njima savezni~kih (“beogradskih”) politi~kih i
vojnih institucija, prire|iva~ Priloga se u odabiru dokumenata ograni~io na izvore srpske
provenijencije. Jednako tako je i u tematskoj cjelini Priloga koja prezentira planove i pripreme
organiziranoga odlaska Srba iz Hrvatske. Mala iznimka u~injena je tek u poglavlju Priloga o
Biha}koj krizi, koje radi podsje}anja na diplomatske napore hrvatskoga vodstva i ulogu
velikih sila na razvoj doga|aja u Hrvatskoj i BiH zapo~inje pri~om hrvatskoga du`nosnika o
pregovorima za rje{avanje Prve biha}ke krize. Uz to, da bi se do~arala dramati~nost situacije
u kojoj se stanovni{tvo biha}ke enklave na{lo krajem srpnja 1995., u toj tematskoj cjelini
navedeno je i nekoliko dokumenata, zapravo vapaja za neodlo`ivu pomo}, poslanih
hrvatskom vodstvu iz opkoljenoga Biha}a.
Dokumenti o poku{ajima pobunjenih Srba iz Hrvatske da se ujedine sa Srbijom zapo~inju
Odlukom o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji, koju je “Izvr{no vije}e SAO
Krajine” donijelo 1. travnja 1991., a dokumenti o procesu ujedinjenja Srba iz BiH i Hrvatske
zapo~inju “Deklaracijom o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske
autonomne oblasti Krajina”, donesenom 27. lipnja 1991. godine. Ukupno je navedeno 30
dokumenata, koji svjedo~e o intenzivnom radu srpskih politi~ara na pripremi ujedinjenja

1
U svojim izdanjima Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uglavnom se dr`i
pravopisnog pravila o pisanju imena dr`ava ili politi~kih tvorevina, koje nala`e da se one samoprogla{ene i
nepriznate stavljaju u navodnike ili da se naglasi da su “takozvane”. No, ovom prilikom prihvatili smo autorov stav
“da imena svih dr`ava, politi~kih tvorevina i pokreta, bili oni me|unarodno priznati ili nepriznati, legalni ili
ilegalni, rezultat pobune ili dogovora, prihva}eni ili odba~eni, ukratko – ’dobri’ ili ’zli’, treba pisati bez navodnika,
upravo onako kako su se sami imenovali, odnosno, onako kako se navodi u povijesnim izvorima” (o tome vidi:
Nikica Bari}, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 13-14). Dakako, to {to u tekstu uz spomen
“SAO Krajine” ili “Republike Srpske Krajine” i njezinih paravojnih formacija ne}e biti navodnih znakova ili
priloga “takozvana”, ne zna~i da autor okupirano podru~je Republike Hrvatske na kojem su pobunjeni Srbi
uspostavili svoju vlast i proglasili paradr`avnu tvorevinu smatra legitimnim dr`avnim subjektom. Naprotiv.

9
Srba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (odnosno iz tzv. Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske) u jedinstvenu srpsku dr`avu. Tako su kronolo{ki navedeni “Protokol o
suradnji izme|u Vlade RS i RSK” (Banja Luka, 22. rujna 1992.), “Deklaracija o ujedinjenju
skup{tina RSK i RS” (Prijedor, 31. listopada 1992.), “Odluka o konstituiranju Narodne
skup{tine RSK i RS” (Banja Luka, 24. travnja 1993.), “Prijedlog Narodne skup{tine RS i
Skup{tine RSK Narodnim skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu”
(18. kolovoza 1994.), “Odluka Skup{tine RSK o davanju suglasnosti za Ustavni zakon o
privremenom ustavnom ure|enju ’Ujedinjene Republike Srpske’” (Knin, 29. svibnja 1995.)
i drugi dokumenti koji pokazuju da su Srbi iz Hrvatske i BiH nastavili pripremati akte za
progla{enje “Ujedinjene Republike Srpske” i nakon poraza u operaciji Bljesak (svibanj 1995.),
te da je taj proces, na korak od ostvarenja, prekinula Oluja.
Dokumenti o Biha}koj krizi, izazvanoj napadima Srba iz BiH i Hrvatske na UN za{ti}enu
zonu Biha} zapo~inju memoarskim gradivom – sje}anjem generala Kre{imira ]osi}a na
pregovore u SAD-u s ameri~kim politi~kim i vojnim du`nosnicima, koji su rezultirali
pokretanjem operacije hrvatskih snaga Zima ’94 i rje{avanjem Prve biha}ke krize. Nakon toga
navedena su 44 dokumenta, uglavnom srpske strane, o doga|ajima oko Biha}a – od 27.
listopada 1994. do 3. kolovoza 1995., koji pokazuju da je Biha} u srpskim planovima bio
iznimno va`an cilj, kojega zbog `ilavog otpora 5. korpusa Armije BiH nije bilo mogu}e lako
ostvariti. Pri tome, dokumenti svjedo~e da srpski stratezi nisu birali sredstva za osvajanje
Biha}a, pa su proveli i tajnu operaciju s ciljem da uporabom biolo{kih sredstava za trovanje
prehrambenih proizvoda, koje su krijum~arenjem dopremali u Biha}, izazovu masovno
oboljenje boraca 5. korpusa i njihovo izbacivanje iz stroja.
U tre}oj tematskoj cjelini prikazani su planovi pobunjenih Srba o evakuaciji stanovni{tva
s okupiranoga teritorija Hrvatske. Me|u 22 dokumenta koji pokazuju da su planovi
evakuacije u slu~aju napada HV-a, kakva je provedena u Oluji, postojali ve} od 1993., nalazi
se i “Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,
Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu”, donesena u popodnevnim satima 4.
kolovoza 1995. u Kninu.
Na kraju Priloga posebno je naveden sadr`aj tzv. Plana Z-4, koji pobunjeni Srbi u
Hrvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje}anja predstavnika me|unarodne zajednice koji su
sudjelovali u poku{aju provedbe toga plana. Njihove izjave o na~inu odbijanja vodstva Srba
u Hrvatskoj da ponu|eni Plan prihvate kao platformu za razgovore jasna su potvrda da je
svaki poku{aj mirne reintegracije okupiranih podru~ja u ustavno-pravni poredak RH zbog
isklju~ivosti srpskih vo|a bio uzaludan.
Za spomenute Priloge dokumenata mo`e se re}i da su izravan i argumentiran odgovor na
pitanja za{to vojna opcija na`alost nije imala alternativu i za{to hrvatsko vodstvo Oluju vi{e
nije moglo odga|ati, te na pitanje tko je odgovoran za odlazak u izbjegli{tvo hrvatskih
gra|ana srpske nacionalnosti uo~i i tijekom Oluje. Dramati~no stanje obrane Biha}a, ~iji bi
pad znatno, gotovo odlu~uju}e pobolj{ao poziciju srpskih snaga, odbijanje svih mirovnih
inicijativa – i Vlade RH i me|unarodne zajednice, ~ak i “Plana Z-4” koji je Srbima u
Hrvatskoj predvidio iznimno {iroku autonomiju, te ve} od 1991. neprekidan rad Srba iz
Hrvatske i BiH na stvaranju jedinstvene srpske dr`ave na okupiranom prostoru RH i BiH –
“Ujedinjene Republike Srpske”, koji je upravo pred Oluju u{ao u zavr{nu fazu dono{enja
zajedni~kog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljive tvrdnje da je Hrvatska po`urila s
vojnim rje{enjem i da je trebalo ostaviti jo{ vremena za pregovore.

10
S obzirom na iskustvo cjelokupnoga procesa pregovora o mirnoj reintegraciji okupiranoga
hrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak RH, zaista je te{ko argumentirano objasniti
pretpostavku da bi pobunjeni Srbi, da su uspjeli osvojiti Biha} i u strate{kom smislu bitno
popraviti svoju vojnu poziciju prema Hrvatskoj, pristali na pregovore o mirnoj reintegraciji.
Uz brojne dokumente, od kojih su neki navedeni i u Prilogu ove knjige, tome u prilog govori
i intervju zapovjednika SVK general-potpukovnika Mile Mrk{i}a povodom Vidovdana 28.
lipnja 1995., u kojem je pripadnicima SVK za`elio da “naredni Vidovdan do~ekaju ujedinjeni
– u jednoj srpskoj dr`avi” (Vojska Krajine, br. 11, Jul, 1995., str. 24).
Izniman zna~aj Biha}a, ~iji bi pad vjerojatno imao presudne posljedice za kona~an ishod
rata, potvr|uje i veliko zanimanje medija za Biha}ku krizu. Po~etkom kolovoza 1995. Biha}
je kao “klju~ u ratovanju i daljnjem razvoju doga|aja u BiH i Hrvatskoj” spominjan i u
srbijanskom tisku, u kojem je takav zaklju~ak poja~an citatima iz stranih medija. Primjerice,
prema pisanju The Independenta pad biha}ke za{ti}ene zone (u ruke bosanskih Srba) bio bi
“kolosalan i mo`da smrtonosan udar ~itavoj operaciji UN-a” (“Sedma vojska”, Nin, br. 2327,
4. 8. 1995.,10-11). Prema tome, situacija na terenu krajem srpnja 1995. jednostavno je
nalagala ili bezuvjetan pristanak pobunjenih Srba u Hrvatskoj na trenutnu reintegraciju u
ustavno-pravni poredak RH ili vojnu akciju hrvatskih oru`anih snaga.
Dakako, osim vojno-strate{kih razloga uzrokovanih Biha}kom krizom, na odluku
hrvatskih vlasti da ubrza proces vra}anja okupiranih prostora pod svoj ustavno-pravni
poredak, ~ak i pod cijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji nisu prezentirani
u ovoj studiji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je znatno pogo|eno srpskom agresijom i
okupacijom dijela Republike Hrvatske, posebice prekidom komunikacijskih pravaca izme|u
sjevera i juga Hrvatske preko Knina te ~injenicom da je oru`ana pobuna Srba i agresija na
Hrvatsku uni{tila mnoge gospodarske objekte. Odugovla~enje postoje}eg stanja i odga|anje
reintegracije okupiranog teritorija svakim danom donosilo je nove gubitke, a nepovratno
odnosilo znatne mogu}e prihode, prije svega od turizma. Pitanje je koliko bi hrvatsko
gospodarstvo jo{ moglo izdr`ati takvo stanje, posebice s obzirom na brojne prognanike i
izbjeglice o kojima je Hrvatska morala skrbiti, a kojima je odga|anje povratka svakodnevno
uzrokovalo nove frustracije, prijete}i izbijanjem nemira. S obzirom na to, mo`e se postaviti i
pitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecima tisu}a prognanika i ve} dobrano
nezadovoljnih i frustriranih hrvatskih gra|ana, koji su od 1991. ~ekali na povratak svojim
ku}ama, da }e jo{ jednu zimu provesti u progonstvu i da rje{enje o povratku trebaju pri~ekati
jo{ tko zna koliko?
Autor se u studiji osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih uz Oluju: jesu li
pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever i Jug)
napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska s operacijom Oluja provela
etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Zaklju~ak da je masovni odlazak Srba iz Hrvatske tijekom
operacije logi~an i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva, {to zna~i da HV nije ni mogla
provesti “etni~ko ~i{}enje”, temelji se na povijesnim izvorima. Neki od dokumenata tzv. RSK
koji govore o tome da je odlazak Srba s okupiranoga podru~ja u Oluji planiralo i provelo
politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba navedeni su u Prilozima knjige, a u prilog tome
govore i svjedo~enja Srba izbjeglih iz Hrvatske.
Jednako tako, i pregled srbijanskog tiska iza{log neposredno nakon Oluje potvr|uje da je
za odlazak srpskoga stanovni{tva iz Hrvatske tijekom Oluje odgovorno politi~ko i vojno

11
vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj.2 Mnoga pitanja i komentari u srbijanskom tisku
upu}uju na zaklju~ak da su tamo{nji novinari, ali i javnost, smatrali da je za stradanje srpskoga
naroda u Hrvatskoj odgovorno “kraji{ko vodstvo”: Za{to krajinsko rukovodstvo nije na vreme
prihvatilo mir, ako ve} nije moglo da izdr`i rat? Ko je zaista, doneo naredbe o povla~enju naroda
i vojske? Ako su ve} bili dovoljno samostalni da odbiju mirovne predloge, sugestije i zahteve u tom
smeru iz Beograda, za{to se onda nisu branili? – samo su neka od pitanja u srbijanskom tisku.
Srpska javnost je od “kraji{kog rukovodstva, koje nije be`alo na za~elju kolone” tra`ila
odgovor na pitanje: Za{to je i po ~ijem savetu odlu~ilo da pokrene stotine hiljada stanovnika
prema Srbiji? (Zoran Jev|ovi}, “Be`anje na ~elu kolone”, Ve~ernje novosti, 16. VIII. 1995.).
Zapravo, ve} prvog dana Oluje u jugoslavenskom tisku pojavila se osuda pona{anja
“rukovodstva RSK”, zato {to je opravdanje za poraz tra`ilo u navodnoj prodaji od strane
Beograda, a ne u “vrlo krutom i nelojalnom odnosu prema Srbiji”: Oni pri~aju neku pri~u
kako }e ujediniti sve srpske zemlje, onda im zagusti, pa pozivaju Srbiju u pomo}. Srbija im je dala
oru`je, poslala im je zapovjednika da ih organizira. Re~eno im je da pregovaraju s Hrvatskom i
tako pacificiraju situaciju. Ne! Oni su od toga htjeli veliki spektakl, nebesku dramu. Me|utim,
Hrvati su im sada u{li u dubinu, odsjekli ih; tako gube i diplomatske pozicije i ulog im je daleko
manji (“Pakao na Drini”, Monitor, Crnogorski nezavisni nedjeljnik, br. 250, 4. 8. 1995., 8-
9).
Govore}i u medijima, sami du`nosnici tzv. RSK me|usobno su se optu`ivali ili pravdali
svoje odluke i time zapravo priznali svoju odgovornost. Primjerice, posljednji “predsjednik
vlade RSK” Milan Babi} izrazio je zaprepa{tenje ~injenicom “da su G[ SVK i predsednik
Marti} naredili op{tu evakuaciju stanovni{tva i povla~enje vojske” (“Povla~enje umesto
borbe”, Ve~ernje novosti, 9. VIII. 1995.). Prozvani Milan Marti} te je navode opovrgnuo,
ustvrdiv{i da je samo izdao naredbu o sklanjanju stanovni{tva u okolna sela, a da o povla~enju
vojske “nije bilo ni re~i” (“Nisam naredio povla~enje vojske”, Politika, 13. VIII. 1995.).
Dodu{e, njegovu izjavu o sklanjanju stanovni{tva samo u “okolna sela” demantira pismo
“ministra vanjskih poslova RSK” Milivoja Vojnovi}a od 5. kolovoza, upu}eno
glasnogovorniku UNPROFOR-a Juriju Mijahotniku, kojim ga obavje{tava da su “Vlada
RSK i G[ SVK donijeli odluku o hitnoj evakuaciji djece, `ena i staraca s teritorija tzv. RSK u
Jugoslaviju i tra`i pomo} UNPROFOR-a” (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o
evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
No, svaka nejasno}a o tome tko je, kada i prema kojim mjestima zapovjedio evakuaciju
otklonjena je u Beogradu 22. kolovoza 1995. na konferenciji za novinare, na kojoj su prvi put
nakon pada tzv. RSK u javnosti govorili ~lanovi njezine Vlade i Skup{tine, i zapravo potvrdili
da je za odlazak Srba iz Hrvatske odgovorno politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba u RH.
Naime, novinarima je tada pokazana “Odluka o evakuaciji stanovni{tva iz op{tina Knin,
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac”, koju je donio “Vrhovni savet odbrane”, a potpisao
Milan Marti}. Ve~ernje novosti i Politika u izvje{taju s konferencije donose faksimil “Odluke”,
prema kojoj se za borbu nesposobno stanovni{tvo trebalo izvu}i preko Otri}a u pravcu Srba
i Lapca. Potpuni tekst “Odluke” objavljen je u ~lanku Radovana Pavlovi}a “Narod je iz Knina
poveo Vrhovni savet odbrane RSK” (Politika, 23. VIII. 1995.): Zbog novonastale situacije
izazvane otvorenom op{tom agresijom Hrvatske na RSK i nakon prvih po~etnih uspeha u odbrani,

2
Srbijanski tisak od kolovoza do prosinca 1995. pregledao je Ivan Rado{, a osvrt na dio prikupljenih ~lanaka,
zajedno s njim napravila je Ana Holjevac Tukovi}. Njihova zapa`anja kori{tena su za ovaj prikaz. Uz to, treba
zahvaliti i Borisu Ani}u na prijevodu i analizi odabranih tekstova iz publikacija na engleskom jeziku, ~iji se sadr`aj
odnosi na problematiku “Oluje”.

12
do{lo je do ugro`avanja velikog dela teritorije severne Dalmacije i dela Like, zbog toga odlu~ujemo:
Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin,
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenim
planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. Za
evakuaciju zatra`iti pomo} komande Unprofora sektor “Jug” sa sedi{tem u Kninu.
Izjave du`nosnika tzv. RSK koje su potom uslijedile bile su poku{aj pranja vlastite
odgovornosti. “Predsjednik Skup{tine RSK” Rajko Le`ai} izjavio je da on za odluku nije znao,
no da smatra kako se stanovni{tvo trebalo povu}i samo u okolna sela, jer “RSK nije ni imala
profesionalnu vojsku ve} je narod bio ta vojska, pa je zato i logi~no da za neja~i krenu o~evi,
mu`evi, bra}a, sinovi”. Savjetnik Milana Marti}a Milan Ivani} odluku je nazvao nelegalnom,
jer sjednica VSO nije imala kvorum, tako da su o svemu odlu~ili samo Milan Marti} i Mile
Mrk{i}, budu}i da se ostali ~lanovi VSO nisu niti nalazili u Kninu (Milan Babi} je bio u
Beogradu, “ministar unutra{njih poslova” To{o Paji} na Kordunu, a “ministar obrane” Milan
[uput u Korenici). “Ministar vanjskih poslova” Milivoj Vojnovi} ocijenio je da je cilj
“Odluke” bio uvla~enje SRJ u rat te potvr|uje da je u dr`avnom vrhu tzv. RSK niz godina
postojao raskol izme|u dvije grupe – “one za pregovore i ratnohu{ka~ke”. Iako na novinarsko
pitanje tko je naredio povla~enje vojske nazo~ni nisu dali precizan odgovor (M. Bo{njak, D.
Dimitrovska, “Be`aniju naredio Marti}”, Ve~ernje novosti, 23. VIII. 1995.; “Odluku o
evakuaciji doneo Marti}”, Politika, 23. VIII. 1995.), ~ini se da je ve} svima bilo jasno da je za
evakuaciju i stradanje Srba u Hrvatskoj odgovorno vodstvo tzv. RSK. Komentar iz
srbijanskoga tiska mo`da je naprimjereniji za potvrdu takve ocjene: Krajinska be`anija ima
svoju jasnu identifikacionu {ifru ... jasno je da je usvajanjem politike sa Pala celokupno
rukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i da
je isklju~ivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (Radovan
Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
Krivce je “u svom dvori{tu” potra`io i tada{nji vo|a opozicijske stranke Srpskog pokreta
obnove, Vuk Dra{kovi}, isti~u}i zapravo isklju~ivost Srba i njihovu odlu~nost u provedbi
odluke da svi Srbi moraju `ivjeti u jednoj dr`avi. Njegov odgovor na pitanje novinara o
“krivici za pad Krajine i sudbinu srpskog stanovni{tva na tim prostorima”, jasno pokazuje
zbog ~ega je srpski narod u Hrvatskoj do`ivio tragediju i tko je odgovoran za nju: Ve}
godinama u Srbiji se vi~e kako Krajina nikada ne}e ni pomi{ljati da `ivi igdje osim u velikoj
Srbiji. Ta nerealnost toliko je bila sna`na da je u{la u svijest i podsvijest velikog broja naroda. Krivi
su svi koji su hranili narod takvom opasnom iluzijom. Na drugoj strani, mi koji nismo mislili
tako, ispostavlja se da nismo bili u stanju objasniti narodu da je u velikoj zabludi. Zato {to nismo
uspjeli re}i narodu na vrijeme {to ga ~eka i sami smo krivi (“Gurat }u na svaka vrata”, Vreme,
21. 08. 1995.).
U srbijanskom tisku opisane su i okolnosti u kojima je donijeta odluka o evakuaciji, te
na~in na koji je stanovni{tvo obavije{teno u njoj. Tako se u reporta`i Milorada Bo{njaka,
novinara raspore|enoga u “Dr`avni informativni pul RSK” (od 10. lipnja 1993.), navodi da
se 4. kolovoza 1995. oko 12 sati u Domu vojske u Kninu zapovjednik snaga UN-a u sektoru
Jug Alain Forand sastao s vojnim i politi~kim du`nosnicima tzv. RSK “pukovnikom Kostom
Novakovi}em – pomo}nikom komandanta SVK, pukovnikom Milanom Trgov~evi}em –
{efom vojnog pregovara~kog tima SVK, Mladenom Kalapa}em – oficirom za vezu s
Unproforom i Savom [trbcem – sekretarom vlade”, te da se “istodobno u trajnom zasjedanju
nalazio Vrhovni savet odbrane RSK, koji su ~inili predsjednik RSK Milan Marti}, predsjednik
Vlade Milan Babi} (tada se nalazio u Beogradu), zapovjednik SVK Mile Mrk{i}, ministar

13
unutra{njih poslova To{o Paji} (tada je bio na Kordunu) i ministar obrane Milan [uput (tada
je bio u Korenici)”. Autor potom navodi da je oko 19 sati pukovnik Novakovi} obavijestio
novinare da je nare|ena evakuacija G[ SVK i vladinih institucija u li~ki gradi} Srb, te da je u
dogovoru izme|u Novakovi}a i novinara odlu~eno da stanovni{tvo o tome obavijeste kuriri
Civilne za{tite, “jer se nije `elelo da Hrvati u eteru Radio Knina slu{aju obrazlo`enje
naredbe”. Pri tome citira dio teksta obrazlo`enja naredbe: Evakuacija se vr{i iz preventivnih,
bezbednosnih razloga. A, i borcima na frontu bi}e lak{e, kad budu znali da su njihovi najmiliji
na sigurnim mjestima u Srbu i Donjem Lapcu (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”,
Ve~ernje novosti, 22. VIII. 1995.).
Prema tome, i rasprave u srbijanskom tisku, posebice izjave du`nosnika tzv. RSK, pokazuju
koliko su optu`be da je HV u Oluji provela “etni~ko ~i{}enje”, a da je hrvatsko vodstvo
odgovorno za odlazak Srba iz Hrvatske, neuvjerljive i s povijesnog gledi{ta neutemeljene. No,
s obzirom na spomenuto, rasprava o evakuaciji sada se uglavnom prebacuje na pitanja je li
ona bila “unaprijed smi{ljena i s nekim dogovorena” (misli se na navodni “dogovor Tu|man-
Milo{evi}”) ili je posljedica vojne situacije, odnosno procjene vojnoga i politi~kog
zapovjedni{tva SVK da se “ne mogu oduprijeti Hrvatskoj vojsci”, pa je takav, svojevrstan
strate{ki potez poduzet u nadi da }e evakuacija civila s podru~ja oko Knina omogu}iti
koncentriraniju borbu pripadnika SVK. Primjerice, u knjizi Hrvatskog helsin{kog odbora
(HHO) za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001., str. 13,
14, 21, 23 itd.) navode se primjeri koji pokazuju da je povla~enje civilnog stanovni{tva iz tzv.
RSK zapo~elo i prije po~etka Oluje, te da su se civili morali povla~iti i pod prijetnjom smrti
od svojih sunarodnjaka, ali se u tekstu uglavnom sugerira da je povla~enje rezultat unaprijed
planiranoga scenarija (navodnog dogovora izme|u Tu|mana i Milo{evi}a). Uz to {to su takve
sugestije znanstveno neutemeljene, u tekstu se navodi da je za odlazak pobunjenih Srba iz
Hrvatske odgovorno i hrvatsko vodstvo, navode}i da “izjave i poruke hrvatskih ~elnika,
posebice Tu|mana i pokojnoga [u{ka nisu ulijevale nadu u mogu}nost dostojanstvenog i
~asnog poraza, bilo mirnom reintegracijom ili sklapanjem kakva drugog sporazuma” (HHO,
Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 21). Da takvi navodi nisu korektni i objektivni, odnosno
da, s obzirom na stav i postupke politi~kog vodstva pobunjenih Srba, mogu}nost mirne
reintegracije nije bila realna, najbolje pokazuje sudbina tzv. Plana Z-4, kojega vodstvo
pobunjenih Srba nije uzelo ni u razmatranje.
Povijesna je ~injenica da izjave za javnost predsjednika RH F. Tu|mana i ministra obrane
RH G. [u{ka nisu utjecale na odluku pobunjenih Srba u Hrvatskoj da odbiju “Plan Z-4”, te
da je njihovo vodstvo odlu~no odbijalo svaki prijedlog o reintegraciji okupiranoga hrvatskog
teritorija, odnosno tzv. RSK, u ustavno-pravni poredak RH, ma koliko on bio povoljan i u
postoje}im okolnostima me|unarodno priznatih granica RH zapravo maksimalisti~ki.
Uostalom, i u srbijanskom tisku je nakon Oluje prevladavalo mi{ljenje da je “Plan Z-4”
trebalo prihvatiti. Primjerice, u jednom od ~lanaka u kojem se analizira “Plan Z-4”, navedeno
je da se Srbima, izme|u ostaloga, nudila vlastita zastava, grb, valuta, policijske snage, {to je
prema autorovu mi{ljenju predstavljalo maksimum koji je trebalo prihvatiti, s obzirom na
~injenicu da Zapad nikad ne bi me|unarodno priznao “RSK” (“Za{to zvona ne zvone”,
Vojska, br. 159, 24. 8. 1995., 12).
Osim komentara da je “Plan Z-4” bio “plan poslednje {anse” koji je Srbima omogu}avao
da postignu maksimum s obzirom na ~injenicu “da Zapad RSK nikada ne bi me|unarodno
priznao”, u srbijanskom tisku navodi se da su odbijanju plana i “podgrejavanju” nerealnih

14
ambicija tzv. RSK “kumovali” i mnogi politi~ki faktori u Beogradu. Tako se navode izjave
Borisava Jovi}a da je “Krajina dovoljno vojni~ki jaka da se odupre eventualnom napadu
hrvatske vojske” i Vojislava [e{elja “da je Plan Z-4 potpuno neprihvatljiv”, ali i mi{ljenje
Zorana \in|i}a: ^injenica da srpski narod u RSK ne prihvata plan upu}uje nas na to da ga ni
mi ne podr`imo. Zanimljivo je da se u istom komentaru kao najdosljedniji zagovaratelj “Plana
Z-4” navodi Vuk Dra{kovi} (Miljenko Pe{i}, “Da li je propu{tena istorijska {ansa”, Politika,
8. VIII. 1995.), koji ga je o~ito shva}ao kao neizbje`nu realnost, jer njegov nedugo prije toga
izre~en stav da bi Bosna i Hercegovina s 85% teritorija trebala u}i u konfederaciju sa Srbijom
i Crnom Gorom pokazuje da se nije odrekao ideje o stvaranju velike srpske dr`ave: Kada
ka`em da prihvatam plan Kontakt grupe kao osnovu za dalje pregovore, ja nipo{to ne ka`em da
49% Bosne i Hercegovine bude srpsko, a ostalo ne bude srpsko. Taman posla! Da mirovni plan
ka`e i da je 60% Bosne srpsko, a ostalo nesrpsko, ja bih rekao da sam protiv (“I dalje za veliku
Srbiju”, Intervju, 21.VII.1995., 12-13).
Nasuprot neargumentiranog mi{ljenja da je odlazak Srba iz Hrvatske tijekom Oluje
uzrokovan “dogovorom Milo{evi}-Tu|man”, u raznim ra{~lambama Oluje vojni stru~njaci
evakuaciju civila iz tzv. RSK tuma~e potezom kojim se poku{ao sprije~iti poraz SVK,
odnosno potezom koji je bio uvjetovan stanjem na boji{tu i nagovje{tajem potpunog vojnog
poraza. Primjerice, u ra{~lambi CIA-e o Oluji navodi se da je samo Kninu nare|ena
evakuacija, a ne i sektoru Sjever, s namjerom da se omogu}i snagama 7. korpusa SVK
koncentriranje na borbu, te da su zapovjednici SVK ipak bili primorani na izbor – povla~enje
ili uni{tenje svojih snaga (Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,
1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,
Washington, DC 20505, May 2002., poglavlje 89, str. 371-372, 375).
U spomenutoj ra{~lambi (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374) navodi se da “nisu
istinite tvrdnje da su biv{i ~asnici ameri~ke vojske trenirali HV (odnosno planirali Oluju) ili
da je NATO podupro hrvatsku ofenzivu ili da je Milo{evi} poslao generala Mrk{i}a u RSK s
ciljem pripreme povla~enja vojske i stanovni{tva te da se SVK nije ozbiljno borila, ve} se samo
povukla ~im je po~eo napad HV-a ili da je Beograd izdao RSK”, kako u svojoj knjizi tvrdi
general SVK M. Sekuli}. Nasuprot tome isti~e se da je “zadivljuju}a pobjeda HV-a po~ivala
s jedne strane na pobolj{anjima u strukturi snaga i doktrini pred operaciju, a s druge strane,
da je uspjeh postignut ~injenicom da su HV i 5. korpus ABiH prodrli u klju~ne srpske
polo`aje, otvoriv{i ih i dobro iskoristiv{i tijekom operacije, ~ime su slomili obrambeni sustav
SVK”. Dakle, isti~e se da je temelj Oluje bilo pobolj{anje u doktrini i strukturi snaga HV-a,
koje se provodilo od 1993., jer su ta profesionalna pobolj{anja pove}ala mogu}nosti HV-a u
planiranju i organiziranju operacije dojmljive veli~ine i slo`enosti, kao i mogu}nosti izvo|enja
operacija brzinskih proboja kojima bi mogli prodrijeti duboko iza neprijateljske obrane.
Dakako, spominje se i da doktrina sama po sebi nije donijela pobjedu, ve} je morala biti i
dosljedno provedena na terenu. No, budu}i da tijekom Oluje Hrvatska vojska nije niti
odmah, niti posvuda bila uspje{na u planiranim napadima, dr`i se da uspjeh vi{e le`i u
postizanju proboja na klju~nim mjestima, koji su dodatno pomognuti ometanjem
zapovjednih sustava SVK, te da je sve to zajedni~ki potkopalo obrambeni sustav SVK kao
cjeline i prouzrokovalo njezin raspad. Kao preduvjet uspje{nom zavr{etku Oluje, odnosno kao
“prva i najo~itija kriti~na pojedina~na akcija” navodi se dugotrajno napredovanje HV-a
Dinarom i Livanjskim poljem, kojim se do{lo do izvrsnih polo`aja za brzi i izravni napad na
Knin, zaobila`enjem glavnih obrambenih polo`aja SVK ju`no od grada. Dr`i se da je

15
osvajanjem Bosanskoga Grahova Hrvatska vojska zape~atila sudbinu Knina i prije nego {to je
sama Oluja krenula (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374-375). Da je gubitak B.
Grahova i napad HV-a iz tog pravca na Knin bio veliko iznena|enje za vodstvo SVK pokazuje
i njihova “Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spasavanje”, izra|ena u Kninu u
travnju 1995. godine. Naime, u navo|enju mogu}ih pravaca djelovanja HV-a prema Kninu
u njoj se spominju zadarski, splitski (Mu}), {ibenski i sinjski pravac, a mogu}nost napada
hrvatskih snaga s kninske Dinare vodstvu pobunjenih Srba o~ito nije bila ni u primisli (vidi
Prilog 3 ove knjige, dokument br. 10).
Jednako tako, u ra{~lambi CIA-e navodi se da su borbeni uspjesi HV-a i ABiH ubrzani i
strukturalnim nedostacima SVK, za koje su ~asnici HV-a znali i izra~unali kako ih iskoristiti.
Isti~e se da najve}i problem SVK nije bio nevoljnost ili nespremnost za borbu, ve} ~injenica
da ih je bilo premalo, te da je taj problem prepoznat kad je doveden general Mrk{i} kako bi
preustrojio obrambene formacije i uspostavio bolju i ve}u pokretnu pri~uvnu snagu.
Primje}uje se da su se “kraji{ki Srbi dobro borili tijekom napada u susjednoj dr`avi, u bitkama
kod Biha}a, da je u Oluji velik broj formacija SVK uspijevao odolijevati frontalnim napadima
snaga HV-a i zadr`ati svoje polo`aje, no da Glavni sto`er SVK i zapovjednici jedinica nisu
imali dovoljno borbenih formacija za odr`avanje pokretnosti i dubine potrebne za zadr`avanje
prodora HV-a. Kao primjer navodi se da nakon nadiranja HV-a kroz stati~nu obranu SVK
kod Knina, 7. korpus SVK nije imao niti jednu pri~uvnu jedinicu na raspolaganju za
odupiranje i sprje~avanje pada grada, te da je jedina neraspore|ena jedinica bila skrpana od
komadi}a izvu~enih iz brigada u njegovom sastavu. Jednako tako, kao primjer navodi se da
je nedostatak rezervi za ubla`avanje napada s boka uzrokovao i izvla~enje dobro branjenog
dijela ju`no od Karlovca, te da je ~vrsta obrana Petrinje pokleknula kad su rezerve na koje je
ra~unala bile raspore|ene drugdje (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 375).
Dakako, o razlozima vojnog sloma tzv. RSK raspravljalo se i u srbijanskom tisku. U jednoj
od ra{~lambi uzroka poraza SVK dvojica neimenovanih generala jugoslavenske vojske
usuglasili su se da je od samog po~etka u organizaciji obrane tzv. RSK i ustroju njezine vojske
u~injeno mnogo propusta, a u prilog tome spominju:
– manjak “discipline, srca i pameti” i ~injenicu da je moral vojske “razoren saznanjima da se
jedni stalno bogate, dok drugi tavore u rovovima ... dok samo sirotinja ratuje”;
– zna~ajno naprezanje stanovni{tva u obrambenim zadacima, kao i nerazmjeran omjer
aktivnoga i rezervnoga sastava u korist aktivnoga, uz napomenu da je od ukupno 50.000
vojnika, ~ak 38.000 bilo u aktivnom sastavu;3
– sukobi u dr`avnom vrhu i ~este smjene u zapovjednom kadru vojske i u korpusima, koje
nisu imale u~inka u pobolj{anju obrane;
– izrazito negativan u~inak raznih linija zapovijedanja, ponajprije jedinica MUP-a za
specijalne namjene koje su ~esto “prekora~ivale ovla{}enja, kontrolirale vojsku i maltretirale
oficire”;
– razni nedisciplinirani dobrovolja~ki paravojni sastavi sa “samozvanim vojvodama”, koji se
nisu htjeli pod~initi zajedni~kom zapovjedni{tvu.
Uz opasku da mu je posao bio utoliko ote`an {to je “dobio natrag petnaestak hiljada
mobilisanih izbeglica”, primje}uju da zna~ajan pomak u organizaciji vojske nije u~inio ni

3
Kad je rije~ o broju vojnika SVK, zanimljivo je da se u prijedlogu “Plana upotrebe SVK”, napravljenom
po~etkom 1995., navodi broj od 69.000 mogu}ih pripadnika SVK – “po varijanti da SVK izvodi obranu bez ve}eg
oslonca na Vojsku Jugoslavije i Vojsku Republike Srpske”. Vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 18.

16
Mile Mrk{i} – “oficir elitne jedinice Vojske Jugoslavije”, od kojeg se o~ekivalo da ustroji gotove
snage za brze intervencije, spremne za udare po dubini i za “rasecanje hrvatske teritorije”.
Zaklju~uje se da je “SVK i po ljudstvu i po tehnici bila inferiorna u odnosu na agresora”, no,
isto tako, da se u javnosti uo~i napada baratalo pretjeranim podacima o snazi HV-a, te da je
tako u samom narodu stvorena panika – “idu usta{e i kolju” i sli~no. Pri tome upozoravaju i
na “pogre{no uverenje” da se Knin brani u Beogradu (Radovan Pavlovi}, “Uzroci vojnog
poraza Krajine – Serije propusta u organizaciji vojske RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
Uzroke poraza komentirao je i Dragan Vasiljkovi} – “kapetan Dragan”. Razo~aran
ishodom cjelokupne situacije, izrazito negativno odredio se prema “konstantnom” lo{em
utjecaju srpskih mitova zbog ~ega “Srbima od Kosovskog boja nije palo na pamet priznati
poraz i gdje se neprestano tra`i novi Vuk Brankovi}”. Prema njegovom mi{ljenju i iskustvu
ste~enom u ~etiri godine ratovanja i obu~avanja, do poraza je dovela nebriga za vojsku, vojna
i dr`avna neorganiziranost i zanemarivanje osnovnih vojnih potreba, poput hrane i opreme
{to je u kona~nici prouzro~ilo nepripremljenost vojske. Tvrdi kako je u “Krajini od po~etka
do poslednjeg dana vladalo op{te rasulo.” Obja{njavaju}i razlog napu{tanja tzv. RSK prije
napada hrvatskih snaga kazao je da se vikend uo~i napada nalazio u Kninu u razgovoru s
patrijarhom Pavlom, Milanom Marti}em, Milom Mrk{i}em i Ratkom Mladi}em koji je tada
uvjeravao prisutne da }e “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budu}i da se padom B.
Grahova hrvatskim snagama otvorio put prema Kninu, on tvrdi da je predlo`io protuudare
prema [ibeniku i Zadru, ~emu se pesimisti~no usprotivio general Du{an Lon~ar. Prema
tvrdnji Vasiljkovi}a, pesimisti~an stav jednog od zapovjednika i ~injenica da nije mogao
krenuti sam s tek 60 obu~enih ljudi, vode}i ih u smrt, dovele su do njegova napu{tanja
Knina.4 Uz to, u razgovoru je navedeno da je kapetan Dragan na podru~ju tzv. RSK boravio
vi{e od ~etiri godine, od 4. travnja 1991. do 31. srpnja 1995., da je po dolasku u Knin 1991.,
unato~ nesklonosti Milana Babi}a, koji je “od Krajine hteo da stvori svoje carstvo”, u red
doveo poligone za obuku u Golubi}u kraj Knina, te da je u prva tri mjeseca uspje{no obu~io
1200 ljudi, a da mu je u ustroju obu~nog centra pomagao kolega iz britanske padobranske
regimente, kojega su prozvali Marko (Dijana Dimitrovska, “Politika oborila Krajinu”,
Ve~ernje novosti, 29. VIII. 1995.).
O razlozima pada tzv. RSK, ali i o ulozi jugoslavenske vojske i Jugoslavije u pobuni Srba u
Hrvatskoj, te o odnosu kraji{kog vodstva prema Beogradu, govori i ~lanak Miroslava
Lazanskog pod naslovom “Strategija ’lako }emo’”, u kojem je procijenjeno da se “isto~na
Slavonija i Baranja ne mogu obraniti bez za{tite Jugoslavije, ba{ kao {to je bilo jasno jo{ 1991.
godine da se Krajina bez Jugoslavije ne}e mo}i sa~uvati”. Autor je naglasio da “vojska RH
1995. godine nije ona vojska iz 1991. godine”, te da je “~etiri godine postojanja RSK Zagreb
iskoristio stvoriv{i profesionalnu vojsku od 75.000 pripadnika, svrstanih u osam brigada i vi{e
samostalnih bataljuna sa {irokom komponentom od jo{ 140.000 pripadnika domobranskih
snaga”. Lazanski dalje navodi da je Zagreb sebi “osigurao vojni bud`et od 5,6 milijardi
ameri~kih dolara, a da ukupan vojni bud`et RSK, RS i SRJ ne prelazi iznos od 1,3 milijarde
dolara” (“Strategija ’lako }emo’”, Nin, br. 2328, 11. 8. 1995., 16-17).
S obzirom na spomenuto, kao zaklju~ak ra{~lambi u srbijanskom tisku o razlozima poraza
SVK u Oluji mo`e se citirati re~enica iz ~asopisa Nin: Rat dobija vrhunska organizacija, stega

4
Nasuprot njegovoj izjavi, u dnevnom izvje{}u “Odeljenja bezbednosti G[ SVK” od 3. kolovoza 1995. navodi se
da je “Kapetan Dragan demonstrativno napustio Krajinu, jer se komandant SVK nije slo`io s njegovim zahtjevom
da bude komandant 92. mtbr. u 7. K. SVK” (vidi Prilozi 3 ove knjige, dokument br. 21).

17
i upravljanje narodom, a Hrvati su sve to ostvarili za ove ~etiri godine (“Hrvatska ne}e napustiti
Baranju i isto~nu Slavoniju”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995.).
Mnogo se raspravljalo i o razlozima izostanka sna`ne pomo}i VRS i VJ, odnosno njihova
napada na RH nakon po~etka Oluje. Iako neki u tome vide potvrdu navodnog dogovora
Tu|man-Milo{evi} o preseljenju stanovni{tva, vjerojatnijim se ~ini zaklju~ak da se vojne snage
Republike Srpske i SR Jugoslavije tada nisu mogle zna~ajnije anga`irati u napadu na RH.
Tako se u ra{~lambi CIA-e o Oluji zaklju~uje da je problem 1995. bio taj {to je Glavni sto`er
SVK ra~unao, kao i uvijek, na vojsku bosanskih Srba i Jugoslavije, kao strate{ku pri~uvu, koja
je za vrijeme Oluje ostala nedostupna. Dr`i se da bi Vojska Republike Srpske uvijek rado
ispunila tu ulogu, no da je Glavni sto`er VRS i sam imao problema s manjkom jedinica koje
su mu trebale zbog napada jedinica ABiH diljem Bosne, odnosno da vojna situacija u Bosni
nije dozvoljavala bosanskim Srbima pru`anje bilo kakve vojne pomo}i, osim ponekih
protunapada na podru~ju Grahova i Biha}a (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).
Osvrt na rat u BiH 1995. govori u prilog opravdanosti takvog zaklju~ka. Naime, u
spomenutoj ra{~lambi CIA-e navodi se da je prema naputku vojnoga vrha Republike Srpske
od 8. o`ujka 1995., Vojska Republike Srpske (VRS) u 1995. planirala nekoliko ofenzivnih
operacija (“Sarajevo ’95.”, “Spre~a ’95.”, “Sadejstvo ’95.”, “Lukavac ’95.”, “Zvijezda ’95.”),
kojima je trebala zauzeti velik dio teritorija sjeverno od Tuzle, podru~ja planina Igman i
Bjela{nica, pro{iriti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, izvr{iti pritisak na enklave
@epu i Srebrenicu i zauzeti ih ako se UN povu~e, smanjiti enklavu Gora`de na podru~je od
3 km oko samog grada, a trebalo je isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put kroz
dolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73,
str. 289-290). Ovi vrlo ambiciozni planovi za VRS pokazuju da je srpska politika vojnim
putem `eljela natjerati muslimansko i hrvatsko vodstvo, a time i me|unarodnu zajednicu na
priznavanje ~injeni~nog stanja na terenu, koje je obilato bilo u korist “srpske stvari”.
Me|utim, ti planovi bili su daleko od tada{njih stvarnih mogu}nosti VRS, jer je promjena
u odnosu snaga ABiH i VRS, koja se po~ela primje}ivati 1994., u 1995. bila o~ita (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303), tako da se, umjesto osvajanja, VRS morala braniti
od reorganizirane Armije BiH.5 Uz to, VRS se morala braniti i od napada hrvatskih snaga na

5
Primjerice, ABiH je 20. o`ujka 1995. poduzela proljetne ofenzive na radio-oda{ilja~e pod srpskom kontrolom
na planini Vla{i} kraj Travnika (akcija “Domet 1”) i Stolice na planini Majevici isto~no od Tuzle, a `estoke borbe
vo|ene su i na planini Treskavici. U prvom napadu ABiH je ostvarila veliku pobjedu, u drugom je pretrpjela veliki
poraz, a usprkos tome {to je u oba napada pretrpjela znatne gubitke, vojni promatra~i UN-a primijetili su o~ita
pobolj{anja u opremi, planiranju, organizaciji i izvedbi napada ABiH, te izvijestili kako bosanski vojnik sada
raspola`e primjerenim osobnim oru`jem i streljivom, za{titnim (“pancirnim”) prslukom, kacigama i radio
komunikacijskim ure|ajem. Jednako tako, neuspjeh srpske napadne akcije “Sadejstvo ’95.” u travnju 1995. s
ciljem pro{irenja koridora kod Boderi{ta, 8 km ju`no od Br~kog, koji su branile snage ABiH i 108. brigade
Hrvatskog vije}a obrane (HVO), pokazuje da usprkos nadmo}i u oklopni{tvu, topni{tvu i ostalom te{kom oru`ju,
VRS vi{e nije bila u stanju probiti se kroz protivni~ku obranu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303).
Dakako, VRS se morala spremati i za obranu od dugo najavljivane ofenzive ABiH za oslobo|enje Sarajeva, koja
je zapo~ela sredinom lipnja 1995.; premda nije uspjela i premda je ABiH imala iznimno velike gubitke u svojim
redovima, spomenuta ofenziva vezala je znatne snage VRS, koje zbog toga nisu mogle biti upotrijebljene na
drugim boji{tima, a i VRS je tako|er pretrpjela velike gubitke (poglavlje 80, str. 307-314). Od sije~nja 1995.
posebice intenzivni bili su sukobi u biha}koj enklavi, gdje se 5. korpus Armije BiH, potpomognut 101.
pukovnijom HVO-a i logisti~kom potporom koja je dolazila iz Hrvatske, aktivnom obranom `ilavo suprotstavljao
nadmo}nijim snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te postrojbama specijalnih snaga iz Srbije. Akcije 5. korpusa
ABiH “Una ’95.” i “Zora ’95.” poduzete u svibnju 1995., te akcija “Trokut 1” u lipnju 1995. govore tome u prilog
(Balkan Battlegrounds, poglavlja 74, 75, 79).

18
Livanjskom polju i na planini Dinari. Nakon uspje{no izvedene akcije “Cincar” i osloba|anja
Kupresa po~etkom studenoga 1994., hrvatske snage su na Dinari nizom akcija i operacija
po~ele nagrizati ~vrste polo`aje VRS (“Zima ’94.”, “Skok 1” i “Skok 2”), da bi operacijom
“Ljeto ’95.” u{le u Bosansko Grahovo i Glamo~ i otvorile put prema Kninu (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 88, str. 364-365). U me|uvremenu je operacijom Bljesak oslobo|ena
i zapadna Slavonija, a nemo} SVK, ali i VRS koja nije do{la u pomo} suborcima u Hrvatskoj,
o~itovala se u osvetni~kom, no kukavi~kom i teroristi~kom napadu raketama tipa “orkan” s
kazetnim bombama na hrvatske gradove, na koji Hrvatska nije odgovorila (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 296-298).6
Dakle, zbog toga {to su bile prerastegnute i preoptere}ene, snage VRS nisu mogle
zna~ajnije pomo}i SVK ni u Bljesku. A potom je neuspjeh u poduzetoj osvetni~koj ofenzivi
VRS (“Plamen ’95.”; Hrvati su je prozvali “Osveta”) na Ora{je (od 5. svibnja do 10. lipnja
1995.), koje su branile snage HVO-a, zorno potvrdio pad sposobnosti VRS u odnosu na prve
godine rata. Naime, iako su u napadu kori{tene oklopne i elitne pje{a~ke jedinice kao
predvodnice napada, dakako uz iznimno jaku vatrenu podr{ku, srpska vojska nije uspjela
ostvariti zadane ciljeve jer je za razliku od 1992. i 1993. sada napadala dobro organiziranog
protivnika, podr`anoga znatno ve}om vatrenom potporom nego prija{njih godina (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298-299).
Ipak, imenovanjem general-potpukovnika Mile Mrk{i}a 16. svibnja 1995. zapovjednikom
SVK i njezinom reorganizacijom, odnosno ustrojavanjem Korpusa specijalnih jedinica SVK,
~inilo se da je pad Biha}a u srpske ruke u srpnju 1995. bio neminovan, jer je tada zapo~ela
sudbonosna ofenziva Srba na Biha} – akcija “Ma~ ’95”.7 Nakon strate{ke dvojbe treba li prvo
slomiti 5. korpus ABiH ili hrvatske snage na Dinari, srpske snage su 19. srpnja 1995. ipak
krenule u napad na biha}ku enklavu i u bici za Cazin od 19. do 26. srpnja 1995. dovele 5.
korpus ABiH na rub poraza. Zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudakovi} ovu
ofenzivu SVK kasnije je opisao kao svoje najte`e trenutke u ratu, a dramati~nost situacije, u
kojoj bi pad Biha}a Srbima osigurao iznimnu strate{ku prednost u odnosu na HV i izazvao
novu ogromnu humanitarnu katastrofu, potvrdit }e svaka objektivna ra{~lamba.8
Me|utim, nakon Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. izme|u predsjednika RH
Franje Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a te predsjednika
Federacije BiH Kre{imira Zubaka i predsjednika Vlade BiH Harisa Silajd`i}a, hrvatske snage
pokrenule su akciju “Ljeto ’95.” i osloba|anjem Bosanskoga Grahova i Glamo~a u Bosni i
Hercegovini, kao i mobilizacijom i raspore|ivanjem svojih snaga, natjerale su srpsku vojsku
da Biha} stavi u drugi plan i suo~i se s prijetnjom hrvatskoga strate{kog napada na RSK, koji
je prijetio sudbonosnim promjenama na rati{tu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).
Prema tome, zauzimanje enklava Srebrenice i @epe bilo je zapravo jedino ispunjenje plana

6
Autor komentara u spomenutoj ra{~lambi CIA-e primje}uje da je “predsjednik Tu|man pokazao neobi~nu
suzdr`anost i nije naredio napade iz osvete na Srbe” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298).
7
U ra{~lambi CIA-e posebno se nagla{ava kako je Vojska Jugoslavije “u Krajinu poslala i odre|en broj veterana,
biv{ih ~asnika JNA (odnosno, tada ~asnika Vojske Jugoslavije), kako bi pomogli u provo|enju promjena,
izanalizirali strate{ku i takti~ko-operacijsku situaciju SVK, te oja~ali obranu, donijev{i sa sobom i dodatnu opremu
za SVK, kojom su trebali opremiti nove snage mobilne rezerve” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).
8
U ra{~lambi CIA-e procjenjuje se da je u ofenzivi SVK tada bilo prisutno oko 500 specijalnih operativaca Vojske
Jugoslavije, srpske Slu`be dr`avne bezbednosti i Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, uz dodatno poja~anje ljudi
iz Korpusa specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije, koji su trebali osigurati udarne jedinice i vojno vodstvo tijekom
napada Korpusa specijalnih jedinica Srpske vojske Krajine (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).

19
VRS navedenoga u o`ujku 1995., no i ono je ubrzo neutralizirano gubitkom Bosanskoga
Grahova i Glamo~a. U takvom stanju – rastrgana i rastegnuta, te dobro na~etoga morala,
VRS je do~ekala hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja, pa i ovaj kratki osvrt na rat u
BiH 1995. pokazuje za{to tzv. RSK, odnosno njezina vojska, u Oluji nije dobila o~ekivanu
vojnu pomo} od bosanskih Srba, odnosno VRS.
U komentaru CIA-e o razlozima nedolaska Vojske Jugoslavije i navodnoj izdaji Srbije
navodi se da “ne stoje tvrdnje generala SVK Milisava Sekuli}a da su Milo{evi}eve odluke
dono{ene s ciljem predaje RSK, jer je za ve}inu njih postojao dobar razlog”. Tako se, uz
podsje}anje da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, isti~e da je Vojska
Jugoslavije upravo uz Milo{evi}ev blagoslov ve} po~ela (zapravo nastavila) opremati SVK i
slati joj ~asnike za u~vr{}ivanje jedinica, kao i neke specijalne postrojbe. Navodi se da je
“slanje jedinica Vojske Jugoslavije bilo po svemu sude}i vi{e nego {to je Milo{evi} bio voljan
napraviti za spas RSK, ali da je ~ak i imao volju, brzina kojom je HV napala i okru`ila RSK
ostavila je jako malo vremena Vojsci Jugoslavije za slanje dovoljnog broja snaga u pomo}”.
Primje}uje se da je Oluja izazvala mobiliziranje i slanje velikog broja oklopni{tva, topni{tva i
pje{a{tva na granicu s isto~nom Slavonijom, kao upozorenje Zagrebu, no da bi se “odbila ili
usporila ofenziva HV-a situacija je zahtijevala ogromnu ofenzivu izvan RSK i uz potporu
Vojske Jugoslavije”. Mi{ljenje analiti~ara CIA-e je da “~ak i ako se izostanak Milo{evi}eve
naredbe o slanju Vojske Jugoslavije mo`e protuma~iti kao znak njegove ravnodu{nosti ili
barem nesuosje}anja sa sudbinom RSK, to ne zna~i da je Milo{evi} `elio pad RSK, jer je
koristio svoj osobni utjecaj i slao prili~no mnogo sredstava iz Jugoslavije kako bi pomogao
uzdizanju RSK, a povrh toga kraji{kim Srbima je za pomo} u obrani nastavio slati i ~asnike i
opremu Vojske Jugoslavije i nakon 1991. godine”. No, zaklju~uje se da je o~ito postojala
granica koju nije `elio (ili smio?) prije}i, ako bi time Jugoslaviji bile produljene ili pak na
postoje}e jo{ nadodane sankcije sa Zapada, ili bi se pove}ali vojni tro{kovi. S obzirom na to
da je Zapad svoju pa`nju sve vi{e posve}ivao doga|ajima u mjestima poput Srebrenice i
Biha}a, mo`e se pretpostaviti da je Milo{evi} napokon dosegnuo tu granicu (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).
Dakako, to {to Vojska Jugoslavije nije izravno pokrenuta u obranu “Krajine” izazvalo je
veliku reakciju u srpskoj javnosti. No, takav razvoj doga|aja nije bio iznena|enje za one koji
su bili zadu`eni za obranu tzv. RSK. Naime, ve} po~etkom 1995. u izradi prijedloga novoga
“Plana obrane RSK” ukazano je da u “sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u
slu~aju agresije na RSK planira uporaba, kako VJ, tako i delova VRS” (vidi Prilog 1 u ovoj
knjizi, dokument br. 18). Jednako tako, ve} se u srbijanskom tisku u srpnju 1995.
primje}ivalo da, pritisnuta me|unarodnim gospodarskim sankcijama, SR Jugoslavija vi{e nije
mogla u dovoljnoj mjeri, niti gospodarski niti vojno, pomagati prekodrinske Srbe, te da su
upravo me|unarodne sankcije prisilile Slobodana Milo{evi}a da poku{a promijeniti svoju
dotada{nju politiku nude}i se kao posrednik u pregovorima za mir na Balkanu. Primjerice, u
intervjuu Timesu Milo{evi} je izjavio da }e skidanjem sankcija Jugoslavija osobno privesti
bosanske Srbe za pregovara~ki stol, dodaju}i “da }e u roku od {est meseci dovesti razuman
mir u tom delu zemlje” (“Poruka iz Srbije”, Nin, br. 2327, 14. 7. 1995.,13-14).
Dakle, ~ini se da otvorena vojna intervencija u Hrvatskoj nije bila prihvatljiva za Milo{evi}a,
jer bi njome izravno ugrozio svoj pregovara~ki status i mogu}nost ukidanja sankcija Jugoslaviji.
No, unato~ tome, ~ini se da je Jugoslavija krajinskom vodstvu obe}ala vojnu pomo} i
diplomatski pritisak na Hrvatsku. Naime, tada{nji ~lan Jugoslavenskog Vrhovnog savjeta

20
obrane Momir Bulatovi} navodi da je s izvanredne sjednice odr`ane 4. kolovoza 1995. u 17
sati na zapovjednom mjestu u Dobanovcima, nedaleko od Beograda, Vrhovni savjet poslao
telegram generalu Mrk{i}u, ohrabruju}i ga da organizira ~vrst otpor najmanje jo{ dva dana,
nakon ~ega bi Jugoslavija bila u mogu}nosti pomo}i mu svim raspolo`ivim sredstvima (M.
Bulatovi}, Pravila }utanja: Istiniti politi~ki triler sa poznatim zavr{etkom, Beograd, 2004., str.
181-182; “Rat u Hrvatskoj, 1991.-1995.”, www.centerforhistory.net). Spominje se i da je
Milo{evi} prvog dana Oluje telefonom Marti}u poru~io da “Krajina” izdr`i pet do {est dana
kako bi se Beogradu ostavilo prostora da djeluje (Milisav Sekuli}, Knin je pao u Beogradu, Bad
Vilbel 2001., 178.). U prilog tome govori i izjava biv{ega premijera “RSK” Gorana Had`i}a
nakon Oluje, koji je, uz vjeru u opstanak “RSK” na podru~ju Slavonije i Srijema i poruku da
se ne}e pomiriti s tim da “Krajine” vi{e nema, odgovorio na pitanje o mogu}em napadu
Hrvatske vojske: Ja sam siguran, da }e Srbija pomo}i ovom dijelu Krajine i imam sigurne
pokazatelje, koji sada nisu za novine. Sigurno bi pomogla i u onom dijelu Krajine, da su oni
uspjeli pru`iti bar malo otpora (“Srbija }e pomo}i”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995., 17-19). I
tada{nji “pomo}nik ministra obrane RSK” Milan Milanovi} govorio je o organiziranosti i
spremnosti preostale vojske “RSK” da se brani, napominju}i da }e u slu~aju neke ve}e sile
o~ekivati pomo} Jugoslavije, te da se nikakvi planovi i akcije ne rade bez suglasnosti Beograda
(“Svi se boje Srbije”, Intervju, 22. 9. 1995., 6-7).
Opovrgavaju}i navode u srbijanskom tisku o vojnoj neopremljenosti i nedostatku
financijske potpore SVK, Borislav Mikeli} neizravno je potvrdio da je Jugoslavija pru`ala
vojnu podr{ku tzv. RSK. Naime, on govori o znatnom naoru`anju vojske “RSK” – o oru`ju
naslije|enom od JNA i kasnije pribavljenom oru`ju, napominju}i da se “zna da Vojska RSK
nije bila bez avijacije u Udbini, da nije bila bez raketnih sistema, da je imala nemali broj
tenkova, da ima protuavionsko oru|e, artiljeriju, da ima nemali broj projektila”. U prilog
tome navodi podatak da je “Hrvatska vojska zarobila oru`ja i municije od najmanje 700
milijuna njema~kih maraka, procjenjuju}i ukupnu vrijednost na milijardu njema~kih
maraka” (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Dakako, izravnu
potvrdu pomo}i Jugoslavije tzv. RSK, odnosno SVK, pru`aju brojni dokumenti. Primjerice,
u “vanrednom operativnom izvje{taju G[ SVK” upu}enom “predsedniku Republike Srbije
Slobodanu Milo{evi}u, predsedniku RSK Milanu Marti}u i na~elniku General{taba Vojske
Jugoslavije general pukovniku Mom~ilu Peri{i}u”, 11. lipnja 1995., spominje se “sveukupna
pomo} koju SR Jugoslavija {alje Srpskoj vojsci Krajine, pre svega mobilisanje i upu}ivanje u
Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja”. U istom dokumentu, u 7. to~ki,
navodi se da je “u toku realizacija prijema materijalno tehni~kih sredstava od Vojske
Jugoslavije, odobrenih za potrebe Srpske vojske Krajine” (vidi Prilog 2 ove knjige, dokument
br. 26). Zapravo, zbog brojnih dokumenata koji to potvr|uju, danas nitko ozbiljan ne}e
negirati ~injenicu da je JNA, a potom VJ, otvoreno podr`avala pobunu Srba u RH i ustroj
SVK, ~ak do te mjere da se mo`e govoriti o istoj vojsci. Da je to bilo op}epoznato, posebice
du`nosnicima tzv. RSK, svjedo~i izjava “potpredsjednika Vlade RSK” Stojana [panovi}a na
“zajedni~koj sjednici Vlade RS i Vlade RSK”, odr`anoj 19. srpnja 1993. u Kninu: SVK je po
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije (vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 10).
^ini se da je Milo{evi} shvatio da vojno ne}e mo}i ostvariti sve {to je bilo planirano, pa je
“politikom sporazuma”, za koju je zajedno s “krajinskim premijerom” Borislavom Mikeli}em
vjerovao da je tada bila najpovoljnija za Srbe u Hrvatskoj, nastojao zadr`ati ve} ostvareno,
odnosno osvojeno. No, smatraju}i Mikeli}a izdajnikom i suprotstavljaju}i se njegovoj politici,

21
vodstvo “Krajine” okrenulo se Palama. Na sjednici “Skup{tine RSK” u Kninu 29. svibnja
1995. Borislav Mikeli} je smijenjen, a dana je suglasnost na “odluku o dr`avnom ujedinjenju
RSK i Republike Srpske”. Zbog toga je u intervjuu od 9. lipnja 1995. Borislav Mikeli} osudio
Milana Marti}a i Milana Babi}a za opstruiranje svakog poku{aja dogovora s Hrvatskom.
Obja{njavaju}i razloge zbog kojih je “protiv brzog, ishitrenog i nepromi{ljenog ujedinjenja”,
zapravo je istaknuo Milo{evi}ev plan kako da skine sankcije Jugoslaviji i ostvari krajnji cilj
velikosrpske politike – ujedinjenje srpskih zemalja u jednu dr`avu: Tu pre svega mislim na
skidanje sankcija SR Jugoslaviji i prihvatanje plana Kontakt grupe od strane rukovodstva sa Pala.
Tad bi SR Jugoslavija mogla da u|e u konfederaciju ili federalni odnos s Republikom Srpskom, a
onda bi se RS Krajina oslonila na takav oblik ure|enja (“Jesam Milo{evi}ev ~ovek”, Intervju, br.
362, 9. 6. 1995., 15). U beogradskim Ve~ernjim novostima kasnije je, u ~lanku u kojem se
zbog udaljavanja od Beograda i sprege s bosanskim Srbima kritizira politika “krajinskog
vodstva”, kao potvrda da su bosanski i hrvatski Srbi provodili politiku {to br`eg me|usobnog
ujedinjenja, predo~ena Odluka o dr`avnom ujedinjenju RSK i RS, dokument pripremljen za
najavljenu, ali zbog Oluje neodr`anu sjednicu skup{tina RSK i RS (Milorad Bo{njak,
“Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. 8. 1995.).
Milo{evi} i Mikeli} morali su biti ljuti {to njihovu zamisao nisu prihvatili (ni razumjeli?)
vode}i politi~ari u tzv. RSK, kojima se realizacija takvog plana vjerojatno ~inila presporom.
Zato se Mikeli}, uz optu`bu da su onemogu}avali svaku mirovnu inicijativu, posebno potu`io
na “desni ekstremizam” Milana Marti}a i Milana Babi}a i na vezivanje njihova politi~kog
djelovanja uz “prijestolnicu” bosanskih Srba Pale i Radovana Karad`i}a. Mikeli} je dao prikaz
doga|aja od 29. o`ujka 1994. i Zagreba~kog sporazuma o primirju, isti~u}i da je on bio
sklopljen na inicijativu Beograda s ciljem da se prostor “Krajine” stavi pod me|unarodnu
za{titu, a s obzirom na nepovoljan razvoj situacije koji je uslijedio nakon gubitka Maslenice,
Miljeva~kog platoa, Zemunika, Peru~e i Meda~kog d`epa. Navodi da su nakon uspostave
mira daljnji cilj bili gospodarski pregovori, otvaranje `eljezni~ke pruge Zagreb – Knin – Split
i otvaranje naftovoda. Prema Mikeli}evim rije~ima “takav razvoj situacije pogodovao je
Krajini zbog produljenja ugovora mirovnim snagama”. Pri tome spominje i pregovore u
Erdutu na kojima je sudjelovao i ministar obrane Rusije Pavle Gra~ev, koji je s prihva}anjem
mirovnog plana RSK garantirao status “dr`ave u dr`avi”, navode}i da je otpor Babi}a i
Marti}a te njihovo inzistiranje na sjedinjenju s Republikom Srpskom dovelo do prekida
mirovnih pregovora i sukoba izme|u njih i Mikeli}a, a samim time i Beograda. Tako Mikeli}
tuma~i da je zapovijed Marti}a o povla~enju vojske u Oluji i nepru`anju otpora u skladu s
Karad`i}evom parolom: Ako padnu Petrinja i Knin, pa{}e i Beograd! (“Ko je prevario
Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11).
Jednako kao optu`be za “etni~ko ~i{}enje”, nisu utemeljene ni optu`be da je Hrvatska
vojska prekomjerno granatirala Knin, koje neki `ele nametnuti nekorektno navode}i samo
izjave koje govore tome u prilog. Primjerice, “da su Hrvati znali kako granatiraju civilne
ciljeve i da je od 3000 granata ispaljenih prema Kninu, manje od 250 pogodilo vojne ciljeve”,
koju je “prema New York Timesu haa{kim sudskim istra`iteljima” dao general Alain Forand,
zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 28). No,
svi koji su obi{li Knin neposredno nakon Oluje najbolje znaju koliko je tvrdnja, zapravo
optu`ba o prekomjernom i nekontroliranom granatiranju civilnih ciljeva u Kninu uvjerljiva.
Posebice kad se prisjete napada JNA na naselja i gradove u Hrvatskoj 1991. ... Znaju to i
zapovjednici SVK, iz ~ijih se izvje{}a o po~etku operacije mo`e zaklju~iti da je hrvatsko

22
topni{tvo ga|alo vojne ciljeve.9 Uostalom, pri~u koju su o prekomjernom granatiranju Knina
iznosili “du`nosnici RSK” demantirale su slike iz Knina, prikazane na televiziji, {to je
primije}eno i u srbijanskom tisku. Tako se u istim srpskim novinama navodi izjava Slobodana
Jar~evi}a, savjetnika Milana Marti}a i biv{eg “ministra vanjskih poslova RSK”, da u Kninu ne
postoji ni jedna zgrada koja nije ga|ana (M. A., “Egzodus naroda”, Ve~ernje novosti, 6. VIII.
1995.) i komentar da se “prema snimcima s nekoliko glavnih ulica Knina ne prime}uju
tragovi ve}ih oru`anih sukoba, da je polomljeno samo nekoliko drve}a, a da su tenkovi i
vojska zauzeli celi grad” (Sl. P., “Snimci iz Knina”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.).
U svojoj studiji o Oluji koja je glavni dio ove knjige, autor nije izbjegao spomenuti ni
probleme kao {to su nestegovno pona{anje nekih pripadnika HV-a i incidenti, odnosno
ne~asna djela (ubojstva i paljenje imovine) po~injena nad dijelom preostaloga srpskoga
stanovni{tva i njihovom imovinom na netom oslobo|enom podru~ju RH. Detaljnije o tome
govori knjiga Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija
’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001.). To je zapravo izvje{taj o stanju i doga|ajima na podru~ju
oslobo|enom vojno-redarstvenom operacijom Oluja, odnosno u biv{im UN-ovim sektorima
Jug i Sjever, uglavnom u razdoblju od po~etka operacije do kraja 1995., ali i nakon toga.
Dakako, o `rtvama na srpskoj strani u Oluji i nakon nje govore i radovi Informativno-
dokumentacijskog centra “Veritas” iz Beograda, no s obzirom na to da u svom dosada{njem
djelovanju “Veritas” nije pokazao `elju za argumentiranim pisanjem i objektivnim prikazom
povijesti, nema ih potrebe posebno komentirati. Uostalom, na nepouzdanost podataka u
radovima “Veritasa”, odnosno na “Veritasovo” preuveli~avanje broja `rtava, ve} je upozorio
upravo Hrvatski helsin{ki odbor, dokazuju}i da su u “Veritasovim” popisima `rtava
(primjerice, u bro{uri iz 1998.) u velikom broju pripadnici krajinske paravojske progla{eni
civilnim `rtvama, a `ivi ljudi mrtvima (“HHO upozorava na la`ne podatke beogradskog
Veritasa”, Vjesnik, 11. sije~nja 2001.).
U spomenutom izvje{taju HHO-a Vojna operacija ’Oluja’ i poslije naveden je popis 410
poginulih ili ubijenih osoba u biv{em UN sektoru Jug “u vrijeme operacije ’Oluja’, do kraja
1995.”. Podaci navedeni u popisu sugeriraju da je u vrijeme operacije Oluja na tom podru~ju
smrt kod otprilike 31 osobe uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnom
granatiranja), da su od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijene
otprilike 52 osobe srpske i 2 osobe hrvatske nacionalnosti, a za otprilike 43 osobe navodi se

9
Primjerice, u izvje{}u “komande 11. pe{adijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)” od 4. kolovoza 1995., izme|u
ostaloga, zapisano je: Po Kninu je dejstvovano sa Livanjskog polja iz vi{e pravaca i do vremena pisanja informacije na
grad je palo izme|u 200 i 300 projektila raznog dejstva i razli~itih kalibara. Prvi udar je izvr{en na zgradu Glavnog
{taba Srpske vojske Krajine gdje je nane{ena velika materijalna {teta i gotovo je potpuno uni{ten vozni park. Kasnije je
vatra preno{ena na kasarnu ’1300 kaplara’, fabriku Tvik, `eljezni~ko ~vori{te, stambene zgrade u podno`ju kninske
tvr|ave i drugdje. .... U prilog tome govori i zapis ~asnika tzv. SVK, koji je po~etak Oluje do~ekao u Kninu:
Artiljerijska kanonada po~ela je u celoj Krajini. Sve je do u najsitnije detalje isplanirano. Svaki projektil i svaka
artiljerijska vatra. Uba~eni su pre vi{e dana i osmatra~i i rukovaoci, koji projektile usmeravaju na cilj. Najva`niji ciljevi
u Kninu su: zgrada Glavnoga {taba, rezidencija predsednika dr`ave, Severna kasarna, kasarna Senjak i glavna
raskrsnica u Kninu. (...) Preska~em ogradu kasarne (Sjeverne) i ulazim u zgradu u kojoj sam do pre ~etiri meseca radio.
(...) Po kasarni padaju granate, ali treba imati i malo sre}e ’da ti ne padne ba{ na glavu’. (...) Sedamo u “golf” i kre}emo
u neizvesnost (prema Glavnom {tabu). Granate i dalje padaju, ali ne{to re|e. Dolazimo na raskrsnicu kod De{li}a.
Granate su mnogo ~e{}e oko Glavnog {taba. Zaustavljam voza~a i ka`em mu da se vrati u kasarnu, a ja }u dalje pe{ke.
(...) Tra`e}i zaklon iza drve}a, od drveta do drveta sti`em u Glavni {tab. Ulazim u zgradu i imam {ta videti. Dve
granate su pale na parking prostor izme|u zgrada, eksplodirale i uni{tile ceo vozni park Glavnog {taba. Mora da ih je
neki dobar artiljerac smestio ba{ ovde (Marko Vrcelj, Rat za srpsku krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., str. 212-
213).

23
da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, dok se za ostale navodi da
su poginuli ili ubijeni nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str.
131-157). Jednako tako, naveden je popis 191 poginule, ubijene ili nestale civilne osobe u
biv{em UN sektoru Sjever, a u njemu navedeni podaci sugeriraju da je za vrijeme operacije
Oluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 7 osoba uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja
(uglavnom granatiranje), da je od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio)
ubijeno otprilike 30 osoba srpske nacionalnosti, a za otprilike 37 osoba navodi se da su ih
ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, za 7 osoba da su ih ubili pripadnici
Armije BiH, za 3 osobe (od toga bra~ni par hrvatske nacionalnosti) da su ih ubili pripadnici
tzv. Srpske vojske Krajine, za 24 osobe navodi se da su nestale, dok se za ostale navodi da su
poginuli, ubijeni ili nestali nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,
221-244). Uz to, posebno je naveden popis 76 poginulih, ubijenih ili nestalih osoba u
izbjegli~koj koloni, koji su uglavnom nastradali uslijed ratnoga djelovanja, a za nekolicinu se
navodi da su ih ubili hrvatski vojnici (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 208-215).
Na`alost, brojni navodi u knjizi nisu popra}eni potrebnim znanstvenim aparatom, pa
ostaje pitanje za{to su u nekim bilje{kama navedeni potpuni podaci o izvoru za navedeni
doga|aj, a neki doga|aji su spomenuti bez navo|enja izvora o tome. Jednako tako, taj
vrijedan poku{aj prikupljanja podataka o ne~asnim radnjama (ubojstva, plja~ka i paljenje
imovine) koje je hrvatska strana po~inila tijekom i nakon Oluje, djelomi~no je optere}en
nametanjem neargumentiranog razmi{ljanja o politi~kom i vojnom kontekstu operacije,
odnosno isticanjem navodnog dogovora Milo{evi}-Tu|man o tzv. humanom preseljavanju
stanovni{tva. Dakako, ovim primjedbama ne negira se ~injenica da su pojedinci na hrvatskoj
strani (vojnici ili civili) tijekom i nakon Oluje ubijali srpske civile, ve} se na temelju uvida u
raznovrsne izvore samo `eli upozoriti na potrebu potpuno argumentiranog i preciznog
izno{enja podataka, posebice kad se govori o tome kako su `rtve stradale ili tko ih je ubio.
Te{ko je objasniti motive zlo~ina nad nedu`nim i nemo}nim ljudima, a jo{ te`e ih je
prihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smije
postojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po~inio, i da je zbog istine i pravde potrebno
prona}i i kazniti sve koji su zlo~ine osobno po~inili. Time bi njihove `rtve dobile kakvu-takvu
satisfakciju, a ka`njavanjem stvarnih po~initelja zlo~ina dokazalo bi se da su ih po~inili
pojedinci, ~iji su postupci bili u suprotnosti s djelovanjem i pona{anjem ogromne ve}ine
hrvatskih zapovjednika, vojnika i policajaca, koji su ~asno sudjelovali u Oluji.
U interesu povijesne istine je i da se kona~no to~no utvrdi koliko su ne~asnih djela
(ubojstva civila i zarobljenika, te paljenje ku}a) nad srpskim stanovni{tvom na podru~ju
zahva}enom Olujom po~inili pripadnici oru`anih snaga ili civili na hrvatskoj strani, koliko
pripadnici Armije BiH, a koliko sami pripadnici srpskih oru`anih formacija ili civili na
srpskoj strani.10
10
U spomenutoj knjizi HHO-a uglavnom su navedeni zlo~ini nad srpskim civilima koje su po~inili pojedinci na
hrvatskoj strani ili u sastavu Armije BiH. No, u izvje{}ima izbjeglih Srba spominju se stradanja Srba i civila ostalih
narodnosti i od djelovanja srpske vojske, te me|usobna ubojstva i samoubojstva Srba tijekom povla~enja.
Primjerice, i zapis u knjizi HHO-a pokazuje da su ubijani oni koji nisu htjeli i}i u kolonu: Za bje`anje ljude je
obavijestilo na{e rukovodstvo. Narodu je dat veliki strah od Hrvatske vojske, pa smo morali izbje}i. Mi koji nismo
bje`ali, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali ili bje`ati, ili bi nas ubili Srbi. ... I{li su po
ku}ama i provjeravali da li ljudi idu ... (Izjava N. Dra~e, 23. srpnja 1998., HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,
14). Da to nisu bile samo prijetnje, pokazuje izjava M. P. (podaci u HMDCDR), da su joj “marti}evci ubili sina
na le`aju jer je odbio i}i u kolonu” (HMDCDR: usmeno svjedo~anstvo O. N. – podaci u HMDCDR). M. K.
(podaci u HMDCDR) izjavila je: Bili smo u podrumu zgrade gdje je zubar Milan Babi} imao stan. Do{la je milicija
i natjerala nas u kolonu (HMDCDR, protokol 1396 od 18. 09. 1995. godine). M. M. (podaci u HMDCDR)
izjavio je: Bio sam ranjen od srpskog snajperista. Do{ao sam spa{avati sina i svi se vratiti (HMDCDR, protokol 1360

24
Dakako, i koliko je osoba srpske narodnosti u tom kaosu po~inilo samoubojstvo, jer izvori
pokazuju da ni takvi slu~ajevi nisu bili rijetki.11 Posebno pitanje je stradanje Srba u
izbjegli~kim kolonama, jer su u njima civili bili izmije{ani s vojnicima, a traktori i osobna
vozila s tenkovima. Uz to, velik broj ljudi koji nisu bili u odorama (“civili”) bio je naoru`an,
a hrvatski vojnici spominju primjere kad su na njih civili otvarali vatru iz raznog oru`ja i
bacali bombe.12 Jednako tako je i s popisom zapaljenih i oplja~kanih ku}a izbjeglih Srba, s

od 14. 09. 1995. godine). M. J. (podaci u HMDCDR), Hrvat iz Gra~aca koji je morao napustiti ku}u i i}i u
kolonu pod prijetnjom da }e biti ubijen, izjavio je da je jedna njegova susjeda bila ubijena zato {to nije htjela i}i
u kolonu (HMDCDR, protokol 1269, od 1. 09. 1995. godine). Lj. I. (podaci u HMDCDR) iz okolice Gline
ka`e da se opirao i}i u kolonu, pa su ga prebili vojnici RSK (HMDCDR, protokol 74, od 19. 01. 1996.). D. ].
(podaci u HMDCDR) ka`e da je krenuo u kolonu “zato {to su bile zaostale grupe za teror” (HMDCDR, protokol
247, od 12. 03. 1996.). O sudbini srpskih izbjeglica koje je 8. kolovoza 1995. raketiralo srpsko zrakoplovstvo
izvijestio je ljubljanski list Delo. http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950808/H080895174801.html
Neki Srbi u izbjegli~kim kolonama prega`eni su tenkovima, primjerice, ~ovjek kojeg je u “milicijskom” autu u
Kninu prije dolaska Hrvatske vojske pregazio tenk SVK: ... Na desnoj strani puti}a (prema upravi Dizel depoa) na{ao
sam jedan milicijski “stojadin”. Tragovi su ukazivali da ga je pregazio tenk. Bio je potpuno spljo{ten, a iz auta je virila
ljudska noga. ... Krenuo sam dalje prema Komandi korpusa ... Ugledao sam jedan automobil “lada” ... u ladi su sjedila
dva ~ovjeka u maskirnim uniformama Vojske RSK, stari oko 25-30 godina... Automobil je bio sa strane izre{etan
mecima u visini grudnog ko{a. Tada jo{ HV nije u{la u grad, pa ne znam kako su poginuli. Sigurno je da su ubijeni
rafalnom paljbom. (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 27). Poznata je pri~a da su tenkovi srpske vojske u
povla~enju pregazili kolonu vozila srpskih izbjeglica na Banovini. Tako je govore}i o “tu`noj koloni od 32.000
izbjeglica” dopisnik Ve~ernjih novosti iz Zagreba Milenko Predragovi} naveo da: “o~evici tvrde da je tu tu`nu
kolonu izgazio tenkovima srpski general Mile Novakovi}, prilikom be`anja sa Petrove gore”. Dakako, on smatra
da hrvatski mediji interpretiraju tu verziju s ciljem okrivljavanja “srpskog rukovodstva za sudbinu izbeglica”. ^ak
sugerira da je kolona prega`ena “srpskim, ali zarobljenim tenkovima”. (Milenko Predragovi}, “Kolona izga`ena
tenkovima”, Ve~ernje novosti, 14. VIII. 1995.) Da ta konstrukcija nije to~na potvr|uju i sje}anja sudionika Oluje
(HMDCDR, memoarsko gradivo).
11
U prilog tome govori razgovor novinarke sa Srbinom izbjeglim iz Hrvatske: ... Dok mi pri~a (op. izbjegli Srbin)
o brojnim samoubistvima na putu, pomrlim bebama i starcima, nedostatku hleba i vode, njegov strogi i vidno
raspolo`eniji kolega upozorava i njega i mene da to ni{ta nije za objavljivanje napominju}i da je sve u redu, ali da je
zabranjeno da se bilo {ta o tome pi{e. Ko je zabranio, pitam, gospodin sle`e ramenima i odlazi. Dalje se navodi: Jedan
se stari ubio, dvadeset drugo godi{te. ... Si{ao s puta u kukuruz i ubio se bombom... Sru{en je most na Novoj Gradi i tu
se jedna `ena ubila. Kad smo nai{li na most, ona se samo uhvatila za ogradu i bacila se jadna u vodu (“Progoni isto~no
od raja”, Intervju, br. 367, 25. 8. 1995., 5). U potresnoj pri~i Radmile Dragi~evi} (34) navedeno je: U na{oj koloni
umrlo je pet beba i mnogo starih ljudi koje smo ostavljali kraj puta, jer nam je re~eno da }e ih sakupljati Hitna pomo}.
A Milo{ Brada{ (39) navodi: ^ovjek koji je ostao bez goriva u traktoru, valjda u nervnom rastrojstvu, pi{toljem je ubio
`enu i dvoje djece, pa sebe. Poku{ali su ga sprije~iti ali nisu uspjeli (“Ljudi s traktora”, Nin, 2329, 18. 8. 1995., 29).
O kaosu u izbjegli~kim kolonama Srba iz Hrvatske svjedo~i i jedan izbjegli starac: U obru~u u Topuskom, saznali
smo da muslimani kod Gline kolju redom. Nastao je kaos, pla~, jauk, naoru`ani i pijani vojnici prijete, dvojica su se
ubila. Onda je policija s Korduna zavela red. Tukli su motkama.... (Milena Markovi}, “Kroz psovke i batine”,
Ve~ernje novosti, 15. VIII. 1995.). Svjedo~anstvo 32-godi{nje Vi{nje: ... U koloni smo bili od 5. do 10. avgusta 1995.
godine. Stajali smo, ili se sporo kretali. Hrane smo imali, to {to smo ponijeli, ali ja sam slabo mogla da jedem. Izgubila
sam apetit zbog svega {to nam se dogodilo. ^uli smo da su bili neki pregovori i da treba da krenemo dalje. Postrojili su
nas, uredili kolonu (hrvatska milicija) i naredili da svi ostave oru`je, jer sa oru`jem ne mo`e da se pre|e granica.
Dozvolili su da se izvu~e benzin iz tenkova, koji su ostali, ali ne i da se prenese oru`je. Neki ljudi nisu mogli da podnesu
da se odvoje od oru`ja, pa su izvr{avali samoubistvo. ...(@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 287).
12
O tome svjedo~e ve} medijski poznat primjer bake Danice Obradovi} (prikazan na “krajinskoj televiziji” nakon
akcije Meda~ki d`ep), ali i 27-godi{nje udovice Marine, koja je u svojoj potresnoj pri~i, izme|u ostaloga, navela:
... Pored moje ku}e (selo Ka{i} u zadarskom zale|u) bilo je jedno brdo sa kojeg smo mogli sve da vidimo ko nam prilazi.
Tu je bio “broing” (browing). Ja sam sa “broinga” pucala. (...) “Broing” je ina~e protivavionac koji kosi sve. U njemu
su ljudi namjestili metke, sve kako treba da stoji i ja sam onda rukovala njime. (...) Morala sam da mislim na svoju
djecu. Ali kada nije bilo dovoljno mu{karaca za seoske stra`e, ja nikada nisam odbila da budem na stra`i. ... (V.

25
obzirom na to da izvori pokazuju da su dio objekata (ku}a, zgrada) na okupiranom podru~ju
zapalili sami Srbi prilikom povla~enja tijekom Oluje.13 Dakako, time se ne negira ~injenica da
su imovinu hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti na oslobo|enom teritoriju ve}inom
zapalili pojedinci na hrvatskoj strani.
Negiranjem po~injenih kaznenih djela ili svaljivanjem krivnje za sva po~injena kaznena
djela isklju~ivo na jednu stranu, izvla~e}i pojedine doga|aje izvan konteksta povijesnog
procesa, ne mo`e se uspostaviti dijalog i u~vrstiti toliko potreban mir na ovim prostorima.
Istina je jedini pravi put i za budu}nost na{e djece, jer ako svi ne shvate da se zlo~in ni~im ne
mo`e opravdati, mo`emo o~ekivati nova stradanja. Istodobno, nije prihvatljivo ni to {to se
poluistinama i neprovjerenim informacijama name}e zaklju~ak da je Oluja bila “zlo~ina~ki
plan”, kako bi se Hrvatskoj nametnuo novi kompleks krivnje. U prilog tome da Oluja nije
planirana s ciljem istjerivanja i istrebljenja Srba, odnosno da su hrvatski vojnici imali
zapovijed da se pridr`avaju odredaba me|unarodnog ratnog prava, govore mnogi primjeri.
Me|u njima je i svjedo~anstvo jedne nepokretne starice, zabilje`eno u ve} spomenutoj knjizi
HOO-a (str. 29), da je spa{ena zahvaljuju}i odlu~nom inzistiranju hrvatskog vojnika
(vjerojatno zapovjednika) da se ona unese u kamion i preveze u Knin, iako je njegov suborac

Nikoli}-Ristanovi}, S. Konstantinovi}-Vili}, N. Mrvi}-Petrovi}, I. Stevanovi}, B. Kne`i}, @ene Krajine – rat,


egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 79). I svjedo~anstvo drugih `ena upu}uje na zaklju~ak da je znatan broj civila
u tzv. RSK, uklju~uju}i i `ene, bio naoru`an. Primjerice, u pri~i o svojoj tragediji i izbjegli{tvu Neda (ro|. 1954.)
je spomenula da je u zbjeg “ponijela sa sobom li~no naoru`anje, jer je to svatko imao” (@ene Krajine – rat, egzodus
i izbegli{tvo, 263), a 55-godi{nja Desanka je u istoj situaciji “zgrabila jednu torbu i stavila najnu`nije stvari, te
ponijela lova~ku pu{ku, ali ne i dokumente” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 283).
13
O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske nakon Oluje: ... Kako “Politika” pi{e, jedan vojnik iz
Kninskog polja koji je, kako mu i u dozvoli pi{e, neposredno pre napada dobio odsustvo da bi se okupao, “pakuje” ceo
svoj zaselak (40 ljudi) u veliki kamion-{leper i vozi ih do Beograda. Jedini me{tanin koji ostaje je voza~ev 63-godi{nji
otac: ~ovek uzima pu{ku i odlazi u borbu nameravaju}i da se tu~e koliko mo`e, da na kraju zapali svoju ku}u i da tek
onda be`i. ... (Tjedni list Vreme, 14. kolovoza 1995., str. 4.) ... Povla~e}i se ka Srbu i Drvaru, prolazili smo kroz pusta
mjesta. Nije bilo mrtvih ni ranjenih civila ni vojnika, samo prazne ku}e i doma}e `ivotinje. Povremeno su se ~ule
eksplozije u nekim objektima koje su sami Srbi minirali nakon odlaska, da ne padnu Hrvatima u ruke – bolnice, po{te,
magacini s oru`jem koje nisu uspeli da izvuku. Kolona izbeglica bila je daleko ispred nas. ... (Svjedo~enje 32-godi{njeg
M. ^. iz Obrovca, ranjenog pri povla~enju kod Srba, a dopremljenog na lije~enje u beogradsku Vojno-medicinsku
akademiju; zapisano u dvobroju “nezavisnog politi~kog dnevnika” Na{a Borba 193-194, od 12-13. kolovoza, str.
9.) Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta” (Hrvatski helsin{ki odbor, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Zagreb
2001., 25 (bilj. 23), 34). Jednako tako, jedno od mnogih potresnih svjedo~anstava izbjeglih Srba iz tzv. RSK
tijekom Oluje, izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, svjedo~i o patnjama naroda koji su
njegove vo|e povele u izbjegli{tvo, te o stradavanju civila i zapaljenim ku}ama prije dolaska Hrvatske vojske na do
tada okupirano podru~je: ...Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. (@ene Krajine – rat, egzodus
i izbegli{tvo, 127-128). Svjedo~anstvo Nede, ro|ene 1954.: ...Od Podgorja do op{tine Krnjak ima oko kilometar i
pol, nas nije niko obavijestio ali sam vidjela da selo do mog gori i da `ene bje`e. Zavladala je panika, nismo znali {ta
}emo. (...) Neko je viknuo da kre}emo i taman kada smo sjeli vidila sam jednu ku}u da gori. Tu su nai{le grupe
Muslimana, palili su ku}e i opet je nastalo bje`anje. Ponijeli smo sa sobom li~no naoru`anje, jer je to imao svatko. Ljudi
su bje`ali u kukuruz i tu je nastalo stra{no klanje. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 262-
263). Svjedo~anstvo 55-godi{nje Desanke: ... Uve~e oko 8 sati (5. kolovoza), mu` je oti{ao da legne, a i ja sa njim.
Tada su do{li iz civilne za{tite i obavijestili da idemo u fabriku za “zborno mesto”. Pozvala sam mu`a, on je rekao da
ne mo`e da ide. Zgrabila sam jednu torbu i stavila najnu`nije stvari. Ponijela sam i lova~ku pu{ku, ali nisam ponijela
ni{ta od dokumenata, mislila sam da }emo se vratiti. (...) Nas tridesetak nemo}nih ostali smo u fabrici, sve je ve} gorjelo,
sve je bilo u plamenu. Jedan direktor je pozvao voza~a i dao autobus da nas preveze. Pro{li smo kroz selo koje je gorjelo.
Voza~ je vozio autobus sa uga{enim svjetlima (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 282-283).

26
predlagao da je se “ostavi ili ubije”. Naime, iako ta pri~a svjedo~i i da pojedinci nisu imali
namjeru pridr`avati se odredaba me|unarodnog ratnog prava, ona zapravo, kroz zapovijed
nadre|enog podre|enom da ponese tu staricu – “kao da je njegova vlastita, ina~e mu ode
glava”, potvr|uje da su hrvatski vojnici imali zadatak da se pobrinu za sigurnost preostalih
srpskih civila, u navedenom slu~aju da ih prebace na sigurno u Knin. Uz to, brojna su
svjedo~enja hrvatskih vojnika i policajaca kako su hranili i brinuli se o srpskim civilima nakon
Bljeska i Oluje. Na`alost, pojedinci nisu tako postupili.
Dakako, posebna je tema humanitarna djelatnost na netom oslobo|enom podru~ju, o
kojoj se u ovom radu ne govori (Slobodan Lang – Vesna Ivanovi}, Pru`ena ruka: hrvatski
“Pravednici” – djela dobra u ratu, Zagreb, 2006., str. 196-209, i druga izvje{}a). U tom
kontekstu, a s obzirom na to da je Hrvatska vojska imala zada}u deblokade UN za{ti}ene zone
Biha}a u susjednoj BiH, ne smije se zanemariti ~injenica da je i sama Oluja bila svojevrsna
humanitarna operacija, jer je njome od sigurne smrti spa{eno vi{e tisu}a ljudi u Biha}u, koji
su bili opkoljeni srpskim snagama i kojima je prijetila sudbina stanovnika Srebrenice i @epe.
Hrvatska historiografija ve} se pokazala dovoljno zrelom i objektivnom, te spremnom na
suo~avanje s najintrigantnijom problematikom. Za vjerovati je da }e i ova knjiga o Oluji
pomo}i njezinom objektivnom prikazu i razumijevanju postupaka uvjetovanih prilikama u
kojima se odvijala, kako bi se jasno odvojile posljedice borbenih djelovanja (stradavanje
stanovni{tva i imovine uslijed granatiranja i borbi) od kaznenih djela po~injenih neovisno o
njima (zbog osvete ili koristoljublja). Jednako tako, znanstvene ra{~lambe trebale bi pomo}i
da se razumiju ciljevi i rezultat Oluje: poraz srpskog agresora i povratak tzv. UNPA zona u
ustavno–pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno osloba|anje okupiranoga teritorija
RH i izlazak na me|unarodno priznatu granicu, te povratak prognanika i pomo} Armiji BiH
da deblokira opkoljeni Biha} i sprije~i novu humanitarnu katastrofu. Ali i da se prestane s
manipulacijama u kojima se legitimnost i oslobodila~ki karakter te vojno-redarstvene
operacije dovodi u pitanje navo|enjem doga|aja koji nisu povezani s njezinim ciljevima i koji
su kao rezultat samovolje pojedinaca po~injeni uglavnom nakon njezina zavr{etka.
Ante Nazor

27
Hrvatski vojnici (gardisti)
Davor Marijan
OLUJA
KAZALO

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Bojno polje i sudionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36


Srpska pobuna u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Prva biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Operacije hrvatskih snaga na Livanjskom polju i u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
RSK u prvoj polovici 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Druga biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Hrvatska reakcija na Drugu biha}ku krizu – Operacija Ljeto-95. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Politi~ka priprema operacije Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Krajina u o~ekivanju Oluje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Ratni planovi (planovi obrane i osloba|anja okupiranog teritorija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59
Zavr{ne pripreme HV-a za operaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

OLUJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Zborno podru~je Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Specijalne postrojbe MUP-a RH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Zborno podru~je Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Zborno podru~je Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Zborno podru~je Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Zborno podru~je Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Zrakoplovstvo u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Peti korpus Armije BiH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Osiguranje operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Zborno podru~je Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Ju`no boji{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Hrvatska ratna mornarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Hrvatsko vije}e obrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Reakcija Slavonsko-baranjskog korpusa SVK, VRS i VJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
UNCRO, UN i reakcije iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

30
Osvrt na provedbu operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
“Etni~ko ~i{}enje” ili odlazak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

Zaklju~ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

31
Hrvatski vojnici, 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Robert Belo{evi})

32
UVOD

luja je rije~ koja malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodu{nim. Iz hrvatske perspektive

O Oluja je pojam pobjede, simbol uspje{nog okon~anja vi{egodi{njeg rata. Iz srpske


perspektive, i to ne samo u Hrvatskoj, Oluja je posve druga~iji simbol. Razlozi su
jednostavni, razli~it pogled na blisku pro{lost i njezinu interpretaciju. Od kada je postala
predmet zanimanja i postupanja Haa{kog suda Oluja je aktualna tema hrvatskog dnevno-
politi~kog `ivota, a ne samo nezaobilazan doga|aj bliske pro{losti.
Osim u tisku gdje je, izravno ili posredno, stalna tema, Oluja je i tema radova koji imaju
ve}u ambiciju od jednodnevne vijesti. Pored nekriti~kih i prigodni~arskih tekstova Politi~ke
uprave Ministarstva obrane,1 osnove Oluje javnosti je stvarno podastro biv{i na~elnik Glavnog
sto`era HV-a umirovljeni sto`erni general Janko Bobetko. U knjizi Sve moje bitke Bobetko je
objavio kompletnu direktivu koja je bila osnova za kasniju provedbu operacije Oluja,2 iako
nije obi~aj da se ratni plan jedne vojske javno objavljuje tako brzo nakon {to je nastao. No,
mo`e se re}i da Bobetkova interpretacija Oluje na~elno nije to~na, jer on o~ito nije bio
upoznat s promjenama koje su slijedile nakon njegova umirovljenja i zbog kojih je ratni plan
mijenjan. Ovo je napose zna~ajka prikaza operacije na Banovini, gdje uop}e ne spominje
ulogu Zbornog podru~ja Bjelovar, za koje nije znao, jer ga u lipnju 1995. kada je potpisana
direktiva Oluja-1 nije ni predvi|ao. Oluja je zna~ajno mjesto dobila u radovima i knjizi jo{
jednog na~elnika Glavnog sto`era HV-a, umirovljenog admirala Davora Domazeta Lo{e,3 no
njegovu tezu o Oluji kao zra~no-kopnenoj bici neki autori osporavaju.4 Oluja je dobila
prostor i kod utjecajnih sudionika hrvatske politike. Primjerice, u knjigama predstojnika
Kabineta predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja [arini}a i ministra vanjskih poslova Mate
Grani}a.5
S druge strane, iz redova Srpske vojske Krajine (SVK) o Oluji su pisali Milisav Sekuli} i
Marko Vrcelj.6 Sekuli}, general-major i na~elnik odjela za nastavu i {kolstvo SVK dao je
vrijedan, ali i upitan doprinos. Zna~ajan dio knjige Knin je pao u Beogradu doista se temelji

1
Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1, listopad 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 2, studeni 1995.; Oluja,
Hrvatska vojna glasila, br. 3, prosinac 1995.
2
Janko BOBETKO, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996., 422-432, 441-451, 462-475 i 484-491.
3
Davor DOMAZET – LO[O, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjena
strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997., 12-21; ISTI, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja,
Zagreb, 2002.
4
Ozren @UNEC, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenski
i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999., 100-101.
5
Hrvoje [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International,
Zagreb, 1999.; Mate GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.
6
Milisav SEKULI], Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Marko VRCELJ, Rat za Srpsku
Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002.

33
na dokumentima koji su dijelom zaplijenjeni tijekom operacije od hrvatskih snaga. No,
postoji dio tvrdnji koji nije dokumentiran, dio koji izvire iz autorova obiteljskoga odgoja
(primarna socijalizacija) i koji je pun predrasuda, pau{alnih ocjena i svjesnoga podmetanja,
odnosno, najkra}e re~eno, zna~ajan dio knjige iznimno je nekorektan. Cilj mu je osporiti da
je SVK vojni~ki potu~ena, pa, naravno, optu`uje za izdaju politi~ki i vojni vrh, uvodi NATO
kojeg nije bilo, sve da ospori ono {to je na stranicama ranije izravno prikazao, lo{ i
neu~inkovit politi~ki sustav koji je proizveo isto takvu vojnu silu.
O djelovanju 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine pisao je Bejdo Feli} u monografiji
koja nema znanstveni pristup i u kojoj se pre{u}uju neke zna~ajne ~injenice oko Oluje,
odnosno bo{nja~ko-hrvatskih odnosa na razini biha}ke regije.7
Osnova za ovaj rad bio je nedovr{eni rukopis koji sam napisao 2001. po nalogu gospodina
Joze Rado{a, tada{njeg ministra obrane Republike Hrvatske. Dokumenti na koje se pozivam
tada su bili u pismohrani Glavnog sto`era HV-a, a danas su, koliko mi je poznato, uglavnom
u Sredi{njem vojnom arhivu MORH-a. Krajem 2006. od kabineta ministra obrane ponovno
sam tra`io uvid u njih. Na molbu nisam dobio odgovor.
Velik problem pri analizi djelovanja hrvatskih snaga je nedostatak dijela bojnih
dokumenata. Dio dokumenata zasigurno nedostaje, a dio ~ini se nije ni pisan. Dnevna
operativna izvje{}a dio postrojbi sigurno nije pisao, a dio njih nije vodio ni ratni dnevnik.
Zbog toga }e neki aspekti, kao i dijelovi operacije ostati trajna nepoznanica. Tako je, na
primjer, otvorena za spekulaciju tvrdnja jedne postrojbe HV-a da je prva do{la do predgra|a
Slunja, gdje je iz “poznatih razloga sa~ekala” da snage slunjske 14. domobranske pukovnije
prve u|u u svoj grad.8 Vrijeme }e tek pokazati koliko se to mo`e nadoknaditi anketiranjem
sudionika. Druga vrsta dokumenata koja je vrlo ~esta, a koja tako|er ima nedostatak jesu
ra{~lambe bojnih djelovanja postrojbi nakon provedene operacije. Postrojbe su uglavnom bile
usredoto~ene na sebe i svoju ulogu, pa je te{ko utvrditi {to se doga|alo sa susjedima i te{ko je
ra{~laniti udio na pojedinim pravcima. Neke od postrojbi napravile su ra{~lambe koje nemaju
povijesnu vrijednost, a neke ~ini se ni to. Na `alost, me|u njima su i dvije od pet gardijskih
brigada koje su sudjelovale i dale zna~ajan doprinos u operaciji. Na stranu da je u ovoj vrsti
dokumenata samokriti~nost uglavnom izostala. Ne treba ni sumnjati, na primjer, da se ocjena
jednog Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja, da jedna pridodana postrojba “nije za daljnju
uporabu za napadna b/d iz ve} poznatih razloga iskazanih u predhodnim izvje{}ima”, ne
mo`e pro~itati u ra{~lambi te postrojbe.9
Kao i 2001., tako sam i sada o djelovanju Specijalne policije Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvatske imao zanemariv broj dokumenata, bolje re~eno, nisam ih ni
imao. Sukladno tome je prostor posve}en djelovanju Specijalne policije MUP-a u ovom
rukopisu potpuno ispod razine njezina djelovanja i u~inka u operaciji.
Ova studija nema namjeru detaljno ulaziti u djelovanje svake postrojbe. Njezina svrha je
opisati ozra~je u kojem je operacija provedena i osnovne zna~ajke same operacije. Ipak, mo`e
se primijetiti da detaljnija ra{~lamba Oluje, kakva u javnosti jo{ nije prezentirana, ne

7
Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.
8
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH), pismohrana Glavnog sto`era Hrvatske vojske (GSHV): ZP
Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e.
9
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.

34
potvr|uje tvrdnju da je rije~ “o besprijekorno izvedenoj operaciji”. No, to je i razumljivo, s
obzirom na velik broj na brzinu mobiliziranih postrojbi i ljudstva u pri~uvnim brigadama i
domobranskim pukovnijama, koje nije bilo pripremljeno za tako zahtjevnu operaciju.
Dakako, za Hrvate }e Oluja uvijek ostati “majka svih bitaka”, koja epitet “briljantna”
zaslu`uje prije svega zato {to je njezin rezultat od iznimna, mo`da i presudnog povijesnog
zna~aja za Hrvate i Hrvatsku.

Hrvatski vojnik

35
BOJNO POLJE I SUDIONICI

peracija Oluja provedena je na sredi{njem dijelu teritorija Republike Hrvatske koji je

O u vremenu od kolovoza 1990. do sije~nja 1992. sinkronim djelovanjem pobunjenih


Srba i Jugoslavenske narodne armije okupiran i istrgnut iz nadzora legalnih tijela
Republike Hrvatske te nazvan Republikom Srpskom Krajinom (RSK). RSK se sastojala od
tri teritorijalne cjeline: prva je bila u isto~noj Slavoniji, Baranji i Srijemu, druga u zapadnoj
Slavoniji, a tre}a, ujedno i najve}a, na podru~ju uz dr`avnu granicu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine od Jasenovca do Benkovca i Knina, odnosno do dr`avne granice na Dinari.
Dvije posljednje cjeline ~inile su 85% ukupne povr{ine RSK.10 Nekoliko godina pobunjeni
Srbi nadzirali su teritorij od 17.028 km2, na kojem je, prema nepouzdanim podacima, `ivjelo
oko 430.000 stanovnika. Crta boji{nice duga 923 km odvajala je ovaj teritorij od dijela
Republike Hrvatske koji je bio pod nadzorom legalno izabrane hrvatske vlasti. S Cazinskom
krajinom RSK je grani~ila u du`ini od 118 km. Najve}a dubina ovog teritorija – 63,1 km bila
je na pravcu od sela [kabrnja do sela Ti{kovac. Najmanja dubina – oko 2,5 km bila je kod
Jasenovca, potom 12,5 km na pravcu od sela Vedro Polje (Sunja) – Kostajnica i 19,5 km na
pravcu od sela ^anak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici.11 Teritorij
je bio razvu~en i nekompaktan, {to je nepovoljno djelovalo na vo|enje i zapovijedanje,
operativno-strategijski razvoj i manevar vojske pobunjenih Srba. Mala dubina teritorija
ote`avala je baziranje zrakoplovstva, e{aloniranje materijalnih pri~uva, a time i osiguranje
bojnih djelovanja, izbor polo`aja za raketne sustave i manevar snaga. Zbog velike du`ine, a
relativno male dubine cijelo rati{te RSK moglo se istovremeno staviti pod vatreni udar
Hrvatske vojske, {to je bilo pogodno za presijecanje s visokom mogu}no{}u postizanja
strategijskog iznena|enja.12
Hrvatska vojska je doista ra~unala na mogu}nost strategijskog iznena|enja. Hrvatska
vojska nastala je 1991. iz policije, Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane Republike
Hrvatske u te{kim okolnostima srpske pobune i navodno neutralnog a stvarno prosrpskog
djelovanja JNA. Njezina prva zada}a bila je obrana Republike Hrvatske, a od 1992.
strategijska zada}a bila je vra}anje pobunjenih i okupiranih podru~ja u ustavni poredak RH.
Jasnu i slu`benu strategiju HV nije imao tijekom rata, iako je na tome ra|eno unutar
Ministarstva obrane.13 Na hrvatske namjere nepovoljno je djelovala ~injenica da je teritorij
Republike Hrvatske pod nadzorom legalne vlasti s vojnog gledi{ta tako|er bio zahtjevan za

10
Op{irna povijest RSK kod Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka
knjiga, Zagreb, 2005.
11
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 171-173; Hrvatski dr`avni arhiv (HDA), gra|a Republike
Srpske Krajine (RSK): Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).
12
HDA, RSK: Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).
13
Npr. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istra`ivanja, MORH, Zagreb, 1995.

36
obranu i uporabu snaga. Srpska tvrdnja da u “savremenoj Evropi nema dr`ave koja ima tako
nepovoljno iskomponovan i oblikovan prostor kao Hrvatska”, nije bila daleko od istine.14
U drugoj polovici 1994. Hrvatska vojska je dobila ustrojbenu fizionomiju koja je s malim
izmjenama zadr`ana do kraja rata. Sastojala se od zapovjedni{tava, institucija i postrojba.
Krovno zapovjedno tijelo bio je Glavni sto`er HV-a koji je na zapovjednoj vezi imao {est
zbornih podru~ja i jedno boji{te, podsto`erne postrojbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i
protuzra~nu obranu, te Hrvatsku ratnu mornaricu. Zborno podru~je je bila operativna
skupina stalnog sastava koja se sastojala od pri~uvnih postrojbi HV-a i domobranstva.
Na~elno se sastojalo od zapovjedni{tva, gardijske motorizirane brigade, 3 do 6 pje{a~kih
brigada HV-a, 3 do 6 domobranskih pukovnija, logisti~ke baze, topni~kih divizijuna za
potporu, protuoklopnu i protuzra~nu borbu, kao i drugih manjih postrojbi. Dio zbornih
podru~ja imao je u svom sastavu jednu gardijsku brigadu (ZP Zagreb, Split i Gospi}),
odnosno dvije (ZP Osijek), dok su ZP Karlovac i Bjelovar bili bez njih. Ta dva zborna
podru~ja bila su i manja od ostalih. Izravno podre|ene Glavnom sto`eru HV-a bile su 1. i 7.
gardijska motorizirana brigada, 15. protuoklopna topni~ko-raketna brigada, 16. topni~ko-
raketna brigada, 33. in`enjerijska brigada, 40. pukovnija veze i nekoliko manjih rodovskih
sastava.15 Glavne snage HV-a bile su gardijske brigade kojih je bilo sedam, a u pri~uvnom
sastavu bilo je 28 pje{a~kih brigada i 38 domobranskih pukovnija.16 Izvan ustrojbenog sastava
HV-a bio je 1. hrvatski gardijski zbor koji je u svom sastavu kao bojnu postrojbu imao 1.
hrvatski gardijski zdrug.17 U prosincu 1994. HV je imala 320 topni~kih oru|a za potporu u
kalibru od 105 do 203 mm, {to je iznosilo 52,81% ustrojbenih potreba.18 Nakon operacije
Bljesak kopnena vojska je u svom naoru`anju imala 393 oklopna bojna sredstva, od ~ega 232
tenka.19
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana organizirana je u Zapovjedni{tvo, pet
zrakoplovnih baza i ~etiri brigade PZO. Zrakoplovstvo je imalo 40 zrakoplova, od toga 26
bojnih, i 22 helikoptera, od toga 10 bojnih. Hrvatska ratna mornarica sastojala se od
Zapovjedni{tva, pomorskih zapovjedni{tava za sjeverni, ju`ni i srednji Jadran, flote brodova,
topni~kih bitnica i pje{a{tva raspore|enog u odrede i domobranske bojne. Imala je 28 plovnih
sredstava.20 HV je u prosincu 1994. imao oko 96.000 ljudi. Najbrojniji vid bila je kopnena
vojska, s vi{e od 89.000 ljudi.21 Za Oluju, kao i za Bljesak, brojno stanje je naraslo
domobilizacijom i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi.

14
Radovan RADINOVI], “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993., 7.
15
Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), fond Politi~ke uprave: GSHV, Kl.
8/93-02/04, Ur. br. 512-06-05-93-28 od 4. 2. 1993., Odluka o vojnopodru~noj podjeli RH; SVA MORH, fond
Kabinet ministra obrane Republike Hrvatske (KMORH): MORH, KL. SP 801-01/93-02/02, Ur. br. 512-01-93-
320 od 16. 2. 1993., Mobilizacijski razvoj oru`anih snaga RH u miru.
16
SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.
17
SVA MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Br. PA7-61/1-94 od 31. 3. 1994., Odluka; SVA MORH, GSHV:
MORH, Kl. SP 801-01/94-03, Ur. br. 512-01-94-1259 od 29. 3. 1994., Izmjene i dopune mobilizacijskog
razvoja i ustroja OS RH.
18
SVA MORH, GSHV: Izvje{}e o stanju MTS – topni{tvo za potporu od 15. 12. 1994.
19
SVA MORH, GSHV: Kl. 512-06-04/5-95-2, Ur. br. 813-07/95-02/10 od 5. 7. 1995., Izvje{}e o stanju
Oklopni{tva u HV.
20
SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.
21
SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.

37
Do kasne jeseni 1992. vojna sila pobunjenih Srba zvala se Teritorijalnom obranom, a tada
je preimenovana u Srpsku vojsku Krajine (SVK). U to vrijeme dobila je i organizacijsko-
formacijski izgled koji se s malim izmjenama zadr`ao do njezina nestanka. SVK se sastojala
od Glavnog {taba i pri{tabnih postrojbi, {est korpusa i zrakoplovnih snaga. Korpusi su
formirani na regionalnom principu. Na podru~ju sjeverne Dalmacije bio je 7. ili
Sjevernodalmatinski korpus, na podru~ju Like 15. ili Li~ki korpus, na podru~ju Korduna 21.
ili Korduna{ki korpus, na podru~ju Banovine 39. ili Banijski korpus, na podru~ju zapadne
Slavonije 18. ili Zapadnoslavonski korpus i na podru~ju isto~ne Slavonije 11. ili Slavonsko-
baranjski korpus. Korpus se na~elno sastojao od Komande, tri i vi{e brigada, logisti~ke baze i
topni{tva za potporu. Izuzetak je bio Slavonsko-baranjski korpus koji je u svom sastavu imao
i jednu pje{a~ku diviziju. Zrakoplovstvo se sastojalo od zrakoplovne brigade, zrakoplovne
baze i bataljuna vo|enja, motrenja, javljanja i navo|enja.22 Nakon operacije Bljesak i
razbijanja Zapadnoslavonskog korpusa, SVK je dobila novog zapovjednika, general-
potpukovnika Milu Mrk{i}a. Mrk{i} je inicirao nekoliko promjena u ustroju SVK, od kojih
je najzna~ajnija stvaranje Korpusa specijalnih jedinica (KSJ). Korpus se sastojao od: Komande
korpusa, 2. oklopne brigade, 71. specijalne brigade, 2. gardijske brigade, Brdskog bataljuna,
bataljuna VP i lakog artiljerijskog divizijuna PZO.23 Usprkos zvu~nog naziva korpusa, bila je
to postrojba ranga brigade, no bilo je uobi~ajeno da se specijalne postrojbe tretiraju u istom
rangu s ve}im postrojbama vojske. Njegovo osnivanje pra}eno je s velikom pa`njom u HV-
u, gdje mu je davan mnogo ve}i zna~aj od stvarne vrijednosti, koja je, kao {to }e vrijeme ubrzo
pokazati, ipak bila skromnija nego {to se o~ekivalo.24
Sredinom 1994. SVK je imala 300 tenkova, 295 raznih oklopnih bojnih vozila, 360
topni~kih oru|a kalibra od 100 i vi{e milimetara.25 Krajem listopada 1994. njezino je brojno
stanje bilo u granicama od 20 do 25 tisu}a boraca.26 U vrijeme operacije Bljesak imala je oko
14.900 ljudi po mirnodopskoj formaciji, odnosno 62.500 po ratnoj formaciji. Mo`emo
pretpostaviti da je sli~no brojno stanje bilo i pred Oluju, {to bi zna~ilo da je u zapadnom
dijelu Hrvatske SVK imala pod oru`jem oko 43.000 ljudi. 27
Strategija realne prijetnje, kako je zvana vojna strategija RSK, promovirana je u ljeto 1993.
godine. Temeljila se na pretpostavci da bi hrvatska ofenziva “na Republiku Srpsku Krajinu
izazvala Š...š masovna vatrena protivdejstva po vitalnim objektima i ciljevima Hrvatske, a
rezultat bi bila ru{enja, razaranja i gubici u `ivoj sili, {to hrvatska strana ne bi smela da
prihvati”. Dr`ano je da je to jedini na~in koji “mo`e Hrvatsku naterati da Krajinu i njenu
vojsku po~ne prihvatati kao ozbiljnog suparnika i partnera za pregovore”.28

22
Vojnosigurnosna agencija (VSA) MORH: RSK, G[ SV, DT br. 947-23/1 od 27. 11. 1992., Preformiranje TO
i posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku RSK; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 36-39.
23
Protuobavje{tajna agencija (POA): RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-268 od 22. 5. 1995., Transformacija SVK,
nare|enje; VSA MORH: Pregled korpusa specijalnih jedinica (dokument bez urud`benog broja i nadnevka); M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 157.
24
MORH, GSHV: GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.
25
HDA, RSK: G[ SV, Str. pov. br. 26-216 od 12. 5. 1994., Pregled glavnih osnovnih TMS SVK; HDA, RSK:
Referisanje vrhovnom komandantu o planu upotrebe SVK (nedatirano, s po~etka 1995.).
26
POA: G[ SVK-IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane skup{tini
RSK.
27
VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po mirnodopskoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.;
VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po ratnoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.
28
R. RADINOVI], Realna pretnja na delu, 7.

38
SRPSKA POBUNA U HRVATSKOJ

kolovozu 1995. navr{ilo se pet godina od 17. kolovoza 1990., vremena kada je u

U Kninu po~ela srpska pobuna u Hrvatskoj. Pobuna je krajem 1991. dovela do


stvaranja Republike Srpske Krajine. Godi{njica pobune u Kninu nije sve~ano
obilje`ena jer je desetak dana ranije RSK u zapadnim dijelovima Hrvatske prestala postojati.
Nestala je u operaciji Hrvatske vojske i policije, pod kodnim imenom Oluja. Iako nije
ozna~ila kraj rata, operacija Oluja je bila najava skorog kraja rata i postala je simbol hrvatske
pobjede u Domovinskom ratu.
Na~in na koji je nastala RSK uz iracionalno pona{anje njezinog politi~kog vodstva, u~inili
su operaciju osloba|anja kakva je bila Oluja neizbje`nom. Srpska pobuna u Hrvatskoj po~ela
je u ljeto 1990. nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na izborima je pobijedila
Hrvatska demokratska zajednica s politi~kom platformom nacionalnog pomirenja. Njezina
pobjeda je u Srbiji i kod zna~ajnog dijela Srba u Hrvatskoj prihva}ena kao potvrda povratka
usta{a na politi~ku scenu. Usprkos ~esto o{troj politi~koj retorici HDZ-a i usprkos tome da
tek predstoji istra`ivanje djelovanja te stranke, te{ko da se mo`e osporiti tvrdnja da nije bilo
razloga da Srbi uzmu oru`je u ruke. Prihvatljivim se ~ini i mi{ljenje da dio Srba u Hrvatskoj
nije bio spreman prihvatiti nikakvu hrvatsku dr`avu.29
Srpska pobuna u Hrvatskoj obilje`ila je zavr{ni dio krize i raspada Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije. Raspad SFRJ po~eo je nakon smrti Josipa Broza Tita. Uz
to se u drugoj polovici 80-ih brzo, a mo`e se re}i i prili~no nenadano, raspao komunisti~ki
sustav u Europi. Sve je to vodilo prema raspadu SFRJ, jer je politi~ka, znanstvena, vjerska i
ina elita Srba nastojala nametnuti ostalima svoje vi|enje ure|enja Jugoslavije.30 To joj nije
uspjelo. Agresivna srbijanska politika tolerirana je u ostalim republikama do ru{enja politi~kih
~elni{tva SAP Vojvodine i SAP Kosova i ukidanja pokrajinskih autonomija Vojvodine i
Kosova. Ru{enje politi~kog vodstva Crne Gore u sije~nju 1989. zna~ilo je kraj tolerancije.
Slovenci su o{tro odgovorili i doveli ostatak Jugoslavije u poziciju da se odredi za stranu u
sukobu.31 U takvim okolnostima srbijanski poku{aj destabiliziranja Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, republika u kojima su Srbi `ivjeli u ve}em broju, nije dao `eljene rezultate. U
Hrvatskoj je sredinom 1990. izbila srpska pobuna koju tada{nja hrvatska milicija nije mogla
ugu{iti u za~etku jer je sprije~ena od strane Jugoslavenske narodne armije. Zahvaljuju}i JNA
Srbi su mogli {iriti pobunu, {to je na kraju 1990. dovelo do stvaranja Srpske autonomne

29
Bo{ko TODOROVI] / Du{an VILI], Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990., 163-166,
169-170; Dejan JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003., 483; Nikica BARI], Srpska
pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005., 58-59.
30
Du{an BILAND@I], Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., 750-764.
31
D. JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, 421.

39
oblasti Krajine.32 Tijekom 1991. pojavile su se jo{ dvije sli~ne oblasti u Slavoniji, Baranji i
Srijemu: Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 26. velja~e 1991. i SAO Zapadna
Slavonija u kolovozu 1991. godine. Na samom kraju 1991. udru`ene su u Republiku Srpsku
Krajinu (RSK), samoprogla{enu paradr`avnu tvorevinu.33
Po Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. Srbi su dobili sva gra|anska prava, ali i status
nacionalne manjine, {to ih nije zadovoljilo.34 Tijekom 1991., nakon niza kriza i neuspje{nog
poku{aja dogovora oko nove Jugoslavije po~elo je {irenje SAO Krajine na podru~ja s
ve}inskim ili s visokim postotkom Srba. U ljeto 1991. po~eo je otvoreni rat JNA i pobunjenih
Srba protiv Hrvatske. Do kraja 1991. JNA je uspjela staviti pod svoj nadzor, odnosno
okupirati gotovo ~etvrtinu teritorija Republike Hrvatske na kojem je 19. prosinca 1991.
progla{ena Republika Srpska Krajina. Postavio se problem kako da pobunjeni Srbe zadr`e ova
podru~ja pod svojim nadzorom. Rje{enje je na|eno u me|unarodnoj zajednici i njezinim
mirovnim snagama. Primirje koje je 2. sije~nja 1992. potpisano izme|u JNA i Republike
Hrvatske u Sarajevu omogu}ilo je dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Vrijeme je
brzo pokazalo da su hrvatska o~ekivanja od “plavih kaciga” bila prevelika i nerealna.35 One su
donijele relativan mir na crti razdvajanja, ali ne i o~ekivanu reintegraciju podru~ja koje je JNA
ostavila na upravu pobunjenim Srbima, nakon {to se u svibnju 1992. transformirala u Vojsku
Jugoslavije i povukla iz Hrvatske.36
Do u kasnu jesen 1992. Hrvatska vojska bila je zauzeta osloba|anjem okupiranoga
teritorija u ju`noj Hrvatskoj i obranom Bosanske Posavine. Prema okupiranim podru~jima,
osim u par slu~ajeva, ~ini se mimo volje dr`avnog vrha, nisu poduzimane nikakve zna~ajnije
akcije.37 [tovi{e, nakon povla~enja JNA i organizacijsko-ustrojbenih promjena u HV-u, do
sije~nja 1993. nije ni postojao nekakav operativni plan uporabe oru`anih snaga prema
Krajini, iako su ve} od sije~nja 1992. u Glavnom sto`eru HV-a ra|eni planovi za osloba|anje
okupiranog teritorija RH od JNA i snaga pobunjenih Srba pod kodnim nazivima hrvatskih
rijeka. Tek je u sije~nju 1993. napravljena vojna direktiva za slu~aj da se okupirano podru~je

32
Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002., 6-7.
33
M. M., “Progla{ena Republika Srpska Krajina”, Srpski glas, Glina, 29. 12. 1991., 1.
34
U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje
kao nacionalna dr`ava hrvatskoga naroda i dr`ava pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dr`avljani:
Srba, Muslimana, Slovenaca, ^eha, Slovaka, Talijana, Ma|ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974. da je “SR Hrvatska nacionalna dr`ava hrvatskog
naroda, dr`ava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr`ava drugih naroda i narodnosti koji u njoj `ive” ne dopu{ta
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Usp. Zdenko RADELI],
Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat,
[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.
35
Mario NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus,
Zagreb 2000., 247-260.
36
D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 24-25.
37
Ovdje se misli na Nos Kalik, Baranju i Miljeva~ki plato. Vidi Davor Marijan u Zdenko RADELI], Davor
MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat, [kolska
knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 150-151.

40
mirno ne reintegrira u Republiku Hrvatsku.38 Do kraja 1993. HV je provela dvije manje
operacije koje su joj uz izvjesne vojni~ke uspjehe donijele negativne politi~ke bodove na
me|unarodnoj politi~koj sceni. Nakon operacije u zale|u Zadra u sije~nju 1993., Hrvatska
je optu`ena da zaziva rat, {to je do tada bilo uglavnom rezervirano za Srbiju i Srbe.39 Sli~no
je bilo i nakon operacije u Meda~kom d`epu u rujnu 1993., jer je nakon njezine provedbe
Hrvatska od dijela me|unarodnih politi~kih krugova optu`ena za agresiju i kr{enje primirja.40
Kada tome dodamo krajnje nepovoljan polo`aj Hrvatske zbog umije{anosti u rat bosansko-
hercegova~kih Hrvata i Bo{njaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini, dobivamo nimalo
ru`i~astu predod`bu hrvatskog politi~kog polo`aja.
Zalaganjem me|unarodnih krugova, u Zagrebu su 29. o`ujka 1994. predstavnici
Republike Hrvatske i pobunjenih Srba potpisali Sporazum o prekidu vatre. Sporazum je
stupio na snagu 4. travnja i predvidio je povla~enje sukobljenih strana najmanje jedan
kilometar od crte i izvla~enje te{kog naoru`anja na 10, odnosno 20 km od crte razdvajanja.41
Sporazum je doveo do demobilizacije dijela pri~uvnog sastava Hrvatske vojske {to je vodilo
do smirivanja bojnih djelovanja na cjelokupnom hrvatskom rati{tu.42 Nastojanje Republike
Hrvatske da razrije{i problem srpske pobune prenesen je na diplomaciju. Vije}e sigurnosti
UN-a je 31. o`ujka i 30. rujna 1994. produ`ilo mandat UNPROFOR-a na po {est mjeseci.43
S njegovim u~inkom Hrvatska nije bila zadovoljna pa je blokadom cesta od strane prognanika
od 1. srpnja do 16. kolovoza 1994. organiziran pritisak na UNPROFOR kako bi se svjetskoj
javnosti skrenula pa`nja na neu~inkovitost “plavih kaciga”.44 Polo`aj RSK pogor{ao je sukob
Beograda i Pala jer su bosanskohercegova~ki Srbi odbili potpisati mirovni plan Kontaktne
skupine o Bosni i Hercegovini, zbog ~ega im je Beograd 4. kolovoza 1994. uveo politi~ke i
gospodarske sankcije koje su pogodile i krajinske Srbe.45
Sredinom rujna 1994. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith
predlo`io je predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tu|manu plan, kasnije nazvan Z4,
prema kojem bi autonomni kotarevi Glina i Knin imali odre|ene elemente dr`avnosti, ali bi
kao i ostala okupirana podru~ja bili reintegrirani u sastav Hrvatske. Prihva}anje ovog plana
bilo je politi~ko samoubojstvo {to je F. Tu|manu, kako to svjedo~i jedan od njegovih bliskih
suradnika, bilo jasno.46 No Galbraith je, bez obzira na to koliko je bio dorastao funkciji koju
je obna{ao, bio predstavnik jedine svjetske sile i zbog toga ga se moralo uva`avati.47 F. Tu|man
je 30. sije~nja 1995. ipak primio nacrt plana od predstavnika me|unarodne zajednice i izjavio

38
Sredi{nji vojni arhiv, fond Glavnog sto`era HV (dalje SVA MORH, GSHV): GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br.
512-06-93-7 od 15. 1. 1993., Direktiva.
39
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995., 85; Usp. F.
TU\MAN, Hrvatska rije~ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima, 243-248.
40
M. GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, 83-84.
41
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 360.
42
Zap. Zbornog podru~ja Zagreb, Kl. SP 80/94-02/87, Ur. br. 1075-11/01-94-3 od 16. 3. 1994., Zapovijed za
demobilizaciju postrojbi i dijelova postrojbi HV Zbornog podru~ja Zagreb.
43
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, 57-63.
44
Kronologija rata, 387, 400.
45
Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{ka
istra`ivanja Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2002., 176.
46
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 153-161.
47
ISTI, 268.

41
da }e ga hrvatska strana razmotriti, da ima ozbiljnih primjedbi na njega, napose jer “problem
definira kao spor izme|u dvije ravnopravne strane, a zapravo se radi o problemu manjine u
jednoj nacionalnoj dr`avi, i to ne cjelokupne manjine nego njezina manjeg dijela”.48 No, taj
plan odbilo je vodstvo RSK, zapravo, zbog ustrajnosti na politici priklju~enja RSK “Velikoj
Srbiji” nisu ga htjeli ni razmotriti, iako se njime pobunjenim Srbima u Hrvatskoj nudila
iznimno velika autonomija, gotovo “dr`ava u dr`avi”. Mogu}nost daljnih pregovora oko
ovoga plana postojala je do trenutka kad su se sami po sebi poslo`ili uvjeti da u prvi plan
djelovanja ponovno iskrsne vojna opcija. Anga`man Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane
oko Biha}a i Kupresa otvorio je potrebu anga`mana hrvatskih snaga, pa je nakon pola godine
mirovanja Hrvatska vojska pokrenuta zbog te{kog stanja u za{ti}enoj zoni grada Biha}a.

In`enjerija HV-a na Dinari

48
ISTI, 209-210. Nadnevak sastanka u Kronologija rata, 448.

42
PRVA BIHA]KA KRIZA

akon okon~anja hrvatsko-bo{nja~kog (muslimanskog) rata u Bosni i Hercegovini

N ponovno je po~eo sukob Srba i Bo{njaka-Muslimana, sukob koji je hrvatsko –


bo{nja~ki rat poprili~no lokalizirao. Glavne to~ke sukoba bile su oko Sarajeva,
Konjica, Kupresa, Tesli}a i Biha}a.49 Biha}ko podru~je imalo je strategijski zna~aj za Hrvatsku
jer je na jednom zna~ajnom dijelu (118 kilometara) razdvajalo Republiku Srpsku Krajinu i
Republiku Srpsku.50 Peti korpus ABiH je vezivao dio snaga obje srpske vojske i
onemogu}avao da se one uporabe na drugim dijelovima rati{ta, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni
i Hercegovini.
Do kraja listopada 1994. srpske vojske su provele nekoliko ve}ih kampanja oko Biha}a
koje nisu dovele do o~ekivanog uni{tenja 5. korpusa ABiH. Zimsko-proljetna operacija
Vojske Republike Srpske (VRS) bila je za 5. korpus ABiH vrlo te{ka.51 Nakon nje, u borbama
od 16. do 21. kolovoza 1994. snage 5. korpusa ABiH porazile su autonoma{ku vojsku Fikreta
Abdi}a i u{le u Veliku Kladu{u. Oko 45.600 izbjeglica povuklo se na privremeno okupirani
teritorij Hrvatske: Turanj kod Karlovca, selo Batnoga kod Slunja i Staro Selo kod
Vrginmosta.52 Nakon sre|ivanja i odmora, snage 5. korpusa ABiH su 24. listopada po~ele
napadnu operaciju pod imenom Grme~-94. Operacija je poduzeta nakon izvla~enja dijela
snaga VRS iz okru`enja i njihova anga`mana prema sredi{njoj Bosni i dolini Vrbasa. Svrha je
bila odbaciti srpske snage od Biha}a i osloboditi {ire podru~je na desnoj obali rijeke Une, od
Lohovskih Brda do Bosanske Krupe.53 Peti korpus je postigao velik uspjeh, osvojio je vojarnu
Grabe` i pre{ao u gonjenje razbijenih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS na pravcima Ripa~ –
Dubovsko – Vrto~e i Dubovsko – Ora{ac – Kulen Vakuf. Bo{nja~ke snage su stigle do
Dubovskog, Lipe i Kulen Vakufa.54
Iako je djelovanje ABiH bilo ograni~eno samo prema Republici Srpskoj, Glavni {tab SVK
je 26. listopada 1994. poduzeo mjere ~ija je svrha bila sprije~iti mogu}e iznena|enje prema
RSK. Li~kom korpusu je nare|eno da s dva oja~ana bataljuna sprije~i prodor bo{nja~kih
snaga dolinom rijeke Une i time pomogne 2. kraji{kom korpusu VRS. Sjeverno-
dalmatinskom i Slavonsko-baranjskom korpusu nare|eno je da u punu bojnu spremnost za

49
Hasib MU[INBEGOVI], Remzija [ILJAK, Kemo BE]IREVI], Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999., 8.
50
HDA, RSK: Stanje i problemi odbrane RSK (nedatirani materijal, nastao po~etkom 1995.).
51
Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, AMB/ZAG/03-11032/94 od 24. 2. 1994., Zamolba; B.
FELI], Peti korpus 1992.-1995., 168-188.
52
VRH, USMSP: RSK, G[ SVK, IKM Muljava, Str. pov. br. 1350/27 od 24. 8. 1994., Operativni izve{taj u vezi
AP Zapadna Bosna; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 91.
53
Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002., 275-283, 309-316.
54
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 329-331, 343-344.

43
anga`man izvan podru~ja odgovornosti stave po jedan bataljun. Kordunskom i Banijskom
korpusu podignuta je bojna spremnost prema 5. korpusu ABiH.55
Dan kasnije na ovo podru~je stigli su predsjednik RSK Milan Marti} i zapovjednik
Glavnog {taba Milan ^eleketi} {to je bio znak da je bo{nja~ki uspjeh uznemirio kninsko
vodstvo. Bosanskohercegova~ki Srbi nepovoljnije su reagirali na uspjeh 5. korpusa, {to je
razumljivo jer je uspjeh postignut na {tetu njihovog 2. kraji{kog korpusa. Ovaj korpus je od
ranije bio pritisnut snagama 7. korpusa ABiH i HVO-a na bugojansko-kupre{kom pravcu.
Naravno da se dr`alo da je o{tro otvaranje na biha}ko-bosanskopetrova~kom pravcu znak
sinkronog djelovanja sa snagama 7. korpusa ~iji je cilj bio presijecanje snaga 2. kraji{kog
korpusa i odvajanje RSK od RS. Zamjenik zapovjednika Glavnog {taba VRS general-
potpukovnik Manojlo Milovanovi} u brzojavu upu}enom politi~kom i vojnom vrhu RSK
upozorio ih je da su ovo “najkriti~niji momenti u ovom ratu za Srbe zapadno od Drine”.
Naglasio je da su potrebni tek mali napori obje srpske vojske “da ovu opasnost otklone”.
Milovanovi} se pohvalio da je VRS ve} uspjela zaustaviti napad ABiH na kupre{kom pravcu,
{tovi{e, da je pre{la u protuofenzivu na pravcu Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno i da je
spremna na obranu kupre{ke visoravni od napada HVO-a s podru~ja Livna, [uice,
Tomislavgrada, Prozora i Gornjeg Vakufa. Problem je bilo stanje na biha}ko – petrova~kom
pravcu s kojim se VRS te{ko nosila “zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnog
stanovni{tva i ve}eg dela boraca vojske RS (me{tana)”. Ona je uspjela poja~ati obranu
dovo|enjem manjih snaga s nekih boji{ta i pripremala je kombiniranu postrojbu veli~ine
brigade sa svih prostora RS radi protuudara na biha}kom boji{tu. Problem je bio {to je za tu
akciju trebalo jo{ 3-4 dana, pa je zato od politi~kog vodstva RSK tra`eno da snagama Li~kog,
Korduna{kog i Banijskog korpusa izvr{i pritisak na snage 5. korpusa ABiH. Isto je tako
tra`eno da se prekinu svi kanali za opskrbu (uklju~uju}i i {vercerske) preko kojih se 5. korpus
popunjavao ljudstvom i tehni~ko-materijalnim sredstvima (na temelju dogovora iz prosinca
1993.).56 Da je stanje dr`ano krajnje ozbiljnim vidi se iz odluke R. Karad`i}a od 29. listopada
da proglasi ratno stanje u dijelu RS koja odgovara podru~ju djelovanja 2. kraji{kog korpusa.
Organizirana je i provedena potpuna mobilizacija vojno sposobnog stanovni{tva.57
Za zajedni~ku operaciju SVK i VRS protiv 5. korpusa ABiH, za djelovanje na pravcu
Bosanski Petrovac – Vrto~e, SVK je oformila dvije takti~ke skupine.58 Operacija je po~ela 1.
studenoga 1994. godine. Do 8. studenoga srpske snage o~istile su dolinu rijeke Une od
Spasova do sela Lohova i blokirale Ripa~.59 Bo{nja~ke snage bile su u te{kom polo`aju, pa je
12. studenoga predsjednik Republike Bosne i Hercegovine A. Izetbegovi} uputio zahtjev
predsjedniku Republike Hrvatske F. Tu|manu da Hrvatska poduzme mjere da sprije~i napad
na Biha} s hrvatskog teritorija.60
Do 17. studenoga srpske snage vratile su gotovo cijeli teritorij koji su bo{nja~ke snage bile
oslobodile. Snage F. Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, a snage 2. kraji{kog korpusa izbile su

55
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-488 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 1; HDA, RSK: RSK, G[ SV,
Str. pov. br. 3-389 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 2.
56
POA: Glavni {tab VRS, Str. pov. br. 02/2-140 od 27. 10. 1994., Pomo} u saniranju stanja u “drvarskoj krajini”.
57
HDA, RSK: Vojna po{ta br. 7531 Bosansko Grahovo, Pov. br. 4-504 od 31. 10. 1994., Informacija.
58
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-502 od 31. 10. 1994., Nare|enje.
59
HDA, RSK: Komanda 98. pe{adijske brigade, Str. pov. br. 32-103 od 12. 11. 1994., Informacija.
60
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.

44
na dva kilometra od Biha}a.61 Snage krajinskih Srba su prestrojene, a 16. studenoga je po~elo
funkcioniranje Komande Operativne grupe Pauk.62 S obzirom na to da je uo~ena
koncentracija Hrvatske vojske prema okupiranom podru~ju, Glavni {tab SVK je 17.
studenoga podre|enim postrojbama dao naredbu da osiguraju stupanj bojne spremnosti u
“cilju spre~avanja eventualnog iznena|enja od strane HV”.63 Dva dana kasnije nare|ena je
mobilizacija, odnosno domobilizacija svih vojnih obveznika koji su bili na ratnom rasporedu
u ratnim postrojbama SVK.64
Na srpske napade reagirala je me|unarodna zajednica. Najprije je UNPROFOR 9.
studenoga upozorio krajinske Srbe da }e uporabiti sva raspolo`iva sredstva ukoliko ne
prestanu s granatiranjem za{ti}enog podru~ja Biha}a. Oni su pak negirali da je to istina,
tvrde}i da je rije~ o la`nim optu`bama Hrvata i Bo{njaka.65 Napadi nisu prestali, pa su 21.
studenoga zrakoplovi NATO saveza napali zra~nu luku SVK u Udbini. Ranjeno je pet osoba,
jedna je ubrzo preminula, a zra~noj luci i pokretnoj opremi nanesena je ve}a materijalna
{teta.66 Vojska Jugoslavije je 22. studenoga obavijestila SVK da je od svojih vojnih izaslanstava
u Rimu i Londonu dobila informaciju da }e se zra~ni napadi nastaviti ako se nastavi srpska
ofenziva na podru~ju Biha}a.67 Posljedica napada i prijetnji me|unarodne zajednice bila je u
tome da je snagama F. Abdi}a dana uloga glavnih snaga, a zada}a SVK bila je da organizira,
oprema i usmjerava njihovo djelovanje.68

Zra~na luka
JNA, potom
SVK u Udbini

61
D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 501.
62
HDA, HMDCDR: Ratni dnevnik G[ SVK, zabilje{ka za 16. 11. 1994.
63
HDA, RSK: G[ SVK, IKM Korenica, Str. pov. br. 3-503/174 od 17. 11. 1994., Borbeno nare|enje.
64
HDA, RSK: G[ SVK, Str. pov. br. 11-301 od 19. 11. 1994., Mobilizacija v/o SVK, nare|enje.
65
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Pov. br. 40-66/94 od 10. 11. 1994., Odgovor na optu`be.
66
POA: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-503/390 od 23. 11. 1994., Izve{taj komisije za ispitivanje posledica napada
NATO avijacije.
67
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-555 od 22. 11. 1994., Opasnost od napada iz VaP.
68
POA: G[ SVK – IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane u skup{tini
RSK.

45
OPERACIJE HRVATSKIH SNAGA NA LIVANJSKOM POLJU I
U ZAPADNOJ SLAVONIJI

rpski napadi na Biha}, {to se moglo i o~ekivati, uzbunili su hrvatsko vrhovni{tvo koje

S nije moglo mirno promatrati srpske uspjehe. Dvojba je bila oko pravca pru`anja
pomo}i, pritiskom na Oku~ane i Knin radi razvla~enja snaga, ili prodorom preko Slunja
radi pru`anja pomo}i 5. korpusu ABiH.69 U me|uvremenu, 3. studenoga 1994. hrvatsko-
bo{nja~ke snage oslobodile su Kupres i ve}i dio kupre{ke visoravni, ~ime je otvorena nova
mogu}nost za intervenciju Hrvatske vojske. Zborno podru~je Split po~elo je tajne pripreme
za djelovanje u Herceg-Bosni, konkretno na planini Dinari i Livanjskom polju.70
Prva operacija ZP Split na ovom podru~ju bila je Zima-94. Zada}a ZP Split bila je da
razbije srpske snage na dijelu od Livanjskog polja do dr`avne granice na Dinari, odbaci ih {to
dalje od prometnice Rujani – Sinj i bude spremno za daljnje djelovanje. Glavne snage bile su
na pravcu Razdolje – Troglav, a pomo}ne na pravcu Rujani – Sajkovi}. Na isto~nom dijelu
Livanjskog polja planirano je razbijanje srpskih snaga i odbacivanje sa zapadnih padina
planine Staretina, a potom dubok prodor u pravcu sela Bastasi kako bi se u kona~nici postigao
nadzor ve}eg dijela Livanjskog polja i osiguranje glavnih snaga u napadu. Za napad su
anga`irane snage iz sastava 126. domobranske pukovnije i 114. brigade HV-a. S druge strane
bile su snage 9. lake pje{a~ke brigade VRS. Za provedbu operacije osnovano je zapovjedni{tvo
OG Livno sa zapovjednim mjestom u Livnu.71 Zada}a HVO-a u ovoj operaciji bila je napad
na srpske snage na cijelom podru~ju Zbornog podru~ja Tomislavgrad, od sela ^elebi} na
Livanjskom polju do Kupre{kih vrata.72
Operacija je po~ela 29. studenoga 1994. i trajala je punih 27 dana na te{kom terenu, u vrlo
te{kim vremenskim uvjetima, na snijegu i niskim temperaturama. Nakon po~etnog uspjeha
domobranskih i pri~uvnih snaga u boj su uvedene snage 4. i 7. gardijske brigade koje su
uspjeh produbile i pro{irile. Uspjeh je postignut i na isto~noj strani Livanjskog polja. Kada je
operacija zavr{ena hrvatske snage imale su iza sebe oslobo|eno podru~je dubine 20, a {irine
10 kilometara. Srpske snage odba~ene su na crtu: Zeleno brdo – [ka{in vrh – Bat – To~ila –
selo Grkovci – padine Malog Orlovca – Orlovac – selo Nugla{ica – Talijanov vrh – Pitoma
kosa – Tavanak.73 Hrvatski napad ugrozio je Knin s do tada sigurnog podru~ja Republike
Srpske. Ve} u prvim danima operacije Glavni {tab SVK poku{ao je manjim snagama

69
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.
70
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 25-26.
71
SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/94-01/01, Ur. br. 1080-01-94-180 od 16. 11. 1994.,
Zapovijed za napadaj.
72
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 8/94-02/06-1, Ur. br. 02-10-06/02-94-32 od 23. 11. 1994., Zapovijed za
izvo|enje napadne operacije Op. br. 2.
73
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 28-32.

46
Sjevernodalmatinskog korpusa pomo}i obranu 9. lake pje{a~ke brigade VRS s ciljem
odbacivanja hrvatskih snaga na crtu prije napada.74 No, to se nije uspjelo realizirati. Daljnji
prodor hrvatskih snaga, napose zauzimanje dijela sela Pr`ine 23. prosinca 1994. i odbacivanje
srpskih snaga na crtu Nugla{ice – Grkovci dovelo je do odluke o premje{tanju snaga VRS s
drugih boji{ta, pa tako i biha}kog, prema Bosanskom Grahovu i Glamo~u. Uz obilne zimske
padaline do kraja prosinca na grahovsko-glamo~ko podru~je dovedene su dvije brigade i dva
bataljuna, VRS iz 1. kraji{kog, Hercegova~kog i Isto~nobosanskog korpusa.75 Njihovim
dolaskom smirena je panika i prekinuto iseljavanje stanovni{tva, napose onog s podru~ja
Glamo~a.76 Nakon prikupljanja snaga poku{an je i protunapad s ciljem odbacivanja hrvatskih
snaga iz sela Sajkovi} i ^elebi}.77 Iako su bili razmjerno ~esti, ovi napadi bili su slabijeg
intenziteta i isto takvog uspjeha. Postignute manje uspjehe srpske snage nisu uspijevale
odr`ati.78
Lo{a strana oja~avanja grahovsko-glamo~kog pravca za srpsko vodstvo bio je zastoj u
napadima na Biha}. Zbog {irenja glasina me|u pripadnicima jedne od brigada VRS koju su
~inili Srbi iz biha}ke op}ine, isti su informirani da je zastoj biha}ke operacije privremen “zbog
rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te smiri nastavlja se akcija za Biha}
i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.”79 Ovo je bila istina, vojni i politi~ki vrh
Republike Srpske (RS) doista nije namjeravao odustati od razbijanja 5. korpusa ABiH i
osvajanja Biha}a.80
Nakon hrvatskih uspjeha postignutih u operaciji Zima ’94, na livanjskom boji{tu je do
prolje}a 1995. vladao razmjeran mir. Hrvatske snage provodile su djelatnu obranu uz plansku
zamjenu snaga iz sastava Zbornog podru~ja Split i HVO-a. Tijekom ovog razdoblja
napravljeno je nekoliko manjih takti~kih pomaka na crti boji{ta. Pribli`avanjem prolje}a rasla
je mogu}nost da Srbi ugroze hrvatske polo`aje na Dinari i Staretini, zbog ~ega se Zborno
podru~je Split odlu~ilo za provedbu takti~ke operacije Skok-1. Cilj operacije bilo je
potiskivanje srpskih snaga s dominantnih uzvi{enja Dinare i stavljanje snaga SVK u dolini
Cetine pod vatreni nadzor.81 Provedbu je 7. travnja 1995. u potpunosti obavila 7. gardijska

74
HDA, RSK: G[ SVK-IKM od 5. 12. 1994., Nare|enje Op. br. 11/1.
75
HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3693-6 od 23. 12. 1994.; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov.
br. 2/1-369 od 23. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-370 od
24. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-372 od 26. 12. 1994.,
Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-373 od 27. 12. 1994., Redovni borbeni
izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.
76
HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.
77
HDA, RSK: Komanda 9. lpbr, Str. pov. br. 11-33 od 30. 12. 1994., Izvod iz zapovijesti za napad.
78
SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-2 od 8. 1. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-3 od 9. 1. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-6 od 12. 1. 1995.,
Izvanredno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-11 od 22. 1. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e.
79
SVA MORH, GSHV: Komanda 15. pbr, Pov. br. 2 od 6. 1. 1995., Informacija o aktuelnim pitanjima.
Informacija je zaplijenjena od strane 5. korpusa ABiH i poslana 19. sije~nja 1995. generalu Bobetku.
80
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3-36 od 16. 2. 1995. Rije~ je o informaciji sa sastanka koji je R. Karad`i} odr`ao
15. velja~e 1995. u Bosanskom Grahovu s predsjednicima 11 zapadnobosanskih op}ina i sedam brigada koje su
popunjavane s tih op}ina.
81
SVA MORH, ZZPS: Zap. ZP Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75 od 4. 4. 1995., Zapovijed za
napadaj.

47
brigada uz pomo} 126. domobranske pukovnije. Ovladano je podru~jem Dinare dubine pet
i {irine 15 kilometara. Do{lo se nadomak sela Uni{ta. Crta hrvatskih snaga na Livanjskom
polju i Dinari dobila je potrebnu stabilnost pa na isto~nom dijelu Livanjskog polja vi{e nije
bilo zna~ajnijih djelovanja srpskih snaga.82
S ovim uspjehom hrvatske snage bile su pripravne za nastavak operacija. No, sljede}a
operacija, pod imenom Bljesak, provedena je na suprotnoj strani hrvatskog rati{ta, u zapadnoj
Slavoniji. Operacija Bljesak predvi|ala je brz i energi~an prodor oklopno-mehaniziranih i
pje{a~kih snaga du` autoceste iz smjera Nove Gradi{ke i Novske, rasijecanje okupiranog
podru~ja i osloba|anje Oku~ana. Nakon toga slijedilo je izbijanje na rijeku Savu i sprje~avanje
intervencije bosanskih Srba ili snaga Banijskog korpusa SVK. Zavr{ni, drugi dio operacije
predvi|ao je uni{tenje srpskih snaga okru`enih sjeverno od autoceste Novska – Nova
Gradi{ka. Zavr{ne pripreme za operaciju po~ele su krajem travnja 1995. dovo|enjem
postrojbi koje su odre|ene za sudjelovanje kao i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi. Provedba
operacije povjerena je Zbornom podru~ju Bjelovar i operativnim timovima Glavnog sto`era
HV-a.83
Operacija Bljesak po~ela je u zoru 1. svibnja.84 Odvijala se uglavnom po planu i uspje{no
je izvedena. Okupirano podru~je je presje~eno u zahvatu autoceste, snage ju`no od crte
presijecanja odba~ene su na teritorij Bosne i Hercegovine, a sjeverno od crte presijecanja kod
Pakraca okru`en je dio snaga Zapadnoslavonskog korpusa i ve}i broj civila.85 Ove su se snage
predale 4. svibnja 1995. u 14 sati. Ukupno je u drugoj fazi operacije Bljesak zarobljeno oko
1200 srpskih vojnika.86 Srpskim civilima koji su to `eljeli omogu}eno je da prije|u u Bosnu
i Hercegovinu.87 Tijekom operacije SVK je demonstrirala strategiju realne prijetnje. U znak
osvete raketama su ga|ani hrvatski gradovi. U napadu na Zagreb poginulo je pet osoba, a 203
su ranjene.88
Uspjeh operacije Bljesak nije uspavao hrvatske snage. One su nastavile napredovanje na
pravcu Livno – Bosansko Grahovo kroz operaciju Skok-2. Njezin cilj bilo je daljnje razbijanje
srpskih snaga, prodor u [ator planinu, a na Dinari ovladavanje grebenom Crvene zemlje radi
stavljanja pod vatreni nadzor Bosanskog Grahova i prometnice Bosansko Grahovo – Glamo~.

82
SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-103 od 7. 1. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada od 7. 4. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; A.
GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 38-40.
83
MORH, GSHV, RP/5/94 od 5. 12. 1994., Direktiva Op. br. 5/94. Faksimil u J. BOBETKO, Sve moje bitke,
392-399; SVA MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-129 od 29. 4. 1995.,
Zapovijed.
84
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 4-2361 od 2. 5. 1995., Redovni operativni izve{taj.
85
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj.
86
MORH, Zapovjedni{tvo vojnopolicijskih snaga “Bljesak”, Kl. SP 200-01/95-156/08, Ur. br. 3315-01/4-95-26
od 4. 5. 1995.; GSHV, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-96-68 od 4. 5. 1995.; MORH, GSHV,
Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-92, IZM GSHV od 10. 5. 1995.
87
MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar, IZM Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-01-95-34 od 9. 5.
1995.; Ratni dnevnik GSHV, stranice 114, 122-128.
88
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; HDA, RSK: RSK,
G[ SV, Str. pov. br. 3-219 od 3. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; F. TU\MAN, Pet godina hrvatske pobjede,
15; U Ve~ernjem listu od 8. o`ujka 2007. navodi se da je “u bombardiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. poginulo
sedmero (imenom i prezimenom), a ranjeno 176 civila”, te da su na Zagreb pala 23 projektila i da je pogo|ena
Dje~ja bolnica u Klai}evoj, Akademija dramskih umjetnosti, gimnazija u Kri`ani}evoj”. Usp. Damir Luka
SAFTI], “Kod [o{tari}eve prvi trg civilnim `rtvama”, Ve~ernji list, 8. 3. 2007., 26.

48
U napadu je anga`irana 4. gardijska brigada kao glavna snaga, te 3. gardijska brigada HVO-
a, 126. domobranska pukovnija, 1. hrvatski gardijski zdrug, dio 1. gardijske brigade HV-a i
snage specijalne policije Herceg-Bosne.89
Hrvatski uspjesi na Dinari nisu odgovarali me|unarodnoj zajednici. Na sastanku generala
Ante Gotovine i zapovjednika snaga UN-a za sektor Jug generala Rastislava Kotila odr`anom
20. o`ujka 1995., general “plavaca” tra`io je od generala Gotovine da iskoristi svoj utjecaj da
se postrojbe HVO-a povuku iz sjevernog dijela Livanjskog polja.90 Nakon {to su hrvatske
snage operacijom Skok-2 ovladale grebenom Crvene zemlje i stavile pod vatreni nadzor
Bosansko Grahovo i prometnicu Bosansko Grahovo – Glamo~, UN je ponovio zahtjev od 20.
o`ujka. Na sastanku koji je odr`an 12. lipnja 1995. general Kotil je predlo`io generalu
Gotovini da se HVO povu~e s polo`aja na Dinari, a da }e zauzvrat krajinski Srbi povu}i
naoru`anje u skladi{ta na temelju odredaba Zagreba~kog sporazuma od 29. o`ujka 1994.91

Hrvatski gardisti
izme|u Malog [atora
i Bosanskog Grahova

89
SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-88 od 1. 6. 1995.,
Zapovijed za napadaj.
90
SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. SP 80-02/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-05 od 20. 3. 1995.,
Informacija.
91
SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-372 od 12. 6. 1995.,
Izvje{}e.

49
RSK U PRVOJ POLOVICI 1995.

sloba|anje zapadne Slavonije bila je samo jo{ jedna u nizu neda}a, dodu{e vrlo velika,

O koja je pratila RSK od kraja 1994. godine. Krajina je pro`ivljavala te{ku politi~ku i
gospodarsku krizu. Potpisivanje gospodarskog sporazuma s Hrvatskom u Zagrebu 2.
prosinca 1994., bez obzira na razli~ita tuma~enja, predstavljalo je znak slabosti. Sporazumom
je regulirano pitanje kori{tenja vode, elektri~ne energije, autoceste i naftovoda.92 Ubrzo
potom, 21. prosinca je za slobodan promet otvorena autocesta Zagreb – Beograd.93 Njezino
otvaranje djelovalo je porazno na moral stanovni{tva i vojske krajinskih Srba. Omogu}ilo je
rast {verca, a otvorilo je vrata hrvatskoj promid`bi.94 S vojni~kim uspjesima na Dinari i
Livanjskom polju ona je postala ozbiljna prijetnja za moral krajinskih Srba.
Politi~ka scena unutar Krajine bila je burna. Aktualni premijer Borislav Mikeli} bio je
izlo`en nizu napada jer je dio politi~kih snaga u njemu vidio eksponenta S. Milo{evi}a koji
~ini sve da “Krajina ostane u okviru granica nekada{nje Socijalisti~ke Republike Hrvatske”.
Nakon operacije Bljesak njegov polo`aj je postao neodr`iv jer je suzdr`ano pona{anje Savezne
Republike Jugoslavije dr`ano izdajom. Kona~no, 29. svibnja 1995. Mikeli} je smijenjen jer se
usprotivio ujedinjenju RSK i RS.95 Ujedinjenu se usprotivilo i vodstvo pobunjenih Srba u
isto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Ono je osnovalo Koordinacioni odbor pet
op}ina na ~ijem je ~elu bio Goran Had`i}.96 Na politi~ku scenu vratio se Milan Babi} ~ija je
Vlada prihva}ena 27. srpnja 1995. u Topuskom.97
Drugi niz problema koji je mu~io Krajinu bio je odnos s me|unarodnom zajednicom.
Predsjednik RH Franjo Tu|man 12. sije~nja 1995. upoznao je javnost s odlukom da
Republika Hrvatska 31. o`ujka otkazuje gostoprimstvo UNPROFOR-u. U pismu Boutrosu
Boutrosu Ghaliju F. Tu|man je naglasio da otkazivanje mandata UNPROFOR-u ne zna~i
odustajanje od mirnog rje{enja sukoba s pobunjenim Srbima, ve} nastojanje da se do
dogovora do|e u izravnim pregovorima Zagreba i Knina.98 Reakciju krajinskih Srba nije

92
Kronologija rata, 430.
93
HDA, RSK: RSK, Ministarstvo odbrane, [tab Vlade za otvaranje Auto-puta (nedatirano i bez urud`benog
broja), Informacija o otvaranju Auto-puta Paklenica – Lipovac; SVA MORH, 125. dp: VP 2147, Kl. 818-03/94-
02/02, Ur. br. 2147-04/1-94-16 od 22. 12. 1994., Tjedno izvje{}e.
94
POA: RSK, MUP, Sekretarijat unutra{njih poslova Oku~ani, Br. 08-05/1-1086/1-95 od 16. 3. 1995.; POA:
Zapadno-slavonski korpus SVK od 4. 3. 1995., Telegram podr{ke; POA: Uprava javne bezbednosti, Br. 08/1-1-
3366/1-95 od 21. 4. 1995., Nare|enje.
95
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 480-483.
96
ISTI, 484.
97
ISTI, 486.
98
Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~ka
uprava, Zagreb, 1995., 12-18.

50
trebalo dugo ~ekati. M. Marti} se 27. sije~nja obratio glavnom tajniku UN-a Ghaliju s
molbom da snage “OUN za{tite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovi}a,
kao {to u slu~aju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage {tite Republiku Srpsku Krajinu od
Republike Hrvatske, koja je ve} ~etiri puta od 1992. godine povredila na{u teritoriju, ~ine}i
etni~ko ~i{}enje i zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom”.99 Usprkos nepovoljnom
polo`aju, kojeg su dijelom bili svjesni, krajinski Srbi su odbili Plan Z4. Na izvanrednoj
sjednici Skup{tine RSK odr`anoj 8. velja~e u Kninu prihva}eno je Marti}evo stajali{te da se
ovaj plan uop}e ne razmatra. Prihva}en je prijedlog Vlade RSK da se prekinu i odlo`e
pregovori s Republikom Hrvatskom o gospodarskim i politi~kim pitanjima “dok Hrvatska ne
povu~e svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga UN-a ili da Savjet bezbjednosti
ne donese odluku o produ`enju mandata mirovnih snaga UN-a u zonama pod za{titom na
teritoriju Republike Srpske Krajine”.100
Slijedio je jak udarac kada je 31. o`ujka 1995. Vije}e sigurnosti UN-a prihvatilo hrvatske
zahtjeve i prihvatilo Rezoluciju broj 981 kojom je potvr|en teritorijalni integritet Republike
Hrvatske. Priznato je da glavne postavke Vanceova plana nisu provedene. Uloga mirovnih
snaga je redefinirana, naziv UNPROFOR promijenjen je u UNCRO (United Nations
Confidence Restoration Operation in Croatia) – Operacija UN-a za povratak povjerenja u
Hrvatskoj s mandatom do 30. studenoga 1995. godine. U novom mandatu snage UN-a bile
su du`ne uspostaviti u~inkovit nadzor na me|unarodno priznatim granicama Hrvatske i
nadzirati dolazi li u za{ti}ena podru~ja vojna oprema i ljudstvo s podru~ja Savezne Republike
Jugoslavije ili Republike Srpske.101
Nakon vojnih uspjeha Hrvatske vojske na podru~ju Dinare krajem 1994. i po~etkom
1995. podru~je Knina na{lo se ugro`eno s Dinare i Livanjskog polja, s teritorija koji su do
tada dr`ale vojne snage Republike Srpske. Pritisnuti istom opasno{}u, pobunjeni Srbi iz
Hrvatske i bosanskohercegova~ki Srbi su 20. velja~e 1995. osnovali zajedni~ki Savjet narodne
obrane.102 U mjesecima koji su slijedili njegovo djelovanje nije se vidjelo. Tek kad je u svibnju
RSK smanjena osloba|anjem okupiranoga dijela u zapadnoj Slavoniji, napravljen je nekakav
poku{aj da se sredi stanje u vojsci krajinskih Srba. Doveden je novi zapovjednik i osnovana
manevarska skupina Korpus specijalnih jedinica (KSJ). Nakon operacije Skok-2 hrvatske
snage su izravno ugrozile “prometnice Bosanski Petrovac – Drvar – Strmica – Knin”, dodatno
naglasiv{i “problem prometne izoliranosti zapadnih dijelova Krajine”. Ovo je naglasilo
strate{ki zna~aj zapadne Bosne i 5. korpusa ABiH. Za obje srpske vojske, kako u Bosni i
Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj, uspje{no rje{avanje “problema” zapadne Bosne
zna~ilo je osloba|anje znatnih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS, koje bi nakon toga mogle biti
uporabljene na ju`nom dijelu zone odgovornosti korpusa, prema postrojbama ZP Split i
Hrvatskog vije}a obrane. Isti je slu~aj bio i s anga`iranim snagama Li~kog, Korduna{kog i
Banijskog korpusa SVK koje bi oslobodile uporabljene snage s tog boji{ta i koncentrirale ih
prema granicama svoje paradr`ave.103

99
VRH, USMSP: RSK, Predsjednik Republike, Br. 020/1-56-1/95 od 27. 1. 1995.
100
POA: Skra}eni zapisnik s prve vanredne sjednice Skup{tine RSK odr`ane 8. 2. 1995.
101
Kronologija rata, 465.
102
Hronologija 1990-1995., 222.
103
GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.

51
DRUGA BIHA]KA KRIZA

ada je 11. srpnja 1995. Vojska Republike Srpske zauzela za{ti}eno podru~je Srebrenice

K bio je to znak da se stanje radikalizira.104 Bosanskohercegova~ki Srbi nisu namjeravali


zaustaviti svoj ratni stroj. Ubrzo potom slijedio je njihov novi napad na Biha}. Na
biha}kom boji{tu nije bilo mira od srpske ofenzive krajem 1994., ali ni zna~ajnih pomaka na
crti. Nakon {to su hrvatske snage oslobodile zapadnu Slavoniju, Biha} je ponovno dobio
visoko mjesto na listi prioriteta u obje srpske vojske. Napose zato {to je djelovanje HV-a
natjeralo snage SVK da se od Biha}a okrenu prema obrani Korduna i Banovine, jer su uo~ena
ve}a grupiranja hrvatskih snaga prema tim podru~jima. Time je Operativna grupa Pauk
prestala s pritiskom na Biha}, {to su snage 5. korpusa ABiH iskoristile za po~etak napada na
srpske polo`aje. Mogu}nost spajanja hrvatskih i bo{nja~kih snaga na pravcu Biha} – Bosansko
Grahovo jasno se uo~avala, kao i opasnost koju bi takav razvoj doga|aja zna~io za Knin, pa
je zapovjednik 2. kraji{kog korpusa, ~ije je to podru~je djelovanja bilo, tra`io od Glavnog
{taba VRS da se poduzmu sve mjere kako bi se to onemogu}ilo.105 Na sastanku vrhovne
komande RS i RSK, odr`anom 4. svibnja 1995. u Kninu, na~elno je prihva}en prijedlog
zapovjednika 2. kraji{kog korpusa “da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{ivica”. Za
novu kampanju Radovan Karad`i} je odobrio poja~anje specijalne policije i postrojbi posebne
namjene za djelovanje na planini Plje{ivici.106 Srpsku neodlu~nost i sporost u dogovaranju
iskoristile su snage 5. korpusa ABiH da na dijelu boji{ta odbace srpske snage od Biha}a.107
Pripreme za srpsku ofenzivu po~ele su nakon {to su se o njoj 4. srpnja dogovorili glavni
{tabovi VRS i SVK. Operacija je vo|ena pod imenom Ma~-95 za SVK, odnosno [tit-95 za
VRS. Plan operacije predvi|ao je da se 5. korpus ABiH razbije, najprije okru`i a potom
uni{ti. Udio SVK bio je da preventivnom spremno{}u osigura operaciju od mogu}eg napada
Hrvatske vojske. Za sam napad SVK je anga`irala dvije operativne i jednu takti~ku
skupinu.108 Novoosnovani Korpus specijalnih jedinica uveden je u borbu kao Druga
operativna grupa (OG-2), a OG Pauk je preimenovana u Prvu operativnu grupu (OG-1).109
U borbi je sudjelovala i skupina pripadnika MUP-a Republike Srbije, koja se borila u sastavu
101. odreda SVK na crti kod zaselka Reki} u {irem podru~ju sela Tr`ac.110

104
Hronologija 1990-1995., 246.
105
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-64 od 8. 5. 1995.
106
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-62 od 5. 5. 1995.
107
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 436.
108
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 159.
109
VSA MORH: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 105-41 od 17. 7. 1995., Dostavljanje redovnih borbenih izve{taja,
Upozorenje; VSA MORH: Komanda OG-2 od 17. 7. 1995., Naredba na~elnika artiljerije Op. br. 1.
110
RSK, MUP, Uprava specijalnih jedinica, Br. 08/4-1-6299/95 od 31. 7. 1995., Izvje{}e.

52
Nakon nekoliko odgoda, operacija je po~ela 19. srpnja 1995. godine.111 Komanda 5.
korpusa ABiH izvijestila je 21. srpnja Glavni sto`er HV-a da je korpus pretrpio velike gubitke
u “`ivoj sili i zna~ajan gubitak teritorije. Š...š Zalihe municije i borbenih sredstava su ispod
kriti~nog nivoa, te se ne mo`e dugotrajnije suprotstaviti agresoru. Š...š Pri ovakvom tempu
napada agresora, mo`e pru`ati organizovanu odbranu u naredna dva do tri dana”.112 Dva
dana kasnije, 23. srpnja, Komanda 5. korpusa ABiH upoznala je Glavni sto`er HV-a da se
stanje pogor{alo i izmaklo nadzoru, te da postoji mogu}nost da biha}ko podru~je do ve~eri
bude rasje~eno na dva dijela, “a 5. korpus razbijen”.113 Dan kasnije, Komanda 5. korpusa,
Glavni sto`er HVO-a Biha} i Op}inski odbor HDZ-a Biha} uputili su politi~kim i vojnim
tijelima u Zagrebu apel za pomo}. “Molimo Vas, shvatite ovu nastalu situaciju krajnje
ozbiljno i poduzmite hitne i radikalne mjere u cilju spa{avanja stanovni{tva i teritorije Unsko-
sanskog kantona”.114 Srpski uspjeh oko Biha}a nakratko je F. Abdi}a vratio na prve stranice
medija. On je u Velikoj Kladu{i 26. srpnja 1995. proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.115

Vojnici 101. pukovnije HVO-a Biha}

111
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 160-161.
112
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 21. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.
113
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 23. 7. 1995., Informacija o stanju u z/o 5. K i HVO
Biha}.
114
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha}, Op}inski odbor HDZ Biha} od 24. 7. 1995., Presjek
vojno-politi~ke situacije na teritoriji Unsko-Sanskog kantona.
115
Hronologija 1990-1995., 251.

53
HRVATSKA REAKCIJA NA DRUGU BIHA]KU KRIZU –
OPERACIJA LJETO ’95.

ao i na prvu, Hrvatska je odgovorila i na Drugu biha}ku krizu. Nova srpska ofenziva

K pa`ljivo je pra}ena od vrhovni{tva Republike Hrvatske.116 Kada je kriza bila na


vrhuncu predsjednik A. Izetbegovi} je prihvatio neo~ekivani poziv hrvatskog
predsjednika F. Tu|mana da do|e u Split na “va`ne razgovore”.117 Oba predsjednika u Splitu
su 22. srpnja 1995. potpisali Deklaraciju o provedbi Sporazuma iz Washingtona. Najva`niji
dio sastanka bio je ipak dogovor o vojnoj suradnji.118 Na temelju dogovora politi~ara hrvatske
snage su na pravcima Livno – Bosansko Grahovo i Livno – Glamo~ poduzele konkretne
mjere za pru`anje pomo}i okru`enom Biha}u. Provele su operaciju Ljeto ’95. Cilj operacije
bio je razbiti snage VRS na isto~nom i sjeveroisto~nom dijelu Livanjskog polja, osvojiti
Bosansko Grahovo i Glamo~, te tako zaustaviti srpske napade na Biha} i stvoriti uvjete za
osloba|anje Knina i sjeverne Dalmacije. Operacija je trajala od 25. do 29. srpnja 1995.
godine. Hrvatske snage u{le su u Glamo~ i Bosansko Grahovo i presjekle, za sudbinu RSK,
vitalnu prometnicu Knin – Drvar.119 Put u Knin bio je otvoren.

Potpisivanje
Splitske
deklaracije

116
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 261.
117
Alija IZETBEGOVI], Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001., 201.
118
Miroslav TU\MAN, Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005., 614-616:
Deklaracija o o`ivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedni~koj obrani od srpske agresije i postizanju
politi~kog rje{enja sukladno naporima me|unarodne zajednice od 22. 7. 1995.
119
SVA MORH, ZZPS: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/07, Ur. br. 1080-01-95-294 od 25. 7. 1995., Zapovijed
za napad; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 59-64.

54
POLITI^KA PRIPREMA OPERACIJE OLUJA

poslanici kojom se obratio javnosti 3. svibnja 1995., nakon {to je slu`beno okon~ana

U operacija Bljesak, predsjednik Republike Hrvatske F. Tu|man istaknuo je da je


“ovakvom pobjedom, Hrvatska Š...š dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i
me|unarodnim ~imbenicima, da ima oru`anu silu koja je kadra osloboditi sva jo{ okupirana
podru~ja, ako se to ne ostvari na miran na~in u suradnji s me|unarodnom zajednicom”.120
Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je i na grani~nom podru~ju Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine nizala vojne uspjehe stvaraju}i uvjete za osloba|anje
privremeno okupiranih podru~ja.121 Hrvatsko vrhovni{tvo nije dvojilo da do mirne
reintegracije ne}e do}i, a da mirovanje HV-a oko zapadne Bosne mo`e samo pogor{ati op}i
odnos snaga, koji nikada do tada nije bio tako povoljan. Nakon {to je politi~ki vrh dao zeleno
svjetlo, Hrvatska vojska imala je odrije{ene ruke za pokretanje procesa za osloba|anje
privremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske. Na sastanku predsjednika Republike
Hrvatske dr. F. Tu|mana s visokim ~asnicima HV-a odr`anom 31. srpnja 1995. na Brijunima
razmatrana je predstoje}a operacija i tra`enje politi~kog opravdanja za nju. F. Tu|man zatra`io
je da se pobunjenim Srbima u {to kra}em vremenu nanese totalan poraz.122
Na politi~kom planu posljednji poku{aj mirnog razrje{enja problema pobunjenih
podru~ja u~injen je 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih
Srba iz Knina, koji je po~eo u 10 sati u vili “Saugy” u mjestu Genthodu, udaljenom 10-ak
kilometara od @eneve. Hrvatska delegacija, u kojoj su bili Ivi} Pa{ali} (saborski zastupnik),
Vesna [kare O`bolt (pomo}nica predstojnika Ureda predsjednika), Smiljan Relji} (pomo}nik
ministra unutra{njih poslova) i general-pukovnik Petar Stipeti} (pomo}nik na~elnika
Glavnog sto`era HV-a), na pregovorima je zatra`ila: neodgodivu mirnu reintegraciju
okupiranih podru~ja, trenutno otvaranje svih komunikacijskih veza preko okupiranih
podru~ja – posebice otvaranje `eljezni~ke pruge Zagreb-Split preko Knina, otvaranje
naftovoda u roku od 24 sata od zavr{etka razgovora – uz kontrolu hrvatskih vlasti nad cijelom
trasom naftovoda, neodlo`na primjena Ustava RH na okupiranim podru~jima i odredaba
Ustavnog zakona o pravima srpske etni~ke zajednice, kojoj hrvatske vlasti jam~e politi~ka,
gra|anska i nacionalna prava, predaju oru`ja hrvatskim vlastima uz svjedo~enje UNCRO-a u
roku od tri do osam dana, uz jamstvo gra|anske sigurnosti i op}e amnestije, osim
po~initeljima ratnih zlo~ina. Istodobno, hrvatske vlasti pobunjenim Srbima iz Hrvatske
ponudile su odr`avanje slobodnih izbora za lokalnu samoupravu, odnosno pristupanje
ustroju civilne vlasti i civilne policije na temelju nacionalne strukture stanovni{tva iz 1991.,

120
HDA, HUPMEZ: Poslanica Predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana 3. svibnja 1995.
121
Osnovni podaci o djelovanju hrvatskih snaga u prolje}e 1995. kod Ante GOTOVINA, Napadajni bojevi i
operacije HV i HVO, Knin 1996., 37-56.
122
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 514-516.

55
kao i provedbu svih drugih odredbi Ustavnog zakona. Odgovore koji su dobiveni od
izaslanstva pobunjenih Srba, u kojem su bili general Mile Novakovi}, Milivoj Vojnovi}, Ilija
Priji} i Lazo Macura, hrvatska strana ocijenila je nezadovoljavaju}im.123 Zada}u reintegracije
okupiranih podru~ja dobila je Hrvatska vojska, posebice nakon {to je istoga dana oko 18,40
sati u napadu srpskoga topni{tva iz isto~ne Hercegovine na {ire dubrova~ko podru~je
poginulo troje civila, a troje je ranjeno, od toga dvoje te{ko.124

Hrvatske snage na Grahovskom


polju, ljeto 1995.

123
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 502; HMDCDR: Zbirka kopija
dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika RH.
124
HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika, 2.

56
KRAJINA U O^EKIVANJU OLUJE

avr{etak operacije Ljeto ’95 doveo je RSK u vrlo te{ku situaciju, najte`u od svog

Z osnivanja. Knin je bio prometno odsje~en od Republike Srpske i Savezne Republike


Jugoslavije. Na cjelokupnom podru~ju RSK ratno stanje je progla{eno 28. srpnja.125
Svim postrojbama SVK zabranjen je odmor po sustavu smjenskog rada. Odmor se mogao
koristiti samo na polo`ajima u okviru borbenog rasporeda.126 General Ratko Mladi} izjavio
je 30. srpnja u Kninu da su hrvatske snage osvajanjem Glamo~a i Grahova napravile
odlu~uju}u gre{ku u ratu i da }e ih ona mnogo ko{tati.127 Na~elnik Glavnog {taba Vojske
Republike Srpske, general Milovanovi} izjavio je istog dana da je od predsjednika Republike
Srpske Radovana Karad`i}a dobio naredbu da zaustavi prodor hrvatskih snaga i prije|e u
protuudar za osloba|anje Grahova i Glamo~a: “Ne zna se da li }e vojska dobiveni zadatak
realizovati za 24 ~asa ili 24 dana, ali je jasno da }e vrlo brzo osloboditi okupirane teritorije”.128
Marti} se tako|er 31. srpnja obratio novinarima. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikom
Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em i da je od njega dobio obe}anje da u slu~aju
hrvatskog napada na Knin “Srbija ne bi mogla biti ravnodu{na”.129 U ime Vrhovnog savjeta
obrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koji je 2. kolovoza zasjedao u Drvaru,
Radovan Karad`i} je zatra`io da me|unarodna zajednica sankcionira hrvatsko pona{anje. Od
Jugoslavije je zatra`ena pomo} jer, dr`ao je Karad`i}, tu se vi{e ne radi o gra|anskom ratu, ve}
o nastavku Drugog svjetskog rata i poku{aju stvaranja velike Hrvatske.130
Sve te medijske izjave imale su isti cilj, podi}i moral krajinskih Srba, koji je bio na vrlo
niskoj razini. Od po~etka srpnja najavljivana je operacija HV-a radi spajanja s 5. korpusom
ABiH.131 Zapovjedni{tvo 39. korpusa je 25. srpnja 1995. obavijestilo podre|ene sastave da }e
“gotovo sigurno” HV napasti 7. korpus 26. ili 27. srpnja, i vjerojatno u pribli`no vrijeme
desantirati specijalne postrojbe na podru~ju Biha}a ili Brekovice.132 U dnevnom izvje{}u
Sektora za vojna i civilna pitanja Ministarstva obrane RSK od 31. srpnja, zabilje`eno je da je
no} ranije u selu Strmica kod Knina “neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i
da ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva.

125
Vrhovni Savjet obrane RSK, Br. 020/1-846/95 od 28. 7. 1995., Odluka.
126
RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-470 od 31. 7. 1995., Naredba.
127
D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 605.
128
ISTI, 605.
129
ISTI, 605.
130
ISTI, 608.
131
Komanda 24. pbr, br. 32-81 od 5. 7. 1995., Naredba.
132
Komanda 39. K, Str. pov. br. 64-185 od 25. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.

57
Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba Civilne za{tite Knin i poverenika
panika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama”.133
Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je 2. kolovoza podre|enim {tabovima da
odmah zapo~nu s pripremama za evakuaciju: materijalnih dobara, arhiva, mati~nih knjiga,
evidencija i materijala povjerljivog karaktera, pokretnih kulturnih dobara, nov~anih sredstava,
vrijednosnih popisa i druge odgovaraju}e dokumentacije.134 Provedba ove naredbe je ve}
ranije pripremljena. Na~elnik op}inskog {taba Civilne za{tite Drni{ izvijestio je 31. srpnja
nadre|enu upravu u Kninu da su povjerenici upoznati s trenutnim stanjem, mjerama i
radnjama “koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno te`i{te stavljeno je na sklanjanje
i pripremne radnje vezane za evakuaciju”.135 Zapovijed [taba Civilne za{tite op}ine Dvor na
Uni, dan prije po~etka operacije Oluja, pokazatelj je brzine kojom je po~ela provedba naredbe
Republi~kog {taba CZ RSK.136
Sredi{njica elektronskog izvi|anja HV-a koja je intenzivno pratila krajinski radio-promet
na kraju srpnja zaklju~ila je da “iz svih civilnih razgovora s podru~ja Like proizlazi da me|u
civilnim stanovni{tvom na ovom podru~ju vlada strah, pa skoro bi se moglo re}i i panika od
napada postrojbi RH. Shodno tome navodno postoje i pravci za evakuaciju, ali kao i u svim
ostalim razgovorima nije mogu}e ni{ta saznati o tome {to bi bilo od obavje{tajnog zna~aja,
ve} se uglavnom radi o rekla-kazala. Navodi se da su ljudi fizi~ki i psihi~ki iscrpljeni stalnom
psihozom i o~ekivanjem napada i da su na rubu snaga”.137 Tijekom no}i 28./29. srpnja
o~ekivao se napad HV-a kod Sunje i na Glinu. Tijekom 29. srpnja zabilje`eno je da se
autobusima prebacuju tisu}e `ena i djece iz Knina u pravcu Beograda.138 Dan kasnije, 30.
srpnja zabilje`eno je progla{enje ratnog stanja na prostoru RSK. Istog je dana zabilje`ena
uznemirenost i panika (u okolici sela Krnjak kod Karlovaca dio stanovni{tva se po~eo
spremati za bijeg). 139 Dan prije po~etka operacije, 3. kolovoza, Radio Petrinja najavljivala je
napad HV-a na RSK.140 ^etvrtog kolovoza u 00,30 sati zabilje`eno je da Korduna{ki korpus
SVK raspola`e saznanjem da napad HV-a po~inje u zoru u 5 sati. Pripreme za evakuaciju
civilnog pu~anstva su nastavljene, a primije}eno je da pripadnici policije RSK sklanjaju
obitelji u BiH.141 Zabilje`eno je da }e se preko mostova u Bosnu i Hercegovinu propu{tati
samo `ene i djeca. Isti dan navedeno je da je stanovni{tvo Dvora na Uni spremno za
evakuaciju. 142

133
RSK, Ministarstvo odbrane, Sektor za vojna i civilna pitanja, Str. pov. br. 403-201/95 od 31. 7. 1995., Redovni
dnevni izve{taj.
134
POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Str. pov. br. 01-83/95 od 2. 8. 1995., Pripreme za evakuaciju
materijalnih, kulturnih i drugih dobara.
135
POA: RSK, Op{tina Drni{, Ministarstvo odbrane, Odelenje Drni{, Str. pov. br. 01-10/95 od 31. 7. 1995.,
Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji.
136
POA: Dvor na Uni, [tab civilne za{tite, Str. pov. br. 270/2-95 od 3. 8. 1995., Naredba.
137
MORH, GSHV: Sredi{te ED-1, Kl. 833-05/95-01, Ur. br 105/3-12711-95-218 od 1. 8. 1995., Obavje{tajno
izvje{}e.
138
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-53 od 29. 7. 1995.
139
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-54 od 30. 7. 1995.
140
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-56 od 3. 8. 1995.
141
MORH, GSHV: GSHV, Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1924 od 4. 8.
1995.
142
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-58 od 4. 8. 1995.

58
RATNI PLANOVI
(PLANOVI OBRANE I OSLOBA\ANJA
OKUPIRANOG TERITORIJA)

peracija Oluja po~ela se ozbiljnije planirati od prosinca 1994. godine.143 Nakon {to

O je Zborno podru~je Split postiglo zna~ajne uspjehe na planini Dinari i Livanjskom


polju, u Glavnom sto`eru HV-a izra|en je novi ratni plan i direktive pod nazivom
Bljesak. Plan je dijelom provjeren u zapadnoj Slavoniji pa je dio slobodnih snaga iskori{ten za
oja~avanje zbornih podru~ja Split, Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospi}. Sredinom svibnja ime
operacije promijenjeno je iz Bljesak u Oluja.144 Direktive su prilago|ene aktualnom stanju na
terenu i potpisane u Glavnom sto`eru HV-a 26. lipnja 1995. godine. Odluka na~elnika
Glavnog sto`era HV-a bila je da gotove snage zbornih podru~ja Zagreb, Karlovac, Gospi} i
Split “uz nu`no pregrupiranje i domobilizaciju” odmah po~nu intenzivne pripreme za
dovo|enje snaga u stanje koje }e jam~iti provedbu operacije prema danim direktivama.145
Ostatak HV-a, snage Ju`nog boji{ta i Zbornog podru~ja Osijek, uz potporu Hrvatske ratne
mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dobile su zada}u da upornom i odsudnom
obranom osiguraju uspje{nu provedbu operacije. Zada}a Zbornog podru~ja Bjelovar bila je
obrana dr`avne granice na rijeci Savi. Sve postrojbe su do 15. srpnja trebale biti spremne za
izvo|enje operacije.146
Zborno podru~je Zagreb dobilo je zada}u da razbije obranu Banijskog korpusa SVK,
oslobodi Banovinu i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na {irem prostoru sela Obljaj i
@irovac. Za provedbu zada}e predvi|eno je oja~anje s podsto`ernim postrojbama Glavnog
sto`era HV-a: 81. gardijskom bojnom, 16. topni~ko-raketnom brigadom (bez 2. i 3.
divizijuna), 2. divizijunom 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 2. bojnom 33.
in`enjerijske brigade i specijalnim postrojbama MUP-a. Odlu~eno je da se 125. domobranska
pukovnija iz Novske, koja je bila pridodana Zbornom podru~ju Bjelovar, vrati u sastav
Zbornog podru~ja Zagreb. Za oja~anje drugih zbornih podru~ja ZP Zagreb je ZP-u Karlovac
predalo 99. brigadu, ZP-u Gospi} 150. brigadu, ZP-u Split 145. brigadu i Ju`nom boji{tu
144. brigadu.147

143
S izradom planova za osloba|anje okupiranoga teritorija RH zapo~elo se ve} krajem 1991. i po~etkom 1992.,
a narednih godina planovi operacija su se a`urirali. Posljednji Plan operacije “Oluja” promijenjen je nekoliko dana
prije po~etka operacije, sa zada}om istovremenog napada hrvatskih snaga na svim operativnim i takti~kim
pravcima i izlaskom na granicu RH s BiH u vremenu do sedam dana. Time je postignuto strategijsko iznena|enje,
na koje protivnik nije imao valjan odgovor. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojno-
redarstvenoj operaciji “Oluja”.
144
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-213 od 16. 5. 1995., Zapovijed.
145
MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 422-432.
146
MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.
147
MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.

59
Zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je da razbije Korduna{ki korpus SVK i oslobodi
Kordun. Za provedbu zada}e trebalo je biti oja~ano s 99. brigadom HV-a iz Zbornog
podru~ja Zagreb, 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom,
tenkovskom satnijom od {est tenkova (koja nije do{la), sve iz sastava Zbornog podru~ja
Bjelovar i satnijom 33. in`enjerijske brigade, te specijalnim postrojbama MUP-a Policijske
uprave karlova~ke (koje nisu do{le, jer su preba~ene na prostor Like).148
Zborno podru~je Gospi} dobilo je zadatak da razbije Li~ki korpus SVK, oslobodi Liku i
spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Koreni~ka Kapela – Tr`a~ka Ra{tela. Za provedbu
zada}e Zborno podru~je se planiralo oja~ati s 1. gardijskom brigadom Glavnog sto`era HV-
a, 150. brigadom HV-a i 2. satnijom 50. bojne ABKO iz sastava ZP Zagreb, te specijalnim
postrojbama MUP-a policijskih uprava Rije~ko-senjske i Istarske.149
Zada}a ZP Split bila je da u suradnji sa specijalnim snagama MUP-a razbije
Sjevernodalmatinski korpus SVK i oslobodi okupirane dijelove Dalmacije. Za provedbu
zada}e ZP se planiralo oja~ati sa 7. gardijskom brigadom Glavnog sto`era HV-a, 2. bojnom
9. gardijske brigade ZP Gospi}, 145. brigadom ZP Zagreb (nije do{la, ostala je u ZP Zagreb),
bitnicom haubica 203 mm iz sastava ZP Zagreb i postrojbama MUP-a.150
Zborno podru~je Osijek osiguravalo je operaciju reguliranu Direktivom na~elnika
Glavnog sto`era HV-a pod kodnim nazivom Feniks. Za pra}enje njezine provedbe planirano
je osnivanje Isturenog zapovjednog mjesta Glavnog sto`era HV-a u \akovu, za ~ijeg je
~elnika 3. kolovoza 1995., dan prije po~etka operacije, odre|en general-pukovnik Petar
Stipeti}.151 Zada}a Ju`nog boji{ta bila je obrambena operacija pod tajnim imenom
Maestral.152
Pritisnuti hrvatskim napadima, krajinski Srbi su u velja~i 1995. izradili novi plan uporabe
oru`anih snaga pod imenom Gvozd. Hrvatski napad je predvi|an u dijelovima, dr`ano je da
HV nema snage za radikalnu opciju napada na cjelokupno okupirano podru~je, ve} da }e
napasti na rubove Krajine, sjevernu Dalmaciju i zapadnu Slavoniju, kako bi razbio i uni{tio
Sjevernodalmatinski i Zapadnoslavonski korpus. Tek tada, nakon {to je Hrvatska vojska

148
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”.
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.
149
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.
150
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-4/95 od 26. 6. 1995., Direktiva Op. br. 12-4/95. Objavljena u knjizi J.
BOBETKO, Sve moje bitke, 484-491. Komentiraju}i zada}u ZP Split definiranu u Direktivi GSHV-a od 26.
lipnja 1995., general R. Raki} napominje da je to tada bila jedna od varijanti za ZP Split koja se u takvom obimu
nije provodila od 4. kolovoza 1995., jer su u me|uvremenu nastupile vrlo velike i bitne promjene, kako za ZP
Split, tako i za HV u cjelini (masakr u Srebrenici, Splitska deklaracija, vojno-redarstvena operacija “Ljeto ’95”
kojom su oslobo|eni Grahovo i Glamo~). Osim toga, on navodi da je umjesto 145. brigade HV-a kao poja~anje
za ZP Split do{la 144. brigada HV-a, da su snage Specijalne policije MUP-a RH na Velebitu bile samo lijevi susjed
ZP Split i ni{ta vi{e od toga (odosno, da su imale svoju zonu odgovornosti izme|u ZP Split i ZP Gospi}), da je
glavni smjer napada za ZP Split u “Oluji” bio druga~iji od tada predvi|enoga: Velebit – Otri}, te da treba uzeti u
obzir da je ta Direktiva pisana 35 dana prije poznatoga sastanka na Brijunima, odnosno, da se 29. srpnja 1995. ta
Direktiva “mogla pospremiti u ladicu ili nadopuniti”. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o
ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
151
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
152
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-103 od 7. 8. 1995., Izvje{}e;
Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-127 od 10. 8. 1995., Izvadak iz Zapovijedi za
obranu zapovjednika Ju`nog boji{ta.

60
dokazala svoju nadmo}, predvi|ana je operacija napada na Li~ki i Korduna{ki korpus kojoj
bi sukladno djelovao 5. korpus ABiH. Od hrvatskog napada SVK se namjeravala braniti
odsudnom obranom, a nakon nje “ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS
razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog
kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja
komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog kotara i Dalmacije”.
U o~ekivanom protunapadu krajinski Srbi vidjeli su priliku da u isto~noj Slavoniji osvoje
Spa~vanske {ume, a da u Dalmaciji na odsjeku [ibenik – Biograd izbiju na more.153

Specijalne snage MUP-a RH na


Velebitu

153
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. Aneks uz plan
upotrebe SVK, “GVOZD”.

61
ZAVR[NE PRIPREME HV-a ZA OPERACIJU

akon izrade direktive Glavnog sto`era HV-a, 30. lipnja 1995. potpisane su prve

N zapovijedi Glavnog sto`era kojima je regulirano operativno podre|ivanje pridodanih


snaga zapovjedni{tvima zbornih podru~ja. To je zavr{eno do 3. srpnja.154 S napadima
Srba na Biha} i hrvatskom operacijom Ljeto ’95 zapo~ela je realizacija ovih zapovijedi,
odnosno dovo|enje postrojbi u o~ekuju}e podru~je.155 Godi{nji odmori i ostali dopusti svim
pripadnicima HV-a prekinuti su 30. srpnja uz zapovijed za hitan povrat na radna mjesta.156
Posljednja velika novina u planu operacije napravljena je 2. kolovoza uklju~ivanjem ZP
Bjelovar u napadni dio, iako je ono do tada bilo zadu`eno isklju~ivo za osiguranje i obranu
dr`avne granice.157
U Glavnom sto`eru HV-a ustrojen je 2. kolovoza Sto`erni operativni centar (SOC) sa
zada}om prikupljanja, obrade i analize podataka, te vo|enja “postrojbi i zapovjedni{tava na
operativnoj strate{koj razini”. Zada}a operativnog tima u Centru bila je predlaganje uporabe
snaga na~elniku Glavnog sto`era HV-a, uz odgovornost za pra}enje i nadzor stanja u zbornim
podru~jima. SOC je bio podijeljen u dvije skupine. ^elnik prve skupine bio je general-bojnik
Pavao Miljavac, a druge skupine general-bojnik Vinko Vrbanac. Izmje{teno zapovjedno
mjesto Glavnog sto`era HV-a u Ogulinu poja~ano je s ~asnicima, a ustrojena je i skupina
na~elnika Glavnog sto`era HV-a za nadzor po posebnim zada}ama i zapovijedima. U skladu
s ratnim planom i Direktivom na~elnika Glavnog sto`era, u \akovu je po~elo formiranje
IZM GSHV-a.158 Zapovjedni{tvo Ju`nog boji{ta 3. kolovoza dobilo je zapovijed da zapo~ne
operaciju Maestral.159 Postrojbe HRM-a dobile su zapovijed za djelatno izvo|enje pomorske
obrane Republike Hrvatske s “te`i{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj, protuminskoj

154
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-256, 258, 260, 261, 265 i 266 od 30.
6. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-259, 270, 273-277
od 3. 7. 1995., Zapovijed.
155
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Urud`beni brojevi 512-06-05/01-95-314 od 24. 7. 1995., 325
od 28. 7. 1995., 331 i 333 od 30. 7. 1995., 337 i 338 od 31. 7. 1995., 339 od 1. 8. 1995., 342, 343, 346, 347
i 348 od 2. 8. 1995., 354 i 360 od 3. 8. 1995., Zapovijed. General M. Crnjac napominje da su neke postrojbe u
ZP Karlovac u o~ekuju}e podru~je do{le tek dan uo~i po~etka Oluje, te da je jedna bojna do{la gotovo bez
naoru`anja. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj
operaciji “Oluja”.
156
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-330 od 30. 7. 1995., Zapovijed.
157
MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena
izvr{enja napadne operacije “Oluja”.
158
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-340 od 2. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
159
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-349 od 3. 8. 1995., Zapovijed.

62
borbi i protudiverzantskoj i protuzrakoplovnoj obrani”. Na podru~ju ju`nog Jadrana
pomorska obrana se izvodila u sklopu obrambene operacije Ju`nog boji{ta.160
Vojna policija dobila je zada}u iz svog podru~ja djelovanja, kao i obvezu suradnje s
civilnom policijom.161 Zabranjen je “svaki pristup novinarima u podru~je odgovornosti
postrojbi Hrvatske vojske, osim ako ovi nemaju posebno dopu{tenje Politi~ke uprave
MORH”. Pripadnicima HV-a zabranjeno je davanje “bilo kakvih izjava sredstvima javnog
priop}avanja (i doma}im i inozemnim), osim u slu~aju izri~ite suglasnosti Politi~ke uprave
MORH”.162
Dana 3. kolovoza u 21,15 sati na~elnik Glavnog sto`era HV-a zapovjedio je spremnost za
napad snagama zbornih podru~ja Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospi}, Split i Specijalnim
postrojbama MUP-a RH, a postrojbama ZP Osijek, Ju`nog boji{ta i HRM-a spremnost za
obranu 4. kolovoza u 3 sata. Spremnost hrvatskih zra~nih snaga za napad bila je u 5 sati 4.
kolovoza.163 Prvi val udara zrakoplovstvo je trebalo izvr{iti u 6 sati, a drugi “sukladno meteo
situaciji”.164 U 7 sati trebalo je “izuzeti sredstva Hrvatske vojske iz skladi{ta UNCRO-a” koja
su u njih pohranjena po odredbama Zagreba~kog sporazuma iz prolje}a 1994.165

Politi~ki i vojni
vrh RH prati tijek
operacije Oluja
(autor fotografije:
Tomislav Brandt)

160
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-350 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
161
MORH, GSHV: MORH, Uprava Vojne policije, Kl. SP 80-01/95-158, Ur. br. 512-19/01-95-474 od 3. 8.
1995.
162
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 818-04/95-01/02-03, Ur. br. 1075-04/95-17 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
163
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-364 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
164
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
165
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed. Zbog
dojma da se priprema Oluje (mobilizacija postrojbi, njihovo dovo|enje i razvoj, prijem zapovijedi, poznavanje
terena i upoznavanje sa stanjem na terenu, procjene stanja i raspored protivnika) odvijala stihijski ili u zadnji ~as,
general Petar Stipeti} dr`i da bi posebno trebalo analizirati cjelokupno vo|enje i zapovijedanje GS HV-a, kao i
selekciju ljudi na klju~ne du`nosti. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-
redarstvenoj operaciji “Oluja”.

63
64
OLUJA

65
Knin (tvr|ava), 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Damir ^obanov)

66
ZBORNO PODRU^JE SPLIT

a razliku od ostalih zbornih podru~ja, ZP Split je operaciju Oluja provelo pod tajnim

Z imenom Kozjak-95. Za{to je to u~injeno nije jasno, a to nije bio prvi put da se na
lokalnoj razini mijenja naziv operacije Glavnog sto`era HV-a. U sije~nju 1993.
Zapovjedni{tvo Operativne zone Split izvelo je u zale|u Zadra oslobodila~ku operaciju Zima-
93 koju je Glavni sto`er HV-a vodio pod imenom Gusar, a koja je u javnosti popularno
nazvana Maslenica.166 Zapovijed za napadnu operaciju Zapovjedni{tva ZP Split napisana je 1.
kolovoza 1995. godine. Zamisao zapovjednika ZP Split bila je da razbije srpske snage na
{irem podru~ju sjeverne Dalmacije, presje~e prometnice od Knina prema sjeveru, te okru`i i
oslobodi Knin. Glavni cilj ZP Split bio je grad Knin i prema njemu su na pravcima Bosansko
Grahovo – Knin, Jasenice – Mu{kovci i Uni{ki Doci – Uni{ta – Kijevo koncentrirane glavne
snage. Na ostalom dijelu boji{ta anga`irane su pomo}ne snage ~ija je zada}a bila da potiskuju
srpske snage prema dubini i tako olak{aju zada}u glavnim snagama. Provedba operacije
planirana je u dvije do tri faze, u trajanju tri do ~etiri dana. U prvoj, jednodnevnoj fazi,
planirano je razbijanje srpskih snaga na prvoj crti obrane i ovladavanje va`nim zemlji{nim
to~kama i prometnicama u takti~koj dubini protivnika. U drugoj, tako|er jednodnevnoj fazi,
planiralo se ispresijecati glavne snage Sjevernodalmatinskog korpusa i stvoriti uvjete za
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja. U tre}oj fazi operacije, u trajanju od dva dana,
planirano je uni{tenje glavnih snaga protivnika, ovladavanje klju~nim to~kama njegove
obrane i dovo|enje u situaciju u kojoj se mogao samo predati ili izvu}i. U pripremi operacije
planiran je anga`man dijela snaga za udar na pravcu Glamo~ko polje – Vitorog u svrhu
skrivanja glavnog pravca napada i vezivanja operativne pri~uve Vojske Republike Srpske.
Provedba zada}a povjerena je operativnim grupama Sjever, Sinj, [ibenik i Zadar. 167
Glavna snaga operacije bila je OG Sjever. Sastojala se od 4. i 7. gardijske brigade HV-a, 81.
gardijske bojne s Prvom takti~kom grupom, 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 2. gardijske
brigade HVO-a s Tre}om takti~kom grupom i 3. gardijske brigade HVO-a s Drugom
takti~kom grupom. Za osiguranje napada anga`irano je Zborno podru~je HVO-a
Tomislavgrad, ~ije su snage bile pod zapovijedanjem IZM OG Sjever u selu Vrba kod
Glamo~a.168

166
Postoje mi{ljenja da je zamjena naziva Oluja i Kozjak mogla biti posljedica `elje da se dodatno prikrije planiranje
Oluje, ili da se na razini koja je radila zapovijedi u ZP Split jednostavno nije znalo da ta operacija ve} ima odre|eni
kodni naziv. Dakako da nije dvojbeno da je rije~ o “Oluji” u izvedbi ZP Split.
167
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za
napadnu operaciju.
168
Kao dodatak svemu navedenom mo`e se navesti zapa`anje generala R. Raki}a: “ZP Split je u vojno-redarstvenoj
operaciji Oluja imalo dvije boji{nice: 1) Od Velebita do Dinare (to~nije do Bosanskog Grahova) – i sve postrojbe
ZP Split su na ovoj boji{nici imale zada}u u napadu i osloba|anje do tada okupiranoga podru~ja sjeverne
Dalmacije (teritorij RH, do granice sa susjednom dr`avom BiH); 2) Od Bosanskog Grahova do Kupre{kih vrata

67
Zajedni~ka zada}a 4. i 7. gardijske brigade bila je da na pravcu Dinara – Knin razbiju
srpske snage i ovladaju Kninom. Dotada{nju bojnu crtu 4. gardijske brigade i dio crte 7.
gardijske brigade od Ma~je grede do Velikog Kika preuzela je 81. gardijska bojna i na njoj
pre{la u odsudnu obranu. U operativnoj pri~uvi za intervenciju na ugro`enim pravcima
obrane ili za uvo|enje u napad bio je 1. hrvatski gardijski zdrug. Snage HVO-a – 2. i 3.
gardijska brigada i Zborno podru~je Tomislavgrad – dobile su zada}u napada na pravcu
Glamo~ko polje – planina Vitorog s ciljem zaposjedanja Vitoroga i prijevoja Mlini{te radi
stvaranja uvjeta za napredovanje prema Jajcu.
Operativna grupa Sinj imala je zada}u da u napadu na pravcima Dinara – Kijevo i Svilaja
– Kozjak okru`i i razbije srpske snage u {irem podru~ju doline Peru~e, zaposjedne Kozjak i
bude spremna nastaviti napad prema Kninu. U njezinom sastavu bile su: 6. domobranska
pukovnija Split, 126. domobranska pukovnija Sinj i 144. brigada HV-a Sesvete. Zada}a 126.
domobranske pukovnije bila je energi~nim obuhvatom {ireg podru~ja Uni{ta razbiti srpske
snage na pravcu napada i {to prije ovladati podru~jem Kijevo – Pola~a te tako olak{ati i
pomo}i napad 6. domobranske pukovnije na Kozjak. U toku napada pukovnija je bila du`na
{tititi lijevi bok 4. i 7. gardijske brigade. Zada}a 144. brigade bila je da na pravcu Vje{ti}a gora
– Brav~ev Dolac – Vinali} razbije srpske snage u podru~ju Brav~eva Dolca i produ`i napad
prema selu Vinali} radi spajanja sa snagama 126. domobranske pukovnije. Zada}a 6.
domobranske pukovnije bila je razbiti srpske snage na pravcu napada, ovladati objektima
Ivova glavica, Lisin, Konjska glava i Razvale Oti{i}ke, a potom nastavljanje napada k selu
Maovice i zajedno sa 126. domobranskom pukovnijom prema planini Kozjak.
Zada}a Operativne grupe [ibenik, sastava 142. domobranska pukovnija, 15. domobranska
pukovnija i 113. pje{a~ka brigada, bila je napad na pravcima Miljevci – Promina, Skradin –
Plastovo – Tomasovi}a Stanovi i Dragi{i}i – Bribir. Zada}a 142. domobranske pukovnije bila
je da na pravcu Miljevci – Promina – Vrbnik razbije srpske snage i ovlada {irim podru~jem
sela @itni}, Trbounje, Oklaj, Promina i Vrbnik. Zada}a 15. domobranske pukovnije bila je da
na pravcu napada Skradin – Plastovo – Kistanje razbije srpske snage i ovlada objektima Velika
Glava, Sonkovi}, Brati{kovci, La{kovica, a potom nastavi napad uz desnu obalu rijeke Krke
do sela Radu~i}. Zada}a 113. pje{a~ke brigade bila je da na pravcu Dragi{i}i – Bribir razbije
srpske snage i ovlada objektima: @drapanj, Me|are, @a`vi}, Va}ani, Bribir i Ervenik.
Zada}a OG Zadar, sastava 2. bojna 9. gardijske brigade, 112. brigada, 7. i 134.
domobranska pukovnija, bila je potiskivanje srpskih snaga na pravcima: Novigrad – Donji
Karin – Ka{tel @egarski; Suhovare – Smilj~i} – Benkovac; Prkos – Nadin; Gorica – Ra{tevi},
Vrana – Miranje; Pristeg – Ceranje Gornje i Bila Vlaka – Vuk{i} – Mandino Selo. Zada}a 2.
bojne 9. gardijske brigade i 2. bojne 134. domobranske pukovnije bila je da presje~e
prometnicu Gra~ac – Obrovac i ovlada prostorom Mu{kovci. Zada}a 112. brigade bila je da
ovlada {irim podru~jem na pravcu Karin – Smilj~i} – Ka{tel @egarski. Zada}a 7.

(oko 100 km) – nalazila se tzv. operativno podre|ena boji{nica ZP Split, i sve postrojbe HV-a i HVO-a na njoj
bile su operativno podre|ene ZP Split, a nalazile su se u aktivnoj obrani, ~uvaju}i zale|e postrojbama HV-a koje
su bile usmjerene ka Kninu. Za operaciju “Oluja” IZM ZP Split se nalazio u s. Sajkovi} (Livanjsko polje) – to je
spoj snaga u napadu i snaga u obrani. Zapovijedanje snagama u napadu i{lo je preko zapovjedni{tva privremenih
sastava OG Sjever (s. Sajkovi}), OG Sinj (u Sinju), OG [ibenik (u [ibeniku) i OG Zadar (u s. Poli~nik). Treba
naglasiti da je i IZM ZP Split u Zadru tako|er bio u funkciji, i s njega se nadziralo i zapovijedalo sa OG Zadar i
[ibenik. Sa snagama u obrani, koje su uglavnom ~inile postrojbe HVO-a, a od HV-a jedino 81. gb oko Bosanskog
Grahova, zapovijedalo se sa IZM ZP Tomislavgrad u s. Vrba kod Glamo~a. HMDCDR; Primjedbe generala Rajka
Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

68
domobranske pukovnije bila je na pravcu Vr~evo – Vinterinci – Vijenac – [opot zaposjedanje
objekata selo Veljane, Ra`ovljeva glavica, Nadinski Vijenac i Benkovac. Zada}a 134.
domobranske pukovnije (bez jedne bojne), bila je da zaposjedne Miranje Gornje i Vuk{i}, te
nastavi napad prema selu Par~i}.
Lijevo od ZP Split bile su Specijalne postrojbe MUP-a zadu`ene za provedbu operacije na
op}em pravcu Velebit – Gra~ac, sa zada}om presijecanja prometnica koje su spajale Knin i
Obrovac s Gra~acem. Zapovjednik skupine bio je general-pukovnik Mladen Marka~.
Napad operativnih grupa Sjever, [ibenik i Zadar podr`avalo je pet topni~ko-raketnih,
odnosno topni~kih skupina sastavljenih od: 10. topni~ko-raketnog puka HVO-a, 14.
topni~kog divizijuna, 20. haubi~kog divizijuna, dijela mje{ovitog topni~kog divizijuna 5.
gardijske brigade HV-a i haubica 112. pje{a~ke brigade HV-a.
Protuoklopni boj bio je obveza svih postrojbi od ustrojbenih sastava. Izuzetak je bio
Protuoklopni odred koji je od 11. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna formiran za
potrebe OG Zadar. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina,
zna~ajnih industrijskih postrojenja, va`nih prometnica i gradova [ibenika, Zadra i Biograda.
Provodile su je ustrojbeni sastavi anga`iranih snaga i 204. topni~ko-raketna brigada PZO-a.
Te`i{te in`enjerijskog osiguranja operacije bilo je na izradi prolaza kroz minska polja.
Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u Zadru i selu Sajkovi} u donjem Livanjskom polju.
Zapovjednik zbornog podru~ja bio je general-pukovnik Ante Gotovina.169
Protivnik Zbornog podru~ja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK. Sjedi{te
korpusa bilo je u Kninu. Korpus se sastojao od: 75. i 92. motorizirane brigade, 1. i 4. lake
brigade, 2. i 3. pje{a~ke brigade, 7. mje{ovitog artiljerijskog puka, 7. mje{ovitog
protuoklopnog artiljerijskog puka, 7. lakog artiljerijsko-raketnog puka i 7. pozadinske baze.
Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Kova~evi}.170 Prema ratnom planu,
zada}a korpusa bila je da u prvoj etapi operacije sprije~i prodor HV-a na pravcima: Zadar –
Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na planini Velebit. U
drugom dijelu operacije korpus je trebao prestrojiti snage i na odsjeku [ibenik – Biograd na
moru izbiti na obalu Jadranskog mora i utvrditi dostignutu crtu. Za potporu je odre|ena 105.
zrakoplovna brigada i zrakoplovstvo i protuzra~na obrana Vojske Republike Srpske.171 U
odnosu na plan obrane iz velja~e 1995., do po~etka kolovoza stanje se zna~ajno promijenilo.
Korpus nije dobio predvi|ena oja~anja od dvije brigade, a 2. kraji{ki korpus VRS koji je
trebao ~uvati lijevi bok bio je razbijen, pa je pravac Knin – Bosansko Grahovo zatvoren
formiranjem privremene takti~ke i bojne skupine. Korpus je u tom razdoblju oja~an s
divizijunom topova 130 mm i baterijom SVLR Oganj. U sastavu korpusa bila je i 2. gardijska
brigada Korpusa specijalnih jedinica SVK. Neposredno pred hrvatski napad brigada se
povukla s Dinare u Knin. Osim nje, u {irem podru~ju Knina bio je i bataljun Vojne policije.
Knin je bio sjedi{te i Glavnog {taba SVK i dijela njegovih podsto`ernih postrojba: 101.
obavje{tajnog centra i 75. pozadinske baze.172

169
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za
napadnu operaciju.
170
HDA, RSK: Komanda 7. korpusa, DT br. 37-3 od 13. 2. 1995., Zapovest komandanta 7. korpusa za odbranu
i ofanzivna dejstva Op. br. 1.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-202.
171
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.
172
VSA MORH: G[ TO RSK, DT br. 947-2/1 od 27. 11. 1992., Knjiga pregleda mobilizacijskog razvoja jedinica
Srpske vojske Republike Srpske Krajine; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 223, 239.

69
Provedba operacije
Knin, politi~ki i vojni centar RSK, imao je velik moralni zna~aj i njegovo osloba|anje za
hrvatske snage, ili uspje{na obrana za pobunjene Srbe, svakako je predstavljalo motiv daljnje
borbe. Za Zborno podru~je Split bilo je logi~no da na Knin usmjeri najuspje{niji dio svog
bojnog postroja, dvije gardijske brigade. Iako umorne od tek svr{enih bojeva za Bosansko
Grahovo, ove su dvije brigade bile spremne za osloba|anje Knina, zada}e koja je na njihovom
ratnom putu bila svakako posebna, a za 4. gardijsku brigadu i primjereno privo|enje kraju
ratnog puta koji je po~eo ~etiri godine ranije upravo obranom dijelova sjeverne Dalmacije od
prijetnji JNA i pobunjenih Srba iz Knina.173
Operacija je po~ela rano ujutro 4. kolovoza. Nakon topni~ke pripreme 7. gardijska brigada
krenula je u napad prema Kninu na pravcu Risovac – Golubi}ko suvo polje – selo Kova~i}.
Na njezinom pravcu napada bila je Tre}a borbena grupa (BG-3), privremena skupina
sastavljena od raznih dijelova Sjevernodalmatinskog korpusa i postrojbi milicije RSK. Do
kraja dana, uz gubitke od jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika,
7. gardijska brigada ovladala je dominantnim objektima Borova glava, Visibaba, Badanj i
Pitomi vrh. Izvr{ila je dnevnu zada}u ~ime je omogu}ila uvo|enje 4. gardijske brigade u
napad.174
Snage susjedne Operativne grupe Sinj tako|er su zabilje`ile pomak. Na pravcu Uni{ki doci
– Uni{ta – Kijevo 126. domobranska pukovnija je ovladala Uni{tima i stvorila uvjete za
napredovanje dolinom Peru~e prema Kijevu. Njezin lijevi susjed, 144. brigada spustila se s
Vje{ti}a gore i ovladala podru~jem Brav~ev Dolac. Na pravcu Svilaja – Kozjak 6.
domobranska pukovnija ovladala je objektom Lisina, {to je omogu}ilo uvo|enje i razvoj
njezinih glavnih snaga. Do kraja dana pukovnija je probila crtu na tri pravca, ovladala
Konjskom glavom, zaseocima Strunje i Luni}i i selom Gornji Baljci.175
Snage Operativne grupe [ibenik imale su pred sobom jednu od ja~ih postrojbi
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK, 75. motoriziranu brigadu i dio 2. pje{a~ke brigade.

173
Govore}i o problematiziranju pitanja koja je od gardijskih brigada (4. ili 7.) prva u{la u Knin, general Raki}
smatra da “to je i nije formalno pitanje”, te da se tu “radi o nekoj vrsti presti`a”. No, kao svjedok i sudionik
planiranja napada na Knin navodi sljede}e: “Nakon osloba|anja B. Grahova 4. gbr, koja je napadala na Grahovo
desno od 7. gbr, tako se i zaokrenula i usmjerila u pravcu Knina na prijevoju Derala. Istodobno, 7. gbr koja je i{la
lijevo od 4. gbr u smjeru B. Grahova, zaokrenula se i usmjerila prema Kninu na podru~ju Crvena zemlja. U to
vrijeme nije bilo nikakve mogu}nosti za rotaciju ove dvije brigade, nego su ostale gdje su se i zatekle nakon
osloba|anja B. Grahova. Na IZM ZP Split u Sajkovi}u, oba zapovjednika brigade (Ivan Korade i Damir
Krsti~evi}) slo`ili su se da je najbolje tako i da se nastavi zajedni~ki napredovati prema Kninu. To je tako prihvatio
i zapovjednik ZP Split. S obzirom na to, ~ini se ispravnim tuma~iti da je grad Knin oslobo|en zajedni~kim
djelovanjem 4. i 7. gbr, upravo onako kao {to svjedo~i i fotografija dvojice zapovjednika na Kninskoj tvr|avi.
Dakako, u tom smislu bilo je raznih prijedloga i varijanti, no to nije bilo vrijeme za bilo kakve formalne
{pekulacije.” HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”.
174
SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-134 od 4. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-
95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 189-
190.
175
Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,
ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH,
GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Kozjak-95”.

70
Glavna zada}a OG [ibenik bilo je potiskivanje srpskih snaga, pa su zabilje`eni manji pomaci
na crti: 142. domobranska pukovnija je tijekom dana probila crtu srpske obrane na dijelu od
rijeke Krke do Drni{a; 15. domobranska pukovnija probila je crtu u podru~ju sela La{kovica,
a 113. pje{a~ka brigada zabilje`ila je najve}i uspjeh, probila je crtu u cijelom podru~ju napada
i na kraju dana dostigla crtu: Morpola~a – ^ista Velika – La|evci – Sveti Bartul.176
Snage OG Zadar imale su pred sobom najbolju postrojbu Sjevernodalmatinskog korpusa,
92. motoriziranu brigadu i snage 3. pje{a~ke brigade, koje su branile prilaze Benkovcu.177 Na
pravcu Miranje – Vuk{i} – Par~i} 134. domobranska pukovnija bez jedne bojne nije napravila
pomaka.178 Manje pomake u napadu na podru~je Zemunika Gornjeg zabilje`ila je 7.
domobranska pukovnija. Pukovnija je ujutro zaposjela crtu koju je dr`ala prije potpisivanja
Zagreba~kog sporazuma, a potom je oslobodila zaseoke Gole{ i Bani}e i do{la pred Potkose.179
Na pravcu Paljuv – Smil~i} 112. brigada HV-a probila je crtu obrane protivni~kih snaga u
podru~ju sela Pridraga.180
Snage na Velebitu, 2. bojna 9. gardijske brigade, oja~ana satnijom 7. domobranske
pukovnije i 2. bojnom 134. domobranske pukovnije, napale su na pravcima Gornja Bukva –
Modri}i i Bukovo ple}e – Tulove grede – Bu`anjkin vrh. Nakon jakog otpora srpskih snaga
bojna je zauzela podru~je Dulibe – Tulove grede, {to je omogu}ilo kori{tenje prometnice
Obrovac – Mali Alan – Sveti Rok.181
Tijekom no}i 4./5. kolovoza nije bilo daljnjeg pokretanja hrvatskih snaga prema Kninu, u
kojem je politi~ki i vojni vrh RSK donosio odluke od sudbonosnog zna~aja za opstanak te
paradr`ave. Za zaustavljanje hrvatskog napada prema Kninu iz pravca Bosanskog Grahova
planiran je anga`man jednog bataljuna 75. motorizirane brigade ujutro 5. kolovoza. Na
sjednici Vrhovnog savjeta obrane donesena je odluka o evakuaciji stanovni{tva iz Dalmacije i
ju`nog dijela Like. Brzo se pokazalo da je ona zna~ila izvla~enje cjelokupnog stanovni{tva i
vojske RSK, {to je vodilo u izravan slom. Kasno nave~er 4. kolovoza Glavni {tab SVK
napustio je Knin i premjestio se u podru~je sela Srb.182 Sljede}eg dana, 5. kolovoza
Sjevernodalmatinski korpus, kao prvi od svih operativnih sastava SVK, gotovo je prestao
postojati. Na njega i njegovo djelovanje mo`e se primijeniti ocjena 6. domobranske pukovnije
HV-a od 5. kolovoza, u kojoj se konstatira da protivnik “vi{e i ne postoji, odnosno aktivnosti

176
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,
GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP
Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Kozjak-95”.
177
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 196-197, 201.
178
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e do 12.00 sati;
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
179
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/01, Ur. br. 8312-01-95-443 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
180
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
181
SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995.,
Izvje{}e.
182
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 178-182.

71
vi{e i ne postoje, a ostaci neprijatelja u vidu pojedinaca i grupa, vi{e-manje organizirane, ne
postoje kao skupni neprijatelj”.183
Ujutro 5. kolovoza nastavljen je napad hrvatskih snaga. Po drugi put u nepunih desetak
dana ZP Split je ponovilo uspje{an recept iz borbi za Bosansko Grahovo, koje je zauzeto
paralelnim djelovanjem 4. i 7. gardijske brigade HV-a. Pravac prema Strmici zatvarala je Tre}a
takti~ka grupa Sjevernodalmatinskog korpusa SVK koja se po~ela raspadati prethodne no}i.
^etvrta gardijska brigada ovladala je Golubi}em, Vrpoljem i Kninskim poljem, izbila na
Debelo brdo s kojeg je osigurala lijevi bok snaga 7. gardijske brigade na podru~ju Biskupije.
Ve}e borbe brigada je imala u predjelu Golubi}, selo Radijevci i selo O~estovo.184 Na pravcu
napada 7. gardijske brigade nije bilo zna~ajnog otpora i ona je “uz minimalne gubitke” oko
11 sati u{la u Knin.185 Osloba|anje Knina bilo je glavni doga|aj na rati{tu, ne samo 5.
kolovoza, nego i tijekom cijele operacije. Za organizaciju `ivota i garnizonske slu`be u gradu
predsjednik RH F. Tu|man je istog dana zapovjednikom Zbornog mjesta Knin imenovao
pri~uvnog generala Ivana ^ermaka.186 Dan kasnije predsjednik Tu|man je posjetio Knin. U
njegovoj su pratnji bili predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanovi} te ministri vanjskih
poslova, obrane i unutarnjih poslova Mate Grani}, Gojko [u{ak i Ivan Jarnjak. Osloba|anje
Knina kao sredi{ta srpske pobune u Republici Hrvatskoj imalo je veliko simboli~ko zna~enje,
jer je time srpska pobuna u Hrvatskoj bila slomljena. Tu|manov dolazak u Knin simboli~ki
je ozna~io politi~ki kraj srpske paradr`ave u Hrvatskoj i po~etak uspostavljanja suvereniteta
Republike Hrvatske nad podru~jem oslobo|enim u “Oluji”.187
Operativna grupa Sinj je sa 126. domobranskom pukovnijom HV-a, 144. brigadom HV-
a i 6. domobranskom pukovnijom HV-a ovladala podru~jem Pola~e i Kozjaka i tako izvr{ila
zada}u postavljenu u zapovijedi za napad. Skupina je oslobodila poznata hrvatska upori{ta iz
1991., sela Kijevo i Vrliku.188 Velike borbe nisu zabilje`ene, jer su se u no}i 4./5. kolovoza
snage 1. lake brigade izvukle u Pola~u (Sivo brdo), gdje su se raspale, a ostaci su odstupili
prema Kninu i dalje prema Lici.189
Na pravcu napada OG [ibenik ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje 75. motorizirane
brigade SVK pravcem Brljan – Pa|ene – Srb – Bosanski Petrovac.190 Do 20 sati 113. brigada
HV-a bila je na crti: @a`vi} – Bribirska glavica – Bribirske Mostine sa zada}om ovladavanja

183
MORH, GSHV: Vojna po{ta 8311 Split, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8311-01-01/95-464 od 5. 8. 1995.,
Redovno dnevno izvje{}e.
184
SVA MORH, ZZPS: ZZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e; SVA MORH, 4. gbr: 4. gbr, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1114-01-02-95-371 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192.
185
SVA MORH, ZZPS: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/05, Ur. br. 1080-01-95-138 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba
provedenih napadnih djelovanja 7. GBR tijekom izvo|enja napadne operacije “Oluja”; SVA MORH, GSHV:
ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Kozjak-95”.
186
MORH, GSHV: Republika Hrvatska, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388/2 od
5. 8. 1995., Odluka.
187
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 80; MORH, GSHV: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/01, Ur.
br. 3112-03-T-95-136 od 6. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.
188
SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,
Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8.
1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”.
189
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192-193.
190
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 193-194.

72
Poli~nikom i \evrskama; 15. domobranska pukovnija bila je na crti Va~ani – Brati{kovci i
Smrdelji sa zada}om ovladavanja Kistanjama, a 142. domobranska pukovnija je nakon
osloba|anja Drni{a s dijelom snaga izbila u selo Siveri} i napredovala prema selu Zvjerinac i
selu Vrbnik, budu}i da je ovladala Velikom Prominom. Ostalim snagama pukovnija je iz {ireg
podru~ja Oklaja napredovala prema Maloj Promini i selu Lukar u cilju spajanja u Vrbniku sa
snagama koje napreduju iz Siveri}a.191
Na pravcu napredovanja OG Zadar nije bilo organiziranog otpora. Tre}a pje{a~ka brigada
SVK se u rano jutro 5. kolovoza po~ela povla~iti prema Srbu. Nakon njezinog izvla~enja
ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje i 92. motorizirane brigade prema Srbu.192 Snage 7.
domobranske pukovnije HV-a oslobodile su Zemunik Gornji, Biljane Donje, [kabrnju,
Nadin i nave~er su u{le u oslobo|eni Benkovac;193 112. brigada HV-a oslobodila je selo
Smil~i} i nastavila napredovanje prema Debelom Brdu,194 a na kraju dana u{la je u Karin –
Debelo Brdo – Biljane Gornje.195 Druga bojna 9. gardijske brigade HV-a dosegla je crtu
Golovro – Pe}ica, a dio snaga se tijekom no}i spustio u Obrovac.196
Osloba|anje Knina 5. kolovoza ubrzalo je rasulo Sjevernodalmatinskog korpusa koje je
zapo~elo prethodne no}i. Gotovo da se mo`e re}i da je korpus tada “dokraj~en”, iako su se
njegovi dijelovi toga dana jo{ uvijek nalazili na teritoriju RH uz granicu s BiH, na dijelu od
D. Ti{kovca do `eljezni~ke stanice Una kod Martin Broda. No, u izvje{}u o provedbi
operacije Glavni sto`er HV-a zamjerio je ZP Split da je dva dana bilo u zastoju zbog slavlja.197
Nasuprot tome je mi{ljenje da je spomenuto izvje{}e rezultat neupu}enosti u doga|aje oko
Knina i u samom Kninu, odnosno da je operativna pauza u djelovanju postrojbi ZP Split oko
Knina napravljena iz sigurnosnih razloga, zbog priprema za dolazak predsjednika Republike
Hrvatske dr. F. Tu|mana 6. kolovoza u Knin. Tako se navodi da je za ve}inu postrojbi ZP
Split koje su se nalazile oko Obrovca, Benkovca, Kistanja, Drni{a i Vrlike 6. kolovoza
protekao u “pretresu i ~i{}enju oslobo|enog prostora”, kako bi ga u punom smislu rije~i
u~inile slobodnim i osigurale od mogu}ih iznena|enja. Istoga dana je 2. bojna 9. gardijske
brigade HV-a, zajedno s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom i ATG vodom 72. bojne vojne
policije, ovladala Mu{kovcem i Ka{tel @egarskim.198

191
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,
Izvje{}e PD slu`be; ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-269 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e.
192
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu,196-201.
193
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8.
1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, 7. dp: VP 8312 Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 8312-05-95-73 od
10. 8. 1995., Izvje{}e o akciji “Oluja”.
194
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e.
195
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,
Izvje{}e PD slu`be.
196
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,
Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od
11. 8. 1995., Izvje{}e.
197
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji
“Oluja”.
198
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. General R. Raki} napominje da je 1. HGZ, koji je bio u pri~uvi sa

73
Nakon odlaska predsjednika RH iz Knina, zapovjednik ZP Split odredio je postrojbe koje
}e s komunikacije Otri}-Gra~ac djelovati u smjeru Srba do granice izme|u RH i BiH.
Tijekom 7. kolovoza obavljene su pripreme za izlazak na dr`avnu granicu sa snagama 4. i 7.
gardijske brigade, 2. bojne 9. gardijske brigade i 1. hrvatskog gardijskog zdruga.199 Nakon {to
su dovedene na po~etne polo`aje, postrojbe su izvr{ile izvi|anje i dogovorile me|usobno
djelovanje, kako bi sljede}i dan mogle uspje{no obaviti dobivenu zada}u. Zapovjednik i dio
zapovjedni{tva ZP Split preselili su se nakon spomenute operativne pauze u sjevernu vojarnu
u Kninu, odakle su zapovijedali i pratili tijek borbenih djelovanja 8. kolovoza. Spomenute
snage 8. kolovoza izvr{ile su postavljenu zada}u i postavile obranu na crti: Kuk – Biljeg –
Rodi}a ple}ina – Li~ka Kaldrma – Dolovi – Bosanski Osredci – Begluci. U dnevnom izvje{}u
za Glavni sto`er HV-a Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split napisalo je: “Ovim je ZP Split
izvr{ilo u cijelosti (100%) sve dobivene zada}e za napadna bojna djelovanja.”200

Hrvatski vojnici, Knin, 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Josip Bistrovi})

zada}om intervencije na smjerovima boji{nice snaga u obrani ili snaga u napadu (ovisno o potrebi), odlukom
zapovjednika ZP Split 6. kolovoza preba~en helikopterima s Livanjskog polja u podru~je s. Rovanjska (kod
Masleni~kog mosta) i dobio zada}u u napadu na smjeru Obrovac – Ka{tel @egarski. HMDCDR: Primjedbe
generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
199
SVA MORH, ZZP Split: ZP Split, IZM Sajkovi}, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-348 od 7. 8. 1995.,
Zapovijed.
200
SVA MORH, GSHV: ZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-47 od 8. 8. 1995.,
Izvje{}e.

74
Zaklju~ak
Od svih operativnih sastava HV-a, Zborno podru~je Split imalo je najvi{e bojnog iskustva.
Ono je tek u drugoj polovici 1993. u{lo u razdoblje relativnog mira. Krajem 1994. ponovno
je anga`irano u borbama na Dinari i Livanjskom polju, pa je Oluja bila samo jedna u nizu
operacija, dodu{e najzahtjevnija. Glavna snaga bile su dvije gardijske brigade (4. i 7.) koje su
tada bile me|u najkvalitetnijim dijelom profesionalnog postroja hrvatskih oru`anih snaga.
Ove brigade su i dobile glavnu zada}u, koja je olak{ana bojnim rasporedom
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK. Na pravcu napada ovih brigada SVK je imala dvije
skupine formirane od razli~itih postrojbi koje ni u kojem pogledu nisu bile ravnopravan
protivnik hrvatskim snagama. To je bio samo jedan od problema Sjevernodalmatinskog
korpusa. On je doslovno pred Oluju dobio novog zapovjednika – generala Kova~evi}a, koji je
doveden iz Beograda s du`nosti na~elnika oklopno-mehaniziranih postrojbi u General{tabu
Vojske Jugoslavije. M. Sekuli} tvrdi da nije stigao ni upoznati zapovjednike podre|enih
postrojbi, no da ga to ne osloba|a od odgovornosti. Prema istom izvoru, Kova~evi} nije
organizirao rad zapovjedni{tva, a na~elnika sto`era poslao je da zapovijeda jednom borbenom
skupinom umjesto da ga zadr`i u Zapovjedni{tvu korpusa.201 Odluka Vrhovnog savjeta
obrane RSK o “skra}ivanju” fronta, odnosno povla~enju iz Knina, bila je “to~ka na i” lo{eg
rada Zapovjedni{tva Sjevernodalmatinskog korpusa.202 ZP Split je stoga prvu etapu operacije
napravilo vrlo brzo i bez o~ekivanog ve}eg naprezanja. No, o nastavku djelovanja ZP Split u
operaciji, u izvje{}u naslovljenom na predsjednika Republike Hrvatske, na~elnik Glavnog
sto`era HV-a je napisao: “U drugoj fazi, fazi iskori{tavanja proboja, snage ZP Split koje su
mogle prije}i ~ak i u gonjenje, zbog neuvjetovanog i zaustavljenog napada glavnih snaga u
trajanju od 2 dana te neistinitog izvje{}ivanja o dostignutoj crti, nisu izvr{ile pravovremeno
odsijecanje komunikacija ~ime je neprijatelj uspio izvu}i znatan dio borbene tehnike 7.
kninskog i 15. li~kog korpusa”.203 Prema tom izvje{}u, snage ZP Split na dr`avnu granicu
izbile su 8. kolovoza 1995., dva dana kasnije nego {to su to objektivno mogle. General Rajko
Raki} izvje{}e dr`i nekorektnim, navode}i da je na~in na koji je postupio zapovjednik ZP
Split bio opravdan i da je njegovo rje{enje bilo bolje za sve, a u prilog tome isti~e ~injenicu da
predsjednik na tako “tendenciozno izvje{}e nije ni reagirao”.204
Prema podacima iz ra{~lambe od 15. kolovoza 1995., u operaciji je ZP Split imalo 5
poginulih i 21 ranjenog pripadnika.205

201
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-189.
202
U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon pada Knina i Gra~aca 5. kolovoza zapovjednik SVK general Mile
Mrk{i} i zapovjednik 7. dalmatinskog korpusa SVK Kova~evi} bili prisiljeni na suo~avanje i dono{enje te{ke
odluke: potpuno se povu}i iz d`epa Benkovac-Obrovac-Kistanje ili se suo~iti s porazom i uni{tenjem ili predajom
~itavog 7. korpusa. Dakako, odabrali su povla~enje, zajedno sa srpskim stanovni{tvom. Balkan Battlegrounds: A
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371-372.
203
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o
provedenoj operaciji “Oluja”.
204
HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
205
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. U knjizi generala Gotovine na temelju podataka na~elnika sanitetske
slu`be zapovjedni{tva ZP Split navodi se 20 poginulih, 47 te`e i 141 lak{e ranjenih te 1 nestali, za razdoblje od 4.
do 12. kolovoza 1995. godine (Usp. A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 187). No, tu su
vjerojatno ubrojani i poginuli pripadnici 141. brigade na prijevoju Derala 12. kolovoza 1995., dakle ~etiri dana
nakon {to je Oluja slu`beno zavr{ena i za ZP Split.

75
SPECIJALNE POSTROJBE MUP-A RH U OLUJI

nage Specijalne policije MUP-a nalazile su se na Velebitu od 1992. godine. Do po~etka

S Oluje imale su dovoljno vremena da se prilagode `ivotu u planinskim uvjetima, koji su


ponekad bili na granici izdr`ljivosti. Borave}i na ovom prostoru Specijalna policija je
dobro upoznala rute kretanja i bojni raspored srpskih snaga u li~koj dolini i stekla dovoljno
kondicije i specifi~nog borbenog iskustva. To su bili i glavni razlozi za odluku Glavnog sto`era
HV-a da se snage Specijalne policije anga`iraju u akciji Oluja s polaznog polo`aja na Velebitu
kako bi presjekle prometnicu Medak-Gra~ac i oslobodile sjeverno podno`je Velebita (Sveti
Rok, Lovinac) te se spojile sa snagama HV-a u Li~kom Ribniku. Prethodno je trebalo presje}i
prometnicu Gra~ac-Obrovac, ovladati dominantnim to~kama na Velebitu iznad Obrovca,
napose komunikacijskim centrom na ]elavcu koji je bio glavno ~vori{te veze srpskih snaga.
U nastavku operacije ciljevi Specijalnih postrojbi MUP-a RH bili su ovladavanje strate{kim
raskri`jem putova u Otri}u i spajanje sa snagama HV-a, te prodor prema me|unarodno
priznatoj dr`avnoj granici RH s BiH na podru~ju Donjega i Gornjega Lapca i Bori}evca,
odnosno Kulen Vakufa.206 Skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini od 3100
pripadnika, u Oluji su imale namjensku zada}u u prostoru izme|u ZP Split i ZP Gospi}, a
bile su izravno podre|ene na~elniku Glavnog sto`era HV-a. Zapovjednik tih snaga bio je
general-pukovnik Mladen Marka~.
Prvoga dana operacije, u 5 sati 4. kolovoza, skupne snage Specijalne policije MUP-a RH
krenule su sa svojih polo`aja na vrhovima Velebita: od Ivinih vodica i Svetoga brda na zapadu
do Bukve i predjela Tulovih greda na isto~noj strani Velebita, s glavnim i pomo}nim pravcima
bojevog djelovanja prema srpskim snagama utvr|enim na Malom Alanu i u dubini sjevernoga
velebitskog podno`ja, te na prometnici Medak – Sveti Rok – Gra~ac – Obrovac. Na po~etne
polo`aje snage Specijalne policije uvedene su tajno (pje{ice), sa svom potrebnom logisti~kom
i medicinskom potporom, {to govori o visokom stupnju motivacije i organizacije, te
izdr`ljivosti i stege koja je vladala u postrojbama Specijalne policije. Posebnu je vje{tinu
iziskivalo tajno uvo|enje i raspore|ivanje snaga raketno-topni~ke potpore, ja~ine {est
minobaca~kih bitnica 120 mm, divizijuna VRL 128 mm i drugih raketno-topni~kih oru`ja s
potrebnom koli~inom streljiva. Srpske snage na svim polo`ajima na velebitskoj boji{nici bile
su u najvi{em stupnju pripravnosti pa su neposredno nakon 5 sati zapo~ele sa `estokom
raketno-topni~kom paljbom po polo`ajima hrvatskih specijalaca, koji su se primaknuli
njihovom prvom borbenom redu.
Nakon te{kih i iscrpljuju}ih borbi, Specijalne postrojbe probile su obrambenu crtu koju su
branile snage 4. lake brigade i dijelovi 9. motorizirane brigade Li~kog korpusa SVK. Laka
brigada izgubila je prve polo`aje i odba~ena je na crtu O{~enica – Boli~ – Osmatra~nica. Oko
13 sati Specijalna policija je preotela 9. motoriziranoj brigadi prvu strate{ku to~ku na Velebitu

206
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

76
– prijevoj Mali Alan, a oko 17 sati i selo Sveti Rok.207 Potom je prije spu{tanja no}i (oko 20
sati) stavila pod nadzor prometnicu Medak – Sv. Rok, na dijelu do Ri~ica. Na pravcu Mali
Alan – ]elavac Specijalna policija stigla je do podru~ja Malih i Velikih @uljina, gdje je sve do
21 sat imala izniman otpor.208 Bojeva djelovanja Specijalne policije toga dana prestala su u 22
sata, kada su se postrojbe preustrojile za obranu dostignutih crta, a glavnina snaga je pod
jakom stra`arskom slu`bom otpo~inula u terenskim uvjetima sve do 5 sati sljede}ega dana.
Prvoga dana operacije poginulo je pet specijalaca, a vi{e od 30 je lak{e ili te`e ranjeno (dio
njih je dehidrirao zbog nedostatka dovoljne koli~ine pitke vode). @rtve bi bile i ve}e da na
prvoj crti boji{nice nisu bili i pripadnici kirur{ko-anesteziolo{ke ekipe, koji su ranjenima
odmah pru`ili neophodnu medicinsku pomo}. Valja napomenuti da je jedna satnija
pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac, rodom iz Slunja i
okolice, bila pridodana 1. gardijskoj brigadi HV-a na pravcu Pla{ki – Saborsko – Slunj.
Tijekom operacije imali su dva ranjena pripadnika.209
Nakon gubitka polo`aja na Velebitu dio 9. motorizirane brigade SVK po~eo je napu{tanje
i drugih pravaca s ciljem da se osigura izvla~enje prema Udbini, jer je prometnica Medak –
Gra~ac bila presje~ena. U pono} 4./5. kolovoza Glavni sto`er HV-a zapovjedio je da
Specijalne postrojbe MUP-a RH “energi~nim napadom i manevrom snaga” zauzmu
Gra~ac.210 Hrvatski napad prema Gra~acu Glavni {tab SVK planirao je zaustaviti ujutro 5.
kolovoza anga`iranjem dijela 2. gardijske brigade Korpusa specijalnih jedinica, a kasnije
dovo|enjem po jednog bataljuna 92. motorizirane i 4. lake brigade.211
No, u prijepodnevnim satima (oko 10,30 sati) 5. kolovoza Specijalna policija oslobodila je
podvelebitsko selo Lovinac, presjekla prometnicu Gospi} – Gra~ac i oko 11,15 sati u{la u
Gra~ac. Nakon ulaska u Gra~ac nastavljen je napad pravcem Gra~ac – ^olovac – Brezi}. Time
je policija operaciju nastavila na podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Gospi}, odnosno
Li~kom boji{tu.212 Na svojoj zapadnoj boji{nici Specijalna policija je oko 20 sati oslobodila
Medak, a potom se oko 21,30 sati na podru~ju Li~kog Ribnika spojila sa snagama ZP Gospi}.
Bojeva djelovanja i prodor snaga Specijalne policije, koje su toga dana imale jednog
poginulog, 12 te{ko ranjenih i pet ozlije|enih pripadnika, zaustavljeni su u 23 sata radi
odmora.213
S obzirom na tako povoljan rasplet bojevog djevovanja na velebitskoj boji{nici, na~elnik
GSHV-a general Zvonimir ^ervenko zapovjedio je da se dvije bojne Specijalne policije upute
u neprijateljsku dubinu radi sprje~avanja pregrupiranja i mogu}eg protuudara neprijatelja.
Jedna je upu}ena u pravcu raskri`ja u selu Bruvno (kri`anje ceste od Gra~aca prema Udbini

207
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je najve}i uspjeh hrvatskih snaga 4. kolovoza bio na Velebitu i u sjevernoj
Dalmaciji. Isti~e se da je brzina napredovanja specijalnih snaga MUP-a bila tolika da nije ostavila nimalo vremena
9. motoriziranoj brigadi SVK-a za pregrupiranje i konsolidiranje svoje obrane. Balkan Battlegrounds: A Military
History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,
Washington, DC 20505, May 2002, 371.
208
MUP, Zapovjedni{tvo od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-
05/01-95-381 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; HMDCDR: @eljko SA^I], Specijalna policija u Oluji.
209
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
210
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.
211
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 181, 201, 204-205, 223-224.
212
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
213
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

77
i Gornjem i Donjem Lapcu), a druga je oko 22 sata pje{ice po{la prema selu Otri} i
strate{kom raskri`ju cesta za Knin, Srb i Gra~ac. Sljede}ega jutra oko 7 sati (6. kolovoza)
Specijalna policija MUP-a RH ovladala je raskri`jem u selu Bruvno, a par sati kasnije
Malovanom i raskri`jem u selu Otri} (oko 11 sati).214 Toga dana te`e su ranjena dva, a te`e
ozlije|ena tri pripadnika Specijalne policije.215
Na temelju zapovijedi na~elnika GSHV-a o nastavku bojevih djelovanja s ciljem
eksploatiranja postignutog uspjeha, Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produ`iti
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.216 Tako je oko 9,30 sati ujutro 7.
kolovoza, Specijalna policija MUP-a RH oslobodila selo Mazin na cesti prema Gornjem i
Donjem Lapcu i nastavila napredovanje prema spomenutim mjestima, kojima je ovladala u
poslijepodnevnim satima (oko 13 sati Gornjim, a oko 14 sati Donjim Lapcem). Istodobno
su stupile u kontakt s tamo nazo~nim snagama UN-a. Tako|er na pravcu Gra~ac – Otri}, u
mjestu Otri}, oko 14,30 sati ostvaren je takti~ki dodir sa snagama 4. gardijske brigade ZP
Split, a s postrojbama ZP Gospi} Specijalna policija se spojila oko 15 sati u Udbini i oko
19,30 sati u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine jedne bojne Specijalna policija je oko 16,30 sati
krenula iz Gornjega Lapca u pravcu Bori~evca i Kulen Vakufa, i do 19 sati ovladala otpornim
to~kama na dr`avnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.217 U svom djelovanju 7.
kolovoza Specijalna policija imala je dva te`e ozlije|ena pripadnika. Toga dana prestale su
bojeve aktivnosti i najve}i dio anga`iranih snaga Specijalne policije zapo~eo je s no}nim
odmorom uz ~uvanje dostignutih polo`aja uz dr`avnu granicu, po kojima je, kao i po selu
Bori~evac, neprijatelj neprestano djelovao raketno-topni~kim sredstvima iz susjedne BiH.
Sljede}ega dana, 8. kolovoza 1995., postrojbe temeljne policije u{le su u Gornji Lapac,
Donji Lapac i Udbinu, radi ~uvanja javnoga reda i mira i sprje~avanja drugih kr{enja zakona
RH. No, i toga dana ranjena su dva, a ozlije|eno je nekoliko pripadnika Specijalne policije.
Dostignute crte prema granici s BiH snage Specijalne policije predale su snagama HV-a 9.
kolovoza 1995. godine. U poslijepodnevnim satima toga dana glavnina snaga Specijalne
policije upu}ena je na vi{ednevni odmor u svoja sjedi{ta diljem Republike Hrvatske.218

Zaklju~ak
Kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e, skupne snage
Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini oja~ane lako juri{ne brigade, dale su iznimno
zna~ajan prilog u Oluji. Pripadnici Specijalne policije pre{li su, doslovce “s noge na nogu”,
vi{e od 150 kilometara i oslobodili vi{e gradova i naselja na okupiranom podru~ju RH, nose}i
na le|ima sve {to je trebalo za pre`ivjeti i ratovati u iznimno te{kim uvjetima kakvi su na
Velebitu. U izvr{avanju zada}a Specijalna policija imala je ukupno {est poginulih i oko 60
ranjenih i ozlije|enih pripadnika.219
214
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 258 od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
215
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
216
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.
217
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
218
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
219
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

78
Specijalne postrojbe MUP-a RH

79
Specijalne postrojbe MUP-a RH

80
ZBORNO PODRU^JE GOSPI]

borno podru~je Gospi} u operaciji Oluja imalo je zada}u da uz potporu HRZ-a razbije

Z i presje~e snage Li~kog korpusa u {irem podru~ju Plitvi~kih jezera te da se na crti


Koreni~ka kapela – Tr`a~ka Ra{tela spoji sa snagama 5. korpusa ABiH. Za provedbu
zada}e Zborno podru~je je oja~ano podsto`ernim postrojbama Glavnog sto`era HV-a: 1.
gardijskom brigadom i satnijom 50. bojne ABKO i 150. brigadom HV-a iz ZP Zagreb.220
Predvi|ene specijalne postrojbe MUP-a Policijskih uprava rije~ko-senjske i istarske nisu
podre|ene Zapovjedni{tvu ZP Gospi}. Ono je samo s Policijskom upravom li~ko-senjskom
koordiniralo djelovanje oko uporabe Civilne za{tite na zbrinjavanju stoke na oslobo|enim
podru~jima.221
Zapovjedni{tvo ZP planiralo je da u prvoj etapi operacije snagama 138. i 133.
domobranske pukovnije prodre na pravcu Glibodol – Saborsko – Dre`nik Grad, ovlada
podru~jem Saborskog i brdom Pavlovac i omogu}i uvo|enje 1. gardijske brigade na pravac
Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko – Dre`nik Grad – Sadilovac. Snagama 128. brigade i 154.
domobranske pukovnije planiralo se razbiti srpske snage na pravcu ^anak – Korenica,
ovladati podru~jem selo Homolje – Homolja~ki Klanac i tako stvoriti povoljne uvjete za
uvo|enje 8. domobranske pukovnije na pravcu Homoljac – ^uji}a Kr~evine – Prijeboj –
Li~ko Petrovo Selo. S 9. gardijskom brigadom, 118. domobranskom pukovnijom i 3. bojnom
111. pje{a~ke brigade plan je bio razbiti protivnika na pravcu Peru{i~ka Kosa – Ljubovo,
ovladati Ljubovom, odbaciti srpske snage od Li~kog Osika i Gospi}a i prije}i u obranu na crti
Po~itelj – Barlete – Svra~kovo Selo – Buni}. Nakon toga trebalo je prestrojiti snage i dr`ati
glavninu 9. gardijske brigade HV-a u pri~uvi ZP i spremnosti za ovladavanjem {irim
prostorom Korenice ili Krbavskog polja.
U drugoj etapi operacije planiran je nastavak napada i razbijanje srpskih snaga, spajanje
glavnih snaga sa snagama 5. korpusa ABiH, a pomo}nim snagama okru`iti protivnika i
prisiliti ga na bezuvjetnu predaju ili ga uni{titi. Nakon spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH
trebalo je osloboditi prostor Like sjeverno od crte Gospi} – Korenica, prestrojiti snage i
osloboditi cjelokupno podru~je Like, izbiti na dr`avnu granicu i na crti Plje{ivica – Panos
prije}i u obranu.
Za topni~ku potporu formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 12.
topni~kog divizijuna i 1. gardijske i 9. brigade. Zada}a topni~kih skupina bila je potpora na
pravcima Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik – dr`avna granica, ^anak – Homolja~ko polje
– Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo i Li~ki Osik – Ljubovo – Buni}. Brigadno i pukovnijsko

220
ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”.
221
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.

81
topni{tvo djelovalo je na pravcima napada mati~nih postrojba, odnosno na pravcima napada
postrojbi kojima su bile pridodane.
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim
oja~anjima. Formirana su tri protuoklopna odreda i jedna protuoklopna satnija. Prvi
protuoklopni odred formiran je od protuoklopnog raketnog topni{tva 1. gardijske brigade za
protuoklopni boj na pravcu Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik Grad. Drugi je formiran od
bitnice protuoklopnih topova 100 mm 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za
protuoklopni boj na pravcu ^anak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. Tre}i
protuoklopni odred formiran je od sredstava 111. pje{a~ke brigade i bitnice protuoklopnih
topova 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu Begluk
– Bilaj – Li~ki Osik. Protuoklopna satnija je formirana iz sastava 9. gardijske brigade i bila je
pri~uva zbornog podru~ja. Od dva dodijeljena helikoptera Mi-24 formiran je helikopterski
protuoklopni odred.
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, oklopni{tva,
zapovjednih mjesta, zna~ajnih industrijskih postrojenja, zra~ne luke i va`nih prometnica.
Provodile su je ustrojbeni sastavi anga`iranih snaga i 203. topni~ko-raketna brigada PZO-a.
Te`i{te in`enjerijskog osiguranja operacije bilo je na osiguranju kretanja i manevra,
zaprje~avanju dostignutih crta i odbijanju protunapada protivnika. Zapovjedno mjesto
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Gospi}u, a Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u
selima Lipice i Obu}ine. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je sto`erni brigadir Mirko
Norac.222
Pred snagama ZP Gospi} bile su protivni~ke snage Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa
bilo je u Korenici. Korpus se sastojao od: 9. motorizirane brigade, 18., 50. i 70. pje{a~ke
brigade, 103. lake brigade, 37. pje{a~kog bataljuna, 15. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna,
15. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna i 81. pozadinske baze. Zapovjednik
korpusa bio je general-major Stevan [evo.223 Zada}a korpusa bila je da na pravcima Ogulin –
Pla{ki – Plitvi~ka Jezera; Oto~ac – Vrhovine – Korenica; Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi}
– Medak – Gra~ac, sprije~i dublje prodore i bo~na djelovanja HV-a za koje je dr`ano da im
je namjera da ovladaju Kapelom, Velebitom i Novim Li~kim Osikom. U drugoj etapi
operacije planiran je prelazak u napad i uni{tenje uklinjenih snaga HV-a. Potporu korpusu
pru`ala je Artiljerijska skupina SVLR 262 mm Orkan Glavnog {taba te ratno zrakoplovstvo i
protuzra~na obrana SVK.224

Provedba operacije
Napad 138. domobranske pukovnije s 1. bojnom 1. gardijske brigade po~eo je ujutro 4.
kolovoza na pravcima od Dubrave preko Dangube – Osmagina brda na Veliki Lisac i uz
prometnicu Glibodol – Glibodolski Kri` – `eljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. Uz `ilav otpor
dijelova 70. pje{a~ke brigade SVK, pukovnija je presjekla prometnicu Dabar – Li~ka Jesenica

222
Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27 od 8. 7. 1995., Zapovijed za napadaj; Zap. ZP
Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27/1 od 3. 8. 1995., Zapovijed za napadaj (dopuna); ZZP
Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.
223
VSA MORH: Vojna po{ta 9065 Korenica, Str. pov. br. 546-1 od 12. 6. 1995., Dogradnja jedinica 15. K,
nare|enje; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-214.
224
Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.

82
i osvojila dominantne objekte Danguba, Konjska Glava, Osmagino brdo i Mala Kapela.225
Nakon uvo|enja u boj 1. gardijska brigada je probila srpsku crtu obrane i do spu{tanja no}i
izbila na crtu Podgradak – Glibodolski kri` – Potkapela.226
Na pravcu Letinac – Dabar – Vrhovine napadale su glavne snage 133. domobranske
pukovnije a pomo}ne na pravcu Sinac – Zalu`nica – Crni Tavan. Pukovnija je imala zada}u
razbiti srpske snage na pravcu napada, zauzeti dominantne uzvisine i dovesti u okru`enje
srpske snage u {irem podru~ju Dabra, Glavaca i Doljana.227 Na njezinom pravcu napada bila
je 50. pje{a~ka brigada s manjim snagama 103. pje{a~ke brigade SVK.228 Na glavnom pravcu
napada pukovnija je s jednom bojnom stavila pod nadzor selo Dabar, no druga bojna je
zaustavljena na otpornoj to~ki Budimka. Na pomo}nom pravcu pukovnija je u{la u selo
Zalu`nica, gdje je uz gubitke zaustavljena. Prilikom povla~enja postrojba je u{la u minsko
polje u kojem je poginulo i ranjeno nekoliko pripadnika. Ukupno je imala 15 mrtvih i 46
ranjenih “{to je rezultiralo neuspjehom akcije”.229
Do ve~eri 4. kolovoza usprkos jakom otporu srpskih snaga na objektima Cicer i Mali Cicer
128. brigada je oslobodila selo Trnavac, izbila na Homolja~ko polje i na pravcu Homolja~ki
Klanac – Pogledalo presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Za za{titu lijevog bloka
anga`irana je 3. bojna 8. domobranske pukovnije. Bojna je na pravcu Stipanov Gri~ – Hini}i
– Bo`i}a brdo presjekla prometnicu Vrhovine – Turjanski.230
Najte`i dio zada}e 9. gardijska brigada HV-a imala je u prvom danu operacije. Pred njom
je bila solidna 18. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Deveta gardijska je napala na pravcu
Peru{i}a Kosa – Ljubovo i ovladala objektima Trla i ^ukovac. Nakon ja~eg srpskog otpora na
podru~ju Tepsija i Gri~i u boj je uvedeno oja~anje, bojna 118. domobranske pukovnije.
Brigada je do ve~eri osvojila otpornu to~ku Repetitor i izbila na crtu Kriva Glava – Stani}i –
^ukovac.231
Osloba|anje {ireg podru~ja Novog Li~kog Osika bila je zada}a glavnih snaga 118.
domobranske pukovnije i 111. pje{a~ke brigade HV-a. Ispred njih su bili dijelovi 18. pje{a~ke
brigade SVK.232 Pukovnija je napala na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdari i Bukovac
– Lisina – [iroka Kula. “Po probijanju crte obrane neprijatelja nai{lo se na vrlo jak otpor.
Rje{avaju}i neposredno nastali problem na prostoru Bukovca poginuo je zapovjednik
pukovnije brigadir Ivan ^ani}. Prvog dana pukovnija je usprkos jakom otporu neprijatelja

225
SVA MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o
radu.
226
ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.
227
ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”.
228
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 209-210.
229
MORH, GSHV: 133. dp, Kl. 80-01/95-01/01, ur. br. 2155-03-95-25 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba akcije
“Oluja”.
230
ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR:
Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
231
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Oluja 95”.
232
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205-206

83
probila crtu obrane na oba smjera i do ve~ernjih sati izbila na crtu Podovi – Varo{ina –
Vujatovo brdo”.233 Uz topni~ku i tenkovsku potporu 111. pje{a~ka brigada je s jednom
bojnom napala na pravcu Stari Budak – Novoselija – Zubar. Do kraja dana brigada je probila
prvu crtu srpske obrane i dospjela do crte Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija. O ja~ini
borbi govori podatak o pet poginulih (me|u kojima je i zapovjednik bojne) i 29 ranjenih
pripadnika brigade.234
U prvom danu operacije ZP Gospi} nije postiglo sve postavljene zadatke. Napad je izveden
na osam pravaca s osam brigada i pukovnija. Li~ki korpus SVK je napad o~ekivao, tako da je
~imbenik iznena|enja izostao, no nije uspio izdr`ati napad na toliko pravaca. Najja~i otpor
korpus je pru`io na podru~ju Ljubova, Novog Li~kog Osika i oko Oto~ca. Na podru~ju
Zalu`nice kod Vrhovina uspio je zadr`ati napad bojne 133. domobranske pukovnije HV-a,
dok je na ostalim pravcima crta probijena. Tempo napredovanja HV-a bio je ne{to sporiji od
predvi|enog, zbog jakog otpora na pravcu napada 1. gardijske brigade Glibodol – Li~ka
Jesenica. Ipak je do kraja dana zauzet Dabar, ovladano je ve}im dijelom Ljubova i ugro`en je
Novi Li~ki Osik.235
U pono} 4./5. kolovoza Glavni sto`er HV-a je Zbornom podru~ju Gospi} zapovjedio da
s 9. gardijskom brigadom ovlada podru~jem Ljubova i stavi pod nadzor zra~nu luku Udbina.
Prva gardijska brigada HV-a dobila je zapovijed da u boj uvede glavninu snaga i presje~e
prometnicu Slunj – Plitvi~ka Jezera.236
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, snage 138. domobranske pukovnije napadale su na
pravcu prema `eljezni~kim postajama Li~ka Jesenica i Javornik. Do kraja dana izbile su na
crtu: selo @ivice – Markovac (tt 1081) – ju`ne padine Velikog Javornika – Dobri Vrh – pruga
Li~ka Jesenica – Javornik – `eljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. S time su u cijelosti ostvarili
prvu etapu zada}e.237
Prva gardijska brigada HV-a u{la je u Li~ku Jesenicu, nastavila napad pravcem Saborsko –
Serti} Poljana – Poljanak i nave~er izbila na podru~je Seli{ta Dre`ni~kog. U suradnji s 2.
bojnom na pravac Glibodol – Li~ka Jesenica – Saborsko uvedena je 2. bojna 119. brigade
HV-a, koja je u toku dana zaposjela objekte Tisovi Vrh, Pi{tenica i Deriguz. U predve~erje je
u podru~je sela Saborsko uvedena jedna bojna s podsto`ernim postrojbama 119. brigade HV-
a.238
Nakon neuspje{nog prvog dana, 133. domobranska pukovnija HV-a je prijepodne 5.
kolovoza oja~ana bojnom 150. brigade HV-a.239 Nakon prestrojavanja snaga i uvo|enja bojne

233
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
234
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”.
235
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba
napadajne operacije “Oluja 95”.
236
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.
237
MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu.
238
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-08 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
239
MORH, GSHV: ZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Zapovijed.

84
150. brigade HV-a, 133. domobranska pukovnija je oslobodila Petrini} Polje i okru`ila sa
sjeverne i ju`ne strane srpske snage u Vrhovinama, Doljanu, [karama i Glavacama.240 Na
ovom pravcu anga`irana je i 8. domobranska pukovnija. Njezina 1. pje{a~ka bojna uvedena
je na pravcu Turjanski – Obljaj sa zadatkom da stavi pod nadzor prometnicu Vrhovine –
Korenica, a na pravcu Kangrgino brdo – Veliki Obljaj okru`i srpske snage u Vrhovinama.
Bojna je do ve~eri oslobodila podru~je Turjanskog polja i Sje~evice. Osloba|anjem Donjeg
Babinog Potoka presjekla je prometnicu Vrhovine – Korenica.241
Tijekom 5. kolovoza 128. brigada HV-a izbila je na Homolja~ko polje i presjekla
prometnicu Vrhovine – Korenica na potezu Homolja~ki Klanac – Pogledalo. Nakon
provedene mobilizacije 154. domobranska pukovnija je dovedena u {ire podru~je Li~kog
Le{}a.242
Deveta gardijska brigada HV-a razbila je srpske snage na pravcu napada, oslobodila
Ljubovo, presjekla prometnicu Li~ki Osik – Korenica i napredovala do Svra~kovog Sela i
Buni}a.243 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden
na nepovezani otpor pojedinih skupina koje su na pojedinim pravcima usporavale tempo
napada HV-a. U dubini Like srpske snage su po~ele napu{tati zra~nu luku Udbina.244
Sredinom dana 111. brigada HV-a je razbila srpske snage na crti Urija – Nik{i} – Rujnica
– Novoselija, oslobodila dio Novog Li~kog Osika i spojila se sa snagama 118. domobranske
pukovnije HV-a. Dijelom snaga brigada je nastavila napad na pravcu Ostrovica – Barlete.
Napreduju}i na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdar i Bukovac – Lisina – [iroka Kula
118. domobranska pukovnija je oslobodila Klenovicu, [iroku Kulu, Nik{i} i dio Novog
Li~kog Osika u kojem se spojila sa snagama 111. brigade.245
Na ju`nom dijelu Li~kog boji{ta, s masiva Velebita spustile su se snage specijalne policije.
One su u prijepodnevnim satima oslobodile Lovinac i Gra~ac. Kasno nave~er u Li~kom
Ribniku do{lo je do spajanja sa snagama ZP Gospi}.246 Snage 9. motorizirane brigade SVK

240
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; MORH, GSHV: VP 3007 (150. br), Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3007-02/1-95-32 od
5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”.
241
MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”
242
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
243
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je 5. kolovoza na podru~ju ZP Gospi} 9. gardijska
brigada postigla zapa`en uspjeh kod Ljubova, a specijalne snage MUP-a osvajanjem Gra~aca i Medaka, ~ime je 15.
korpus bio rasje~en na tri dijela: jedan okupljen oko 50. brigade u Vrhovinama, drugi oko ostataka 18. brigade u
Buni}u, a tre}i oko 103. lake pje{a~ke brigade na pravcu Donji Lapac-Korenica na bosanskoj granici. Balkan
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 372.
244
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e
br. 3.
245
U ra{~lambi ZP Gospi} navodi se da je 111. brigada HV-a oslobodila podru~je Zubara i O{trice, a 118. dp
podru~je [iroke Kule, Klenovca, Nik{i}a i Novog Li~kog Osika. MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-
01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
246
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995. Izvje{}e;
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

85
povukle su se iz {ireg podru~ja Gra~aca, Plo~e, Bruvna i Mazina pravcem Mazin – Dobroselo
– Bosanski Petrovac.247 Prema zapovijedi na~elnika Glavnog sto`era HV-a za njima su krenule
Specijalne snage MUP-a RH, s jednom bojnom prema Bruvnu, a drugom prema Otri}u.248
Tre}eg dana operacije, 6. kolovoza, 1. gardijska brigada HV-a izbila je pred Rakovicu. Na
podru~ju Dre`nik Grada i Vaganca spojila se s 5. korpusom ABiH.249 Nakon provedenog
spajanja brigada je iza{la iz sastava ZP Gospi} i vratila se pod zapovijedanje Glavnog sto`era
HV-a.250 Na njezin pravac djelovanja uvedena je 119. brigada HV-a, koja je preuzela polo`aje
u podru~ju Tr`a~ka Ra{tela – Kordunski Ljeskovac – Li~ko Petrovo Selo dok je s jednom
bojnom izbila na ^orkovu uvalu.251 S jednom bojnom 154. domobranska pukovnija je na
pravcu Trnavac – Brezovac – ^uji}a Kr~evine – Prijeboj “izbila na dr`avnu granicu na
prostoru Li~ko Petrovo Selo – Vaganac – Pe{ina Luka i spojila se sa snagama 5. K ABiH i 119.
br”.252
Sa sjevera od Li~ke Jesenice, anga`irana je 138. domobranska pukovnija koja je oslobodila
Rudopolje i kod Gornjih Vrhovina presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Pukovnija se
spojila sa snagama 8. domobranske pukovnije i tako dovela Vrhovine u potpuno okru`enje.253
Snage 8. domobranske pukovnije slomile su neorganizirani srpski otpor u podru~ju Gornjeg
Babinog Potoka i do ve~eri izbile u Trtice i Plitvi~ki Ljeskovac.254
Glavnina 133. domobranske pukovnije HV-a, s oja~anjem bojne 150. brigade HV-a i uz
pomo} bojne 8. domobranske pukovnije HV-a, napredovala je na pravcu Runjevica – Naprte
– Marjani. Do kraja dana oslobo|en je i okru`eni prostor Vrhovine – Doljani – [kare i
Glavace.255
Na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo 128. brigada HV-a pre{la je prijevoj Pogledalo
i s pravca Vrela u{la u Korenicu.256

247
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205.
248
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
249
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-23 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e
br. 6; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
250
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba
napadajne operacije “Oluja 95”.
251
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
252
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
253
MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu;
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Oluja 95”.
254
MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba.
255
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
256
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e
br. 5; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”. Prilikom osloba|anja Korenice 6. kolovoza postrojbe 128. brigade izvukle su se na
rubne dijelove grada, a dio snaga oti{ao je na dr`avnu granicu na vrh Plje{ivice, gdje je uspostavljen kontakt s
Armijom BiH. Od polaznog polo`aja sela ^anak, pa do ulaska u Korenicu, brigada je propje{a~ila oko 40 km
brdovitoga i nepreglednog terena. HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi}
u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

86
Oko 11 sati 6. kolovoza 9. gardijska brigada HV-a zauzela je Buni} i nastavila napad preko
Svra~kova Sela prema Udbini. Prometnica Buni} – Li~ki Osik potpuno je oslobo|ena i ispred
sela Medak postignut je takti~ki dodir sa Specijalnim postrojbama MUP-a RH. Prometnica
Gospi} – Gra~ac tako|er je bila pod nadzorom HV-a i kori{tena je za bojna djelovanja.257
Na~elnik Glavnog sto`era HV-a zapovjedio je nastavak bojevih djelovanja s ciljem
eksploatiranja postignutog uspjeha. Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produ`iti
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.258
Ujutro 7. kolovoza 9. gardijska brigada je u{la u Udbinu. Nakon toga snage ZP Gospi}
nastavile su napredovanje na vi{e pravaca prema Donjem Lapcu, prema kojem su ve}
napredovale snage Specijalne policije. Dio snaga vr{io je ~i{}enje podru~ja, asanaciju i
prikupljanje ratnog plijena.259 Glavne snage 154. domobranske pukovnije HV-a spojile su se
na pravcu Buni} – Debelo Brdo – Pe}ani – Jo{ani – zrakoplovna luka Udbina sa snagama 9.
gardijske brigade koja je napredovala s ju`ne strane Krbavskog polja. Snage ZP Gospi} u{le
su nave~er u Donji Lapac, koji je nekoliko sati ranije oslobodila specijalna policija.260
Specijalna policija je ve} ujutro oslobodila selo Mazin, a iza podne je ovladala Gornjim i
Donjim Lapcem. S postrojbama HV-a policija se spojila oko 15 sati u Udbini i nave~er u
Donjem Lapcu. Snagama ja~ine bojne specijalna policija je do 19 sati ovladala otpornim
to~kama na dr`avnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.261

Izlazak na dr`avnu granicu


Na dr`avnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi} po~ele su
izbijati 6. kolovoza. Prvo su iza{le 119. brigada HV-a i 154. domobranska pukovnija HV-a.262
Dan kasnije iza{le su i ostale snage. U dnevnom izvje{}u Zapovjedni{tva ZP Gospi} od 7.
kolovoza, koje je oko 20 sati primljeno u Glavni sto`er HV-a, napisano je da je zada}a u
operaciji izvr{ena i da je “oslobo|en cijeli prostor u pojasu ZP Gospi}”.263 Tijekom 8.

257
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e br. 5.
258
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.
259
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-28 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e
br. 7.
260
MORH, GSHV: MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj
crti; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
261
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
262
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”. Ratni zapovjednik 119. brigade HV-a Mirko Vukovi} napominje da je 3. bojna
119. brigade bila prva postrojba koja je na tom podru~ju izbila na dr`avnu granicu, a da su ostale postrojbe 119.
brigade uzdu` granice naknadno poslo`ene, te da je 119. brigada HV-a u “Oluji” odradila svoju zada}u prema
planu. Navodi da 154. domobranska pukovnija nije uspjela izvr{iti mobilizaciju na vrijeme te da se pojavila dva
dana nakon ovih doga|aja i preuzela punktove u s. Prijeboj i s. Li~ko Petrovo Selo, a da je zbog njezina naknadnog
uklju~enja zada}a 8. domobranske pukovnije bila promijenjena u zadnji ~as. HMDCDR: Primjedbe ratnog
zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
263
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-31 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e br. 8.

87
kolovoza ra|eno je na organiziranju obrane na dr`avnoj granici RH u pojasu odgovornosti
Zbornog podru~ja. Te`i{te obrane stavljeno je na pravac Udbina – Donji Lapac – Kulen
Vakuf gdje je koncentrirana glavnina topni{tva i oklopni{tva. Pojas odgovornosti podijeljen je
na pet dijelova u kojima su anga`irane pri~uvne postrojbe sa po jednom pje{a~kom bojnom.
Od sjevera prema jugu, s lijeva na desno, anga`irane su: 138. domobranska pukovnija – na
podru~ju od Savine glave do Gole Plje{ivice; 128. brigada – od Gole Plje{ivice do Snjevite
glave; 154. domobranska pukovnija – od Snjevite glave do Demirovi}a brda; 118.
domobranska pukovnija – od Demirovi}a brda do Pilipovi}a i 8. domobranska pukovnija –
od Pilipovi}a do `eljezni~ke postaje Una. Za pri~uvu je odre|ena 9. gardijska brigada koja je
izvu~ena u podru~je Gospi}a, a 111. pje{a~ka brigada vra}ena je u dotada{nje podru~je
razmje{taja Klanac – Studenci – Donje Pazari{te.264

Hrvatski vojnici (gardisti)

Zaklju~ak
Na temelju odnosa snaga i zna~ajki boji{ta mo`e se zaklju~iti da je ZP Gospi} imalo
najpovoljnije uvjete za operaciju.265 Ono je pred sobom imalo snage dvije pje{a~ke i dio jedne
motorizirane brigade. Na lijevom krilu, 50. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK bila je na

264
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-33 od 8. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e br. 10; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/01, Ur. br. 1043-04-95-106 od 9. 8. 1995., Prijedlog.
265
U osvrtu koji je Centar dobio na tekst o ZP Gospi} u operaciji “Oluja” napominje se da su pripreme za
provo|enje zavr{nih operacija za oslobo|enje okupiranoga teritorija na podru~ju ZP Gospi} zapo~ele sredinom
listopada 1994., kroz obuku bojni sa bojevim streljivom na prostorima koji su sli~ni smjerovima predvi|enim za

88
pravcu napada ZP Karlovac, a na desnom krilu dio 9. motorizirane brigade SVK bio je na
pravcu napada Specijalnih postrojbi MUP-a RH. Kada se uzme u obzir anga`man dvije
gardijske brigade, kao i Specijalnih postrojbi MUP-a koje su kvalitetom bile u razini gardijske
brigade, ako ne i bolje, tada se mo`e zaklju~iti da je HV najpovoljniji odnos snaga za operaciju
imala na podru~ju Like. Boji{te je bilo izdu`eno i male dubine, koja je na pravcu od sela
^anak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici bila manja od 20
kilometara. Dodatan problem Li~kom korpusu bile su snage Armije BiH u “biha}kom
d`epu” zbog ~ega je dio snaga anga`iran i na tom pravcu. Stoga i ne ~udi da je ZP Gospi}
me|u prvima zavr{ilo operaciju i iza{lo na dr`avnu granicu.
Srpska crta obrane naru{ena je ve} prvog dana operacije napadom na osam pravaca. Na taj
je na~in Zborno podru~je nastojalo i uspjelo kompenzirati faktor iznena|enja na koji nije
moglo ra~unati.266 Istovremeno je probijena i crta obrane SVK na Velebitu. Srpske snage su
odgovorile 4. kolovoza zra~nim napadom po Gospi}u u kojem je bilo poginulih i ranjenih
civila, a po~injena je velika materijalna {teta.267 To je bila njihova najve}a djelatnost na
boji{tu.268 U no}i 4./5. kolovoza i na njih se pro{irio sindrom “skra}ivanja” crte ~emu je,
prema poslijeratnim tvrdnjama, prilog dao i na~elnik Glavnog {taba SVK.269 Nakon
probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otpor
pojedinih skupina “koje usporavaju tempo napada HV”.270 Ja~eg otpora nije bilo i ZP Gospi}
je ve} 6. kolovoza po~elo zaposjedati dr`avnu granicu. Iznimno zna~ajan prilog dale su
postrojbe Specijalne policije MUP-a RH, kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki
odradila svoj dio zada}e u Oluji.
U operaciji Oluja-3 oslobo|en je cijeli prostor u pojasu Zbornog podru~ja Gospi}. Zborno
podru~je imalo je 68 poginulih i 298 ranjenih pripadnika. Poginulo je sedam ~asnika, me|u
kojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije i zapovjednik bojne u 111. brigadi.
Najve}i gubici bili su u proboju prve crte na minskim poljima. Pri tome su uni{tena tri
oklopna bojna vozila, a o{te}eno je 17 tenkova i sedam oklopnih bojnih vozila.271 Specijalna
policija imala je {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika.272 Prema srpskim
izvorima Li~ki korpus je do 8. kolovoza imao 65 poginulih, do 300 ranjenih i oko 110-120
nestalih pripadnika.273

uklju~ivanje u borbena djelovanja, te da su kroz pripreme do po~etka operacije pro{le sve bojne u okvirima
mati~nih brigada / pukovnija. Isti~e da je kvaliteta priprema, tj. ~injenica da su postrojbe bile adaptirane na
smjerove uporabe bitno pridonijela brzini, odnosno zamahu i dinamici izvo|enja operacije. HMDCDR:
Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
266
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
267
U Vjesniku od 5. kolovoza 1995. navedeno je da su u napadu srpskih zrakoplova na Gospi} poginule tri osobe
i da je te{ko ranjeno 15 gra|ana. Ime novinara, NASLOV ^LANKA, VJESNIK, NADNEVAK, STRANICA.
268
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
269
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-203.
270
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e br. 3.
271
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba
napadajne operacije “Oluja 95”.
272
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.
273
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 204.

89
ZBORNO PODRU^JE KARLOVAC

rema naredbi Glavnog sto`era HV-a zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je

P provedba operacije u svom pojasu nadle`nosti, a to je zna~ilo na {irem podru~ju


Karlovca, Ogulina i Korduna. Cilj se nije razlikovao od onog koji je dan ostalim
zbornim podru~jima anga`iranim u operaciji. U po~etnoj fazi operacije, nakon mobilizacije
svih raspolo`ivih snaga, uz pridodana oja~anja i potporu HRZ-a, trebalo je neutralizirati
srpske topni~ko-raketne sustave, napraviti brz prodor kroz obrambenu crtu Korduna{kog
korpusa SVK i onemogu}iti uporabu srpskog topni{tva po urbanim i industrijskim
podru~jima u zoni zbornog podru~ja. Nasilnim prelaskom rijeka Kupe i Korane planiralo se
odsje}i Turanj, a potom razbiti protivnika na pravcu Karlovac – Babina gora – Vojni}. Na
podru~ju Pla{kog plan je bio dvostrukim obuhvatom okru`iti mjesto i ovladati crtom
Primi{lje – Obljajac – Veliki Pi{tenik. Posljednja, iako ne najmanje va`na zada}a, bila je: u
uskla|enom djelovanju sa Zbornim podru~jem Gospi} za{tititi lijevi bok 1. gardijske brigade
HV-a na pravcu Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko. Za provedbu zada}e ZP Karlovac je oja~ano
104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskom
satnijom (6 tenkova), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar, te 99. brigadom HV-a iz
Zbornog podru~ja Zagreb, satnijom 33. in`enjerijske brigade Glavnog sto`era HV-a i
specijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke.274 Osim specijalne policije i
tenkovske satnije ZP Bjelovar sva poja~anja su realizirana.275
Na temelju naredbe Glavnog sto`era HV-a, Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Karlovac je
sredinom srpnja izradilo zapovijed za napad. Snage su grupirane za po~etno djelovanje s
podru~ja Karlovca i s podru~ja Ogulina. Na karlova~kom pravcu anga`irane su snage 104.
brigade, 110. i 137. domobranske pukovnije. Na pravcu od Ogulina prema Pla{kom
anga`irane su snage 14. i 143. domobranske pukovnije te 99. brigade HV-a. U pri~uvi je bila
bojna 148. brigade HV-a.276
Topni~ka potpora bila je zada}a ustrojbenog i pridodanog topni{tva u brigadama i
pukovnijama. Na razini Zbornog podru~ja formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od
topni{tva 10. topni~kog divizijuna i 16. topni~ko-raketne brigade Glavnog sto`era HV-a.
Zada}a topni~kih skupina bila je neutralizirati srpsko topni{tvo u podru~ju Brezove Glave,

274
GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Faksimil objavljen kod
J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.
275
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
276
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz
zapovijedi za napad Op. br. 1.; ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena
zapovijedi za napad Op. br. 1.

90
sela Vukmani}, Veljun, Egi}i, Latin, Latasi, Kuki}i, Lon~ari i Karajlovi}i, zapre~nim vatrama
sprije~iti mogu}e protunapade srpskih snaga na pravcu Vojni} – Brezova Glava, Vrginmost –
Skakavac i Primi{lje – Poloj – Perjasica, te podr`ati napad 110. domobranske pukovnije
prema njezinom zahtjevu, odnosno prema zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja.
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim
oja~anjima. Na razini Zbornog podru~ja od 7. i 13. protuoklopno topni~ko-raketnog
divizijuna ustrojen je protuoklopni odred i protuoklopna satnija. Oba protuoklopna sastava
razmje{tena su u protuoklopnim podru~jima Mre`ni~ki Brest, Grgin~i}i, Si~a – Cerovac i
Brodac u spremnosti za protuoklopnu obranu i intervenciju na tenkoprohodnim pravcima
prema odluci zapovjednika Zbornog podru~ja.
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko-raketnih skupina, oklopni{tva,
skladi{ta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, zapovjednih mjesta, prijelaza preko Kupe i
Korane i gradova. Za zrakoplovnu potporu pridodana su dva helikoptera Mi-24 namijenjena
za protuoklopnu borbu i uni{tenje ja~ih otpornih to~ki protivnika, po pozivu. RBKO obrana
bila je zada}a svake postrojbe u svom podru~ju djelovanja. Te`i{te in`enjerijskog osiguranja
operacije bilo je na nasilnom prijelazu rijeka Kupe, Korane i Mre`nice, osiguranju manevra
na pravcu Re~ica – Bro|ani – Vukmani} i zaprje~ivanju dostignutih polo`aja. Zapovjedno
mjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Karlovcu, a Istaknuto zapovjedno mjesto
u Ogulinu. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac.277
U podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Karlovac protivni~ke snage ~inio je Korduna{ki
korpus i 70. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je na Petrovoj gori,
a sastojao se od: 11., 13. i 19. pje{a~ke brigade, 21. grani~nog odreda, 21. izvidni~ko-
diverzantskog odreda, 21. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 75. mje{ovitog protuoklopnog
artiljerijskog divizijuna, 75. in`enjerijskog bataljuna i 85. pozadinske baze u Slunju.
Zapovjednik korpusa bio je pukovnik Veljko Bosanac, kojeg je nave~er 5. kolovoza zamijenio
pukovnik ^edo Bulat.278 Zada}a Korduna{kog korpusa, prema direktivi za uporabu iz velja~e
1995., bila je da na pravcima Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski
Stol – Slunj upornom obranom razvu~e i uni{ti snage HV-a i sprije~i dublji prodor u zahvatu
glavnih pravaca. U drugom dijelu operacije trebalo je ofenzivnim djelovanjima na pravcu
Vojni} – Banjsko Selo izbiti na rijeku Mre`nicu i prije}i u djelatnu obranu. Za potporu je
odre|ena 75. mje{ovita artiljerijska brigada te RV i PVO. U dijelu zada}e Li~kog korpusa 70.
pje{a~ka brigada imala je zada}u da upornom obranom sprije~i prodor HV-a na pravcu
Ogulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera.279 Uz njih, na podru~ju Korduna bila je 75. mje{ovita
artiljerijska brigada, odnosno divizijun topova 130 mm, baterija SVLR Oganj i jedan Orkan,
kao i Korpus specijalnih jedinica SVK bez 2. gardijske brigade.280 Zada}a ovog, kasnije

277
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.
278
HDA, RSK: Komanda Korduna{kog korpusa, Pov. br. 160-556/2 od 15. 11. 1994., Izve{taj o ratnoj popuni;
VSA MORH: Komanda 21. K, Pov. br. 30/78 od 27. 7. 1995., Informacija pot~injenim jedinicama; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 214-223.
279
Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.
280
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 224, 227, 239.

91
osnovanog korpusa nije poznata. Za pretpostaviti je da nije bio predvi|en za dr`anje crte, ve}
za manevar na rati{tu. Zapovjednik korpusa bio je general-major Milorad Stupar.281

Provedba operacije
Napad 99. brigade HV-a i pridodane satnije Saborsko (iz 143. domobranske pukovnije)
po~eo je u 5 sati na pravcima od sela Vera prema selu Bo`i}i, prema prometnici Pla{ki – Plav~a
Draga i od sela Prodani} prema Pla{kom. Nakon {to je neznatno napredovala, brigada je
zaustavljena u napadu. Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Karlovac od 18 sati istog dana
brigada se vratila na polazni polo`aj u potpunom rasulu. Zbog opreza radi mogu}eg
okru`enja satnija Saborsko se zaustavila nakon zauzimanja vrha Trntor.282
Iako je na pravcu od Josipdola prema Pla{kom 143. domobranska pukovnija HV-a nai{la
na minska polja i jak srpski otpor, do kraja dana je ovladala crtom Veliki Humac – Sekuli}a
poljane – Sekuli}a vr{ak – Drenovica – Kameniti vrh.283
Zada}a 14. domobranske pukovnije bila je osloboditi Slunj, gradi} iz kojeg je bila ve}ina
njezinih pripadnika. Pukovnija je napredovala pravcem selo Barilovi}i – Kosijersko Selo, a
lijevim bokom je nakon uspje{nog forsiranja rijeke Mre`nice nastavila prema Primi{lju. Na
desnom krilu nakon ovladavanja pravcem Glavi~urak – Simi}a brdo – Ravidjenica – Gornji
Tr`i~ pukovnija se spojila s dijelom snaga 143. domobranske pukovnije.284
Na karlova~kom dijelu boji{ta, 137. domobranska pukovnija je u pono} 3./4. kolovoza u
zale|e 13. pje{a~ke brigade SVK, na podru~je sela Ore{ko, Kestenak, {uma Bosiljevac i
Kozlinska glavica, ubacila ~etiri izvidni~ko-diverzantske skupine. U 5 sati po~ela je topni~ka
priprema napada, nakon koje je u podru~ju [}ulca forsirana Korana i uspostavljen
mostobran.285 Na pravcu selo [}ulac – Skradska gora – Dugi Dol, a potom na pravcu selo
Mate{ko – Ore{~ani – Perjasica, 13. pje{a~ka brigada SVK je pru`ala sna`an otpor
poku{avaju}i uporabom oklopni{tva vratiti izgubljeni polo`aj. Napad je zaustavljen na
prilazima prema Koranskom Selu. Pukovnija je, uz gubitke od jednog poginulog i tri ranjena
vojnika, u potpunosti izvr{ila prvi dio zada}e dostigav{i crtu: selo Ore{~ani – {uma Bosiljevac
– selo Milinkovi}i – selo Grubje{i}i – brdo Kestenak – Donji Skrad – Kozlinska Glava.286

281
“Novi generali i pukovnici SVK”, Vojska Krajine, br. 11, Jul 1995., 6.
282
VP 2121 (99. br), Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”;
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; SVA MORH,
ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.
283
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; VP 1110
Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “OLUJA-2”.
284
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. General M.
Crnjac primje}uje da je osloba|anje Slunja kao zada}a 14. domobranske pukovnije predvi|eno u drugoj fazi
operacije, ako se stvore uvjeti za to, te da je spomenuta pukovnija svoju zada}u ispunila u potpunosti, a da ju je
zbog zahtjevnog terena i forsiranja rijeke u cijelosti odradila pje{ice. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka
Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
285
SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-1 od 4. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
286
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/110, Ur. br. 1078-03/2-95-2 od 4. 8. 1995., Izvje{}e o
tijeku b/d; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur.
br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 215, 218.

92
Napad 110. domobranske pukovnije HV-a, s pridodanom satnijom 137. domobranske
pukovnije HV-a, po~eo je na pravcima od sela Zastinje, preko slunjskih brda i Cerovca
Tu{ilova~kog prema Babinoj gori i od Seli{ta preko Podrijevca prema Brezovoj Glavi. U napad
se krenulo bez topni~ke potpore s ciljem postizanja iznena|enja. Nakon izbijanja 2. bojne na
prometnicu Karlovac – Tu{ilovi} na nju je otvorena jaka pje{a~ka i topni~ka vatra, pa je u
nastaloj panici dio ljudstva upao u minska polja u kojima je poginulo {est, a ranjena su 52
pripadnika. Gubici su porazno djelovali na moral pukovnije, koja je bila u stanju koje nije
jam~ilo daljnji uspjeh. Pridodana satnija 137. domobranske pukovnije HV-a nije provela
zada}u, {to je otvorilo bok 2. bojne prema Babinoj gori. Sli~no je bilo i na lijevom boku
pukovnije, gdje 104. brigada HV-a nije provela zada}u, pa je pukovnija imala otvoren bok za
mogu}i protuudar s pravca Popovi} Brda i [trekovca.287
Na forsiranje rijeke Kupe 104. brigada HV-a krenula je u 5 sati.288 Poku{aj nije uspio pa
se brigada iza 8 sati vratila na po~etni polo`aj.289 Prema mi{ljenju zapovjednika brigade,
neuspjeh je pretrpljen zbog jakog otpora i intervencije poja~anja koje su ~inili vojnici
preba~eni u ~etiri kamiona, kao i zbog dobrog utvr|ivanja i ve}e brojnosti srpskih snaga no
{to se mislilo. Gubici su bili: dva mrtva i dva ranjena borca iz sastava pridodane satnije 110.
domobranske pukovnije.290 Posljedica neizvr{ene zada}e 104. brigade bila je dovla~enje
srpskih poja~anja ja~ine pje{a~ke ~ete i voda tenkova, koji su vatrom djelovali po boku 110.
domobranske pukovnije s pravca Jela{a i Latkovi}a.291
Nakon pretrpljenog neuspjeha Zapovjedni{tvo ZP Karlovac odustalo je od poku{aja da
104. brigada izvr{i predvi|enu zada}u. Donesena je odluka da se sa 110. domobranskom
pukovnijom poku{a proboj pravcem Turanj – Slunjska brda.292 Glavni sto`er HV-a bio je
mi{ljenja da se napad nastavi sa 104. brigadom kroz zonu odgovornosti 110. domobranske
pukovnije. Na ogulinskom pravcu trebalo je nastaviti s napadom 14. i 143. domobranske
pukovnije HV-a.293 Zbog slabosti u 99. brigadi iz nje je izdvojena jedna satnija i pridodana
143. domobranskoj pukovniji za djelovanje 5. kolovoza. Istovremeno je od oko 250 ljudi iz
brigade formirana bojna skupina koja je podre|ena IZM Karlovac.294
Drugog dana operacije (5. kolovoza) na ogulinskom pravcu 143. domobranska pukovnija
je zauzela brdo Hum {to joj je omogu}ilo nastavak napada prema Pla{kom i Plav~a Dragi.
Pukovnija je tijekom no}i potisnula srpske snage prema Vrelu Mre`nice, stavila pod nadzor

287
SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 8/95-01/29, Ur. br. 3333-01/1-95-27 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
288
SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e.
289
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 99 od 4. 8. 1995.
290
SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e. Zapovjednik ZP Karlovac navodi da 104. brigada nije bila pripremljena za borbeno
djelovanje, posebice ne za manevar i operaciju prelaska rijeke. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca
na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
291
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. u 22.40 sati.
292
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 101, 4. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-
01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
293
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995. u 00.00 sati,
Zapovijed.
294
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-
2”; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d
operacije “Oluja”.

93
prometnicu Plav~a Draga – Toboli}, ovladala podru~jem Pla{~anske doline, oslobodila Pla{ki
i nastavila napad prema Vrelu Mre`nice.295 Glavnina 99. brigade HV-a “uz velike napore
izmje{tena je” na pravac Sabljaki – Pla{ki – Plav~a Draga, radi pra}enja 143. domobranske
pukovnije i osiguranja desnog krila napada.296
U no}i 4./5. kolovoza 14. domobranska pukovnija uvela je svje`e snage i ujutro krenula u
napad te do kraja dana ovladala crtom Raletina – Kurjevac – Primi{lje – Gluma~ka glavica i
oslobodila Primi{lje, ~ime je u potpunosti izvr{ila svoju zada}u u prvoj fazi napada.297
Na karlova~kom pravcu, pola sata iza pono}i 4./5. kolovoza, srpske snage iz 13. pje{a~ke
brigade, oja~ane ~etom 19. pje{a~ke brigade SVK, izvele su protunapad topni{tvom,
tenkovima i pje{a{tvom na snage 137. domobranske pukovnije koje su osiguravale mostobran
u odsjeku Kozlinska glavica – Gradina. U napadu, koji je bio vrlo jak, poginula su tri, a
ranjeno je nekoliko pripadnika 137. domobranske pukovnije. Glavnina snaga koja je dr`ala
mostobran povukla se zbog siline napada i panike. Odr`ao se samo jedan vod na Kozlinskoj
glavici. Ujutro je napad prestao, srpske snage nisu iskoristile postignuti uspjeh, pa je crta koju
je bila zaposjela 137. domobranska pukovnija ostala pod njezinim nadzorom. Pukovnija je
oja~ana s bojnom skupinom 104. brigade (350 vojnika), satnijom 148. brigade iz operativne
pri~uve zapovjednika ZP Karlovac, vodom tenkova (3 tenka) i desetinom vi{ecjevnih lansera
raketa RAK-12 iz 104. brigade.298 U 7 sati je izvr{ena topni~ka priprema, da bi u 8 sati krenuo
pje{a~ki napad, u kojem je pukovnija s pravca Mate{ko – Perjasica izbila na podru~je
Martinovi} – Mandika, a pridodana BS 104. brigade s tenkovskim vodom u podru~je
Maurovi}a. Uz istovremeni pretres podru~ja kroz koji su se kretale, postrojbe su oko 16 sati
izbile u Perjasicu, a potom i u Gornji Poloj, gdje se zaustavljaju i prelaze u obranu. Pukovnija
je imala jednog lak{e ranjenog borca i jedan lak{e o{te}en tenk, a 104. brigada HV-a imala je
dva ranjena i jednog ozlije|enog pripadnika.299 U no}i 5./6. kolovoza 13. pje{a~ka brigada
SVK se po zapovijedi povukla na desnu obalu Korane i zaposjela crtu od Donjeg Skrada do
Slunja.300
Na svom pravcu djelovanja 110. domobranska pukovnija je 5. kolovoza ostala na
dostignutim polo`ajima. Tijekom dana je poku{ala proboj na pravcu Turanj – slunjska brda

295
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
“Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-475, Ur. br. 1110-01-95-4410 od 5. 8. 1995., Izvje{}e
o borbenim djelovanjima postrojbi; MORH, GSHV: IV 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do
10. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji
“OLUJA-2”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-27 od 5.
8. 1995. u 19.15 sati, Izvje{}e.
296
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
“Oluje-2”.
297
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-
2”.
298
SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103, 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219.
299
SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
300
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

94
uz pomo} tenkova, no dobro utvr|ene srpske snage odbile su napad. U napadu je poginuo
jedan, 26 pripadnika pukovnije je ranjeno, a o{te}ena su dva tenka.301
Nakon dva dana boja, snage Zbornog podru~ja imale su 14 mrtvih i 86 ranjenih
pripadnika. Na ogulinskom pravcu, Zapovjedni{tvo ZP Karlovac je odlu~ilo da gotovim
snagama 14. i 143. domobranske pukovnije, 99. brigade i bojne 148. brigade, uz potporu
topni{tva nastavi napad, oslobodi Slunj, presije~e prometnicu Slunj – Rakovica u podru~ju
Bro}anca i spoji se s postrojbama Zbornog podru~ja Gospi} na pravcu Plitvice – Cetingrad.
Domobranske pukovnije s oja~anjima usmjerene su prema Slunju, 14. pukovnija pravcem
Plitvice – Slunj, 143. pukovnija pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj, a 99. brigada je dobila
zada}u ~i{}enja Pla{~anske doline.302 Na karlova~kom pravcu Zapovjedni{tvo ZP je odlu~ilo
da dijelovima 110. domobranske pukovnije i 104. brigade oja~a 137. domobransku
pukovniju i eksploatira mostobran koji je uspostavljen na rijeci Korani.303
Ujutro 6. kolovoza, nakon prestrojavanja snaga, 143. domobranska pukovnija HV-a izvela
je napad pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj. Pukovnija se u Bro~ancu spojila sa snagama 1.
gardijske brigade HV-a, a poslijepodne je u suradnji s dijelovima te brigade i 14.
domobranske pukovnije u{la u Slunj.304 U toku dana 99. brigada HV-a izvela je ~i{}enje
Pla{~anske doline pravcem Bo`i}i – Komadine – Plav~a Draga i do 14 sati izbila je na zadanu
crtu u podru~ju Vrela Mre`nice, gdje je izvr{ila blokadu Poligona Slunj. Od 14 sati bila je u
pri~uvi zapovjednika ZP Karlovac u podru~ju Plav~a Draga.305
Iz Primi{lja, na pravcima preko Mrzlog polja i Ze~je Varo{i, 14. domobranska pukovnija
je oko 15 sati u{la i oslobodila Slunj. Pukovnija je oja~ana s dvije satnije 148. brigade HV-a,
koje su imale zada}u da iskoriste postignuti uspjeh i osiguraju bokove pukovnije.306 Snage 13.
pje{a~ke brigade SVK u rasulu i s civilima povukle su se prema Topuskom.307
Napad 137. domobranske pukovnije i oja~anja na pravcu Barilovi} – Dugi Dol – Krnjak
trebala su se zapo~eti u 5 sati 6. kolovoza. Zbog ka{njenja oja~anja iz 110. domobranske
pukovnije i voda tenkova, kao i djelomi~nog ka{njenja bojne skupine 104. brigade HV-a,
napad je po~eo kasnije, oko 8 sati. Nakon po~etnih uspjeha napad je stao zbog ja~eg otpora
srpskih snaga na desnom krilu kod Skradske gore. U ovom podru~ju, u predjelu sela Kurepi
i Kurepi} glavice, Srbi su imali nekoliko tenkova koji su zaustavili napredovanje hrvatskih

301
SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3333-01/1-95-1 od 5. 8. 1995., Operativno izvje{}e;
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-
2”.
302
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/19, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 (bez
nadnevka).
303
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-01/1-95-368 od 6. 8. 1995., Izvje{}e o stanju
djelovanja na pravcu djelovanja ZP Karlovac; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-
95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
304
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6.
8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995.,
Ra{~lamba “Oluje-2”.
305
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.
306
ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995., Izvje{}e.
307
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

95
snaga.308 Pomak je napravljen nakon {to je helikopter Mi-24 oko 18 sati napao srpski polo`aj
u podru~ju sela Kurepi. Na lijevom krilu 137. domobranske pukovnije, skupina 148. brigade
oslobodila je Kosjersko Selo i izbila na prometnicu selo Boli}i – Kosjersko Selo. S bojnim
skupinama 104. i 148. brigade, pukovnija je nastavila napad pravcem Gornji Poloj –
Primi{lje, spojila se s 14. domobranskom pukovnijom i nakon toga preuzela osiguranje sela
Veljun.309
Za daljnje djelovanje, prema nalogu Glavnog sto`era HV-a iz sastava ZP Zagreb s podru~ja
razmje{taja Ivani} Grad izvu~ena je 149. brigada bez jedne bojne i pridodana ZP Karlovac sa
zada}om da do 10 sati 7. kolovoza bude pripravna za uvo|enje u boj.310 Brigada je tijekom
no}i stigla u sastav ZP Karlovac, a ujutro je formirala bojnu skupinu koja je pridodana 137.
domobranskoj pukovniji.311
U zonu odgovornosti ZP Karlovac u me|uvremenu je u{la 1. gardijska brigada koja se
tijekom dana spojila s postrojbama 5. korpusa ABiH. Za organiziranje spajanja Hrvatske
vojske i Armije Bosne i Hercegovine ovla{ten je general Marekovi} (~elnik IZM GSHV
Ogulin). Dvije vojske spojile su se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj
– Plitvice (motel MG) i kod sela Prijeboj. Poslijepodne u Tr`a~kim Ra{telima organizirano je
spajanje za predstavnike medija.312
Dolazak 1. gardijske brigade promijenio je planove djelovanja Glavnog sto`era HV-a na
Kordunu. Glavni sto`er je imao namjeru da snagama ZP Karlovac ovlada podru~jem Piljak
– Brezova Glava i produ`i napad radi osloba|anja {ireg podru~ja Vojni}a.313 Dolaskom 1.
gardijske brigade Glavni sto`er HV-a izdao je zapovijed da brigada na pravcu Cetingrad –
Johovo – Vojni} “u sukladnom djelovanju sa snagama ZP Karlovac” razbije protivnika,
oslobodi Vojni}, `urno produ`i prema Topuskom i u njemu prije|e u djelatnu obranu. ZP
Karlovac dobilo je zada}u da topni{tvom podr`i napad 1. gardijske brigade, osigura joj
pozadinu i lijevi bok i brzim pra}enjem iskoristi njezin uspjeh. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
se trebalo uklju~ivati u potporu po potrebi i zahtjevima. Za vo|enje 1. gardijske brigade i
koordinaciju sa ZP Karlovac odre|en je general Marekovi}.314
Tijekom 7. kolovoza snage 1. gardijske brigade, 14. domobranske pukovnije i 99. brigade
operativno su podre|ene IZM-u GSHV-a koji je premje{ten u Slunj. Pri~uvne postrojbe su
uporabljene za za{titu dr`avne granice, ~ime je 1. gardijska brigada HV-a rastere}ena za
o~ekivani napad.315 Snage 14. domobranske pukovnije osiguravale su podru~je Slunja, a dio

308
SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-4 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
309
MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije
zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”.
310
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-415 od 6. 8. 1995., Zapovijed.
311
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-
2”.
312
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba
b/d postrojbi u zoni odgovornosti IZM GSHV Ogulin-Slunj u operaciji “Oluja”.
313
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-410 od 6. 8. 1995. u 11.00 sati,
Zapovijed.
314
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995. u 13,40 sati,
Zapovijed.
315
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba
b/d.

96
je pretresao teren uz lijevu obalu Korane na pravcu napada specijalne policije Policijske uprave
Karlovac. Na dijelu od Pa{ina Potoka do sela Basara pukovnija je preuzela obranu dr`avne
granice. Na istoj zada}i od sela Gejkovac do sela Pa{in Potok bila je 99. brigada HV-a.316
Zborno podru~je Karlovac je glavne snage anga`iralo prema unutra{njosti Korduna. Dio
143. domobranske pukovnije anga`iran je na osiguranju Poligona Slunj i Primi{lja, a dio je iz
Poloja uveden na pravac Veljun – Vojni}. Postrojba je oko 15,40 sati u{la u Vojni}, a dio je
anga`iran za ~i{}enja podru~ja sela s desne strane rijeke Korane.317 Dio ove skupine je nakon
ulaska u selo Zagorje, prema zapovijedi, propustio prolazak 1. gardijskoj brigadi i nakon nje
je kroz Krnjak kasno poslijepodne u{ao u Vojni}.318
Prema Vojni}u, pravcem Dugi Dol – Krnjak napredovala je 137. domobranska pukovnija
s oja~anjima iz 110. domobranske pukovnije, te 149. brigade i 104. brigade HV-a. Skupina
je bez otpora oko 12 sati u{la u Krnjak. Nakon pretresa podru~ja oko sela skupina je nastavila
napredovanje pravcem Krnjak – Grabovac Vojni}ki – Kolari} – Vojni}. U podru~ju Kolari}
Kri`a skupina je zarobila skupinu pripadnika Vojske Republike Zapadna Bosna, ~ija se
glavnina nalazila u podru~ju Miholjskog.319 U Vojni} je “gotovo bez otpora u ranim
popodnevnim satima” pravcem G. Meku{je – Kamensko – Popovi} Brdo, Turanj – Cerovac
Tu{ilova~ki – Vukmani} i Turanj – Tu{ilovi} – Brezova Glava u{la 110. domobranska
pukovnija HV-a, oja~ana s dijelovima 104. brigade HV-a i vodom oklopni{tva ZP
Karlovac.320 Vojni} je bio prazan, a manji broj civila sklonio se u centru Me|unarodnog
Crvenog kri`a. Predve~er je u Vojni} stiglo i zapovjedni{tvo 137. domobranske pukovnije s
drugim postrojbama HV-a.321
Nakon osloba|anja Vojni}a dio snaga ZP Karlovac je od 8. kolovoza anga`iran na pretresu
oslobo|enog podru~ja.322 Prigodom jedne od takvih akcija postrojbe 104. brigade su 8.
kolovoza upale u srpsku zasjedu u podru~ju sela Kri`, ju`no od Banskog Kova~evca. Od vatre
pje{a~kog oru`ja u autobusu u kojem su bili pripadnici 104. brigade poginula su ~etiri, a
ranjeno je 20 pripadnika brigade. U razmjeni vatre poginuo je i jedan srpski vojnik.323 Dio
snaga je bio anga`iran i prema snagama Korduna{kog korpusa SVK, s kojima su trajali

316
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba b/d.
317
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/23, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 od
7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-478, Ur. br. 1110-01-95-4782 od 7. 8.
1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-46, Ur. br. 1110-01-95-4791 od 7. 8. 1995.,
Izvje{}e.
318
MORH, GSHV: Iv 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995.
319
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza.
320
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e.
321
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995.,
Analiza.
322
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e.
323
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-567 od 8. 8. 1995., Operativno
izvje{}e.

97
pregovori oko njihove predaje.324 Zbog toga je 8. kolovoza storniran plan napada 1. gardijske
brigade prema Slavskom Polju. Ostale snage podre|ene IZM-u Glavnog sto`era HV-a – 14.
domobranska pukovnija i 99. brigada preuzele su osiguranje dr`avne granice.325
Dana 9. kolovoza u Vrginmost je u{la 1. gardijska brigada HV-a, a za njom i druge
postrojbe.326 Tijekom dana postrojbe ZP Karlovac su anga`irane na pretresu oslobo|enog
podru~ja: 110. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja; 137. domobranska
pukovnija u podru~ju Vojni}a; 143. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja
– Skakavac; 14. domobranska pukovnija u podru~ju grada Slunja, Cetingrada i Rakovice do
dr`avne granice s Bosnom i Hercegovinom.327

Autor fotografija: Michael Sharp

324
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno
izvje{}e.
325
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-434 od 8. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d.
326
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/2-95-407 od 9. 8. 1995., Izvje{}e o izvr{enju
napadne zada}e na Vrginmost.
327
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-568 od 9. 8. 1995., Operativno
izvje{}e.

98
Zaklju~ak
Zada}a ZP Karlovac bila je vrlo zahtjevna. Spadalo je me|u mala zborna podru~ja, a dobilo
je zada}u zahtjevniju od ostalih zbornih podru~ja. Pred sobom je imalo kompletan
Korduna{ki korpus, jednu brigadu Li~kog korpusa, mje{ovitu topni~ku brigadu Glavnog
{taba SVK i glavninu Korpusa specijalnih jedinica SVK. ZP nije imalo profesionalnih snaga,
{to zna~i da je cjelokupna zada}a bila na pri~uvnom sastavu. Sva oja~anja koja su dodijeljena
tako|er su bila pri~uvna. Ovo je dodatno ote`avalo zada}e ZP Karlovac jer su na popisu
zada}a bili i nasilni prijelazi rijeka Kupe, Korane i Mre`nice. Operacija je pokazala da dio
pridodanih postrojbi nije bio dorastao zada}i koja je stavljena pred njih i da su bile ispod
razine domicilnih snaga. U tom je smislu zapovijedanje u operaciji bilo zahtjevno i zna~ajno
je utjecalo na ishod operacije.328 Srpski otpor je bio vrlo jak, {tovi{e, poku{avani su i
protunapadi koji su imali odre|enog uspjeha. Jak otpor bio je jedini izlaz, odnosno poku{aj
izlaza Korduna{kog korpusa jer on jedini nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosansko-
hercegova~kim Srbima. U zale|u je imao ABiH pa ga nije zahvatilo rasulo u mjeri u kojoj je
to bilo izra`eno kod ostalih korpusa. Mo`emo pretpostaviti da su borbe na Kordunu bile
najbli`e onome {to se moglo o~ekivati na cijelom rati{tu da Vrhovni savjet obrane RSK nije
naredio izvla~enje stanovni{tva iz Dalmacije. M. Sekuli} spekulira da je Kordun trebao
odigrati ulogu dokazivanja “hrvatske genocidnosti” jer srpsko stanovni{tvo navodno nije bilo
obavije{teno o odluci o povla~enju iz Krajine.329 Zbog toga se tijek operacije odvijao druga~ije
od ostalih boji{ta. Korpus specijalnih jedinica, konkretno njegova oklopna brigada, odigrao
je ulogu koja nije vrijedna spomena.330 Tijekom operacije, do 8. kolovoza u ZP Karlovac
poginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a, od kojih 106 te`e.331

328
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je uloga ZP Karlovac pod vodstvom generala Miljenka Crnjca bila manja, u
usporedbi s preostala tri zborna podru~ja HV-a, odnosno da je njegov zadatak bio napad na Kordunski korpus
SVK kako bi ga priklije{tili i zadr`ali podalje od bokova ZP Zagreb i ZP Gospi}, te osloba|anje podru~ja ju`no
od Karlovca oko grada Vojni}a, kako bi se ograni~ilo srpsko granatiranje Karlovca. Navodi se da je ZP Karlovac
4. kolovoza uspje{no obavilo primarnu zada}u priklje{tenja Kordunskog korpusa ali da je pomalo podbacilo u
pogledu koli~ine osvojenog teritorija, te da se Kordunski korpus i 5. kolovoza ~vrsto dr`ao u obrani oko Slunja i
ju`no od Karlovca, gdje je HV malo toga otela iz ruku SVK; tek se isti~e da je Primi{lje osvojila 14. domobranska
pukovnija. No, usprkos tome, zaklju~uje se da su dani Kordunskom korpusu SVK bili odbrojani, napose kad je
7. kolovoza ZP Karlovac, sada predvo|eno, odnosno poja~ano 1. gardijskom brigadom, izvr{ilo koncentri~an
napad na snage korpusa oko Vojni}a i kad je istoga dana 5. korpus ABiH savladao snage Autonomne pokrajine
Zapadne Bosne i umar{irao u Veliku Kladu{u. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,
1990-1995, 368-369, 371.
329
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 220-221.
330
ISTI, 222-223.
331
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
“Oluje-2”.

99
ZBORNO PODRU^JE ZAGREB

a temelju direktive Glavnog sto`era HV-a Oluja-1, Zapovjedni{tvo ZP Zagreb

N dovr{ilo je 1. kolovoza zapovijed za napad. Operacija se planirala provesti u dvije


etape s postoje}im snagama i predvi|enim oja~anjima. U prvoj, dvodnevnoj etapi,
glavne snage ZP trebale su odsje}i Petrinju, uni{titi ili natjerati na bezuvjetnu predaju
okru`ene srpske snage i osloboditi Petrinju. Pomo}ne snage ZP trebale su na pravcu od Sunje
preko sela Mra~aj osloboditi Kostajnicu. U drugoj, tako|er dvodnevnoj etapi, planirano je
glavnim snagama ZP preko sela Maja osloboditi Glinu, a potom izbiti na crtu od sela Obljaj
do sela @irovac radi spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH. Nakon prestrojavanja snaga i
uni{tavanja ostataka Banijskog korpusa na podru~ju Zrinske gore trebalo je iza}i na dr`avnu
granicu i prije}i u obranu.332
S obzirom na postavljene zada}e jasno se izdvajaju tri pravca djelovanja: prema Kostajnici,
prema Petrinji i prema Glini. Za napad prema Kostajnici u {irem podru~ju Sunje prikupljene
su snage domicilne 17. domobranske pukovnije, 103. i 151. brigade. Za zada}u odsijecanja i
osloba|anja Petrinje anga`irane su snage 2. gardijske brigade HV-a, 57. brigade HV-a te 12.
i 20. domobranske pukovnije HV-a. Za napad prema Glini anga`irane su snage 153. brigade
HV-a i 20. domobranske pukovnije HV-a. U drugoj fazi operacije planirano je uvo|enje
drugog bojnog postroja i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Na pravcu od Sunje prema
Kostajnici trebalo je uvesti 1. domobransku i 140. domobransku pukovniju, te 3. bojnu 102.
brigade HV-a. Na pravcu prema Glini i Dvoru na Uni planirano je uvo|enje 101., 102., 148.
i 149. brigade HV-a.333 U zapovijedi je planirana uporaba 125. domobranske pukovnije HV-
a, no ona je dan kasnije dobila bojnu zada}u od Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar,
{to zna~i da je u tom vremenu stavljena pod zapovijedanje istog.334
Ostale snage Zbornog podru~ja Zagreb: 202. topni~ko-raketna brigada, Izvidni~ko-
diverzantska satnija, 67. bojna Vojne policije, 252. samostalna satnija veze, 502. mehanizirana
satnija ABKO, bojna 33. in`enjerijske brigade, 31. in`enjerijska bojna, 36. in`enjerijsko-
pontonirska bojna i 1. rije~ni zdrug Sisak, bile su anga`irane na ostalim zadacima vezanim za
operaciju, od protuzra~ne za{tite vitalnih vojnih objekata i infrastrukture grada Zagreba i
Siska do in`enjerijskog osiguranja operacije.

332
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed; MORH,
GSHV: Zap. ZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.
333
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed. General
Stipeti} navodi da je 101. brigada HV-a u zadnji ~as uvedena na pravcu Komarevo-Ma|ari. HMDCDR:
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
334
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna
zapovijed.

100
Za topni~ku potporu formirane su tri topni~ko-raketne skupine od 6. topni~kog
divizijuna, 8. haubi~ko-topni~kog divizijuna, divizijuna 16. topni~ko-raketne brigade, dijela
topni{tva 2. gardijske brigade i snaga 202. topni~ko-raketne brigade PZO-a. Zada}a im je bila
topni~ka potpora na pravcima Sunja – Kostajnica, Mad`ari – Blinja, selo Brki{evina – selo
Vidu{evac – Glina i Sisak – Petrinja – Maja – Obljaj.
Od 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna, divizijuna 15. protuoklopne
topni~ko-raketne brigade i dva voda 33. in`enjerijske brigade osnovana su dva protuoklopna
odreda. Njihova zada}a bio je protuoklopni boj na pravcima Glinska Poljana – Nebojan,
@upi} – Nebojan, Petrinja – Mo{~enica i obrana s pravaca od Vedrog Polja i sela Novoselci.
Zada}a u drugoj etapi bio je protuoklopni boj na pravcima Kostajnica – selo Panjani i selo
Volinja – Kostajnica, kao i neposredno djelovanje po ciljevima na desnoj obali rijeke Une radi
onemogu}avanja prometa izme|u Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog. Za zrakoplovnu
potporu odre|ena su dva protuoklopna helikoptera Mi-24. Zapovjedno mjesto bilo je u
Zagrebu, a istaknuta zapovjedna mjesta u Sisku i Sunji. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio
je general-bojnik Ivan Basarac.335
Privremeno okupirano podru~je Banovine branio je Banijski korpus SVK. Sjedi{te korpusa
bilo je u Glini. Sastojao se od: 24., 26. i 33. pje{a~ke brigade, 31. motorizirane brigade,
odreda Caprag i Obljaj te 87. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major
Slobodan Tarbuk.336
Zada}a korpusa bila je sprije~iti prodor HV-a na pravcima: Glinska Poljana – Glina, selo
Farka{i} – Petrinja – Dvor i Sunja – Kostajnica – Dvor, slomiti napad i stvoriti uvjete za
ofenzivna djelovanja, a potom nakon prestrojavanja snaga prije}i u protunapad, razbiti snage
HV-a i na rijekama Kupi i Savi prije}i u obranu. Za potporu je odre|ena topni~ka skupina
Glavnog {taba SVK, 105. zrakoplovna brigada i Zrakoplovstvo Vojske Republike Srpske.337

Provedba operacije
U osloba|anje Gline 20. domobranska pukovnija HV-a krenula je 4. kolovoza prema
predvi|enom planu. Nakon {to je uspje{no forsirala rijeku Kupu u selu Brki{evina nastavila
je prema Stra`i{}u i Gornjim Jamama. Zbog jakog srpskog otpora, pogibije i ranjavanja ve}eg
broja pripadnika, napad je zaustavljen. Pukovnija se potom povukla u selo Slana, a u selu
Stankovac zadr`ala je mostobran.338 Ni{ta bolje nije pro{la ni 153. brigada HV-a na pravcu
Pokupsko – [i{inec – Brki{evina. Njezine dvije bojne pre{le su Kupu i vratile se na polo`aje
s kojih su krenule u napad. Na lijevoj obali Kupe ostala je jedna bojna u selu Gornja Bu~ica
na crti zaselci Bo`uri}i – Kauri}i.339 Iako Glina nije bila ozbiljno ugro`ena, Glavni {tab SVK
je kasno nave~er naredio zapovjedniku Korpusa specijalnih jedinica da s poligona Slunj do
jutra u {ire podru~je grada prebaci 2. oklopnu brigadu i sprije~i brz prodor hrvatskih snaga
prema Topuskom i Dvoru na Uni.340

335
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad.
336
HDA, RSK: Vojna po{ta 9136 Glina, Pov. br. 31-247 od 15. 11. 1994., Popuna po ratnoj formaciji; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 233-239.
337
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239.
338
MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
339
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-04 od 4. 8. 1995., Izvje{}e za dan 4. 8. 1995.
340
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 182.

101
Osloba|anje Petrinje bio je glavni cilj Zbornog podru~ja Zagreb u prvoj etapi operacije i
za tu zada}u prikupljene su jake snage koje su trebale napraviti obuhvat i osloba|anje grada.
Na zapadnom pravcu glavne snage 12. domobranske pukovnije u napadu preko Konjske
Glave zaustavljene su ispred minskih polja i minobaca~kom i topni~kom vatrom natjerane na
povla~enje. Na desnom krilu pukovnija je do no}i uspjela ovladati ve}im dijelom @upi}
brda.341 Glavne snage 2. gardijske brigade oslobodile su sela Sibi}, Goru, Graberje i dio sela
Stra{nik. Zbog pet poginulih pripadnika, me|u kojima je bio i zapovjednik jedne satnije,
brigada je imala prolaznu krizu koja se odrazila u nepotpunom zauzimanju sela Stra{nik.342
Panike je bilo i na drugoj strani, u redovima 31. motorizirane brigade SVK koja je
dovo|enjem poja~anja stabilizirala crtu, ~emu je pripomoglo smanjivanje hrvatskog
pritiska.343
Glavnu zada}u na isto~nom pravcu napada na Petrinju imala je Takti~ka skupina 2 koja se
sastojala od oja~ane bojne 2. gardijske brigade HV-a i manjih sastava 12. domobranske
pukovnije HV-a, 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna i 31. in`enjerijske bojne.
Nakon topni~ke pripreme TS-2 je na pravcu od Mo{~enice prema Petrinji oslobodila zaselak
Kolonija ^e{kog Sela i razbila srpske snage u tvornici Finel, nakon ~ega je uz velike gubitke
zaustavljena u sredi{tu ^e{kog Sela. Poginulo je {est gardista, me|u njima i zapovjednik 2.
bojne 2. gardijske brigade pukovnik Predrag Matanovi}, te`e je ranjeno 10 i lak{e 20 boraca.
Dva tenka T-55 i jedno bojno vozilo pje{a{tva M-80 su uni{teni, jedan tenk T-55 s ure|ajem
za razminiravanje se zaglavio, a jedno oklopno bojno vozilo je zarobljeno.344 Upu}enjem
poja~anja Komanda 31. motorizirane brigade SVK je stabilizirala crtu.345
Pred sam po~etak operacije, no}u 3./4. kolovoza, 57. brigada HV-a imala je problema na
polaznim polo`ajima prilikom predaje istih 101. brigadi.346 Zbog toga je u obrani sela
Komareva i sela Vu~jak zadr`ana cjelokupna brigadna pri~uva, kao i pri~uva 1. bojne. Nakon
topni~ke pripreme dijelovi brigade krenuli su na pravcu Novo Selo – Mo{tanica u presijecanje
prometnice Petrinja – Kostajnica. Brigada je s dijelom snaga dostigla crtu iznad sela
Stra`benica i izbila na Bijelu cestu gdje su je zaustavila duboka minska polja. Po zapovijedi
zapovjednika Zbornog podru~ja brigada je poslala pomo} Drugoj takti~koj skupini pravcem
od Bijele ceste do Slatine. U ovoj zada}i poginuo je zapovjednik brigade bojnik Stjepan Grgac
i dozapovjednik 2. bojne, {to je naru{ilo moral i bojnu spremnost postrojbe.347 Djelovanje
101. brigade bilo je neuspje{no jer nije potpuno preuzela crtu od 57. brigade i zbog jakog
topni~kog napada srpskih snaga. Pri napadu na pravcu od Blinjskog Kuta prema
trigonometrijskoj to~ki Sokolovcu od vatre srpskog topni{tva poginulo je pet i ranjeno je

341
MORH, GSHV: VP 8252 , Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
342
MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima
na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/10, Kl. SP 8/95-01/30, Ur. br. 1112-30/01-95-86 od 31.
8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d.
343
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.
344
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS; MORH,
GSHV: VP 1112/20 (2./2. gbr), Kl. SP 030-03/95-01/6, Ur. br. 1112-31/01-95-1 od 3. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
345
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.
346
MORH, GSHV: VP 2123 , Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
347
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-391 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o uvidu u
stanje u ZP Zagreb.

102
sedam boraca. Gubici i jaka topni~ka vatra nepovoljno su djelovali na moral i bojnu
spremnost brigade koja je napravila pomak izme|u 200 i 500 metara.348
Na sunjskom dijelu boji{ta 17. domobranska pukovnija HV-a ujutro je napala polo`aje 26.
pje{a~ke brigade SVK u selima Vedro Polje, Novoselci, Staza, Strmen i na prometnici Strmen
– Slovinci. Za napad prema Strmenu bila joj je pridodana satnija 151. brigade. Pukovnija nije
uspjela probiti srpsku crtu obrane i predve~er se vratila na polazni polo`aj.349 Njezin neuspjeh
poremetio je djelovanje 151. brigade HV-a jer nisu stvoreni uvjeti za njezino uvo|enje u boj.
Brigada je s jednom bojnom poku{ala napad na selo [a{, no zaustavljena je od srpskih snaga
na kanalu Sunje, pa se povukla na polazni polo`aj.350 Glavnina 103. brigade HV-a napala je
selo Petrinjce s namjerom da izbije na crtu Drlja~a – ^etvrtkovec. Brigada je dospjela do
`eljezni~ke pruge Sunja – Sisak, s koje se povukla zbog jake srpske vatre.351
Prvi dan operacije ZP Zagreb zavr{en je neuspje{no. Glavne snage Banijskog korpusa SVK
na glavnom pravcu napada nisu razbijene, nije odsje~ena Petrinja, kao {to nisu razbijene ni
srpske snage na pomo}nom pravcu Sunja – Mra~aj – Kostajnica i Pokupsko – Glina.352
Sveukupno djelovanje u osloba|anju Petrinje tijekom prvog dana operacije bilo je ispod
o~ekivanog, samo je glavnina 2. gardijske brigade HV-a napravila pomak, {to je Glavni sto`er
HV-a dr`ao nedostatnim.353 Zbog takti~kog odstupanja od napadnog plana, nastala je kriza
na pravcu TS-2, usporeno je djelovanje glavnih snaga 2. gardijske brigade {to je odredilo ritam
djelovanja cjelokupnog Zbornog podru~ja. Da je u Zapovjedni{tvu ZP Zagreb dr`ano da je
razlog neuspjeha u podre|enima i nedovoljnom broju ljudstva vidi se iz povu~enih poteza.
Od Glavnog sto`era HV-a zatra`ena je mobilizacija 102. brigade HV-a te 1. i 21.
domobranske pukovnije HV-a.354 Snage 2. gardijske brigade HV-a poja~ane su dijelom 1.
bojne 149. brigade HV-a. Glavnina ove brigade i dalje je bila u {irem podru~ju Ivani} Grada
u pripravnosti za uvo|enje u borbu.355
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, u napad prema Glini uklju~en je dio 2. gardijske
brigade. Zajedni~kim djelovanjem s 20. domobranskom pukovnijom oslobo|eno je Glinsko
Novo Selo. Dio snaga pukovnije i dalje je ostao u obrani u selima Slana i Glinska Poljana.356
Desni susjed, 153. brigada HV-a je i tre}u bojnu izvukla na lijevu obalu Kupe, pa je drugi
dan zavr{ila na istom mjestu na kojem je po~ela operaciju.357
O~ekivani pomak prema Petrinji nije napravljen ni 5. kolovoza. Na zapadnom pravcu
napada 12. domobranska pukovnija u cijelosti je ovladala @upi} brdom s kojeg se spustila i

348
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. General
Stipeti} napominje da 101. brigada HV-a prvobitno nije bila planirana na tom pravcu, te da bi trebalo objasniti
za{to je dovedena na taj pravac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-
redarstvenoj operaciji “Oluja”.
349
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
350
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d.
351
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
352
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.
353
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 116 od 4. 8. 1995.
354
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 76 od 4. 8. 1995.
355
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-56 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
356
MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
357
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-05 od 5. 8. 1995., Izvje{}e za dan 5. 8. 1995.

103
izme|u sela Gora i @upi} presjekla prometnicu Glina – Petrinja.358 Tijekom dana 2. gardijska
brigada HV-a je zauzela sela [anja, Vilusi, Pecki i pola sela Lu{~ani. U borbama je imala
o{te}eno jedno oklopno vozilo.359 Na bokove brigade uvedena je 1. bojna 140. domobranske
pukovnije, koja je do tada bila operativna pri~uva Zbornog podru~ja Zagreb.360
Dijelovi Druge takti~ke skupine ujutro su ponovili napad na ^e{ko Selo. U napadu im je
uni{ten jedan tenk T-55, pa se postrojba vratila na polo`aje s kojih je krenula u napad. Slijedio
je srpski protunapad na Koloniju koji je odbijen uz pomo} specijalne postrojbe MUP-a,
nakon ~ega je ponovljen napad prema ^e{kom Selu radi vra}anja izgubljenog podru~ja. U
protunapadu je poginulo i ranjeno vi{e boraca, uni{ten je jedan tenk T-55 i bojno vozilo
pje{a{tva 2. gardijske brigade. Daljnje djelovanje zaustavio je general Petar Stipeti}, koji je
prema zapovijedi predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana imenovan zapovjednikom
hrvatskih snaga na Banovini. General Stipeti} je zapovjedio prestrojavanje snaga 153. brigade
i Glinske pukovnije te naredio uvo|enje 102. brigade na pravac prema Glini. Pad mraka i
nedostatak pri~uve Druge takti~ke skupine sprije~io je ostvarenje namjere. Na lijevom krilu
Druge takti~ke skupine dva voda pje{a{tva 2. gardijske brigade i 12. domobranske pukovnije
HV-a napali su Lova~ku ku}u. U napadu je poginuo zapovjednik satnije iz 12. domobranske
pukovnije {to je dovelo do prestanka napada i dijelom neorganiziranog povla~enja s tog
podru~ja.361
Na pravcu isto~no od Petrinje snage 57. i 101. brigade HV-a ostale su na polo`ajima od
prethodnog dana,362 a 57. brigada je prijepodne oja~ana dovo|enjem 2. bojne 149. brigade
HV-a za ~uvanje bokova dostignute crte u zahvatu prometnice sela Komarevo – Blinja.363
Na sunjskom dijelu boji{ta, nakon neuspjeha u prvom danu operacije i prestrojavanja
snaga, 17. domobranska pukovnija je oko podne ponovno poku{ala probiti srpsku crtu
obrane. Nakon topni~ke pripreme i uz potporu dva tenka 2. gardijske brigade napala je i
zauzela selo Strmen, a potom je ovladala prometnicom Strmen – selo Slovinci. Nave~er je dio
pukovnije bez uspjeha napao Vedro Polje.364 Manje uspjehe zabilje`ila je i 151. brigada. Ona
je na pravcu Bobovac – most na rijeci Sunji predve~er stigla u selo Slovinci, a dijelom snaga
zapadno od istog sela ispred `eljezni~ke pruge zaposjela je polo`aj za produ`enje napada.365 U
toku dana po nalogu zapovjednika ZP Zagreb iz Popova~e je u sela Bobovac, Stremen i

358
MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
359
MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima
na glavnom smjeru napada.
360
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 5. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e s ra{~lambe b/d.
361
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. Prema
nekim izvorima snage TS-2 tijekom 5. kolovoza nisu “provodile napadne aktivnosti”. Domagoj BERNI], Hrvoje
BE[LI], Vladimir KRPAN, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”
1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak
Petrinja, Petrinja, 2005., 36; Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj
operaciji “Oluja”.
362
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
363
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-0927 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
364
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
365
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d.

104
Krate~ko premje{tena 145. brigada HV-a. Nave~er je brigada dobila zada}u za napad na
pravcu Seli{te Kostajni~ko kroz bojni raspored 151. brigade HV-a.366 Novi napad 103.
brigada HV-a na op}em pravcu Sunja – Kostajnica zapo~ela je oko 17 sati. Do 22 sata uspjela
je zauzeti `eljezni~ku postaju Sunja na ulazu u selo Drlja~e. Zbog spu{tanja no}i napad nije
nastavljen.367
Napokon, 6. kolovoza Petrinja je oslobo|ena, a tada je glavnina Banijskog korpusa SVK
bila u izvla~enju prema Dvoru na Uni. Nakon sna`ne topni~ke pripreme TS 2 je ujutro
krenula u napad, zauzela Martinovo vrelo i preko ^e{kog Sela oko 7 sati izbila na ulaz u
Petrinju.368 Sa zapadnog pravca u Petrinju je u{la 12. domobranska pukovnija, koja je nakon
osloba|anja razmje{tena u gradu i okolici.369 U {irem podru~ju Petrinje 57. brigada je bez
ve}eg otpora oslobodila sela Stra`benicu i Blinju i do podne je postigla nadzor nad
prometnicom Petrinja – Kostajnica.370 Za nadzor prometnice Komarevo – Letovanci
anga`irana je 2. bojna 149. brigade.371
Nakon osloba|anja Petrinje i povla~enja srpskih snaga prema Dvoru na Uni, osloba|anje
Gline postalo je pitanje sata, iako je srpski otpor napredovanju 20. domobranske pukovnije
na pojedinim pravcima, kao kod sela Marinbrod, Prekopa i Ha|er bio jak.372 No, dijelovi
pukovnije nave~er su u{li u Glinu,373 a u Glinu je nave~er s postrojbama policije u{ao i dio
153. brigade HV-a, koja je nakon dva dana neuspje{nih djelovanja, preko Pokupskog i
Hotnje preba~ena u podru~je sela Gora.374 Tu je dobila zapovijed da dijelom snaga pomogne
napredovanje 20. domobranske pukovnije prema Glini.375 Dijelom snaga brigada je zaposjela
crtu Graberje – Novo Selo Glinsko – selo Brki}i radi napredovanja prema selu Maja s 2.
gardijskom brigadom.376 Tijekom no}i 6./7. kolovoza Glina je oslobo|ena, a postrojbe 20.
domobranske pukovnije preuzele su nadzor nad okolnim selima.377

366
MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
367
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. U ra{~lambi
CIA-e navodi se da je ZP Zagreb 5. kolovoza jo{ uvijek te{ko i{lo protiv Banijskog korpusa SVK generala Tarbuka,
ali da je pritisak HV-a po~eo Srbe iscrpljivati. Kao prvi slom SVK isti~e se gubitak Hrvatske Dubice, koju je
oslobodila 125. domobranska pukovnija, a potom se navodi pritisak HV-a iz podru~ja Sunje, koji je natjerao SVK
na povla~enje prema Kostajnici, te proboj 5. korpusa ABiH iz biha}ke enklave prema @irovcu u rano jutro 5.
kolovoza, koji je prisilio SVK na postavljanje svoje jedine pri~uvne snage – 33. pje{a~ke brigade, kao blokadu ovog
puta prema korpusovoj pozadini. To se dr`i iznimno va`nim, jer bez te rezerve SVK nije bila sposobna zaustaviti
tvrdokornu 2. gardijsku brigadu HV-a u razbijanju trupa 31. brigade SVK oko Petrinje. Balkan Battlegrounds: A
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371.
368
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
369
MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
370
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995.
371
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
372
MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 20. dp od 6. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 06.
373
MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
374
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
375
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-07 od 7. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
376
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
377
MORH, GSHV: Zap. 20. dp od 7. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 07.

105
Nakon osloba|anja Petrinje i u vrijeme osloba|anja Gline glavne snage Zbornog podru~ja
Zagreb anga`irane su za osloba|anje i ~i{}enje Banovine, napose gorskog masiva Zrinske gore.
Glavnu ulogu obavila je 2. gardijska brigada nastupanjem u zahvatu prometnice Glina –
Dvor na Uni. Glavnina brigade je do podne 6. kolovoza zauzela Gornju i Donju Ba~ugu. Na
putu Petrinja – Jabukovac brigada se spojila s dijelom svojih snaga iz Druge takti~ke skupine
nakon ~ega je nastavila prema Hrvatskom ^unti}u, Prnjavoru ^unti}kom i Jabukovcu. Do
no}i brigada je oslobodila Veliki [u{njar i Majski Trtnik. Tijekom napredovanja skupina je
imala sukob sa srpskom za{titnicom koja je osiguravala izvla~enje svoje glavnine i civila prema
Glini. Dio za{titnice je uni{ten, a ostatak se povukao za glavninom Banijskog korpusa. Druga
gardijska brigada zano}ila je na crti Majski Trtnik – Banski Grabovac – Veliki [u{njari.378 U
Banski Grabovac je predve~er stigla i bojna 140. domobranske pukovnije koja je zaposjela
polo`aje u selima Vlahovi} i Veliki [u{njar.379 Druga takti~ka skupina je bez ve}eg naprezanja
dospjela u Blinju, a do ve~eri je s dijelom 57. brigade HV-a ovladala i selom Umeti} u kojemu
je organizirala obranu.380
Tijekom 6. kolovoza i snage na sunjskom pravcu po~ele su bilje`iti uspjehe. Podru~jem od
sela Drlja~e i Radonja Luke ovladala je 103. brigada HV-a. Brigada je prestrojila snage i uz
slab otpor srpskih snaga u du`ini od tri kilometra na dijelu izme|u sela Prevr{ac i Panjani
izbila na prometnicu Kostajnica – Petrinja.381 Snage 17. domobranske pukovnije i 151.
brigade HV-a napredovale su osnovnim pravcem Slovinci – selo Timarci – Seli{te Kostajni~ko
– selo Rosulje – Hrvatska Kostajnica. Na njihovom pravcu u popodnevnim satima uvedena
je oja~ana bojna 145. brigade HV-a. Oko podne, na cesti Dubica – Sunja 151. brigada HV-
a je postigla dodir sa snagama Zbornog podru~ja Bjelovar. U ve~ernjim satima ove snage su
stigle u Kostajnicu koju su oko podneva oslobodile snage Zbornog podru~ja Bjelovar. Nakon
toga preuzele su osiguranje prometnica na oslobo|enom podru~ju.382
Ujutro 7. kolovoza 2. gardijska brigada HV-a krenula je pravcem Maja – Donji Klasni} –
Donji @irovac – Dvor na Uni. Do kri`anja u selu Januzi otpor su pru`ale manje protivni~ke
skupine koje su razbijene u pokretu bez zaustavljanja postrojbe. U Januzima i u selu Grabno
srpske snage su organizirale obranu u ulozi za{titnice vojsci i civilima koji su se preko Velikog
i Malog Obljaja izvla~ili iz Vojni}a i Vrginmosta. Brigada je blokirala podru~je s dijelom jedne
bojne, a glavninom snaga nastavila je pravcem Brezovo Polje – Donji @irovac. Napredovanje
je u podno`ju prijevoja Vratnik zaustavio vod srpskih tenkova iz Gornjeg @irovca, koji je
djelovao po Vratniku i vatrom nadzirao cestu za Donji @irovac. Brigada se utvrdila na
dostignutoj crti i s dijelom snaga o~istila sela ^avlovicu, Br|ane i Li~ine.383

378
MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru
napada.
379
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e.
380
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
381
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.
382
MORH, GSHV: VP 8314 Sunja, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
383
MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru
napada; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
b/d.

106
Gradi} Dvor na Uni bio je mjesto posljednjeg velikog boja na Banovini. Od 4. do 7.
kolovoza domicilna 33. pje{a~ka brigada SVK sukobljavala se s postrojbama 5. korpusa
ABiH. Njezina najva`nija zada}a bila je odr`avanje mostobrana na Uni za Republiku Srpsku
preko kojeg je 5. kolovoza po~elo izvla~enje ljudstva iz dubine Banovine. Raspad brigade
po~eo je 6. kolovoza nakon {to su hrvatske snage oslobodile Petrinju i Kostajnicu. Tijekom 7.
kolovoza brigada se povukla preko Une. Prema podacima srpske strane, istog su dana
nadomak Dvora izbile snage 13. pje{a~ke brigade SVK i civili s Korduna.384 Isto~no od
Dvora, u selu Rosulje, na prilazu Kostajnici s pravca Dubice napredovali su dijelovi 17.
domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade.385 U sredi{tu Dvora hrvatske snage sukobile su
se s pripadnicima srpske vojske, izmije{anim s civilima koji su preko mosta prelazili u Bosnu.
Prema srpskim izvorima, postrojbe HV-a sukobile su se s ostacima 13. pje{a~ke brigade SVK
i prikupljenim ljudstvom drugih srpskih postrojbi, odnosno pje{a{tvom glinske 24. pje{a~ke
brigade i {est tenkova 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica koji su napali iz
Bosanskog Novog i sela Vanji}i. Nakon no}ne borbe hrvatske snage odba~ene su na periferiju
mjesta i u selo Zamla~a, jer im manevar i prestrojavanje snaga u gradu nije bilo mogu}e. Uz
to su srpske snage s okolnih brda dr`ale pod vatrom prilaznu prometnicu iz Kostajnice.
Tijekom borbi trajalo je izvla~enje civila. Kolonu izbjeglica kod @irovca na kra}e je vrijeme
presjekao 5. korpus ABiH. Nakon deblokade nastavljeno je izvla~enje civila i vojnika preko
mosta na Uni. Zavr{eno je u kasnim ve~ernjim satima 9. kolovoza. Odmah potom u Dvor su
u{le hrvatske snage i spojile se s dijelovima 5. korpusa ABiH.386
Dok su trajale borbe za Dvor 2. gardijska brigada je 8. kolovoza izbila na crtu Galija{i –
Donji @irovac gdje se spojila s dijelom 505. brigade 5. korpusa ABiH. Njezina takti~ka
skupina je presjekla prometnicu Glina – Obljaj – @irovac i izbila na crtu [ibine – Hajeti} –
Donja Buzeta – Svra~ica.387 Dijelovi brigade su 10. kolovoza, nakon {to je operacija ve}
slu`beno bila zavr{ena, pravcem Donji @irovac – Komora – Grmu{ani stigli bez borbi u Dvor
na Uni.388 Sljede}eg dana dijelovi brigade su se preko Donjeg i Gornjeg Dobretina u selu
Ivanjska spojili s ABiH i tako prakti~no zavr{ili svoje sudjelovanje u operaciji.389 Tijekom
napredovanja bokove i zale|e 2. gardijske brigade osiguravale su povremeno snage 140.
domobranske pukovnije, 12. domobranske pukovnije i 148. brigade HV-a. Dvije bojne 140.
domobranske pukovnije su od 6. kolovoza do kraja operacije stalno bile podre|ene 2.
gardijskoj brigadi na zada}ama dr`anja crte i osiguranja bokova.390

384
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236.
385
Prema podacima Obavje{tajnog odjela ZZP Zagreb u Dvor su izme|u 18 i 19 sati u{le 151. i 145. brigada HV-
a. MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-63 od 8. 8. 1995.
386
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; M. SEKULI], Knin je
pao u Beogradu, 218-219, 227.
387
MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru
napada; MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
388
MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru
napada.
389
Isto.
390
MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV:
ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.

107
Nakon sudjelovanja u osloba|anju Petrinje, 12. domobranska pukovnija je anga`irana na
osiguranju podru~ja u pravcu nastupanja 2. gardijske brigade HV-a. Tijekom 8. kolovoza
pukovnija je preba~ena u podru~je prijevoja Vratnik – selo @irovac i du` prometnice
Dragotina – Donji Klasni}. U dva sljede}a dana, pukovnija je izbila na dr`avnu granicu na
crti Donji @irovac – Matijevi}i gdje je uspostavila kontakt sa snagama 5. korpusa ABiH.391
Ve}i dio operacije 148. brigada HV-a, bez jedne bojne, bila je u pri~uvi Glavnog sto`era
HV-a. Dana 9. kolovoza dovedena je u podru~je sela Veliki [u{njar i Martinovi}i gdje je jedna
bojna podre|ena 2. gardijskoj brigadi u selu Donji Klasni}. Do 11. kolovoza anga`irana je na
~i{}enju i pretresu sela Donji Klasni}, Kozaperovica i Gradac Mali nakon ~ega je povu~ena s
Banovine i demobilizirana.392
Na zada}i pretresa Zrinske gore anga`irane su snage ve}ine postrojbi koje su sudjelovale u
borbama za osloba|anje Petrinje i Kostajnice. Snage 57. brigade su preko Mo{tanice,
Jabukovca i sela Mio~inovi}i 8. kolovoza prijepodne izbile na Zrinsku goru kod doma
[amarice. Zbog zbjega na cesti @irovac – Dvor koji je imao oko 20 tisu}a ljudi, brigada je
prekinula napredovanje. Dan kasnije oslobodila je sela Rujevac i Be{linac, a 10. kolovoza je
izbila na dr`avnu granicu pravcem Majdan – Kolabin Jarak – Makarova~a.393
Nakon prelaska prometnice Knezovljani – Kostajnica 101. brigada je anga`irana na
pretresu sjeveroisto~nih padina Zrinske gore. Do 19 sati 9. kolovoza dostigla je crtu Trgovi –
Grmu{ani – Vanji}i, a dan kasnije crtu Ljubina – So~anica – Kotarani i spojila se s 5.
korpusom ABiH u Kotaranima.394 Na pretresu Zrinske gore nekoliko dana bila je anga`irana
i 103. brigada. Nakon ~i{}enja isto~nog dijela Zrinske gore brigada je primila polo`aj na
dr`avnoj granici na rijeci Uni od sela Zamla~a do Volinje.395
Nakon osloba|anja Dvora na Uni snage 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade
anga`irane su na pretresu terena, spajanju s postrojbama 5. korpusa ABiH i osiguranju
dr`avne granice na podru~ju op}ine Dvor na Uni.396
Druga skupina postrojbi: 153. brigada, 20. domobranska pukovnija, 102. brigada i
dijelovi 140. domobranske pukovnije anga`irane su u ~i{}enju {ireg podru~ja Gline, prema
okru`enom Korduna{kom korpusu i u pretresu Petrove gore. Od 11. kolovoza snage 153.
brigade i 20. domobranske pukovnije bile su anga`irane na za{titi dr`avne granice.397
Dana 10. kolovoza poslijepodne Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb izvijestilo je
Glavni sto`er HV-a da su njegove snage “u potpunosti Š...š izvr{ile svoju zada}u i izbile na

391
MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
392
MORH, GSHV: VP 3005, Kl. SP 81/95-01, Ur. br. 3005-01/1-95-80 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
393
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba.
394
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji
“Oluja”.
395
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
396
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
397
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 8. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZM 102. brigade D HV, Kl. 8/95-
01/36, Ur. br. 2124-03/1-95-21 od 17. 8. 1995., Ra{~lambe b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3,
Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-
01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

108
dr`avnu granicu RH”.398 Sljede}eg dana preuzeti su polo`aji i od 1. gardijske brigade.399 Dan
kasnije po~ela je dvodnevna akcija ~i{}enja Zrinske gore od zaostalih dijelova SVK.400 Dio
snaga Zbornog podru~ja bio je anga`iran na ~i{}enju podru~ja uz dr`avnu granicu i na
osiguranju oslobo|enog podru~ja.401 Zajedno sa snagama Zbornog podru~ja Karlovac do 14.
kolovoza trajala je blokada Petrove gore koju su pretresale snage specijalne policije MUP-a
RH.402 Nakon provedenog ~i{}enja s 13. kolovozom dio ratnih postrojba po~eo je napu{tati
doju~era{nje bojno polje i vra}ati se u mati~na mjesta, gdje je slijedio sve~ani do~ek i
demobilizacija.403

Hrvatski vojnici (gardisti) u Budi~ini

398
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-139 od 10. 8. 1995.,
Izvje{}e.
399
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-464 od 11. 8. 1995., Zapovijed.
400
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, NZpM-2 Dvor, Kl. 8/95-01/12, Ur. br. 1075-NZpM-2/95-11 od 12. 8. 1995.,
Zapovijed.
401
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-014 od 12. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995.
402
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.
403
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-64 od 12. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV:
ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-189 od 13. 8. 1995. Zapovijed; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-67 od 14. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: ZZP
Zagreb, Kl. 801-02/95-02/76, Ur. br. 1075-11/95-2 od 13. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3008, Kl.
818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur.
br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-
07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

109
Zaklju~ak
Po svom mjestu na rati{tu, Zborno podru~je Zagreb imalo je posebno mjesto u Hrvatskoj
vojsci. Bilo je ve}e i ja~e od ostalih zbornih podru~ja. Zbog brojnosti je dio njegovih snaga
pridodan drugim zbornim podru~jima. Samo je po ratnom planu bilo oja~ano s nekoliko
postrojbi Glavnog sto`era HV-a, od kojih je osobit zna~aj imala 81. gardijska bojna.
Me|utim, ova postrojba, kao jo{ neka poja~anja, nisu realizirana. To je dovelo do promjene
plana i uvo|enja snaga ZP Bjelovar na pravac Jasenovac – Hrvatska Kostajnica kao
kompenzacije za nerealizirana poja~anja.
Uspjeh ZP Zagreb u Oluji bio je ispod o~ekivanja, no krivnja za to, ~ini se, nije bila samo
u nerealiziranim oja~anjima. Ve} prvog dana operacije dijelovi 2. gardijske brigade zapeli su
u napadu na Petrinju. Zastoj ove brigade nepovoljno je odredio daljnji tijek operacije
cjelokupnog Zbornog podru~ja.404 Kriza je bila tolika da je osobno predsjednik Republike
morao intervenirati i postaviti novog zapovjednika hrvatskih snaga na Banovini. U izvje{}u
koje je na~elnik Glavnog sto`era HV-a poslao predsjedniku Republike ka`e se da “je u
proboju obrane na smjeru Sisak – Petrinja krivim prosudbama i odlukama krivih oblika
manevra zapovjednika Zbornog podru~ja do{lo do nepotrebnih gubitaka i naru{avanja
morala. Novoostvareni uspjeh po dolasku i odlukama generala Stipeti}a nije u cijelosti
iskori{ten jer je zastoj od dva dana omogu}io izvla~enje znatnijeg dijela borbene tehnike 39.
banijskog korpusa i Korpusa specijalnih snaga SVK.”405
U cjelini, ZP Zagreb je, uz po~etne probleme, ostvarilo dodijeljenu zada}u. U Oluji je
vjerojatno bilo najslabiji operativni sastav HV-a.406 Slabo i nekoordinirano zapovijedanje
obilje`ilo je i drugu stranu, Banijski korpus SVK. Zbog hrvatskih propusta u borbama oko
Petrinje op}i dojam vrijednosti toga korpusa, odnosno njegove 31. motorizirane brigade, ve}i
je nego {to je objektivno bio.407 Zborno podru~je Zagreb u operaciji je imalo 80 poginulih,
380 ranjenih i 16 nestalih pripadnika.408

404
CIA-ini analiti~ari uzrok problema HV-a u napadu na Petrinju 4. kolovoza vide u odluci zapovjednika ZP
Zagreb da 2. gardijska brigada izravno napadne grad, umjesto da ga prema planu napada zaobi|e i okru`i.
Posljedica ove odluke bilo je izbacivanje iz stroja nekoliko tenkova HV-a na prilazima Petrinji od strane 31.
pje{a~ke brigade SVK, koja je tako sprije~ila i napredovanje pje{a{tva. Amerikanci dr`e da je slabo napredovao i
naknadni udar prema Kostajnici, te da je bolji posao napravila tek 125. domobranska pukovnija u prodoru prema
Hrvatskoj Dubici uz rijeku Unu. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370.
405
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
406
General Stipeti} ne sla`e se s ovom ocjenom prije nego {to se naprave cjelokupna istra`ivanja potrebna za takvu
ocjenu. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”; General Tus dr`i da prilikom ocjenjivanja djelovanja ZP Zagreb u “Oluji” treba uzeti u obzir da su gre{ke
napravljene u prvom danu nadokna|ene drugi dan i da se nisu odrazile na tijek operacije, odnosno da nisu utjecale
na njezin ishod, jer je na kraju drugoga dana situacija tekla prema planu i na Banovini. HMDCDR: Recenzija
generala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
407
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239-240.
408
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.

110
Okru`enje i predaja Korduna{kog korpusa
Dana 5. kolovoza predve~er glavnina Korduna{kog korpusa, s dijelom srpskog
stanovni{tva Korduna, bila je u poluokru`enju hrvatskih snaga. Prometnica prema Lici bila je
presje~ena, a prometnica koja je kroz Glinu vodila prema Dvoru na Uni mogla je biti lako
ugro`ena. General Mile Novakovi}, zapovjednik srpskih snaga na Kordunu i Banovini,
naredio je Komandi Korduna{kog korpusa da skrati obranu i istu postavi na desnoj obali
Korane, od Skrada do Tr`i}a. Koordinacioni odbor Korduna, koji je od 4. kolovoza zasjedao
i vodio djelovanja iz nadle`nosti vlasti i dr`ave, donio je odluku o evakuiranju stanovni{tva
pravcem Vojni} – Vrginmost – Glina – Dvor, jer je prijetila opasnost da hrvatske snage u|u
u Glinu i presjeku prometnicu. Za{tita Gline planirana je dovo|enjem u Vidu{evac 2.
oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica i jedne ~ete 19. pje{a~ke brigade. Naredbu je
provela samo ~eta 19. brigade, dok je Oklopna brigada krenula prema Dvoru na Uni.
Tijekom toga dana u podru~ju Rakovice i Plitvica hrvatske i bo{nja~ke snage potpuno su
razdvojile Korduna{ki od Li~kog korpusa SVK. Krajem dana, 6. kolovoza, hrvatske snage u{le
su u Glinu, pa je glavnina Korduna{kog korpusa s oko 35.000 civila ostala okru`ena na {irem
podru~ju Topuskog. Komanda korpusa zatra`ila je za{titu snaga UNCRO-a.409
Prema Korpusu je Glavni sto`er HV-a namjeravao poslati 1. gardijsku brigadu. Brigadi je
6. kolovoza poslijepodne dana zada}a da se pripremi za napad na pravcu Cetingrad – Johovo
–Vojni} s ciljem razbijanja srpskih snaga, osloba|anja Vojni}a i nastupanja prema Topuskom
gdje prelazi u djelatnu obranu.410 Napadne namjere prema srpskim snagama na~elnik
Glavnog sto`era HV-a zaustavio je iza pono}i 6./7. kolovoza kad je zapovjedio hrvatskim
snagama da u 6 sati uspostave prekid vatre u podru~ju Vojni} – Vrginmost – Glina –
Kostajnica – Dvor na Uni. Na temelju kontakata s predstavnicima UNCRO-a vladalo je
mi{ljenje da je predaja srpskih snaga na Banovini gotova stvar. Prema izvorima, Zborno
podru~je Zagreb dobilo je zapovijed da pripremi postrojbu ja~ine brigade te s njom do 7 sati
u pratnji UNCRO-a zaposjedne Dvor na Uni i dozvoli prijelaz preko mosta u Bosnu i
Hercegovinu samo nenaoru`anim osobama, a oficirima i podoficirima s pi{toljima. Sve ostalo
oru`je i vojna oprema u nazo~nosti UNCRO-a trebalo je biti predano HV-u.411
Brzo se pokazalo da od ovakvog “scenarija” ne}e biti ni{ta. Srpska strana “nije ispo{tovala
uvjete dogovorene u svezi prekida djelovanja na podru~ju Banovine i predaje naoru`anja i
vojne opreme”, pa je na~elnik Glavnog sto`era HV-a prijepodne 7. kolovoza povukao
zapovijed o prekidu vatre i zapovjedio nastavak djelovanja radi “razbijanja neprijatelja na
podru~ju Banovine i izbijanja na dr`avnu granicu Republike Hrvatske sukladno ranije datim
zapovjedima”. U zapovijedi je upozoreno na pridr`avanje i po{tivanje odredbi @enevske
konvencije prema zarobljenicima i civilima. Za provo|enje zada}e bili su odgovorni
zapovjednici ZP Karlovac i Bjelovar kao i general Stipeti}.412 Hrvatske snage bile su spremne
na pregovore samo u slu~aju bezuvjetne predaje.413 No, bojna djelovanja hrvatskih snaga su
prekinuta iza podne 8. kolovoza, na temelju zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr.

409
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 216-217.
410
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed.
411
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed.
General Stipeti} napominje da nikada nije dobio takvu zapovijed, a da je u dogovorima inzistirano na predaji
cjelokupnog naoru`anja pora`enoga protivnika. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP
Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

111
Franje Tu|mana.414 Ubrzo potom dobivena je vijest da Korduna{ki korpus SVK pristaje na
bezuvjetnu predaju i da general HV-a Petar Stipeti} “vr{i tehni~ke pripreme za predaju”.415
U 13.20 sati u Zapovjedni{tvu Ukrajinskog bataljuna u Glini, u nazo~nosti predstavnika
UNCRO-a po~eli su dogovori o predaji korpusa, a do potpisivanja predaje je do{lo oko 14
sati kod hotela “Briuni” prije ulaza u Topusko. Hrvatsku je zastupao general Petar Stipeti}, a
srpsku stranu pukovnik ^edo Bulat i ministar unutarnjih poslova RSK To{o Paji}.416 Istoga
dana nave~er u Glini je odr`an drugi sastanak na kojem su konkretizirane obveze obiju strana
i precizirani detalji predaje.417 Dogovoreno je da }e korpus 9. kolovoza predati kompletno
naoru`anje i opremu, no ~asnicima pora`ene vojske ipak je ostavljeno osobno naoru`anje,
radi odr`avanja reda u svojim redovima. Izvla~enje ljudstva dogovoreno je pravcima Topusko
– Glina – Sisak – autocesta Lipovac. Hrvatske vlasti bile su obvezne osigurati im neometan i
siguran prolaz.418
Predaja korpusa zavr{ena je 8. kolovoza, a prikupljanje oru`ja zapo~elo je 9. kolovoza u 8
sati.419 Nestegovnim pona{anjem predaju su ometali pojedini pripadnici HV-a u Topuskom,
no to je ubrzo onemogu}eno.420 Nakon predaje korpusa, postrojbe Vojne policije u suradnji
s civilnom policijom MUP-a Republike Hrvatske osiguravale su pravac kretanja pripadnika
korpusa i stanovnika prometnicom Topusko – Glina – Petrinja – Sisak – Popova~a – autocesta
Lipovac u vremenu od 15 sati 9. kolovoza do 16.15 sati 12. kolovoza. Skupina je brojala 16
kolona s 1600 osobnih vozila, 129 teretnih vozila, 30 autobusa, 1436 traktora i oko 13.000
osoba. Na kolonu je u Sisku dva puta bacano kamenje, a prema sadr`aju ra{~lambe jedan
pripadnik HV-a uporabio je oru`je, pri ~emu nije bilo posljedica.421

412
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995. u 11,05 sati,
Zapovijed. Suprotno sadr`aju izvora general Stpeti} navodi da nije upoznat s tom zapovijedi i dr`i da ju je mogao
primiti general Basarac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj
operaciji “Oluja”.
413
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 347 od 8. 8. 1995. Sli~no kao i kod prethodne
zapovijedi, general Stipeti} tvrdi da takva zapovijed njemu nikad nije do{la. HMDCDR: Primjedbe generala Petra
Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
414
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 350 od 8. 8. 1995.
415
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 353 od 8. 8. 1995.
416
MORH, GSHV: Zapisnik o predaji 21. kordunskog korpusa od 8. 8. 1995.
417
MORH, GSHV: Zapisnik sa sastanka predstavnika Hrvatske vojske i civilnih vlasti s predstavnicima 21.
kordunskog korpusa uz nazo~nost predstavnika UNCRO-a, EM i UNHCR-a od 8. 8. 1995.
418
MORH, GSHV: Sporazum o predaji 21. korpusa od 8. 8. 1995.
419
U ratnom dnevniku zapisano je da je predaja po~ela 9. kolovoza u 9,20 sati, te da je trajala i sljede}eg dana.
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 371 od 9. 8. 1995.; MORH, GSHV: Glavni sto`er
OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.
420
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.
421
MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,
Ra{~lamba.

112
Zapovjednik 21. kordunskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK) pukovnik ^edo Bulat potpisuje predaju
Hrvatskoj vojsci, 8. kolovoza 1995.

Potpisi na “Sporazumu o predaji 21. korpusa”

113
Hrvatska vojska probija se prema Dubici, 4. kolovoza 1995. (autor fotografija: @eljko Ga{parovi})

114
ZBORNO PODRU^JE BJELOVAR

akon uspje{nog sudjelovanja u operaciji Bljesak Zborno podru~je Bjelovar zadu`eno

N je za obranu dr`avne granice Republike Hrvatske na rijekama Una i Sava. Posljednja


od zapovijedi za obranu napisana je sredinom srpnja 1995. godine.422 Zada}a obrane
bila je aktualna do 2. kolovoza kada je na~elnik Glavnog sto`era HV-a izdao usmenu
zapovijed o anga`manu Zbornog podru~ja Bjelovar na osloba|anju Banovine u operaciji
Oluja.423 Za provedbu zada}e ZP Bjelovar je oja~ano sa 121. domobranskom pukovnijom iz
ZP Osijek, 125. domobranskom pukovnijom i divizijunom 202. topni~ko-raketne brigade
PZO iz sastava ZP Zagreb. Zada}a je bila da se uz jaku topni~ku potporu nasilno prije|e rijeka
Sava i razbije protivnik na desnoj obali, nastavi napredovanje glavnim snagama pravcem
Jasenovac – Dubica, a pomo}nim pravcem Orahova – Dubica oslobodi Dubica i izbije na
prometnicu Dubica – Sunja. Nakon toga trebalo je uvesti operativnu pri~uvu i nastaviti napad
dolinom rijeke Une na pravcu Dubica – Kostajnica i Dubica – Sunja do spajanja sa snagama
ZP Zagreb. U prvoj etapi napada, na forsiranju Save anga`irane su snage 125. domobranske
pukovnije HV-a, glavnina 52. domobranske pukovnije i 34. in`enjerijska bojna HV-a. U
drugoj fazi napada planirano je uvo|enje u boj borbene skupine 24. domobranske pukovnije
i bojne 52. domobranske pukovnije. Zada}a 121. domobranske pukovnije bila je organizirati
upornu i odsudnu obranu dr`avne granice od u{}a kanala Mali Strug u rijeku Savu do Davora.
Jedna bojna trebala je biti u pri~uvi za izvr{enje drugih bojevih zada}a.
Za topni~ku potporu formirana je topni~ka skupina od topni{tva 18. topni~kog divizijuna
i bitnice haubica 105 mm 121. domobranske pukovnije. Skupina je razmje{tena na podru~ju
Plesmo – Su{ije – Orahovo polje sa zadatkom neutraliziranja protivni~kog topni{tva, `ive sile
i paljbenih sredstava. Protuoklopni boj bio je zada}a ustrojbenih dijelova anga`iranih snaga.
Za protuzra~nu obranu zadu`en je divizijun 202. topni~ko-raketne brigade PZO i vodova
PZO u domobranskim pukovnijama. In`enjerijsko osiguranje bila je zada}a svih postrojbi, a
napose 34. in`enjerijske bojne, s te`i{tem na osiguranju kretanja, zaprje~ivanju i utvr|ivanju
dr`avne granice. Zapovjedno mjesto ZP Bjelovar bilo je u Bjelovaru, a Istaknuto zapovjedno
mjesto u Novskoj. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Luka D`anko.424
Protivnik ZP Bjelovar na Banovini bila je glavnina 26. pje{a~ke brigade Banijskog korpusa
SVK, a na podru~ju Bosne i Hercegovine 11. dubi~ka brigada Vojske Republike Srpske koja
je, prema obe}anju njezinog zapovjednika, pred operaciju trebala pru`iti pomo} u ja~ini jedne
~ete na pravcu Dubica – Rosulje.425

422
MORH, GSHV, ZZP Bjelovar, Bjelovar, 14. srpnja 1995. – Operativna zapovijed za obranu.
423
MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.
424
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna
zapovijed.
425
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236-237.

115
Provedba
Nakon prijema zapovijedi za operaciju Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar i podre|ene postrojbe
imali su svega 30 sati za pripremu djelovanja. Provedena je mobilizacija i domobilizacija
postrojbi koje su tijekom ve~ernjih sati 3. kolovoza po~ele dovo|enje u o~ekivano podru~je.426
U 3 sata ujutro 4. kolovoza sve postrojbe predvi|ene za uporabu u prvom i drugom postroju
bile su spremne za izvr{enje dobivenih zada}a.427 U 5.30 sati, nakon dobivenog signala, po~ela
je topni~ka priprema po prednjem kraju i dubini srpske obrane, a postrojbe su prema planu
krenule u provedbu zada}e.428
Dvije bojne 125. domobranske pukovnije HV-a uspje{no su forsirale rijeku Savu kod sela
Krapje i Klenov Bok kod Jasenovca, te nastavile napad na pravcima selo Vi{njica – selo U{tica
– selo Tanac – Dubica i selo Predore – selo Donji Cerovljani – Dubica. Kod sela Vi{njice
srpske snage su na kra}e vrijeme zadr`ale dio pukovnije. Nakon slamanja srpskog otpora
pukovnija je oslobodila sela Vi{njicu, Predore, U{ticu i Tanac. Na taj je na~in omogu}eno
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja, satnije 125. domobranske pukovnije, bojne 52.
domobranske pukovnije, 265. izvidni~ko-diverzantske satnije, a kasnije i borbene skupine 24.
domobranske pukovnije. Potom su dijelovi 125. domobranske pukovnije do ve~eri izbili do
sela Donji Cerovljani i `eljezni~ke pruge, gdje su zaustavljeni i pre{li u obranu.429
Zada}a 52. domobranske pukovnije bila je da ve`e za sebe dio snaga Vojske Republike
Srpske i s jednom bojnom bude u pri~uvi ZP Bjelovar. Izvidni~ki vod pukovnije pre{ao je
rijeku Savu u podru~ju Mala Ciperna, presjekao prometnicu selo Orahova – Bosanska
Dubica i omogu}io uvo|enje dvije satnije pje{a{tva na pravac prema selu Orahova. Nakon
presijecanja prometnice Bosanska Gradi{ka – Orahova – Bosanska Dubica ove snage su se
povukle na teritorij Republike Hrvatske.430 Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Bjelovar tim je
manevrom skrenuta “pozornost neprijatelja i onemogu}eno mu je odre|ivanje te`i{ta
napadaja na{ih snaga”.431 Na podru~ju Banovine, nakon {to je 125. domobranska pukovnija
stavila pod nadzor sela U{ticu i Vi{njicu, na pravac Tanac – Hrvatska Dubica u boj je oko 16
sati uvedena bojna 52. domobranske pukovnije s 265. izvidni~ko-diverzantskom satnijom.
Do 21 sat ove snage zaposjele su objekte Jelas i @eljezaru isto~no od Donjih Cerovljana.432
U prvoj fazi operacije bojna skupina 24. domobranske pukovnije bila je pri~uva ZP-u
Bjelovar, a u drugoj je trebala osigurati lijevi bok 52. domobranske pukovnije u napadu na
pravcu Jasenovac – Hrvatska Dubica. Skupina je oko 19,30 sati iz Jasenovca uvedena u boj
na pravcu sela Tanac, a oko 21 sat postigla je dodir s bojnom 52. domobranske pukovnije i
zano}ila uz prometnicu Tanac – Crne Grede.433
426
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-1072 od 3. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadne
operacije “Oluja”.
427
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-510 od 4. 8. 1995.
428
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-512 od 4. 8. 1995.
429
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-518 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-520 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP
Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-
01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.
430
MORH, GSHV: VP 8222 Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 8222-02/2-95-19 od 11. 8. 1995., Izvje{}e.
431
MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.
432
Isto; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
433
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.

116
Prvi dan operacije ZP Bjelovar okon~alo je dojmljivo. To je nesumnjivo bio razlog da u
pono} 4./5. kolovoza od Glavnog sto`era HV-a dobije zapovijed da sljede}eg dana oslobodi
Hrvatsku Dubicu i “energi~nim napadom u zahvatu doline rijeke Une i komunikacije:
Dubica – Rausovac” potpomogne napad ZP Zagreb na pravcu Sunja – Kostajnica.434 Ve} je
tada bilo jasno da je zbog zastoja ZP Zagreb, pravac Jasenovac – Dubica – Kostajnica na
kojem su napadale snage ZP Bjelovar postao te`i{ni pravac djelovanja hrvatskih snaga na
Banovini.435
Protivnik se tijekom no}i 4./5. kolovoza – “potisnut sna`nom topni~kom paljbom” – iz
Hrvatske Dubice povukao s civilima preko rijeke Une u Bosansku Dubicu. U prazan i
nebranjen grad sa sjeveroistoka je u{la bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24.
domobranske pukovnije, a sa sjevera snage 125. domobranske pukovnije. Bojna 52.
domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavile su napad, a
osiguranje i obranu Dubice i dr`avne granice na rijeci Uni preuzela je 125. domobranska
pukovnija HV-a.436
Bojna 52. domobranske pukovnije HV-a nastavila je napad na pravcu Dubica – @ivaja –
[a{, gdje je planirano spajanje sa snagama ZP Zagreb. Do spajanja nije do{lo, a bojna je
nave~er ve~er stigla do ulaza u selo [a{.437
Bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavila je napad pravcem Dubica – Rusovac
i Dubica – Kostajnica. Skupina je stigla do sela Ba}in gdje je nai{la na jak otpor, kao i vatru
s bosanskohercegova~ke strane, pa “uzvra}a paljbom, ali u nemogu}nosti daljnjeg
napredovanja utvr|uje dostignute polo`aje”.438
Zastoj u napadu na pravcu Dubica – Ba}in – Kostajnica bio je razlog za odluku
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar o anga`manu jedne bojne i izvidni~kog voda 121.
domobranske pukovnije HV-a za osloba|anje Kostajnice. Ove snage su poslijepodne s
podru~ja Nove Gradi{ke dovedene u {ire podru~je Hrvatske Dubice gdje su razmje{tene na
odmor.439
Dnevna zada}a ZP Bjelovar 6. kolovoza bila je Hrvatska Kostajnica. Te`i{nu zada}u imala
je oja~ana bojna 121. domobranske pukovnije na pravcima: Rosulja – ^aire – Kostajnica i
Kalu|er – Tadi} Kosa – Kostajnica. Nakon osloba|anja sela Slabinje bojna je uz borbu
oslobodila i selo ^aire, da bi oko 17 sati uz “slab ali konstantan otpor zaostalih” srpskih snaga
u{la u Kostajnicu.440

434
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.
435
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
436
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
437
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-534 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.
438
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-532 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
439
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 1077-05-95-435 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
440
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-547 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-550 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

117
Iza bojne 121. domobranske pukovnije kretala se bojna skupina 24. domobranske
pukovnije koja je po mjeri napredovanja zaposjedala i osiguravala dr`avnu granicu od
Hrvatske Dubice do [upljeg Kamena.441
Oko podne 6. kolovoza kod `eljezni~ke postaje Slovinci dijelovi 52. domobranske
pukovnije spojili su se s postrojbama ZP Zagreb. Nakon spajanja bojna je nastavila napad
pravcem Slovinci – Rau{ovac – Seli{te – Kostajnica, s ciljem osloba|anja Kostajnice i
osiguranja dr`avne granice na rijeci Uni. Bojna je poslijepodne stavila pod nadzor sela Utolicu
i Rausovac i spojila se sa snagama ZP Zagreb u Seli{tu Kostajni~kom. Nave~er je u{la u
Kostajnicu i u istoj preno}ila.442
Osloba|anjem Kostajnice ZP Bjelovar zavr{ilo je napadni dio operacije i pred njim je bila
zada}a utvr|ivanja dostignute crte i osiguranja dr`avne granice, kao i ~i{}enje oslobo|enih
podru~ja izme|u rijeke Save i Une. U trodnevnim djelovanjima Zborno podru~je Bjelovar
imalo je 7 poginulih, 17 te`e i 15 lak{e ranjenih pripadnika.443 Nakon izvr{enja napadne
zada}e ZP Bjelovar primilo je osiguranje dr`avne granice sa 125. domobranskom pukovnijom
u pojasu selo U{tica – Dubica; bojnom skupinom 24. domobranske pukovnije u pojasu
Dubica – ^aire; bojnom 121. domobranske pukovnije u pojasu ^aire – Rosulja, dok je 52.
domobranska pukovnija iz Kostajnice izvu~ena u {ire podru~je sela [a{ – @ivaja gdje je
stavljena u operativnu pri~uvu ZP Bjelovar.444

Zaklju~ak
Pri provedbi operacije Oluja prvotno se nije ra~unalo na Zborno podru~je Bjelovar. Ono
je nakon operacije Bljesak bilo zadu`eno za organizaciju sustava obrane dr`avne granice na
rijeci Savi. Zada}u za Oluju ZP je dobilo 2. kolovoza, {to nije bilo dostatno za pripremu
snaga, pa se u provedbu krenulo s visokim stupnjem rizika. Preduvjet za provedbu zada}e
bio je nasilan prijelaz rijeke {to je zada}i Zbornog podru~ja davalo posebnu te`inu. Usprkos
tome, 125. domobranska pukovnija HV-a uspje{no je pre{la Savu. “Forsiranje rijeke
izvedeno je van svih pravila, uporabom malog broja desantnih sredstava.” To je bio najte`i
dio zada}e nakon kojeg je Zborno podru~je, uz problem otkrivenih bokova, u tri dana
prodrlo 43 km u dubinu protivnika. S obzirom da je u operaciju uvedeno “5 do 12” i da je
od pomo}ne snage odigralo gotovo glavnu ulogu na Banovini mo`e se re}i da je Zborno
podru~je Bjelovar jedan od najve}ih junaka operacije Oluja. U operaciji je poginulo 8, a
ranjena su 42 pripadnika HV-a.445

441
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
442
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
443
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e.
444
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-564 od 7. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
445
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80.01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.

118
ZRAKOPLOVSTVO U OLUJI

snovna zada}a HRZ-a u napadnoj operaciji bila je: protuzra~na obrana teritorija s

O te`i{tem na prostoru Zagreb – Karlovac – Sisak – Kutina, zrakoplovna potpora


snagama zbornih podru~ja, izvidni~ko djelovanje i prevo`enje zra~nim putem
kopnenih snaga i ranjenika.446 U operaciji je anga`irano cjelokupno zrakoplovstvo: 17
borbenih zrakoplova, pet borbenih helikoptera, devet transportnih helikoptera, tri
transportna zrakoplova, jedan zrakoplov An-2 i helikopter Mi-24 za elektronsko-
termovizijska djelovanja. Snage su bile razmje{tene u zra~nim bazama Pleso, Pula, Divulje,
Lu~ko i heliodromima Sinj i Po`ega. Pra}enje stanja u zra~nom prostoru bila je zada}a snaga
ZMIN-a s te`i{tem na motrenju sektora: Kutina – Oku~ani – Banja Luka; Zagreb – Kup~ina
– Vrginmost – Udbina; Valtura – Crna Punta – Udbina i Zemunik – Bru{ka – Oto~ac –
Udbina.447

Provedba
Prva bojna zada}a HRZ-a u operaciji bio je udar iz zraka po utvr|enim srpskim objektima
to~no u 6 sati 4. kolovoza.448 U napadima prvog dana operacije HRZ je, prema svojoj ocjeni,
izbacio iz uporabe radio-relejni ~vor ]elavac i o{tetio radio-relejni ~vor Magav~evac, uni{tio
zapovjedno mjesto 18. pje{a~ke brigade Li~kog korpusa SVK u Buni}u, uni{tio zapovjedno
mjesto u Banskom Grabovcu i neutralizirao srpske polo`aje na koti 160 kod Petrinje i na koti
206 na u{}u rijeke Gline u Kupu. U napadima je anga`irano 13 zrakoplova MIG-21. U
protuzra~noj obrani zone Ivani} Grad – Kutina i Sinj anga`irana su ~etiri zrakoplova MIG-
21. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su pet te{kih i 15 lak{ih ranjenika. Tijekom bojevih
djelovanja o{te}ena su ~etiri zrakoplova MIG-21, od kojih tri lak{e.449
U drugom danu operacije, 5. kolovoza, HRZ je izbacio iz uporabe sredi{te veze na
Zrinskoj gori, neutralizirao polo`aje na koti Generalovo brdo kod Petrinje, napao polo`aje i
oklopni{tvo kod Turnja, uni{tio vi{e tenkova i vojnih motornih vozila zapadno od Knina na
prometnici kod Biovi~inog Sela, onesposobio dio opreme na aerodromu Udbina, uni{tio ve}i
broj vojnih motornih vozila na prometnici Batnoga – Cetingrad i napao skladi{te “Stara
Stra`a” kod Knina. U napadima je anga`irano 11 zrakoplova MIG-21. Za protuoklopnu
borbu anga`iran je helikopter Mi-24 koji je s uspjehom napao srpske polo`aje i oklopni{tvo

446
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-229 od 26. 9. 1995., Referat.
447
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
448
GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
449
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-54 od 4. 8. 1995., Redovito bojevo
izvje{}e.

119
na prometnici Sisak – Mo{~enica. U~inak napada na srpsko oklopni{tvo kod sela Kamensko
nije bio poznat. U protuzra~noj obrani anga`irana su tri zrakoplova MIG-21 u zonama Ivani}
Grad i Sinj. Pet helikoptera Mi-8 prevezlo je 7 ranjenika, 231 vojnika i 15,5 tona tereta.
Tijekom bojnog djelovanja lak{e je o{te}eno pet zrakoplova MIG-21.450
Dana 6. kolovoza zrakoplovi su uni{tili vi{ecjevni lanser raketa i tenkove izme|u Babine
gore i Velikih brda, neutralizirali tenkove kod Marinbroda, neutralizirali zapovjedno mjesto i
polo`aje minobaca~a na Brezovoj glavi i uni{tili most kod Male Gline. Protuoklopni
helikopter Mi-24 uni{tio je dva tenka sjeverno od Slunja kod zaselka Kozline. Dva zrakoplova
MIG-21 anga`irana su u patroliranju u zoni Ivani} Grad, gdje zbog jake sumaglice i niskog
leta nisu uspjeli presresti dva zrakoplova Vojske Republike Srpske. Tri helikoptera Mi-8
prevezla su 19 ranjenika i 2,5 tone tereta.451
U ~etvrtom danu operacije, 7. kolovoza, prijavljeno je neutraliziranje zapovjednog mjesta
u Srbu, uni{tenje vi{e tenkova u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca i uni{tenje skladi{ta
u Li~koj Kaldrmi.452 Izvr{en je i demonstrativni let nad podru~jem Topusko – @irovec nad
srpskim postrojbama koje se nisu `eljele predati. 453
Posljednja bojeva djelovanja HRZ je imao 8. kolovoza. Prijavljeno je uni{tenje vi{e tenkova
na `eljezni~koj postaji Bosanski Novi i uni{tenje manje oklopne kolone kod sela Svodne na
prometnici Bosanski Novi – Prijedor. Lak{e su o{te}ena dva zrakoplova MIG-21.454
Uloga Ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane SVK (“Ratno vazduhoplovstvo i
protivvazdu{na odbrana”) bila je bezna~ajna. Njezina glavna snaga bila je 105. vazduhoplovna
brigada i 44. raketna brigada PZO. Vazduhoplovna brigada bila je pripremljena za potporu
Sjevernodalmatinskog i Li~kog korpusa. Helikopteri su pripremljeni za protuoklopnu borbu
na temelju poziva zapovjedni{tava postrojbi. Brigada je u prvom danu Oluje imala nekoliko
napada na hrvatske snage na Dinari i po Gospi}u. Dana 5. kolovoza po~elo je premje{tanje
na aerodrom VRS Zalu`ani kod Banja Luke, {to je do ve~eri 6. kolovoza zavr{eno.455
Te`i{te protuzra~ne obrane RV i PVO SVK bilo je na za{titi Knina, aerodroma Udbina i
snaga Korpusa specijalnih jedinica u podru~ju Slunja. Jedan raketni divizijun sustava Dvina
iz 44. raketne brigade PZO bio je razmje{ten u podru~ju [amarice i pripremljen za napad na
Sisak, Sunju i Nebojan. Nakon {to je po~ela Oluja, divizijun je 4. kolovoza ispalio osam raketa
na Sisak, Sunju i Nebojan. To su ujedno bile i posljednje ispaljene rakete. Prema srpskim
izvorima, u dio teritorija koji je {titio raketni sustav KUB-M hrvatsko zrakoplovstvo nije
uspjelo u}i.456

450
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-62 od 5. 8. 1995., Redovito bojevo
izvje{}e.
451
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-81 od 6. 8. 1995., Redovito bojevo
izvje{}e.
452
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
453
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-101 od 7. 8. 1995., Izvje{}e.
454
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-106 od 8. 8. 1995., Redovito bojevo
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
455
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 240-245.
456
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 245-246. U osvrtu na Oluju Sekuli} je ~esto tvrdio da je zrakoplovstvo
NATO-a pomagalo HV-u. Za takvu tvrdnju nema nikakvih dokaza i odraz je jednog svjetonazora koji je u svemu
vidio antisrpsku zavjeru.

120
Zaklju~ak
U operaciji Oluja, HRZ i PZO je “sudjelovalo sa svojim cjelokupnim snagama i djelovalo
je sa svih aerodroma i uzleti{a u RH”.457 U osvrtu na bojno djelovanje Zapovjedni{tvo HRZ-
a je ocijenilo da je “zrakoplovstvo svojim djelovanjem po sredi{tima veze, zapovjednim
mjestima i skladi{tima neprijatelja, a kasnije u paljbenoj potpori grupacijama HV-a i
redarstvenih snaga dalo odlu~uju}i, a u nekim dijelovima boji{nice i presudni utjecaj na
kona~ni ishod operacije”.458 Ocjena je mo`da pretjerana, ali glavna zada}a je izvr{ena, jer je
onemogu}eno zna~ajnije djelovanje srpskih zrakoplova s aerodroma Udbina i Mahovljani kod
Banja Luke.
HRZ i PZO provelo je operaciju bez gubitaka u zrakoplovno-tehni~kom kadru i
zrakoplovnoj tehnici. O{te}eno je 11 zrakoplova od kojih jedan te`e i taj je na du`e vrijeme
izba~en iz uporabe. Ostala o{te}enja bila su lak{a i zrakoplovi su brzo vra}ani u uporabu. Na
zada}ama paljbene potpore anga`irano je 12 zrakoplova MIG-21 u juri{noj ina~ici i jedan
Mi-24 za protuoklopnu borbu, te je ukupno ostvareno 67 zra~nih polijetanja i utro{eno 36
tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama planske zrakoplovno-paljbene potpore
anga`irano je 12 zrakoplova MIG-21 koji su ubilje`ili isto toliko polijetanja i utro{ili 8,6 tona
zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama zrakoplovno-paljbene potpore po pozivu je
anga`irano 15 zrakoplova MIG-21, ostvareno je 55 zra~nih polijetanja i utro{ene su 27,4 tone
zrakoplovno ubojnih sredstava. U protuoklopnoj borbi ostvarena su tri helikopterska
polijetanja helikoptera Mi-24 i utro{eno je sedam protuoklopnih vo|enih raketa, 30
nevo|enih raketnih zrna i 400 strojni~kih zrna. Na zada}ama izvi|anja zra~nog prostora u
sedam letova anga`iran je jedan helikopter Mi-24, dva zrakoplova MIG-21 i jedan zrakoplov
An-2. Na protuzra~noj obrani teritorija anga`irana su ~etiri lova~ka zrakoplova MIG-21 koji
su ostvarili 50 polijetanja. Na prijevozu i evakuaciji ranjenika anga`irano je 11 transportnih
helikoptera Mi-8 i ostvareno 111 letova, na kojima je prevezeno 84,7 tona tereta i 485
ljudi.459

Zrakoplov HRZ-a - MIG 21

457
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
458
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
459
Isto.

121
PETI KORPUS ARMIJE BIH U OLUJI

peracijom Ljeto-95 hrvatske snage olak{ale su polo`aj 5. korpusa ABiH. Srpska

O ofenziva iz srpnja nije se nastavila u prva tri dana kolovoza. Napada je bilo i dalje, no
oni su bili znatno slabijeg intenziteta pa su snage 5. korpusa po~ele s protunapadima.
Prvog dana Oluje i 5. korpus je dao svoj prilog. Dio snaga usmjeren je i prema teritoriju
Republike Hrvatske na pravcima Bugar – Rakovica i Glodina – Ivanjska – Dvor na Uni. Dva
bataljuna odvojena su na pravac Plitvice – Korenica s ciljem da se {to prije spoje s postrojbama
Hrvatske vojske.460
Na tra`enje Glavnog sto`era HV-a, Glavni sto`er HVO-a je 5. kolovoza upoznao Zdru`eni
sto`er Vojske Federacije BiH da se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj
– Plitvice trebaju spojiti snage HV-a i ABiH.461 Dan kasnije, ujutro 6. kolovoza do{lo je do
prvog spajanja ABiH i HV-a na ulazu u Rakovicu. U pomutnji nastaloj Olujom ABiH je 6.
kolovoza trajno rije{ila problem autonoma{tva Fikreta Abdi}a i njegovih oru`anih snaga i tako
ostala jedina bo{nja~ka politi~ka i vojna opcija na rati{tu.462
Na pravcu prema Dvoru na Uni 5. korpus ABiH napadao je na pravcu ^okova~a – Visoka
glava – Kotorani i kota 551 – Hleb. Podru~je Dvora na Uni branila je 33. pje{a~ka brigada
SVK. Brigada je do 6. kolovoza imala organiziranu obranu koja je naru{ena nakon dojava da
su Petrinja i Kostajnica oslobo|ene. Brigada je od kasnog poslijepodneva dr`ala crtu @irovac
– Dvor. Tijekom 7. kolovoza dio brigade se anga`ira na obrani mostobrana na Uni i izvla~enju
u Bosnu i Hercegovinu.463 Jake borbe izme|u ABiH i ostataka SVK vo|ene su 8. kolovoza na

460
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 518-520.
461
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-01 od 5. 8. 1995. U izvje{}u HHO-a
o operaciji Oluja navodi se da su vojnici 5. korpusa ABiH ve} 4. kolovoza pre{li Nebljuse i u{li u selo Kruge,
desetak kilometara nadomak Donjeg Lapca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb
2001., 16. U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon udru`ivanja 1. gardijske brigade HV-a i 502. brdske brigade
ABiH 5. kolovoza kod Rakovice, 6. kolovoza te dvije formacije upu}ene na sjever, prema Slunju, koji su hrvatske
snage oslobodile u popodnevnim satima, te da su toga dana oslobo|ene Petrinja, Kostajnica i Glina. Balkan
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 373. Dakako, 502. brigada AbiH nije
sudjelovala u osloba|anju Slunja.
462
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 523-525.
463
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236. Po analiti~arima CIA-e 5. korpus ABiH je bio zaslu`an i za proboj
HV-a kod Petrinje jer je njegov napad 5. kolovoza ostavio Banijski korpus SVK bez pri~uve, koja bi mogla biti
poslana u Petrinju. Naravno, priznaju da bi HV i bez pomo}i ABiH s vremenom probila polo`aje SVK, ali da bi
pri tome pretrpjela ve}e gubitke i izgubila vi{e vremena. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav
Conflict, 1990-1995, 370. Analiti~ari CIA-e zanemarili su stanje na ostalom dijelu rati{ta i brzo povla~enje ostalih
korpusa SVK {to je svakako imalo odraza na djelovanje Banijskog korpusa SVK. Uz to su podcijenili djelovanje
33. pje{a~ke brigade SVK koja je tri dana zadr`avala snage 5. korpusa ABiH pa su njihove ocjene o velikom
doprinosu ABiH na Banovini bez osnova. Usp. M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236 i B. FELI],
Peti korpus 1992.-1995., 520-521.

122
pravcu @irovac – Dvor na Uni tijekom izvla~enja srpskog stanovni{tva i dijela postrojbi s
Korduna i Banovine u Bosnu i Hercegovinu.464
Zdru`eni sto`er Vojske Federacije BiH 7. kolovoza je od Glavnog sto`era HV-a zatra`io da
se odmah ne inzistira na povla~enju postrojbi ABiH s teritorija Republike Hrvatske “dok
me|udr`avne komisije ne rije{e definiciju dr`avnih granica, dalje kori{tenje radio-relejnog
centra na Plje{ivici, aerodrom @eljava i druga eventualna sporna pitanja”, te da se u “{to
kra}em roku obezbjedi kopneni koridor za dotur MTS i drugih potrep{tina za potrebe
jedinica 5. K. A. R. BiH, te da se neophodne procedure svedu na minimum”.465

Zaklju~ak
Uloga 5. korpusa ABiH u Oluji odre|ena je njegovim, s to~ke gledi{ta hrvatskih dr`avnih
interesa, povoljnim polo`ajem. Svojim postojanjem korpus je ote`avao obranu RSK i
olak{avao provedbu hrvatskih strategijskih zamisli. U samoj operaciji korpus je iskoristio
rasulo srpskih snaga za nekoliko prodora koji su u op}oj slici operacije vi{e zna~ili na
promid`benom nego na vojni~kom planu. Izuzetak je bila povoljna prilika da se eliminira
autonoma{ka politi~ka i teritorijalna opcija Fikreta Abdi}a. Tu priliku 5. korpus nije
propustio.

5. korpus Armije BiH

General HV-a Marijan Marekovi} i general


ABiH Atif Dudakovi}, 6. kolovoza 1995. kod
Tr`a~kih Ra{tela

464
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 525-526.
465
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 818-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-143 od 7. 8. 1995., Zahtjev A. BiH.

123
OSIGURANJE OPERACIJE

Zborno podru~je Osijek


Zada}a ZP Osijek bila je obrambena operacija po direktivi Fenix ~iji je cilj bio onemogu}iti
prodor srpskih snaga na pravcu [id – @upanja i Ernestinovo – ^epin, te stvaranje uvjeta za
prelazak u protuofenzivu na pravcu Borina~ka kosa – Bobotski kanal – Trpinja. Gotovo sve
snage ZP Osijek: 3. i 5. gardijska brigada, 106., 108., 122., 127. i 132. brigada, 5., 9., 10.,
107., 109., 131. i 136. domobranska pukovnija, anga`irane su u dva pojasa obrane. Iz ZP
Bjelovar pridodana je 105. brigada HV-a i dijelovi podsto`ernih postrojbi Glavnog sto`era
HV-a: 16. topni~ko-raketne brigade, 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 33.
in`enjerijske brigade, 50. bojne ABKO, te dio eskadrile protuoklopnih borbenih
helikoptera.466
Pred operaciju snage ZP stavljene su u punu bojnu spremnost. Do punog su sastava
mobilizirane: 108. i 132. brigada, 201. topni~ko-raketna brigada PZO, 121. domobranska
pukovnija, 2. rije~ni zdrug, 68. bojna Vojne policije, 32. i 37. in`enjerijsko pontonirska bojna
i 501. satnija ABKO. Djelomi~no su mobilizirane: 127. brigada, 136. i 157. domobranska
pukovnija. Tijekom 2. kolovoza mobilizirane su: 106. i 122. brigada, 5., 9., 10. i 109.
domobranska pukovnija, 261. izvidni~ko-diverzantska satnija i 251. satnija veze.467 Tijekom
2. kolovoza svoju zonu odgovornosti (z/o) preuzele su: 122. brigada, 5. i 107. domobranska
pukovnija, a ostale postrojbe su to u~inile 3. kolovoza.468 Postrojbe policije uvedene su na crtu
5. kolovoza.469 Tijekom operacije do{lo je do razmjene vatre sa snagama Slavonsko-baranjskog
korpusa, no nije bilo poku{aja da se ne{to zna~ajnije napravi. S to~ke gledi{ta ZP Osijek
zada}a je provedena s potpunim uspjehom.

466
MORH, GSHV: GDHV, RP/11/95 od 19. 6. 1995., Direktiva za obranu Op. br. 11/95 “Fenix”.
467
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-518 od 2. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
468
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-519 od 3. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
469
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.

124
Ju`no boji{te
Snage Ju`nog boji{ta Oluju su provele na prvoj crti u preventivnoj spremnosti prema
Hercegova~kom korpusu VRS i snagama Vojske Jugoslavije. Za ovu zada}u, prema planu
Maestral anga`irane su snage 114., 115. i 163. brigade, 116. i 156. domobranske pukovnije,
1. domobranske bojne Dubrovnik, mje{ovitih odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula, Bra~,
Hvar, 16. topni~kog divizijuna, 39. in`enjerijske bojne i 415. pokretne bitnice obalnog
topni{tva, te snage Specijalne policije MUP-a, a od zra~nih snaga dva MIG-a 21 i dva
protuoklopna helikoptera M-24 u Splitu.470 Nakon {to je sudjelovala u prvoj etapi Oluje, sa
sinjskog dijela sjevernodalmatinskog boji{ta izvu~ena je 144. brigada HV-a i 8. kolovoza
dovedena u podru~je nadle`nosti Ju`nog boji{ta.471 VRS je povremeno djelovala topni{tvom
po dubrova~kom podru~ju, ali bez pokretanja pje{a~kih i drugih snaga.472

Hrvatska ratna mornarica


Poput Ju`nog boji{ta i Hrvatska ratna mornarica je Oluju provela u povi{enom stupnju
bojeve spremnosti. Bila je pripremljena za aktivnu pomorsku obranu s te`i{tem na
protubrodskoj, protupodmorni~koj i protuminskoj borbi. Pomorska obrana na sjevernom i
srednjem Jadranu provo|ena je prema zapovijedi Turs-95, a na ju`nom Jadranu u sklopu
obrambene operacije Maestral u sastavu Ju`nog boji{ta.473 U provedbi zada}e te`i{no su
anga`irane raketno-topni~ke snage Flote, mje{oviti divizijun brodova za protupodmorni~ku
borbu, mje{oviti divizijun za protuminsku obranu, desantna plovila i pomorski diverzanti.
Mobilizirane su obalne topni~ke bitnice: [ipan, Gru`, Molunat, domobilizirana Flota, kao i
mje{oviti odredi mornari~kog pje{a{tva Hvar i Bra~.474

Hrvatsko vije}e obrane


Uloga HVO-a u Oluji uglavnom se ne spominje, pa se stje~e dojam da je nije ni bilo, {to
naravno, nije to~no. U vrijeme izvo|enja Oluje dio postrojbi HVO-a anga`iranih na
Livanjskom polju bio je ve} pod zapovijedanjem zapovjednika Zbornog podru~ja Split.475
Nakon operacije Ljeto-95 dvije gardijske brigade HVO-a anga`irane su za obranu Livanjskog
polja i Glamo~a, a snage Zbornog podru~ja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh

470
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-77 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. U
izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Pelje{ac i Dugi otok – Ugljan, no u tekstu je
uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar, te da
uz navedene snage treba spomenuti i snage Specijalne policije MUP-a i zra~ne snage (dva MIG-a 21 i dva M-24).
471
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-109 od 8. 8. 1995., Izvje{}e;
MORH, GSHV: VP 3001, Kl. 031-09/95-02, Ur. br. 3001-03/1-95-1-1104 od 8. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
472
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 81-95-02-01, Ur. br. 3105-03-02-95-252 od 5. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e;
473
MORH, GSHV: Zap. HRM, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 6030-03-95-7 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
474
MORH, GSHV: Vojna po{ta br. 6030 Split, Kl. SP 813-07/95-01/02, Ur. br. 6030-11/95-434 od 5. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula i
Pelje{ac, no u tekstu je uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog
pje{a{tva Bra~ i Hvar.
475
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 47.

125
operacije za zaposjedanje povoljnijih polo`aja na kupre{kom dijelu boji{ta.476 Za provedbu
zada}e na Glamo~kom i Kupre{kom polju u sastavu OG Sjever formirano je Istaknuto
zapovjedno mjesto OG sa sjedi{tem u selu Vrba kod Glamo~a. Zada}a je bila ovladati
dominantnim kotama, podru~je Kupres – [ipovo staviti pod paljbeni nadzor i stvoriti uvjete
za daljnje napredovanje prema [ipovu i Jajcu.477 Na temelju ove zapovijedi IZM Sjever je 4.
kolovoza zapovjedila o snagama 2. i 3. gardijske brigade HVO-a da tijekom sljede}eg dana
krenu u napad.478 Sljede}ih par dana ove postrojbe su napravile manje pomake i na taj na~in
skrenule pa`nju i vezale za sebe snage 2. kraji{kog korpusa VRS.479

Hrvatski gardisti

476
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. Sp 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-307 od 29.
7. 1995., Zapovijed za aktivnu obranu.
477
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-324 od 1.
8. 1995., Zapovijed za napad.
478
MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 8/95-02-03, Ur. br. 1402/95-03-25 od 4. 8. 1995., Zapovijed.
479
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-36 od 4. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-39 od 5. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-71 od 5. 8.
1995., Dnevno operativno izvje{}e.

126
REAKCIJA SLAVONSKO-BARANJSKOG KORPUSA
SVK, VRS I VJ

ako je plan uporabe SVK jasno regulirao zada}u i obveze Slavonsko-baranjskog korpusa,

I njegovo ratno djelovanje potpuno je izostalo. Korpus je bio mobiliziran po punoj


formaciji, a nije djelovao prema zada}ama iz ratnog plana zbog politi~kih razloga. Korpus
je bio u specifi~nom polo`aju. Bio je fizi~ki odvojen od ostalih dijelova SVK i izravno
oslonjen na Vojsku Jugoslavije, odnosno na njezin Novosadski korpus. Prema ratnom planu
trebali su zajedno djelovati. Do toga nije do{lo jer politi~ki vrh Jugoslavije, odnosno S.
Milo{evi}, nije dao odobrenje za bojno djelovanje. Stoga je Slavonsko-baranjski korpus te`i{te
djelovanja stavio na odsudnu obranu i povremeno provociranje topni{tvom i pje{a~kim
oru`jem po hrvatskim polo`ajima. Obavje{tajna uprava Glavnog sto`era HV-a je s punim
pravom ocijenila “da do zna~ajnijeg anga`iranja 11. korpusa nije do{lo zbog izostanka
politi~ke odluke vrha ’SRJ’” i da su poduzeta “topni~ka djelovanja i napadna djelovanja
manjih razmjera du` boji{nice, vi{e Š...š u funkciji davanja ’moralne potpore’, nego stvarni
poku{aji izvo|enja napadnih djelovanja”.480
Od vatrenog djelovanja toga korpusa do 17 sati 5. kolovoza poginula su dva civila, ranjeno
je 12 osoba, od kojih pet civila, a jedan vojnik je nestao izme|u Nu{tra i Marinaca. Srpsko
topni{tvo napravilo je veliku materijalnu {tetu, jer je osim po polo`ajima HV-a djelovalo i po
naseljenim mjestima. Na napad je odgovoreno topni~kom vatrom.481 Zrakoplov koji je do{ao
iz pravca Vukovara 5. kolovoza, u tri je navrata raketirao Nu{tar.482 Istoga dana poku{an je
napad pje{a{tva i oklopni{tva na pravcima Ceri} – Nu{tar i Jankovac – Henrikovac.483 I to je
bilo sve. M. Sekuli} je ogor~eno napisao da se Slavonsko-baranjski korpus “pona{ao kao da
nije u sastavu Srpske vojske Krajine ve} da je deo Vojske Jugoslavije”.484
Izostalo je i dogovoreno djelovanje Vojske Republike Srpske. Ona je u vrijeme Oluje
prolazila kroz vrlo te{ku unutarnju krizu zbog sukoba izme|u predsjednika RS, ujedno i
vrhovnog zapovjednika VRS Radovana Karad`i}a i zapovjednika Glavnog {taba generala
Ratka Mladi}a. Karad`i} je 4. kolovoza poku{ao osobno preuzeti zapovijedanje nad vojskom,
a generalu Mladi}u ponudio je mjesto “specijalnog savjetnika vrhovnog zapovjednika za

480
SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.
1995., Obavje{tajna informacija.
481
MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-527 od 5. 8. 1995., Izvje{}e;
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
482
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-525 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.
483
MORH, GSHV: IZM GSHV \akovo, Kl. SP 80-01/95-02/19, Ur. br. 512-06-04-95-09 od 5. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e.
484
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 246.

127
koordinaciju zajedni~ke obrane RS i RSK”. No, general Mladi} je to odbio i uz potporu
vojske ostao na svojoj du`nosti.485
Djelovanje kopnenih snaga VRS radi pomo}i SVK bilo je zanemarivo. Zrakoplovstvo VRS
je ujutro 7. kolovoza s dva zrakoplova napalo podru~je sela Ma~kovac u novogradi{koj op}ini,
u zoni nadle`nosti 121. domobranske pukovnije. Ba~ene su tri kazetne bombe na mjesnu
crkvu i obli`nju ku}u, od kojih je poginuo jedan pripadnik HV-a, a sedam ih je ranjeno.
Poginuo je i jedan civil, pet ih je ranjeno, od ~ega dvoje djece.486 Sveukupno je tijekom
osiguranja operacije u napadima srpskih snaga poginulo 5, a ranjeno 38 osoba.487

Banovina, 7. kolovoza 1995.

485
“General Mladi} na ~elu vojske”, Kraji{ki vojnik, Avgust 1995., 19-22; Hronologija 1990-1995., 255.
486
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-573 od 7. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-06/03-95-575 od 7. 8.
1995., Izvje{}e.
487
MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 560-01/95-01/01, Ur. br. 1076-02/5-95-02-3 od 15. 8. 1995., Izvje{}e.

128
UNCRO, UN I REAKCIJE IZ SVIJETA

nternacionalizacija jugoslavenske krize dovela je po~etkom 1992. u Hrvatsku mirovne

I snage Ujedinjenih naroda. Oni su bili kompromis s ~ijim djelovanjem Republika


Hrvatska nije bila zadovoljna, uostalom kao ni pobunjeni Srbi. Hrvati su o~ekivali
postupnu reintegraciju okupiranih podru~ja, demilitarizaciju srpskih snaga, povratak
prognanika i uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju RH. S druge strane,
pobunjeni Srbi iz Hrvatske plan su do`ivljavali kao priznanje suverenosti na teritoriju na
kojem su se odmetnuli i koji je za njih osvojila JNA. Za njih su me|unarodne snage trebale
odigrati ulogu JNA, oru`ane sile koja ih razdvaja od hrvatskih oru`anih snaga.
Ni{ta se nije zna~ajno promijenilo ni nakon {to je u prolje}e 1995. uloga mirovnih snaga
redefinirana. UNCRO je bio neu~inkovit koliko i UNPROFOR. Od druge polovice srpnja
1995. pobunjeni Srbi svakodnevno su o~ekivali hrvatski napad. Kod njih se ustalilo mi{ljenje
da je UNCRO prohrvatski nastrojen i protiv RSK.488 Pojedini zapovjednici, kao u slu~aju 11.
pje{a~ke brigade Korduna{kog korpusa SVK, kao mjeru predostro`nosti zapovjedili su 1.
kolovoza 1995. blokadu snaga UN-a, sprje~avanje odlaska u RH, razoru`anje i dr`anje kao
taoca. Nije ih se smjelo vrije|ati ni maltretirati.489 Za pretpostaviti je da to nije bio usamljen
slu~aj ve} okru`nica.
Na hrvatskoj strani, kao u slu~aju ZP Karlovac, ~asnici za vezu s UN-om prenijeli su
osoblju UN-a “preporuku o riziku kretanja na prometnicama u zoni odgovornosti ZP
Karlovac”. Nakon ove obavijesti “aktivnosti UNCRO, UNMO i PMEZ su prestale, a osoblje
se povuklo u svoje baze”.490 Koncentracija hrvatskih snaga za Oluju nije ostala neprimije}ena.
Dana 4. kolovoza u 2 sata predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje [arini}
osobno je nazvao zapovjednika UNCRO-a, francuskog generala Bernarda Janviera i upoznao
ga s predstoje}om akcijom.491 Uz to, sat vremena prije po~etka operacije ~asnici za vezu
izvijestili su zapovjednike sektora UNCRO-a o po~etku bojevih djelovanja Hrvatske vojske.
Od njih je tra`eno da pismeno potvrde da su primili “pisanu obavijest od Vlade RH o
po~etku napada na{ih snaga”.492 Na taj je na~in UNCRO dobio obavijesti s dvije razli~ite
razine, od svoje uspravnice i ~asnika Hrvatske vojske. ^asnici UNCRO-a obavijestili su
pobunjene Srbe o po~etku napada.493

488
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 44.
489
Komanda 11. pbr, Str. pov. br. 230/1, 1. 8. 1995., Naredba.
490
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-558 od 3. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e.
491
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 272.
492
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 31 od 4. 8. 1995.
493
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 173.

129
Oluja je protekla s povi{enim tonom komuniciranja izme|u predstavnika me|unarodne
zajednice i Hrvatske vojske. S po~etkom operacije po~ele su me|usobne pritu`be. Jedna
domobranska pukovnija `alila se da postrojba UN-a, koja je ostala na polo`ajima iza nje,
osvjetljava njezine snage, {to su iskoristile srpske snage da otvore vatru po njima.494 Oko 7.10
sati 4. kolovoza Glavni sto`er HV-a obavije{ten je od ZP Split da “UNCRO otvorenom
vatrom {alje podatke svojim nadre|enima”, na {to je general Gotovina tra`io ulaganje
protesta.495 Primjedbe i tvrdnje pripadnika UNCRO-a da hrvatske snage napadaju na njihove
promatra~ke to~ke bile su ~este tih dana. “U povratnim informacijama s boji{nice kao po
pravilu radi se o krivim navodima”, zabilje`io je predstojnik Ureda MORH-a za UN i EZ u
dnevnom izvje{}u od 6. kolovoza.496 Na dio postrojbi UNCRO-a Ured MORH-a za UN i
EZ se `alio zbog nekorektnog pona{anja (npr. na ^e{ku bojnu), a za dio je imao samo rije~i
pohvale na korektnom pona{anju. Dio pripadnika UNCRO-a tra`io je izvla~enje s boji{nice,
{to su postrojbe HV-a redovno omogu}avale.497
Mnogo ve}u te`inu imale su reakcije na Oluju iz svijeta. O po~etku operacije Vije}e
sigurnosti UN-a obavije{teno je 4. kolovoza. Hrvatska strana je obe}ala da }e voditi ra~una o
`ivotima civila i sigurnosti osoblja UN-a. Vije}e sigurnosti je istog dana usvojilo
predsjedni~ku izjavu u kojoj je osudilo hrvatsku ofenzivu i zatra`ilo prestanak svih vojnih
aktivnosti. Protiv operacije je prosvjedovala Rusija i Pokret nesvrstanih. Predsjedni{tvo EU
osudilo je 5. kolovoza hrvatski napad i suspendiralo nekoliko zna~ajnih ugovora s Hrvatskom.
Sli~nih reakcija bilo je i sljede}ih dana. No, svi su oni ve} od 7. kolovoza postali bespredmetni.
SVK je bila razbijena, a RSK tek svr{ena pro{lost. Vije}e sigurnosti je to priznalo 10. kolovoza
s rezolucijom 1009, kojom nije dovelo u pitanje legitimitet Oluje. U prvi plan stavljeni su
zahtjevi za za{titu ljudskih i manjinskih prava.498

494
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
495
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 88 od 4. 8. 1995.
496
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/01, Ur. br. 512-01-04/95-183 od 6. 8. 1995.,
Dnevno izvje{}e.
497
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-69 od 6. 8. 1995.,
Izvanredno izvje{}e.
498
M. NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., 483-487.

130
OSVRT NA PROVEDBU OPERACIJE

jednom prijedlogu upu}enom Vrhovnom savjetu obrane RSK opisane su temeljne

U zada}e vojske pobunjenih hrvatskih Srba: “Ja~anje RSK i njena afirmacija zasnivali su
se, pre svega, na postojanju i stalnom razvoju oru`ane sile SVK, ~iji je najva`niji
zadatak odbrana od hrvatske agresije. Zadatak radi koga je obrazovana SVK, tra`i postojanje
brojne i dobro organizovane Vojske, koja se stalno osavremenjava i ~ije borbene mogu}nosti
narastaju i bitno ne zaostaju od stanja i borbenih mogu}nosti hrvatske vojske.”499 Prema
srpskim procjenama, u vojnoj sili odnos je bio 3:1 u korist HV-a. U te{kom naoru`anju
(topni{tvo, oklop) odnos je bio izjedna~en ili je bio u korist SVK.500 Pod pretpostavkom da
SVK pru`i `estok i dugotrajan otpor takav je odnos snaga pretpostavljao zahtjevnu zada}u za
HV. Upravo je dugotrajan otpor HV nastojao izbje}i. Zbog zlo~ina~kog pona{anja VRS u
Bosni i Hercegovini, Hrvatska je mogla ra~unati na pre{utnu potporu utjecajnog dijela
me|unarodne zajednice. Stoga je vrijeme bilo klju~ni zahtjev stavljen pred Hrvatsku vojsku.
Direktiva Glavnog sto`era HV-a za operaciju, u dijelu koji je predvi|ao uporabu
helikopterskih manevara, upu}uje na zahtjev da se dobije na brzini na osnovi svih raspolo`ivih
tehni~kih sredstava. U prilog ovome govori zamisao o grupiranju gardijskih i snaga Specijalne
policije. U provedbi operacije helikopterska desantiranja bila su zanemariva za tijek borbi.
Dio zbornih podru~ja nije dobio snage Specijalne policije predvi|ene u prethodnim
planovima operacije, a Zborno podru~je Zagreb krenulo je u Oluju bez 81. gardijske bojne i
helikoptera za desant. Kad se usporede helikopterske zada}e iz zapovijedi za napad Zbornog
podru~ja Zagreb, te doda zamisao uporabe 81. gardijske bojne na sunjskom pravcu, a
Specijalne policije u zale|u Petrinje, tada se mo`da dobiva dio obja{njenja za neuspjeh
Zbornog podru~ja Zagreb.501
U pripremnoj fazi operacije u Operativnom centru Glavnog sto`era HV-a osnovana su dva
operativna tima i dva istaknuta zapovjedna mjesta: IZM Lika u Ogulinu – na ~elu s general-
bojnikom Marijanom Marekovi}em i IZM Slavonija u \akovu – na ~elu s general-
pukovnikom Petrom Stipeti}em. Ustrojen je Informativno-promid`beni sto`er Ministarstva
obrane i Glavnog sto`era. Na operativnoj razini, pri zapovjedni{tvima zbornih podru~ja
formirana su istaknuta zapovjedna mjesta. Izvr{eno je raspore|ivanje i e{aloniranje postrojbi
i tvarnih sredstava prema postoje}im planovima, po~ela je mobilizacija i plansko narastanje
snaga, a poduzete su i odgovaraju}e mjere prema pripadnicima UNCRO-a.502

499
HDA, RSK: Stanje u SVK i problemi za ~ije re{avanje je nadle`an Vrhovni savet odbrane RSK. Materijal za
Vrhovni savet odbrane.
500
Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.
501
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. S
obzirom na to da zna~ajnije helikoptersko-desantne snage nije imalo niti jedno zborno podru~je, pitanje je koliko
je bilo realno o~ekivati da se realizira tako zahtjevan i jedan od najte`ih oblika borbe, kakav je helikopterski desant.
502
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

131
Glavni sto`er je poslao i niz ~asnika po zbornim podru~jima i dijelu ni`ih postrojbi radi
pru`anja pomo}i. Njihov dolazak je najve}im dijelom primljen bez posebnih komentara i nije
bilo zna~ajnijih problema oko njihova anga`iranja, iako je zabilje`en i slu~aj nepo{tivanja
poslanih ~asnika.503 General Stipeti} s pravom postavlja pitanje svrhe njihova anga`iranja, s
obzirom na postojanje zapovjedni{tva zbornih podru~ja i brigada.504 Nakon po~etka
operacije, Glavni sto`er je svakodnevno izdavao nove zapovijedi sukladno razvijanju stanja na
boji{tu.505 O tijeku operacije predsjednik Republike je redovno izvje{tavan od strane
na~elnika Glavnog sto`era HV-a.506 Kada je zastoj na pravcu napada 2. gardijske brigade
po~eo dovoditi u pitanje op}e stanje na Banovini reagirao je predsjednik Republike.
Pomo}nik na~elnika Glavnog sto`era za borbeni sektor HV-a general Petar Stipeti} povu~en
je s IZM-a Glavnog sto`era HV-a \akovo i postavljen za zapovjednika sektora boji{ta na
kojem su djelovala Zborna podru~ja Zagreb i Bjelovar. Dotada{nji zapovjednici i dalje su
ostali na du`nostima “s tim da se u svemu, sa svim postrojbama zbornih podru~ja, podre|uju
zapovjedniku sektora”.507
O provedbi i tijeku operacije na~elnik Glavnog sto`era HV-a je 10. kolovoza u sumarnom
izvje{}u upoznao predsjednika Republike. U izvje{}u je dan i osvrt na neke probleme u
vo|enju i zapovijedanju.508 U operaciji su zamije}eni veliki problemi u organizaciji i
osiguranju sustava i sredstava veze. Nedostatna popunjenost postrojbi sredstvima veze,
posebice u mobiliziranim brigadama i pukovnijama, bitno je uslo`njavala i naru{avala
mogu}nost organizacije veze, {to se neposredno odra`avalo na mogu}nost pravovremenog
uvida u stanje na boji{tu i dovodilo do usporenog odlu~ivanja i zapovijedanja.
Na srpskoj strani sustav zapovijedanja pogor{an je podjelom na dvije grupacije, jednu od
Li~kog i Sjevernodalmatinskog korpusa kojom je zapovijedao G[ SVK, a drugu od ostalih
snaga pod zapovijedanjem generala Mile Novakovi}a.509 Strategija realne prijetnje pokazala se

503
MORH, GSHV: IZM GSHV Ogulin, Kl. 813-01/95-02/14, Ur. br. 512-06-10-95-06 od 5. 8. 1995.,
Izvanredno izvje{}e.
504
HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
505
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-404 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-408, 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl.
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-
01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995., Zapovijed.
506
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-373 od 4. 8. 1995. Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl.
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-427 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur.
br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Dodatno izvje{}e u 19.45 sati 8. 8. 1995.
507
MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-389 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed. General Stipeti} napominje da se to ne odnosi na dotada{njeg zapovjednika ZP Zagreb. HMDCDR:
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
508
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-456 od 10. 8. 1995., Sumarno
izvje{}e.
509
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 175-176.

132
kao potpun proma{aj. Na stranu da SVK i nije imala snage za njezinu provedbu. Isti je slu~aj
bio i s uzdanicom SVK – Korpusom specijalnih jedinica. Ovaj sastav pokazao se najlo{ijim
od svih korpusa SVK koji su sudjelovali u Oluji.
U po~etnom dijelu operacije glavna zada}a HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza i
zapovijedanja, odbacivanje topni~ko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja,
kako bi se sprije~ilo njihovo razaranje. Zatim je slijedilo ovladavanje prilazima Kninu,
prijevojima na Velebitu i Ljubovu te prodor s 1. gardijskom brigadom iz Like prema {irem
podru~ju Biha}a, kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Prvi dan operacije mo`da i
nije bio posebno djelotvoran u smislu pomaka na terenu, no istovremeni pritisak du` cijele
crte boji{ta utjecao je na djelovanje Vrhovnog savjeta obrane RSK i dono{enje odluke o
“skra}ivanju” fronta. U jednom od rijetkih dostupnih dokumenata SVK iz toga dana
konstatira se da je u 5 sati po~eo napad HV-a na RSK “dejstvom artiljerije po gradovima:
Knin, Drni{, Udbina, Benkovac, Karin, Obrovac, Gra~ac, Korenica, aerodrom Udbina,
Vojni}, Vrginmost i Petrinja. Š...š Oko 6,00 ~asova usta{e su krenule u pje{adijski napad iz
pravca Sunje prema Kostajnici uvo|enjem tenkova, ali su jedinice 39. K. uspje{no odbile taj
napad. Napad pje{adijom otpo~eli su iz pravca Brlog – Drenov Klanac – s. Glavace, ali je i
taj napad uspje{no odbijen”.510
Stanje se do kraja dana nije zna~ajnije promijenilo, HV je zabilje`io nekoliko takti~kih
uspjeha, od kojih je najve}i bio nasilan prijelaz rijeke Save na Banovini. Tada se pokazalo da
je najslabija to~ka RSK (ujedno i SVK) njezin predsjednik i vrhovni zapovjednik M. Marti}.
On je doslovno preko no}i 4./5. kolovoza slomio SVK nakon {to je donio odluku o
skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. Na stranu da je SVK ve} bila na~eta u operacijskom
ciklusu HV-a na Dinari i da nije bila sposobna za du`i otpor. Problem je bio u tome {to nije
o~ekivan radikalan napad HV-a. O~ekivan je poku{aj presijecanja Krajine i spajanja HV-a sa
snagama 5. korpusa ABiH. Odjeljenje za obavje{tajne poslove Glavnog {taba SVK dva dana
prije po~etka Oluje predvidjelo je da }e HV poku{ati napad na pravcu Sunja – Kostajnica –
Dvor na Uni – dolina rijeke Une, kao i da iz pravca Ogulina preko Slunja izbije prema
Cazinskoj krajini. Dr`ano je da je cilj HV-a presijecanje Krajine kod Slunja i deblokada 5.
korpusa ABiH te stvaranje novog stanja “koje bi ponudili me|unarodnoj zajednici kao
fakti~ko sa odlukom da ga prihvati kao takvog”.511
Nakon odluke o “skra}ivanju” fronta po~eo je raspad SVK, koji se iz Dalmacije, preko
Like, pro{irio na Kordun i Banovinu. Na kraju drugog dana operacije Obavje{tajna uprava
Glavnog sto`era HV-a je s pravom ocijenila da su svi planirani ciljevi na podru~ju Dalmacije
i Like realizirani: Sjevernodalmatinski i Li~ki korpus bili su razbijeni, osloba|anjem Knina
“obezglavljena je “dr`avna” i “vojna” struktura, {to je znatno utjecalo na pad morala civilnog
pu~anstva i vojnih postrojbi”, probijen je koridor prema zapadnoj Bosni i deblokiran 5.
korpus ABiH. Kona~an zaklju~ak bio je da je sustav zapovijedanja razbijen i da SVK vi{e ne
postoji kao organizirani protivnik. Priznato je da u prva dva dana operacije ni jedna brigada

510
Komanda 11. pe{adijske brigade, SP br. 23972-95 od 4. 8. 1995., Informacija jedinicama.
511
VSA MORH: Glavni {tab SVK, Odelenje za ob. poslove, Str. pov. br. 2/3071-4 od 2. 8. 1995., Obave{tajna
informacija. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je Oluja po~ela u 5 sati ujutro i postigla trenutan u~inak u cijeloj
Krajini, te da je jedan od klju~nih poteza HV-a bio program koordiniranih zra~nih napada i diverzantskih akcija
snaga na zemlji na zapovjedne i kontrolne objekte SVK diljem RSK. Isti~e se da je postigao zadivljuju} uspjeh, jer
je omeo sposobnost Glavnog sto`era SVK za organiziranje sveobuhvatne obrane RSK, kao i operativnu
komunikaciju sve do razine brigada. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995,
370.

133
SVK na Banovini i Kordunu nije razbijena, iako je na nekoliko mjesta probijena crta
obrane.512
Od tada je stanje na rati{tu ovisilo potpuno o djelovanju HV-a. Na pojedinim pravcima u
drugoj etapi operacije do{lo je do zastoja u napadu. Zastoj u ZP Split, o kojem je ve} bilo
govora, omogu}io je izvla~enje srpskih snaga iz sjeverne Dalmacije i Like, no na taj na~in
izbjegnute su `rtve me|u civilima, jer bi do{lo do natiskivanja HV-a s njima na prometnici
Knin – Gra~ac – Srb. Drugi zna~ajan zastoj bio je na Banovini gdje 2. gardijska brigada HV-
a nije iskori{tena za prodor od Petrinje do Dvora na Uni. Ovo je dovelo do toga da su borbe
za Dvor na Uni pale na le|a slabije pripremljenim pri~uvnim postrojbama. Na taj je na~in
izvu~ena glavnina Banijskog i dio Korduna{kog korpusa SVK.
Spajanjem HV-a i ABiH u Lici, 6. kolovoza, Oluja je ispunila jedan od svojih strate{kih
ciljeva – deblokada Biha}a i 5. korpusa ABiH. Budu}i da je pobunjeni~ka vlast ve} bila
sru{ena osloba|anjem Knina, ostala je zada}a osloba|anja cjelokupnog okupiranog podru~ja
RH, {to su zaposjedanjem dr`avne granice neka zborna podru~ja provela ve} 7. kolovoza, a
nekima je za to trebalo jo{ nekoliko dana. No, to je ve} bila takti~ka razina doga|anja koja
nije utjecala na strategijsku zada}u.513
Brojni problemi koji su pratili provedbu Oluje potisnuti su u stranu njezinim uspjehom.
Uspje{ne operacije u praksi se analiziraju na druga~iji na~in od neuspje{nih, iako tako ne bi
trebalo biti. Najve}i problem bilo je nestegovno pona{anje dijela sudionika koje je naru{avalo
bojnu spremnost postrojbi i bacalo sjenu na op}i uspjeh operacije, koji se ne mo`e negirati.
Upada u o~i da je to bilo najvi{e izra`eno kod pri~uvnih postrojbi. Tako se u izvje{}ima
spominje da je u nekim postrojbama stega bila osrednja, da ju je te`e bilo provoditi prema
sudionicima rata iz 1991. koji su sebi uzimali ve}a prava od onih koji su tek tada
mobilizirani,514 da su neki bili pod utjecajem alkohola i da ih je te{ko bilo obuzdati da ne
uporabljuju prona|eno oru`je i streljivo u velikim koli~inama.515 Zabilje`eno je i “selektivno
paljenje i devastacija pojedinih objekata” i nakon prestanka borbenih djelovanja, uz dvojben
zaklju~ak da to radi “lokalno stanovni{tvo izbjeglo u {ume”, koje “namjerno pali gospodarske
objekte u cilju diskreditiranja HV-a”, ili “pripadnici HV-a koji su izbjegli pred ~etni~kim
terorom 1991. godine i to iz razloga osvete”.516 Zabilje`ena je i “najezda kasnih osloboditelja”,
uz napomenu da je “sprje~avanje plja~ki i pale`i dobrim dijelom i uspjelo”, barem na dijelu
oslobo|enoga podru~ja.517
Najte`i oblici nestegovnog pona{anja bili su incidenti, koji se uza svo isticanje odredbi
“@enevskih konvencija” uo~i napada o~ito nisu mogli izbje}i, ponajvi{e radi osvete zbog

512
SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.
1995., Obavje{tajna informacija.
513
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak kao vrijeme zavr{etka operacije
proglasio 18 sati 7. kolovoza, me|utim da je ostalo jo{ mjestimi~nih d`epova otpora, koje je HV trebao o~istiti.
Tako se navodi da su ZP Gospi} i ZP Split, te specijalci MUP-a RH i 1. HGZ krenuli 8. kolovoza na posljednji
d`ep otpora SVK na pravcu Donji Lapac – Srb, te da je akcija uspje{no zavr{ila do 20 sati. Balkan Battlegrounds:
A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 374.
514
MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-10/10, Ur. br. 1106-140. dp-1/95/137/1 od 12. 8. 1995., Izvje{}e.
515
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.
516
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-96 od 8. 8. 1995.,
Izvje{}e.
517
SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,
Izvje{}e.

134
pona{anja pobunjenih Srba i srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj od po~etka 1990., ali
i zbog koristoljublja. Tako su, na`alost, pojedini pripadnici hrvatskih snaga ili civili po~inili
zlo~in ubojstva nad dijelom preostalih Srba, te zapalili i uni{tili dio imovine izbjeglih Srba.518
Dakle, ni hrvatske snage nisu bile imune na probleme koji su prakti~no dio ratne
svakodnevice u svim vojnim napadnim operacijama, posebice prilikom izvo|enja “zavr{nih”
operacija. Takvi zlo~ini za svaku su osudu, samo {to u dosada{njoj ratnoj povijesti nije bilo
prilike da se ozbiljni incidenti i zlo~ini koje su po~inili pobjednici procesuiraju. Na podru~ju
Banovine dio ovih zlo~ina po~inili su pojedini pripadnici Armije BiH.519 Potvrdu
nestegovnog pona{anja pripadnika ABiH dao je 8. kolovoza i UNCRO.520 Jednako tako, dio
Srba tijekom Oluje ubili su njihovi sunarodnjaci prilikom povla~enja iz RH, a dio ku}a
izbjeglih Srba zapaljen je prije dolaska hrvatskih snaga na to podru~je.521
Tijekom operacije Vojna policija je u suradnji s civilnom policijom uspostavila 80
kontrolno-nadzornih punktova na pravcu napada postrojbi Hrvatske vojske, a prate}i
napredovanje HV-a postavljala je nove punktove na oslobo|enom podru~ju. Tako je zapisano
da su snage Vojne policije “organizacijom patrolno-pozorni~ke slu`be preuzimale nadzor na
novo oslobo|enim naseljenim mjestima i gradovima, usmjeravale vojno-cestovni promet,
sprje~avale paljenje, neorganizirano odvo`enje i uzimanje ratnog plijena i osiguravale vitalne
objekte na oslobo|enom podru~ju. Po ulasku Temeljne policije MUP-a RH, osiguranje
objekata prepu{teno je istima, a provedba patrolno-pozorni~ke slu`be nastavljena je u
suradnji s djelatnicima MUP-a RH. Odmah po osloba|anju ve}ih naseljenih mjesta
uspostavljeni su kontrolno-nadzorni punktovi i isti su bili u funkciji tijekom 3-4 dana, radi
sprje~avanja ulaska civila i neorganiziranog izvo`enja ratnog plijena. ^i{}enje – pretres naselja,
ve}ih gradova i podru~ja du` glavnih komunikacija na novooslobo|enom podru~ju vr{eno je
odmah po prolasku postrojbi HV-a od strane pripadnika AT postrojbi VP i dijelova Op}e
vojne policije, ~ime su stvoreni uvjeti za boravak u oslobo|enim mjestima, gradovima i
sigurnost u prometu na oslobo|enom podru~ju”.522
Do 10. rujna 1995. Vojna policija je prepratila i kriminalisti~ki obradila 1576 osoba.
“Kriminalisti~kom obradom, u suradnji sa SIS-om i MUP-om RH, uz krivi~nu prijavu i
zasebno izvje{}e, tijelima pravosu|a prepra}eno je ukupno 659 osoba, koje se osnovano
sumnji~e za po~injena krivi~na djela na {tetu Republike Hrvatske”.523 Na podru~ju vra}enom

518
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 559; Usp. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio:
biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999.
519
VSA MORH: Uprava SIS, Odjel Karlovac-Odsjek Sisak, Ur. br. 512M5-01/05-06-99-239, Slu`bena bilje{ka
(nedatirano).
520
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. SP 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-73 od 8. 8.
1995. (UNCRO, Sto`er Zagreb, br. 1000-2(MA) od 8. 8. 1995. u 14.47, Aktivnosti u Ostoji}ima).
521
O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske u srpskom tisku nakon “Oluje”: Na{a Borba, 12.-13. 8.
1995., 193-194; Vreme, 14. 8. 1995., 4; Oluja pobjede – fotomonografija, HMDCDR, Zagreb, kolovoz 2007.,
178. Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta”. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb
2001., 25 (bilj. 23), 34. Usp. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka
Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i
sociolo{ka istra`ivanja Beograd, Beograd, 1996., 127-128.
522
MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,
Ra{~lamba.
523
Isto.

135
pod ustavni poredak Vojna policija je zbog nestegovnog pona{anja privela 558 pripadnika
HV-a, od ~ega su 262 zadr`ana. Podnijela je 445 stegovnih prijava, pretresla 1059 pripadnika
HV-a i od 669 oduzela otu|enu imovinu s oslobo|enih podru~ja. U suradnji s
Kriminalisti~kom policijom MUP-a RH izvr{ila je kriminalisti~ku obradu za 321 krivi~no
djelo, od ~ega: 13 ubojstava, 18 slu~ajeva stradanja pripadnika HV-a nesretnim slu~ajem, 191
paljevinu, 13 miniranja i 86 ostalih krivi~nih djela (uglavnom otu|ivanje imovine). “Od
poznatih po~initelja navedenih kaznenih djela 79 su pripadnici HV-a, a u 274 slu~aja civilne
osobe”.524
Operacija Oluja u mnogo~emu je bila klasi~na operacija kopnene vojske uz sudjelovanje
ratnog zrakoplovstva. U odnosu na prvobitnu zamisao znatno je odstupila u tehni~koj
izvedbi. U rodovskom pogledu bila je to operacija pje{a~kih postrojbi, podr`anih sna`nim
topni{tvom. Nakon proboja protivni~kih crta poja~ana je uporaba oklopno-mehaniziranih
sastava s kojima je vr{eno gonjenje i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Iako se mo`e re}i da
su sve brigade koje su sudjelovale u operaciji pripomogle njezinom uspjehu, najve}i teret
operacije podnijele su profesionalne postrojbe HV-a i specijalne snage MUP-a RH. Izvr{ile su
zada}u proboja na najzahtjevnijim pravcima, a potom su osloncem na oklopno-mehanizirane
snage brzo iskoristile po~etni uspjeh. I ova operacija je pokazala da je napadno djelovanje, kao
zahtjevniji oblik borbe, za pri~uvne postrojbe, brigade i domobranske pukovnije, dakako uz
neke izuzetke, uglavnom prezahtjevna zada}a.525
U operaciji Oluja u napadnim djelovanjima sudjelovala su sva zborna podru~ja, osim ZP
Osijek i Ju`nog boji{ta, koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu
operacije sudjelovalo je: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jedna
gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 18 brigada HV-a (16 pri~uvnih i 2 ro~ne), tri
brigade PZO-a, ~etiri sredi{njice za ED, dijelovi topni~ko-raketne brigade, dijelovi
protuoklopne topni~ko-raketne brigade, dijelovi in`enjerijske brigade, pukovnija veze, cijeli
HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi
MUP-a RH.526 Ukupno je sudjelovalo 127 tisu}a ljudi. Dio anga`iranih snaga imao je iza
sebe vi{emjese~no bojevo djelovanje na planini Dinari, Livanjskom i Glamo~kom polju, te u
zapadnoj Slavoniji.
Na srpskoj strani bilo je oko 40 tisu}a ljudi organiziranih u pet korpusa u kojima je bilo:
11 pje{a~kih brigada, ~etiri motorizirane brigade, tri lake brigade, oklopna brigada, specijalna
brigada, samostalni pje{a~ki bataljun, dva odreda, grani~ni odred, izvidni~ko-diverzantski
odred, mje{oviti artiljerijski puk, mje{oviti protuoklopni artiljerijski puk, laki artiljerijsko-
raketni puk PZO-a, dva mje{ovita artiljerijska divizijuna, dva mje{ovita protuoklopna
artiljerijska divizijuna, in`enjerijski bataljun, pet pozadinskih baza i ratno zrakoplovstvo s
protuzra~nom obranom.

524
Isto.
525
U ra{~lambi CIA-e, u zaklju~ku o provedbi Oluje, navodi se da bez pri~uva stati~ne pje{a~ke brigade SVK nisu
bile u stanju odgovoriti na brze operacije HV-a, a da pogotovo nisu bile u stanju zaustaviti gardijske brigade. No,
napominje se da je napade domobranskih pukovnija i pri~uvnih brigada HV-a SVK gotovo rutinski odbijala, jer
su njihovi pripadnici “bili mnogo manje istrenirani, odnosno uvje`bani, jer im je nedostajala disciplina i jer su bili
osjetno manje motivirani od jedinica Garde”, te da bi “SVK vjerojatno zaustavila ofenzivu HV-a da je potonja
napala samo s tim postrojbama”. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 375.
526
Prema tvrdnji generala u mirovini mr. sc. @eljka Sa~i}a u Oluji je sudjelovalo 3100 pripadnika Specijalne
policije. HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

136
Operacijom Oluja oslobo|eno je 10.400 ~etvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr{ine
Republike Hrvatske. Ukupni gubici su iznosili 0,12%, odnosno 196 poginulih, 1100
ranjenih (te`e 572 i lak{e 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Ukupno 1314 osoba. Do 21.
kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK.
Ratni plijen bio je: 54 oklopna bojna vozila, 497 vojnih motornih vozila, 6 juri{nih
zrakoplova, 22 in`enjerijska stroja, 4112 komada pje{a~kog oru`ja, 159 ru~nih baca~a, 120
raznih minobaca~a; 98 topni~kih oru|a kalibra od 76 do 152 mm, 6 vi{ecjevnih lansera
raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova i drugog oru`ja.527

Ratni plijen

527
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. Dr.
Ivica Kostovi} je 29. kolovoza 1995. izjavio da je u Oluji poginulo 211 hrvatskih vojnika i policajaca. Vojna
operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 17 (bilj. 14).

137
“ETNI^KO ^I[]ENJE” ILI SAMOVOLJNI ODLAZAK

ajintrigantniji dio operacije Oluja koji i danas izaziva najvi{e prijepora jest pitanje

N jesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever
i Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska operacijom Oluja
provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Hrvatsku krivnju neki dokazuju na temelju
“Brijunskog transkripta”, koji se razli~ito tuma~i. Neka tuma~enja toliko su radikalna, da
zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje problematike, pa tako pojedinci forsiraju “teoriju
zavjere”, a rat do`ivljavaju kao dogovor izme|u lidera Hrvatske i Srbije.528 No, rije~ je o
problemu koji se ne mo`e svesti na 1995. godinu, ve} ga treba gledati u kontekstu povijesnog
procesa od po~etka pobune Srba u Hrvatskoj, pa do kraja rata. Ve} su prvi istupi predstavnika
pobunjenih Srba bili jasan izraz stajali{ta o nepristajanju na po{tivanje legalno izabrane vlasti
u Hrvatskoj, koje je ubrzo preraslo u stajali{te o nemogu}nosti su`ivota s Hrvatima. Pet
godina nakon izbijanja pobune, u samoj RSK je u javnim nastupima znanih i neznanih
Kraji{nika dominirala tvrdnja da se s Hrvatima ne mo`e `ivjeti.529 S obzirom na njihov
masovan odziv na plebiscitu “o autonomiji Krajine” i njihovo masovno sudjelovanje u
oru`anoj pobuni, masovan odlazak stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske je logi~an.
Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabilje`ene su u ranoj i u zavr{noj fazi rata.
Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oru`anih snaga SFRJ protiv Hrvatske, na
Kordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigada
se ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povu~e u Srbiju, na {to je reagiralo vodstvo
pobunjenih Srba na tom podru~ju: Vijest da sa karlova~kih polo`aja povla~ite 169. mtbr,
pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je po~eo spontanu evakuaciju, a me|u borcima
ima straha, pomutnje i be`anja s polo`aja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa polo`aja pre nego
{to je zameni druga jedinica JNA nastupi}e katastrofalne posledice za koje }ete biti vi direktno
odgovorni. Zato vas jo{ jednom molimo, da prije nego {to povu~ete 169. mtbr dovedete drugu
jedinicu, koja }e zajedno sa na{im snagama TO {tititi ovaj narod.530 Za takvo stajali{te nije bilo
nikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rata
protiv Hrvatske.
Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz sije~nja 1992.
ka`e se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA: Srpski narod bi krenuo zajedno sa
jedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine.531

528
Primjerice, lako}a s kojom je novinarka A. Dragojevi} poistovjetila brijunski sastanak s nacisti~kim planom
istrjebljenja @idova u Drugom svjetskom ratu govori o potpunom nerazumijevanju problematike i pojmova.
Andrea DRAGOJEVI], “Brijunski protokol”, Zarez, Zagreb, 21. 10. 2004., 9.
529
Vi{e o tom kod Nikica BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, ^asopis za
suvremenu povijest, 36/2, 2004., 441-446.
530
VSA MORH: Op[TO Vojni} od 11. 10. 1991., Molba.

138
Sli~an primjer zabilje`en je i u osvrtu na reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka RSK,
nakon operacije Bljesak, u kojem je Odjel sigurnosti Glavnog {taba vojske krajinskih Srba
izvijestio zapovjednika SVK da kod stanovni{tva vlada mi{ljenje da je Z. Slavonija prodata od
Srbije i S. Milo{evi}a, te da je posledica novonastale situacije i intenziviranje procesa iseljavanja
stanovni{tva ovog dela Krajine i to uglavnom u SRJ, odnosno Srbiju.532 Potom je u pismu
predsjedniku Republike Srbije S. Milo{evi}u, predsjednik krajinskih Srba M. Marti} napisao:
Gospodine Predsjedni~e, tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na
zapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne
samo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu u`asa
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i to
od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj predaji; ljudi sa nevjericom konstatuju
da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakuje
i sprema za iseljavanje.533
Od Milo{evi}a je tada tra`eno privremeno slanje oko dvije tisu}e pripadnika Vojske
Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu da bi svojom nazo~no{}u povratili
psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, i pobunjenim hrvatskim Srbima u RSK omogu}ili vrijeme
za saniranje i stabilizaciju stanja.534 Zbog operacije Bljesak, Republi~ki {tab Civilne za{tite
RSK naredio je aktiviranje – mobilizaciju svih regionalnih i op}inskih {tabova civilne za{tite
sa zadacima: uspostave stalnog de`urstva; “preduzimanje organizovanih i pripremnih mjera i
radnji za provo|enje svih mjera za{tita i spasavanja s te`i{tem na sklanjanju, evakuaciji i
zbrinjavanju stanovni{tva”; utvr|ivanje stanja i mogu}nosti poduze}a i organizacija od
interesa za za{titu i spasavanje.535
Prvog dana Oluje Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku koja je dovela do iseljenja
ve}ine srpskog stanovni{tva s okupiranoga podru~ja Hrvatske. S odlukom Vrhovnog savjeta
obrane javnost je upoznata 4. kolovoza u 20 sati. U Odluci je re~eno da se zbog preventivnih
i bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni{tva Sjeverne Dalmacije i ju`nog
dijela Like. Š...š Na ovaj potez Vrhovni savjet odbrane se odlu~io kako bi se za{titilo civilno
stanovni{tvo od eventualnih daljnjih napada hrvatske artiljerije i kako bi srpski borci, koji dr`e
linije odbrane, bili rastere}eni brige za svoje porodice.536 Sat kasnije Vod za elektronsko
djelovanje 1. gardijske brigade HV-a imao je informaciju da je po zapovijedi Milana Marti}a
zapo~eta Š...š organizirana “evakuacija” `ena, djece i staraca.537 [to je slijedilo vidi se iz
svjedo~enja izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, odnosno iz njezina
opisa patnje naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo: Tog dana, kada je Krajina pala,
4. avgusta, ja sam jo{ uvijek radila. Mi smo bili u kasarni, u skloni{tu. Samo ~ujemo poginuo taj,

531
HDA, RSK: Komanda 9. korpusa, Str. pov. br. 23-34 od 22. 1. 1992., Referat o borbenoj gotovosti korpusa
za 1991. godinu.
532
POA: Glavni {tab SVK, Odeljenje bezbednosti, Str. pov. br. 33-136 od 5. 5. 1995., Reakcije stanovni{tva i
politi~kih stranaka povodom gubitka Z. Slavonije.
533
POA: RSK, Predsjednik Republike od 6. 4. 1995., Molba. Iz konteksta dokumenta razvidan je pogre{an
nadnevak. Pismo s identi~nim sadr`ajem dostavljeno je i predsjedniku SRJ Zoranu Lili}u.
534
Isto.
535
POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Br. Str. pov. 01-44/95 od 1. 5. 1995., Nare|enje.
536
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 179.
537
MORH, GSHV: 1. gbr, Vod za ED, Kl. 804-08/95-02/02, Ur. br. 1111-11-95-215, 4. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e.

139
poginuo taj. To su bili samo mrtvi po kasarni. Kad se malo smirilo, ja sam po{la ku}i. Pitali smo
na{eg komandanta ho}emo li mi bje`at, ho}emo li se povla~it’. On je rekao da ne}emo nikuda. Ja
sam do{la ku}i. Djecu sam stavila da spavaju. U podrumu smo imali tri deke. Tu je bilo jo{
kom{ija. U me|uvremenu je do{ao neki ~ovjek koji je javio da je pokret. Od straha, od panike, mi
se nismo sjetili da uzmemo ne{to od garderobe. Gledali smo da spremimo djecu, da ih sklonimo,
jer su rekli da se ujutro o~ekuje bombardovanje. Ja sam samo uzela one deke da mogu djecu
zamotati. Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. Moj brati} je izostao iza
nas. Prekinuli su kolonu i on je 9 kilometara, od Topuskog do Dvora na Uni, i{ao po lje{evima.
Tu su Muslimani prekinuli kolonu i sve poklali, poubijali. Moja djeca su se stra{no upla{ila. Š...š
Kad smo prilazili Topuskom ~ulo se granatiranje. Taman smo nailazili iz jedne okuke i u tom je
momentu granata pala. Dvije minute prije. I sad taj u`as. Ku}a gori, a ljudi su unutra. Š...š Iza
jednog zavoja je bila jedna lijepa ku}ica kraj ceste. U tu ku}u je pala granata. Mi smo vidjeli
onako dje~icu kako se igraju okolo i kako smi mi izi{li iza, tako je granata pala. Komadi lima su
bili na cesti. Jauk, zapomaganje. Š...š Formirane su kolone. Neki su preticali one koji su i{li sporije.
Ali niko nije pazio ni na koga. Da li je neko bolestan, da li umire. Recimo, jedna moja kom{inica
i ro|aka je putem umrla. Sin ju je neko vrijeme vozio onako mrtvu. Poslije vi{e nije mogao jer je
djecu po~ela hvatati panika. Onda ju je on samo onako prevalio iz kola u jarugu pored puta,
zatrpao granjem i oti{ao dalje. Zamislite kako taj ~ovjek danas `ivi. A nije imao mogu}nosti da
ne{to drugo uradi. Da je sahrani. Djeca su isto tako umirala. Vru}ina je bila stra{na.538
Kada je po~ela Oluja hrvatski mediji su objavili poruku koju je predsjednik Republike
Hrvatske dr. F. Tu|man ujutro 4. kolovoza uputio hrvatskim gra|anima srpske nacionalnosti.
Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oru`je, uz jamstvo da }e im biti udijeljena
amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu po~inili ratne zlo~ine u pobuni
pozvani su da ostanu kod svojih ku}a i bez straha do~ekaju hrvatsku vlast.539 Neki dr`e da ta
poruka nije bila iskrena540 i kao dokaz naj~e{}e navode brijunski transkript. No, taj transkript,
kao i drugi koji se selektivno objavljuju u javnosti mogu se osporiti s drugim transkriptima,
ali takvi, naravno, nisu pu{teni u javnost. Primjerice, u jednom od transkripata, nastalom u
studenome 1991., par dana pred pad i okupaciju Vukovara, u te{kom i mu~nom stanju rata
~iji se kraj nije nazirao, a u kojem su zbog nastale psihoze uvjeti itekako bili “pogodni” za
osvetu, protjerivanje i razna zlodjela nad Srbima u Hrvatskoj, Franjo Tu|man je na raspravi
o ekstremnim pona{anjima u Hrvatskoj rekao da }e se suprotstaviti mi{ljenima da “ne mo`e
niti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”.541 Za{to bi takvo mi{ljenje promijenio kad je bio
nadomak pobjede? Uostalom, i raspolo`ivi izvori pokazuju da hrvatska strana nije planirala i
provela protjerivanje pobunjenih Srba.542

538
@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a
Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istra`ivanja Beograd,,
Beograd, 1996., 127-128.
539
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998., 504.
540
Usp. N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 442-443.
541
Zapisnik sa sastanka odr`anog u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u ~etvrtak, 14. studenoga 1991.
godine.
542
N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 461.

140
Kolona srpskih izbjeglica

141
142
Izvornik, strojopis, latinica
HDA-1741, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.

143
ZAKLJU^AK

ko politi~kog zale|a operacije Oluja dosta je spekulacija. Zlo~ina~ko pona{anje

O vojske bosansko-hercegova~kih Srba u za{ti}enoj zoni Srebrenica, a potom i


zajedni~ki napad na Biha} s pobunjenim hrvatskim Srbima, utjecali su na polo`aj
Hrvatske. Ona je postala ~imbenik koji je mogao pripomo}i razrje{enju bosansko-
hercegova~ke krize, {to je naravno imalo svoju cijenu – razumijevanje za interese Hrvatske na
podru~ju izvan nadzora legalne vlasti. O~ito je da je postojala pre{utna suglasnost utjecajnog
dijela me|unarodne zajednice da se izvede brza oslobodila~ka operacija. Ne treba zaboraviti
da operacija Oluja, uz oslobodila~ku, ima i ni{ta manje va`nu humanitarnu zna~ajku, a to je
deblokada {ireg podru~ja Biha}a.
SVK je bila u obrani i u tome je kompenzirala broj~anu nadmo} hrvatskih snaga. Po
naoru`anju i vojnoj opremi bila je ravnopravan protivnik HV-a, ~ak je i bolje stajala s
oklopni{tvom. Njezina slabost le`ala je u ~injenici da je bila vojna sila sustava koji nije imao
osnovu za samostalno postojanje. RSK je bila tvorevina koja je nastala uslijed nerealiziranih
svesrpskih planova o isto takvoj dr`avi. Politi~ko-teritorijalna tvorevina iz koje je nastala SAO
Krajina bila je samo takti~ki korak koji je Srbima u Hrvatskoj u vrijeme raspada SFRJ trebao
dati legalitet i legitimitet, na temelju kojeg su trebali od me|unarodne zajednice dobiti
“zeleno svijetlo” za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. No, projekt je propao, tj. JNA nije potukla
Hrvatsku vojsku, {to je bio jedini na~in da Hrvatska prihvati srpski diktat o granicama. SAO
Krajina stoga je postala RSK, u poku{aju stvaranja dr`ave, kada je ve} propao projekt
autonomije, koja se trebala priklju~iti srpsko-crnogorskom dijelu Jugoslavije. Nakon toga se
poku{alo preko UNPROFOR-a i UNCRO-a odr`ati nekakvu politi~ko-teritorijalnu
organizaciju, {to im je, bez obzira na podozrivost pobunjenih Srba prema me|unarodnim
snagama, nekoliko godina doista i uspijevalo. No, vrijeme je radilo protiv RSK, a njezin
polo`aj i unutarnje politi~ko stanje pogor{avalo se, jer nije imala materijalnu osnovu, kao {to
nije imala ni personalni, napose intelektualni potencijal za stvaranje ne~eg organiziranijeg od
podru~ja s malo zakona, mnogo samovolje i, mo`da najpreciznije, vladavine ja~ih. Ilustrativna
je ocjena koju je sredinom srpnja 1995., neposredno pred Oluju, dao jedan pukovnik Vojske
Jugoslavije, anga`iran u Zrakoplovstvu i protuzra~noj obrani SVK: Putuju}i prostorima RSK i
borave}i u gradovima, lako se uo~ava da se nije ni{ta radilo na razvojnom ure|enju. Eksploatisana
su postoje}a dobra i ~ekao se neki ishod od neke druge strane. Nigde nije postavljen neki cilj koji
bi bio normalan za svako iole organizovano dru{tvo. Stagniralo se u svim dru{tvenim bogatstvima.
Kultura naroda je dobila pogre{an pravac. Izgubljen je ose}aj za realnost u vremenu i prostoru u
kome se `ivi. Š...š Narod RSK je iznuren stanjem kojim se gu{ila svaka inicijativa. Postupno i
sistematski je prevladavao strah od usta{a-kolja~a. Zbog onog ’sve hrvatsko sru{iti’ `ivelo se u strahu
od usta{ke doktrine ’sve srpsko pobiti’. A kada se ne kanali{e nagon samoodr`anja, jasno je kakve
su sve manifestacije mogu}e.543
543
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 232.

144
Poznati stru~njaci JNA, a kasnije i Vojske Jugoslavije, Todorovi} i Vili} korijene poraza
RSK “prona{li” su u antikomunizmu SDS-a, koji je odbacio partizansku strategiju i
nametnuo stanovni{tvu “gubitni~ku ~etni~ku strategiju i taktiku popa \uji}a”.544 Tuma~enje
je vrijedno spomena samo kao primjer razmi{ljanja ~iji je rok trajanja istekao s nestankom
SFRJ.
Krajina je nestala jer je bila zabluda u koju su prestali vjerovati i oni koji su dali prilog
njezinom stvaranju. U zadnjim danima RSK pokazalo se da je njezina najslabija to~ka
politi~ki i vojni vrh. Vrhovni savjet obrane, na kojem je dominirao Marti}, uve~er 4. kolovoza
donio je odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. To je preko no}i 4./5. kolovoza
dovelo do sloma i izvla~enja ljudstva Sjevernodalmatinskog korpusa prema Bosanskoj krajini.
Istu sudbinu, poput domino efekta podijelili su i ostali korpusi SVK. Krajina je nestala
mnogo br`e nego {to se o~ekivalo, s obzirom na snagu njezine vojske. Nakon pet godina
Hrvatska je u ustavno-pravni poredak i teritorijalni sustav vratila vi{e od 18% pobunjenog i
okupiranog podru~ja. Izvan nadzora je ostala isto~na Slavonija, Baranja i Srijem. Vrijeme je
brzo pokazalo da ta podru~ja, kao i srbijanska politika, nisu `eljela reprizu Oluje na zapadnim
granicama SR Jugoslavije. Uz posredovanje me|unarodne zajednice predstavnici pobunjenih
Srba iz isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema pristali su na mirnu i postupnu
reintegraciju, te su 12. studenoga 1995. u Erdutu potpisali “Temeljni sporazum o mirnoj
reintegraciji toga podru~ja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske”.545

Autor fotografije: Davor Vi{nji}, 7. kolovoza 1995.

544
Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.
545
Kronologija rata, 536.

145
LITERATURA

Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence
Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002.
BARI], Nikica, “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, ^asopis za suvremenu
povijest, 36/2, 2004.
BARI], Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb,
2005.
BERNI], Domagoj, BE[LI], Hrvoje, KRPAN, Vladimir, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10.
obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji,
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005.
BILAND@I], Du{an, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.
BOBETKO, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996.
DOMAZET – LO[O, Davor, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili)
promjena strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997.
DOMAZET – LO[O, Davor, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002.
FELI], Bejdo, brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.
GOTOVINA, Ante, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Zborno podru~je Knin, Knin, 1996.
GRANI], Mate, Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.
HOLBROOKE, Richard, Zavr{iti rat, [ahinpa{i}, Sarajevo, 1998.
Hronologija 1990-1995., Banja Luka, 2002.
Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istra`ivanja, MORH, Zagreb, 1995.
IZETBEGOVI], Alija, Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001.
Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava,
Zagreb, 1999.
JOVI], Dejan, Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003.
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998.
MAMULA, Branko, Slu~aj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.
MARIJAN, Davor, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.
MU[INBEGOVI], Hasib, [ILJAK, Remzija, BE]IREVI], Kemo, Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999.
NOBILO, Mario, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni
zavod Globus, Zagreb 2000.
Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1-3, Zagreb, listopad – prosinac 1995.
Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH,
Politi~ka uprava, Zagreb, 1995.
OWEN, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveu~ili{na naklada : Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
1998.
RADELI], Zdenko, MARIJAN, Davor, BARI], Nikica, BING Albert i @IVI], Dra`en, Stvaranje
hrvatske dr`ave i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.

146
RADINOVI], Radovan, “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993.
RADI[I], Dragan, Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski –
Centar za geostrate{ka istra`ivanja Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002.
SEKULI], Milisav, Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel, 2001.
Stenogrami o podjeli Bosne, Kultura&Rasvjeta – Civitas, Split – Sarajevo, 2005.
[ARINI], Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus,
International, Zagreb, 1999.
TODOROVI], Bo{ko / VILI], Du{an Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990.
TU\MAN, Franjo, Hrvatska rije~ svijetu : razgovori sa stranim predstavnicima, Hrvatska sveu~ili{na
naklada, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1999.
TU\MAN, Franjo, Pet godina hrvatske pobjede, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1996.
TU\MAN, Franjo, Stanje hrvatske dr`ave i nacije, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb,
1995.
TU\MAN, Miroslav, Istina o Bosni i Hercegovini : dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005.
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995.
VRCELJ, Marko, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd,
2002.
@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili},
Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka
istra`ivanja Beograd, Beograd, 1996.
@UNEC, Ozren, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995.,
Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999.

FOTOGRAFIJE:
– HMDCDR,
– Sredi{nji vojni arhiv MORH-a,
– Vojni muzej MORH-a,
– Odjel Hrvatska vojna glasila MORH-a,
– “Ve~ernji list” – fotodokumentacija,
– fotoarhivi 1., 2., 4. i 9. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne, 1. HGZ,
– Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata

147
KRATICE

AP – autonomna pokrajina pbr – pje{a~ka brigada


b/d – bojna djelovanja PMEZ – Promatra~ka misija Europske zajednice
dp – domobranska pukovnija POA – Protuobavje{tajna agencija
ED – elektronsko djelovanje PU – Politi~ka uprava
gbr – gardijska brigada RP – ratni plan
gbrHV – gardijska brigada HV RSK – Republika Srpska Krajina
GS HV – Glavni sto`er Hrvatske vojske SAO – Srpska autonomna oblast
GS HVO – Glavni sto`er Hrvatskog vije}a SAOK – Srpska autonomna oblast Krajina
obrane
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika
G[ SV i G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske
Jugoslavija
(Krajine)
SIS – Sigurnosno-informativna slu`ba
HDA – Hrvatski dr`avni arhiv
HMDCDR – Hrvatski memorijalno- SJP MUP – Specijalne jedinice Ministarstva
dokumentacijski centar Domovinskog rata unutarnjih poslova
HR HB – Hrvatska Republika Herceg – Bosna SVA MORH – Sredi{nji vojni arhiv
Ministarstva obrane Republike Hrvatske
HR-DAS – Hrvatski dr`avni arhiv u Sisku
HRZ – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo SVK – Srpska vojska Krajine
HUPMEZ – Hrvatski ured pri Promatra~koj TO – Teritorijalna obrana
misiji Europske zajednice TS-2 – Druga takti~ka skupina
IKM – Istureno komandno mjesto UN – Ujedinjeni narodi
Iv – Izvidni~ki vod UNCRO – United Nations Confidence
IZM GSHV – Istureno zapovjedno mjesto Restoration Operation in Croatia (Operacija
Glavnog sto`era Hrvatske vojske UN-a za uspostavljanje povjerenja u
IZpM – Istureno zapovjedno mjesto Hrvatskoj)
K – korpus UNPA – United Nations Protected Area
KK – Kraji{ki korpus (Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda)
KMORH – Kabinet ministra obrane Republike UNPROFOR – United Nations Protection
Hrvatske Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
KSJ – Korpus specijalnih jedinica USMSP – Ured za suradnju s Me|unarodnim
lpbr – laka pje{a~ka brigada sudom pravde
MORH – Ministarstvo obrane Republike v/o – vojni obveznici
Hrvatske VP– Vojna po{ta
NATO – North Atlantic Treaty Organization VRH – Vlada Republike Hrvatske
(Organizacija Sjevernoatlantskog pakta) VRS – Vojska Republike Srpske
OG – operativna grupa VSA MORH – Vojnosigurnosna agencija
OG-2 – Druga operativna grupa Ministarstva obrane Republike Hrvatske

148
ZHRZ – Zapovjedni{tvo Hrvatskog ratnog ZZPG – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
zrakoplovstva Gospi}
ZM – zapovjedno mjesto ZZPK – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
z/o – zona odgovornosti Karlovac
ZP – Zborno podru~je ZZPO – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
ZZP – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Osijek
ZZPB – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja ZZPS – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split
Bjelovar ZZPZ – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Zagreb

149
@IVOTOPIS

Davor MARIJAN (1966.) {kolovao se u Livnu i Zagrebu u


kojem je 1994. zavr{io dvopredmetni studij povijesti i arheologije
na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao
i 2006. doktorirao s temom “Jugoslavenska narodna armija i
raspad Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-
1992. godine”. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest
na projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat
1991.-1995.-1998.”. Bavi se vojnom povije{}u Hrvatske i
Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je
objavio ~etiri knjige i dvadesetak znanstvenih i stru~nih ~lanaka.

Objavljene knjige:
Borbe za Kupres 1942., AGM, Zagreb, 1999.
Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.
Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i
Baranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004.
Grani~ari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske,
Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski
Brod, 2006.
***
... Klju~na je stvar, Oluja se nije mogla izbje}i. Oluja se ne mo`e gledati izvan konteksta 1990.-
1991. Stvar je u tome da svrha SAO Krajine, nastale 1990., odnosno Republike Srpske Krajine,
samoprogla{ene krajem 1991., nije bila stvaranje samostalne dr`ave u Hrvatskoj. Pobunjeni Srbi
su i{li na pripajanje Srbiji, netko to zove Jugoslavija, netko Velika Srbija, u kona~nici to se svodi
na dr`avu u kojoj `ive svi Srbi. I kad je taj projekt propao 1991., spa{ava se {to se mo`e i stvara
se RSK. Tri-~etiri godine traju stalni pregovori s vodstvom pobunjenih Srba, kojima je doista
nu|eno sve {to se ponuditi mo`e, a oni su sve odbili. I na kraju ostala je samo vojna opcija kojom
je to rije{eno. ...
... Me|utim, kad po~ne rat, rat je va`no dobiti. Ono {to je bitno u cijeloj ovoj stvari i {to
dokumenti doista uvjerljivo govore ... Hrvatska je na sve mogu}e na~ine nastojala izbje}i rat. U
arhivi predsjednika Tu|mana imate jako mnogo dokumenata iz kojih se doista vidi da je on
nastojao izbje}i rat. I u tom kontekstu, ~injenica je da je rat bio u granicama Hrvatske, Hrvatska
nije napadala, Hrvatska je napadnuta, i to treba imati na umu.
– Stvari se doslovno ubrzavaju s prvom Biha}kom krizom krajem 1994., i tada polako kre}e
taj hrvatski operacijski ciklus s Livanjskog polja: uzimanje Dinare. To traje dugo, i to je jo{ jedan
dio o kojem treba voditi ra~una u pri~i o slamanju RSK ... I u ovom ratu postoji pri~a o mitovima.

150
Svako ima svoje mitove, i postoji ~uveni mit o srpskoj nepobjedivosti. ... U tom kontekstu treba
voditi ra~una da su krajinski Srbi sedam mjeseci gledali kako im Hrvatska vojska uzima Dinaru.
Ja sam ro|en u blizini, i znam kakve su te{ke zime na tom podru~ju. I, prakti~no, njima se dogodi
da kompletni dinarski kompleks uz pomo} pri~uve, polako uzmu dvije postrojbe koje nisu
domicilno s tog podru~ja. Evo, 7. gardijska brigada je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je sasvim
druga~iji tip klime i reljefa, te 4. gardijska brigada, koja ipak gravitira ju`nom djelu Hrvatske,
njezino sjedi{te je bilo u Splitu, ali zapravo to je brigada ju`ne Hrvatske, rekao bih – jedna
toplokrvna brigada koja do|e u jednu surovu zimu. Ti su se ljudi smrzavali gore, ali su izvr{ili
svoju zada}u. I to je djelovalo, sve je to djelovalo na moral. ... Tako, prakti~no kad se gleda da je
Zborno podru~je Split pro{lo Zimu ’94, koja je bila vrlo te{ka, potom je imalo dvije kratke
operacije Skok 1 i Skok 2, pa jedno stvarno veliko Ljeto ’95 – uzimanje Bosanskog Grahova i
Glamo~a, ~ini se da je Zbornom podru~ju Split Oluja bila lak{i dio zada}e.
... Dugoro~no }e se svakako utvrditi razina otklona od zamisli i od provedbe. To je pitanje za{to
su se dogodili zastoji. Primjerice, najpoznatiji zastoj bio je u napadu na Petrinju i oko toga se
vuku, recimo tako, nekakvi repovi, i to vi{e u profesionalnom vojnom dijelu, nego {to izlazi u
javnost, iako to u svemu i nije posebno va`no, jer operacija je bila uspje{na. Kad je operacija
uspje{na sve mane postaju drugorazredne. Najtu`niji dio te pri~e je {to je 2. gardijska brigada
izgubila nekoliko ~asnika, po kojima je ta brigada bila poznata. Na primjer, Predrag Matanovi}
– zapovjednik bojne, ~asnik koji je bio jedan od simbola Gromova. To su ~asnici za kojima `ale
svi oni koji su ratovali s njima i koji su ih poznavali. Na kraju postavlja se pitanje, a to je pitanje
~iste taktike, za{to se nije i{lo na obuhvat, za{to se i{lo ravno. To su pitanja oko kojih }e trajati
rasprave. General Ivan Basarac koji je vodio Zborno podru~je Zagreb nedavno je umro, tako da s
te strane ne}emo znati neke stvari. On je imao svoje vi|enje, drugi su imali svoje. ...
– Novinari su se sad fokusirali na taj dio Gotovinina, navodnog, slavljenja dva dana u Kninu.
[to god da se dogodilo, ~injenica je da je Zborno podru~je Split ta dva dana prestalo s napadnim
aktivnostima. Prema tome, ~ini se da se zada}a na tom podru~ju mogla izvr{iti ranije. No, svatko
tko je pro{ao tim podru~jem, tko koliko-toliko zna geografske zna~ajke toga podru~ja, zna {to bi se
dogodilo da su dvije gardijske brigade krenule iznad Knina na Pa|ene i dalje prema Srbu. Htjeli
ili ne htjeli, tamo bi bilo mnogo `rtava. Kad se sve podvu~e, kad se sve trezveno i cjelovito razmotri,
onda nema tu ve}ih zamjerki. To {to bi mo`da bilo zarobljeno jo{ vi{e oru`ja, {to bi HV danas
imala 10-ak starih tenkova vi{e, nije to vrijedno ljudskih `rtava. A bilo bi daleko vi{e mrtvih, jer
je to jedno usko grlo, i da su u njega upale dvije gardijske brigade, tu bi sva{ta bilo.
– Najve}i problem Oluje je ono {to se dogodilo iza nje. To je ogroman prostor i svakako treba
napraviti jednu podrobniju analizu, a to }e biti mogu}e s dokumentima MUP-a, koji mi, moram
priznati, nisu bili dostupni. ... Govori se o nekakvoj brojci od 550 do 600 ljudi, ali gledajte, kad
se ~ovjek sjeti kako su se pona{ale druge vojske kada su uzimale prostor, {to su one radile. Tu ulaze
svakakvi ljudi, neki se ljudi vra}aju na sru{ene domove, neki `ele osvetu. Me|utim, ono {to je
bitno, tu nema nikakve naznake da je to bio plan dr`ave. Za razliku od planskog, velikosrpskog
projekta koji je izazvao rat. To je bitno re}i. Na najvi{im razinama vlasti u Hrvatskoj ne mo`e se
re}i da je to bio plan dr`ave da spali, uni{ti i pobije, kao {to se stalno imputira, evo i u Haagu,
kao zlo~ina~ki pothvat. Nema nikakvih naznaka za takve tvrdnje .....

Iz intervjua Davora Marijana za Radio


Zagreb (2. program, 4. listopada 2007.),
povodom izlaska njegove knjige Oluja

151
PRILOZI
(pripremio Mate Rupi}, prof.)
SADR@AJ

PRILOG 1. – PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O


ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU
SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM
1. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti
Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
2. 1991., travanj 30., Knin – Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju
Centralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici
Srbiji i ostanku u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
3. 1991., svibanj 16., Knin – Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o
prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom
i drugima koji `ele o~uvati Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
4. 1991., lipanj 27., Knin – Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska
Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
5. 1992., svibanj 1., Knin – Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
6. 1992., rujan 22., Banja Luka – Protokol o suradnji Vlada Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
7. 1992., rujan, Knin – Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke . . 177
8. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
9. 1993., travanj 24., Banja Luka – Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
10. 1993., srpanj 19., Knin – Zapisnik sjednice Vlada Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dr`avu te imenovana
Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . . . 182
11. 1993., kolovoz 10., Beograd – Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske
Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . 187
12. 1994., velja~a 1., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o
koalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju –
ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dr`ave. . . . . . . . . . . . . . . . . 189
13. 1994., srpanj 5., Beograd – ^estitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dr`avne
bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske
Krajine povodom “dana bezbjednosti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
14. 1994., kolovoz 4., Plitvi~ka Jezera – Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine
Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s
Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dr`avi . . . . . . . . . . . . 191

155
15. 1994., kolovoz 4., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . . 195
16. 1994., kolovoz 15., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon
razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
17. 1994., kolovoz 18., Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
Skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
18. 1995., po~etak, ŠKninš – Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s
Oru`anim snagama Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
19. 1995., velja~a 8., Knin – Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na
Skup{tini Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s
Republikom Hrvatskom te Plan Z-4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
20. 1995., velja~a 10., ŠKninš – Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama
korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o
borbenoj gotovosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
21. 1995., o`ujak 30., Knin – Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom
promjene mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju
Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
22. 1995., svibanj 6., ŠKninš – Pismo predsjednika RSK Milana Marti}a Slobodanu
Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oru`anih snaga
Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
23. 1995., svibanj 18., Borovo Selo – Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine
Milana Marti}a o dr`avnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju
te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju
svih srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
24. 1995., svibanj 20., Borovo Selo – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o
pristupanju realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
25. 1995., svibanj 29., Knin – Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je
dana suglasnost na odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . 222
26. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju
prethodne suglasnosti na Odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . 226
27. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti
na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . 226
28. 1995., lipanj 2., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
29. 1995., lipanj 29., Knin – Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine
o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . . . . . . . 228
30. 1995., srpanj 30., Knin – Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o progla{enju
ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229

PRILOG II. – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE


I S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA UN ZA[TI]ENU ZONU BIHA]
]osi} Kre{imir, Kako smo promijenili tijek rata, Operacija “Zima – 94” (memoarski
zapisi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

156
1. 1994., listopad 27. – Glavni {tab Vojske Republike Srpske tra`i od Vrhovne komande
OS Republike Srpske Krajine pomo} na rati{tu u zapadnoj Bosni u drvarskoj krajini
te protiv 5. korpusa Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
2. 1994., listopad 30. – prosinac 23., Knin – Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske
vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
3. 1994., studeni 7., Nebljusi – Zapovijest Komande Takti~ne grupe-1 podre|enim
postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha} . . . . . . . 254
4. 1994., studeni 10., Knin – Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u
Zagrebu kojim odbija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . 259
5. 1994., studeni 13., Grahovo – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na
krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
6. 1994., studeni 18. – Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom
mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te anga`iranju
snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
7. 1994., studeni 20. – Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu
Milovanovi}u o sadr`aju dopisa Me|unarodnog Crvenog kri`a o situaciji u Biha}u
nakon napada srpskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
8. 1991., studeni 20., Petrova Gora – Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga
UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO pakta zbog
napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
9. 1994., studeni 20. – Redovno borbeno izvje{}e 2. KK Glavnom {tabu VRS o borbama
na prilazima Biha}u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
10. 1994., studeni 21., Knin – Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK brigadi
MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi, te da snage Republike Srpske
22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
11. 1994., studeni 27. – O{trelj – Petrovac – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS
postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju
5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju, te nedostatku materijalnih sredstava za
nastavak napada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
12. 1994., studeni 28., Petrova Gora – Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica
G[ SVK o anga`iranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na
za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
13. 1994., prosinac 2. – Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o
napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na
krupsko – biha}kom pravcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
14. 1994., prosinac 5. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VSK o prodoru
hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
15. 1994., prosinac 6. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim
akcijama na biha}ko – krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko –
grahovskom boji{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
16. 1994., prosinac 15. – Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i
materijalno-tehni~kim sredstvima koja su anga`irali u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . 274
17. 1994., prosinac 16., ŠKninš – Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK
u operaciji “Pauk”, te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . 276

157
18. 1994., prosinac 18. – Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na
boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije . . . . . . . . . . . . 279
19. 1995., sije~anj 6. – Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim
postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
20. 1995., velja~a 17., O{trelj – Petrovac – Poziv na sastanak Komande “Pauk”
zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
21. 1995., o`ujak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira
doga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke,
te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
22. 1995., travanj 10. – Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u
i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju
morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom
tromjese~ju 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
23. 1995., svibanj 5., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS
o sastanku u Kninu na kojem je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka
da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to
nema potrebnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
24. 1995., svibanj 27., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS
o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk” na kojem su
razmatrane akcije protiv 5. korpusa Armije BiH te hrvatskih snaga na Dinari i
Livanjskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
25. 1995., lipanj 9., Knin – Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o
prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu
zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH . . . . . 293
26. 1995., lipanj 11., Knin – Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S.
Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom
polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru . . . . . . . . . . 295
27. 1995., srpanj, Knin – Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske
vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca
5. korpusa A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
28. 1995., srpanj 23., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva GS HVO Biha}
Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem
obrane Biha}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
29. 1995., srpanj 23. – Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji
i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj
zoni Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
30. 1995., srpanj 24., Petrinja – Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama
podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom
5. korpusu A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
31. 1995., srpanj 25., Petrinja – Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK
podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a . . . . . . . 304
32. 1995., srpanj 25., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima
Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

158
33. 1995., srpanj 26., Biha} – Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH
u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s
Hrvatskom vojskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
34. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru
hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te stanju u zonama ostalih korpusa . . . . . . . 308
35. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi
bezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – upotrebi biolo{kih
sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda koja se ilegalno dostavljaju 5. korpusu
A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja . . . . . . . . . . . . . . . 310
36. 1995., srpanj 26., Knin – Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o
napredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred
padom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
37. 1995., srpanj 26. – Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba
VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
38. 1995., srpanj 28., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu BiH u Zagrebu
o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te `estokim napadima s Plje{ivice i Grme~a . . . . . . . . . 316
39. 1995., srpanj 29., Korenica – Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju
jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele
Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
40. 1995., srpanj 30., Knin – Priop}enje Dr`avne informativne agencije RSK “Iskra” o
posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom
na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
41. 1995., srpanj 31., Vrhovine – Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama
informaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja
Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na polo`aje za mogu}i napad te
progla{enja ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318
42. 1995., kolovoz 1. – Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade podre|enim postrojbama
da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoru`aju ih i
zadr`e kao taoce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
43. 1995., kolovoz 3. – Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku
bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju
slanje svje`ih snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog
stanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321

PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA


HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”
1. 1993., sije~anj 27., Benkovac – Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO
Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . 327
2. 1993., velja~a 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama
pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
3. 1993., o`ujak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice
Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
4. Š1993., o`ujak 23.š – Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u
op}inama Vrginmost i Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334

159
5. Š1993., spranjš, ŠOku~aniš – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi
18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku
odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac
Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju
napadne akcije hrvatskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
7. 1994., velja~a 1., Oku~ani – Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu
evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
8. 1994., o`ujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na
postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za
evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
9. 1995., velja~a 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki
Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje
Republi~kog {taba civilne za{tite RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK
Upravi bezbjednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a,
gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca . . . . . . . . . . . . 357
12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera na
otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija . . . . . . . . . . . . . 359
13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu
SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj
situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . 361
14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim
{tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja . . . . . . . 362
15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja
ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
16. 1995., srpanj 31., Drni{ – Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna
Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o
provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon
vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice . . . . . . . . . . . . . . . 366
18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republi~ki {tab civilne za{tite RSK tra`i od regionalnih
{tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuaciji i zbrinjavanju . . . . . . . . . . . . 367
19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima
CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368
20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica
op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih
dobara, te evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi
bezbjednosti General{taba VJ o tra`enju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split
zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama
SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju
obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okru`enju i izgine . . . . . . . . . . . . . . 371
22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji
stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375

160
PRILOG IV. – PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE
REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNI
POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, PO^ETKOM 1995.
1. “Plan Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379
2. Iz intervjua s Leonidom Kerested`ijancem, prvim ruskim veleposlanikom u RH,
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400
3. Svjedo~enje Petera Galbraighta na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
4. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412

161
KRATICE

A – armija gbr – gardijska brigada


ABHO – atomsko biolo{ko-hemijska odbrana GrOd – gra|evinsko odjeljenje
AP – automatska pu{ka G[ – glavni {tab
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna hab – haubica
ARJ – artiljerijsko raketna jedinica Had- haubi~ki divizion
AVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
oslobo|enja Jugoslavije HIS – Hrvatska izvje{tajna slu`ba
b/d – borbeno djelovanje HR-HMDCDR – Hrvatski memorijalno-
b/k – borbeni komplet dokumentacijski centar Domovinskog rata
b/zad – borbeni zadatak HV – Hrvatska vojska
BG – borbena grupa HVO – Hrvatsko vije}e obrane
BiH – Bosna i Hercegovina IA – izvi|a~ka avijacija
bobr – borbene brigade IC – infracrveni
BOV – borbeno vozilo ID – izvi|a~ko diverzantske (snage)
br. – brigada IDG – izvi|a~ko diverzantska grupa
BST – bestrzajni top IDOd – izvi|a~ko diverzantsko odjeljenje
bVOJIN – bataljon za vazdu{no osmatranje, IDV – izvi|a~ko diverzantski vod
javljanje i navo|enje IG – izvi|a~ka grupa
bvp – bataljon vojne policije IKM – izmje{teno komandno mjesto
CIA – Central Intelligence Agency, Sredi{nja in`p – in`enjerijski puk
obavje{tajna agencija ipod – izvi|a~ko patrolno odjeljenje
CIVPOL – civilna policija Unprofor-a j/i – jugoistok
CV[ – centar vojnih {kola JNA – Jugoslavenska narodna armija
CZ – Cazinska krajina K (k) – korpus
CZ – civilna za{tita k. – kota
~ – ~eta KC G[ VJ – kadrovski centar General{taba
~ABHO – ~eta atomsko-biolo{ko-hemijske Vojske Jugoslavije
odbrane KC PsU VJ – Kadrovski centar Personalne
DeM – njema~ka marka uprave Vojske Jugoslavije
DIA – Defense Intelligence Agency, Vojna KEBS – Konferencija o europskoj sigurnosti i
obavje{tajna agencija suradnji
DTG – diverzantsko teroristi~ka grupa KK (kk) – kraji{ki korpus
EZ – Europska zajednica km – kilometar
F^ – formacijska ~eta KM – komandno mjesto
g/m – generalmajor KO – kontraobavje{tajnog
g/s – glavnim snagama KS – komanda stana

162
KSJ – korpus specijalnih jedinica OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
KSS – korpus specijalnih snaga p/~ – prate}a ~eta
KT I KZ – kontrolna to~ka i kontrolna za{tita p/g – pogonsko gorivo
k-ta – komandanta p/s – pomo}ne snage
KZS – kontrolno za{titna slu`ba PA – protuavionski
L/o – linija obrane PAP – poluautomatska pu{ka
larv PVO – laki artiljerijski raketni puk PAR – protuavionska raketa
protivvazdu{ne obrane PAT – protuavionski top
LBA – laka borbena avijacija pbr – pje{a~ke brigade
lbr – laka brigada PDB – pozadinska bezbjednost
lpbr – laka pje{a~ka brigada PDTB – pozadinska teritorijalna bezbjednost
m/v – motorna vozila PK za MV i PP – pomo}nik komandanta za
MA – muslimanska armija (Armija BiH) moralno vaspitanje i propagandne poslove
mabr – motorizovana artiljerijska brigada PkPo – pomo}nik komandanta za pozadinu
Map – mje{oviti artiljerijski puk pl – planina
MB – minobaca~a PM – pu{komitraljez
MIP – Ministarstvo vanjskih poslova PO – pozadinsko odjeljenje
MKCK – Me|unarodni komitet Crvenog kri`a PoB – pozadinska baza
MO – Ministarstvo obrane PoD – pozadinski odred
Mpoad – me{oviti protuoklopni artiljerijski PoOB (PoOb) – pozadinsko obezbje|enje
divizion POOd – protuoklopni odred
mtbr – motorizovana brigada pov. br. – povjerljivo broj
MTS – Materijalno-tehni~ka sredstva PSS – poletno sletna staza
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova PVL – profesionalna vojna lica
MVPP – moralno vaspitanje i propagandni PVO – protuzra~na obrana
poslovi
r. – rijeka
MZ – mjesna zajednica
rbr. – raketna brigada
NATO – North Atlantic Treaty Organization,
RCG – Republika Crna Gora
Organizacija Sjevernoatlantskog pakta
ND – novi dinari rd – raketni divizion
NH – nuklearno hemijska RH – Republika Hrvatska
NHB b/s – nuklearno hemijska borbena sredstva RJ – ratna jedinica
NO AP ZB – Narodna obrana Autonomne RM – rajon motrenja
pokrajine Zapadna Bosna RMR- ratna materijalna sredstva
NSC – National Security Council, Sredi{nja RPG – radio prislu{na grupa
sigurnosna agencija RS – Republika Srpska
N[ – na~elnik {taba RSDB – Republi~ka slu`ba dr`avne bezbjednosti
NVO – naoru`anje i vojna oprema RSK – Republika Srpska Krajina
OB – odjeljenje bezbjednosti R[CZ – Republi~ki {tab civilne za{tite
OBC – obavje{tajni centar RTB – Radio televizija
ObC – obavje{tajni centar RV – Ratno zrakoplovstvo
OG – operativna grupa s. – selo
OMJ – oklopno mehanizirana jedinica s/z – sjeverozapadno
ONO – op}enarodna obrana s/z – sjeverozapad
OS RH – Oru`ane snage Republike Hrvatske SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave

163
SAO – Srpska autonomna oblast tt – trigonometrijska to~ka
SDB – slu`ba dr`avne bezbednosti UMZ – udru`ene mjesne zajednice
SDO – sledovanje UNCRO – United Nations Confidence
SDS – Srpska demokratska stranka Operation in Croatia (Operacija UN-a za
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika uspostavu povjerenja u Hrvatskoj)
Jugoslavija UNHCR – United Nations High
SJB – stanica javne bezbjednosti Commissioner for Refugees (Visoki
SMON – Stanica milicije op{te nadle`nosti povjerenik UN za izbjeglice)
Snb – sanitetski bataljun UNPROFOR – United Nations Protection
SnOb – sanitetsko obezbe|enje Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
SnOs – sanitetsko osiguranje URS – Ujedinjena Republika Srpska
SnSl – sanitetsko skladi{te V – vojske
SO – skup{tina op}ine v i pvo – zra~ne i protuzra~ne obrane
SOS – strane obavje{tajne slu`be v/o – vojni obveznici
SR – savezna republika VAG – vojno artiljerijska grupa
SRJ – Savezna republika Jugoslavija vbr – vazdu{na brigada
SRS – Srpska radikalna stranka Vbr – vi{ecjevni baca~ raketa
SS – signalna stanica VDI – vojnodiplomatsko izaslanstvo
str. pov. – strogo povjerljivo VJ – Vojka Jugoslavije
SUP – sekretarijat za unutra{nje poslove VK – vrhovna komanda
SVK – Srpska vojska Krajine VP – vojna policija
SVOJIN – slu`ba za zra~no osmatranje, javljanje VSK – Vojska Republike Srpske
i navo|enje VTO – vi{ekanalna telefonska stanica
SV[ – srednja vojna {kola z – zemaljskim
TG – takti~ka grupa z/o – zona odgovornosti
TOb – tehni~ko obezbe|enje ZAVNOH – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e
TrHe – transportni helikopter narodnog oslobo|enja Hrvatske

164
PRILOG 1

PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O


ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I
UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I
SRBIJOM

165
PRILOG 1

1
1991., travanj 1.
Titova Korenica
Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija
Hrvatske Republici Srbiji

Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine


od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici
odr`anoj 01. aprila 1991. godine donosi
ODLUKU
o prisajedinjenju Srpske Autonomne
Oblasti Krajina Republici Srbiji
^lan 1.
Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.1
^lan 2.
Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje
sastavni dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije.
Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od
dono{enja ove Odluke va`i Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije
kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

1
Ova odluka nije u tom trenutku odgovarala planovima S. Milo{evi}a, a ni R. Karad`i}u zbog planova o
zadr`avanju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije. Karad`i} je ovako prokomentirao tu odluku: “Milan (misli
na Babi}a, n. p.) la`e. On nikoga `ivog ne slu{a. On vu~e poteze koji upropa{tavaju njega i dovode Srbiju u te`ak
polo`aj. On nije smio da pravi referendum o pripajanju Srbiji, nego referendum o ostajanju u Jugoslaviji. I to mu
je re~eno. I ja i Milo{evi} i ovaj i Ra{kovi}. On ne slu{a, on misli da je veliki genije i samo {iba u svom pravcu.”
Vidi: Milo{evi} vs Jugoslavija, Helsin{ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2004., str. 503.-505. Da bi
ispravilo politi~ku pogre{ku krajinsko vodstvo je 12. svibnja 1991. organiziralo referendumsko i “plebiscitarno”
izja{njavanje Srba iz Hrvatske za priklju~enje Republici Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji”. Vidi: Prilog I, dok. br.
2 i 3.; Republika Hrvatska i Domovinski rat, dokumenti, knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenih Srba
(1990.-1991.), Zagreb-Slavonski Brod 2007., dok. br. 79, 81, 82, 89 i 100.

167
^lan 3.
Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj
teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana
od dana dono{enja Odluke.
^lan 4.
Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav
jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac,
Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja,
Pakrac.
U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina
i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja.
^lan 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja.
IZVR[NO VIJE]E
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
Broj: 32/91-1
U Korenici, 01. 04. 1991. PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
dr. Milan Babi}

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 232.

2
1991., travanj 30.
Knin
Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije za
provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji

Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke
o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO
Krajine na 1. sjednici odr`anoj 30. 04. 1991. godine, donosi
RJE[ENJE
o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje
referenduma na podru~ju SAO Krajine za
prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji
i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju
Jugoslaviju

168
1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine
za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu:
1. Vujani} Ljubica za predsjednika
2. Lali} Borka za ~lana
3. Vje{tica Du{an za ~lana
1. Matkovi} Risto za zamjenika predsjednika
2. [a{i} Nikica za zamjenika ~lana
3. Ze~evi} Zdravko za zamjenika ~lana
2. Sekretar Komisije je Lali} Borka.
3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za
sprovo|enje referenduma.
Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore.
4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
Broj: 54/91-2
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
M.P.2
Matija{evi} Velibor, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 480.

3
1991., svibanj 16.
Knin
Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji i
ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji `ele o~uvati Jugoslaviju

Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina (“Slu`beni bilten Op{tine
Knin”, broj 1/91) i sprovedenog referenduma dana 12. 05. 1991. godine, Skup{tina SAO
Krajine na 2. sjednici odr`anoj 16. 05. 1991. godine, donosi
ODLUKU
o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom
Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju

2
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.

169
^lan 1.
Utvr|uje se da su se na referendumu odr`anom 12. 05. 1991. godine gra|ani na teritoriji
SAO Krajine izjasnili za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji
sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju.
^lan 2.
Teritoriju SAO Krajine ~ine op{tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac,
Korenica, Kostajnica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Zajednica mjesnih zajednica s
ve}inskim srpskim stanovni{tvom op{tine Petrinja i Sisak i sva srpska naselja koja su se
pripojila jednoj od navedenih op{tina, kao i ona naselja koja se ubudu}e izjasne za pripajanje.
^lan 3.
Teritorija SAO Krajina sastavni je dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije.
^lan 4.
Na teritoriji SAO Krajina primjenjuju se Ustav i zakoni Republike Srbije.
^lan 5.
Statut SAO Krajina, kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj teritoriji, uskladit }e se
s Ustavom Republike Srbije.
^lan 6.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”.
Broj: 70/2-91
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Matija{evi} Velibor s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,
Korenica i Obrovac, Knin, 17. maja 1991., broj 2.

4
1991., lipanj 27.
Knin
Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti
Krajina

Ujedinjenje srpskog naroda imperativni je zahtjev u kojem `ivimo. Nakon svih isku{enja kroz
istoriju koja je srpski narod imao u borbi za slobodu, `ivota u samostalnoj srpskoj dr`avi i
`ivota u Jugoslaviji zajedno s drugim narodima, danas nakon razjedinjenja Jugoslavije
odvajanjem Slovenije i Hrvatske, srpski narod se nalazi na novom istorijskom isku{enju
ponovnog tra`enja forme svog dr`avnog objedinjavanja i konstituisanja.
Sadr`aj te dr`ave izra`ava se kroz na~elo – “da svi Srbi `ive u jednoj dr`avi” prihvatile su dvije
opcije oblika budu}e dr`ave: Jugoslavija kao federacija Srbije i Crne Gore i ostalih koji `ele
da `ive u njoj i samostalna srpska dr`ava.

170
Zna~ajan korak u procesu srpskog dr`avnog objedinjavanja nakon razjedinjavanja Jugoslavije,
jeste ujedinjenje dviju srpskih Krajina, Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske
Autonomne Oblasti Krajine zato SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA
KRAJINA i SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA na zajedni~koj
sjednici u Bosanskom Grahovu uo~i Vidovdana 1991. godine, donose
DEKLARACIJU O UJEDINJENJU
ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA I
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
1. Deklaracijom o ujedinjenju Zajednica op{tine Bosanska Krajina i Srpske Autonomne
Oblasti Krajina konstitui{u se u jedinstvenu politi~ko-teritorijalnu cjelinu. Ujedinjenje
Krajina ima}e puniji politi~ko-pravni subjektivitet i puniji suverenitet u odlu~ivanju o
karakteru veza s drugim narodima na prostoru Jugoslavije ma {to se pod njom
podrazumijevalo.
2. U cilju punog izra`avanja svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta, legitimiteta i
integriteta ujedinjena Krajina posebnim odlukama, a na osnovu ove Deklaracije konstituisa}e
svoje institucije i organe vlasti.
3. Deklaracija o ujedinjenju predstavlja politi~ki ~in, jer je izraz volje srpskog naroda
Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina da `ivi zajedno.
Ona predstavlja i pravni akt koji obavezuje sve subjekte u skladu s njenom izrekom i
su{tinom.
4. Deklaracija o ujedinjenju ~ini pravnu i politi~ku osnovu integrativne saradnje u oblastima
privrede, politike, kulture, prosvjete, obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada i socijalne
politike, saobra}aja i veza, informisanja, policije, odbrane i drugih sektora `ivota i rada u
kojima se uka`e potreba za takvom saradnjom kako je i predvi|eno Ugovorom o saradnji.
5. Prema drugim subjektima Ujedinjena Krajina nastupa}e jedinstveno i svoju politi~ku
aktivnost usmjeri}e u smjeru sopstvene integracije i integracije srpskog naroda u cjelini, a sve
s ciljem stvaranja jedinstvene dr`ave u kojoj }e `ivjeti svi Srbi na Balkanu.
BROJ: 139/91-2
Knin, 27.06.1991. godine
SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA
BOSANSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK
Vojo Kupre{anin, s.r.
SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE
OBLASTI KRAJINA
PREDSJEDNIK
Velibor Matija{evi}, s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,
Korenica i Obrovac, Knin, 02. srpanj 1991., broj 6.

171
5
1992., svibanj 18.
Knin
Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine

104.
Na osnovu ~lana 68. ta~ka 2. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik RSK” br.
1/92 i 2/92) Skup{tina Republike Srpske Krajine, na sednici odr`anoj dana 18. maja 1992.
godine, usvojila je i proglasila
DEKLARACIJU
O POLITI^KIM CILJEVIMA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
I
Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove skup{tine koji zastupamo volju
naroda svih srpskih krajeva na{e republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i
razvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni polo`aj i
bezbjednost Republike, ostaju}i privr`eni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske
krize, polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj
deklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim
odnosima sa obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dr`avama.
II
Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini, izra`avaju}i po{tovanje `rtvama palim za
ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, brani}e svim sredstvima ste~enu
slobodu.
III
Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e
sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da `ive
povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.
IV
Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da va`e
propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oru`anog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava
koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privr`ena i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze
koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu, odnosno podru~je pod za{titom
Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.
V.
Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i mirovni koncept po dolasku snaga Ujedinjenih
nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija
na osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja tr`i{ne privrede i
po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,
Pari{kom poveljom i Helsin{kim dokumentima.

172
VI.
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali
poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih
prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Republici Srpskoj Krajini name}u
manjinski polo`aj, jer je on bio prinu|en da se tome suprotstavi oru`jem da bi sa~uvao svoju
samostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo
sa njenim legitimnim predstavnicima tra`iti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i
Helsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uva`avanja legitimnih interesa
srpskog naroda.
VII.
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da prihvati gotova rje{enja niti
statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koju je ona stekla. Republika }e, me|utim,
biti spremna da kad za to sazru uslovi, povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i
saradnje sa republikama na njenim granicama, rukovode}i se sopstvenim, kao i te`njama
srpskog naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobnosti svakog naroda, njihovih
istorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.
VIII.
Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene nacije, {to pre, u skladu sa
preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom
tako i na drugim prostorima gdje `ivi srpsko stanovni{tvo, kako ono ne bi ostalo neza{ti}eno,
jer srpski narod u ostalim podru~jima Republike ne bi mogao dozvoliti da njegovi
sunarodnici budu izlo`eni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom
kotaru.
IX.
Republika Srpska Krajina, stoga, pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja
o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do
tada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja
vojne opreme sa njene teritorije {to joj niko ne bi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih
obaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo
do}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih
me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih nacija.
X.
Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko
situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Republike, Republika
Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama Jugoslovenske
armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er
poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podijele teret
neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.
Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bi}e usmjerena prema
mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Republike.
XI.
Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim
op{tinama radi pomo}i u procesu projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|una-
rodnim organizacijama, prijateljskim dr`avama i drugim zainteresovanima i spremnima da
pomognu.

173
XII.
Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red, da rade na
funkcionisanju sistema vlasti i pravne dr`ave, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e
mo}i vi{e biti tolerisano.
XIII.
Pozivaju se tako|e ovi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih
pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage
preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti
sara|uju sa predstavnicima snaga UNPROFOR-a kao i predstavnicima Visokog komesarijata
za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.
XIV.
Republika poziva sve predsjednike op{tina da uspostave urede poverenika za prihvat
izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih
organizacija.
XV.
Op{tinske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa
prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazuma
jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernih
me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumijevanja.
XVI.
Republika Srpska Krajina `eli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici
mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.
Odgovornost Jugoslavije i njenih organa, odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali
se, u ime Republike, ne mogu ubudu}e preuzimati eventualne nove obaveze koje se ti~u
budu}nosti bez prethodnih dogovora sa njenim organima.
XVII.
Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih
obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod
sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.
XVIII.
Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim anga`ovanjem ulo`e napore
u cilju ja~anja njenih odbrambenih sposobnosti i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene
slobode.
XIX.
Ova deklaracija objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.
U Kninu,
18. maja 1992. godine
Skup{tina Republike Srpske Krajine
Predsednik,
Mile Paspalj, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, Knin, 19. svibanj 1992., broj 9.

174
6
1992., rujan 22.
Banja Luka
Protokol o suradnji izme|u vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

PROTOKOL
O SARADNJI IZME\U VLADE REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odr`ana zajedni~ka sjednica Vlada Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom \eri}em i sa g. Zdravkom Ze~evi}em,
predsjednicima Vlada.
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i
dru{tvenog `ivota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.
I
U razgovorima se po{lo od ~injenice da na teritoriju dvije republike `ivi jedan narod
tradicionalno povezan istim obi~ajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izme|u njega
nije postojala stvarna dr`avna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajedni~ka dr`ava za
sav srpski narod, poku{avaju se razdvojiti Srbi bez uva`avanja prava na samoopredjeljenje i
organizovanje svoje dr`ave.
Rat, koji sa nesmanjenom `estinom bjesni ovim prostorima, i ~iji je glavni cilj istrebljenje
srpskog naroda, te me|unarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost
oslonca jedne republike na drugu.
II
Vlade obje republike }e, preko nadle`nih ministarstava, izanalizirati sva postoje}a ustavna
i zakonodavna rje{enja i predlo`iti Skup{tinama potrebna usagla{avanja. To se posebno odnosi
na uspostavljanje istog oblika vladavine i politi~kog sistema (istovrsna struktura skup{tine, na
jedan na~in regulisan vi{estrana~ki izborni sistem, pitanje vlasni{tva i sl.), odre|ivanje istih
dr`avnih simbola.
III
Obje strane su se slo`ila da granice i grani~nih prelaza izme|u republika ne}e biti. Promet
roba poslovnih partnera ne}e biti optere}en pla}anjem carina.
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu
zajedni~ki }e obavljati carina Republike Srpske.
IV
Platnim sporazumom bi}e regulisani detalji financijskog poslovanja i odnosa jedne
narodne banke prema drugoj i obje prema Narodnoj banci Jugoslavije.
V
Obje Vlade zadu`uju nadle`na ministarstva da sa~ine detaljnu analizu postoje}ih
industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogu}nosti i rokove njihovog o`ivljavanja, nabavke
repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.

175
Prioritetno }e se osposobiti za saobra}aj dionice puta Benkovac – Bjeljina, `eljezni~ka
pruga, obezbjedi}e se jedinstveni sistem za prenos elektri~ne energije, osnovati zajedni~ko
javno preduze}e za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.
Utvrdi}e se zajedni~ka koncepcija budu}eg ekonomskog razvoja imaju}i u vidu i odnos
prema privatizaciji i metodama njenog provo|enja, demografskom, prostornom, regionalno-
urbanom i drugim oblicima razvoja.
VI
U ratu i u svim drugim slu~ajevima ugro`avanja interesa srpskog naroda zajedni~ki }e se
organizovati i vr{iti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje
republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protiv-
vazdu{ne odbrane, formiranjem zajedni~kih snaga za obezbje|enje dr`avnih granica i
uspostavljanjem jedinstvene komande.
U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vr{i}e se uskla|ivanje mjera i rje{enja u
planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah }e se razmotriti
potrebe i mogu}nosti izmje{tanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo
stavljanje u proizvodnju.
Organi MUP-a sara|iva}e u poslovima dr`avne i javne bezbjednosti, razmjene informacija
i pru`anja pravne pomo}i. Zajedni~ki }e biti planirano {kolovanje popuna i upotreba jedinica
milicije.
VII
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni
faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada `ivi u dvije dr`ave.
To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje
mre`e vi{ih {kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdava{tva, filmskih, pozori{nih ku}a,
biblioteka, galerija, udru`enja umjetni~kih, nau~nih instituta i arhiva, sporta i fizi~ke kulture.
VIII
Saradnja u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite podrazumijeva, prije svega, izgradnju
sistema zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na istim principima {to }e omogu}iti
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tje{nju povezanost u obezbje|ivanju zdravstvene
i socijalne za{tite i punova`nost zdravstvene dokumentacije i li~nih zdravstvenih isprava u
obje republike.
Obje republike }e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrije|enih i oboljelih iz zone
ratnih dejstava, u organizovanju zajedni~kog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i
distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i
sprovo|enju preventivno-medicinske za{tite i sl.
IX
Obje Vlade posebno isti~u zna~aj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa
razra|enim programskim sadr`ajima, {to bi omogu}ilo nesmetani protok informacija.
Tehni~ki }e se pomo}i stvaranje tehnolo{kog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz
Banja Luke i nedjeljnik “Javnost” prerasti }e u zajedni~ka pisana glasila. Stvori}e se uslovi da
novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.
X
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje defini{e ovaj protokol stara}e se i odgovorna
su nadle`na ministarstva, javna preduze}a, narodne banke i slu`be dru{tvenog knjigovodstva.

176
XI
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.
VLADA VLADA
REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj:__________________ Broj:________________________
Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g.
PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE:
Branko \eri} Zdravko Ze~evi}

Preslika, strojopis, }irilica


Hrvatski informativni centar, A-173/101.

7
1992., rujan
Knin
Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA


REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Izvr{ni odbor
Broj:
Knin,
OSNOVNA PROGRAMSKA NA^ELA I CILJEVI STRANKE
SDS Krajine kao politi~ka organizacija srpskog naroda koja okuplja ~lanstvo i simpatizere
na podru~ju RSK u ostvarenju svojih programskih ciljeva naro~ito }e se zalagati za:
– polaze}i od istorijskih ~injenica da je srpski narod na prostorima srpskih krajina
vjekovima o~uvao svoj identitet, da je raspadom Austro-Ugarske monarhije i stvaranjem na
tom prostoru nacionalnih dr`ava, 29. oktobra 1918. godine, kao dr`avotvorni narod zajedno
sa slovenskim i hrvatskim narodom stvorio prvu dr`avu Slovenaca, Hrvata i Srba, a koja se 1.
decembra 1918. godine ujedinila sa Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u zajedni~ku
dr`avu “Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca”, ima neotu|ivo pravo da sada, kada su se druga
dva naroda Slovenski i Hrvatski odvojila, odnosno na svojim etni~kim prostorima stvorili
svoje nacionalne dr`ave i srpski narod na svom etni~kom prostoru, prostoru srpskih krajina
organizira svoju nacionalnu dr`avu, odnosno ima pravo da se opredjeli da li }e se, sa kim i na
koji na~in udru`iti u novu dr`avu.
– SDS ne mo`e i ne}e pristati da srpski narod iko dovodi u polo`aj nacionalne manjine,
{to predstavlja genocid (dovo|enje u ni`i status od ravnopravnog dr`avotvornog naroda, u
status nacionalne manjine). Budu}i da je od strane hrvatske vlasti kako one kvislin{ke
uspostavljene 1941. godine, tako i one uspostavljene 1990. godine prema srpskom narodu na
ovim prostorima vr{en genocid (Ustavom Hrvatske prvi put uskra}ena ravnopravnost), to

177
SDS radi za{tite opstanka srpskog naroda u RSK odbacuje svaku mogu}nost stvaranja nove
dr`avne zajednice sa Republikom Hrvatskom.
SDS }e se kao i do sada zalagati da se RSK ujedini sa ostalim srpskim zemljama,
prvenstveno sa Republikom Srpskom od koje je u bli`oj pro{losti bila neprirodnim,
administrativnim na~inom podjeljena.
Budu}i da je u stvaranju Jugoslavije 1918. godine kao dr`avotvorni narod u~estvovao i
srpski narod Krajine, isto tako i u stvaranju Federativne Jugoslavije i kao potpuno
ravnopravan narod sa hrvatskim narodom u stvaranju federalne jedinice Republike Hrvatske
(~l. 1. Deklaracije ZAVNOH-a, ~l. 1. Ustava Hrvatske iz 1947. godine, 1963. godine, 1974.
godine),3 to sada{nje me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji, bez ravnopravnog u~e{}a
srpskog naroda Krajine, predstavljaju kr{enje do sada usvojenih me|unarodnih konvencija.
Takvo postupanje je kr{enje osnovnog me|unarodnog prihva}enog na~ela da pravo na
samoopredjeljenje pripada narodima, a ne administrativnim jedinicama. Zbog toga je SDS
protiv da RSK u~estvuje na bilo kojim me|unarodnim konferencijama na kojima se srpski
narod RSK tretira kao nacionalna manjina.
SDS kao stranka demokratski orijentisana }e se i u budu}e kao i do sada zalagati za
unapre|ivanje demokratskih odnosa, vi{estrana~ki parlamentarni sistem, na tim
demokratskim principima razvijati odnose sa ostalim strankama u RSK kao i sa strankama
sli~nim i demokratski orijentisanim u ostalim srpskim zemljama, kao i u svijetu. Naro~ito }e
se zalagati da sa demokratskim strankama u srpskim zemljama radi na objedinjavanju srpskog
naroda i na stvaranju jedinstvene dr`ave ili saveza srpskih dr`ava.
Jedan od osnovnih ciljeva SDS Krajine jeste rad na povezivanju i pomirenju srpskog
naroda i van srpskih zemalja. Ovdje se prvenstveno misli na Srbe u rasejanju bez razlike na
ideolo{ko opredeljenje i pro{lost. Stav SDS Krajine je da su dobrodo{li u RSK svi Srbi iz
rasejanja bez obzira na njihovo eventualno u~e{}e u onim vojnim formacijama koje je pro{li
komunisti~ki sistem osudio.
Š...š
Polaze}i od ~injenice da je Republika Srpska Krajina za sada, na neodre|eno vrijeme pod
za{titom Ujedinjenih Nacija, da je time smanjena opasnost od agresije Hrvatske na na{u
Republiku, to SDS smatra da za to vrijeme treba raditi na iznala`enju mirnog politi~kog
rje{enja i kona~nog razgrani~enja izme|u RSK i Hrvatske. Kod toga }e se SDS zauzimati da
i oni krajevi Krajine u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, pa i oni krajevi u kojima je bilo
ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje je zbog genocida bilo onog u ratu 1941. – 1945. godine
i u ovom ratu, postalo manjinsko, a sada nisu oslobo|eni, priklju~e RSK. Kako je boravak
snaga UN na ovim prostorima od presudnog zna~aja, kako za o~uvanje mira, tako i za
omogu}avanje pronala`enja mirnog politi~kog rje{enja, SDS }e se zalagati za saradnju sa
njima i za njihov ostanak do kona~nog i sigurnog rje{enja.
Š...š
U Kninu, septembra 1992. godine

Preslika, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

3
U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje
kao nacionalna dr`ava hrvatskoga naroda i dr`ava pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dr`avljani:

178
8
1992., listopad 31.
Prijedor
Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

236.
Smatraju}i da je pravo naroda na samoodre|enje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politi~ki status istorijsko, prirodno, sveto i neotu|ivo;
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima
`ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;
Nalaze}i da su to upravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
Ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji;
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dr`avni entiteti koji su,
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ, nastali ovaplo|enjem prava na samoodre|enje i
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno
sporazumijevaju o saradnji;
Isti~u}i svoju privr`enost normama me|unarodne zajednice, a u skladu sa evropskim
nastojanjima ka ja~anju me|unarodne saradnje u vidovima koje obje strane smatraju
korisnim i na dobrobit svog naroda;
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske, na zajedni~koj sjednici
od 31. oktobra 1992. godine odr`anoj u Prijedoru, usvajaju slede}u:
DEKLARACIJU
1) Dvije Skup{tine objavljuju da }e pravni sistemi u Republici Srpskoj Krajini i Republici
Srpskoj biti identi~ni.
2) Dvije Skup{tine objavljuju da gra|ani Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
imaju srpsko dr`avljanstvo, i da su dr`avni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom
srpskog naroda i postoje}im Ustavnim i zakonskim rje{enjima.
Grb je tradicionalni grb Nemanji}a sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela
trobojka i himna “Bo`e pravde”.
3) Dvije Skup{tine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno i
napadom na drugu Republiku, zbog ~ega stupaju u odbrambeni savez ~iji je zadatak da
obostrano {titi ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika;
4) Dvije Skup{tine objavljuju da nadle`ni organi i institucije treba da osiguraju jedinstven
sistem obrazovanja, {to uklju~uje jedinstven pravopis, jezik i }irili~no pismo.

Srba, Muslimana, Slovenaca, ^eha, Slovaka, Talijana, Mad`ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974., da je “SR Hrvatska nacionalna dr`ava hrvatskog
naroda, dr`ava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr`ava drugih naroda i narodnosti koji u njoj `ive” ne dopu{ta
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Vidi: Zdenko RADELI],
Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat,
[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.

179
5) Dvije Skup{tine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti
inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene
za{tite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr.
6) Dvije Skup{tine objavljuju da }e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti
zajedni~ke odnose iz oblasti carinske, kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema.
7) Skup{tina Republike Srpske i Skup{tina Republike Srpske Krajine donije}e odluku da
se izbori za zajedni~ku Ustavotvornu skup{tinu obave {to prije, a najkasnije 90 dana po
zavr{etku rata.
8) Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske zadu`uju nadle`ne
organe dviju Republika da odmah formiraju odgovaraju}a zajedni~ka tijela radi postizanja
ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni
odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici Skup{tina Republika i predsjednici
republi~kih Vlada.
9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skup{tine obiju Republika
odr`ava}e zajedni~ke sjednice.
10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudi}e se i drugim srpskim dr`avama.
11) Pokrenu}e se inicijativa za sazivanje svih srpskih skup{tina (Republike Srpske Krajine,
Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore) gdje }e se razmatrati politi~ka,
ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od op{teg interesa za srpski narod.
12) Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredeljuju se za dr`avno
ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjeri}e se plebiscitom u ovim Republikama, u najkra}em
roku.
Ujedinjenje se odla`e do isteka plana OUN o za{titi Republike Srpske Krajine (Vensov
plan) i sprove{}e se na osnovu rezultata plebiscita.
13) Ova deklaracija }e se objaviti u slu`benim glasnicima obje Republike.
Predsjednik Skup{tine Predsjednik Skup{tine
Republike Srpske Krajine, Republike Srpske,
Mile Paspalj, s. r. Mom~ilo Kraji{nik, s. r.
Prijedor,
31. oktobra 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 2. studeni 1992., broj 17.

9
1993., travanj 24.
Banja Luka
Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske

2
Na osnovu Deklaracije Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske” broj 17/92) kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Republici

180
Srpskoj Krajini i u Republici Srpskoj, na zajedni~koj sjednici odr`anoj 24. aprila 1993.
godine, donose
ODLUKU
O KONSTITUISANJU NARODNE SKUP[TINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE
SRPSKE
I
Konstitui{e se Narodna skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (u daljem
tekstu: Narodna skup{tina), kao zajedni~ki organ Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske.
Narodna skup{tina zasjeda u Banjoj Luci.
II
Narodna skup{tina obrazuje se na paritetnoj osnovi od poslanika Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske.
Narodna skup{tina iz prethodnog stava konstitui{e se od po 82 poslanika Skup{tine
Republike Srpske Krajine i Narodne skup{tine Republike Srpske.
III
Narodna skup{tina donosi i usagla{ava ustav, zakone i druge propise iz oblasti za koje ih
ovlasti Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.
Narodna skup{tina obavezno usagla{ava propise iz oblasti: spoljnje politike, odbrane i
bezbjednosti, pravosu|a, prostornog i populacionog planiranja, prava i polo`aj preduze}a i
drugih organizacija, financijski sistem, kreditno-monetarnu politiku, carine i platni sistem,
bora~ku i invalidsku za{titu, obrazovanja, nauke, kulture i za{tite kulturnih dobara, sistem
informisanja i druge oblasti za koje ih ovlaste skup{tine republika.
IV
Radi boljeg funkcionisanja, Narodna skup{tina formira Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor ~ine predsjednici republika, predsjednici skup{tina republika i
predsjednici republi~kih vlada.
Koordinacioni odbor:
– koordinira funkcije od zajedni~kog interesa za Republiku Srpsku Krajinu i Republiku
Srpsku;
– predla`e mandatara Ministarskog savjeta Narodne skup{tine;
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina, odnosno Skup{tina
Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.
V
Narodna skup{tina bira Ministarski savjet Narodne skup{tine;
Ministarski savjet sa~injava predsjednik, dva potpredsjednika i 16 ministara.
Ministri Ministarskog savjeta mogu imati zamjenike.
VI
Ministarski savjet Narodne skup{tine:
– predla`e propise koji se usagla{avaju odnosno koje donosi Narodna skup{tina;
– donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{enje tih zakona;

181
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina.
VII
Narodna skup{tina donosi Poslovnik koji ure|uje organizaciju, djelokrug i na~in rada
Narodne skup{tine.
VIII
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u slu`benim glasilima.
Broj 02-486/93 Predsjedavaju}i
24. aprila 1993. godine Narodne skup{tine
Prof. dr Milovan Milanovi}, s. r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, 28. aprila 1993., broj 1.

10
1993., srpanj 19.
Knin
Zapisnik sjednice vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je
dogovoreno ujedinjenje u jednu dr`avu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih
pravnih akata vezanih za ujedinjenje

REPUBLIKA SRPSKA
VLADA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa zajedni~ke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane
dana 19. 07. 1993. godine u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Sjednica je po~ela sa radom u 16.00 ~asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine gospodin \or|e Bjegovi}.
Za sjednicu je predlo`en slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Dogovor oko ujedinjenja – imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svih
drugih poslova vezanih za ujedinjenje,
2. Dogovor u vezi sa stvaranjem jedinstvenog pravnog sistema i pripreme zakonskih
propisa u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine,
3. Dogovor u vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske,
devizne i carinske politike,
3.a. Dogovor u vezi sa jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i
Narodne banke Republike Srpske Krajine,

182
4. Dogovor o zajedni~kom istupanju prema tre}im dr`avama,
5. Dogovor o stvaranju uslova za objedinjavanje velikih sistema – RTB, PTT i drugih
vidova komunikacija i transporta,
6. Dogovor u vezi sa realizacijom zajedni~kih ciljeva i izvr{avanjem zadataka u oblasti
odbrane i unutra{njih poslova,
6.a. Objedinjavanje proizvodnje naoru`anja, municije i vojne opreme,
6.b. Izrada jedinstvenih normativno-pravnih osnova sistema odbrane (Zakon o odbrani,
Zakon o vojsci, Zakon o vojnom tu`ila{tvu i sudstvu i druga normativna akta),
6.v. Ujedinjavanje jedinstvenog sistema organizacijsko-formacijskog sastava Vojske,
7. Sagledavanje prirodnih resursa i dogovor o izradi prostornog plana Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine,
8. Dogovor u vezi sa zajedni~kim obezbje|enjem, odnosno povezivanjem i kori{tenjem
energetskih aktivnosti u oblasti trgovine, snabdjevanja i u pogledu obezbje|enja robnih
rezervi,
9. Dogovor o jedinstvenom pristupu rje{avanju problema boraca i `rtava rata, kao i
problema migracije stanovni{tva,
10. Dogovor o ostvarivanju jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti
nauke, kulture i fizi~ke kulture,
11. Dogovor u vezi sa ujedna~avanjem pristupa i propisa, kao i ostvarivanje saradnje u
oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne
za{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja.
Dnevni red jednoglasno je usvojen.
Prije prelaska na dnevni red pozdravnu rije~ odr`ao je predsjednik Vlade Republike Srpske
Krajine \or|e Bjegovi}. Nakon njegovog izlaganja rije~ su dobili predsjednik Republike
Srpske Radovan Karad`i} predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik,
predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Had`i}, predsjednik Skup{tine Republike
Srpske Krajine Mile Paspalj, vladika Dalmatinski gosp. Longin, predsjednik SO Knin Milan
Babi} i predsjednik Vlade RS Vladimir Luki}.
Svi navedeni izrazili su zadovoljstvo {to su se na{li najvi{i predstavnici dvije dr`ave, izrazili
nadu i `elju za skoro ujedinjenje i po`eljeli uspje{an rad Vladama Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine.
Potom se pre{lo na dnevni red.
Ad-1
\or|e Bjegovi}: Kao polaznu osnovu moramo uzeti Zaklju~ke Skup{tina iz Prijedora i
Novog Grada.
Vladimir Luki}: Ve}ina Vas je imala u rukama materijal. Osnovna pitanja postupka
ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ovo je polazni materijal koji treba
poslu`iti grupi eksperata da nastavi rad. Zato treba odrediti grupu ljudi da pristupi izradi
Nacrta jedinstvenog Ustava.
\or|e Bjegovi}: Osim gospode koja su sastavila ovaj materijal predla`em da se uklju~e jo{
dvojica iz Republike Srpske Krajine i to dr. Milan Miljevi} i ministar Radomir Ku`et.
Na kraju je zaklju~eno da radnu grupu za izradu zajedni~kog Ustava sa~injavaju:
– Ga{o Mijanovi},
– Rajko Kuzmanovi},

183
– Radomir Luki},
– Milan Miljevi},
– Radomir Ku`et,
– Vito Popovi}.
Za inicijatora ove grupe koji }e sazvati sastanak odre|uje se gosp. Vito Popovi}. Rok za
izradu Ustava je 31. 08. 1993. godine.
Ad-2
Vito Popovi}: Ja i kolega Ku`et smo se dogovorili da razmjenimo propise koje smo donijeli
mi i RSK.
Ministar Jar~evi} Slobodan: Mo`da bi Vlada trebala odmah zauzeti stav kakav sistem ho}e
da gradi. Treba u~initi teritorijalnu podjelu da se op{tine ujedine u srezove ili u `upanije, da
bi smo izbili Hrvatskoj adut iz ruke da poka`e pravo na jednu federalnu jedinicu ukoliko se
odlu~imo da gradimo federaciju, {to se meni ne ~ini dobro i zala`em se za jedinstvenu dr`avu.
Luki} Vladimir: Zala`em se za jedinstvenu dr`avu bez federalnih jedinica.
Stojan [panovi}, podpredsjednik Vlade RSK: Moramo biti spremni da ukoliko ne do|e
do produ`etka mandata UNPROFOR-a imamo sve spremno da tog dana mo`emo postati
jedna dr`ava.
Ministar \or|e Lazi}: Pitanje svojine je jako va`no, da li ova Komisija rje{ava i pitanje
svojine.
Ministar Milan Marti}: Vensov plan je pro{iren Rezolucijom 815 i svijet }e vagati kako da
nas vrati Hrvatskoj. Neka se oni prilago|avaju nama. Do kraja osmog mjeseca morali bi iza}i
sa Nacrtom Ustava. Volju naroda za jednom dr`avom moramo po{tivati.
Ministar Sandi} Borivoje: Po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja.
Imamo 1.700.000 do 1.800 000 stanovnika. Imamo u RS p{enice, krompira, ulja, duvana i
vi{e nego {to nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba
~ekati na rokove ve} odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne dr`ave ako
nema vlastitu hranu.
Svetozar Vin~i}: RSK ima ogromne resurse `ita, nafte, drvne mase, uglja, hidropotencijal
itd. Molio bih da se hitno opredijeli RS o ukidanju carinskog sistema sa nama, mi smo se
izjasnili, a onda }emo zajedno vidjeti sa SRJ.
ZAKLJU^AK
Nadle`na ministarstva dostavit }e i izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnog
sistema i pripremiti zakonske propise u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine.
Rok je 31. 08. 1993. godine.
Ad-3
3.a.) U vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne
i carinske politike, kao i jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine nakon izlaganja predsjednika Vlada RS i RSK i ministara financija
Petre Markovi} i Vojina Peura~e donesen je slijede}i
ZAKLJU^AK
Svemu naprijed navedenom treba dodati jo{ i politiku cijena i jedinstvenu politiku li~ne i
zajedni~ke potro{nje. Nosilac projekta su nadle`na ministarstva i guverneri Narodnih banaka

184
RS i RSK, a na ~elu Komisije je ministar financija RS Petar Markovi}. Ova grupa }e izraditi
i mre`u carina i to {to prije, jer to je prakti~no prvi znak ujedinjenja. Rok izrade je 31. 08.
1993. godine.
Ad-4
Ministar Slobodan Jar~evi}: U ovom trenutku prema tre}im dr`avama mo`e nastupati
samo Republika Srpska, jer joj je data mogu}nost dr`avotvornosti. Mi to na `alost nemamo,
ali sve vi{e se RSK prihva}a kao realnost u svijetu. Na{e mjesto je u grupi nasljednika SFRJ.
Zajedni~ki nastup sa Republikom Srpskom bi nam pomogao zbog pogodnosti
dr`avotvornosti srpskog naroda u Republici Srpskoj. Mislim da sjedi{te na{eg ministarstva jo{
treba biti u Beogradu, a tako bi trebalo biti i kad se ujedinimo, s tim da u Banja Luci i Kninu
trebaju biti odjeljenja. Ja i gospodin Buha }emo za idu}u sjednicu predlo`iti platformu
zajedni~kog nastupa prema svijetu.
Ministar Aleksa Buha: U narednih mjesec-dva dana dok traju pregovori o konfederaciji
BiH ne smijemo napraviti krivi korak koji bi dao alibi drugoj strani. Pripremit }emo
platformu ali ne}emo s njom mahati. Nakon rasprave usvojen je sljede}i
ZAKLJU^AK
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske i Republike Srpske Krajine napravit }e
platformu zajedni~kog nastupanja, a sva ministarstva koja imaju bilo kakav kontakt s MIP-
om }e tu sara|ivati. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-5
Ministar Miroslav Tokalj: Budu}i smo se dogovorili o unitarnoj dr`avi i sistem
informisanja mora biti unitaran. Odre|ena financijska sredstva treba osigurati prije nego se
objedinimo. Zato treba napraviti grupu stru~nih ljudi koji }e to odraditi, a rok da ostavimo
otvorenim. Nakon kra}e diskusije donesen je
ZAKLJU^AK
Ministarstvo informisanja saobra}aja i veza Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
oformit }e grupu i povezati taj dio poslova. Rok otvoren.
Ad-6
a, b, v) Ministar Du{an Kova~evi}: Mi{ljenja sam da je sad vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj,
jer ono vi{e nikad ne}e do}i ako to sada ne odredimo. Moramo raditi vrlo brzo ne gledaju}i
{ta }e svijet re}i. Narod nam je na referendumima dao zadatak i ne smijemo ga iznevjeriti.
Trebamo odrediti vrhovnu komandu i tko ulazi u nju, zatim osnove organizacijsko
formacijskog sastava jedinstvene vojske. Po meni bi trebao biti general{tab vojno teritorijalna
podjela u vojnom pogledu (!?). Iza toga napraviti projekciju jedinstvenih zadataka iz oblasti
ministarstva odbrane. Treba raditi jedan zakon o odbrani i vojsci, a iza toga o sudstvu i
vojnom tu`ila{tvu i ostalo iz oblasti vojske i odbrane. Uporedno raditi na sistemu jedinstvene
proizvodnje municije i oru`ja. Na tome se ve} radi i vr{i se distribucija oru`ja iz fabrika
Republike Srpske.
Ministar Milan Marti}: Mi imamo jako dobru saradnju sa organima unutra{njih poslova
Republike Srpske, mi imamo zakone ali trebaju biti jedinstveni. Zato moramo oformiti
grupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije.

185
Podpredsjednik Stojan [panovi}: Nije ba{ tako jednostavno kako izgleda. SVK je po
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u druga~ijem polo`aju.
Po pitanju vrhovnog komandanta sla`em se da odmah treba ne{to uraditi. U vezi ove
problematike moramo sara|ivati sa vojskom SRJ. Nakon toga donesen je
ZAKLJU^AK
Programski dio }e napraviti ministarstva odbrane zajedno sa ministarstvima unutra{njih
poslova. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-7
Vladimir Luki}: Osnovni problem je izrada prostornog plana koji se u normalnim
uslovima radi nekoliko godina, a mi nemamo toliko vremena. Tu moraju biti obuhva}eni
saobra}aj i veze, obrazovanje, zdravstvo i sve ono {to se ti~e `ivota, rada i privre|ivanja ljudi
na ovim prostorima. Dok se ne defini{u granice mora}emo za polaznu osnovu uzeti
stanovni{tvo koje se tu nalazi. Nakon toga donesen je
ZAKLJU^AK
Nosilac projekta su ministarstvo urbanizma, a u projekt }e se uklju~iti zajedno ministarstva
poljoprivrede i energetike. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-8
\or|e Bjegovi}: Nosilac projekta bi trebali biti ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju i ministarstvo trgovine, budu}i se radi o mogu}nostima
ekonomskog razvoja, te svakako i ministarstva energetike.
Ministar Basi} Boro: Mi gradimo nu`ne dalekovode, ali smo se dogovorili o formiranju
dvije energetske grupe za razvoj elektro-energetske mre`e i za elektro-energetske izvore. Ove
grupe }e dati projekciju razvoja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rezultati se
o~ekuju do Nove godine, a kona~ni elaborat do sredine idu}e godine.
Ministar Milivoj Kri~ka: Vrlo je te{ko objediniti na{e sisteme jer smo tehnolo{ki
rascjepkani. Elektro-energetski sistem RSK, primjera radi, ima tehnolo{ki tri cjeline koje nisu
povezane. Prioriteti su put koji povezuje RSK i RS sa SRJ – “koridor”, energetika i ostala
infrastruktura na tom dijelu i me|uresorski rad. Nakon izlaganja ministra Neboj{e Arbutine
donesen je
ZAKLJU^AK
Naprijed spomenuta ministarstva odre|uju se za nosioce projekta s tim da su za RSK za
ekonomske odnose odre|eni Milovanovi} Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandini}
Neboj{a i Bursa} Dragan, za privredni razvoj Plavljani} Du{an i Miljevi} Nikola, a za
informatiku Markovi} Du{an i Bo{ko D`aji}. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-9
Nakon izlaganja ministara Dragana \okanovi}a i Dragice Baki} o pitanju rje{avanja
problema boraca i `rtava rata kao i problema migracije stanovni{tva donesen je sljede}i
ZAKLJU^AK

186
Nosioci naprijed spomenutog programa su ministarstva za rad, bora~ka i socijalna pitanja
Republike Srpske Krajine i ministarstvo za pitanje boraca i `rtava rata Republike Srpske. Rok
31. 08. 1993. godine.
Ad-10
Po pitanju ostvarenja jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke,
kulture i fizi~ke kulture govorili su ministri Ljubomir Zukovi} i Milan Kne`evi}.
Nakon njihovog izlaganja donesen je
ZAKLJU^AK
Nosioci programa su ministarstvo prosvjete RSK i ministarstvo obrazovanja, nauke i
kulture Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993.
Ad-11
U vezi ujedna~avanja pristupa i propisa, kao i ostvarenja saradnje u oblasti zdravstvenog
osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijsko-
invalidskog osiguranja govorili su ministri zdravlja Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske Spiro Kosti} i Dragan Kalini}. Nakon njihovog izlaganja donesen je
ZAKLJU^AK
Nosioci programa su ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
Rok 31.08.1993. godine.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ava sa radom u 19.00 ~asova.
Predsjednik
\or|e Bjegovi}

Preslika, strojopis, }irilica


Hrvatski informativni centar, A-156/3.

11
1993., kolovoz 10.
Beograd
Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih
ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreigin Affairs
______________________________________________________________________
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 URED U BEOGRADU
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE Br. 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL. (011)3221-325; 3226-778; 3227-346

187
FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JUGOSLAVIJA
Broj: DT-1/93
DR@AVNA TAJNA
IZBOR TRENUTNIH RATNIH CILJEVA RSK I RS
– jedna od mogu}nosti –
Rat traje ve} tre}u godinu. Mnogo toga je danas jasnije nego 1991. i 1992. Svet se navikava
na dr`avnost Srba zapadno od Drine.
Savezni{tvo Muslimana i Hrvata vi{e nije mogu}e obnoviti.
Muslimani nemaju koridor sa svetom. O~igledno je da im je cilj izlazak na more, u {irem
pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred `ele zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Ako
im to uspe, zada}e Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa le|a
najopasnijeg neprijatelja.
Zato, trebalo bi Muslimanina pomo}i da ostvare ovu strate{ku zamisao. Hrvatska
tvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im {to vi{e jedinica na rati{tima oko
Maslenice, Gospi}a, Drni{a i na Peru~i. U znak solidarnosti, RS bi mogla o`iveti boji{ta oko
Grahova, Glamo~a i Kupresa.
Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu Gornji
Vakuf – Konjic i ugrozili hrvatske polo`aje oko Trebinja. Time bi srpski hercegova~ki korpus
mogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske.
Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, ju`no od Neretve, potra`ili bi spas u bekstvu
prema Crnoj Gori, ili bi zatra`ili za{titu srpske vojske.
Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko {irenje obalom i ostavila im do 50 km obale.
Politi~ki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli Dubrov~anima da proglase nezavisnost, uz
delimi~ni otkaz gostoprimstva do{ljacima iz usta{kih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd.
Osvajanje obale od strane Muslimana Evropu }e dignuti na noge, jer }e se ona tome
suprotstaviti. Naspram sebe imat }e, naravno, bogati arapski kapital i SAD.
Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bismo pokrenuli svoje istorijsko pravo na
Jadran, pozivom na srednjevekovne srpske dr`ave u Dalmaciji.
Rusija bi, kona~no, morala stati iza srpske strane, jer ne bi mogla da se svrstava ni uz
Evropu ni uz SAD.
Te{ko je predvideti doga|aje, posebno u uslovima rata, pa ovu zamisao predla`em na raspravu
rukovodstvu i oficirima RSK i RS.
Beograd, 10. 8. 1993.
MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
M.P.4 Slobodan Jar~evi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

4
Okrugli pe~at: RSK – Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

188
12
1994., velja~a 1.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu sa
Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te
osnivanju jedinstvene srpske dr`ave

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE


Slu`ba informisanja
Knin, 1. 2. 1994. godine
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Danas, 1. februara 1994. godine u Beogradu je potpisan Sporazum o koaliciji Srpske
demokratske Stranke Krajine i Srpske Radikalne Stranke.
Sporazum su potpisali za Srpsku Demokratsku Stranku Krajine predsjednik dr Milan
Babi}, a za Srpsku Radikalnu Stranku predsjednik dr Vojislav [e{elj i predsjednik Izvr{nog
odbora Srpske Radikalne Stranke za Republiku Srpsku Krajinu gospodin Rade Leskovac.
Tekst sporazuma glasi:
1. Na osnovu slobodno izra`ene politi~ke volje, Srpska Demokratska Stranka Krajine i
Srpska Radikalna Stranka formiraju koaliciju politi~kih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine.
2. Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedni~kih politi~kih ciljeva koji afirmi{u
prioritetne nacionalne, dr`avne i politi~ke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, te radi obezbje|ivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih
organa vlasti. Osnovni cilj koalicionih partnera je ujedinjenje svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske dr`ave.
3. Koalicija }e zajedni~ki politi~ki djelovati u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine
kao parlamentarna koalicija, formirati Vladu i zajedni~ki u~estvovati u formiranju drugih
organa vlasti.
4. U~e{}e ~lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmjerno je broju
poslani~kih mandata koje ~lanice imaju u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine.
5. Koalicioni partneri utvrdili su mjesta u Vladi i Predsjedni{tvu Skup{tine koje }e
popuniti ~lanovi Srpske Demokratske Krajine i Srpske Radikalne Stranke, te }e o detaljima
naknadno upoznati javnost.
SLU@BA INFORMISANJA
M.P.5 Drago Kova~evi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

5
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

189
13
1994., srpanj 5.
Beograd
^estitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti Republike Srbije ministru
unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti”

REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.6
RESOR DR@AVNE BEZBEDNOSTI
DEPE[A BR. 1940
BEOGRAD, 5. JUL 1994. GODINE
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
– MINISTARSTVU UNUTRA[NJIH POSLOVA – MINISTRU MR. ILIJI PRIJI]U –
NA^ELNICIMA SEKRETARIJATA JAVNE BEZBEDNOSTI I CENTARA DB-SVIMA
POVODOM DANA BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA UPU]UJEM
SRDA^NE ^ESTITKE SVIM RADNICIMA I STARE[INAMA ORGANA
UNUTRASNJIH POSLOVA. U PROTEKLE TRI GODINE VA[E SLU@BE DR@AVNE
I JAVNE BEZBEDNOSTI PRU@ILE SU IZUZETNO ZNA^AJAN DOPRINOS
ZA[TITI NACIONALNE BEZBEDNOSTI RSK I SPRE^AVANJU AGRESIJE
NEOFA[ISTI^KOG HRVATSKOG RE@IMA. U TOJ BORBI BROJNI PRIPADNICI
SLU@BE HEROJSKI SU DALI SVOJE @IVOTE I MOLIM DA NJIHOVIM
PORODICAMA OVOM PRILIKOM PRENESETE NA[E NAJVE]E PO[TOVANJE.
ORGANI UNUTRA[NJIH POSLOVA RSK BILI SU MEDJU GLAVNIM
UTEMELJIVA^IMA DR@AVNOSTI KRAJINE I GARANT NJENE NEZAVISNOSTI.
SA ZADOVOLJSTVOM MOGU DA KONSTATUJEM I DOPRINOS ZA[TITI
LI^NE I IMOVINSKE SIGURNOSTI GRADJANA I OBEZBEDJENJU DRUGIH
NJIHOVIH PRAVA I SLOBODA – KOJE SE SPROVODI UZ MAKSIMALNO
PRIDR@AVANJE ZAKONITOSTI U RADU.
ULAZIMO U ODLU^UJU]U FAZU BORBE ZA OSTVARENJE ZAJEDNI^KIH
CILJEVA SVIH SRPSKIH ZEMALJA, SPREMNIJI I ODLU^NIJI NEGO IKADA
RANIJE.
POMO]NIK MINISTRA
NA^ELNIK SDB
JOVICA STANI[I]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94

6
Prijemni pe~at: RSK MUP, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94., primljeno 06. 07. 1994.

190
14
1994., kolovoz 4.
Plitvi~ka Jezera
Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en
prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj
srpskoj dr`avi

SKRA]ENI ZAPISNIK
sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odr`ane
04. 08. 1994. godine na Plitvicama
Zapo~eto u 10.40 ~asova.
Sjednicom Skup{tine predsjedavao je predsjednik Skup{tine Republike Srpske Branko
Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavaju}i kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicu
predla`e
DNEVNI RED
1. Informacija o bezbednosnom stanju i op{toj vojnoj situaciji u RSK
2. Predlog Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija.
AD.1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne
poslanike, ~lanove Vlade, Komandante Vojske, goste i posebno specijalnu delegaciju
iz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skup{tine Branko Simi} i
Milanovi}, koji su se obratili poslanicima i u pozdravnom govoru ukazali na istorijski
trenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nu`nost
korekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske dr`ave te ~in i zna~aj predstoje}eg
referenduma.7

7
Branko Simi} je rekao: “Gospodine predsedni~e Narodne skup{tine, gospodine predsedni~e Republike,
gospodine predsedni~e Vlade, bra}o, srpski poslanici. Pozdravljam vas u svoje ime, u ime delegacije Narodne
skup{tine Republike Srpske, ujedno vam donosim tople bratske pozdrave predsednika Republike Srpske, doktora
Radovana Karad`i}a, i predsednika Narodne skup{tine, gospodina Kraji{nika. ^ini mi ~ast i ponos da se nalazim
danas me|u vama. Ja sam du`an u ovom trenutku da vas upoznam sa odlukama ju~era{njeg zasjedanja Narodne
skup{tine Republike Srpske. U ovom sudbonosnom trenutku za ~itav srpski narod mi smo, mislim s pravom,
ocijenili da sudbinu srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine nema niko pravo da odlu~uje izuzev
srpskog naroda koji `ivi na tim podru~jima. I jedino je za nas meritoran sud... Špljesak u dvoraniš. I jedino je za
nas meritoran sud na{eg naroda. Sigurno... razumijemo... razumijemo te{ko}e na{e bra}e u Srbiji. Razumijemo
kakve su katastrofalne posljedice po Srbiju do{le uvo|enjem sankcija, al’ postavljam pitanje i sebi, i vama, i Bogu,
da li smo krivi {to samo koristimo svoje ljudsko, Bo`je i prirodno pravo da se branimo? Da li smo mi krivci za
uvo|enje sankcija? Mi se ne ljutimo, ali nas boli kad od bra}e o~ekujemo sve najbolje, a ne ono {to smo dobili.
Nadam se da je ovo jedan trenutak slabosti na{e bra}e i da }emo ubrzo prevazi} i kao bra}a nastupit i realizovat
na{ osnovni i glavni cilj – jedinstvena srpska dr`ava. Mi smo naru~ili zasjedanje Narodne skup{tine; i donijeli
slede}e odluke. Ostajemo kod deklaracije, nadam se i uvjerenja sam ~iji vi sadr`aj u potpunosti poznajete. Ali,
dozvoli’ }u sebi da neke stavove iz deklaracije ovde prezentiram. To je: mi tra`imo minimalne korekcije na
ponu|enim mapama Kontakt grupe. Tra`imo s puno prava izlaz Republike Srpske na more; tra`imo podjelu
Sarajeva; i tra`imo uverljive garancije za skidanje sankcija prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Druga na{a

191
M.8 Bosni} – u osvrtu je pozdravio goste i podr`ao Odluku Skup{tine sa Pala u ime SDS –
Krajine.
R.9 Vuji} – tako|er kao {ef poslani~kog kluba SRS podr`ava Odluku sa Pala.
Predsjednik RSK M.10 Marti} – Dana{nja situacija o~ekuje i RSK te u zajedni~kom srpskom
interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutra{njeg raskola.11

odluka... mislim da }ete je podr`ati i slo`it se; da raspi{emo referendum za dvajssedmi-dvajs-o-osmi ovog mjeseca
gdje }e srpski narod svojom slobodnom voljom, bez ikakvih pritisaka, donijeti odluku o daljnjoj sudbini srpskog
naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine, a mislim i sudbinu cjelokupnog srpskog naroda. Neki nas malo
pla{e ili poku{avaju da zapla{e da smo ostali sami. Nismo. Pravda je s nama i istina je s nama. Bog je s nama. I
uvjereno... I uvjeren sam da ste vi s nama Špljesak u dvoraniš. U ovom trenutku, iskreno da priznam, mnogo sam
te{kog pro{ao u ovom te{kom ratu. Uzbu|en sam. Pomalo mi je i te{ko. Ali nadam se da }e na{a pravedna borba
rije{iti i srpsko nacionalno pitanje, na {irem planu, rije{i’ }e ono {to nas je ti{tilo vjekovima, i da }emo ostvariti
svoj sveti cilj. A skroman je cilj – da imamo svoju nacionalnu dr`avu. Svi to narodi posti`u mirnim, bezbolnim
putem, a na `alost mi moramo prolit more krvi da bi postigli ne{to {to nam prirodno pripada. Takva nam sudbina.
Bra}o, tre}a odluka Narodne skup{tine Republike Srpske, ja vas molim, molim vas na ozbiljnost trenutka.
Ozbiljnost daljnje sudbine na{e zajedni~ke. Da Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske zajedni~ki
upute predlog narodnim skup{tinama Crne Gore i Srbije o ujedinjenju u zajedni~ku, jedinstvenu srpsku dr`avu.
Ja vas molim... Špljesak u dvoraniš. Ja vas molim da se ovaj na{ prijedlog uvrsti u dnevni red i da se Narodna
skup{tina Republike Srpske izjasni o njemu. Puno vam fala i `elim vam sve najbolje.” Vidi: HR-HMDCDR,
Zbirka videozapisa, inv. br. 26.
8
Mile.
9
Ranko.
10
Milan.
11
Predsjednik Marti} rekao je poslanicima: “Gospodine predsedni~e, gospodine predsedni~e Vlade, draga bra}o iz
Republike Srpske, gospodo poslanici, gospodo oficiri, sve skupa vas pozdravljam. Ne `elim da budem nedore~en
i da se manipuli{e da li smo zauzeli stav ili nismo zauzeli stav. Situacija je veoma te{ka, i rekao bi dramati~na za
srpski narod, mo`da najte`i momenat. Jer, nismo mi bili bez stavova, sve ove dane smo imali stalne konsultacije i
sa rukovodstvom Republike Srpske i sa rukovodstvom Republike Srbije; to smo, uostalom, i rekli. Dana{nja
situacija {to se de{ava oko Republike Srpske apsolutno ~eka sutra i Republiku Srpsku Krajinu. To je jedan narod,
jedna celina koju ne mo`e ni’ko vi{e dijeliti, i ne mo`e se odvojeno posmatrati jedan dio u odnosu na drugi. Nisam
za to da stalno dajemo neke deklaracije, a da od toga ne bude ni{ta. Ja sam zaista od srca za sveukupno ujedinjenje
i stoga mi podr`avamo ovaj stav i ovo {to je sro~eno od poslanika da se ide prema Republici Srbiji i Crnoj Gori,
prema njihovim skup{tinama da definitivno idemo na to svesrpsko ujedinjenje. Da li }e i ovoga puta do}i ne ovisi,
dakle, o nama, ovisi isklju~ivo o Republici Srbiji, Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji. Me|utim, kad je u pitanju
dana{nja situacija u Republici Srpskoj, i sve ono u ~emu se ona na{la, ja moram da ka`em slede}e: da je u ovom
momentu najopasnije raspaljivati vatru i doljevati ulje na vatru. Republika Srpska Krajina ovde mora da odigra
jednu ulogu, da ka`em da smiri situaciju i da ponovo do|e sve na svoje mjesto. Mislim da jedino tako mo`emo
isplivati iz svega ovoga. Li~no sebe stavljam na raspolaganje, a to sam napravio i poslije one ~uvene Skup{tine u
Palama, kada sam isto dao javnu podr{ku Republici Srpskoj. Stavio sam se u ulogu da pozovem i molim
predsednika Milo{evi}a i Karad`i}a i ostale da sjednu i da razgovaraju, i ovaj }u put to da napravim, uz dobar dio
ljudi uticajnih u Srbiji koji mislim da }e to ostvariti. I da ovo moramo da prevazi|emo na na~in da vidimo {ta je
sve srpski nacionalni interes. Me|unarodna zajednica svjetska je donijela svoj plan, ne sada, nego davno prije
ovoga, kako da rasturi srpski nacionalni korpus. I to je jasno. Poku{ali su na sve mogu}e na~ine i nije im po{lo za
rukom. Ono na {to oni se najvi{e naslanjaju, to su srpski raskoli. Mi ne smemo dozvoliti srpske raskole. Zato,
draga bra}o, sestre, budimo svi malo razumni. Nemojmo dolijevati na vatru ulje. Mislim da ni ju~e ni s jedne ni
s druge strane; bilo je rije~i koje nisu na mjestu i mene te{ko boli kada i Republika Srpska, odnosno Srbija, Crna
Gora, napadaju Republiku Srpsku ili obrnuto. To je veoma ru`no i sa tim se ja uop{te ne mogu da slo`im. Mislim
da ovdje moramo smiriti tenzije; to je moj osnovni moto; sebe stavljam na raspolaganje da se `rtvujem, da molim
ako treba, ali, ljudi, mi moramo sjesti za jedan stol, na}i {ta je srpski zajedni~ki interes i danas predla`em da ovdje
ne raspaljujemo vatru, nego da Republika Srpska Krajina bude ta koja }e pomo}i i Srbiji i Crnoj Gori i Republici
Srpskoj i nama samima da sjednemo i dogovorimo, jer neprijatelj sigurno ne `eli dobro ni jednima ni drugima ni
tre}ima. Mi znamo dobro {ta nam je ~initi, da ovo sve moramo izdr`ati, drugog na~ina nema. Moramo izdr`ati

192
– U daljnjem toku sjednice evidentno je da ta~ka 1) dnevnog reda i aktuelna situacija u
Republici Srpskoj su se naizmjeni~no isprepletale.
– Le`aji}12 – da se u cilju prevazila`enja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Pale
koju treba da ~ine Predsjednik i 2 potpredsjednika Skup{tine i {efovi poslani~kih klubova,
poimeni~no nabrojani {to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sa~injavaju: B.
Vojnica, M.13 Atlagi}, M.14 Ernjakovi}, V.15 Vukeli}, R. Vuji} i D.16 Kova~evi}.
Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu te`inu i delikatnost situacije te se u
toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i ~lanova Vlade od ~ega izdvajamo
najzna~ajnije:
– \.17 Podunavac – diskusija se svodi na zaklju~ak da se ove Krajine ujedine bez obzira na
Odluke Republike Srbije i Crne Gore.
– R.18 Gondi: sagla{ava se sa prethodnim diskutantima te da se `ivi u jedinstvenoj srpskoj
dr`avi.
– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podr{ke putem zaklju~aka: da se prihvati
prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predlo`ena parlamentarna delegacija (potvr|ena uz
1 glas protiv) i da se podr`i Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.
– M.19 Babi}: na ove doga|aje moramo biti spremni jer se pripremaju ve} 4 godine. Uslovi
koje postavlja Kontakt grupa identi~no }e biti pripremani i servirani RSK.
– M. Atlagi}: podr`ava ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom
Republikom Srbijom.
R. Vuji} i M. Bosni}: treba prihvatiti zaklju~ke i to:
1. da Skup{tina RSK podr`ava Odluku Skup{tine Republike Srpske donesenu 03. 08.
1994. godine na Palama,
2. Skup{tina RSK prihvata predlog Skup{tine Republike Srpske da se uputi zajedni~ka
inicijativa dviju Skup{tina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje
svih srpskih naroda.
3. Ovla{}uje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.
4. Skup{tina Republike Srpske Krajine tra`i od nadle`nih organa realizacije procesa
ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dr`avu.

da bi pobijedili. Ja sam ube|en da mi imamo snage za to, bez obzira koliko to sad u ovom momentu izgledalo i
bezizlazno. Bezizlazno nije, ima na~ina da izi|emo, ali mo`emo izi}i samo ukoliko izlazimo slo`ni. Nikako sa
raskolima ne mo`emo o~ekivati pobjedu. Ja sam protiv raskola, i zato vas ja molim jo{ jednom, apelujem, nemoj
da i danas bude te{kih rije~i, budimo ti koji }emo sad situaciju smiriti i ponovno da zajedno krenemo naprijed.
Hvala.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26.
12
Rajko.
13
Marko.
14
Milan.
15
Veljko.
16
Drago.
17
\uro.
18
Ratko.
19
Milan.

193
Zadnja ta~ka AD.4) izazvala je dosta komentara naro~ito od predstavnika Vlade RSK
ukazuju}i na eventualne negativne posljedice i pogor{anje odnosa RSK sa Republikom
Srbijom.
B.20 Mikeli}: shodno prethodnom zahtjevu da se rije{i po ta~ki AD.1) – pitanje odbrane a
potom se izja{njavati po prethodnim zaklju~cima, a posebno tra`i da se parlament izjasni
prema politici Srbije i Slobodana Milo{evi}a, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom
SrbijŠomš oko izlaska iz ove situacije, da se zaklju~ak AD.4) analizira te da se sagleda njegova
te`ina, posebno na posljedice koje mogu proiza}i kad je u pitanju financiranje vojske i
privrede.
B. Vojnica: Tra`io sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi
ne `elimo da se odre|ujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Milo{evi}a: Ja nisam
parlament ve} samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom.
P.21 \odan: primjedba Mikeli}u – za{to nas nije o novim momentima upoznao ranije.
R. Vuji}: Ne mo`e se shvatiti politikanstvo u korist {tete vlastitog naroda.
M.22 Dobrijevi}: Zbog delikatnosti situacije predla`e se pauza od 15 minuta.
Nakon pauze od 15 minuta pre{lo se na ta~ku AD.1) i njeno apsolviranje.
– uvodni izvjestilac – puk. Milan Laki}, obja{njavaju}i karakteristike rati{ta, raspored snaga
RS i polo`aj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.
– general Bjelanovi},23 ukazuju}i na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva,
municija, energija itd. ).
U diskusiju se uklju~io Rade Tanjga ukazuju}i na skromne rezerve koje su sada prisutne.
Rasprava:
R. Gondi: Na bazi diskusije sti~em utisak sigurnosti i {ta preduzeti u slu~aju agresije usta{a.
Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.
U kontekstu ove diskusije jo{ su se javili za rije~: Ernjakovi}, Li~ina,24 \odan, Lemi},25
Priji},26 Vojnica, Le`aji}, ^eleketi},27 Atlagi}, Peri}28 i Gunj.29
Ministar Tanjga predla`e i konstatuje da glavni {tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave
raditi svoj posao po prednjem {to je i usvojeno uz jedan glas suzdr`an.
Nastavlja se rasprava po vanr. tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske:
M. Ernjakovi} inzistira da se jo{ jednom pro~itaju predlo`eni zaklju~ci.
R.30 Baki}: da se poku{aju preina~iti zaklju~ci odnosno da prva dva ostanu.
B. Vojnica: konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slu~aju korekcije zaklju~aka postoji
mogu}nost ponude ostavke.

20
Borislav.
21
Petar.
22
Mirko.
23
Mirko.
24
Ratko.
25
Milorad.
26
Ilija.
27
Milan.
28
Slobodan.
29
@eljko.
30
Ranko.

194
Le`aji}: da se ova ta~ka (zaklju~ak 3 i 4) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skup{tini
na usvajanje. Tom stavu privr`eni su Vukeli} i Baki}.
Na prijedlog predsjednika Skup{tine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.
R. Gondi: Uva`avaju}i primjedbe Vlade RSK da se zaklju~ak 4. bri{e po{to je sadr`an u
zaklju~cima 1. i 2., poslanici RSK se sa tim sagla{avaju.
Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdr`anih.
AD.2) Zakon o izvr{enju krivi~nih sankcija
Zbog dugotrajnosti rada Skup{tine ova ta~ka se odla`e za sljede}u Skup{tinu.
AD.3) Poslani~ka pitanja
1. Dobrivojevi} Petar: Tko vr{i nelegalno izdavanje putnih isprava gra|ana radi izbjegavanja
vojne obaveze.
2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi} proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine)
(Pitanje je direktno proslije|eno Vladi RSK na samom zasjedanju Skup{tine).
Zavr{eno u 05. 08. 1994. godine u 02.30 ~asova.
Za SEKRETAR SKUP[TINE:
Mirjana Rodi}, dipl.prav., Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 491.

15
1994., kolovoz 4.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na
izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE


Knin, 04. avgust 1994. godine
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skup{tini Republike danas su i formalno
na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatra`ili da se na vanrednom zasjedanju
Skup{tine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa
Srbijom i Crnom Gorom.
Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politi~kim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva
provedena referenduma.

195
Na ovaj na~in prihva}en je i predlog Skup{tine Republike Srpske da se zajedno zahtjevom
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi na
razmatranje Skup{tinama Srbije i Crne Gore.
Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.
Delegaciju ~ine ~lanovi naju`eg rukovodstva Stranke i predsjednici skup{tinskih odbora,
Drago Kova~evi} – {ef Poslani~kog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Du{an
Vje{tica – sekretar Stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosu|e i prof. Lazar Macura
– predsjednik Odbora za spoljnu politiku.
M.P.31 INFORMATIVNA SLU@BA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Milorad Marko{, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 422.

16
1994., kolovoz 15.
Knin
Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s
vodstvom Republike Srpske

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE


IZVR[NI ODBOR
Knin, 15. 08. 1994. godine
SAOP[TENJE
Na redovnoj sjednici Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odr`anoj 15.
08. 1994. godine u Kninu delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su ~inili Lazar
Macura, Du{an Vje{tica i Drago Kova~evi}, upoznala je Izvr{ni odbor stranke sa posjetom
delegacije Republici Srpskoj i sa sadr`ajem razgovora koji su tom prilikom vo|eni sa
rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine izra`ava puno razumjevanje za slo`enu i te{ku
situaciju u kojoj se na{la Republika Srpska, nakon {to je Narodna Skup{tina Republike Srpske
odbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstva
Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine podr`ava inicijativu Narodne Skup{tine Republike
Srpske za ujedinjenje svih srpskih dr`ava u jedinstvenu Srpsku dr`avu.

31
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

196
Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle ~etiri godine inicirala i bila nosilac vi{e
deklaracija, skup{tinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina
na|e unutar jedinstvene srpske dr`ave, ali na `alost i protiv volje Srpske demokratske stranke
Krajine do ujedinjenja nije do{lo.
Srpska demokratska stranka Krajine }e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u
Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljaju}i ni jedan
njegov dio.
Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na te`ak polo`aj u kojem se na{ao
cjelokupan srpski narod, isti~e potrebu da sve politi~ke snage na srpskim prostorima ulo`e
maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se na{la najbolja i najpravednija rje{enja u
interesu cijelog na{eg naroda.
M.P.32 SLU@BA ZA INFORMISANJE
Milorad Marko{, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 422.

17
1994., kolovoz 18.
Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i Crne
Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu

REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


NARODNA SKUP[TINA SKUP[TINA
Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94
Datum: 18. 08. 1994. godine Datum: 18. 08. 1994. godine
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE SRBIJE
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE CRNE GORE
Smatraju}i da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politi~ki status, istorijsko, prirodno i neotu|ivo.
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima
`ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja.
Nalaze}i da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o biv{oj Jugoslaviji.
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dr`avni entiteti koji su,
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ nastali ovaplo|enjem prava na samoopredeljenje i

32
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

197
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlu~e o svojoj
dr`avi, skup{tine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlu~ile su da upute
PREDLOG
ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE
GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
U JEDNU DR@AVU
1. Upu}uje se poziv skup{tinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate
Predlog o ujedinjenju u jednu dr`avu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se
obavilo ovo ujedinjenje.
2. Zadu`uje se zajedni~ka delegacija skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske da {to pre odpo~ne razgovore sa predstavnicima skup{tina Republike Srbije i
Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju, kao i nacrti drugih
relevantnih dokumenata.
3. Zajedni~koj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga
obavesti skup{tine o rezultatima pregovora.
Predsednik N. Skup{tine Predsednik Skup{tine
Mom~ilo Kraji{nik, Šv.r.š Branko Vojnica, Šv.r.š
M.P.33 M.P.34

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 5006.

18
1995., po~etak
ŠKninš
Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oru`anim snagama Republike
Hrvatske

REFERISANJE VRHOVNOM KOMANDANTU


O PLANU UPOTREBE SVK
Uvodni deo:
Postoje}i Plan upotrebe SVK stupio je na snagu krajem 1993. godine. Plan je pravljen u
skladu sa uslovima koji su karakterisali 1992. i 1993. godinu i na bazi predvi|anja razvoja
vojno-politi~ke situacije u 1994. godini. Razvoj doga|aja u biv{oj Republici BiH i na

33
Okrugli pe~at: Republika Srpska, Narodna skup{tina – Sarajevo.
34
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Skup{tina Republike – Knin.

198
prostorima RH u~inio je jedan broj re{enja iz Plana upotrebe neadekvatnim. Iskustva ste~ena
kroz izvo|enje borbenih dejstava u 1994. godini i problemi sa kojim smo se sretali tako|e,
ukazuju na potrebu da Plan upotrebe postavimo na realnije osnove i da ga imamo u vi{e
varijanti. Posebno je zna~ajno da se uka`e na relativno brze promene do kojih dolazi ili mo`e
do}i u okru`enju RSK, a od uticaja su na bezbednost RSK, a time i na upotrebu SVK.
Na{e analize potenciraju izuzetnu potrebu da se te`i{no orijenti{emo na varijantu Plana
upotrebe koji bazira na na{im mogu}nostima bez zna~ajnijeg oslanjanja na pomo} VJ i VRS.
Ta ~injenica ne isklju~uje i varijante u kojima bi odbranu RSK ostvarivali u sadejstvu i kroz
zajedni~ko u~e{}e u borbenim dejstvima sa VJ i VRS.
Polazimo od ~injenice da ukoliko bi Plan upotrebe SVK zasnivali prete`no na pomo}i i
u~e{}u VRS i VJ, a da iz bilo kojih razloga planirana pomo} i u~e{}a izostanu, da bi do{lo do
te{kih posledica, posebno u po~etku agresije.
Polaze}i od navedenog mi smo se odlu~ili za predlog da Plan upotrebe radimo u tri varijante.
Jedna varijanta je postoje}i Plan upotrebe, koji uva`ava obaveze VJ po Vensovom planu i
predvi|a anga`ovanje jedinica VRS na prostoru RSK; Druga varijanta i po na{em mi{ljenju
najva`nija, je izrada Plana upotrebe SVK bez ve}eg oslanjanja na VJ i VRS; Tre}a varijanta
treba da predvidi realnu mogu}u upotrebu VJ i VRS, kao pomo} SVK u agresiji Hrvatske
vojske sa radikalnim ciljem.
Dozvolite mi, gospodine Predsedni~e, da iznesem predlog Plana upotrebe tako {to bi prvo
dao kriti~nu ocenu postoje}eg Plana upotrebe, a zatim bi detaljnije obrazlo`io upotrebu SVK
po varijanti da vodimo rat bez ve}eg anga`ovanja i pomo}i VJ i VRS. Na kraju, izneo bi i
varijantu odbrane, u kojoj bi SVK izvodila borbena dejstva uz realno mogu}e u~e{}e VJ i
VRS.
1. KRITI^KI OSVRT NA POSTOJE]I PLAN UPOTREBE SVK
Postoje}i Plan upotrebe pravljen je kao Plan za odbranu srpskih zemalja (SFJ, RS, RSK). On
predvi|a zna~ajno u~e{}e VJ i VRS. U sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u
slu~aju agresije na RSK planira upotreba, kako VJ, tako i delova VRS. Radi ilustracije
navodim da postoje}i Plan predvi|a u~e{}e 8 brigada iz VRS u odbrani RSK, a to u sada{njim
uslovima stvarno nije mogu}e.
Raspored i grupisanje snaga SVK po postoje}em Planu imaju linijski karakter, tako da su
raspolo`ive snage posele polo`aje u dodiru sa neprijateljem. Brigade, korpusi i G[ SVK ne
raspola`u sa snagama, koje bi posedale dubinu teritorije. Nedostatak ovih snaga dovodi u
pitanje mogu}nosti borbe protiv vazdu{nih i helikopterskih desanata i uba~enih grupa.
Postoje}i raspored i grupisanje ne omogu}ava izvo|enje odbrane po dubini i izvr{avanje bilo
kakvog manevra snagama po frontu i dubini. Kao najve}a slabost postoje}eg rasporeda i
grupisanja jeste mala mogu}nost izvo|enja aktivnih dejstava.
Realizacija postoje}eg Plana upotrebe zahteva da Glavni {tab i komande korpusa raspola`u sa
makar minimalnim rezervama sa kojima bi mogli uticati na tok borbenih dejstava. Uz sve
navedeno vidna je fizi~ka nepovezanost izme|u na{ih jedinica (odvojenost 11. i 18. K).
2. VARIJANTA UPOTREBE SVK KADA NE BI MOGLO DOLAZITI
DO VE]EG ANGA@OVANJA VJ I VRS
Ova varijanta Plana upotrebe razra|ena je kao osnovna, ali i kao okosnica za eventualno
anga`ovanje delova VJ i VRS.

199
Polaze}i od procenjenog dejstva hrvatske vojske za varijantu kada bi SVK relativno
samostalno branila RSK, Glavni {tab je formulisao SVK zadatak:
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti, da sna`nim
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim `ivljem.
U izvo|enju odbrane i protivudara sadejstvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.
Operacionalizacija zadatka:
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih
teritorija.
KM u rejonu Knina.
IKM u rejonu Petrova Gora.
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno anga`ovanje svih resursa dr`ave, upornom odbranom
i aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i
odbraniti integritet RSK.
Pripremiti i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupa i
Mre`nica i Isto~ne Slavonije. Te`i{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog
Kotara i Dalmacije.
KM u rejonu Petrova Gora.
IKM u rejonu Knina.
Na osnovu navedenog zadatka Predla`em Odluku za upotrebu SVK:
U koordinaciji sa dr`avnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK,
delovima VRS i VJ, odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oru`ane borbe,
spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnog
integriteta.
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:
U slu~aju agresije HV na RSK odsudnom odbranom, na pravcima napada neprijatelja i
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, te`i{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko – raketnih udara po izabranim ciljevima, na
teritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem, na taj
na~in o~uvati teritorijalni integritet dr`ave, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu
priznavanja RSK.
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:
U po~etnim dejstvima, odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno anga`ovanje VJ u Isto~noj

200
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna
dejstva.
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena
dejstva.
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~aju
krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblike
oru`ane borbe i otpora.
Operaciju izvesti u dve etape:
– U prvoj etapi – odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.
– U drugoj etapi – po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa
radikalnim ciljem HV na RSK.
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:
– Snage za odbranu,
– Snage za aktivna dejstva i ubacivanje,
– Snage za PDB,
– Snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,
– Snage za podr{ku i PVO,
– Snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih
mjesta,
– Snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.
KARAKTERISTIKE ODLUKE I OBRAZLO@ENJE
Predlo`ena odluka tra`i da se u slu~aju agresije jednovremeno izvodi odbrana i pre|e u
ofanzivna dejstva. Branili bi se na pravcima gde hrvatska vojska napada (u agresiji sa
ograni~enim ciljem, na vrli~kom pravcu i u Zapadnoj Slavoniji: u agresiji sa radikalnim ciljem
na slunjskom pravcu). U ofanzivna dejstva pre{li bi na posebno izabranim pravcima na
kojima se ugro`avaju bitni interesi RH (ofanzivna dejstva 11. K na pravcu Mirkovci-@upanja;
napad OG sa prostora Korduna, preko Korane ka granici Hrvatske sa Slovenijom i napad na
dalmatinskom prostoru pravcima: Kakma-Biograd na moru i ^ista Mala – Vodice).
Stvaramo slobodne snage pregrupisavanjem postoje}ih i njihovim rasporedom po dubini,
~ime re{avamo problem protivdesantne borbe, borbe sa uba~enim IDG i aktivnih dejstava na
nivou G[, korpusa i brigada.

201
Predlo`ena Odluka tra`i odbranu gradova i ve}ih naseljenih mjesta. Brigade }e pristupiti
pripremi za odbranu odmah i pored utvr|ivanja i zapre~avanja odredi}e snage koje }e braniti
naseljena mesta.
Po ovoj odluci predvi|a se obrazovanje snaga za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Na ovo nas obavezuje iskustvo, posebno iz 1994. godine. Moramo po~etnim grupisanjem
obezbediti osnovu za izvo|enje borbenih dejstava. Nije se pokazalo dobrim re{enjem da u
vreme otpo~injanja agresije vr{imo ve}e manevre sa jednog prostora na drugi. Posebno su
velike te{ko}e ako se ra~una na prelociranje ve}ih snaga sa prostora 11. K u zone drugih na{ih
korpusa.
Direktivom za upotrebu SVK konkretno se reguli{e prikupljanje, priprema i upotreba
dobrovoljaca i dobrovolja~kih jedinica u borbi sa HV. Priprema dobrovoljaca je zadatak koji
se mora i pre agresije re{iti. Od strane VJ odre|en je prihvatni centar za dobrovoljce sa
teritorije SRJ, a ovde u RSK odredili smo Erdut i Bru{ku za prihvat dobrovoljaca i njihovu
pripremu za uklju~ivanje u sastav SVK. Procenjujemo da bi u prvih deset dana rata mogli
prihvatiti i organizovati za borbu dobrovoljaca ekvivalenta 3 do 4 brigade.
Ukazujem na va`nije karakteristike odnosa snaga po varijanti da SVK izvodi odbranu bez
ve}eg oslonca na VJ i VRS.
Ukupan odnos u ljudstvu bio bi 1,4:1 u korist HV (100.000:69.000). Odnos u tenkovima
iznosi tako|e 1,4:1 (425:301); u oklopnim transporterima 2:1 (223:111); u minobaca~ima
od 60 do 120 mm odnos je 1:0,3 u na{u korist. Najve}u prednost HV ima kod PAR 6,5:1 i
kod haubica 155 – 5,5:1. Zna~ajna prednost je i kod vbr 2,6:1. Takav odnos je i kod topova
130 mm.
Odnos snaga pod uslovima da raspola`emo potrebnom municijom omogu}ava realizaciju
predlo`ene Odluke.
Plan upotrebe po varijanti da branimo RSK osloncem na sopstvene snage, podrazumeva
borbu za opstanak i najve}e `rtve.
Za uspeh je neophodno da se za rat pripreme i sve druge snage dr`ave i dru{tva. A to se ne
mo`e posti}i, ako se hitno ne pripremi Plan odbrane RSK. Plan upotrebe je deo toga plana.
Planom odbrane treba obezbediti prelazak na ratni kolosek svih dr`avnih i privrednih
organizacija.
Planom odbrane RSK moraju se regulisati obaveze svih nosilaca zadataka i nalo`iti njihove
pripreme za izvr{avanje zadataka iz oblasti odbrane. Neophodno je preduzeti mere da se hitno
popravlja odnos vojnih obveznika prema vojnoj obavezi.
Upotreba SVK po predlo`enom Planu, bitno zavisi od obezbe|ivanja municije i goriva. Plan
upotrebe predvi|a da se prva etapa operacije izvodi u trajanju 15-20 dana, a druga 10-15
dana. To zna~i da bi rat sa HV mogao potrajati 25-35 dana. Prora~uni pokazuju da za 30 dana
rata moramo imati:
a) Za OMJ: sleduje 4,5 b/k, a raspola`emo s 2,5 b/k. Nedostaje 2 b/k. Potrebe za gorivom
iznose 8 p/r, a raspola`emo sa 0,2 p/r. Nedostaje 7,8 p/r ili 2.400 tona goriva.
b) Artiljerija: Stanje art. municije je razli~ito, zavisno od vrste oru|a. Najpovoljnije je kod
topova 76 mm B-1 (7,05 b/k) th 152 mm (8,73 b/k), haubice 122 mm D-20 (4,05 b/k) i
topovi 130 mm (5,32 b/k). Najslabija popuna je oru|a u ~etnim i bataljonskim vatrenim
grupama, u brigadnim artiljerijskim grupama i u KAG (kalibri 128 “OGANJ”).
Da bi obezbedili rezerve za 30 dana rata potrebna je slede}a popuna: mb 82 mm 3 b/k; mb
120 mm 2,88 b/k; vbr-128 “Oganj” 2,13 b/k; haubice 105 mm 1,16 b/k; POVR 9M 14 0,74

202
b/k. Prora~uni su izra|eni na bazi procena ciljeva i stvarne koli~ine municije sa kojom u ovom
trenutku raspola`emo.
c) Pe{adijsko naoru`anje: U odnosu na koli~ine koje sleduje (4,5 b/k) nedostaje za AP 3,336
b/k; za PAP i PM 2,95; za mitraljeze M-84 = 3,82 b/k; za PM 7,9 mm 3,75 b/k; snajperi 2,27
b/k; broving 12,7 mm 2,59 b/k; bombe ru~ne 2,20 b/k.
U zaklju~ku, mogao bih naglasiti:
U agresiji do koje bi do{lo posle eventualnog povla~enja UNPROFOR-a, u uslovima kada bi
SVK branila RSK, bez pomo}i VJ i VRS, na uspeh se mo`e ra~unati samo uz totalno
uklju~ivanje u rat svih resursa na{e dr`ave, uz prihvatanje velikih `rtava i uz spremnost da se
prilago|avamo i najte`im uslovima borbe za opstanak. Pri tome treba imati u vidu da SVK
ne mo`e sama re{iti probleme, kao {to su: spremnost vojnika i stare{ina da podnesu sve
te{ko}e koje rat name}e; obezbe|enje potrebnih MTS, a pre svega, municije, naoru`anja,
opreme i sli~no. Postoje}a vojno – politi~ka situacija i pona{anje hrvatske vojske, tra`e visok
stepen borbene gotovosti, a to zna~i anga`ovanje relativno velikog broja vojnih obveznika u
sastavima SVK. Ali to ne odgovara potrebama privrede i njenim naporima da o`ivi
proizvodnju. Tu suprotnost moramo zajedni~ki razre{iti na na~in koji ne sme ozbiljnije
naru{iti borbenu gotovost SVK.
**
3. UKLJU^IVANJE VJ
Tre}u varijantu Plana, ~ini odbrana SVK, uz odre|eno anga`ovanje VJ, pre svega na prostoru
Baranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Ona je razra|ena u posebnom Aneksu koji }e
se ~uvati uz Plan upotrebe SVK.
ZAKLJU^CI I PREDLOZI
1. U sada{nje vreme i u neposrednoj budu}nosti, ne postoje neophodni uslovi koji bi u
slu~aju agresije HV na RSK omogu}avali ve}e anga`ovanje VJ i VRS na na{im prostorima.
2. Situacija zahteva da imamo takav Plan upotrebe u kome }e za odre|eno vreme SVK samo
braniti RSK, bez neposredne pomo}i VJ i SVK.35 Ova ~injenica zahteva da pripreme za
odbranu usmerimo, pre svega, na pove}anje sposobnosti SVK i pripremu dr`ave i njenih
organa za totalni rat.
3. Potrebno je od VJ tra`iti hitnu popunu sa klju~nim MTS, naoru`anjem i municijom. Sa
VRS treba zajedni~ki razmatrati nastalu situaciju i dogovoriti saradnju i eventualno sadejstvo.
PREDLOG ZADATAKA
1. Odmah pristupiti izradi Plana odbrane RSK i njegovo uskla|ivanje sa potrebama Plana
upotrebe SVK.
2. Osloniti se na sopstvene mogu}nosti u suprostavljanju agresiji HV i pripremiti se za
uspe{no vo|enje rata u najmanjem trajanju od 30 dana.
3. Odmah pristupiti organizovanom prikupljanju i pripremi dobrovoljaca u skladu sa
zadacima postavljenim Direktivom za upotrebu SVK.
***

35
Vjerojatno se misli na VRS, Vojsku Republike Srpske.

203
2. NA[E SNAGE
Pona{anje i aktivnosti pobornika ratne opcije u re{avanju problema nastalih raspadom biv{e
SFRJ, kako na teritoriji biv{e BiH, tako i odnosa na relaciji RSK – RH, tra`e maksimalnu
spremnost svih organa i organizacija dr`ave, a posebno Srpske vojske Krajine, u
suprostavljanju svakom ugro`avanju suvereniteta Republike Srpske Krajine. Imaju}i u vidu
navedeno, Srpska vojska Krajine ima zadatak:
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti da sna`nim
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim `ivljem.
U izvo|enju odbrane i protivudara sadestvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.
Operacionalizacija zadataka:
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih
teritorija.
KM u rejonu Knina.
IKM u rejonu Petrova Gora.
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno anga`ovanje svih resursa dr`ave upornom odbranom i
aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbraniti
integritet RSK.
Pripremati i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupe i
Mre`nice i Isto~ne Slavonije. Te`i{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog
Kotara i Dalmacije.
KM u rejonu Petrova Gora.
IKM u rejonu Knina.
3. VJ u slu~aju op{teg napada vojske RH na RSK, izvr{ava preuzete obaveze koje ima prema
Vensovom planu, anga`ovanjem jedinica i prikupljanjem dobrovoljaca sa prostora SRJ.
Glavni prihvatni centar nalazi se u Beogradu (Bubanj Potok) u odgovornosti komande 1.A,
preko koje ostvarivati sve kontakte.
VRS izvodi odbranu prostora i aktivna dejstva prema Koridoru, Cazinskoj Krajini i u
Livanjskom polju, ~ime vezuje delove HVO i muslimanske vojske i spre~ava njihovo
anga`ovanje prema RSK.
4. ODLU^IO SAM u koordinaciji sa dr`avnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa
jedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ odsudnom odbranom i primenom razli~itih
oblika oru`ane borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi
o~uvanja teritorijalnog integriteta.
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:
– U slu~aju agresije HV na RSK, odsudnom odbranom na pravcima napada neprijatelja i
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, te`i{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,

204
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko-raketnih udara po izabranim ciljevima na teritoriji
RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem. Na taj na~in
o~uvati teritorijalni integritet dr`ave, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanja
RSK.
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:
– U po~etnim dejstvima odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno anga`ovanje VJ u Isto~noj
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna
dejstva.
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena
dejstva.
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda.
U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na
odgovaraju}e oblike oru`ane borbe i otpora.
Operaciju izvesti u dve etape:
– U prvoj etapi odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.
– U drugoj etapi, po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa
radikalnim ciljem HV na RSK.
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:
– snage za odbranu,
– snage za aktivna dejstva i ubacivanje,
– snage za PDB,
– snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,
– snage za podr{ku i PVO,
– snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih
mjesta,
– snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.
ZADACI JEDINICA
1) 11. korpus: U agresiji sa ograni~enim ciljem i I etapi operacije odsudnom odbranom u
Baranji spre~iti prodore usta{kih snaga, a u Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu pre}i u

205
ofanzivna dejstva, blokirati Osijek i Vinkovce i na pravcu Mirkovci – @upanja stvoriti
mostobran na teritoriji Andrija{evci – Pritoka – Otoka.
U II etapi operacije sa OG-2 (18., 138. mtbr., 453. i 1. okb, 51. mbr, 16. mabr., 12. mpoad,
1/240. ssrp PVO i 155. lpbr) iz ranije stvorenog mostobrana pre}i u ofanzivna dejstva
glavnim snagama pravcem: Privlaka – @upanja, a pomo}nim: s. Babina Greda – Nijemci –
Posavski Podgajci sa zadatkom razbiti usta{ke snage na pravcima napada, sadejstvovati
snagama VRS u razbijanju i uni{tenju usta{kih snaga u {irem rejonu Ora{ja, izbiti na reku
Savu i obezbediti Koridor sa severa. U daljem razbiti odse~ene snage u {irem rejonu
Spa~vanskih {uma i pre}i u odbranu na liniji: Gradi{te – [titor.
Biti u gotovosti za odbijanje protivnapada usta{kih snaga.
Podr`ava RV i PVO.
Komandno mesto Vukovar.
2) 18. korpus: U svim uslovima odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga u zonu
odbrane korpusa, a te`i{no na pravcima: Novska – Oku~ani; Nova Gradi{ka – Oku~ani i
Pakrac – Oku~ani.
Podr`ava V i PVO VRS.
KM Oku~ani.
3) 39. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. i 18. K u svim uslovima spre~iti prodor
usta{kih snaga na pravcima Glinska Poljana – Glina, s. Farka{i} – Petrinja – Dvor, Sunja –
Kostajnica – Dvor, sa zadatkom: razbiti i uni{titi snage neprijatelja i najdalje do linije Dvori{te
– Hrastovica (k. 415) – Hrv. ^unti} – Dejanovi} – k.262 – [amarice slomiti napad
neprijatelja i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva.
U daljem izvr{iti pregrupisavanje snaga i pre}i u protivnapad, razbiti usta{ke snage na
pravcima dejstva na r. Kupa i Sava i pre}i u odbranu.
KM u rejonu [amarica.
4) 21. korpus: upornom odbranom u sadejstvu sa 39. i 15. korpusom u agresiji sa
ograni~enim ciljem i prvoj etapi operacije, spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Gradac
– Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj, sa zadatkom: upornom
odbranom razvla~iti i uni{tavati snage neprijatelja i spre~iti im dublje prodore u zahvatu
glavnih pravaca.
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i upornu i aktivnu odbranu ka snagama 5.K.
U drugoj etapi operacije slobodnim snagama biti u gotovosti za ofanzivna dejstva na pravcu:
Vojni} – Banjsko Selo, gde izbiti na r. Mre`nica i pre}i u aktivnu odbranu.
Te`i{te odbrane imati na pravcu Generalski Stol – Slunj – Rakovica.
Podr`ava raketni sistem “ORKAN”, RV i PVO SVK.
KM u Vojni}u, IKM u Slunju.
5) 15. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. K i 7. K spre~iti prodor usta{kih snaga
na pravcima: Ogulin – Pla{ki – Pl. Jezera, Oto~ac – Vrhovine – Korenica, Peru{i} – Buni} –
Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac sa zadatkom: upornom odbranom spre~iti bo~na dejstva
i ovladavanje sa Kapelom i pl. Velebit i gradom T.36 Grad i dublje prodore na izabranim
pravcima razvla~e}i snage i nanose}i im {to ve}e gubitke u `/s i MTS.

36
Teslingrad, kako su pobunjeni Srbi 1991. nazvali Li~ki Osik.

206
Po ispoljenom te`i{tu slobodnim snagama izvr{iti pokret i pre}i u protivudar i uni{titi
uklinjenje usta{ke snage.
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i odbranu ka 5. K.
Podr`ava 75. mpoabr., raketni sistem “ORKAN” i RV i PVO SVK.
KM u Korenici.
6) 7. korpus: u agresiji sa ograni~enim ciljem i u prvoj etapi operacije odsudnom odbranom
spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ –
Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na pl. Velebit, a delom snage pre}i u ofanzivna dejstva i povratiti
ranije zauzete teritorije.
U drugoj etapi nastaviti sa izvo|enjem odbrane, pregrupisati snage i ofanzivnim dejstvima
povratiti ranije zauzete teritorije na odseku [ibenik – Biograd na moru – Zadar, izbiti na more
i utvrditi dostignute linije. U daljem biti u gotovosti za ofanzivna dejstva.
Podr`ava 105. vbr i V i PVO VRS.
Komandno mesto Knin.
7) Zadaci RV i PVO SVK
U agresiji HV na RSK, svim snagama RV i PVO SVK u sadejstvu sa V i PVO VRS i RV i
PVO VJ, izvoditi borbena dejstva u PVO va`nih objekata na teritoriji i grupacija SVK i
vazduhoplovnu podr{ku snaga SVK u odbrani va`nijih pravaca i rejona RSK.
(1) 45. bVOJIN:
Sa osnovnih radarskih polo`aja vr{i osmatranje vazdu{nog prostora i linijom operativnih
centara G[ i korpusa, klasi~nim na~inom i u sistemu automatizacije, podatke o neprijatelju
dostavalja korisnicima.
Biti spreman za posedanje rezervnih radarskih polo`aja.
(2) 44. rbr:
– 1. rd izvoditi vatrena dejstva u PVO rejona razme{taja KM 39. K, a po izvr{enoj agresiji HV
na RSK I stvaranju uslova, izvoditi vatrene udare po va`nim objektima i snagama neprijatelja
na zemlji.
– Sa SS z. baterijama izvoditi vatrena dejstva po neprijateljevoj napadnoj avijaciji na
najverovatnijim pravcima naleta i dejstva po a. Udbina i ARJ z – z.
KM: Petrova Gora.
(3)105. vbr:
– Izvi|anjem iz vazdu{nog prostora prikupljati podatke o grupisanju i snagama neprijatelja
na komunikacijama, kao i njegovim rezervama u zagrani~nom prostoru.
– Lova~ko-bombarderskom avijacijom izvoditi vatrenu podr{ku SVK u odbrani na glavnim
pravcima napada neprijatelja.
Nakon ispoljenog dejstva neprijatelja i onesposobljavanja a. Udbine za upotrebu, vr{iti
aerodromski manevar letom na aerodrome Petrovac, Banja Luka i Glamo~.
– Borbenim helikopterima u zonama korpusa izvoditi vatrena dejsta u protiv-oklopnoj borbi
na najugro`enijim pravcima napada neprijateljevih OM snaga.
– Transportnim helikopterima vr{iti prevo`enje i evakuaciju ranjenika, snage oja~anja i MTS
na rati{tu.

207
Naprezanje: – 2-4 leta IA i LBA
– 4-6 letova NH i
– 4-6 ~ leta TreHe
KM: a. Udbina.
(4) Pri pojavi helikopterskog desenta, svim snagama u vazduhu i sa zemlje izvoditi vatrena
dejstva po istom u cilju razbijanja i uni{tenja istog.
(5) Vazduhoplovnu vatrenu podr{ku 18. K izvodi V i PVO VRS, a RV i PVO VJ izvodi vazd.
vatr. podr{ku 11. K po posebnom planu.

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., bb./1995.

19
1995., velja~a 8.
Knin
Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na sjednici Skup{tine Republike
Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan
Z-4

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


SKUP[TINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODR@ANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU
______________________________________________________________________
Knin, 8. februara 1995. godine
Š...š
Prva i jedina to~ka je:
PREGOVARA^KI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVA
ZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE
I POLITI^KO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Š...š
MILAN MARTI]:
Po{tovano predsedni{tvo, gospodo narodni poslanici,
Kao i mnogo puta dosad, kao {to }e ~esto biti i u budu}e, srpski narod i Republika Srpska
Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i `elje me|unarodnim posrednicima ka`u
odlu~no ne u njihovom nastojanju da nas nateraju da prihvatimo takve osnove

208
Me|unarodnog mirovnog plana koji ne omogu}ava ostvarenje ni minimuma na{ih
nacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao {to vam je dobro poznato Republika Srpska
Krajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-437, smatraju}i da u situaciji kada Šješ
Republika Hrvatska donela jednostranu odluku o okon~anju mandata UNPROFOR-a prvo
treba da se razjasni da li oni, a zatim Savet bezbednosti kao i drugi me|unarodni odre|uju}i
faktori prihvataju tu neprimjerenu i neprihvatljivu hrvatsku odluku kao svr{en ~in, ili }e
postupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je odre|eno da du`ina anga`iranih snaga
UNPROFOR-a, a koji je tu prije svega, u funkciji o~uvanja mira, zavisi od odluke tri subjekta
uklju~uju}i tu i Jugoslaviju.
Mogu}e procjene pojedinih me|unarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okon~anja
mandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima upla{enim Srbima poturi rog za
svije}u, samo je kriva procjena i ni{ta vi{e. Jer, niti su Srbi upla{eni eventualnim odlaskom
mirovnih snaga, a niti im se mo`e prodati rog za svije}u.
Mi ne `elimo novi rat i razaranja, ni nama, ni Hrvatima. U~ini}emo sve da do njega ne do|e.
Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siro~ad? Ko je taj kome je stalo da se ru{e de~ji
vrti}i, ku}e i tvornice? Ko to mo`e da se raduje tutnjavi topova i prasku mitraljeza? Ne, mi
zaista ne `elimo rat, ali ga ne}emo ni izbegavati po svaku cijenu. Bude li trebalo – opet }emo
ratovati. Jer, kakav nam izbor preostaje?
Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na Štoš
pristati? Smijemo li pljunuti na sve `rtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt? @ivot
u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. @ivot u Hrvatskoj – zar bi to bio `ivot?
Š...š
BORISLAV MIKELI]:
Š...š
Jednostavno re~eno, mirovne snage do{le su na ovo podru~je koje je progla{eno za{ti}enom
zonom. Dok se ne na|e rje{enje izme|u dviju sukobljenih strana. Mi to re{enje nismo jo{
na{li, niti zapo~eli razgovore o mogu}im politi~kim re{enjima u kojima se mo`emo i razilaziti,
ali mo`emo zapo~eti razgovore. Stoga je Odluka grupe Z-4 koja je ina~e bila uklju~ena kod
mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku
provokatorska za na{u stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam to
zvani~no uru~e imala je na{e me|usobne konzultacije rukovodstva na svim nivoima, pa je
tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvani~no saop{tio da takav dokument ne
mo`emo ni da primimo u razmatranje dok se ne defini{e stav Ujedinjenih nacija, Saveta
bezbednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike Srpske
Krajine i da li Krajina ostaje kao za{ti}ena zona.
Š...š
MILAN BABI]:
Š...š
[to se ti~e Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa dr`avnom delegacijom na Palama,
gde su nam obe}ali da }e se planovi koji su postignuti, dogovoreni, realizovati u slu~aju da
budemo vojno ugro`eni. [to se ti~e Savezne Republike Jugoslavije ja takve garancije nisam
dobio, mo`da drugi iz dr`avnog rukovodstva imaju neke informacije, sem da }emo dobiti, ne

37
Vidi: Prilog IV., dok. br. 1.

209
znam koliko tona hrane i municije. Kakva }e druga intervencija biti? Poku{ali smo ~ak i
javnim nastupima blago, u ovom periodu otvaranja krize povodom UNPROFOR-a, Šdaš
skrenemo pa`nju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i Jugoslavije da se vi{e
iska`u. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da prihvati mini kontakt
grupu sa svojim planom Z-4. Me|utim, volio bih da to bude i stvaran takav odnos, a ne samo
jedna politi~ka prilika, da ka`em, tim povodom.
Š...š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

20
1995., velja~a 10.
ŠKninš
Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima
izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti

VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
IZVOD IZ IZLAGANJA PREDSEDNIKA REPUBLIKE
GOSPODINA MILANA MARTI]A NA REFERISANJU
O BORBENOJ GOTOVOSTI SVK
– Dana 10. 02. 1995. godine –
Predsednik Republike uklju~io se u pra}enje toka referisanja ne{to poslije 09.00 ~asova. Pre
nego {to je napustio referisanje Predsednik se izvinio prisutnim stare{inama, {to zbog drugih
neodlo`nih obaveza ne mo`e do kraja pratiti ovu izuzetno zna~ajnu aktivnost.
U obra}anju stare{inama Predsednik je jasno i nedvosmisleno ukazao na karakteristike
postoje}eg stanja u zemlji i na ozbiljnost usta{ke agresije koja predstoji.
U izlaganju, poseban akcenat je stavljen na ulogu i zadatke SVK i njene pripreme da spremno
do~eka agresiju uz nagla{avanje zna~aja borbenog morala i veze vojske i naroda. Imaju}i u
vidu zna~aj pitanja, ocena i stavova, koje je dao Predsednik dr`ave, Glavni {tab se odlu~io da
komandama korpusa i najodgovornijim stare{inama dostavi izvod iz izlaganja Predsednika.
Izvod je prilog uz Zaklju~ke i zadatke o borbenoj gotovosti u SVK.
*
Sudbinu srpskog naroda i na{e dr`ave dr`i SVK. Posebna je odgovornost komandnog kadra.
Bez dobrog komandovanja ne mo`e se imati organizovana i efikasna vojska. Bez uspe{nog
komandovanja SVK je unapred osu|ena na propast.
Narod – SVK: O~i i u{i naroda uprte u SVK.
Izgra|ivanje vojske je proces. Manje obu~ena i slabija vojska mo`e puno dati ako postoji
sposobno komandovanje. Komandovanjem se re{avaju problemi. Danas narod u Krajini ima
svoju vojsku, srpsku, sa svojim stare{inskim kadrom.

210
Protiv bla}enja sam SVK i njenih oficira.
Cilj nam je da narod u~vrsti poverenje u svoj oficirski kadar.
Prisutna je teza: napustila nas JNA 1991., ho}e li u slu~aju rata vojska (misli se na oficire iz
SRJ) ponovo pobe}i. Ovde su svi oni koji nisu pobegli u 1991. g. pa sigurno ne}e ni sada, to
je odgovor va{eg k-ta gen. ^eleketi}a.38
SVK je vanstrana~ka, narodna, ona je vojska u podjednakoj meri svakog ko `ivi u RSK i svih
stranaka podjednako, ali nije strana~ka. Vojska ~uva i bori se za interes naroda da bude svoj
na svome. Nju ne interesuje {ta koja stranka ~ini da bi do{la na vlast.
SVK mora da bude stabilan faktor nadstrana~ki, okosnica dr`ave i njene odbrambene mo}i.
Od SVK se o~ekuje da stalno uliva poverenje kod naroda, da je prostor teritorije RSK
bezbedan. Bez dobro organizovane SVK, jake i ~vrste, sve drugo pada u na{oj dr`avi. Nema
ni pravnog sistema ni socijalne politike. Uslov zato je odbrana. Odbrana je prioritet broj jedan
za na{u sada{njost i budu}nost. Ona to mora da bude.
Prisutan je nesklad u odnosu prema odbrani. Deklarativno, sve je u redu, u praksi suprotno
od deklarativnog. O~ekuje se da parlament bolje bude informisan i da ispolji ve}i uticaj na
re{avanje problema odbrane. Svi poslanici podr`avaju zalaganja da se mora ja~ati vojska i
sistem odbrane u celini. Nadle`ni organi dr`ave moraju ispunjavati svoj deo obaveza prema
odbrani. Poku{aje prebacivanja odgovornosti na druge ne podr`ava parlament. Stav je da svi
koji su nadle`ni moraju da obezbede svakom vojniku minimum egzistencije. Ispravi}e se ono
{to je bilo negativno u odnosu prema SVK i odbrani. Neodgovornost je razarala i razara
zdravo tkivo na{e odbrane SVK. Prisutni su poku{aji da se u vojsku unosi nemir, {to je vodilo
padu borbenog morala i defetizmu.
Sumnja u dobronamernost postupaka sa negativnim posledicama je ljudska i mora se
razumeti. Do toga nije smelo da do|e. O inertnosti, izbegavanju obaveza prema odbrani
govori i ~injenica da se dr`avna dobra namesto za odbranu koriste za druge, a pre svega za
privatno boga}enje. Primer kori{}enja {uma je vi{e nego ubedljiv. Sa programom “Drvo” kroz
plansku se~u, moglo se obezbediti SVK i odbrana. Na`alost, to se nije desilo, a pojedinci i
razni profiteri nemilice su prisvajali op{tenarodno dobro. Suprostavljanje u parlamentu takvoj
politici mora se pove}ati.
U 1995. godini o~ekuje se agresija hrvatske vojske. Agresiju moramo do~ekati spremni. Bi}e
to presudna bitka, ne samo za RSK, nego za celokupan Srpski narod. Postojanje i rad
vojnoobave{tajnih organa i dr`avna bezbednost moraju obezbediti podatke o po~etku agresije
bar 10 do 15 dana pre njenog otpo~injanja. Sigurni smo da }e do agresije do}i, ali te{ko se
mo`e utvrditi njen po~etak, do koga }e do}i u periodu april-jul 1995. godine.
Rat izme|u RH i RSK mora se zavr{iti pobedom jedne i porazom druge strane. Dok se to ne
desi, rat se ne}e i ne mo`e zavr{iti.
Republika Srpska Krajina ~ini velike napore na diplomatskom planu da do re{enja problema
sa RH do|e mirnim putem. Ta opcija }e te{ko uspeti, jer su svi argumenti na srpskoj strani
(istorijsko, pravno, fakti~no stanje).
Srbi su dr`avotvoran narod i samo takvi mogu ostati. Ne}emo i nesmemo iz rata u kome smo
i koji }emo dalje voditi iza}i kao podre|ena strana sa tretmanom etni~ke zajednice i
nacionalne manjine.
Na kraju rata, na{ status mora biti kao {to je i bio: dr`avotvorni narod. Prihvatili smo
pregovore sa hrvatskom stranom, uz posredovanje me|unarodne zajednice, ali malo se {ta

38
Milan.

211
mo`e o~ekivati od navedenih pregovora. Pregovori su za nas ipak korisni, jer oni omogu}avaju
da se dobije vi{e vremena za pripreme za odbranu od hrvatske agresije. Kona~an obra~un sa
Hrvatskom moramo do~ekati spremni. Politika Tu|mana39 ne vu~e poteze napamet. Sve {to
~ini, u~inio je uz odobravanje Nema~ke. Izjave Kola40 i Kinkela41 u kojima se Tu|man poziva
da povu~e odluku o otkazivanju gostoprimstva UNPROFOR-u su maska sra~unata na
postizanje ciljeva kroz pritiske na Srbe i Savet bezbednosti da se uti~e na SRJ da prizna
Republiku Hrvatsku i BiH u avnojevskim granicama. Pritisak na Srbiju i SRJ ima za cilj da
se SRJ odrekne obaveza koje je prihvatila prema Vensovom planu i da se narod RSK izoluje i
ostavi bez ikakve pomo}i. To treba po oceni Hrvatske i Nema~ke da dovede do poraza
Kraji{kih Srba.
Politi~ku situaciju kontroli{u i me|ustrana~ka nadmetanja u Hrvatskoj u borbi za vlast. Sve
stranke su jedinstvene kada je u pitanju RSK. Oru`ana opcija re{enja problema sadr`ana je u
programu svih stare{ina i u opoziciji. Srbi od bilo kakve politike Hrvatske mogu o~ekivati
poku{aje da se ostvari plan Ante Star~evi}a (1/3 Srba proterati; 1/3 Srba prevesti u katoli~ku
veru; 1/3 Srba ubiti). Ma koja stranka do{la na vlast, ne}e se odre}i plana A. Star~evi}a. U
saboru Hrvatske, postignuto je potpuno saglasje u politici prema RSK, {to mnogo ne treba
da ~udi. Protivnici Tu|manove politike (Istarski forum i dr.) nisu inspirirani pravdom prema
RSK nego ostvarivanjem svojih specifi~nih politi~kih interesa.
Prisutna je i sve vi{e raste bojazan i u samoj Hrvatskoj od povla~enja UNPROFOR-a. Tu
bojazan i sam Tu|man te{ko mo`e da sakrije. Nije isklju~eno da bi uz veliku pompu na
tra`enje Me|unarodne zajednice Tu|man mogao povu}i zahtve da UNPROFOR napusti
Hrvatsku. Naravno do toga bi moglo do}i uz odre|ene ustupke, koji bi i{li na {tetu RSK i
SRJ. Hrvatska ne}e i nesme u}i u rat protiv svih Srba, a ta opcija je realna ako ode
UNPROFOR.
Ako do|e do agresije Hrvatske na RSK moramo biti spremni da rat vodimo kra}e ili du`e
vreme bez neposredne pomo}i VJ i VRS. Zato se moramo maksimalno pripremiti. To je
zna~ajno i zato {to olak{ava poziciju Hrvatske protiv RSK. Ako situacija bude zahtevala
svekoliki srpski narod brani}e Krajinu. Mi smo bra}a i me|usobna pomo} u borbi na `ivot i
smrt bi}e na visini koju zahteva vreme u kome `ivimo. Hrana, municija i ljudstvo, kao pomo}
za SVK je garantovana. Pru`anje pomo}i i}i }e tako da se SRJ otvoreno ne uklju~i u rat.
Neovisno od pomo}i i anga`ovanja SRJ i RS mi moramo biti maksimalno spremni za
suprostavljanje hrvatskoj agresiji. Moramo mo}i du`e vreme da smostalno vodimo rat. Na{a
spremnost mora biti takva da i sami mo`emo odvratiti Hrvatsku od agresije ili ako do|e do
agresije moramo biti sposobni da je u najte`oj varijanti po nas slomimo i bez pomo}i.
Na{ motiv za suprostavljanje agresiji bazira na ~injenici da branimo svoja ognji{ta, porodice,
da se spa{avamo od genocida, da smo svoj na svome, da Hrvati ne mogu i ne `ele `iveti sa
Srbima, kao narodom koji je sa njima ravnopravan. Pored navedenog srpski narod u RSK
nema gde da ode, jer nema rezervne otad`bine. Sve {to ~ini motiv za na{u odbranu treba da
bude osnov za delovanje i odnos prema SVK. Sad je trenutak da se pokrenu sve snage sa
kojima raspola`emo i da ih orjenti{emo na ja~anje odbrane. Komande korpusa treba da budu
nosioci inicijative za zajedni~ko anga`ovanje vlasti, gra|ana, vojske na zadacima odbrane u
zonama odgovornosti.

39
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
40
Helmut Kohl, kancelar SR Njema~ke.
41
Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova SR Njema~ke.

212
Potrebno je pozvati predsednike op{tina i druge organe vlasti, organe ministarstva unutra{njih
poslova i dogovoriti zajedni~ke akcije na planu pripreme za odbranu od usta{ke agresije.
Organizovati akcije utvr|ivanja i ure|enja teritorije za odbranu, i}i na radne akcije omladine
i gra|ana. Pripremati svako naselje za upornu odbranu. Predvideti za{titu va`nijih
materijalnih dobara. Od op{tina tra`iti da obezbede gorivo, materijal za bunkere i druge
objekte vatrenog sistema. In`injerijska, odnosno gra|evinska mehanizacija mora biti
maksimalno iskori{tena na zadacima ure|enja teritorije. Polo`aje koje je SVK napustila po
Zagreba~kom sporazumu treba urediti i pripremiti za posedanje i odsudnu odbranu. Pri tome
koristiti sva dosada ste~ena iskustva.
Koristiti sva saznanja iz borbenih dejstava 5. K i Hrvatske vojske, posebno upotrebu jedinica
HV na livanjsko-grahovskom pravcu. O~ekuju nas uporna i dugoro~na borbena dejstva.
Po~etak agresije moramo do~ekati sa organizovanom odbranom i vatrenim sistemom koji daje
osiguranu osnovu za slamanje napada i pre`ivljavanje i za{titu od ubita~ne artiljerijske vatre.
Zapre~avanje i utvr|ivanje mora biti potpuno i uskla|eno sa zamisli za odbranom i vatrenim
sistemom. Rejoni odbrane ni`ih jedinica moraju omogu}iti svakom vojniku i odelenju
pru`anje otpora sa najmanje tri linije odbrane. Na svakoj liniji vojnik mora imati zaklon punog
profila, rezervne polo`aje za sva oru|a, ure|ena mesta za osmatra~e i sli~no. Raditi
saobra}ajnice izme|u linija odbrane, gde zemlji{te ne omogu}ava prikriven pokret vojnika i
vatrenih sredstava. Nerealno je o~ekivati uspe{nu odbranu ako se ona izvodi sa jedne linije ma
kako ona bila ure|ena. Borbeno spreman korpus mora imati rezervu ma kolika ona bila mala.
Postojanje rezerve omogu}ava brzo reagovanje na promene u situaciji do koje iznenada dolazi.
Komandovanje nesme praviti i ponoviti gre{ke iz 1993. godine. Maselnica, Meda~ki d`ep,
Divoselo, nesmeju se ponoviti. Gubljenje navedenih objekata rezultat je odbrane sa jedne
linije i bez bilo kakve aktivnosti. Ne prihvatati da borbena dejstva izvodimo samo tamo gde
usta{e napadaju. Mi moramo pored odbrane na prostoru gde smo napadnuti, prelaziti u
napadna dejstva, tamo gde je neprijatelj najslabiji, gde ne o~ekuje na{a protivdejstva.
Spremajmo se da napadamo. Sa rezervama i}i u napad, a sa snagama koje pristignu
(dobrovoljcima i drugim) izvoditi odlu~ne udare. Ne i}i u napade na pravcima gde su usta{e
brojno ja~e. Napadati tamo gde su “najtanji”.
Na{e borbene aktivnosti ne smemo svoditi na samo vra}anje onog {to hrvatska vojska zauzme.
To bi bila utopija i ne bi doprinosila povoljno krajnjem ishodu rata. Odbranom hrvatsku
vojsku zaustaviti tamo gde prelaze u napad, a prelaziti u napad tamo gde su usta{e slabije.
Dejstvova}e se po ~itavom prostoru Hrvatske. U udarima mi imamo inicijativu. Biramo
mesto, vreme, na~in udara. Niko nas ne mo`e spre~iti da tu~emo po Zagrebu, Osijeku,
Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu... Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu
realizaciju. Hrvatska mo`e biti rase~ena i time bi sa njom ras~istili za sva vremena. Rasecanje
i odsecanje delova Hrvatske na vi{e mesta porazno bi bilo za usta{iju i od toga se vi{e ne bi
oporavila. Tra`iti mogu}nost da se spojimo sa delom RSK koji ~ini Isto~na Slavonija, Zapadni
Srem i Baranja. To bi bio najve}i dobitak. U slu~aju na{e pobede gotovo bi bilo sa Hrvatskom.
Niko vi{e ne bi mogao da stane uz Hrvatsku. Bar ne zvani~no. To je za nas i najkra}i put za
me|unarodno priznanje i ujedinjenje u jedinstvenu srpsku dr`avu.
Bitku sa Hrvatskom moramo dobiti. Bitku ne smemo izgubiti. Na to nemamo ni pravo. Tra`i
se borba u koju se ula`e i zadnji atom snage. Mobilisati sve {to je zdravo i sposobno, eliminisati
sve {to je negativno, spre~iti defetizam. Borbeni moral moramo podi}i na zavidan nivo.
Vojskom komanduje Vrhovni komandant. Ne}e se dozvoliti nikome da se upli}e u
komandovanje. Spre~eni su poku{aji da profiteri smenjuju komandante. Komandovanje se u

213
celini mora okrenuti problemima pripreme za odbranu jedinica i komandi SVK. Od Vojske
i njenog komandovanja se o~ekuje da uvek budu na visini zadatka koje nose. Presudne se
bitke ne smeju gubiti. A na{u Vojsku o~ekuje presudna bitka. Li~no sam bio jako
nezadovoljan kada sam video koliko se malo radi na odbrani i kolika je le`ernost i
nespremnost da se za odbranu uradi sve {to se mo`e i mora. Razmi{ljao sam i o mogu}nosti
da zavedem vojnu upravu. Ipak rezultati se mogu posti}i i oslanjanjem na poslanike i
parlament. Borimo se da se prekine praksa da “svako vu~e na svoju stranu”. Prisutne su mi
namere i potezi koji nisu dobronamerni prema SVK. Vojska nesme i ne}e biti nikome otira~
za ~izmu. U~ini}u sve {to mi ustav i zakoni daju za spas ovoga naroda. Ra~unam na spremnost
i visoku borbenu gotovost vojske. Vojska mora delovati tako da ~uva interese naroda. Jasno je
da rat ne mo`emo voditi i dobiti bez privrede o ~emu moramo svi voditi ra~una i pomo}i da
privreda ima kadrove bez kojih nema proizvodnje. Dr`ava mora otvarati vrata privrede
`enama i svima onima koji mogu raditi a ne mogu ratovati. Nelogi~no je {to u kuhinjama i
kraj kuhinja, u fabri~kim krugovima sre}emo mlade i zdrave mu{karce a na polo`ajima stare
ljude i mnoge sa naru{enim zdravljem. Penzioner, invalid, `ena i drugi koji nisu za pu{ku
moraju preuzimati sve one poslove koje rade mladi stasali za pu{ku i rat.
Na putu smo da pravosu|e po~ne re{avati zadatke iz svoje nadle`nosti. Vojno pravosu|e je
formirano ali ne radi. Civilno pravosu|e prakti~no ne obavlja svoju funkciju. Od onih koji
ne rade svoj posao uze}e im se sve {to su “prikupili” na nezakonit na~in. To iskoristiti za
potrebe SVK. Oduzimati kamione, vozila, cigarete, robu... Dobijeno predati SVK a vi{kove
finansijskoj policiji. Takav rad je u cilju spasavanja dr`ave RSK. Kriminal i {verc i oni koji ga
{tite ru{e borbeni moral vojnika i stare{ina na prvim borbenim linijama. Po{ten ~ovek ne
prihvata bilo kakvu za{titu {vercera i kriminalaca. Ako se {vercerima na sudu vra}a {vercovana
roba onda se mora sumnjati u po{tenje i namere sudova.
Ovo je momenat presudan za celokupan srpski narod. Bitku koju vodimo ne smemo izgubiti.
Na komandovanju je velika odgovornost. Od vas o~ekujem maksimum u ispunjavanju
zadataka koji stoje pred SVK. Kao predsednik dr`ave stojim uz vas i zalo`i}u se da se obezbedi
minimum onoga {to je potrebno za vojsku. Mo`e se o~ekivati pobolj{anje materijalnih resursa
i uslova od zna~aja za `ivot i rad SVK, pove}anje plata i njihova stabilizacija. Vojska ne sme biti
prosjak u RSK. To ja smelo i odlu~no ka`em i nagla{avam. Na{ nastup pred narodom tra`i
visoku disciplinu i organizovanost. Mora se videti {to vojska radi i da se bori za ovaj narod.
Najhitniji zadatak je ure|enje polo`aja. Pridavati zna~aj presednicima op{tina i vlasti i njihovoj
ulozi u odbrani zona odgovornosti jedinica. Neka svaki gra|anin od |aka u {koli do
predsednika op{tine da svoj doprinos odbrani tamo gde `ivi. Pretpostavlja se a na to ukazuju i
odre|eni podaci da do agresije mo`e do}i oko 31. 03. 1995. Mi moramo biti spremni na punu
borbenu gotovost i u agresiji za koju saznamo da prestoji za pet pa i manje dana. Nesmemo
biti zate~eni. Svaki dan i sat do agresije koristiti za pripreme posebno na planu ja~anja
borbenog morala i ure|enju polo`aja. Poja~ati propagandu kroz koju vi{e afirmisati vojsku i
njenu povezanost sa narodom. Pored emisije “Front slobode” i}i na odr`avanje okruglih stolova
na kojima treba da u~estvuju na{i vojnici i oficiri. Sa kamerom vi{e i}i u rovove. Psiholo{kim
pripremama uticati na rast volje i morala vojske i naroda. @elja mi je kad dolazim u na{e
korpuse da na|em puno bolje stanje nego {to sam ga nalazio u poslednje vreme.

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

214
21
1995., o`ujak 30.
Knin
Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom pregovora o promjeni mandata
za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske

Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odr`anoj 30. marta 1995.
godine u skladu sa svojim ustavnim ovla{tenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjeta
bezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predlo`ila Kontaktna grupa i
usvojila sljede}e stavove:
1. Vlada Republike Srpske Krajine jo{ jednom isti~e svoje opredjeljenje da se svi sporovi
rje{avaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja anga`ovanje Organizacije Ujedinjenih
nacija na tra`enju mirnog rje{enja jugoslovenske krize na principima nepristranosti i
ravnopravnosti svih subjekata krize.
2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III)42 prihva}ena je u
Republici Srpskoj Krajini na osnovu sadr`anog principa kao dogovor u cilju stvaranja
uslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rje{enju
jugoslovenske krize koja nebi prejudicirala ishod takvih pregovora.
Predvi|eno je da bi operacija trajala dok se rje{enje sukoba ne ostvari pregovorima.
@rtva koju je narod Srpske Krajine Šdaoš za realizaciju dosada{njeg mandata za{titnih snaga
Ujedinjenih nacija je odlazak vojske i institucija dr`ave Jugoslavije u ~ijem je sastavu bio i
prepu{tanje svoje bezbjednosti u nadle`nost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod za{titom
Ujedinjenih nacija.
Iako UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu za{titu on je omogu}io uspostavljanje
trajnijeg mira izme|u Hrvatske i Srpske Krajine i omogu}io ostvarenje odre|enih
ekonomskih aran`mana i time stvorio predpostavke za pregovore o rje{avanju i ostalih
otvorenih pitanja izme|u Srpske Krajine i Hrvatske.
3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okon~a
dosada{nji mandat za{titnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednosti
Ujedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjeta
bezbjednosti Ujedinjenih nacija o~ekuje da se dosada{nji mandat za{titnih snaga produ`i.
4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predlo`ena operacija UN-a (UNCRO)
mo`e doprinijeti u~vr{}enju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i pro{irenje mirovne
operacije UN-a utvr|ene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija,
odnosno na principima i osnovama dosada{njeg mandata za{titnih snaga u Republici
Srpskoj Krajini i zonama pod za{titom Ujedinjenih nacija.
5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predlo`enog nacrta
Rezolucije, bude “privremeni aran`man za stvaranje uslova koji }e dovesti do sporazumnog
rje{enja, a koje }e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske”, ukoliko
se odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv.
Republika Srpska Krajina suverena dr`ava srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj `ive

42
Rukom dodano: Vensov plan.

215
nije u sastavu nikakve dr`ave Hrvatske, te ne}e prihvatiti nikakav aran`man Ujedinjenih
nacija koji bi je mimo njene volje doveo u takav polo`aj.
6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim anga`ovanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politi~ka
rje{enja, a na {tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.
7. Vlada Republike Srpske Krajine ne mo`e dozvoliti blokadu granica Republike Srpske
Krajine od strane bilo kojih oru`anih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principima
dosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija.
8. Vlada Republike Srpske Krajine odlu~uje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjet
bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Broj: 06-5-340/95
U Kninu, 30. mart 1995. godine

Preslika, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 4., 06-5-340/95.

22
1995., Šsvibanj 6.š 43
ŠKninš
Pismo predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u,
predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oru`anih snaga Republike
Hrvatske u zapadnoj Slavoniji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


PREDSJEDNIK REPUBLIKE
g. SLOBODANU MILO[EVI]U
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE

6. APRIL 1995.
Gospodine Predsjedni~e,
Tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na Zapadnu Slavoniju
ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da je
izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu u`asa
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano,
i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj prodaji; ljudi sa nevjericom
konstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima
narod se pakuje i sprema na iseljavanje.

43
Pismo je pogre{no datirano u izvorniku, jer je iz sadr`aja vidljivo da je pisano po~etkom svibnja, nakon {to je
hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju.

216
S obzirom na novonastalo stanje nevjerovanja u mogu}nost opstanka na prostorima RSK
prouzrokovanog iskazanom sumnjom da smo prepu{teni sami sebi neophodno je da se ona
pod hitno otkloni. Jedini na~in da se to efikasno u~ini bio bi u hitnom privremenom slanju
oko dvije hiljade pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu. Oni
ne bi bili raspore|eni na prvu borbenu liniju, ve} bi svojim prisustvom u Gra~acu, Petrinji,
Benkovcu, Slunju, Kninu ... povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, te vlastima RSK
omogu}ili vreme za saniranje i stabilizaciju stanja. Ako se predlo`ena mjera pod hitno ne
usvoji mislim da }e za sve drugo biti kasno. Po ovom pitanju postoji potpuna saglasnost svih
reprezenata vlasti u RSK.
Gospodine Predsjedni~e uvjeren sam da potpuno razumijete situaciju i te{ko}e u kojima se
nalazimo, te Vas s toga molim da odmah poduzmete korake u cilju realizacije prezentovanog
zahtjeva. Nadam se i o~ekujem da }emo o svim ostalim modalitetima pomo}i mo}i uskoro i
neposredno razgovarati.
Krajina Vas treba,
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti}, Šv.r.š
M.P.44

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 229.

23
1995., svibanj 18.
Borovo Selo
Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dr`avnoj krizi nakon
{to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju, te planovima za ujedinjenje s
Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja

MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA TRE]E SJEDNICE REDOVNOG ZASJEDANJA SKUP[TINE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 18. 05. 1995. GODINE U BOROVU SELU
Š...š
Gospodo poslanici,
Evidentno je da }e biti neophodno da jo{ jednom iznesem uzroke i razmjere krize u koju smo
zapali kao i da ponudim na~ine i puteve izlaska iz nje.
Dakle, prije nego direktno i konkretno progovorim o nekim segmentima zbivanja u i oko Z.
Slavonije neophodno je da dam kra}i osvrt na sljede}e probleme, pitanje i dileme: srpski
nacionalni cilj, koji je i da li se promjenio? Odnos prema miru i ratu, odnos prema Srbiji
(Jugoslaviji) i Republici Srpskoj, na~ini funkcionisanja vlasti u Krajini, odnosu prema UN-u

44
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

217
i Hrvatskoj. Jo{ jednom ponavljam, Z. S.45 je pala zbog neadekvatnog odgovora na sva ova
pitanja; vojni~ki poraz je njegova logi~na posljedica.
O nacionalnom cilju i njegove implikacije na produkovanju dr`avne krize
Srpsko nacionalno pitanje iznova se i u dramati~noj formi nanovo pojavilo raspadom biv{e
Jugoslavije. Sasvim razumljivo, iskazalo se kroz formu dr`avotvornog pitanja. Upravo je
dr`avotvornost bila pokreta~ka aktivnost nacionalisti~kih i secesionisti~kih ideja svih
nesrpskih naroda na tlu biv{e Jugoslavije. Kako nam je dobro poznato, zahvaljuju}i
neprincipijelnosti i nemoralu me|unarodne zajednice oni su svi vi{e ili manje, u tome i
uspjeli. Izuzetak je srpski narod i njegov nacionalni interes koji se jo{ nije realizovao
stvaranjem jedinstvene zajedni~ke dr`ave.
Tragi~na je okolnost {to se to jo{ uvijek nije desilo. Vjerovatno ni Z. Slavonija ne bi pala da
je stvorena jedinstvena dr`ava. Me|utim, da nevolja i tragedija bude jo{ ve}a ujedinjenje nije
ostvareno, prije svega, zahvaljuju}i unutar srpskim razmiricama i nerazumijevanjima.
Ne ulaze}i u razloge razmimoila`enja primjetna je njegova dvojaka posljedica: prvo, tretiranje
nacionalnog pitanja kao parcijalnog – zasebno za Srbiju, zasebno za R. Srpsku i zasebno za
RSK, i drugo, {to je u korelaciji sa prvim, preno{enje srpskog nacionalnog pitanja sa
dr`avotvornog na demokratsko. Obje posljedice se dramati~no i pogubno reflektuju na
op{tenarodni interes i daju do znanja da se kod nekih subjektiviteta promijenio cilj borbe.
Oni su nekriti~ki napustili program stvaranja zajedni~ke srpske dr`ave smatraju}i da se u
ovom vremenu ne mo`e ostvariti. Nasuprot tom konceptu, zagovaraju rje{enje problema kroz
formu postizanja demokratskih prava Srba u Hrvatskoj i BiH.
Razumljivo da se zaokret u nacionalnom cilju direktno odr`ava na efikasnost funkcionisanja
dr`avne vlasti u RS i RSK ~ine}i je manje slobodnom da udovolji svim zahtjevima kojim
mora odgovoriti. Preno{enje nacionalnog pitanja sa dr`avotvornog na demokratsko
rezultira planskom destrukcijom izgradnje efikasnog dr`avnog aparata. Naime, srpsko
pitanje kao tzv. demokratsko pitanje ne tra`i vlastiti dr`avni subjektivitet, on mu je
suprostavljen. Tzv. demokratsko rje{enje problema vidi Srbe u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. S toga se njeni pobornici obru{avaju na obje srpske dr`ave nastoje}i ih u~initi
neefikasnim i nesposobnim da odgovore zahtjevima vremena.
Jedan od nus produkata te politike je i isforsirana podjeljenost, tj. trijalizam vlasti u RSK. Ve}
dugo vremena evidentna neslaganja krajinskog rukovodstva pospje{uju se provo|enjem
planskih aktivnosti nekih subjekata koji se nalaze van Krajine. Zavade krajinskog rukovodstva
se tu javljaju u funkciji slabljenja kohezione snage dru{tva, i u funkciji su udaljavanja od
realizacije stvaranja jedinstvene dr`ave. U evidentnoj borbi oko vlasti propagandnim
me{etarenjem vje{to je prikriven dominantan uzrok sukoba, te je stvoren privid da je tu
rije~ o nezaje`ljivoj liderskoj borbi za vlast. Me|utim, ja jo{ jednom podvla~im da je sukob
koncepcija fundamentalan egzistiraju}i sukob u srpskim zemljama koji planski dovodi do
destrukcije dr`avnog aparata i koji je pravi vinovnik pada Z. Slavonije. Jaka dr`ava je
prepreka ostvarenju koncepta su`ivota Srba i Hrvata. S toga, oslabiti i osakatiti kraji{ku
dr`avu postao je cilj nekih biv{ih srpskih nacionalista. Uni{tenje treba izvr{iti iznutra,
stvaranjem privida nezaja`ljive liderske borbe za vlast, koja uni{tava sve oko sebe. Borba koja
je cilj sama po sebi i sama za sebe.

45
Zapadna Slavonija.

218
Gospodo poslanici,
ova Skup{tina mora jo{ jednom da se jasno i javno izjasni koji koncept rje{enja problema
prihvata: tzv. demokratski ili dr`avotvorni, te da se na osnovu tog odre|enja jo{ jednom
odredi i prema Srbiji (Jugoslaviji) i R. Srpskoj, ali i prema pitanju rata i mira i koncepciji
nastupa u pregovorima sa Hrvatskom i me|unarodnom zajednicom. [to se mene ti~e ja sam
se odavno izjasnio i jedino {to prihvatam je dr`avotvorno rje{enje, koje je ujedno i najvi{i
stepen ostvarenja demokratskog prava srpskog naroda. Sve drugo mora i}i bez mene.
O odnosu prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj
Gospodo poslanici,
mnogo je ve} rije~i izgovoreno i mnoge su ~a{e `u~i ispijene u tretiranju ovog krucijalnog
pitanja. Pri tom, mnogo se puta i ovdje od drveta nije vidjela {uma. Naime, egzistiranje
srpskog nacionalnog pitanja kao parcijalnog zasebnog za Srbiju, RS i RSK – pospje{ilo je
unutarsrpske razdiobe, te je kao takvo ostalo poligon za razvrstavanje svih nas na pobornike
ili protivnike slu`benog Beograda ili Pala. Ova razdioba postala je toliko izra`ena i prisutna
da se pretvorila u mjerilo vrijednosti na osnovu kojih se vuku mnogi bitni potezi. Od
posljedice pretvorila se u uzrok. Naime, simuliranim i ishitrenim razvrstavanjem na tzv.
pobornike mira i rata (Beograd i Pale) ispu{ten je iz vidokruga bit problema, a to je: stvaranje
jedinstvene srpske dr`ave. Ve} je re~eno: srpsko pitanje nije ideolo{ko i ne smije se tretirati
parcijalno; ono je egzistencijalno dr`avotvorno. Isklju~ivo srpska dr`ava mo`e biti garant
egzistencijalnog o~uvanja srpskog naroda; njegovih korijena i tradicije, prava i sloboda.
Otuda, za mene nije bilo nikad dileme: izme|u Beograda i Pala odlu~io sam se i za Beograd
i za Pale. Nikad nisam pravio tu bitnu razliku, a ne}u je praviti ni ubudu}e. Krajina ne mo`e
opstati bez Beograda, ali ni bez Pala. Po|imo npr. od geostrate{kog odre|enja. I svakom laiku
je jasno da u vojni~kom pogledu Isto~na Slavonija i Baranja vojni~ki ne mogu opstati bez
Jugoslavije, kao {to zapadni djelovi Krajine ne mogu opstati bez R. Srpske s kojom ~ine
jedinstvenu strate{ku cjelinu. Inzistirati na osudi Pala u sklopu unutarsrpskog sukoba
istovremeno je osuda Krajine na vojni~ki poraz i nestajanje. Mi{ljenja sam da je Z. Slavonija
mogla biti sa~uvana da je prije agresije do{lo do ujedinjenja RS i RSK, kao prete~e svesrpskog
ujedinjenja.
Dakle, teritorijalni integritet, tj. o~uvanje svih srpskih teritorija ne dopu{ta diobu Beograda,
Pala i Knina. Ako se pak po|e dalje, u ovoj isforsiranoj analizi u ekonomskom i politi~kom
pogledu Beograd ima mnogo ja~u specifi~nu te`inu u odnosu na Pale. Mi u Krajini to
priznamo, te s toga i prihvatamo da se ve}ina na{ih politi~kih aktivnosti sa me|unarodnim
faktorima vodi uz posredovanje Beograda. Evidentno, onaj tko je protiv Beograda taj je i
protiv Krajine.
Ako se zna da je to tako vrijedno je zapitati se iz kojih se razloga predsjednik Republike RSK
stalno anatemi{e kao isklju~ivi pobornik Pala. Prave osnove i valjanog argumenta za to nema.
Moja odluka i moja briga je Krajina, a ona se ne mo`e sa~uvati pukom demagogijom o tzv.
mirnom rje{enju problema, koja vidi Krajinu kao autonomiju u Hrvatskoj, i to isklju~ivo na
prostorima tzv. Kninskog i Glinskog kotara. Krajina se mo`e sa~uvati samo istrajnim
inzistiranjem na objedinjavanju srpskih dr`ava. Sve drugo dovesti }e do masovnog egzodusa
Srba zapadno od Drine na njenu isto~nu obalu. Zlonamjerni, ali i ne samo oni, }e tada sa
pravom konstatovati: napokon svi Srbi u jednoj dr`avi.
Ujedinjenje srpskih zemalja jedini je na~in o~uvanja Krajine. Napadi na borce za ujedinjenje
dobar su pokazatelj da ima i onih kojima nije vi{e stalo do Krajine. Oni su spremni da kao

219
zaraznu bolest pospje{uju i vr{e klicu defetizma i nevjericu u mogu}nost njenog o~uvanja.
Spremni su da glorifikuju snagu neprijatelja, a bitno umanje vlastitu mo}. Spremni su da
izazovu i pospje{e unutarsrpske sva|e nastoje}i da optu`bama na pojedine lidere izazovu
anarhiju i haos u dr`avi. Zapadna Slavonija je me|u ostalim pala i zbog te i tako stvorene
anarhi~ne situacije u dru{tvu. Ne suprostavimo li se ovako uvezenom haosu, ako i onom
drugom, ni{ta manjem, koji se regeneri{e unutar same Krajine uskoro nas ~eka istovjetna
situacija onoj koja se ve} odigrala na tlu Z. Slavonije. Ujedinjenje RSK i RS mora postati
pitanje sata, a ne vi{e dana ili mjeseci. Sve drugo vodi Krajinu u propast.
O pobornicima rata i mira, ratnim hu{ka~ima i mirotvorcima
Podjela Srba na one koji su za mir i one koji su za rat je sramotna, isforsirana i u su{tini
nepostoje}a. Njen je cilj anatemisanje pojedinaca kao neprijatelja naroda kojima je isklju~ivo
stalo do vlasti i ratnog profita. Funkcija te podjele se mo`e ome|iti kao maskirno sredstvo
prikrivanja stvarnog napu{tanja programa stvaranja jedinstvene dr`ave.
Pozivaju i prozivaju nas mnogi da se izjasnimo za MIR. A ko ne voli mir? Taj ko ga ne voli
mogao bi biti sve drugo samo ne i razuman ~ovjek. Pa mi (dakle i ja) stalno nagla{avamo da
smo za mir. Istina, za pravedan mir. Pa zar upravo mi i na{i najdra`i, na{a djeca, koji `ivimo
u Krajini ne prolazimo sve strahote i traume rata. Zato i vi{e od ikoga drugoga znamo
vrijednosti mira i ~eznemo za njim. Ali mi znamo i vrijednost SLOBODE. A ko ne voli
slobodu? Imati mir bez slobode zar je to rje{enje za nas? Kakvo je to rje{enje najbolje se vidi
ovih dana po kolonama izbjeglica koji napu{taju Z. Slavoniju.
Stalno ponavljanje da bezuslovno moramo prihvatiti mir ta~no je upravo u onoj mjeri u kojoj
on pravedno rije{ava srpsko pitanje na prostorima biv{e Jugoslavije. Na{a bra}a i na{i prijatelji
i svi koji vole slobodu i demokratiju moraju da nas razumiju da mi ne `elimo trenutno
ubla`avanje bola i prekid rata samo zato da se ne ratuje. Jer `ivot u miru, kakv nam se nudi,
je ili asimilacija i `ivot gra|ana drugog reda koji }e biti li{en ~ak i `ivota kad se bilo kojem
Hrvatu to prohtije ili napu{tanje rodne grude i stvaranje dr`ave svih Srba na prostorima U`e
Srbije. Da li je to rje{enje za nas?
Jedinstvena srpska dr`ava, to je rje{enje na{eg problema. Ako ne mo`e odmah u komadu
mo`e i parcijalno, ako ne mo`e trenutno ono mo`e postupno, ali do tada osigurati da se ne
izgubi ni dio nacionalnog teritorija. Pobornike tog programa, koji ne zahtijeva rat ve} samo
srpsko jedinstvo, nazvati i svakodnevno prozivati ratnim hu{ka~ima ne samo da je otu`no ve}
je i neistinito.
S punim pravom se mo`e re}i da je istina na drugoj strani. Protivnici srpskog jedinstva i
ujedinjenja najve}i su generatori rata. Upravo oni spre~avaju}i jedinstvo pospje{uju agresivne-
ratne aspiracije Hrvata i Muslimana. ^ini im se da su ve}i nego {to jesu i to iskazuju na
vojnom polju. Kada bi nasuprot njih stajala jedinstvena volja i snaga svih srpskih podru~ja
te{ko da bi pokazali stepen agresivnosti koji danas pokazuju. Uostalom, pobornici podjele
Srba na mirotvorce i one druge neka ka`u gdje smo i kad smo mi to u~inili akt agresije prema
Hrvatskoj. I oni sa najboljim pam}enjem ne}e biti u mogu}nsoti da iznesu bilo kakav primjer.
To je i najbolji dokaz ma{karade koja stoji iza te podjele, ali i dobro upozorenje koliko su
daleko spremni i}i u razgradnji na{e dr`ave oni koji tu ma{karadu kreiraju. Upravo sada je
vrijeme u kojem moramo odgovoriti historijskom trenutku u kojem `ivimo, jer iako proces
historije te~e na{a odgovornost stalno ostaje.
[ta nam je ~initi – {ta predla`em

220
• prihvatanje srpskog pitanja kao dr`avotvornog i u tom sklopu hitno i}i na ujedinjenje sa RS
• ekonomske i svake druge pregovore sa Hrvatskom stornirati do daljnjeg dok se ne
preispitaju sve dosada{nje posljedice pregovaranja
• bitno oja~ati dr`avnu vlast smjenom svih onih koji su tom prepreka (u tom smislu tra`iti
hitnu smjenu Prvog ministra)
• Vlada mora zasjedati u Kninu
• sasje}i kriminal u korjenu izmjenom i poo{travanjem krivi~nog zakonodavstva
• izvr{iti hitnu reorganizaciju vojske koja do sada nije mogla biti u~injena iz razloga
opustrukcije. Konkretni planovi postoje, dominantno je osigurati novce
• obezbjediti promjene u skup{tinskom radu. Poslanici trebaju odgovarati narodu, a ne
pojedincima ili stranci
• zbrinuti kvalitetnim smje{tajem izbjeglice iz Zapadne Slavonije
• u razgovorima sa me|unarodnim posrednicima inzistirati na za{titi kompletnog srpskog
stanovni{tva ostalog u Z. Slavoniji, te ponovnoj uspostavi srpske vlasti odlaskom hrvatskih
snaga
• predla`em da se zamrzne rad svih stranaka za najmanje 6 mjeseci, ili dok ne prevazi|emo
ovo stanje
• predla`em da se svi udru`imo u jedan srpski nacionalni blok.
Gospodo poslanici,
treba nam vjerovati u vlastite snage bez obzira na dosada{nje slabosti koje smo ispoljili. Treba
nam vjerovati u vlastite snage i da bi ponovo moglo biti vra}eno povjerenje koje }e jedino
donijeti hrabrosti i mudrosti za novu i bolju izgradnju dr`ave. U~inimo svi zajedno ono {to
treba. Krajina mora `ivjeti.
Jedna bitka ne zna~i izgubljeni rat. Znali su Srbi i u Prvom svjetskom ratu da sa rasutom
vojskom kre}u na Krf i pobjedonosno se vrate preko Soluna i nadmo}nog neprijatelja
juna{tvom potuku.
Danas nam je sudbina sli~na, s tim {to ne moramo dok je jo{ vrijeme seliti vojsku na Krf, ali
se zato moramo ve} danas prestrojiti, srediti i oja~ati na{u vojsku, odbaciti iz nas sebi~nost,
egoizam, sujetu i tada sam ubje|en da }emo do}i do na{eg krajnjeg cilja.

Kopija, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 3., kut. 291.

24
1995., svibanj 20.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom

Na osnovu ~lana 123. Ustava Republike Srpske Krajine i rezultata referenduma


sprovedenog juna mjeseca 1993. godine o ujedinjenju Republike Srpske Krajine sa
Republikom Srpskom i drugim srpskim dr`avama, a u skladu sa projektom o ostvarivanju

221
Srpske federacije kojega je Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici odr`anoj
10. novembra 1994. godine, a Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici 15-
16. aprila 1995. godine, Skup{tina Republike Srpske Krajine na 3. sjednici I redovnog
zasjedanja, odr`anoj u Borovu Selu 20. 05. 1995. godine, donosi
ODLUKU
O pristupanju realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
1. Pristupa se realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
2. Imenuju se me|urepubli~ka komisija od tri ~lana iz obje Republike sa zadatkom da
pripremi konkretan Plan Ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
3. Plan ujedinjenja koji bi bio predlo`en zajedni~koj Skup{tini Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske na usvajanje treba da sadr`i aktivnosti, akta, vremenski period i sve
predradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati.
4. U sastav me|urepubli~ke komisije ispred Republike Srpske Krajine imenuju se:
1. Dr. Milan Babi}
2. Ranko Vuji}
3. Uro{ Funduk
5. Daje se saglasnost da Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine i Predsjednik
Skup{tine Republike Srpske sazovu zajedni~ku sjednicu Skup{tina Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske do kraja mjeseca maja 1995. godine.
6. Proces ujedinjenja se ne}e voditi suprotno interesima drugih Srpskih dr`ava, SRJ prije
svega, odnosno proces }e se usagla{avati sa svim Srpskim dr`avama.
7. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku
RSK”.
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: 01-02-02-41/1-95. Predsjednik Skup{tine
Borovo Selo, 20. 05. 1995. M.P.46 Rajko Le`ai}, dipl. in`.Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

25
1995., svibanj 29.
Knin
Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o
dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom

46
Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina Republike, Knin.

222
SKRA]ENI ZAPISNIK
sa 4. sjednice I redovnog zasjedanja Skup{tine
RSK, odr`ane u Kninu 29. maja 1995. godine
Prozivkom poslanika konstatovan je kvorum, prisutno je 48 poslanika.
Predsjednik Skup{tine je predlo`io prilo`eni dnevni red.
RANKO VUJI] – {ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke, dostavio je inicijativu za
izmjenu dnevnog reda – da kao 1. ta~ka ide “Izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade
Borislavu Mikeli}u”, kao i dopunu dnevnog reda – “Rasprava o poku{aju secesije u Isto~nom
dijelu Republike Srpske Krajine”.
Nakon raznih predloga, prihva}en je slijede}i dnevni red:
AD. 1. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRIMJENI ZAKONA O RTV RSK
ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNE
OPASNOSTI:
Obrazla`u}i neosnovanost potvr|ivanja ove uredbe {ef poslani~kog kluba SDS Krajine
DRAGO KOVA^EVI] naveo je da je 17. maja 1995. god. do{lo do “pu~a” u TV, nelegalno
postavljaju}i za direktora RT RSK MILINKA SANDI]A. I ostali diskutanti saglasni su da je
neosnovana smjena u TV jer se oduzima ovla{}enje Skup{tini i pored konstatacije (LAZAR
MACURA) da u TV ne{to nije dobro, te da su potrebne promjene.
Ve}inom glasova predlo`ena Uredba nije potvr|ena.
AD 2. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O DONO[ENJU ZAKONA O
BUD@ETU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA 1995. GODINU
Daju}i obrazlo`enje osnovanosti ove Uredbe od predlaga~a i predsjednika Odbora LEMI]
MILORADA, Uredba je jednoglasno prihva}ena.
AD. 3. IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PRVOM MINISTRU VLADE RSK
Predsjednik Skup{tine navodi da u skladu sa Ustavom RSK, postoji inicijativa sa 20 potpisa
poslanika Skup{tine potrebnih za smjenu prvog ministra Vlade Borislava Mikeli}a.
[ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke RANKO VUJI] samo potvr|uje predlog i od
strane SRS, te smatra prakti~nijim da se u diskusiju uklju~i onaj ko ima {to da ka`e protiv
ovog predloga.
Pojedina~nim glasanjem izglasano je nepovjerenje Prvom ministru Vlade RSK BORISLAVU
MIKELI]U.
AD. 4. RASPRAVA O POKU[AJU SECESIJE U ISTO^NOM DIJELU RSK
Naro~ito insistiraju}i od strane poslanika iz isto~nog dijela Republike Srpske Krajine, da se
ova ta~ka obavezno uvrsti u dnevni red zbog veoma opasne pojave “poku{aj secesije Isto~nog
dijela Krajine” (GONDI,47 VUJI], VI[I],48 ATLAGI]).49

47
Ratko.
48
Milorad.
49
Marko.

223
Formiran je koordinacioni odbor koji je nosilac secesije. U Odboru su prethodni predsjednik
RSK GORAN HAD@I], sada{nji podpredsjednik Skup{tine BORO BOGUNOVI],
ministri SIMO [IJAN i BRANKO PETROVI], te poslanici SLAVKO DOKMANOVI] i
JOVO REBRA^A.50
Poslanici Srpske radikalne stranke su o{tro osudili cijepanje Krajine i tra`e da se sve preduzme
da se secesija spre~i.
Predsjednik RSK MILAN MARTI] komentari{e ovu pojavu da ona nije slu~ajna i da je
po~ela prije par mjeseci. Nema se uticaja na vojsku i policiju {to ukazuje na povezivanje i
uticaj iz Srbije.
Uprkos svemu smatra da imamo snage da to dovedemo u red jer postoje odre|ene snage u
Srbiji da nam pomognu. Pored te{ko}a apeluje se na jedinstvo, hitno ujedinjenje, unutra{nji
kompromis oko novog mandatara Vlade.
Konstatacijom da SRJ i Srbija ne `ele u rat, ali su spremne pru`iti pomo} u opremi i hrani,
isporuci dezertera i dr. Za nas je to teret vi{e ali i izazov.

Na predlog predsjednika Skup{tine RAJKA LE@AI]A imenovana je Komisija u sastavu:


BUHA MILORAD, GONDI RATKO, BOSNI] MILE, KOVA^EVI] DRAGO I
STANIMIROVI] VOJO, koja je predlo`ila slijede}e zaklju~ke:
1. Osu|uje se nelegalno i protivustavno djelovanje koordinacionog odbora,
2. Odluke ovog koordinacionog odbora usmjerene su na ru{enje RSK,
3. Skup{tina RSK zadu`uje ovla{}ene organe da se preduzmu mjere za funkcionisanje sistema,
4. Skup{tina RSK osu|uje djelovanje nosioca ovih secesionisti~kih radnji: GORANA
HAD@I]A, BORE BOGUNOVI]A, JOVE REBRA^E, SLAVKA DOKMANOVI]A,
SIME [IJANA i BRANKA PETROVI]A,
5. Skup{tina RSK smatra poslanike s tog podru~ja predstavnicima tog naroda.
AD. 5. SAGLASNOST NA ODLUKU O DR@AVNOM UJEDINJENJU RSK I RS
Ministar MILAN BABI] naveo je hronologiju rada dr`avne komisije, varijante naziva
budu}e dr`ave te je na|en zajedni~ki stav da se zove UJEDINJENA REPUBLIKA SRPSKA.
U~estvuju}i u diskusiji i drugi poslanici data je jednoglasna saglasnost na Odluku.
AD.6. SAGLASNOST NA NACRT USTAVNOG ZAKONA O PRIVREMENOM
USTAVNOM UJEDINJENJU
Uz obrazlo`enje saglasnost je jednoglasno prihva}ena.
AD. 7. ZAKON O ZAVR[NOM RA^UNU BUD@ETA RSK ZA 1994. GOD.
Uz obrazlo`enje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.
AD. 8. ZAKON O BUD@ETU ZA 1995. GOD.
Uz obrazlo`enje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.
AD. 9. ZAKON O PLATAMA

50
U pismu Koordinacionog odbora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, koji je potpisao Goran Had`i}
nagla{ava se povezanost sa Srbijom, Jugoslavijom i odluka o prisajedinjenju toga dijela Hrvatske Vojvodini 1991.
g., te upozorava da odluka o ujedinjenju “Š...š neprijateljima srpskoga naroda daje alibi za produ`enje i poo{trenje
sankcija protiv SRJ, hrvatskoj i muslimanskoj strani daje povod na nove i `e{}e agresivne akcije i ozbiljno slabi
obrambeni potencijal nove dr`ave u odnosu na potencijal RSK i RS jer }e izostati logisti~ka podr{ka.” Vidi: HR-
HMDCDR, 2, kut. 362.

224
Obrazlo`enje je dao SLOBODAN PERI].
Prihva}eni su amandmani na ~l. 9. i ~l. 19 Zakona.
Zakon je jednoglasno prihva}en.
AD. 10. IZVJE[TAJ NARODNE BANKE RSK ZA 1994. GOD.
Obrazlo`enje je dao guverner PAJO MARJANOVI].
Izvje{taj je jednoglasno prihva}en.
AD. 11. PREDLOG DEVIZNE POLITIKE I PLATNOG BILANCA ZA 1995. GOD.
Predlog je jednoglasno prihva}en.
AD. 12. ZAKON O OBEZBJE\ENJU SREDSTAVA ZA BEZBEDNO ODVIJANJE
SAOBRA]AJA ZA VREME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNE
OPASNOSTI
Obrazlo`enje je dao ministar MILAN PA\EN.
Stav Odbora je da se Zakon usvoji.
Glasanjem je Zakon ve}inom usvojen.
AD. 13. ZAKON O UNUTRA[NJOJ PLOVIDBI
Zakon je jednoglasno usvojen.
AD. 14. ZAKON O POMILOVANJU
Obrazlo`enje dao ministar URO[ FUNDUK.
Zakon je glasanjem jednoglasno usvojen.
AD. 15. ODLUKA O PROGLA[ENJU SEDMODNEVNE NACIONALNE @ALOSTI
Uz pomen `rtvama iz Zapadne Slavonije progla{ava se sedmodnevna nacionalna `alost od 09.
do 15. juna 1995. godine.
AD. 16. IZVJE[TAJ ODBORA ZA ADMINISTRATIVNA I MANDATNO
IMUNITETNA PITANJA I POSLANI^KA PITANJA
Obrazlo`enje dao predsjednik Odbora BRANKO BABI].
Konstatovan je prestanak mandata poslaniku MILANU BULAJI]U iz Dalja zbog pismene
ostavke.
ZAPISNI^AR: ZAPISNIK SASTAVILA:
Neda Dondur Mirjana Rodi}, dipl. prav.

Preslika, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 3., kut. 407.

225
26
1995., svibanj 29.
Knin
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o
dr`avnom ujedinjenju s Republikm Srpskom

115.
Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine
na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odr`anoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi
ODLUKU
I
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Odluku o dr`avnom
ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
II
Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike
Srpske Krajine”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA
Broj: 01-02-02-29/1-95 Predsjednik Skup{tine
Knin, 29. maja 1995. god. Rajko Le`ai}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.

27
1995., svibanj 29.
Knin
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom
ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske

Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na
4. sjednici I redovnog zasjedanja odr`anoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi
ODLUKU
I
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Ustavni zakon o
privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske.

226
II
Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike
Srpske Krajine”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA
Broj: 01-02-02-30/1-95 Predsjednik Skup{tine
Knin, 29. maj 1995. god. Rajko Le`ai}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.

28
1995., lipanj 2.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke povodom imenovanja nove Vlade
Republike Srpske Krajine

NOVOSTI 2. VI. 1995. (II)


SDS Krajine o novoj Vladi RSK
U^E[]E SVIH STRANAKA
U REPUBLICI Srpskoj Krajini stekli su se svi uslovi, da sve politi~ke snage, koje imaju
odre|eno poverenje naroda, predstavljenog u Skup{tini, uzmu u~e{}e u Vladi nacionalnog
jedinstva, i vo|enju javnih poslova.
Ovakav stav Srpske demokratske stranke Krajine, najja~e parlamentarne partije u RSK (~iji
predsednik je dr Milan Babi}) ju~e je saop{tio njen organizacioni sekretar, Du{an Vje{tica.
– Tako bi se ostvarilo jedinstvo, i prebrodile sve te{ko}e u kojima se RSK na{la posle
tragedije u Zapadnoj Slavoniji, i blokade pregovara~kog procesa, – ka`e Vje{tica.
SDS Krajine }e, kako najavljuje njen organizacioni sekretar, podr`ati Vladu narodnog
jedinstva, koja bi, kako isti~e, “bila kompetentna da nastavi pregovara~ki proces pod okriljem
me|unarodne zajednice”.
– Takva Vlada bi svoju funkciju obavljala kao privremena Vlada, do ujedinjenja sa
Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – dodao je Vje{tica.
Milorad Bo{njak

Preslika, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

227
29
1995., lipanj 29.
Knin
Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za
pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
KABINET
Broj: 020/3 – 661/2 – 95.
Knin, 29. 06. 1995. g.
MINISTARSTVO PRAVOSU\A I
UPRAVE
– Komisija za pripremu akata
ujedinjenja Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske
za gosp. Du{ana Vje{ticu
Predmet: Prednacrt Zakona
Ujedinjene Republike Srpske.-
Obavje{tavamo Vas da smo razmotrili paket od {esnaest zakona koje je izradila zajedni~ka
Komisija za pripremu akata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, a koje ste nam
dostavili na uvid, i shodno tome izno{enju svojih sugestija ili amandmana.
Mo`emo konstatovati, na osnovu komparacije postoje}ih zakona i zakonskih rje{enja,
organizacije i mehanizma funkcionisanja dr`avne uprave, kao i drugih klju~nih dr`avnih
institucija u Republici Srpskoj Krajini, sa na~elima i rje{enjima predvi|enim u prednacrtima
zakona, da su organizacija, na~in funkcionisanja kao i koncentracija vlasti gotovo identi~ni sa
postoje}im zakonskim re{enjima u Republici Srpskoj Krajini, s tim naravno {to }e se novi
zakoni odnositi na ~itavu teritoriju Ujedinjene Republike Srpske.
Dakle, predvi|a se centralizovani oblik vlasti sa minimalnim stepenom lokalne
samouprave.
Smatramo da su ponu|eni zakoni, opravdani, sadr`ajno i normativno kvalitetni i da na
njih kao takve uglavnom nemamo primjedbi.
Predsjednik Republike gospodin Milan Marti} upoznat je sa nacrtima zakona i na njih nije
imao zna~ajnih primjedbi.
Me|utim, naglasio je da je u razgovorima koje je vodio sa najvi{im predstavnicima dr`avne
vlasti Republike Srpske na~elno dogovoreno da budu}i administrativni centar Ujedinjene
Republike Srpske bude u Banja Luci.
Na osnovu toga tra`i od ~lanova na{e Komisije za pripremu akata i drugih tijela, da
ubudu}e inzistiraju na tom postignutom dogovoru i da se takvo rje{enje ugradi u kona~ne
zakonske akte, naravno gdje je to opravdano i mogu}e, kao {to je to slu~aj u ~lanu 2. Nacrta
Zakona o Narodnoj banci URS gdje stoji: “Sjedi{te Narodne banke je u Kninu”.

228
Smatra da nema potrebe posebno nagla{avati koliki je interes gra|ana Republike Srpske
Krajine da administrativni centar budu}e Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci.
Hvala na saradnji.
M.P. SEKRETAR KABINETA
Milenko Sankovi}, Šv.r.š

Preslika, strojopis, }irilica


Hrvatski informativni centar, A-159/075.

30
1995., srpanj 30.
Knin
Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane Republike Srpske Krajine o progla{enju ratnog stanja

Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK


PROGLA[ENO RATNO STANJE U CIJELOJ RSK
Knin, 30. jula – Vrhovni savjet odbrane RSK je na svojoj sjednici odr`anoj u petak nave~er
donio odluku da se, s obzirom na novonastalu situaciju nakon okupacije Grahova i
mogu}nosti hrvatske agresije na RSK, a na osnovu ~lana 102. Ustava proglasi ratno stanje na
~itavoj teritoriji RSK.
Š...š
Vlada je saslu{ala i prihvatila informaciju ministra odbrane Milana [uputa o mjerama
preduzetim na planu odbrane granica, kao i aktivnostima vezanim za Civilnu za{titu.
Predsjednik RSK Milan Marti}, koji je ju~e zajedno sa komandantom SVK general-
potpukovnikom Milom Mrk{i}em boravio na podru~ju granatiranog sela Strmica,
dvadesetak kilometara sjeverno od Knina prema Grahovu, izjavio je Radio televiziji RSK, da
su kraji{ke linije odbrane na ovom dijelu stabilizovane.
– “Ne vjerujemo da se Hrvatska mo`e odlu~iti za jedan tako sulud potez kao {to bi bio
napad na Knin”, rekao je on, dodaju}i da ipak ni ta mogu}nost nije isklju~ena.
Po njegovim rije~ima predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, sa kojim je ju~e bio u
telefonskom kontaktu, dao je uvjeravanja da Srbija vi{e ne mo`e biti ravnodu{na.
Govore}i o savezu sa Republikom Srpskom, predsjednik Marti} je rekao da }e RSK i RS
nastupiti udru`eno, i da su i predsjednici dr`ava i vojne komande u stalnom kontaktu.
“Imamo snage da povratimo ono {to je hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Marti},
poru~uju}i gradjanima da budu disciplinovani i po{tuju uputstva koja daju nadle`ni organi.

Kopija, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

229
PRILOG 2

BIHA]KA KRIZA – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I


HERCEGOVINE I OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE
NA ZA[TI]ENU UN ZONU BIHA]
Na~elnik GS HV-a general Janko Bobetko i general HV-a Kre{imir ]osi} kod zapovjednika kopnene vojske SAD-
a generala Sullivana; Pentagon (Washington), prva polovina studenoga 1994.

232
Kre{imir ]osi}
KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA
Operacija “ZIMA ’94”
(memoarsko gradivo o Prvoj biha}koj krizi – sje}anje sudionika)

ovijesna doga|anja vezana uz tzv. Prvu biha}ku krizu i njenu povezanost s operacijom

P “Zima ’94” Hrvatske vojske gotovo su potpuno nepoznata {iroj hrvatskoj javnosti.
Me|utim, bez ikakva pretjerivanja mo`e se re}i da je Hrvatska vojska upravo tom
operacijom neizravno sprije~ila pad Biha}a i tragediju civilnog pu~anstva srebreni~kih
razmjera jo{ u zimi 1994., te vjerojatni zavr{etak rata u susjednoj BiH, u kojem su kao njegovi
pobjednici mogli postati ratni zlo~inci Karad`i} i Mladi}. Sje}anja, ~injenice i izvorni
dokumenti svjedo~e o tome kako je Hrvatska vojska jo{ krajem 1994. brane}i Hrvatsku, u
suradnji s 5. korpusom Armije BiH branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. Srbi su znali da
bi osvajanjem Biha}a u gotovo bezizglednu vojnu i politi~ku situaciju doveli Hrvatsku i
Bosnu i Hercegovinu. ^inili su tada gotovo sve {to su mogli da bi to i ostvarili. Mnogi u
me|unarodnoj zajednici mislili su u to vrijeme da je pad Biha}a samo pitanje dana. No,
operacijom “Zima ’94” preokrenut je tijek rata, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i
Hercegovini. Hrvatska vojska nije se, me|utim, dala impresionirati i zbuniti Karad`i}evim,
Mladi}evim i Marti}evim podvalama i prijetnjama o snazi srpske vojske, kojima su vrlo dugo
i predugo obmanjivali me|unarodnu zajednicu, te posebice Kontaktnu skupinu, predvo|enu
Lordom Owenom. Operacijom Hrvatske vojske “Zima ’94” otvoren je put preko Crnog
Luga, prema Grahovu i Kninu, a Biha} je bio spa{en. Doga|aji koji su nakon toga slijedili u
ljeto 1995. godine, bili su gotovo identi~ni doga|ajima s kraja 1994., jer je i Druga biha}ka
kriza u ljeto 1995. bila isto tako povezana s operacijama Hrvatske vojske “Ljeto ’95” i
“Olujom”.

STRATE[KI ZNA^AJ BIHA]A U STUDENOM 1994.


ZA ISHOD RATA U RH I BiH
Krajem studenog 1994. godine ratna kriza na prostorima Bosne i Hercegovine kulminirala je.
Organizirana i koordinirana opsada Biha}a od strane srpskih snaga iz Bosne i Hercegovine i
privremeno okupiranih dijelova Hrvatske, uz logisti~ku potporu Jugoslavenske armije imala
je za cilj kona~no zauzimanje Biha}a, te nakon toga i preuzimanje kontrole nad gotovo cijelim
podru~jem Bosne i Hercegovine. Srpski napadi na Biha} – UN-ovu za{ti}enu zonu – dosti`u
svoj vrhunac 29. studenoga 1994. godine. O~ekivao se skori pad grada koji je ve} mjesecima
bio u potpunom okru`enju, uz mnogo poginulih, ranjenih, iznemoglih i iscrpljenih branitelja
i gra|ana. Me|unarodna zajednica uglavnom se ograni~avala na pripreme za prihvat izbjeglica
i osiguranje humanitarne pomo}i pre`ivjelima. Preko Kontaktne skupine vijesti o skorom
padu Biha}a pro{irile su se od Londona, Pariza sve do Washingtona. U nastaloj situaciji
koriste}i UNPROFOR i sporazum o primirju u Hrvatskoj, vo|a pobunjenih Srba u
Hrvatskoj Milan Marti} mobilizirao je i pokrenuo pobunjene hrvatske Srbe koji su preko
hrvatske dr`avne granice prelazili u susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su zajedno sa Srbima
iz BiH te Milo{evi}evim, [e{eljevim i Arkanovim dobrovoljcima iz Srbije, sudjelovali u
napadima na Biha}. Bilo nam je jasno da }e se nakon pada Biha}a sve te snage pregrupirati i

233
usmjeriti na okupirana hrvatska podru~ja, posebno na karlova~ku crtu razdvajanja. Ako bi se
to dogodilo, mnoge vitalne prometnice prema hrvatskom jugu bile bi na dometu
minobaca~ke vatre pobunjenih Srba. Hrvatska bi time bila dovedena u najte`u poziciju od
po~etka Domovinskog rata. Hrvatska vojska nije mogla mirno promatrati srpsku agresiju na
Biha} i bila je prisiljena reagirati kako bi sprije~ila pad Biha}a, a nakon toga vojno i politi~ko
povezivanje privremeno okupiranih teritorija RH i BiH u jedinstvenu dr`avnu cjelinu
pobunjenih Srba.
Jednako tako, pobunjeni Srbi su znali da podru~je biha}ko-cazinske krajine, koje se
mjesecima nalazilo u njihovom potpunom okru`enju, a koje je uz velike `rtve uspje{no branio
5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija HVO-a, predstavlja glavnu prepreku za potpuno
vojno, politi~ko i ekonomsko povezivanje RSK i RS. Zbog toga je kona~no uni{tenje 5.
korpusa ABiH bio glavni vojni i politi~ki cilj pobunjenih Srba s obje strane granice. U
studenom 1994. u nastaloj situaciji Biha} postaje klju~na to~ka koja je odre|ivala ishod rata,
kako u RH, tako i u BiH. Uni{tenje 5. korpusa Armije BiH i pad Biha}a izravno bi utjecali
na gotovo cijelu crtu razdvajanja izme|u Hrvatske vojske i pobunjenih Srba, te posebno na
vitalne logisti~ke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske.
Hrvatska vojska time bi se na{la u vrlo te{koj situaciji. Zapravo, padom Biha}a Republika
Hrvatska na{la bi se u potpuno izgubljenoj vojni~koj poziciji, a pregovori na razini Kontaktne
skupine jednostavno vi{e ne bi imali nikakvog smisla. Dakako, bez uspje{nog okon~anja Prve
biha}ke krize i sprje~avanja pada Biha}a krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni
“Oluje” 1995. godine. Operacija “Zima ’94” zbog svega toga bila je, bez ikakvog
pretjerivanja, prekretnica ratnih zbivanja na ovim prostorima, a operacije “Ljeto ’95” i
“Oluja” njezin logi~ni zavr{etak. Jednostavno re~eno, Hrvatska vojska je tada bila prisiljena
na sna`nu aktivnu obranu koja je zapo~ela operacijom “Zima ’94” u najte`im zimskim
vremenskim uvjetima.
U isto vrijeme hrvatska dr`avna politika vrlo intenzivno je tra`ila diplomatske putove za
rje{enje krize na prostorima RH i BiH kroz mnogobrojne me|unarodne kontakte, inicijative,
razgovore i pregovore. Nakon potpisivanja “Washingtonskih sporazuma” (18. o`ujka 1994.)
u razrje{avanje te najslo`enije i najozbiljnije svjetske krize sve sna`nije uklju~uju se i
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave. Bio je to veliki politi~ki izazov za ameri~ku administraciju, koja
je nastojala jo{ jednom pokazati i dokazati svoju sto`ernu ulogu na globalnoj svjetskoj
politi~koj sceni. To se dogodilo, me|utim tek godinu dana kasnije u Daytonu. No, put do
Daytona tada je bio jako, jako dalek.
Mnogi ozbiljni vojni analiti~ari u me|unarodnoj zajednici u to vrijeme tvrdili su, iz vrlo
pragmati~nih razloga, kako objektivna i realna politi~ka rje{enja moraju jednostavno uzimati
u obzir realnost na terenu koja, kako su nagla{avali, predstavlja stvarni odnos vojnih snaga
izme|u sukobljenih strana. Ne smije se zaboraviti da su u to vrijeme pobunjeni Srbi jo{ uvijek
kontrolirali oko 25% teritorija Republike Hrvatske i gotovo 70% teritorija Bosne i
Hercegovine. U takvim okolnostima gotovo nijedan realan i objektivan politi~ar u
me|unarodnoj zajednici nije vjerovao u politi~ka rje{enja koja }e biti prihvatljiva za sve
sukobljene strane. Znali smo da Karad`i}, Mladi} i Marti} nikada ne}e pristati na politi~ke
ustupke koji bi zadovoljili Hrvate i Bo{njake, sve dok na to ne budu prisiljeni vojnom silom
i snagom. Sve je dakle bilo jasno! Samo novi odnosi vojnih snaga na terenu mogli su voditi
prema novim prihvatljivim politi~kim rje{enjima. U tom kontekstu srpske stavove najjasnije
je iskazivao Lord Owen, predsjedatelj Kontaktne skupine koji je ~esto isticao: Nemojte se
nadati da }ete za zelenim stolom dobiti ono {to niste kadri osvojiti na vojnom planu. No,

234
zaboravio je Lord Owen da su Srbi najprije uz pomo} JNA ve} 1990. godine razoru`ali sve
druge republike i narode u biv{oj zajedni~koj dr`avi, da bi tek nakon toga zajedno s JNA
krenuli u rat protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi demonstrirali svoju
vojnu snagu i “vite{tvo”. Na`alost, jednako kao Lord Owen sve to je zaboravila i
me|unarodna zajednica, posebice Kontaktna skupina, koja je bila vrlo sklona prihvatiti pravo
ja~ega da name}e politi~ka rje{enja. I sve je bilo jasno! U ratnim uvjetima po~etkom
devedesetih, tako je htjela me|unarodna zajednica, politi~ka pozicija zara}enih strana bila je
proporcionalna isklju~ivo i jedino njihovoj vojnoj snazi i uvjerljivosti na terenu. Sukladno
tome, naslijediv{i od JNA sva okupirana podru~ja u RH i BiH, Marti} i Karad`i} imali su
stoga vrlo dugo, i predugo, iznimno va`nu ulogu u svim pregovorima s me|unarodnom
zajednicom, posebice u pregovorima vo|enim u @enevi. To je trajalo sve dok njihova
brutalnost, bahatost i netolerantnost nije svedena na pravu politi~ku mjeru i poziciju
operacijama Hrvatske vojske i Armije BiH tijekom 1994. i 1995. godine.
Znaju}i za ta pravila igre Karad`i}, Mladi} i Marti} ~inili su sve kako bi kroz novu
mobilizaciju pobunjenih Srba osigurali svje`e snage za zavr{ni napad na Biha}. Svakog dana,
svakim satom rasla je napetost i opasnost od eskalacije i {irenja sukoba, ne samo oko Biha}a,
nego gotovo na svim crtama boji{nice.
Te`inu situacije potvr|uje i izvje{}e ameri~ke veleposlanice pri UN-u gospo|e Madeleine
Albright Vije}u sigurnosti, 29. studenoga 1994., u vrijeme kulminacije Prve biha}ke krize:
Bosanski Srbi su ti koji su zapo~eli taj rat, oni su i ti koji jedini odbijaju Plan Kontaktne skupine
o prekidu sukoba. Potporu Karad`i}evoj i Mladi}evoj agresiji na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a
daju i Srbi iz tzv. Krajine koji nesmetano napadaju suvereni teritorij Bosne i Hercegovine
ignoriraju}i me|unarodno priznatu granicu izme|u RH i BiH. Takvo pona{anje koje je usmjereno
ka povezivanju i objedinjavanju podru~ja koje dr`e Srbi iz tzv. Krajine sa podru~jima koje
kontroliraju bosanski Srbi mo`e potpaliti i {iri Balkanski rat. U istom izvje{}u gospo|a Albright
posebno je naglasila: ^injenica je kako se napadi na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a provode s
aerodroma Udbina u Hrvatskoj, koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi. Sve to predstavlja
veliku sigurnosnu prijetnju postrojbama UNPROFOR-a na terenu, a uzrokovalo je i ogromne
civilne `rtve u Biha}kom d`epu. Vlada SAD zbog svega toga misli da takva vrsta agresije zahtijeva
primjerene vojne reakcije i od strane NATO-a.

UKLJU^ENJE SAD-a U RAZRJE[AVANJE KRIZE I ZNA^AJ WASHINGTONSKIH


RAZGOVORA U STUDENOM 1994. GODINE
Kako bi se sprije~ila daljnja eskalacija sukoba oko Biha}a koja je prijetila velikim brojem
izbjeglica, ogromnim civilnim `rtvama, te humanitarnom krizom nepredvidivih razmjera, u
rje{avanje tog svjetskog kriznog `ari{ta uklju~ila se i ameri~ka administracija. S obzirom na to
da UN-ov obavje{tajni sustav jednostavno nije funkcionirao i da je vrlo ~esto umjesto
pouzdanih informacija slao dezinformacije koje su uglavnom zbunjivale predstavnike
me|unarodne zajednice, te onemogu}avale tra`enje i pronala`enje prihvatljivih politi~kih
rje{enja, ameri~ka administracija prioritetno je nastojala uspostaviti svoj obavje{tajni sustav
kako bi imala {to bolji i potpuniji uvid u stvarno stanje snaga na terenu. Bez osiguranja
pouzdanih i pravovremenih informacija u realnom vremenu, uskla|ivanje politi~kih rje{enja
sa stvarnim odnosom snaga na terenu bilo je gotovo nemogu}e.

235
Po~etkom studenog 1994. ponovno sam bio u Washingtonu, tada s na~elnikom Glavnog
sto`era HV-a generalom Jankom Bobetkom. U State Departmentu razgovarali smo s
ambasadorom Holbrookeom, a nakon toga u Pentagonu s na~elnikom zdru`enog sto`era
ameri~ke vojske generalom Shalikashvilijem, kao i njegovim suradnicima generalom
Sullivanom, te generalom Wesleyem Clarkom. Dobro se jo{ uvijek sje}am Holbrookove
reakcije, kad se po~eo nervozno vrpoljiti na svojoj stolici nakon odlu~ne izjave generala
Bobetka: Kre}emo u napad na svim frontovima! ^ini mi se da je to zaista bilo jedno od
najkriti~nijih razdoblja Domovinskog rata. General Bobetko je nagla{avao: Hrvatska ne}e
mirno gledati sve ovo {to se de{ava oko Biha}a. Bit }emo prisiljeni reagirati. To jednostavno
moramo u~initi kako bi u slu~aju pada Biha}a sprije~ili prodor vojske bosanskih Srba na
privremeno okupirana hrvatska podru~ja, te da bi sprije~ili srpski masakr civilnog stanovni{tva u
Biha}u. Holbrooke je uzvratio: Ne smijete krenuti, u takvoj se vojnoj operaciji {irokih razmjera
ne bi mogle izbje}i goleme `rtve i novi veliki val izbjeglica. Dobro se jo{ sje}am reakcije generala
Bobetka koji je vidno iznena|en Holbrookeovim odgovorom rekao: To je va{ stav, mi sada
idemo u Pentagon i tamo }u razgovarati s generalom Shalikashvilijem. On sigurno dobro razumije
ozbiljnost i slo`enost nastale situacije s vojnog aspekta. Nakon pola sata general John
Shalikashvili – na~elnik zdru`enog sto`era ameri~ke vojske do~ekao nas je s istim rije~ima:
HV ne smije krenuti u vojnu operaciju {irokih razmjera. Pritom nije prihvatio Bobetkovo
obja{njenje da je to jedini na~in da se sprije~i genocid u Biha}u. Ispostavilo se da je
Holbrooke odmah nazvao Shalikashvilija i “pripremio” ga za razgovor s hrvatskim
izaslanstvom.
Bio je to prvi u nizu razgovora koji su slijedili glede iznala`enja prihvatljivih rje{enja Biha}ke
krize. Stav hrvatske dr`avne politike bio je jasan i odlu~an: ako Srbi s privremeno okupiranih
teritorija Republike Hrvatske nastave s napadima na Biha}, nesmetano prelaze}i
me|unarodno priznatu granicu izme|u Republike Hrvatske i BiH, Hrvatska vojska }e
pokrenuti napad na svim crtama razdvajanja kako bi za{titila svoje me|unarodno priznate
granice. To je ipak zabrinulo ameri~ku administraciju, ali i {iru me|unarodnu zajednicu.
Novu ne`eljenu eskalaciju sukoba jo{ ve}ih razmjera nitko nije `elio.
Dva tjedna kasnije, 29. studenoga 1994., opet sam do{ao u Washington, ovaj put s ministrom
obrane RH Gojkom [u{kom. Nalazili smo se u hotelu, kojih stotinjak metara udaljenom od
Pentagona. U telefonskom razgovoru s predsjednikom Tu|manom, ministar [u{ak je rekao:
Predsjedni~e, ovdje ima sve vi{e onih koji tvrde da se pad Biha}a ne mo`e sprije~iti i da je time rat
u Bosni i Hercegovini prakti~ki zavr{en pobjedom Karad`i}a i Mladi}a. Bili smo iznena|eni
~injenicom da se Karad`i}ev utjecaj na Kontaktnu skupinu pro{irio i do Washingtona.
Povjerljive obavje{tajne informacije govorile su da je pad Biha}a pitanje sata, a ne vi{e dana.
Predsjednik Tu|man govorio je uzbu|enim, povi{enim, ali i vrlo odlu~nim glasom: Na{ stav
je jasan, Hrvatska vojska ne}e mirno gledati kako pobunjeni Srbi iz Hrvatske i s hrvatskih
podru~ja sudjeluju u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, dok im za to vrijeme UNPROFOR ~uva
le|a. Me|unarodna zajednica treba sprije~iti eskalaciju sukoba, nove tragedije, nove izbjeglice, vi{e
od 600.000 ih se ve} nalazi u Hrvatskoj...
U 11 sati u Pentagonu je u glavnoj sali za sastanke Ministarstva obrane SAD-a zapo~eo
klju~ni sastanak. Sjedio sam uz ministra [u{ka, tu je bio i na{ veleposlanik Petar [ar~evi} i
hrvatski vojni izaslanik Robert Hranj, a na ameri~koj strani pored ministra obrane dr. W.
Perrya (po~asnog doktora Sveu~ili{ta u Zagrebu), sjedili su general Wesley Clark – biv{i
zapovjednik NATO-a i kandidat Demokratske stranke na predsjedni~kim izborima 2004.,
ambasador Holbrooke, te predstavnici CIA-e, DIA-e i NSC-e. Kako izbje}i novu eskalaciju

236
sukoba, novu humanitarnu krizu, pad Biha}a, kako unaprijediti ameri~ko-hrvatsku vojno-
vojnu suradnju, koja je upravo tog jutra i formalno potpisana, bile su teme ovog sastanka.
Ministar [u{ak izlo`io je hrvatski stav, te naglasio da Hrvatska ne zahtijeva nikakvu vojnu
pomo}, ali `eli razumijevanje ako bude prisiljena napasti kako bi za{titila svoje me|unarodno
priznate granice. Nakon {to je direktor vojno obavje{tajne agencije general Hughes iznio
prikaz stanja na terenu, osobno sam na zemljovidu izlo`io na~in na koji se mo`e pomo}i UN-
ovoj za{ti}enoj zoni grada Biha}a, te sprije~iti nova humanitarna kriza nesagledivih razmjera.
U vojnom smislu pozicija 5. korpusa ABiH bila je izuzetno te{ka, no naglasio sam da
Hrvatska vojska ima potpuni uvid u stanje na terenu i da }e, ako bude nu`no, svojim
aktivnostima prisiliti srpske snage koje napadaju Biha} iz privremeno okupiranih podru~ja
Republike Hrvatske na povla~enje, te na taj na~in za{titi Biha} od daljnjih razaranja.
Veleposlanik Holbrooke nije se uklju~ivao u raspravu, a u nastavku razgovora u Pentagonu
ministar Perry je izrazio “puno razumijevanje Vlade SAD-a za sve probleme s kojima se
Hrvatska susre}e, od stotina tisu}a izbjeglica do ~injenice da pobunjeni Srbi na vi{e od jedne
~etvrtine hrvatskog dr`avnog teritorija ne priznaju hrvatsku vlast, kao i ~injenicu da je
Hrvatska u tim ratnim vremenima bila suo~ena s vrlo te{kim izazovom utemeljenja i stvaranja
svojih oru`anih snaga”. No, naglasio je da im je “unato~ srpskim provokacijama, hrvatska
suzdr`anost u ovom trenutku izuzetno va`na kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, koja
bi mogla destabilizirati ~itavu regiju”.

Izlaganje generala Hugesa, direktora ameri~ke vojno–obavje{tajne agencije, o Biha}koj krizi, prilikom susreta s
hrvatskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar obrane RH Gojko [u{ak; Pentagon (Washington), 29.
studenoga 1994.

237
Hrvatsko izaslanstvo u Pentagonu (Washington), 29. studenoga 1994.; na slici (s lijeva): legenda hrvatske ko{arke
Kre{imir ]osi} – tada ministar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, Chris Hill, general Wesley
Clark, general Kre{imir ]osi}

U nastalim okolnostima prijateljska razmjena stavova i mi{ljenja izme|u hrvatskog dr`avnog


vodstva i ameri~ke administracije imala je posebno zna~enje, kako bi se ispitale sve
mogu}nosti za mirno rje{avanje ove krize i na{la prihvatljiva politi~ka rje{enja. No, uvijek smo
imali na umu izjavu Lorda Owena, izre~enu jo{ krajem 1993.: Ono {to se vojni~ki izgubi ne
mo`e se vi{e dobiti za zelenim stolom. Republika Hrvatska i tada je iskazivala punu
kooperativnost u odnosima s me|unarodnom zajednicom, ali i punu odlu~nost da se padom
Biha}a ne dovede u gotovo izgubljenu poziciju, jer ne treba zaboraviti da je u to vrijeme 25%
hrvatskog dr`avnog teritorija jo{ uvijek bilo privremeno okupirano. S druge strane, s vojnog
aspekta mogu}nosti za osloba|anje privremeno okupiranih hrvatskih teritorija bile su gotovo
idealne jer su sve svoje vojne snage pobunjeni Srbi iz tzv. Krajine prebacili u podru~je Biha}a,
te je Hrvatska vojska bez ve}ih problema mogla osloboditi svoj privremeno okupirani
teritorij, koji je ostao gotovo potpuno prazan i bez ikakve obrane, a umjesto pobunjenih
hrvatskih Srba ~uvao ga je i branio UNPROFOR. Ipak, u cilju postizanja mirnog rje{enja
nastale krize Republika Hrvatska nastavila je diplomatske razgovore, tra`e}i odgovaraju}e
putove do postizanja prihvatljivih rje{enja.

238
KRENULI SMO – PO^ELA JE OPERACIJA “ZIMA ’94”
Na`alost, nitko kompetentan, ali i objektivan u {iroj me|unarodnoj zajednici nije imao iluzija
u mogu}e politi~ke dogovore i mirovna rje{enja s Karad`i}em, Mladi}em, Marti}em i
Milo{evi}em. Ne vjerujemo ni u kakvo politi~ko rje{enje koje ne}e biti popra}eno odgovaraju}im
rje{enjima na vojnom polju. Srbi nikada ne}e pristati na ustupke koji bi zadovoljili bosansku ili
hrvatsku vladu sve dok na to ne budu primorani vojnom silom – nagla{avao je jedan ugledni
ameri~ki vojni analiti~ar i vojni ekspert. Me|unarodna zajednica imala je ~itav niz razli~itih
divergentnih, pa ponekad i konfliktnih rje{enja, a bilo je i onih koji su tada vrlo otvoreno
podupirali Karad`i}a i Milo{evi}a. Bilo je to zasigurno jedno od najkriti~nijih razdoblja
cijelog Domovinskog rata. Hrvatska i BiH tog su se trenutka na{le u gotovo najte`oj vojnoj,
ali i politi~koj krizi s obzirom na politiku Kontaktne skupine, posebice Lorda Owena. Zvona
su zvonila na uzbunu. [to uraditi? Postojale su samo dvije mogu}nosti – ~ekati ili napasti?
^ekanje je otvaralo Srbima put prema Biha}u i ulazak u grad. Pad Biha}a definitivno bi
zna~io poraz, kako onaj vojni~ki, tako i onaj politi~ki. Poraz bez borbe nije dolazio u obzir,
usprkos svim protivljenjima Kontaktne skupine, koja je s jedne strane hrvatskom vodstvu
zatvarala vrata za vojni~ko djelovanje, a s druge strane pre{utno otvarala vrata i put Karad`i}u
i Mladi}u prema Biha}u. Bilo je to neprihvatljivo za hrvatsku dr`avnu politiku. S druge
strane, napad je vrlo brzo mogao rasteretiti opsadu Biha}a, posebice s hrvatske strane, zbog
~injenice da je granicu privremeno okupiranih hrvatskih podru~ja u Hrvatskoj ~uvao
UNPROFOR, dok su Srbi iz Hrvatske napadali Biha} u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, Karad`i}, Mladi} i Marti} su uz potporu Milo{evi}a obmanjivali me|unarodnu
zajednicu svojim mirovnim ponudama. Na pregovorima u @enevi mirotvorstvo i
kooperativnost, a oko Biha}a brutalna agresija, granatiranje grada i tisu}e civilnih `rtava.
Klju~nu ulogu u rje{avanju svih ovih problema imale su tada mudra i odlu~na hrvatska
dr`avna politika i snaga Hrvatske vojske. Hrvatsko dr`avno vodstvo pokazalo je u tim
trenucima svu potrebnu smjelost, hrabrost, odlu~nost i mudrost. Dakako, sve ove ~injenice
ne idu u prilog onima koji i danas u Hrvatskoj tvrde da je Hrvatska izvr{ila agresiju na Bosnu
i Hercegovinu.
Hrvatska dr`avna politika suzdr`ala se od op}eg napada i eskalacije sukoba, ali je
koncentriranim napadom preko Dinare i Livanjskog polja 30. studenoga 1994. stvorila
pretpostavke za zaustavljanje opsade Biha}a. Karad`i}evu, Mladi}evu i Marti}evu bahatost i
brutalnost, kao i nespremnost na bilo kakve ozbiljne politi~ke razgovore i pregovore nije se
moglo beskona~no dugo tolerirati. Neprihva}anje mirne reintegracije privremeno okupiranih
hrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak RH i napad pobunjenih Srba na Biha} s
teritorija RH, bili su dovoljni razlozi za hrvatsko dr`avno vodstvo da pokrene operaciju “Zima
’94”. Tako su jedini mogu}i odgovor na postoje}e stanje Karad`i}, Mladi} i Marti} ubrzo
dobro osjetili.
Krenuli smo u zadnji trenutak! Toga 30. studenoga 1994. bilo je nevrijeme, spustila se
me}ava – prava, dobro poznata o{tra zima u tim krajevima. Otvaranje puta prema Kninu,
preko Dinare, usred zime bio je cilj koji je grani~io sa ludo{}u. No, bio je to jedini na~in da
se brzo pomogne Biha}u. U sna`nom prodoru hrvatske snage su preko Dinare i du`
Livanjskoga polja probile liniju ^elebi}i – Rujani. Dok su kninski Srbi napadali Biha},
hrvatskim se snagama preko Crnog Luga i Dinare otvarao put prema Grahovu i Kninu. Kad
su pobunjeni Srbi, kroz nekoliko dana, shvatili {to se doga|a, bilo je kasno. Hrvatski vojnik
ve} je stajao na vrhu Dinare, a i Knin je bio ve} na dlanu. Pobunjeni hrvatski Srbi bili su
primorani zaboraviti na Biha}, a njegova opsada ubrzo je prekinuta. Biha} je bio spa{en! Bila

239
General HV-a Kre{imir ]osi} i na~elnik Odjela G5 Zdru`enog sto`era vojske SAD-a general Wesley Clark;
Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994.

je to prekretnica rata u BiH. Glavni zapovjednici te operacije bili su hrvatski generali Ante
Gotovina i Tihomir Bla{ki}.
Operacija “Zima ’94” bila je potpuno iznena|enje za Karad`i}a, Mladi}a i Marti}a, te ih je
dovela u stanje potpunog mentalnog ludila i ratnog bezumlja. To~no na Badnjak – 24.
prosinca 1994. – na~elnik glavnog sto`era HV-a general Bobetko pozvao me u svoj kabinet:
]osi}u, imamo informacije da pobunjeni hrvatski Srbi planiraju zra~ni napad s aerodroma u
Udbini na livanjsku crkvu tijekom Bo`i}ne polno}ke, kako bi masovnim civilnim `rtvama
nedu`nih gra|ana i vjernika na sam Bo`i} prisilili hrvatsko dr`avno vodstvo da se Hrvatska
vojska povu~e s Dinare i Livanjskog polja. U~inili smo sve {to je bilo potrebno kako bi sprije~ili
to bezumno i brutalno krvoproli}e koje su planirali Karad`i}, Mladi} i Marti}. Vojni vrh
pobunjenih hrvatskih Srba tada je bio spreman u~initi ba{ sve, ~ak i tu vrstu najte`ih zlo~ina,
kako bi zaustavili operaciju “Zima ’94” i prodor Hrvatske vojske Dinarom i Livanjskim
poljem preko Crnog Luga prema Grahovu i Kninu. To i ne treba ~uditi kada se uzmu u obzir
svi njihovi bestijalni zlo~ini od Vukovara, [kabrnje, Dubrovnika, Ravnog, pa sve do
raketiranja samog u`eg sredi{ta Zagreba 1995. raketama sa zabranjenim punjenjem
ispaljenim iz vi{ecjevnih baca~a raketa.

ZNA^AJ OPERACIJE “ZIMA ’94”


[to bi bilo da hrvatske vojne snage nisu krenule? Potpuna iscrpljenost 5. korpusa Armije BiH,
koji je imao velik broj poginulih i ranjenih, vi{emjese~na blokada grada, stalna topni~ka
granatiranja i zra~ni napadi uvjetovali bi pad Biha}a i humanitarnu tragediju UN-ove
za{ti}ene zone ravnu onoj srebreni~koj. Da je 5. korpus Armije BiH tada bio uni{ten, bio bi

240
to s vojni~kog, ali i politi~kog aspekta kraj rata, s obzirom na stavove me|unarodne zajednice,
posebice njezinog glavnog pregovara~a Lorda Owena. Hrvatska vojska na{la bi se objektivno
u vrlo te{koj situaciji, njezini vitalni logisti~ki pravci, posebice preko Karlovca i Maslenice bili
bi potpuno ugro`eni. Nagla{avam, s vojni~kog aspekta Biha} je krajem 1994. bio klju~ ratne
krize na prostorima biv{e dr`ave. Nakon pada Biha}a Hrvatska bi izuzetno te{ko uspostavila
ozbiljnu vojni~ku, ali i politi~ku ravnote`u, i bila bi jednostavno prisiljena prihvatiti gotovo
sve uvjete Marti}a, Karad`i}a i Mladi}a. Sve ovo treba posebno naglasiti zbog dana{njih i
budu}ih generacija. U Domovinskom ratu politi~ka pozicija hrvatskog naroda u cjelini bila
je isklju~ivo i jedino ovisna i proporcionalna vojnoj snazi Hrvatske vojske. Na to nas je s
vremena na vrijeme ranih devedesetih ~esto podsje}ao ni manje ni vi{e nego Lord Owen
svojim cini~nim izjavama: Ono {to je vojni~ki izgubljeno i politi~ki je izgubljeno! Takva je bila
hrvatska stvarnost tijekom Domovinskog rata.
Da hrvatske snage nisu tada pokrenule operaciju “Zima ’94” ne bi bilo ni “Bljeska” ni
“Oluje”. Bez ikakvog pretjerivanja, bila je to operacija koja je promijenila tijek rata.
Obmanjivanju me|unarodne zajednice o njihovoj vojnoj snazi i mo}i do{ao je kraj. “Oluja”
sigurno ne bi bila ono {to je bila da glavnina poslova nije prethodno obavljena u operaciji
“Zima ’94”, kao i u operacijama koje su nakon nje slijedile. Stvoreni su gotovo svi potrebni
preduvjeti za uspjeh vojnih operacija u prolje}e i ljeto 1995. – od “Bljeska”, “Ljeta ’95” i
“Oluje”.
Da je ubrzo nakon po~etka operacije “Zima ’94” srpske redove zahvatio kaos i nered pokazuju
dokumenti Vojske Republike Srpske. To najbolje ilustriraju i sadr`aji razgovora Karad`i}a s
predsjednicima op}ina (Grahovo, Glamo~, Drvar, Biha}, Prijedor, [ipovo, Klju~, Kupres...) u
kojem je spomenuto da postoje: “dezinformacije i glasine te napadi na vlast... nedostatak
goriva, municije, obu}e, ode}e”, te glasine “da je general Milovanovi} dobio milione maraka
da ne osvoji Biha}, da ne funkcionira vojna i dr`avna bezbednost, da neko namerno i
organizovano ulazi u narod i vojsku i prenosi dezinformacije sa stra{nim posledicama, da se
podriva vlast i SDS, da se organizuju preki sudovi, da postoje neprijatelji u vlastitim
redovima”, a optu`uju se “usta{ke snage i 5. korpus ABiH za koordinirane aktivnosti”, zbog
~ega je istaknuta “nu`nost suzbijanja glasina i dezinformacija jer to razorno uti~e na moral
boraca”. Jednako tako, isti~e se veliki broj ranjenih i bolesnih, te 20% poginulih, kao i da se
zadaci izvr{avaju s 50% snaga, da nema goriva ni za sanitet, a kamoli za tenkove itd. (Vidi
Komanda 2. kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 3-36 / 16. 02. 1995.)
Na sastanku u Komandi Drugog kraji{kog korpusa kojemu su bili nazo~ni “predsednik
Republike Srpske Karad`i}, predsednik Kraji{nik, general Ninkovi}, itd., te predsednik
Republike Srpske Krajine Marti}, general ^eleketi}, itd.”, istaknuti su problemi na Dinari,
Livanjskom polju, Plje{ivici, “opasnost od spajanja usta{a s 5. K ABiH i ugro`avanje
prijestolnice Knina, te nedostatak ubojnih sredstava, pogonskog goriva i ljudstva”. Karad`i}
je posebno istaknuo: Li~no smatram da je Srpska vojska Krajine u nokdaunu, dok istovremeno
Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5.
korpusom ima}e mnogo problema i ne}e se odbraniti. (Vidi Republika Srpska / Vojska Republike
Srpske / Komanda Drugog kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 66-62 / 05. 05. 1995. Glavnom
[tabu Vojske Republike Srpske)
No, sve to nije smetalo Karad`i}a i Marti}a da u ljeto 1995. u @enevi opet bahato
glumataju kako je srpska vojska pred pobjedom. Tragedija koja je u Biha}u prvi puta
sprije~ena operacijom “Zima ’94”, dogodila se, na`alost, nekoliko mjeseci kasnije u
Srebrenici. Sli~na tragedija u Biha}u drugi put je sprije~ena 4. kolovoza 1995. kad je po~ela
vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

241
1
1994., listopad 27.
Glavni {tab Vojske Republike Srpske tra`i od Vrhovne komande OS Republike Srpske
Krajine pomo} u zapadnoj Bosni, drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH

Glavni {tab vojske


Republike Srpske
Str. pov. br. 02/2-140
27. 10. 1994.
hitno
Vrhovnoj komandi OS Republike Srpske Krajine
Glavnom {tabu Srpske Vojske Krajine – na znanje
Pomo} u saniranju
Stanja u “drvarskoj krajini”
t r a ` i .-
Severozapadno rati{te Republike Srpske (z/o 2. kk) je ozbiljno ugro`eno sa prostora Cazinske
krajine. Na s/z i na Kupre{koj visoravni na j/i. Namere zajedni~kog neprijatelja da
koordiniranim dejstvima sa j/i i s/z raseku zonu odgovornosti 2. kk i time fizi~ki odvoje
Republiku Srpsku Krajinu od Republike Srpske.
Molimo da shvatite da su ovo najkriti~niji momenti u ovome ratu za Srbe zapadno od Drine.
Potrebni su mali napori Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske da ovu opasnost
otklone. U tom cilju neophodno je u~initi slede}e:
1.- Da Vojska Republike Srpske zaustavi dalje prodore neprijatelja na pravcu: s/z – j/i i
obratno. Sa j/i (Kupre{ka visoravan) to smo ve} i uspeli i pre{li smo u ofanzivna dejstva op{tim
pravcem: Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno, a spremni smo za odbranu Kupre{ke visoravni
od napada hrvatskih snaga sa prostora: Livno, [ujica, Tomislavgrad, Prozor i Gornji Vakuf.
Medjutim, te{ko odolevamo napadima sa prostora Cazinske krajine ka Petrovcu zbog
opstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca Vojske RS
(me{tana).
U~inili smo sve da dovedemo ljudstvo sa drugih prostora Republike Srpske u ~emu smo
uspeli u meri koju nam je dozvolila situacija na drugim rati{tima RS. Momentalno
pripremamo kombinovanu jedinicu ranga brigade sa svih prostora RS i nameravamo je uvesti
za izvr{enje protivudara ka Cazinskoj krajini, za ovo su nam potrebna 3-4 dana.
Molimo vas da snagama va{eg li~kog, korduna{kog i banijskog korpusa izvr{ite pritisak sa
polukru`ne osnovice na prostor Cazinske krajine, tj. na snage 5. Korpusa tzv. ABiH. Isto tako
je potrebno da im prese~ete sve snabdeva~ke ({vercerske) kanale preko kojih se 5. Korpus
popunjava ljudstvom i tms (dogovor od decembra 1993. god.).
Zahvaljujem na pomo}i koju ste nam do sad ukazali upu}ivanjem jedinica na ugro`ene
prostore i li~nom prisustvu predsednika Marti}a51 i komandanata G[ SVK52 na ugro`enim
podru~jima dana 27. 10. 1994. godine.

51
Milana.
52
Milan ^eleketi}.

242
O~ekujemo da }emo zajedni~kim snagama otkloniti i ovu opasnost po srpski narod zapadno
od Drine.
zamenik komandanta
general – potpukovnik
Manojlo Milovanovi} M.P.53

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 02/2-140.

2
1994., listopad 30. – prosinac 23.
Knin
Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha}

RATNI DNEVNIK
– G[ SVK –
OD 30. 10 DO ____________

Mjesto, Zone-rajon Potpis lica


datum i odgovornosti koje je
~as unelo
podatke
Knin 1. Neprijatelj: je u toku 30/31. i 31. 10. uspeo izbiti Pukovnik
30. i 31. snagama 501. brigade na liniju desna obala r. Una – R.54
10. Kulen Vakuf – zapadne padine grebena Steana pl. – s. Vujaklija
1994. Ora{ac – pl. Jadovik gde je zadr`an snagama 103.
pbr/15. K i 2. KK.
U toku dana neprijatelj je povremeno vr{io
provokacije uglavnom dejstvom iz pe{adijskog
naoru`anja. Nije bilo naznaka da bi negde pre{ao u
ofanzivna dejstva na snage SVK.

2. Na{e snage:
– u toku dana posednuto IKM G[ SVK i u radu je
od 20.00 ~asova.
– Organizovana je veza sa predpostavljenim i
pot~injenim komandama. G[ SVK
– Komandant G[ SVK u toku dana boravio je IKM 15. K i 103.
G[, u komandi 15. K i 103. pbr gde se upoznao sa pbr.

53
Prijemni pe~at: Brzojav bb., primljeno 27. 10. 1994., potpis ne~itak.
54
Rade.

243
situacijom i dao potrebna uputstva za daljnji rad.
– Jedinice 103. pbr posele su levu obalu r. Una i vr{e
utvr|ivanje, osmatranje i pokret neprijatelja. 11. K
– do 16.00 ~asova pristigle su jedinice iz: 11 K (368
vojnika i 130 je na putu). Isti se razme{taju u rejonu
@eljava.
– iz 18. K pristiglo je 62 vojnika.
– iz 7. K u toku dana N[ NOHO upoznali su me sa 15,18
situacijom na prostoru 15. K i 2. KK i zadacima u
vezi formiranja TG-2 koju formira zajedno sa 39. K,
ja~ine oko 250-300 vojnika i stare{ina. Do sada na
preostale zone odgovornosti 2. KK pristiglo je 62 21. i 39. K
vojnika iz 7. K zajedno sa “ALFA” centrom sa 71
vojnikom, a iz 21. K pristiglo je 37 vojnika.
– organizovano je sadejstvo sa susedima.

3. Nare|enjem G[ SVK op. Br. 5 nare|eno je


Komandi 21. K da obrazuje TG-1 sastava: 3 ~ete
me{ovita baterija (vod MB-82 mm) i poz. vod.
TG-1 ima zadatak da se iz rejona Knin uputi u B.
Petrovac gde se pretpo~injava 2. KK.
TG-2 iz 21. K ja~ine oko 350-400 vojnika i stare{ina
dovodi se iz reona Vojni} u {iri reon Medeno polje
(zapadno za 6-8 km od B. Petrovca). Po stizanju na
cilj pretpo~injava se 2. KK.
Š...š

7. Odluka k-danta G[ i 15. K da se snagama 103.


pbr. uporno brani obala r. Une, a snagama sastava:
mb, izv. jedinicama iz 7. i 21. K u sadejstvu sa
snagama 2. KK pre}i u napadna dejstva pravcem
Bori}evac – s. Ostravica – Ostravica grad (Kula) s
ciljem stavljanja pod kontrolu Ostravica grad, bazene
za vodu i k. 408 ~ime bi se Kulen Vakuf doveo u
poluokru`enje i stvorili povoljni uslovi za uni{tenje
okru`enog neprijatelja u Kulen Vakufu.
Š...š
01. 11. 1) U toku dana neprijatelj izgubio Spasovo i otpo~eo Rajon
1994. izvla~enje ka Biha}u. Osiguravaju}i se ja~im bo~nim Kulen
Knin snagama. Vakufa

2) U ranim jutarnjim ~asovima u rejonu Medeno B. Petrovac-


polje pristigle jedinice iz 39. K (136 v/o) i u toku Vrto~e
dana uvedeno u borbu na liniji dodira sa borcima u
rejonu Vrto~u.
TG-1 iz 21. K. ja~ine 366 stare{ina i vojnika krenulo
je iz Bosne u 11.00 i u ve~ernjim ~asovima prikupilo
se u rejonu Medeno polje.
Iz Knina u 10.00 ~asova krenula BG ja~ine 125

244
vojnika i stigla u B. Petrovac gde se razmestila. Pukovnik
U {irem rejonu Petrinja koordinaciju jedinica RSK sa Rade
2. KK vr{i pukovnik Bari}.55 Vujaklija
U toku dana u Liku je pristiglo 110 dobrovoljaca iz
18. K i sme{teno u objekt Dubinka. Ukupno pristiglo
u Liku 790 stare{ina i vojnika.
U zoni odgovornosti 103. pbr. jedan borac je nagazio
na ppmi, ranjen je.
02. 11. 1) U toku dana po gubitku Spasova (Kulen Vakuf) Dolina Une
1994. neprijatelj se povukao i organizirao odbranu na liniji
Knin Kosa s/z od s Radaci.
Š...š
U zoni
2) Snage 103. pbr. po osloba|anju Spasova nastavila je odgovornosti
napad i izbila na liniju Radaci – Vidica – To~ak gdje 15. K
su zaustavljene `estokim otporom Turaka na zadnje
spomenutoj liniji.
Od 16.00 ~asova u borbama jedan te`e povre|en i
jedan lak{e ranjen iz 21. K. Petrovac-
Snage TG-2 iz rejona Petrovac vr{ile su pripremu za Ripa~
uvo|enje u borbu. Snage TG-1 uvedene su u borbu i
nalaze se u dodiru sa snagama 501. pbr.
(muslimanske).
Š...š
03. 11. Turske snage u dolini Une izgubile su polo`aje 103. pbr.
1994. odbrane na liniji s. Rudaci – ]ulumak (kt. 408) i 2. KK
povla~e se kroz s. Ora{ac. Vidna je neorganizovanost.
U toku dana na{e snage su u dolini Une napredovale i
izbile na liniju k. 297 – Pa|evi – 776
Š...š
Na prostoru kupre{kog rati{ta jedinice VRS do`ivele
te`ak poraz. Kupres je pao.
04. 11. 1) Na prostoru Kupresa vode se `estoke borbe izme|u Kupres
1994. MA i HV, u rejonu Livno i Duvno potpuna HV
mobilizacija HV.
Snage 5. K:
– u dolini r. Une snage 501. br. izvla~e se na pravcu Dolina r.
Ora{ec – Ripa~ – Biha} i sada se vode borbe izme|u Une
snaga 5. K i 2. KK.
– Jednice izvode utvr|ivanje na petrova~kom i
kupre{kom pravcu, tj. zapre~avanje i utvr|ivanje
dostignutih linija.
Š...š

55
Petar.

245
06. 11. O neprijatelju TG -1 i 2. pukovnik
1994. Snage 5. K na pravcu Bosanska Krupa – Biha} – 103. pbr. Rade
Knin Vrto~e – Ripa~ i Kulen Vakuf (Tomislavgrad) – Ripa~ Vujaklija
izvode odbranu i do 18.00 ~asova branile su desnu
obalu reke Une na odseku Ciglana (7890) – Gomilica
(7086) – Mali Radi}i (6686) – Jadovi~ke uvale (5484)
– Ku}i{ta (5086) – Doljani (4878) – desna obala r.
Une (do Ripa~a) i dalje severna padina Lukovskih
brda (5874). Snage su razvu~ene na {irokom frontu,
jedinice su me|usobno nepovezane. Upornije brane
otvoreni mostobran u {irem rejonu Krupa.

2. Na{e snage
Na pravcu Vrto~a – Ripa~ uspe{no izvr{avaju
postavljene zadatke. TG– 1 i 2 u sadejstvu sa snagama
15. pbr./2. KK.
103. pbr slobodnim snagama zauzela Lukovska brda i
uspe{no kontroli{e dolinu r. Une na odsecima Ripa~ –
Golubi} (6072)

3. Odluka
Slobodnim snagama produ`iti napad na spomenutim
pravcima: Kulina – Duborska – Vrto~e i u toku dana
izbiti na liniju: Zbjegova~ki vrh (5286) – Crni vrh
(5082) – Hrgar – Ripa~, ovladati {irim rejonom [K a
u s. Hrgar sa snagama 1 lbr. i okru`iti Ripa~ sa
vrto~ke strane.
07. 11. Š...š Puk.
1994. 2. Na{e snage Rade
– na Kupre{kom pravcu na{e snage uporno brane {iri 2. KK. Vujaklija
rajon B. Krupa, a delom snaga a/d potiskuju snage 5.
K. pravcem Krupa – Mali Radi} (6686) – Biha} i sada
su izbile na liniju Mali Radi}.
– 1lbr./2. KK sa linije Gradina (6080) – Grad (5880)
napadala je pravcem Hrgar – Ripa~ sa b/zad. zauzeti
{iri rajon ovk Hrgar, a zatim produ`iti napad ka
Ripa~.
– TG-1 i 2. produ`avaju napad pravcem Ku}i{ta –
Dubovsko – Gorjevac – Vrto~e, tj. u zahvatu puta
Avnoja.
– 103. pbr. ostaje u b/r sa stanjem od 6. 11. 94. 15. K
godine.

3) Na Kupre{kom pravcu i {irem rejonu nema


zna~ajnih promjena u odnosima sa stanjem 05. 11.

246
08. 11. 1. O NEPRIJATELJU: Pukovnik
1994. Nekih zna~ajnijih promena u borbenom rasporedu 5. 5. K Rade
Knin K nema. Uporno se brane pravci koji od Kulen Vujaklija
Vakufa i Vrto~e preko Ripa~a vode ka Biha}u. Na
pravcu Krupa – Biha} napadi Turaka su zaustavljeni
dok u stvorenom mostobranu kod Krupe na r. Uni
podignut je vise}i most koji se koristi za popunu snaga
u mostobranu sa ljudstvom i drugim MTS.
Borbeni moral kod snaga 5. K popu{ta. U toku dana
predao se jedan vod Muslimana sa kompletnom
opremom i oru`jem snagama 2. KK.

2. O SNAGAMA SVK i 2. KK 2. KK
U zoni odgovornosti snaga 2. KK na prostoru Grme~a
i dolini r. Une vlada se sa situacijom i postepeno se
uzima inicijativa u jedinicama brigade 2. KK. Povra}a
se poverenje u zna~aj borbe RS.
Kod brigada stvaraju se slobodne snage i formirani MUP RS
privremeni sastavi (TG-1, 2 i 9. i ostale jedinice) TG-1 i 2.
povoljno uti~u na dalji tok izvo|enja b/d. Te`i{te b/d
je na pravcu Vrto~a – Ripa~ – Biha}. Posebno se vr{i
promena i pregrupiranje snaga 2. KK na pravcu
Krupa – Krivodo – Grmu{a ka Biha}u.
U zoni odgovornosti 15., 21., 39. K nije bilo 15. 21. i 39.
zna~ajnih b/d sa obe strane, a u zoni odgovornosti 7. K
K prime}ena povreda Vap. U svim komandama i
jedinicama budno se prati stanje i radi na organizaciji
vatrenog sistema i podizanja b/g.
9. 11. 1. O NEPRIJATELJU: Pukovnik
1994. Snage 5. K na pravcima koji od Vrto~a preko Ripa~a i R.
Knin od Spasova ka Biha}u i severnih padina pl. Plje{ivice Vujaklija
izvode ka Biha}u izgubile su liniju odbrane (08. 11.) i
bile su prisiljene na povla~enje prema Biha}u.
Š...š

2. NA[E SNAGE: 2. KK
2. KK uspio je razbiti odbranu snaga 5. K na pravcu
Vrto~a – Ripa~ i brzim dejstvima izbile na liniju:
Tihotina (6078) – s. Hrgar (5876) – Ripa~ki klanac
gde su nai{le na jak otpor i sada se nalaze u slede}em
rasporedu:
TG-9 iz sada{njeg rejona napadaju ka Mrkin Breg ( )
gde su se spojile sa jedinicama 15. lpbr.
Jedinice MUP-a RS anga`ovane su na pravcu
Tarkovac ( ) – Gorjevac ( ).
15. lpbr izbila je na Ripa~ki klanac kt 485 – Mrkin
breg i time stavila pod kontrolu Ripa~ki klanac i
komunikaciju Gorjevac ( ) – Ripa~.
Š...š

247
Knin PODACI O SNAGAMA NEPRIJATELJA Pukovnik
15. 11. Stanje kod jedinica 5. K usled ote`anog snabdevanja, R.
1994. nedovoljne koli~ine hrane i boravka u okru`enju bitno Vujaklija
uti~e na b/g, moral boraca znatno opada.
Hrvatske OS predvi|aju pru`iti vojnu pomo} 5. K
slanjem oko 2 bataljuna u Biha} (problem ulaska u
Biha}) ili da napadnu prednji kraj odbrane jedinica
21. K (19., 11. i 13. pbr.)
Na svim pravcima koji sa teritorija RH izvode u zonu
odgovornosti 21., 15. i 39. K poja~ana su izvi|anja i
pokreti manjih lokalnih jedinica (vod-~eta) i
posedanje VP od strane lpa PVO i artiljerije za
podr{ku.
Š...š
Knin PODACI O NA[IM SNAGAMA K-de korpusa Puk.
13. 11. U zoni odgovornosti 21. K u rejonu GAP Slunj i i samost. Rade
1994. farme Sadikovac organizovano se vr{i formiranje RJ, jedinica Vujaklija
njihovo naoru`avanje i opremanje. Od 4000 v/o u
vojne uniforme obu~eno oko 50%, a naoru`ano oko
75 %.
Š...š
Knin PODACI O NEPRIJATELJU I NA[IM SNAGAMA Pukovnik
17. 11. U toku dana na operacijskoj osnovici AP ZB snage 5. R.
1994. K izvode odbranbena dejstva na prostoru Grme~ i AP Vujaklija
ZB.56 Na Grme~u i Grabe{koj visoravni i u dolini r.
Una odbranu izvodi na uzastopnim polo`ajima prema
Biha}u.
Na pravcu V. Kladu{a – Cazin i Li~ko Petrovo Selo –
Gota – Ra{tela izvodi odsutnu odbranu.
2) Jednice RS uspe{no napreduju na pomenutim
pravcima g/s preko Grabe{ke visoravni, a p/s pravcem
doline r Una i do 18.00 16. 11. uspele su ovladati
linijom Golubi} – s. Pritoka – M. Radi}i – Krlica vrh
– Savi}a glava (kt 474).
OS Hrvatske i dalje vr{e pokrete i posedaju zonu pod
kontrolom UNPROFOR-a {to je suprotno
Zagreba~kom sporazumu. K-de korpusa
7. K
3) Jedinice i komande korpusa i G[ SVK izvr{avaju
planirane zadatke.
Komanda 7. K vr{i mobilizaciju v/o starih od 20-30
godina koji nisu raspore|eni u ratne jedinice i miliciju
ve} se nalaze u drugim strukturama dru{tva.

56
Autonomna pokrajina Zapadna Bosna.

248
Knin 1. O NEPRIJATELJU Pukovnik
18. i 19. Hrvatska preko Njema~ke i SAD `eli koristiti Rade
11. novonastalu situaciju u CK57 i HB58 da ugro`ava Vujaklija
1994. prostore RSK i preti agresijom ukoliko SVK bude
nastavila b/d na prostoru Biha}a i CK. U tom cilju
pove}ava prisustvo svojih snaga u zonama pod
UNPROFORO-m.
5.K sve vi{e radi na posedanju i utvr|ivanju polo`aja 5. K
na pravcima Krupa – Biha}, Ripa~ – Biha}, dolina
Une – Biha} i zahvatu pravaca koji sa s/i Plje{ivice
vode ka Biha}u.
U jedinicama 5. K prisutno je samovoljno napu{tanje
jedinica i prebeg na prostor RSK i RS.

2. O NA[IM SNAGAMA 2. KK
2. KK g/s izvodi ofenzivna dejstva na pravcu Ripa~ –
Biha} i dolinom r. Una, a delom snaga ~isti Grabe{ku
visoravan.
P/s (7. mtbr sa jedinicama oja~anja i podr{ke)
objedinjava b/d na kupre{kom pravcu.
Š...š

Knin OS RH i 5. K
20. 11. 1) U Savetu bezbednosti UN 19/20 11. 94. doneta
1994. dopuna odluke da se vr{e vazdu{ni napadi na
odre|ene objekte (aerodrom Udbina i druge).

2) Saznali smo da snage civilne policije (UN CIV


POL) vr{e pripremu za napu{tanje rejona u zonama
odgovornosti korpusa SVK po kojima se predvi|a i
planira izvo|enje vazdu{nih udara.

3) OS RH i dalje izvode demonstrativne pokrete du`


granice RSK i posedaju odre|ene zone koje su pod
kontrolom snaga UNPROFOR-a {to je suprotno
Zagreba~kom sporazumu.

4) Snage 5. K u CK poku{avaju upornom odbranom


objekata pogodnim za odbranu na pravcima prema
Biha}u i Cazinu da spre~e brze prodore jedinica AP
ZB (Fikreta Abdi}a). Izvode odbranu privremeno
ure|enih polo`aja.
Š...š

57
Cazinskoj krajini.
58
Herceg Bosni.

249
Knin 5) U vremenu od 12-14.00 21. 11. dejstvovala Aerodrom
21. 11. borbena avijacija (oko 30 BA) po aerodromu Udbina
1994. UDBINA i to po: radarima, PA oru|ima, spremi{tu
goriva, lanseru KUB i PSS na 4-5 mesta. Usled dejstva
naneta je velika materijalna {teta: iz jedinice (105.vbe)
4 poginula i 7 ranjenih. Ranjenici sme{teni u bolnicu
Sveti Sava Knin.
Š...š
Knin 1. U toku dana vodile su se `estoke borbe na ju`nim Pukovnik
22. 11. padinama Debelja~a na liniji: tt 516 – tt 361 Ru`ica Rade
1994. Brdo (dol) – tt 588. Vujaklija
Pravac V. Kladu{a – M. Kladu{a snage 5. korpusa
uporno brane kao i pravac koji od B. Obljaja izvodi
ka Bu`in.
2. U zoni odgovornosti 39. K usled sna`nih borbenih 39. K
dejstava severno od Bu`ina 14 izba~eno iz borbe (1
poginuo, 3 nestala, 3 te`e ranjena i 7 lak{e ranjeno).
Š...š
Knin 1) Snage NATO vr{e vazdu{ni udar po sistemu PVO Pukovnik
23. 11. u rejonu B. Krupa, Otoka i [amarica (Zrinjska gora). Rade
1994. 1. i 2. K Vujaklija
2) Od strane Komande 1. i 2. korpusa nare|eno da se
jedinice UNPROFORA razoru`aju i postave u logor u
blizini pogodnih ciljeva za dejstvo avijacije NATO
(VP, artiljerije, VP PA sistema, rejona razme{taja
oklopnih jedinica, KM i drugih objekata).
Š...š
25. 11. 1) U toku dana avijacija NATO povre|uje vazdu{ni Pukovnik
1994. prostor RSK 20 puta. U zoni odgovornosti korpusa Rade
nije bilo zna~ajnijih promena u borbenim dejstvima, Vujaklija
sem manjih pokreta grupa m/v i izvi|anja, {to je
svakodnevna pojava.
Oko 20.00 – 20.45 ~asova u zoni odgovornosti 15. K
prisutne su grupa borbenih aviona u preletu ka
Cazinskoj Krajini, a zatim ispoljeni su vazdu{ni udari
po {irem rejonu Ripa~a, B. Petrovca, Krupe i Otoka.
Nema podataka o gubicima.
Snage 5. K g/s grupisali su na pravcima koji od V.
Kladu{e i Ra{tela izvode ka Cazin – Biha}, a p/s brane
prilaze Biha}u od Ripa~a, Debelja~e i B. Krupe.
2. KK
2. Snage 2. KK uspele su razbiti odbranu delova 5. K i
izbiti ka predgra|u Biha}a i sada su na liniji: Vinica –
s. Ru`ica – Debelja~a (tt 572) @egar – Vedro polje, a
delom uba~enih snaga u grad Biha} vode uli~ne borbe
za pojedine ulice. Grupa
Operativna grupa “PAUK” sastava tri TG i jedinica za “PAUK”

250
podr{ku izvode ofanzivna dejstva na pravcima: Ra{tela i K-de
– Cazin, Velika Kladu{a – Cazin i Oblaj – Bu`in – korpusa
Vrnogra~. Na pomenutim pravcima Turci pru`aju
`ilav otpor i slabo se napreduje.
Š...š
Knin 3) Na prostoru jugoisto~ne padine Dinara pl – 9. lbr/2. KK Pukovnik
01., 02. Livanjsko polje tj. na pravcu s. D. Rujani – s. Provo 5. Rade
i 03. 12. br. HVO zauzela je prostor oko 4-5 km kojeg Vujaklija
1994. kontroli{e 9. lbr/2. KK.
4. i. 5. 1) Neprijateljske snage (4. gbr Split i 126. br HV)
12. napadaju na pravcima odbrane 5. i 9. lpbr/2. KK
1994. (Livanjsko-Glamo~kom i Grahovskom pravcu).
Najja~e dejstvo ispoljeno dejstvom artiljerije i 5. i 9. lpbr.
povremenim poku{ajima napada pe{adijskih snaga. 2. KK
Usled dobro organizovane odbrane i visokog
borbenog morala boraca i stare{ina 5. i 9. lpbr/ 2. KK
neprijatelj nije imao uspeha.
Snage 2. KK
2) U rejonu Biha}a snage 5. K (Muslimani) i pored i 15. K SVK
ure|enih polo`aja i uporne odbrane prilaze gradu
Biha}u te{ko kontroli{u.
Snage 2. KK uspele su zauzeti Vedro polje sa svim
postrojenjima “Krajina putevi”, spre~avaju dovod vode
gradu iz izvora “Korkut”. OG PAUK

3) U rejonu V. Kladu{a nalazi se oko 400-500


ekstremista koji brane deo naselja i topografske
uzvisine oko grada. Ve}ina snaga nalazi se u okru`enju
snaga operativne grupe “Pauk”.

4) U rejonu Krupe stvoreni mostobran od 3. lpbr/2.


KK uspeo se pro{iriti na levu obalu r. Una i zauzeti su
dominantni visovi na udaljenju od 3-4 km od leve
obale reke. [irina mostobrana je oko 8-10 km.
06. 12. Š...š
1994. Na pravcu Livno – Glamo~ usta{e su tokom celog 2. KK
dana dejstvovale artiljerijom po polo`ajima 5. lpbr i
gradu Glamo~u.
@estoko dejstvo ispoljeno je i po polo`ajima 9. lpbr.
Prednji kraj pomeren je za nekoliko kilometara u
odnosu na ju~era{nji dan.
Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak
/oko 500 m/.
Na biha}kom rati{tu i dalje se vode `estoke borbe.
Na{e napredovanje je minimalno.
Gubici: 2 borca poginula, trojica su te`e, a 20 lak{e
ranjenih.
Š...š

251
07. 12. – Tokom dana jedinice su vodile `estoke borbe za OG “PAUK”
1994. objekte: Plazikur, rezervoar za vodu (k 242) i
D`eferovi} brdo.
Posle 6 ~asova b/d TG-2 je uspela izbiti na objekt
Plazikur, ali je zbog sna`nog p/n sve`ih muslimanskih
snaga (“tajfuni”) i 8 ranjenih boraca k-dant odlu~io da
se ljudstvo povu~e na objekt Plazikur.
Snage TG-3 su imale delomi~ne uspehe u V. Kladu{i.
Pred frontom TG-2 i TG-3 aktivnu odbranu izvode
503., 517., ostaci 506. i 1. bataljon iz 1. bobr (5. K).
Na biha}ko-krupskom pravcu turske snage pru`aju 2. KK
upornu odbranu na objektima: Debelja~a, Ribi}ka
glava i Klokot.
– Na pravcima prema Grahovu i Glamo~u usta{ke
snage tokom ~itavog dana ispoljavale su sna`nu art.
vatru po polo`ajima 9. i 5. lpbr.

08. 12. – Na glamo~kom i grahovskom pravcu neprijatelj je


1994. od ranog jutra dejstvovao artiljerijom. U toku dana
zaposeo je selo Vrbicu.
Na{e snage vr{e sre|ivanje borbenog rasporeda,
ure|enje polo`aja i popunu 9. lpbr.
Na s/z delu rati{ta jedinice 2. KK nastavile su sa
napadnim dejstvima. Malog pomeranja linija bilo je u
rejonu Debelja~a i Klokot.
Tokom izvo|enja borbenih dejstava bilo je 7 lak{e
ranjenih boraca.
Š...š
11. 12. Tokom dana neprijatelj je na grahovsko-livanjskom 2. KK
1994. pravcu nastavio sa sna`nim artiljerijskim dejstvima a
pe{. napad izvr{io je na vrh Bat (tt 1869). Tom
prilikom 6 na{ih boraca je poginulo. Na taj pravac k-
dant br. uputio je 100 boraca. Nastavljeno je sa
utvr|ivanjem. Na glamo~ko-livanjskom pravcu
neprijatelj je dovodio sve`e snage u rajon Kori}ina.
Snage TG-2 na s/z delu fronta izbile su na liniju:
Gradina – Brki}i – Uzel~eva Glavica – Kameni~ki
Vrh.
Stanje morala u 9. lpbr. jo{ nije stabilizovano. Jedinica
se sporo popunjava.
Deo stanovni{tva iz Glamo~a nastavio je da se iseljava.
Š...š
15. 12. Na s/z delu fronte neprijatelj i dalje izvodi upornu i 2. KK
1994. aktivnu odbranu. U p/n uspio je povratiti prostor koji
je 17. lpbr zauzela u rejonu Grmu{e.
Na grahovsko– livanjskom i glamo~ko-livanjskom
pravcu usta{e su dejstvovale art. vatrom. Na{e snage na
s/z delu fronta delimi~no su imale uspeha na

252
mostobranu kod Krupe na Uni, gde je linija fronta
pomerena za oko 500 m.
Snage 5. i 9. lpbr. (j/i front) vr{e utvr|ivanje i
izvi|anje neprijateljskih snaga. Na dejstva neprijatelja
adekvatno je odgovoreno.
Gubici: 7 poginulih i 14 ranjenih boraca.
Š...š
16. 12. Š...š
1994. Stanje na teritoriji ne zadovoljava. Iz grada Glamo~a 2. KK
stanovni{tvo se gotovo iselilo, tako da je ostalo oko
500 Srba, a ostalo su muslimani. Zbog iseljavanja u
pojedinim selima op{tine Glamo~ sada je ve}insko
stanovni{tvo muslimansko. Iz crkava i manastira
iznose se ikone i druge vrednosti iako ti objekti nisu
neposredno ugro`eni.
Gubici u ljudstvu: 3 poginula, 13 ranjenih i 3 nestala
borca.
Š...š
17. 12. Tokom jutra zauzet je objekt Plazikur (k 31), OG “Pauk”
1994. Sejdinova Kosa (tt 234) i D`aferovo Brdo. Oko 13.00
~asova oslobo|ena je V. Kladu{a.
Prema prikupljenim podacima te`i{te otpora snaga 5.
K je na liniji Todorovo – Skokovi , odnosno na staroj
granici izme|u AP “ZB” i 5. K “A BiH”.
Odluka k-ta: U toku slede}eg dana izvr{iti napad na
pravcu ^evani – Lati}a brdo (k. 256), izravnati front i
stvoriti povoljne uslove za dalji prodor prema s.
Todorovska Slapnica. Jednovremeno o~istiti Kladu{u
od zaostalih neprijateljskih delova.
Š...š
22. 12. Tokom dana neprijatelj je oja~avao liniju odbrane bez OG “Pauk”
1994. ve}ih pomeranja jedinica na frontu. Na{e snage su
posle `estokih borbi osvojile objekt Sejdinova kosa i s.
Ba{i}i. U popodnevnim ~asovima iz pravca Elezovi}a
u dva navrata usledio je p/n snaga 5. korpusa ali su
uspe{no odbijeni.
U toku je formiranje 3. br. NA59 AP “ZB”, njezino
organizovanje i pripremanje za anga`ovanje u b/d.
Š...š
Na biha}kom delu rati{ta neprijatelj se i dalje uporno i 2. KK
`ilavo brani na svim pravcima.
Na grahovsko-glamo~kom pravcu usta{e su dejstvovale
iz pe{. naoru`anja bez posledica za na{e borce.
Pada veliki sneg koji ote`ava saobra}aj i izvo|enje b/d.

59
Narodne armije.

253
23. 12. U 7,00 ~asova uz sna`nu artiljerijsku vatru usta{e su 2. KK
1994. na pravcu Sajkovi}i – Crni Lug uspele potisnuti snage
9. lpbr i u toku dana izbiti na liniju Jaruga – Brijeg.
Na glamo~kom pravcu neprijatelj nije borbeno
dejstvovao.
Pod jakom vartom na{e snage na j/i delu (9. lpbr)
izvukle su se na liniju Nugla{ice – Grkovci, gdje
organizuju odbranu.
Na s/z delu rati{ta po{tovan je dogovor o prekidu
vatre i jedinice preduzimaju mere na ure|enju
dostignutih linija.
Neprijatelj i dalje uporno brani dominantne objekte i OG “Pauk”
naseljena mjesta. Istovremeno po dubini izra|uje
liniju za odsudnu odbranu. Prema proverenim
podacima moral mu je opao, a snabdevanje je sve
slabije.
Na{e snage u toku dana, zbog premorenosti ljudstva i
lo{ih meteo uslova nisu borbeno djelovale.
Š...š 60

Izvorik, rukopis, latinica,


HR-HMDCDR, 2., kut. 6033.

3
1994., studeni 7.
Nebljusi
Zapovijed Komande Takti~ne grupe-1 SVK podre|enim postrojbama za napad na snage
HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha}

KOMANDA TG-1 VOJNA TAJNA


21.00 ~ 07. 11. 94. STROGO POVJERLJIVO
s. NEBLJUSI KURIROM
Primerak br. 3
Komandi G[ SVK
ZAPOVEST ZA NAPAD Op. br. ___
Sekcija 1:50 000 Biha} 1,2,3 i 4, i B. Krupa 1 i 3.
1. Snage 5. K ABiH posle pretrpljenih gubitaka u `/s i TMS povukao se na liniju: s. Ra~i} –
s. Otoka – tt.461 j/s za 500 m – Gradina /tt.547/ – Lohovska brda i dr`i ranije posednute
polo`aje na liniji: tt.467 – ^ot /tt.859/ – Duga Luka – Pr{ine uvale – Baljevac – Zverinjac –
tt.354 – s. Nu{i}i – s. Iza~i} kula – s. Prnjavor – s. Viki}i – Kamenak /tt.376/, grupi{u}i

60
Ratni dnevnik je vo|en do 29. prosinca 1994.

254
glavne snage na pravcu ^ot/tt.859/ – s. M. Sko~aj – Deblja~a – Biha} a pomo}no na pravcu:
s. Iza~i} – Kamenica – Biha}. Verovatni cilj dejstva je da spre~i prodor snaga 2. kk na pravcu:
Klanac – s. Ripa~ – Biha} a ostalim snagama da obezbedi desni bok prema RSK. Verovatno
}e snagama na prednjem kraju poku{ati {to du`e zadr`ati na{e snage dok mu ne pristignu
rezerve iz dubine koje }e najverovatnije biti anga`ovane na pravcima: s. Sokolac – s. V. Sko~aj,
s. @egar – s. Zavalje i Biha} – s. Kamenka – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt.364/.
O~ekivati je ostavljanje manjih i ubacivanje ja~ih grupa na dejstvo na elemente na{eg
borbenog rasporeda i masovno zapre~avanje i postavljanje mina iznena|enja.
Balije }e verovatno poku{ati tra`iti za{titu i dejstvo snaga NATO iz vazdu{nog prostora.
2. TG-1 sastava 103. pbr 15. K, IDOd-15, IDOd-7, IDOd-21, IDOd-18, 1-40./11. K 3.
/50.br/-1/, hab -120mm iz 18. pbr tv T-55 iz 18. pbr, t~ T-55 iz 50. pbr, v VP/15.K, 15. larv
PVO, 1./SVOIN, vod topova 130 mm iz 70. pbr i 1-15./2. KIK i F^/-1/ zadatak: izvr{iti
pregrupisavanje snaga, pre}i u napad i u sadejstvu sa snagama 2. KK izbiti na liniju: tt. 461
– Gradina /tt.547/- tt. 383 – izvor Jabuka – tt. 371 – s. Vedro polje /isklju~no/ – tt. 356 –
isv. Klokot – s. Jasika – s. Mu{i}i. Po zauzimanju pomenute linije pre}i u obranu i vezati ve}i
deo snaga 5. K TABiH na pravcu: Biha} – s. Kamenica – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt. 354/ i
biti u gotovosti za dalja dejstva.
Gotovost za napad 22:00 08.11.
3. Desno na pravcu: s. Ora{ac – s. Ripa~ napad izvodi VRS sa zadatkom obezbediti desni bok
TG-1 i ~i{}enje terena od ostavljenih i uba~enih snaga na desnoj obali r. Una.
Levo u zoni odgovornosti borbena dejstva organizuju i izvode snage 21. K SVK.
4. ODLU^IO sam izvr{iti pregrupisavanje izvi|a~ko – diverzantskih snaga iz doline r. Une
u {iri rejon pl. Plje{evica i izvr{iti prepad na snage HVO u rejonu Duga Luka i Pr{ine uvale i
anga`ovanjem slobodnih snaga i snaga u dodiru izvr{iti op{ti napad grupi{u}i g/s na
pravcima: s. Meljinovac – N. Sko~aj – s. Zavalje i @eljava – s. Baljevac – s. V. Polje, a pomo}ne
strane na pravcu: s. Vaganac – Kamenak /tt. 376/ – s. Brezik sa ciljem: razbiti snage HVO u
rejonu Duge Luke i Pr{ine uvale, obezbediti uvo|enje izvi|a~ko-diverzantskih snaga 18., 21.
i 7. K na pravcima: Pr{ine uvale – s. Zavalje i Duge Luke – V. Sko~aj i Jara~a – s. N. Baljevac
i stvoriti uslove za uvo|enje g/s sa ciljem:
– razbiti snage HVO u rejonima s. Sko~aj, Zavalje i N. Baljevac i ovladati komunikacijom
Meljinovac – @eljava,
– razbiti muslimanske snage u rejonima V. Polje i Klokot i izbiti na liniju s. V. Polje – s.
Klokot – s. Nu{i}i na greben zapadno od te linije gde biti spreman za odbijanje eventualnog
p/n sa pravca Biha} – s. Kamenica – s. Papari.
U daljnjim dejstvima delom snaga obezbediti dostignutu liniju, vezuju}i {to ja~e snage na
pravcu Iza~i} – Abdi}a brdo.
Borbeni raspored: snage za prepadna dejstva, snage za po~etna dejstva, snage za napad,
rezerva, snage za podr{ku, snage za obezbe|enje, KM i pozadinske snage.
IKM 15. K – Gola Plje{evica
5.1.- 103. pbr sa 1-15./2. KK i tv T-55 iz 18. pbr bez IDV i 2/2. pb sa sada{njeg polo`aja
podr`ava uvo|enje ID snaga na pravcima: Duge Luke – Sko~aj i Pr{ine uvale – Zavalje, a
zatim uvo|enje 3. mb sa tv T-55 i 18. pbr s BOV, s PAT 30/2 i odelenjem pionira, sa linije:
Samar – Meljinovac – [i{ke, pravcima: s. Meljinovac – s. Sko~aj i [i{ke – s. Sko~aj sa
zadatkom: obezbediti desni bok TG-1 sa pravca s. Dobrenica – Sko~aj i s. @egar – s. Zavalje

255
i sadejstvovati IDOd-18 i IDOd-21 u ovla|ivanju naseljenjim mestima V. i M. Sko~aj,
Me|udra`je i Zavalje i biti u gotovosti za odbijanje eventualnih p/n i borbu sa ostavljenim –
uba~enim neprijateljskim grupama.
Zona odgovornosti: desno r. Una – levo Tisov vrh /tt. 1124/ isklju~no – ^ot /tt. 859/
uklju~no – s. Zavalje.
KM u rejonu s. Meljinovac
5.2. IDO-18 sa IDV-103 i OVP 15. K iz rejona Bubinka vr{i napad pravcem: Duge Luke –
Sko~aj sa zadatkom: po razbijanju snaga HVO u rejonu ^ot i Duge Luke od strane IDV –
103 i OVP 15.K napada datim pravcem i izbija na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/
– tt. 447 ju`no 1000 m /Vodenica/
Obezbediti spoj sa IDOd-21, a po zavr{etku art. pripreme u sadejstvu 3. /103. pbr i IDOd-
21 produ`ava napad, razbija snage neprijatelja u V. i M. Sko~aju, zauzima liniju: k 385 – tt.
383 odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca tt. 383 i Ru~a dol.
Zona dejstva: desno – levo granica 103. pbr, levo Sko~ajska draga.
5.3. IDOd-21 sa IDOd-15 i odelenjem pionira iz 21. K iz rejona s. Frka{i} i s. Ponor
Koreni~ki napada pravcem: [kipine – Pr{ine uvale – s. Zavalje tt. 382 sa zadatkom: po
razbijanju neprijatelja u reonu Pr{ine uvale od strane IDOd-15 produ`ava napad datim
pravcem i izbija na liniju Vodenica /Sko~ajska draga – Okuka puta / – vrelo Klenovac – k.
510 i po zavr{etku art. pripreme razbija neprijatelja u reonu s. Me|udra`je, s. Zavalje, s.
Vu~ijak i sadejstvu sa IDOd-18 i IDOd-7 izbija na liniju Agi}a vrhovi /tt. 411/ – k371,
obezbe|uju}i se sa pravca tt. 356 /Gaj/ sa koje }e biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca
s. @egar i s. Vedro polje stvaraju}i uslove za uvo|enje u borbu mehanizovanih snaga 103. pbr.
Zona dejstva: desno – Sko~ajska draga, levo: tt. 615 isklju~eno tt. 366, uklju~no – Panjci,
Za spoj u desno odgovoran IDOd-21 a levo IDOd-15.
5. 4. IDOd-7 sa odelenjem pionira iz 7. K iz reona Jezerce napada na pravcu: Gola Plje{evica
– s. Baljevac – s. Vedro polje i sadejstvu sa IDOd-15 i snagama iz 11. K po izbijanju na ivicu
{ume jugozapadno od puta: s. Zavalje – s. Baljevac razbija snage na pravcu napada i izbija na
liniju: Panjci – tt. 355 – tt. 356 /Bregovi/ odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n iz Biha}a i
podr{ku uvo|enja OMJ sa pravca @eljave.
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-15 a u levo IDOd-7. Zona dejstava: desno tt. 615 /uklju~no/
– tt. 366 /isklju~no/ – Panjci levo: Spasin vrh /tt. 1120/ isklju~no – tt. 356 /Bregovi/
uklju~no.
5.5. 1. 40./11. K sa tv T-55 i vodom samohotki iz 50. pbr i odelenjem pionira iz @eljave iz
rejona s. @eljava napada neprijatelje na pravcu: s. @eljava – Klokot i u sadejstvu sa IDOd-7 i
3/50. pbr razbija neprijatelja na pravcu napada i izbija na liniju: tt. 356/Bregovi/ isklju~no –
s. Mu{i}i uklju~no odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca: s. Klokot – s. Zverinjac
i s. Papar – Debeli lug obezbe|uju}i sa pravca s. Iza~i}i stavljaju}i pod vatrenu kontrolu put:
s. Iza~i}i – s. Kamenica i sadejstvuje 3./50. pbr u izvo|enju demonstrativnog napada. Zona
dejstva: desno: Spasin vrh /tt. 1120/ uklju~no – tt. 356/Bregovi /isklju~no/, levo: k. 343
/uklju~no/ – s. Mu{i}i uklju~no.
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-7, a levo 1.-40./11. K.
5.6. 3./50. pbr bez 1.p~ sa P^ /-1/ iz dosada{njih rejona vr{i demonstrativni napad vezuju}i
{to ja~e snage neprijatelja, a po stvaranju uslova razbija neprijatelja u rejonu Kamenak i s.

256
^erkezovac i biti u gotovosti za produ`etak napada sve`ih snaga iz dubine i sadejstvo 1.-
40./11. K i 21. K u spre~avanju p/n balija.
Zona dejstva: desno: K 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i /isklju~no/ levo: Gavrani} most – rekom
Koranom do tt. 342/uklju~no/.
Spoj u desno obezbe|uje 1/40. pbr a levo 3/50. pbr.
5.7. t~/-1/ /50. pbr i 15. larv PVO u rejonu Kapela u rezervi u gotovosti za intervenciju na
pravcu: L. P. Selo – Iza~i}.
5.8. AG TG-1 sastav hab-105 mm iz 103. pbr i hab-122 mm/18. pbr sa VPo iz rejona s.
Capa}u{a – s. @. Polje. Zadatak.
a/ u artiljerijskoj pripremi:
– neutrali{e vatrene to~ke u rejonima: tt. 467 – Groblje, s. V. Sko~aj. Vatrena priprema traje
od 10,30 – 11,00 ~ 09.11.
b/ u vatrenoj podr{ci napada:
– neutrali{e neprijatelja u rejonu s. N. Sko~aj, Me|udra`je /tt. 447 – raskrsnica puta/ Zavalja,
Vedro polje.
– spre~iti p/n na pravcima: – s. Dobrenica ostvaruju}i vatru po rejonu tt. 383 i grupa ku}a
tt. 516 ju`no 300m
– s. @egar – Ru`i}a dol ostvaruju}i vatru po rejonu k 361, tt. 411 i tt. 382
– s. @egar – s. Zavalje ostvaruju}i vatru po rejonu s. @egar /kasarni/ i
– s. Vedro Polje – s. @egar ostvaruju}i vatru po rejonu raskrsnice puta /tt.225/
– obezbediti dr`anje dostignute linije ostvaruju}i vatru po zahtevu.
5.9 VAG 130 podr`ava TG-1 po zahtevu komandanta.
6. PCt, PVO i PDTB
Jedinice izvode u svojim zonama rejonima vlastitim snagama i sredstvima i anga`ovanje
2./103. pbr.
7. OBEZBE\ENJE BORBENIH DEJSTAVA
7.1.Obave{tajno obezbe|enje:
Podatke o neprijatelju prikupljati upu}ivanjem izvi|a~kih jedinica, sredstvima za elektronsko
izvi|anje i borbenim rasporedom jedinica.
7.2. Bezbednosno obezbe|enje:
U rejonu borbenih dejstava zabraniti pokret snaga UN a sve sumnjive hapsiti i provoditi na
KM TG-1 /@. polje/.
7.3. Borbeno obezbe|enje:
Sve jedinice preduzeti mere neposrednog osiguranja elemenata b/r, odrediti jedinice za
vo|enje borbe sa uba~enim grupama.
7.4. In`. Ob
Ta~ka zapovesti.
– In`injerijsko obezbe|enje
1. te`i{te in`. obezbe|enja imati na obezbe|enju kretanja i manevra, na otvaranju prolaza,
organizaciji KZS i provo|enju jedinica kroz obele`ene prolaze na m/p.
2. Na dostignutim linijama zapre~avanje vr{iti izradom me{ovitih m/p, a utvr|ivanje izradom
strelja~kih zaklona za strelce.

257
3. Maskiranju posvetiti punu pa`nju pri ~emu koristiti formacijska i priru~na sredstva.
4. Anga`ovanje in`. jedinica vr{iti po slede}em:
– pion. o. iz @eljave u sastavu 11. K
– pion. o. iz 7. K u sastavu IDOd-7 iz Bru{ke
– pion. o. iz 21. K u sastavu IDOd-21. i IDOd-15
– pion. o. iz 103. pbr u sastavu 3. mb iz 103. pbr i IDO-18
5. Svi k-danti jedinica u ~iji su sastav u{le pion. o. izdat }e konkretne zadatke istima i iste
zadr`ati do izvr{enja zadatka.
7.5. PoOb:
Za izvr{enje zadatka odobravam 1.5 b/k municije za sve vrste naoru`anja, a BrAG 122 mm -
2 b/k
Pravci dotura i evakuacije: za 103. pbr, IDOd-18, 21 i 15: D. Lapac – Nebljusi – @. polje.
Za ostale snage: LP selo – Baljevac.
SnOb
SnSt TG-1 je SnSt 103. pbr razme{tena u s. @. polje, a druga u s. @eljava.
Za prihvat i evakuaciju povre|enih na pravcu: [i{ke – @. polje i Meljinovac – @. polje odraditi
po jednu Sn m/v.
Jedinice na posebnim pravcima vr{e SnOb sopstvenim snagama do izbijanja na liniju puta
Meljinovac – Baljevac a potom osloncem na @. polje ili @eljavu.
U rejonu s. @. polje pripremiti heliodrom za potrebe SnOb.
Ishranu ljudstva vr{iti kombinacijom toplog obroka i SDO.
Za izvr{enje zadatka odobravam:
za borbena i vu~na vozila 0,5 p/r,
za ostala vozila 1 p/r/terenska i snabdevanje hranom i municijom/
sanitetska vozila po potrebi
Popunu potrebnim sredstvima izvr{iti do 18,00 ~ 08. 11. a u toku borbi po zahtevu, za {to
imati u gotovosti odre|en broj m/v sa potrebnom koli~inom municije i MTS.
8. KOMANDOVANJE I VEZA
KM – 15. K u reonu s. Nebljusi
PKM – 15. K u reonu Korenica
IKM – 15. K u reonu Gola Plje{evica
Vezu organizovati po planu veza.
Izvje{taje mi dostaviti o gotovosti za napad.
– O izbijanju na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – Vodenica – Klenovac /Vrelo/ –
K. 510 a zatim po ovla|ivanju naseljenim mestima, V. i M. Sko~aj, Me|udra`je, Zavalje –
Baljevac i izbijanje na nare|enu liniju.
Redovni izve{taj dostaviti do 16,00 ~ sa stanjem u 15,00 ~.
K O M A N D A N T TG
pukovnik
Stevo [evo, Šv.r.š
61
M.P.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.
61
Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9674 Donji Lapac.

258
4
1994., studeni 10.
Knin
Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim pobija optu`be da
napada i granatira za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.62


GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE
Pov. Br. 40-66/94
10. 11. 1994. god.
Odgovor na optu`be.-
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
(pomo}niku Komandanta – R.R. Crabe-u)
PREDSEDNIKU RSK (na znanje)
PREDSEDNIKU VLADE RSK (na znanje)
Sa velikim `aljenjem primio sam Va{e upozorenje u kome ka`ete da }ete upotrebiti sva
sredstva ukoliko, kako stoji u Va{em pismu od 09. novembra ove godine, ne prestanemo
granatirati za{ti}enu zonu Biha}a.
Srpska Vojska Krajine nema potrebe niti `eli, a ni do sada nije ~inila artiljerijske napade na
za{ti}ene zone UNPROFOR-a.
Nadam se da ne}ete poverovati u pritu`be hrvatske ili muslimanske strane da SVK ima bilo
kakvo u~e{}e u granatiranju za{ti}ene zone Biha}a.
Ovo nije prvi put da UNPROFOR prihvati izvje{taje Hrvata ili Muslimana i da ih objavi.
Mnogo puta tako|er se pokazalo da ti izvje{taji nisu ta~ni i da su podvala srpskoj strani, ili da
su i{li na {tetu Srba.
U nadi da }ete prihvatiti moja uveravanja, srda~no Vas pozdravljam.
Za K O M A N D A N T
general – major
Milan ^eleketi},
...........,63 Šv.r.š
M.P.64

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 4., kut. 25.

62
Prijemni pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin, br. 05-5-1742/94, primljeno 11. 11. 1994.
63
Potpis ne~itak.
64
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Glavni {tab Srpske vojske.

259
5
1994., studeni 13.
Grahovo
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te
napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska PREPIS


VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
Broj, pov. br. 13-445
Datum, 13. 11. 1994. godine
Dnevna informacija
Dostaviti: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 15, 17 brigadi 2. map 2 lap, PVO 2. in`. puk., 2. bvp., 2. IDOd
~ABHO, CV[, 1. Srpska brigada i KS.
Na Krupsko Radji}kom djelu fronta neprijatelj je vr{io utvrdjivanje polo`aja i nije ispoljavao
aktivna dejstva prema na{im snagama. Na Grabe{ko Ripa~kim polo`ajima neprijatelj vr{i
utvrdjivanje i poku{ao je da ubaci DTG-e u pozadinu na{ih snaga na Gorijevcu, ali je u tome
spre~en. Pru`a `ilav otpor na pravcu Tihotina – Prito~ki Grabe`.
Na jugoisto~nom djelu fronta neprijatelj je dejstvovao po polo`ajima 5.1pbr. u reonima
“Procip” i “Rujeva glava”.
Na Kupre{kom frontu otvarao je vatru iz art. orudja po cijeloj liniji odbrane 7.mtbr. U toku
no}i zbog neodgovornosti djela komandnog kadra Mrkonji}kog bataljona i 7.mtbr,
neprijatelj je ponovo zaposjeo Opaljenicu. Na{e jedinice vr{e pripreme za dalja ofanzivna
dejstva. Na Ripa~ko Grabe{kom pravcu poku{ali su nekoliko napada, uz neznatno
pomjeranje linije. Na Krupsko Radji}kom pravcu zbog lo{ih meterol. uslova na{e jedinice
nisu ostvarile zna~ajnije uspjehe.
Na Kupre{kom frontu na{e jedinice se utvrdjuju i zauzimaju povoljnije takti~ke polo`aje.
Zbog neodgovornosti i bespotrebnog napu{tanja polo`aja na Opaljenici protiv nekolicine
stare{ina iz Mrkonji}kog bataljona preduzete su adekvatne mjere odgovornosti.
Stanje na teritoriji nije bitnije promenjeno u odnosu na prethodni dan. Vr{i se sanacija
o{te}enih i popaljenih porodi~nih ku}a i stanovni{tvo se postepeno vra}a na svoja ognji{ta.
Stanje morala obezbedjuje izvr{enje zadatka.
Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e uz poznate probleme nedostatka municije i pogonskog
goriva.
Neprijatelj }e uporno braniti sada{nje linije u cilju obrane Biha}a.
Avijacija NATO-a nadletila je na{e polo`aje 40 puta. Prema obave{tenjima iz RSK avijacija
Republike Hrvatske je stavljena u najvi{i stepen borbene gotovosti.
U zoni odgovornosti korpusa nastavljaju se sve neophodne aktivnosti koje su zapo~ete sa
progla{enjem ratnog stanja s ciljem {to boljeg i stabilnijeg opslu`ivanja potrebe vojske.
KOMANDA KOMANDANTA ZA MVPP
pukovnik
Marko Gali}

260
Ta~nost prepisa overava
referent u organu MVPP
Radivoj{a Mara, Šv.r.š
M.P65

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

6
1994., studeni 18.
Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o
pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te anga`iranju snaga u napadu na za{ti}enu
zonu Biha}

Republika Srpska Krajina


Komanda 21. korpusa
Str. pov. br. 2755/4
18. 11. 1994.
Redovni borbeni
izvje{taj
ikm – Korenica
1. Neprijatelj:
Od na{eg posljednjeg izvje{taja nije bilo oru`anih provokacija niti borbenih dejstava od strane
usta{a. Oni i dalje posedaju polo`aje na liniji razgrani~enja, ranije pripremljenih a i sada ih
ure|uju. Usta{ka avijacija je sino} oko 19.40 ~asova preletala brdo Martin{}ak (njihova
strate{ka to~ka) na koje je otvorena vatra sa na{e strane sa pat-a a potom su se vratili izvan
zone na{eg dejstva. Poja~ani su letovi borbene usta{ke avijacije uz na{u granicu.
2. Na{e snage:
Komande i jedinice su u stalnoj b/g prema naredjenju a deo jedinica je anga`ovan prema
planu komande “pauk”, posebno prema ap zb. Stanje morala je dobro i cenimo da }e naredni
zadaci biti izvr{eni. Stanje bezbednosti zadovoljava. Vr{i se privodjenje dela neodazvanih v/o
u skladu sa naredjenjem o punoj b/g, te utvrdjivanja razloga navodne opravdanosti javljanja
u jedinicu.
3. Odlu~io sam da i dalje jedinice budu u punoj pripravnosti za borbena dejstva kako po
na{im planovima, tako i po planu komande “pauk”.

65
Okrugli pe~at: Vojna po{ta 7537, Grahovo.

261
4. Za sada zahteva nemamo, izuzev da se dosljedno sprovede sistem pozadinskog
obezbedjenja pretpo~injenih jedinica na{eg korpusa u sastav 15. korpusa SV RSK. Ju~er smo
taj zahtjev dostavili.
komandant M.P.66
pukovnik
Veljko Bosanac

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.

7
1994., studeni 20.
Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u o
sadr`aju dopisa Me|unarodnog Crvenog kri`a o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih
snaga

Glavni {tab Vojske Republike Srpske


Sektor za bezbjednosno-obavje{tajne poslove
Str. pov. br. 18/20-469/94
20. 11. 1994. godine
Vrlo hitno
IKM-1 G[ VRS
– n/l general Milovanovi}67 -
G[ RSK
– n/l general ^eleketi}68 –
Dana 19. 11. 1994. godine do{li smo do izve{taja MKCK Biha} koji su 18. i 19. 11. upu}eni
centrali u Zagreb, a odnosi se na situaciju u Cazinskoj krajini.
Izve{taji glase:
Situacija u biha}kom d`epu, devet sati ujutro, petak 18. 11.
1. Vojna situacija:
Ako SRK nastavi svoje mje{anje situacija }e ostati katastrofalna. U 11 sati dva srpska aviona
ponovo ispalila dvije rakete na grad Biha}. Jutros smo imali sastanak sa pukovnikom
Lemieux-om. Situacija nije previ{e optimisti~na i sljede}i potez je cjepanje d`epa na tri dijela
{to bi rezultiralo katastrofalnom humanitarnom situacijom za civilno stanovni{tvo.

66
Prijemni pe~at: Brzojav br. 1892, primljen 18. 11. 1994., potpis ne~itak.
67
Manojlo, u to vrijeme zapovjednik operacije “Pauk”.
68
Milan.

262
1.1. Sjeverna granica: Abdi}eve snage na obe strane Kladu{e.
Cesta za Gradinu odsje~ena. Cesta za Pe}igrad jo{ nije potpuno odsje~ena, ali se granatira.
Grad Kladu{a jo{ nije zauzet. Ovo bi mogao biti sljede}i prvi d`ep.
505. br potisnula snage Abdi}a nazad u Bojnu. Ovo povla~enje mo`e biti plansko da bi se
stekle bolje pozicije za napad na Kladu{u.
1.2. Zapadna granica: ovo je novo glavno mjesto borbi. Jutros je okolina Cazina pogodjena
sa dva projektila i nastavlja se granatiranje blizu Gate. Ako RSK uspije da stigne prva u Gatu,
onda }e kula Ostro`ac, Cazin i Biha} biti odvojeni.
Biha} }e biti izolovan, odsje~en od vode zato {to su izvori blizu srpskoj vojsci i granicama RSK
(glavni izvori: Klokot i Privilica), i odsje~en od struje zato {to je hidroelektrana na Uni.
1.3. Ju`na granica: 285 raketa (granata) palo je ju~e na ju`nu liniju fronta. Na Grabe`u VRS
je sve bli`a biv{im granicama. Plato Grabe`a je izgleda jo{ uvijek u rukama 5. K. Nema
raspolo`ivih informacija o Ripa~u.
2. Politi~ka situacija:
Jedinice Mck nema mogu}nost da se za{titi civilno stanovni{tvo i banglade{ki bataljon (620
ljudi u Cazinu, 346 u Kladu{i i 280 u Biha}u) Š?š je da se potisne SV RSK iz okoline Gata
uz pomo} NATO (UN nemaju mandat da to urade).
3. Bezbjednost:
Ve} 4 dana je nemogu}e da se upotrebljava cesta Biha}-Gata-Cazin, zato {to granate mogu
po~eti padati u bilo koje vrijeme i postaje sve rizi~niji i rizi~niji, da se stigne do njega i da se
predje.
4. Humanitarna situacija i pomo}:
Oko 2000 ljudi pobjeglo je iz Iza~i}a (kontrolni punkt Li~ko Petrovo Selo) i ide kod rodjaka
u Biha}.
Nema vi{e hrane do kraja mjeseca. UNHCR }e isporu~iti svoje zadnje zalihe tokom narednih
dana i samo }e bolnice dobiti ne{to zaliha za decembar. MKCK isporu~uje zadnje li~ne pakete
najugro`enijim ljudima posredstvom lokalnog Crvenog krsta. Osta}e jo{ 800 k paketa za
potencijalne izbjeglice iz Kladu{e ili nekih drugih sela.
Situacija u biha}kom d`epu, 9 sati ujutro, subota 19. 11.
1. Vojna situacija:
Pro{lu no} je bilo ne{to granatiranja izvan grada. U gradu Biha}u relativno mirna no} i jutro.
Izgleda da su pozicije ostale iste kao i ju~e. 5. K se osje}a vrlo usamljenim. Nikada se nije
o~ekivala agresija od RSK i nikad sa takvim intenzitetom. 5. K je vrlo motiviran i ubjedjen
da mo`e pru`iti otpor u ovoj fazi pritiska sa tri strane. Sa vojne ta~ke gledi{ta situacija bi se
mogla stabilizovati. Prva ofanziva je bila od primarnog zna~aja i {to vi{e prolazi vrijeme te`e
je predvidjeti rezultat. @rtve }e biti brojne.
– Severna strana Kladu{a uvijek pod borbom. Abdi}eve snage zauzele ...69 i presjekle
komunikacije sa Cazinom.
Vojni posmatra~i UN uspjeli su jutros da dodju autom iz Cazina u Kladu{u i do{li su kod
banglade{kog bataljona u Polje.
– Zapadna granica: od ju~era{njeg izvje{taja nije bilo promjena.

69
To~ke su dio izvornika.

263
– JZna granica: VRS bi mogla da se vrati na stare granice (Ripa~ i Pritoka zauzeta), ali niko
to ne mo`e potvrditi. Vode se borbe oko Grabe{kog platoa.
[ta }e biti slede}e? Da li }e VRS da se zaustavi ili }e nastaviti i u}i u Biha}? To je pitanje na
koje se svi boje da odgovore.
2. Bezbjednost:
2.1. Stranci: poduzete su sve mjere da se obezbjedi maksimum bezbjednosti ekipe: radio kod
ku}e, delegaciji i skloni{tu. Skloni{te snabdjeveno sa ~ebadima, hranom, vodom,
medicinskom opremom... Kretanje automobila ograni~eno prema potrebama i
mogu}nostima.
Uslovi nisu toliko lo{i kao {to se o~ekivalo. Tek je malo zategnuto, ali podno{ljivo.
Uporedjuju}i sa onim {to je re~eno u medijima situacija nije toliko te{ka kao {to se mislilo i
toliko slo`ena kao {to se ka`e (blokada UNPROFOR-a od prije mjesec dana bi takodje mogla
biti dio ove medijske propagande).
Vi{e brinemo za lokalno osoblje u slu~aju pogor{anja situacije.
Kancelarija MKCK u Biha}u svakodnevno {alje izvje{taje o stanju u C. Krajini, sa te`i{tem na
vojnoj situaciji. Posebno je interesantno da oni predla`u da se upotrijebe snage NATO da bi
se potisnule srpske snage SVK sa podru~ja Gate, jer snage UN za to nemaju mandat.
Cijenimo da se na podru~ju Gate mo`e o~ekivati dejstvo NATO-a (vjerovatno vazdu{ni
napad). Ovo predla`u jer bi se navodno pogor{ala humanitarna situacija. To u svakom slu~aju
izlazi iz okvira delatnosti MKCK.
U izve{tajima (sve nije predvidjeno) detaljno opisuju humanitarnu situaciju, stanje sa
izbjeglicama, koli~inama hrane, zalihama, mogu}nostima humanitarnih organizacija, stanje
ugro`enih kategorija lica u Biha}u i drugim mjestima itd. Prema ovim pokazateljima stanje je
’alarmantno’ {to }e vjerovatno imati uticaja na UN i NATO da po`ure sa svojim odlukama.
Povodom svega ovoga MKCK Zagreb je u kancelarijama u Biha}u, Kninu, Vojni}u i Banja
Luci naredio mjere pripravnosti, jer se mo`e o~ekivati vazdu{ni napad (depe{a od 19. 11. 94.):
’U petak smo odlu~ili da tokom vikenda imamo 24. ~asovni stand-by (pripravnost) u radio
sobama. Ova mjera }e biti dalje razmotrena u ponedeljak 21. 11. Zato nastavimo kako je
odlu~eno i molimo vas da nemojte jednostrano otkazivati dogovoreno jer to stvara konfuziju.
Danas 19. 11. u 16.30 ~asova izveden je jo{ jedan avionski napad, ovaj put na Cazin. SB UN
trenutno razmatra mogu}nost i najverovatnije pro{irenje zone zabrane letova unutar
Hrvatske. NATOV odgovor se mo`e o~ekivati rano ujutro. (RSK).
Ostanite na prijemu i budite pa`ljivi povodom mogu}eg (fall-out) (rije~ nam je nepoznata ali
vjerovatno je rije~ o mogu}em vazdu{nom udaru NATO-a) i reperkusija koje bi ovo mogla
imati u va{im oblastima.’
Na~elnik
general-major
Zdravko Tolimir
M.P.70

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4043.

70
Prijemni pe~at: Brzojav br. 5748, primljen 21. 11.; potpis ne~itak.

264
8
1991., studeni 20.
Petrova Gora
Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e
zrakoplovne napade NATO-pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska Krajina


Komanda 21. korpusa
str. pov. br. 2755/5
20. 11. 1994. godine
Petrova gora
Redovni borbeni izve{taj,
dostavljam.-
G[ SV RSK – IKM
Korenica
1. Neprijatelj:
i dalje usta{ke snage vr{e poja~ano izvi|anje i osmatranje na{ih polo`aja i ure|uju svoje
polo`aje u liniji i van linije razdvajanja.
Provokativnih dejstava nije bilo.
Snage 5. K ABiH i dalje uporno brane reone – polo`aje i spre~avaju snage NO AP ZB u
daljnjim prodorima.
2. Na{e snage:
izvr{avaju postavljene zadatke po planu anga`ovanja sa te`i{tem na in`. uredjenju polo`aja
prema RH i podr{ci snaga NO AP ZB. U toku dana lak{e su ranjena na{a 2 borca iz sastava
iv. 11. pbr. Nakon med. obrade pu{teni su ku}i.
Moral boraca obezbe|uje izvr{enje zadataka.
Stanje bezbednosti zadovoljava i u funkciji je izvr{avanja postavljenih zadataka, bez obzira na
uslo`avanje situacije.
Snage odre|ene za blokadu Unprofor-a anga`ovane su po planu i spre~ile su izvla~enje snaga
Unprofora-a iz z/o.
Izvr{ena je promena vatrenih polo`aja artiljerije i reona razme{tanja OMJ iz mera
predostro`nosti zbog mogu}ih vazdu{nih udara avijacije NATO. Tako|er smo stavili sistem
PVO u najvi{i stepen pripravnosti.
3. Odlu~io sam: i dalje imati sistem PVO u najvi{em stepenu pripravnosti, preduzeti sve mere
PVZ jedinica u cilju umanjenja efekata vazdu{nih udara avijacije NATO pakta, spre~avati
izla`enje snaga Unprofor-a iz zone odgovornosti i vr{iti podr{ku i PoB snaga anga`ovnih po
planu komande “PAUK”.
4. Molimo hitnu popunu sa pogonskim gorivom.

265
komandant
pukovnik
Veljko Bosanac M. P.71

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.

9
1994., studeni 20.
Redovno borbeno izvje{}e 2. KK VRS Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u

Komanda 2. k k
str. pov. br. 2/1-332
20. 11.1994. g
Redovni borbeni izvje{taj
(stanje u 18, 00 ~asova)
Glavnom {tabu vojske RS
(1. kk, vi pvo, g{ rsk, na znanje)
1. Neprijatelj na sjeverozapadnom delu rati{ta i dalje uporno brani objekte Grmu{ki plato,
Kosi}, kasarnu Grabe` i Alibegovi}a kosu.
Posebno `ilav otpor pru`a na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha}. Na glamo~kom pravcu
neprijatelj i dalje grupi{e snage ispred prednjeg kraja i vr{i utvr|ivanje. Borbeno dejstvuje
artiljerijom i vr{i izvi|anje.
2.a) Na sjeverozapadnom delu rati{ta po prelazu r. Una kod Egelji}a Mosta zauzele su
Kobiljnjak, ~ime su stvorile mostobran na koji je uba~eno dva bataljona, a jo{ jedan u
gotovosti za ubacivanje. Jedan bataljon prebacuje se iz rejona Ivanjska u s. [abi}i. Jedinice
TG-2 nisu imale uspeha a o polo`ajima TG-3 nemamo jo{ podataka.
Na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha} na{e snage postigle su po~etne uspehe {to im
obezbe|uje osnov za dalja dejstva.
b) Na j/i delu fronta na{e jedinice vr{e utvr|ivanje i budno prate sve aktivnosti neprijatelja.
3. U posjeti komandi 2. kk boravio potpredsjednik RS dr. Nikola Koljevi} sa general-
potpukovnikom Milanom Gverom.
4. Stanje borbenog morala obezbe|uje izvr{enje narednih borbenih zadataka. Posebno uspesi
koje posti`u u izvr{avanju zadataka kao i ~estitka komandanta G[ RSK novi su podstreci za
jo{ ve}e napore i zalaganja.
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.

71
Prijemni pe~at: Brzojav br. 1928, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.

266
6. Pozadinsko obezbe|enje funkcioni{e dosta dobro uz poznate pote{ko}e, nedostatak obu}e,
ode}e kao i pote{ko}e oko zbrinjavanja povre|enih i obolelih.
U obilasku jedinica i komandi 2. kk, radi sagledavanja problema i pru`anja pomo}i bila je
ekipa 14. pozadinske baze sa pukovnikom [kondri}em.
7. U toku dana imali smo 1 poginulog i 14 ranjenih boraca.
8. Cenimo da }e se neprijatelj i dalje odsudno braniti na linijama povla~enja a posebno na
zadnjim polo`ajima ispred grada Biha}a.
komandant
general – major
Grujo Bori} M. P.72

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

10
1994., studeni 21.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK Brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja
od 100 ljudi te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


[IFRIRANO “D.D.”
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/ 3-2-6-7021/1-94
Knin, 21. 11. 1994. god.
BRIGADI MUP – RSK
n/r KARNA DRAGANA
Dana 22. 11. 1994. godine do 12 ~asova sti}i }e vam poja~anje od 100 ljudi. Ciklusno
odmarajte ljudstvo.
Zdru`ene snage Republike Srpske dana 22. 11. 1994. godine u jutarnjim ~asovima
planiraju odsutni udar na Biha}.
v. d. MINISTAR
M. P. 73 Neboj{a Pavkovi},Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR., 2., kut. 283.

72
Prijemni pe~at: Brzojav br. 5743, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.
73
Prijemni pe~at: Brzojav primljen 21.11., predao Juzba{i}, primio Kora}.

267
11
1994., studeni 27.
O{trelj – Petrovac
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu
zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju te nedostatku
materijalnih sredstava za nastavak napada

Republika Srpska PREPIS


VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
O{trelj – Petrovac
Str. pov. br. 13-487
Datum: 27. 11. 1994. godine
Dnevnu informaciju, dostavlja. –
Dostaviti: 1., 3., 9., 11., 15., 17., 1. Novigradskoj, 2. studentskoj i 1. Srpskoj brigadi, 2. map,
2. lap PVO, 2. in`p, 2. bv., 2. bvp, 2. Snb, 2. IDOd, CV[ i KS.-
Na sjeverozapadnom djelu fronta neprijatelj je ju~e uporno branio posednute polo`aje i ispred
prednjeg kraja postavio minsko – eksplozivne i druge prepreke. Uporno je branio
zaposjednute polo`aje i u odnosu na prethodni dan nije bilo pomjeranja linije.
Neprijatelj nije borbeno djelovao na jugoisto~nom djelu fronta. Ispred prednjeg kraja 5. lpbr
primje}eni su pokreti njihovih manjih grupa.
Na sjeverozapadnom djelu rati{ta ju~e su na{e jedinice du` cjele linije fronta izvodile
ofanzivna dejstva, ali zbog jakog otpora neprijatelja, linije nisu znatnije pomjerene. U
potpunosti je o~i{}eno s. Privilica, a borbe i dalje traju.
Na{e jedinice na jugoisto~nom djelu fronta intenzivno su utvr|ivale polo`aje. 5. lpbr je
uspostavila neposredni spoj sa lijevim susjedom (7. mtbr) i radila na utvr|ivanju polo`aja i
organizaciji sistema vatre.
Ispred prednjeg kraja 9. lpbr vr{eno je izvi|anje i izrada minsko – eksplozivnih prepreka.
Situacija na teritoriji je bez promjena, i nastavljena je aktivnost civilnih struktura na
prikupljanju potrebnih MS za borce. U op{tinama u zoni odgovornosti korpusa sprovodi se
domobilizacija v/o kako bi zamjenili nastradale u dosada{njoj borbi.
Stanje morala i bezbednosti je na potrebnoj visini i obezbje|uje uspje{no izvr{avanje borbenih
zadataka, bez obzira na umor i neprestane pritiske me|unarodne zajednice koja svim
sredstvima poku{ava da sprije~i uni{tenje 5. korpusa tzv. ABIH i onemogu}i realizaciju na{eg
zacrtanog cilja.
Uprkos ultimatumu komande snaga VRS na Biha}kom rati{tu upu}enog muslimanima da se
predaju, sino} do 20,00 ~asova, njihov uzaludni otpor se nastavlja bez ikakvih izgleda na
uspjeh. ^ak je i komandant snaga Unpropfora u BIH general Majkl Rouz izjavio da
Ujedinjenje nacije i NATO ne}e vojno intervenisati u borbama u Biha}u, osim u slu~aju ako
budu ugro`eni civilno stanovni{tvo i pripadnici Unprofora, odnosno da muslimanska vlada
u Sarajevu treba da se oslobodi iluzija u tom smislu.
Sagledav{i situaciju na cjelokupnom frontu u biv{oj BiH a posebno na Biha}kom djelu fronta
muslimanska strana predla`e prekid neprijateljstava na odre|eno vrijeme, dok na{a strana s
pravom inzistira na postizanju sporazuma o potpunom zavr{etku rata.

268
Pozadinsko obezbe|enje funkcijoni{e uz poznate pote{ko}e. Osje}a se velik nedostatak
municije, a naro~ito ve}ih kalibara kao i motornog benzina, {to mo`e znatno usporiti i
izvr{enje borbenih zadataka ako se odmah ne rje{i na adekvatan na~in.
Na osnovu raspolo`ivih ~injenica cjenimo da }e neprijatelj i dalje poku{ati da zadr`i na{e
snage na sjeverozapadnom djelu fronta izvode}i odsudnu odbranu na linijama na kojima se
sad nalazi.
Isto tako na jugoisto~nom djelu fronta o~ekivati je demonstraciju vojne sile ispred prednjeg
kraja na{e odbrane, kao i dalje doljetanje i dejstvo NATO avijacije u zoni odgovornosti na{eg
korpusa.
POMO]NIK KOMANDANTA ZA MVPP
pukovnik
Marko Gali}
Ta~nost prepisa tvrdi i ovjerava
M.P.74 referent u organu za MVPP
Radivoj{a Mara, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

12
1994., studeni 28.
Petrova Gora
Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o anga`iranju ljudstva i materijalno-
tehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 21. KORPUSA VOJNA TAJNA


Str. pov. br. 2697/116 STROGO POVERLJIVO
28. 11. 1994. godine [IFROVANO
Petrova gora
Anga`ovanje snaga i sredstava
u operaciji “POTEZ”, izve{taj
G[ SV RSK – IKM
KORENICA
Na osnovu Zapovesti Komandanta G[ SV RSK za operaciju “POTEZ” i naknadnog
anga`ovanja ljudi i SRT po usmenim i pismenim nare|enjima K – dant G[, ukupno je iz 21.
K. do 18.oo ~asova 28. 11. 1994. godine anga`ovano
1. LJUDI
– Komanda 21. Korpusa 9
– 11. pbr 359

74
Okrugli pe~at: Komanda 5. MTB.

269
– 13. pbr 215
– 19. pbr 219
– 21. GrOd 1.317
– 75. mabr 145
– 75. mpoad 14
– 75. in`b 24
– 21. ipod 60
– 21. okb 12
– vod ABHO/21. K 5
– 85. PoB 43
UKUPNO ANGA@OVANO : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.422 ~oveka
2. VA@NIJIH BORBENIH SREDSTAVA
– Tenkova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
– BVP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 (+4 u gotovosti)
– OT M60 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 (+4 u gotovosti)
– Top 130 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
– Top 76 mm B-1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– Haubica 122 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
– Haubica 105 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– PO top 76 mm ZIS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– VBR “PLAMEN” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
– PO top 100 mm T-12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
– VBR “OGANJ” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– LRL 128 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– MB 120 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– MB 82 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
– PAT 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
– BOV 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
– PAT 20/1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– In`injerijskih ma{ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3. Sve snage i sredstva anga`ovana su prema planu Komande “PAUK”, izuzev snaga i sredstava
13. pbr koja se anga`uju po planu IKM G[ SV RSK.
MN/DP
KOMANDANT
pukovnik M. P.75
Veljko Bosanac
Za .............76,Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 4., str. pov. 1008/1994.

75
Okrugli pe~at: Komanda Korduna{kog korpusa.
76
Potpis ne~itak.

270
13
1994., prosinac 2.
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na
livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu

Komanda 2. k.k
str. pov. br 2/1-344
02. 12. 1994. godine
Redovni borbeni izvje{taj
– stanje u 18.00 h -
gs vrs
/1. kk, vipvo, g{ vrsk na znanje/
1. Na livanjsko – grahovskom pravcu usta{e su, koriste}i dominantne visove Maglaj, M.
Samar, M. Sokolac, V. Sokolac, @rvanj neprekidno granatirale polo`aje 9. lpbr du`
komunikacije s. Sajkovi} – s. Gubin i Vrbica – ^elebi}. Ispalio je preko 1000 granata.
Pje{adijske napade nije ispoljavao.
Na livanjsko – glamo~kom pravcu, po polo`ajima 5. lpbr, u rejonu Kori~ine ispalio je preko
500 projektila, a u rejonu Skadimovca je poku{ao artiljerijsko pje{adijski proboj u ~emu nije
uspio.
Na krupsko – biha}kom pravcu na svim linijama dodira neprijatelj se gr~evito brani.
2. Na{e snage na pravcu Vrbina – ^elebi} uspijevaju odr`ati stare polo`aje.
Na pravcu Sajkovi} – ^aprazlije stanje je stabilizovano, linija pomjerena za oko 2 km naprijed
i sada je u nivou {kole u s. Gubin, /tt 709/.
Na livanjsko – glamo~kom pravcu nije bilo pomjeranja crta odbrane.
Na pravcima u prilazu Biha}u na{e jedinice su nastavile sa ofanzivnim b/d. Linije se
postepeno pomjeraju jer se neprijatelj gr~evito brani. Naj~e{}i okr{aji su vo|eni u rejonu
Graheza i mostobrana Krupa na Uni. Planirani prvi poku{aji prelaska r. Une u reonu
Bu`imnica, jedinice vr{e pripremu za nastavak planiranih dejstava.
3. Stanje na teritoriji je pod kontrolom. Dana 1. 12. 1994. g. ekipa iz komande 2. kk je obi{la
Novi Grad i prisustvovala sjednici ratnog predsjedni{tva. Isto je konstituisano, a za
predsjednika izabran potpredsjednik SO-e. Tako|e je 1. pbŠrš Novi Grad upoznata sa ratnim
propisima, organizacijom i nadle`no{}u vanrednih vojnih sudova, a brigadi su predati propisi
i drugi materijali koji reguli{u ovu problematiku.
4. Stanje morala zadovoljavaju}e.
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.
6. PoOb izvr{ava svoje zadatke. Osje}a se nedostatak municije svih kalibara.
7. Gubici, 1 poginuo /9. lpbr/, 21 ranjen od ~ega 3 te`e.
U 5. lpbr o{te}en je jedan top 20/3 mm.

271
8. O~ekujemo i dalje upornu i gr~evitu odbranu neprijatelja na prilazima Biha}u, a na
glamo~kom i grahovskom pravcu poja~ane artiljerijsko – pje{adijske napade.
komandant
pukovnik M. P.77
Radivoj Tomani}

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 4., str. pov. 2. 12. 1994.

14
1994., prosinac 5.
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom
rati{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusa


str. pov. br. 2/1a350
05. 12. 1994. godine
Glavnom {tabu vojske SVK
vrlo hitno
U toku dana{njeg dana usta{ka vojska je uspela potisnuti na{e snage na pravcu ^aprazlije –
Sajkovi}. Sa padom mraka usta{e su u{le u Sajkovce.
Preduzimamo mere za stabilizaciju odbrane na liniji Kazanac uz dovo|enje snaga u toku no}i
05/06. 12. 1994. godine, i uvo|enje u borbu u jutarnjim satima 06. 12. 1994. godine.
Molimo vas da procenite situaciju / sagledate sve mogu}e posledice prodora usta{a i
preduzmite hitne mere u toku no}i da se ispolji dejstvo va{ih snaga u bok usta{ama.
Telefon za sadejstvo je 811 – 450, pukovnik Gali}.
komandant
pukovnik
Radivoje Tomani}
M.P.78

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 5. 12. 1994.

77
Prijemni pe~at: Brzojav br. 4719, primljen 3. 12. 1994.; potpis ne~itak.
78
Prijemni pe~at: Brzojav br. 6191, primljen 5. 12., potpis ne~itak.

272
15
1994., prosinac 6.
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko-krupskom
dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko-grahovskom boji{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusa


Str. pov. br. 2/1-348
06. 12. 1994. godine
Redovni borbeni izvje{taj
(stanje u 18,00 ~asova)
Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske
(km kkk, v i pvo, G[ SVK na znanje)
1.- Na pravcu Livno-Glamo~ neprijatelj je u toku celog dana dejstvovao artiljerijom po
polo`ajima 5. lbr i gradu Glamo~. Ispalio je oko 350 projektila raznih kalibara. Dejstvovao je
iz pje{adijskog naoru`anja, ali nije poku{ao napadom pe{adije. Nije do{lo do pomeranja linija
dodira. Na pravcu Livno-Grahovo ispoljio je `estoko dejstvo po polo`ajima 9. lpbr i
naseljenim mestima. Nakon na{eg `estokog pe{adijskog napada bio je prisiljen na povla~enje
sa okupiranih teritorija.
Na biha}ko-krupskom pravcu balijske snage na svim prilazima Biha}a organizovano i uporno
se brane. Naro~itu upornost ispoljio je na objektima Debelja~a, Ripa~ka Glava i Visibaba (tt
371). Upornu odbranu izvodi i na ostalim linijama. Dejstvuje uglavnom pe{adijskim
naoru`anjem, naro~ito ru~nim baca~ima, tromblonima i baca~ima ru~nih bombi. Na
krupskom rati{tu dovodi snage iz dubine i oja~ava linije odbrane.
2.- Na{e snage na livanjsko-grahovskom pravcu ceo dan vodile su `estoke borbe, sa
poja~anjem u ljudstvu i MTS uspele su konsolidovati obranu i uz `estoku artiljerijsku
pripremu usta{kim snagama naneti velike gubitke u ljudstvu, u MTS i velikim razaranjem
grada Livna primorale su ih na povla~enje i odustajanje od ranije postavljenog cilja. Borbe su
jo{ u toku tako da nemamo precizne podatke u odnosu na ju~era{nji polo`aj.79
Na biha}ko-krupskom rati{tu izvodjene su ofanzivne borbe i dejstva. Na krupskom
mostobranu ostvaren je manji pomak u proseku za 300 do 500 metara. Na grmu{ko-
grabe{kom rati{tu nismo uspeli ostvariti napredovanje. Na biha}kom rati{tu i dalje se vode
`estoke borbe i na{e napredovanje je minimalno sem ka s. Klokot, gde su na{e jedinice izbile
na 500 metara od istog.
3.- Stanje na teritoriji je stabilno i pod kontrolom. Na livanjsko-grahovskom pravcu stanje je
normalizovano. Sve izbeglo stanovni{tvo je zbrinuto. Ula`u se napori da se izbeglicama
obezbede {to bolji uslovi. Za sutra (7. 12.) u Grahovo dolaze predstavnici MKCK sa lekovima
i ~ebadima.
4.- Vanrednih dogadjaja nije bilo.

79
U izvorniku napisano rukom.

273
5.a Stanje morala i bezbednosti je dobro. Na moral boraca i stanovni{tva pozitivno se odrazio
na{ protivnapad i potiskivanje usta{a sa okupirane srpske zemlje. Na{a superiornost na
biha}kom rati{tu i odlu~nost da se 5. K tzv. A BiH uni{ti i razoru`a ima veliki uticaj na moral
boraca i naroda u zoni odgovornosti 2. KK. Molimo da se borcima dozvoli potpuno
razoru`avanje i uni{tenje balijskih snaga u Cazinskoj Krajini. Za to imamo snage i volje kao
nikad do sada.
6.- Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e sa poznatim te{ko}ama. Poseban problem ~ini
nedostatak {atorskih krila obzirom da je ki{no vreme.
7.- U toku dana imali smo 2 poginula borca, 3 te`e i 20 lak{e ranjenih.
8.- Balijske snage nastoja}e da po svaku cenu odbrane grad Biha}, a time spre~iti uni{tenje i
razoru`anje 5. K A BiH, {to bi imalo bitno pozitivnog uticaja na moral celokupne tzv. A BiH.
Usta{ke snage zbog nedostatka municije i na{eg `estokog odgovora nastoja}e pod izgovorom
izvla~enja na po~etne polo`aje dobiti u vremenu za dalja dejstva ka Grahovu.
9.- Zahtev
Zbog uspostavljanja punktova, kontrole saobra}aja i odr`avanja puteva molimo da se precizira
granica zone odgovornosti izmedju 1. i 2. KK.
komandant
pukovnik
Radivoje Tomani} M. P.80

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 6. 12. 1994.

16
1994., prosinac 15.
Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima
koje su anga`irali u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Komanda 15. korpusa


Str. pov. br. 153-85
15. 12. 1994. godine
G[ SVK – IKM-
Anga`ovanje ljudstva i MS u
b/d, izve{taj
1. U borbenim dejstvima prema snagama 5. K ABiH anga`ovane su slede}e snage i sredstva:

80
Prijemni pe~at: Brzojav br. 6219, primljen 6. 12. 94., potpis ne~itak.

274
– 7. laka brigada: zona odgovornosti, desno Zverinjac, levo Serezi{te, {irina fronta oko 9 km.
– 11. pbr: zona odgovornosti, desno Jezerine, levo isklj. Pjev~evo Brdo, {irina fronta oko 9.
km.
– 3. “m”br no zb: zona odgovornosti, desno Pjev~evo Brdo, levo isklj. Tr`a~ka Ra{tela, {irina
fronta oko 3,5 km.
– deo komande korpusa sa pj. pozadinskom bazom, deo korpusne artiljerije i jedinica PVO.
U reonu L. P. Selo, @eljava, Klopa~a.
U zoni borbenih dejstava prema 5. K anga`ovano je ukupno 2815 v/o (286 stare{ina i 2529
vojnika).
Pored ovih snaga u rejonu Mazin i Kr{lje anga`ovano je jo{ 30 v/o (3 stare{ine i 27 vojnika).
2. Od 2815 v/o (prema 5. K) anga`ovano je slede}e po elementima borbenog rasporeda:
– u komandama bataljona, brigada i korpusa s pj 259 v/o ili 9, 2 posto
– u borbenom delu (~ete) 1891 v/o ili 67 posto
– i podr{ci (artiljerija, OMJ, jedinice PVO) – 419 v/o ili 14,9 posto
– a u pozadinskim delovima (do brigade) – 246 v/o ili 8,7 posto.
3. Broj anga`ovanih MS:
– tenkova - - - - - - - - - - - 13 kom.
– OZT - - - - - - - - - - - - - 6 kom.
– art. oru|a
– top 76mm zis - - - - - - - 7 (9).
– top 76mm b-1 - - - - - - 2 kom.
– haubica 122mm - - - - - 4 kom.
– top 130mm - - - - - - - - 3 kom.
– polk 9 k11 - - - - - - - - - 2 kom.
– samohotka 76mm - - - - 4 kom.
– top 88mm - - - - - - - - - 1 kom.
– minobaca~i:
– MB 120mm - - - - - - 12 kom.
– MB 82mm - - - - - - - 18 kom.
– MB 60mm - - - - - - - 25 kom.
PA sredstva:
– top 20/3mm - - - - - - 9 kom (od toga 2 u KR[LJI)81
– “PRAGA” - - - - - - - 4 (jedna u Kr{lji i jedna u Mazinu)
– BOV-3 - - - - - - - - - 3 (2 u Mazinu)
– S-2 M - - - - - - - - - - 7 (1 u Kr{lji i 4 u Mazinu)
– BST 82mm - - - - - - - - 4 kom
4. U zoni b/d mobilisani su svi v/o (zona 103 pbr. i 37. pb.). U b/d nije uklju~eno 71 v/o
(najvi{e gre{kom komandi, a u manjem broju zbog samovoljnog napu{tanja jedinica).
Komande preduzimaju mere da se svi v/o pozovu u jedinice i anga`uju na izvr{enju borbenih
zadataka. Obave{tavanje i privodjenje v/o je u toku.
5. Na radnu obavezu iz 103. pbr. i 37. pb otpu{teno je 28 v/o, odnosno 213 iz svih jedinica
korpusa o ~emu smo vam dostavili izve{taj.

81
U izvorniku napisano rukom.

275
na~elnik
{taba
pukovnik
Milan Djakovi}
M. P.82

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 15. 12. 1994.

17
1994., prosinac 16.
ŠKninš
Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk” te plan nabavke
istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


GLAVNI [TAB
SRPSKE VOJSKE KRAJINE
Materijal za sednicu Vrhovnog saveta odbrane
16. decembar 1994. g.
Stanje i utro{ci materijalnih sredstava
Predstavnici G[ su na tematskoj sednici skup{tine odr`anoj 04. 08. 1994. godine, detaljno
izlo`ili stanje materijalnog i zdravstvenog obezbe|enja SVK. Tom prilikom iznete su sve
relevantne ~injenice o slo`enosti ovog problema, a posebno nedostatka svih vrsta materijalnih
rezervi SVK. Od toga dana, do danas, malo se {ta promenilo na bolje, naprotiv, kod nekih
sredstava stanje je postalo jo{ kriti~nije, a razlozi su:
* Krajem oktobra, po izvr{enoj napadnoj operaciji 5. K. na RS, na ovom delu rati{ta, Vojska
RS se na{la u veoma te{koj situaciji. Usu|ujem se re}i da nismo pritekli u pomo} sa ljudstvom
i MS, stanje bi bilo jo{ slo`enije i sa nesagledivim posledicama, i
* Odlukom da se pre|e u protiv ofanzivu, sa ciljem definitivnog vojni~kog poraza snaga 5.K.
pri{lo se planiranju i realizaciji operacije, koja je jo{ u toku.
Planirana operacija “Vojni~ki poraz 5.K” je veoma slo`ena, u vojni~kom smislu, i zahteva
veliku koli~inu materijalnih sredstava.
Od materijalnih resursa do sada smo utro{ili preko 6 miliona raznih ubojnih sredstava, od
~ega:
– {est miliona metaka pe{adijske municije i sredstava za PoD;

82
Prijemni pe~at: Brzojav br. 206, primljen 15. 12., potpis ne~itak.

276
– 24.000 raznih mina za minobaca~e;
– 11.300 artiljerijskih granata;
– 4.700 granata za tenkovske topove;
– 110.000 zrna PA municije i
– 183 rakete.
To ko{ta, prema nabavnim cenama VJ, 16 miliona ND. (Prilog broj 1)
Iz posebnih izvora snabdevanja dobili smo simboli~nu koli~inu od 325.000 prete`no
pe{adijske municije (93 % pe{adijska, a 7 % sve ostalo), {to je svega 5 % u odnosu na ukupno
utro{enu municiju (prilog broj 2).
Uo~ljivo je da je dobivena koli~ina municije zanemariva u odnosu na utro{ak. Posebno je
kriti~no stanje artiljerijske municije i raketa.
Zbog potpuno potro{enih rezervi nekih vrsta municije, za njihovo zanavljenje i za dalji
nastavak operacije neophodna je nabavka slede}eg:
– 6 miliona metaka pe{. municije i drugih UBS iz nadle`nosti pe{adije;
– 65.000 mina za minobaca~e;
– 11.500 metaka artiljerijske municije;
– 7.000 metaka za tenkovske topove
– 500.000 metaka za PA naoru`anje i
– 5.100 raznih raketa (za VBR i samovo|enih), videti prilog broj 3.
Za nabavku ovih sredstava trebalo bi obezbediti 31.423.000, – ND, {to je 98 % od ukupno
dozna~enih sredstava SVK – e u toku ove godine, odnosno 209 % od materijalnih rashoda
SVK u ovoj godini.
Samo za operaciju, ne ra~unaju}i zanavljanje RMR kriti~nih vrsta municije, potrebno je:
– 5,8 miliona pe{adijske municije;
– 65.000 mina za MB;
– 18.500 metaka za artiljerijsko naoru`anje i tenkovske topove;
– 50.000 metaka za PA naoru`anje;
– 5100 raketa za VBR i samovo|enih raketa.
Cena ovih sredstava je 24.000.000 ND.
Za izvo|enje operacije “PAUK” do sada je potro{eno 756 tona goriva pored redovne
delatnosti (581 tona D – 2 i 175 tona MB) i 9 tona raznih maziva (prilog br. 4). Cena ovih
derivata iznosi 1.635.000 – dinara.
Vidi se da je pove}ana potro{nja pogonskih sredstava u odnosu na redovnu za 30 – 40%.
Rezerve goriva SVK su prakti~no na nuli;
Za potrebe realizacije zadatka “PAUK” izdavana su i osnovna sredstva.
Samo pripadnicima AP ZB dali smo 7.260 cevi raznog pe{adijskog naoru`anja, u vrednosti
12 miliona ND (11.890.000 dinara), prilog br. 5.
Za zavr{etak operacije potrebno je nabaviti municiju, pa da 5. K bude definitivno vojni~ki
pora`en za dva meseca, i to:
– za pe{adijsko naoru`anje 9.055.314 kom.
– mina za MB 36.059 kom.
– za topove i haubice 16.964 kom.
– za tenkove i SO 7.191 kom.

277
– za PA naoru`anje 164.022 kom., i
– raketa 275 kom. (vidi prilog 6)
Ukupni materijalni tro{kovi TOb (osnovna sredstva, municija, gorivo i mazivo) dosad ko{taju
28.6 miliona dinara, a u daljem toku dejstava, pod uslovom da se operacija zavr{i za dva
meseca, mislimo da }e ko{tati jo{ 26 miliona ND.
Od strane MO do sada su nabavljena pogonska MC u koli~ini koja ne zadovoljava ni potrebe
redovne delatnosti jedinica SVK (prilog 7).
U vezi sa materijalnim obezbe|enjem SVK `elim da istaknem i slede}e:
* Rezerve hrane SVK iznose 3 – 4 dana rata na nivou G[, a na nivou korpusa 7 – 10 dana.
Od ukupno dozna~enih sredstava za int. potrebe utro{eno je 68 %. U prilogu br. 8 prikazano
je stanje nabavljane intedantske opreme, a u prilogu br. 9 nabavljanje artikli hrane u 1994.
godini.
Pri izradi financijskog plana za 1994. godinu, SVK je iskazala najosnovnije potrebe, tako da
je predlo`en plan za iznos od 336.769.000 dinara. Zbog nemogu}nosti dr`ave da financira te
zahteve, plan je rebalansiran na iznos od 213.950.045 dinara, a potom na iznos od
680.391.100 dinara ili 20 % od planiranih potrebe.
Uz puno razumevanje uzroka smanjenja predlo`enog plana moramo shvatiti da se sa tako
malim sredstvima ne mogu izvr{iti zadaci i odr`avati borbena gotovost jedinica.
Do 12. 12. 1994. godine iz bud`eta je za Vojsku upla}eno ukupno 430.735.907 dinara ili
63,95 % od rebalansiranog plana (a zar{ava se godina), od ~ega MO – 110.210.218,25 dinara
ili 25,63 %, a G[ 32.525.689 dinara ili 74,36 %.
Ukupne neizmirene obaveze prema snabdeva~ima Vojske iznose preko 4,7 miliona dinara,
dakle veoma izra`ena nelikvidnost {to stvara dodatne probleme, jer ve} neka preduze}a
najavljuju prekid snabdevanja zbog nepla}anja ra~una.
Plate profesionalnih vojnika jo{ nisu ispla}ene za novembar, za {ta je potrebno 1.750.000
dinara uz veoma nisku vrednost boda (prose~na plata 181 dinar). Tako|e nije izvr{ena isplata
naknada rezervnom sastavu i vojnicima na odslu`enju vojnog roka i za to je potrebno
3.137.305 dinara (prosek primanja 94 dinara za v/o i 20 dinara za vojnike), {to ukupno iznosi
4.887.306, – dinara.
Poseban problem predstavlja nemogu}nost isplate jednokratne nov~ane pomo}i u smrtnim
slu~ajevima i slu~ajevima o{te}enja organizma, za {ta je potrebno 140.000 dinara. Reagovanja
porodica poginulih i invalida su izuzetno nepovoljna.
Od ukupno dozna~enih sredstava iz bud`eta G[ (32.095.689 dinara), utro{eno je za li~ne
rashode 59,68 % a za materijalne rashode 40,32 %. Prose~no mese~no je dozna~eno 2,6
miliona dinara ili 66,87 dinara mese~no po vojniku. Materijalni rashodi po vojniku za ceo
period od 01. 01. do 12. 12. 1994. g. iznose 376,14 dinara. (detaljnije u prilogu br. 10)
Po{tovana gospodo poslanici, G[ SVK u sastavu sa MO, blagovremeno je sa~inio Predlog
financijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos potrebnih sredstava od 237.360.556
dinara u varijanti MIR, a u varijanti RAT 376.195.231 dinara.
Pre toga potrebno je da se hitno obezbede nov~ana sredstva za financiranje stvarnih obaveza
do kraja ove godine, kao i za po~etno financiranje u narednoj godini dok se ne usvoji Bud`et.
Ako se ovo ne mo`e obezbediti, potrebno je hitno sagledati mogu}nost obezbe|enja
materijalnih sredstava za operaciju “PAUK”.

278
Napominjem da u slu~aju totalne agresije na RSK SVK nema potrebne rezerve municije,
goriva, ode}e, obu}e i artikala hrane.
Tako|e predla`em da se izna|u mogu}nosti izmirenja obaveza putem kompenzacije, cesije i
asignacije, za {ta je potrebna puna saradnja svih ministarstava, a posebno odbrane i financija.
Isto tako, moramo ulo`iti napore da zajedni~ki doradimo neophodnu pravnu regulativu za
varijante rata i mira, po{to nije donet veliki broj propisa koje je trebalo doneti iz oblasti
Zakona o odbrani i Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine.
Prilozi:83
– Prilog 1: “Preglad utro{ene municije od strane jedinica anga`ovanih u operaciji “PAUK”.
– Prilog 2: “Pregled MS dobivenih posebnom linijom snabdevanja preko grupe “PAUK”.
– Prilog 3: “Pregled potrebnih koli~ina kriti~ne mnicije”.
– Prilog 4: “Pregled izdatog goriva i maziva”.
– Prilog 5: “Pregled izdatih osnovnih sredstava za potrebe operacije “PAUK”.
– Prilog 6: “Pregled potrebnih koli~ina municije za zavr{etak operacije PAUK”.
– Prilog 7: “Pregled MS nabavljenih od strane MO RSK za potrebe vojske u novembru i
decembru ove godine”.
– Prilog 8: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – OPREMA”.
– Prilog 9: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – HRANA”.
– Prilog 10: “Realizacija financijskog plana SVK”.

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR., 2., kut. 371.

18
1994., prosinac 18.
Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu
zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije

Republika Srpska Krajina


Komanda “Pauk”
Str. pov. br. 187-6/3
18. 12. 1994. godine
G[ SVK
Redovni borbeni izve{taj
Karta: 1:50.000 listovi, Karlovac 3 i 4

83
Prilozi su izostavljeni.

279
1. Neprijatelj je oja~ao snage u rejonu Prokresa – Sejdinova Kosa, snagama koje su se izvukle
iz V. Kladu{e i Plazikura. Ove snage se cene na 250 vojnika, koji stalno izgradjuju nova
utvrdjenja.
IKM 505. i 506. brigade nalazi se pokraj puta V. Kladu{a-Vrnogra~ u mestu Kosa u
neposrednoj blizini d`amije i stare osnovne {kole.
U toku dana neprijatelj je poku{ao protivnapad na Jelinjak ali bez uspeha.
2. U toku dana nisu izvodjena b/d. Izvr{ena su komandantska i komandirska izvidjanja,
pregrupisavanje snaga i priprema za dalja dejstva. Gubitaka nije bilo.
3. Odlu~io sam: produ`iti napad glavnim snagama pravcima: s. Dizdarevi}i – s. Husidi}i-grad
i tt. 218 Dizdarevi}a Brdo a pomo}nim snagama na pravcima: Hegi}a Glavica – Gladno Brdo
– Podzvizd i Barake – Kantarevac.
Cilj: otse}i i razbiti snage neprijatelja na pravcima napada i u zahvatu komunikacije V.
Kladu{a – Podzvizd, stvoriti uslove za dalja dejstva na pravcima: Todorovo i Vrnogra~.
Istovremeno obezbediti krila i bokove i razbiti eventualne p/n na pravcima: Pe}igrad – Mala
Kladu{a i Podzvizd – Rajnovac.
Gotovost veza u 05,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.
Gotovost za napad u 06,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.
komandant
general-major
Mile Novakovi} M. P.84

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 18. 12. 1994.

19
1995., sije~anj 6.
Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji
na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 15. pbr.


Pov. br. 2
06. 01. 1995. godine
Informacija o aktuelnim pitanjima
– Dostavlja-
KOMANDI – JEDINICI – II pb.
1. Kod boraca se ispredaju razne pri~e o Biha}u {ta }e biti i kako }e biti. Operacija za Biha}
i slom 5. korpusa je u zastoju zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te

84
Prijemni pe~at: Brzojav br. 202, primljen 18. 12., potpis ne~itak.

280
smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.
Dostignuti polo`aji moraju se maksimalno ~vrsto dr`ati, posebno na pravcu na{e brigade, jer
sa na{ih polo`aja najpozitivnije su {anse dalje za Biha}, zato se ne smijemo pomjeriti ni stope
nazad. Pucanje na{e linije ne smije se dozvoliti po bilo koju cijenu, jer bi sve postignuto,
posebno na{e uklinjenje totalno propalo, a da se ne govori kolike bi bile katastrofalne
posljedice proboja na{e linije bilo gdje. U dosada{njem osloba|anju teritorije najvi{e je
postignuto na pravcu dejstva na{e brigade, na ~emu nam je dato priznanje i to je jedan od
elemenata koji nas obavezuje na ~vrsto dr`anje linije i spremnost za pokret naprijed.
2. Pojava samovoljnog napu{tanja polo`aja, od strane pojedinaca, su sve u~estalija pojava. To
izaziva slabljenje linije i ~e{}a ranjavanja i pogibije boraca. Odgovornost za na{e gubitke u
prvom redu snose dezerteri i svi oni drugi koji izbjegavaju borbenu liniju, jer neprijatelj
dejstvuje upravo tamo gdje je slaba linija odbrane. Svi bjegunci ubudu}e }e se upu}ivati na
druga najte`a rati{ta i najstro`ije biti ka`njeni za ranjavanje i pogibiju na{ih boraca jer su isti
neposredno odgovorni za ovo.
3. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo vezano za ~vrsto dr`anje dostignutih linija
odbrane, kao i izuzetno velikih problema oko odmaranja boraca i posjeta porodicama.
Omogu}i}e se kra}e vrijeme oko 3-5 dana za odmaranje i posjeta porodicama za do 10%
boraca u smjeni. Ali se prije toga moraju prikupiti svi bjegunci i drugo nedovoljno
anga`ovano ljudstvo brigade u prvom redu iz pozadine da se oja~aju borbene linije i omogu}i
brojnije odmaranje boraca sa prve borbene linije. O~ekujemo povratak na{e ~ete sa
grahovskog rati{ta koja }e se poslije kra}eg odmaranja uklju~iti i oja~ati na{ borbeni poredak
kao i odmaranje uve}anog broja boraca. O svim dogovorenim pojedinostima vezano za
odmaranje i posjete porodicama boraca bi}ete obavje{teni preko starje{ina jedinica.
4. Vezano za omogu}avanje odvo`enja preostalog prikupljenog poku}stva za porodice boraca,
obezbjedi}emo preko op{tine, jer je to u njenoj nadle`nosti, da se odveze preostali dio i to
samo ono {to se odnosi na poku}stvo, u prvom redu {poreti na drva, kau~i, posteljina, posu|e
i druge stvari iz domena poku}stva, dok vo`nja ma{ina, priklju~aka i drugih stvari van
poku}stva ne}e se dozvoliti. Dozvoli}e se da po jedan borac iz voda bude u pratnji stvari, da
bi iste stigle na pravu adresu.
Pojedina~ni zahtjevi i obra}anja, za izvo`enje potrebne robe, se zabranjuju.
5. Glasine koje se ~uju kod boraca da su linije na{e odbrane na Grabe`u slabe nisu ta~ne.
Pri`eljkivanje boraca kao i {irenje glasina da }e na{a brigada pre}i na na{e stare polo`aje u
Pritoci i drugim mjestima su neosnovani za sada{nju situaciju i od toga za sada nema ni{ta.
6. Na grahovskom rati{tu postignuti su dobri uspjesi. Na{a ~eta koja je jo{ tamo na rati{tu,
oti{la je besprijekorno i tamo postigla vidne rezultate. Prvi su krenuli u napad, zarobili
petnestak usta{a, jedan VBR i odre|en broj drugih borbenih sredstava o ~emu nemamo
pojedinosti. Obavje{teni smo da je u svim akcijama koja je izvodila na pomenutom rati{tu
slu`ila za primjer drugima. O~ekujemo povratak ove ~ete.
7. U provo|enju dodatnih obaveza i nare|enih zadataka tra`imo odgovornost komandira
odjeljenja, komandira vodova i ~eta, komandanata bataljona i ostalog starje{inskog kadra
posebno u ~vrstom dr`anju odbrambene linije, za{titi ljudskog `ivota, provo|enje rada i
discipline u jedinicama, doslednom provo|enju odmaranja boraca i drugim pitanjima.

281
Sa ovom informacijom upoznati sve borce.
MP/V\ KOMANDANT
pukovnik
Ratko [krbi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


Republika Hrvatska, Glavni sto`er Hrvatske vojske, 1995.

20
1995., velja~a 17.
O{trelj – Petrovac
Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i
SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
O{trelj-Petrovac
Broj: Str. pov. broj: 3-30
Datum, 17. 02. 1995. godine
VRLO HITNO !
GLAVNOM [TABU VRS
(na li~nost N[)
Koordinacija procene daljih
b/d, na znanje,
dostavlja.-
Od Republike Srpske Krajine Komande “PAUK” dobili smo akt str. pov. br. 197-170 od 16.
02. 1995. godine, sa kojim poziva na sastanak radi dalje koordinacije i procene b/d slede}e
li~nosti:
- Komandanta G[ SVK
- Komandanta 21., 15., 39. korpusa SVK i
- Komandanta 2. KK VRS
1. U aktu navode da b/d sa 5. K vremenski traju vi{e od tri meseca, a da jo{ nismo osvojili
ve}i deo teritorije, niti je 5. K. vojni~ki pora`en.
Zbog vrlo slo`ene vojno-politi~ke situacije, a u cilju {to br`eg slamanja 5. K neophodan je
dogovor najodgovornijih komandanata u cilju procene i dono{enja zaklju~aka za dalja b/d.
2. Predla`u da se sastanak odr`i 19. 02. 1995. godine, u 10,00 ~asova, u Komandi “PAUK”
u s. [iroka Rijeka.

282
3. Smatramo da bi ovom sastanku trebao li~no prisustvovati i predla`em da istom prisustvuje
predstavnik G[ VRS.
KOMANDANT
pukovnik
Radivoje Tomani}, Šv.r.š
M. P.85

Preslika, strojopis, latinica


Preslika u posjedu prire|iva~a

21
1995., o`ujak 1.
Petrinja
Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu u
zapadnoj Bosni, gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o
gubitku teritorija od 1992.-1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
Broj: 01-145/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
MINISTARSTVO ODBRANE
n/r gosp. Rade Tanjga
M. P.86
Predmet: Zahtjev za realizaciju
Odluke broj: 01-144/95.
Dana 28. 02. 1995. godine odr`ana je 4. vanredna sjednica Skup{tine op{tine Petrinja.
Zahtjev za odr`avanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, Predsjedniku Skup{tine uputilo je
18 odbornika svih stranaka i partija, sa predlo`enim dnevnim redom i to:
1. Analiza doga|aja na rati{tu Zapadne Bosne
2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podru~ja op{tine Petrinja.
Prva ta~ka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na rati{tu Zapadna
Bosna i to po tre}i put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine do kraja

85
Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.
86
Prijemni pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane, br. 156-3, primljeno 15. 3. 1995.

283
februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26 boraca je
nestalo, a prema jo{ nepotpunim podacima, vi{e od 20 ih je ranjeno.
Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza dru{tva, no odbornici su
u svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatra`ili i odgovore na brojna pitanja
koja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici Srpske
vojske Krajine. Naime, sjednici Skup{tine nije prisustvovao K-dant 31. p.br. ve} Na~elnik
{taba brigade, a nije imao ovla{tenja Komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne upoznaje
sa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995. godine, u
kojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala.
Na~elnik {taba je iznosio svoje mi{ljenje o uzrocima tragi~nih doga|aja, jer kompletna analiza
i izvje{taj o istima, prema izjavi Na~elnika, jo{ nije sa~injena.
Sjednici je prisustvovao Komandant 39. Korpusa SVK i predstavnik Korpusa za moral i
vjerska pitanja.

U ~etvoro~asovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to:


– na osnovu ~ijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p.br., idu na rati{te
Zapadne Bosne? Cilj akcija vo|enih na rati{tu Zapadne Bosne, kako vojni i politi~ki,
odbornicima je jasan, ali im nije jasno za{to akcija nije realizirana u odre|enom roku, do kad
}e trajati dr`anje polo`aja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontroli{u
pripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdi}a.
– za{to je na dostignutim polo`ajima pored boraca prisutno i civilno stanovni{tvo, za koje se
pretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju?
– tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “{verc” na granicama RSK sa Zapadnom
Bosnom?
– za{to na rati{te odlaze borci neobu~eni, fizi~ki nepripremljeni, bolesni i nedovoljno
opremljeni materijalno-tehni~kim sredstvima? (moto-role)
U posljednjim tragi~nim doga|ajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otac
djeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac ro|en 1936. godine, borac te`ak 120
kilograma, umro u trenutku napada od sr~anog udara.
– za{to je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica,
Miljeva~ki plato, Meda~ki d`ep, a primjer u zoni odgovornosti 31. p.br. Pribilovi} brdo), a
ni{ta nije povratila, te za{to u njezinim redovima vlada rasulo?
– na osnovu kakve procjene je izvr{ena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela do
kolapsa privrede?
Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom
{tabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine,
kako bi se ista u potpunosti realizovala.
Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim nadle`nostima poduzmete sve mjere kako bi
odbornici Skup{tine op{tine Petrinja dobili u najskorije vrijeme istinite i potpune odgovore
na postavljena pitanja.
U nadi da }emo nai}i na Va{e razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo.
S po{tovanjem!
Dostaviti: SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
1. Ministarstvo odbrane P R E D S J E D N I K:

284
2. Arhiv Skup{tine
3. Arhiva Nikola Rai{i}, in`.el.teh., Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 5., ur. br. 156-3/1995.

22
1995., travanj 10.
Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o
aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama,
kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA


GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVJERLJIVO
STR. POV Br. 3-171
10. 04. 1995.
Redovni operativni
izvje{taj G[ SVK,
d o s t a v lj a. -
KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)
KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
(na li~nost g. Milana Marti}a)
NA^ELNIKU GENERAL[TABA VOJSKE JUGOSLAVIJE
(na li~nost general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)
1. Neprijateljske snage
Na teritoriji RH nastavlja se mobilizacija i ve`bovne aktivnosti HV. U toku su aktivnosti HV
na pripremi i izvo|enju intervidovske ve`be na prostoru ZP Osijek. U tom cilju izvr{ena je i
mobilizacija dela specijalnih jedinica MUP-a RH i dovo|enje u o~ekuju}e rejone.
Na potezu Marinci – Jarmina – Kortina – Hrastin – Vladislavci prime}uje se intenzivna izv.
obave{tajna aktivnost gde jedinice HV ulaze u tampon zonu i vr{e utvr|ivanje.
Prema zoni odgovornosti 18. K poslednjih dana HV vr{i mobilizaciju i dovo|enje ljudstva u
{iri rajon N.Gradi{ke-Psunja, a delom i u UNPA zoni na podru~ju oko Pakraca.
Prema zoni odgovornosti 15. i 21. K poja~ano je grupisanje usta{kih snaga i borbene tehnike.
Poslednjih dana u {iri rajon Peru{i}a (z/o 15. K) uo~eno je prisustvo i dela 4. gbr (Split).
U zoni odgovornosti 7.K usta{e nastavljaju sa dejstvima i posedanjem dominantnih visova na
pl. Dinari, uz svakodnevno dejstvo artiljerijom po rejonima s. Uni{ta. Poja~ana izvi|a~ka
aktivnost usta{a ispoljena je na pravcu Pakovo Selo – @itni} – s. Dabar – leva obala jezera
Peru~a.

285
Stanje u AP ZB:
Jedinice NO AP ZB i dalje imaju inicijativu i ozbiljno ugro`avaju Vrnogra~. Ja~e snage 5.K
tzv. A BiH izvr{ile su napad na jedinice VRS u reonu ^ota i Pr{inih uvala (pl. Plje{evica), gde
su nakon `estoke borbe zaustavljene. Verovatni cilj napada bio je repetitor na pl. Plje{evici.
Zaklju~ci i predvi|anja:
Prema RSK o~ekivati je u narednom periodu poja~anu aktivnost HV i ubacivanje manjih
IDG.
Napadna dejstva {irih razmera sa teritorije Hrvatske ne treba o~ekivati u narednih 7-10 dana.
Ofanzivna dejstva snaga 5. K prema RSK narednih dana se ne o~ekuju, izuzev ubacivanja
izvi|a~ko-diverzantskih grupa na Plje{evicu.
2. Na{e snage
Glavni {tab i komande jedinica SVK prate aktivnosti HV i snaga 5. muslimanskog korpusa i
preduzimaju neophodne mere u cilju spre~avanja iznena|enja. U zoni odgovornosti 7., 15. i
21. K podignuta je borbena gotovost dela jedinica. Najve}e anga`ovanje vojnika i jedinica
imamo na prostoru planine Dinare, zatim na pravcima koji od Gospi}a i Ogulina izvode ka
Slunju i Li~kom Petrovom Selu, deo snaga je aktiviran prema planini Plje{evici. Borbena
gotovost je podignuta i kod jednica na prostoru Z. Slavonije, zbog pokreta i grupisanja koje
vr{i HV.
Te`i{te rada i anga`ovanja svih organa komandovanja usmereno je na zadatku borbene obuke.
Pod kraj marta sa delom jedinica korduna{kog korpusa uz anga`ovanje avijacije i 44. rbr
izvedena je zajedni~ka takti~ka ve`ba “Uzvratni udar”. Na ve`bi su izvr{ena bojna ga|anja sa
artiljerijom, tenkovima, strelama 2M, oru|ima za neposredna ga|anja. Izvedena je takti~ka
ve`ba sa bojnim ga|anjem jedne oja~ane pe{adijske jedinice iz sastava 13. pbr. U toku je
priprema sli~ne vrste na {irem prostoru Dinare.
Na obuci se nalazi martovska partija regruta. Posle mesec dana obu~avanja svi mladi vojnici
su osposobljeni za uklju~ivanje u borbena dejstva u ulozi vojnika pe{aka.
Na sta`iranju se nalazi prva generacija slu{alaca {kole rezervnih oficira (pe{adija i artiljerija), a
u nastavnom centru u toku su kursevi komandira ~eta-baterija i komandanta brigada.
U skladu sa zahtevima borbene gotovosti u toku je dogradnja sistema povi{enih mera stalne
b/g sa promenama u planovima uzbunjivanja i pripravnosti i operativnog de`urstva.
Iz sastava SVK (iz 21. i 39.K) u operaciji “Pauk” na teritoriji AP ZB anga`ovano je 700
boraca.
U toku proteklog meseca izvr{ene su neophodne pripreme oko prihvata, obuke i planiranja
upotrebe dobrovoljaca na teritoriji RSK.
U I. tromese~ju 1995. g. nastavljena je popuna i formiranje komandi i jedinica RV I PVO
SVK i to:
– U toku je preformiranje organizacijsko-formacijske strukture organa RV i PVO; adekvatno
na{im potrebama i uslovima;
– 44. raketna brigada je nastavila sa popunom komande i jedinica po dubini, tako da se u
funkciju stavljaju sva sredstva koja smo dobili iz RV i PVO VJ;
– 105. vazduhoplovna brigada je popunjena pilotima i vazduhoplovno – tehni~kim kadrom
za 728. mhe do potrebnog broja, dok je popuna pilotima aviona u 249. elba nedovoljna, te
je mogu}e upotrebiti samo jedno avijacijsko odelenje. Razlog za slabu popunu je u tome {to
ne raspola`emo savremenijim tipovima aviona (G-4, ORAO ili MIG-21) na kojima piloti u
sastavu RV i PVO VJ sada izvr{avaju leta~ke zadatke.

286
– Izvr{ena je popuna 61. me{ovite eskadrile lake borbene avijacije sa 3 aviona tipa “Kraguj”,
jednim helikopterom HT-40 i jednim HN-42.
U toku je popuna i formiranje raketnog diviziona “Dvina” u zoni odgovornosti 11. korpusa.
2.1. Stanje morala
Stanje morala u SVK zadovoljava zahteve b/g. Na moral negativan uticaj ima
nefunkcionisanje pravne dr`ave i sporo re{avanje problema koji optere}uju funkcionisanje
sistema odbrane. Ministarstvo odbrane ne uspeva da obezbedi novac za plate i snabdevanje
SVK, gorivo i druga neophodna sredstva.
Odluka Saveta bezbednosti broj 981 uglavnom je nai{la na negativan odjek, posebno deo
kojim se predvi|a da me|unarodne snage posedaju granicu izme|u RSK i RS i granicu
izme|u ovih republika sa Srbijom.
U sklopu posete Univerzitetu “Nikola Tesla” grupa profesora, na ~elu sa podpredsednikom
skup{tine Srbije Vojom Andri}em, posetila je neke jedinice SVK.
Od 01.01. do 10.04.1995. godine SVK imala je 41 poginulog, 39 ranjenih i 28 nestalih.
Najve}i broj ovih gubitaka imali su delovi jedinica koje se anga`uju po planu “Pauk”.
2.2. Materijalno i zdravstveno obezbe|enje SVK
Planiranje i realizacija Materijalno-zdravstvenog obezbe|enja SVK sve je te`a zbog
neprekidno prisutnih problema u finansiranju. Nagomilani dugovi (trenutno iznose oko
10.000.000 dinara) i permanentno i slabo finansiranje SVK onemogu}uje nabavku MTS, a
neki segmenti PoOb-a dovedeni su u pitanje.
Najve}i problem u funkcionisanju i realizaciji zadataka PoOb-a predstavlja nedostatak
pogonskog goriva i maziva, rezervnih delova, nemogu}nost redovnog odr`avanja i remonta
MTS.
SVK nije dobila materijalno finansijski plan, a priliv nov~anih sredstava u bud`et je
nedovoljan i neredovan, {to u zna~ajnoj meri onemogu}ava realizaciju planiranih zadataka
PoOb-a. Ovaj problem naro~ito je izra`en u obezbe|enju nov~anih primanja i plata
pripadnika SVK.
Do sada nije re{eno pravo svojine nad nepokretnom imovinom, koji koristi SVK. Velik broj
objekata biv{e JNA jo{ uvek nije predat na upravljanje i kori{tenje SVK {to izaziva ozbiljne
probleme u stanovanju i sme{taju ljudstva i MTS.
Na pozadinskom obezbe|enju SVK nalazi se grupacija Komande “Pauk” sa brojnim stanjem
oko 11.000 ljudi, za ~ije obezbe|enje SVK izdvaja velike koli~ine MTS iz sopstvenih zaliha.
Za protekli period rata istro{eni su svi resursi TMS, a njihov remont, zbog nedostatka r/d,
sopstvenih remontnih kapaciteta i nedostatka nov~anih sredstava, gotovo da se i ne vr{i.
Zbog stalno prisutnog problema obezbe|enja p/g znatno je umanjena b/g jedinica,
obustavljeni su zapo~eti radovi na ure|enju teritorije, odustaje se od planiranih zadataka u
obuci, a pojedine funkcije redovnog pozadinskog obezbe|enja jedinica su naru{ene.
Usled nedostatka i konstantnog odliva stru~nih kadrova zdravstvene slu`be, primarna
zdravstvena za{tita je nepokrivena. U slu~aju op{te agresije na RSK zdravstveno obezbe|enje
SVK bilo bi dovedeno u pitanje. Zbog nedostatka profesionalnih oficira SnSl i izvr{enje
redovnih zadataka je ugro`eno. SVK trenutno ne raspola`e zalihama lekova i potro{nog
sanitetskog materijala, a snabdevanje putem humanitarne pomo}i sve je manje.
Prijemom materijalnih sredstava iz Republike Srbije i od VJ u februaru i martu 1995. g.,
stvorene su neophodne materijalne rezerve (municije i hrane) za ratne potrebe ~ime su u
znatnoj meri ubla`eni problemi PoOb-a.

287
2.3. Organizacijsko-formacijska i personalna problematika
U proteklom periodu te`i{te aktivnosti bilo je na izradi predloga formacija brigada,
pozadinskih baza i artiljerijskih jedinica SVK. Izra|en je predlog plana regrutovanja za 1995.
koji }e biti razmatran na sastanku G[ SVK. Izra|ena je naredba o organizacijsko-
formacijskim promenama u SVK i izvodi dostavljeni pot~injenim komandama. Izvr{ene su
pripreme za analizu putovanja i odliva v/o iz RSK. Izvr{ene su pripreme i pripremljen predlog
za reviziju re{enja o osloba|anju od vojne obaveze lica mla|ih od 50 godina.
Personalnu problematiku karakteri{e:
a) Re{avanje dr`avljanstva SR Jugoslavije
Zakon o Vojsci Jugoslavije, ~lan 8. stav 3. predvi|a da slu`bu u VJ mogu da vr{e samo
jugoslovenski dr`avljani.
Shodno tome pokrenuli smo pitanje re{avanja dr`avljanstva profesionalnih oficira i
podoficira, koji su preme{teni i postavljeni u 40. Kadrovski centar G[ VJ, a nemaju
dr`avljanstvo Republike Srbije ili Crne Gore odnosno Jugoslavije.
Molbe sa neophodnim dokumentima dostavili smo Personalnoj upravi G[ VJ krajem
februara 1994. g, misle}i da }e se re{iti br`e i u paketu.
Ali nam je odgovoreno da se mora re{avati pojedina~no. Ovakav na~in re{avanja ide vrlo
sporo i ote`ava re{avanje ostalih statusnih pitanja kao {to su:
– otkup stana na teritoriji SR Jugoslavije
– zaposlenje ~lanova porodica koji `ive na teritoriji SR Jugoslavije je ote`ano jer se tra`i da
imaju dr`avljanstvo SRJ,
– dobivanje dr`avljanstva za ~lanove porodica.
b) Upu}ivanje stare{ina na privremeni rad u SVK
Po~etkom marta 1995. g. Odelenje za kadrovske poslove 40. KC G[ VJ pozvalo je stare{ine
ro|ene na teritoriji biv{e SR Hrvatske na razgovor u vezi dobrovoljnog upu}ivanja na
privremeni rad u SVK.
Metodom ankete izjasnilo se 112 stare{ina, od prisutnih oko 600, da `ele da idu. Daljnjom
obradom i pripremama za odlazak u SVK, kona~an stav za odlazak dalo je 66 stare{ina.
Na dan polaska i ulaska u autobus po~elo je kolebanje stare{ina i odustajanje, tako da je do{lo
u SVK 30 stare{ina (15 oficira i 15 podoficira).
Ovakav postupak dela stare{ina ostavio je negativan utisak na prisutne.
Mislimo da bi trebalo stru~nom anketom utvrditi pravi uzrok slabijeg odaziva stare{ina. Da
li je u pitanju strah od ratnih sukoba u RSK, neizvesnost u vezi povratka, li~ni problemi ili
ne{to drugo. Od dobivenih podataka imala bi korist i Vojska Jugoslavije i SVK u daljnjem
radu sa ljudima i analizi kadra.
2.4. Stanje bezbednosti u jedinicama i na teritoriji
1) Kontraobave{tajno obezbe|enje
Bezbednosno stanje u RSK je i dalje veoma slo`eno na {to najvi{e uti~u strane obave{tajne
slu`be kroz obave{tajnu, psiholo{ko-propagandnu i kriminalnu delatnost
Organi bezbednosti su u poslednjih 15 dana otkrili i priveli 10 obave{tajno indiciranih lica
od kojih su 2 stare{ine biv{e JNA.
Strane obave{tajne slu`be posebno hrvatske i muslimanske, u saradnji sa predstavnicima
UNPROFOR-a, UNCIVPOL-a i drugim stranim organizacijama, prikupljaju podatke o

288
aktivnostima i merama SVK na planu suprostavljanja agresiji HV na RSK, posebno o
mogu}nostima i utvr|enosti polo`aja.
Registrovana je obave{tajna aktivnost UNPROFOR-a u 25 slu~ajeva prilikom snimanja,
skiciranja i izvi|anja na{ih odbrambenih polo`aja i aerodroma Udbina.
Promenom mandata UNPROFOR-a vode psiholo{ko propagandnu delatnost prema
stanovni{tvu u smislu: Krajina }e biti sastavni deo Hrvatske, a cene da Hrvatima ne treba rat
i ne}e ratovati, ve} }e ekonomskim merama i zatvaranjem granice RSK prema RS i SRJ
krajinsko rukovodstvo biti primorano da prihvati re{enje koje nudi Zapad.
Na{a saznanja ukazuju da su obave{tajne slu`be dnevno prisutne u prikupljanju podataka o
SVK.
2) Kriminal, {verc i razbojni{tvo
Posebno zabrinjavaju}i problem je kriminal svih vrsta, bahato i siled`ijsko pona{anje i napadi
na organe bezbednosti. U jedinicama se najvi{e krade gorivo, mazivo, akumulatori, sredstva
veze, oru`je, municija i MES, ~ime se umanjuje borbena gotovost i borbena vozila
onesposobljavaju.
U stalnom je porastu {verc sa pripadnicima 5. K MV i Hrvatima, {to njihova vlast
organizovano sprovodi, pa na taj na~in, pored {verca robe, prikupljaju se i obave{tajni podaci.
Na suzbijanju {verca najvi{e se anga`uju jedinice VP, dok ve}i broj pripadnika milicije toleri{e
{verc. Od pojedinaca u najvi{im dr`avnim organima, vr{en je pritisak da se legalizuje {verc i
da se OB i vojna policija ne anga`uju. Ide se dotle da se pojedinim k-tima korpusa i OB
diskretno savetuje da ne spre~avaju {verc, jer mogu biti likvidirani.
Zbog nedostatka aktivnih stare{ina u ni`im jedinicama i ne funkcioni{e rukovo|enje i
komandovanje, {to pogoduje java{luku. Ne preduzimaju se mere bezbednosti i bezbednosnog
obezbe|enja. Materijalno-tehni~ka sredstva i tajni podaci se slabo {tite, a u nekim jedinicama
skoro nikako. Prisutne su pojave nekontrolisane upotrebe oru`ja. Karakteristi~an je istup
grupe od 12 boraca iz Obrova~ke brigade, koji su samovoljno napustili polo`aje na Dinari i
uz upotrebu oru`ja vr{ili plja~kanje privatnih ugostiteljskih objekata na putu Obrovac-
Dinara. Ova grupa je ispalila velike koli~ine municije u samom gradu Kninu. U stanovima
uhap{enih vojnih obaveznika na|ena je velika koli~ina naoru`anja i municije i artikala
vezanih za {vercovanje. Preduzete su disciplinske i druge zakonske mere. Na izdr`avanju
vi{emese~nih zatvorskih kazni, nalazi se 8 vojnih obaveznika.
Lo{em bezbedonosnom stanju u jedinicama SVK i na teritoriji doprinosi i nefunkcionisanje
vojnih sudova i civilnog pravosu|a koje ne preduzima represivne mere prema nosiocima
neprijateljske delatnosti, kriminala, {verca i dr.
Naj~e{}e represivne mere preduzimaju k-ti brigada i korpusa {to nije dovoljno jer se celokupni
dr`avni organizam ne anga`uje, pa se sti~e utisak da mo`e raditi ko kako ho}e.
3. Odnosi sa UNPROFOR-om
Po~etkom aprila 1995. godine (04. i 05. 04) odr`ana su dva sastanka na najvi{em nivou SVK
i UNPROFOR-a.
Na prvom sastanku razgovarali su komandant snaga UN-a, general Bernard Janvier i
komandant G[ SVK Milan ^eleketi}, a drugom na~elnik G[ SVK i zamenik generala
Janviera, gen. Crobbe.
Na oba sastanka dominiralo je pitanje novo produ`enje mandata UNPROFOR-a, Rezolucija
SB br. 981 i njeni vojni aspekti.

289
Na oba sastanka istaknuto je da do 21. aprila gosp. Stoltenberg mora prikupiti sva relevantna
mi{ljenja jedne i druge strane u cilju podno{enja izve{taja, a da }e stvarno delovanje novog
mandata UNPROFOR-a po~eti 30. 06. 1995. g.
4. Odluka
Odlu~io sam odr`ati sada{nji nivo borbene gotovosti uz istovremeno preformiranje dela
jedinica, prenose}i te`i{te aktivnosti na prostor planine Dinare, sa ciljem spre~iti iznenadna
dejstva Hrvatske vojske i popravljanje njenog operativno-takti~kog polo`aja i biti u gotovosti
za adekvatna protivdejstva.
Pristupiti pripremama za spre~avanje posedanja granica izme|u RSK i RS od strane snaga
UNPROFOR-a.
KOMANDANT
general-potpukovnik
Milan ^eleketi}, Šv.r.š
M.P.87

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-171/1995.

23
1995., svibanj 5.
O{trelj – Petrovac
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojemu je razmatrana
situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e Li~kog
korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga

Republika Srpska
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
O{trelj – Petrovac
Broj: Str. pov. br. 66-62
Datum: 05. 05. 1995. godine
GLAVNOM [TABU VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
(na li~nost komandanta)
Dana 04. 05. 1995. godine, odr`an je zajedni~ki sastanak VK RS i RSK u Kninu.
Ispred RSK88 prisustvovali su:

87
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.
88
Gre{ka, rije~ je o predstavnicima RS.

290
– Predsednik Karad`i}89
– Predsednik Kraji{nik90
– ministar odbrane
– ministar unutra{njih poslova
– general Ninkovi}91
– puk. Tomani}92 i savjetnici predsednika Suba{i}93 i @upljanin.94
Ispred RSK bili su prisutni:
– Predsednik Marti}95
– general ^eleketi}96
– ministar unutra{njih poslova.
Pored sagledavanja izvana i posledica u Zapadnoj Slavoniji razgovaralo se {ta dalje raditi.
Izlo`io sam slo`enost situacije na Dinari i Plje{evici i mogu}e namere neprijatelja (spajanje sa
5. K tzv. A BiH i ugro`avanje prestonice Knina) i shodno tome predlo`io da se zajedni~ki
po~ne re{avati Dinara i Plje{evica. Na~elno je to prihva}eno. Predsednik Karad`i} je naredio
da MUP RS dana 06. 05. 1995. godine, uputi dva odreda specijalne policije i tri ~ete jedinica
posebne namene radi izvo|enja dejstava na Plje{evici.
Smatram da }e jedinice MUP-a dati doprinos i obezbediti energi~nija dejstva ka Biha}u, jer
se od li~kog Korpusa ne mo`e o~ekivati puno.
Li~no smatram da je SVK u nokdaunu da preduzimaju odre|ene mere, ali jo{ uvek
nedovoljno energi~no. Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada
usta{a u cilju spajanja sa 5. K ima}e mnogo problema i ne}e uspe{no se odbraniti.
Preduzeo sam sve mere da branim dostignute linije.
Molim Vas da ove procene imate u vidu i da se u krajnjoj nu`di mo`e i mora pomo}i
blagovremeno.
Za KOMANDANT-a
pukovnik
Radivoje Tomani}
..........,97 Šv.r.š M. P.98

Preslika, strojopis, }irilica


Preslika u posjedu prire|iva~a

89
Radovan.
90
Mom~ilo.
91
[piro.
92
Radivoje.
93
Petar.
94
Stojan.
95
Milan.
96
Milan.
97
Potpis ne~itak.
98
Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.

291
24
1995., svibanj 27.
O{trelj – Petrovac
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom
Operativne grupe “Pauk”, na kojemu su razmatrane akcije protiv 5. korpusa A BiH te
hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju

Republika Srpska
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
O{trelj-Petrovac
Broj: Str. pov. br. 701-18
Datum: 27. 05. 1995. godine.-
VRLO HITNO
GLAVNI [TAB VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
(Na li~nost komandanta)
Dana 22. 05. 1995. godine u Grahovu je, na moju molbu odr`an sastanak sa
komandantom SVK generalom Mrk{i}em,99 komandantom 7. i 15. K SVK i komandantom
2. KK, sa slede}im dnevnim redom.
1. Operativno-takti~ki polo`aj jedinica 2. KK, 7. i 15. Korpusa od uticaja na 2. KK
2. Razmatranje zajedni~kih aktivnosti u odnosu na 5. K ABiH i usta{ke snage u
Livanjskom polju i Dinari.
O odr`anom sastanku odmah sam usmeno izvestio, pisani dokumenat nisam dostavljao jer je
general Mrk{i} rekao da se sastaje 25. 05. 1995. godine sa komandantom G[ VRS, gde }e
mu izlo`iti zaklju~ke sa sastanka.
Generala Mrk{i}a sam upoznao sa operativno-takti~kim polo`ajem na{ih snaga prema 5. K
ABiH posle njihove ofanzive i predo~io mu da je dalje ovakvo pona{anje SVK i NO ZB
neodr`ivo kao i to da taj muslimanski korpus u potpunom okru`enju se uspe{no nosi sa tri
Korpusa SVK, 2. KK i pripadnicima NO ZB. To sam potkrepio ~injenicom da i sada kada
traje muslimanska ofanziva ni SVK ni NO ZB ne preduzimaju makar demonstrativna dejstva
prema 5. K ABiH.
Upozorio sam ga i na namere usta{a preko Dinare, to jeste da je glavni cilj odsecanje Knina i
ugro`avanje prestolnice RSK.
General Mrk{i} se slo`io da nismo radili zajedno i organizovano u odnosu na 5. K ABiH.
Istakao je da je komanda “PAUK” sada njemu pot~injena te da moramo brzo zajedno i
organizovano izvesti operaciju za razbijanje 5. K ABiH radi ~ega je i kod Vas trebao do}i.
Spominjao je 28. 05. 1995. godine kao dan po~etka zajedni~kog slamanja 5. K. Posle
operacije 5. K istim sistemom bi se i{lo i na ~i{}enje Livanjskog polja i Dinare od usta{a.

99
Mile.

292
Kako do danas zvani~no nisam dobio instrukcije ili nare|enje molim Vas i predla`em:
1. – Da Na~elnik glavnog {taba VRS hitno do|e u z/o 2. KK kako bi se na licu mesta sagledao
operativno-takti~ki polo`aj jedinica, procenila situacija i vama dao predlog za dalja dejstva.
2. – Molim Vas da se sa generalom Mrk{i}em proceni mogu}nost i sa~ini hitno zajedni~ki
plan operacije za razbijanje i uni{tenje 5. K ABiH jer je to nu`no i za RS i za RSK (za RSK
da se ne probije koridor prema Hrvatskoj, prikloni drugoj strani, a za nas je zna~aj sadr`an
u predhodnom stavu, {to jo{ vi{e mo`e uslo`iti skora ofanziva usta{kih snaga na Dinari), a
za RS jer se posti`u strate{ki ciljevi u ovom prelomnom i te{kom vremenu.
3. – Molim Vas da hitno i neodlo`no donesete odluku po prethodne dve ta~ke jer vreme ne
radi za nas, a stanje u z/o 2. KK je izuzeto slo`eno.
KOMANDANT
pukovnik
Radivoje Tomani}
Rade ............100Šv. r.š
M.P.101 M.P.102

Preslika, strojopis, latinica


Preslika u posjedu prire|iva~a

25
1995., lipanj 9.
Knin
Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema
planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji
opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH

G[ SRPSKE VOJSKE KRAJINE VOJNA TAJNA


Odelenje za obave{tajne poslove Strogo pov.
Str. pov. broj 2/2319-2
Dana, 09. 06. 1995. godine
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA
Jedinice VRS nastavljaju sa aktivnim b/d grebenom Dinare. Do sada je ovladano objektima
Manita draga, Vis (tt. 1658) i Velika Privija. Momentalno se vode borbe za Veliki Cilj, M.
Cilj, Mali Bat (09. 06.).

100
Potpis ne~itak.
101
Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.
102
Prijemni pe~at: Brzojav br. 2059, potpis ne~itak.

293
U popodnevnim ~asovima 08. 06. o. g. su otpo~ela jaka napadna dejstva neprijatelja pravcem:
s. Nugla{ica – Babin grad (tt. 1356) pl. [ator. Do pada mraka napadi neprijatelja su odbijeni,
naneseni su im veliki gubitci.
Dana 09. 06. o. g. u ranim jutarnjim ~asovima neprijatelj je iz Livanjskog polja uveo jake
snage, ekvivalenta jedne brigade, ponovio napad na istom pravcu, probio obranu 1/43. mtbr
u rejonu Babin grad i potiskuje snage VRS ka ju`nim padinama pl. [ator.
U jutarnjim ~asovima 09. 06. o. g. avijacija SVK dejstvovala je po objektima na Dinari:
Anti}a glavica, ^akalica, Jan~arska glava, Divjaku{a, Male Poljanice.
U toku no}i 08./09. 06. o. g. u rejonu Vje{ti}a gora – Jan~ija glavica dovedena je jedna ~eta
HV iz pravca Maglaj – Kova~.
Polo`aji na Plje{evici su stabilni, komanda 5. K nastoji dovo|enjem sve`ih snaga ugroziti
objekte koje je na{ 15. K zauzeo proteklih dana.
Jedinice OG “Pauk” su uspele da ovladaju objektom Pr`ine koji se nalazi ispred s. Ahovo na
isto~noj strani i sa objektom Mehurovi}a glavica (tt. 250) zapadno od Vrnogra~a.
Specijalizovane slu`be Hrvatske intenzivirale su rad na izu~avanju unutra{njeg politi~kog
stanja i pona{anju vojnog vrha u RSK. HV je nakon osvajanja Z. Slavonije i ru{enja mosta
na Savi kod Gradi{ke, sa ovog prostora oslobodila sve profesionalne snage i anga`ovala ih na
drugim pravcima.
Ulogu ~uvara granice uz r. Savu preuzele su domobranske jedinice i policija sa manjim art.
jedinicama za podr{ku.
Ma|arska armija je du` ~itave granice sa RSK izvr{ila delomi~no posedanje polo`aja i vr{i
intenzivno izvi|anje i osmatranje zagrani~nog prostora. Cenimo da je aktivnost usmerena u
cilju pru`anja pomo}i akciji za brzu intervenciju NATO za za{titu UNPROFOR-a.
Podaci dobijeni po EI:
U rejonu Livanjskog polja usta{ke snage nastavile su izvo|enje b/d. Manji uspeh imale su u
{irem rejonu Malog [atora.
Deo jedinica 132. br. Na{ice iza{le su na teren u rejonu Zve~eva.
Na podru~ju Velebita registrujemo redovnu smenu jedinica usta{ke vojske. Na ovom
podru~ju registrujemo i delove jedinica koje su u~estvovale u akciji na Z. Slavoniju.
Podru~je Z. Slavonije 9. i 10. 06. o. g. posetit }e Tu|man sa delegacijom.
U Cazinskoj Krajini situacija sa ishranom stanovni{tva je zabrinjavaju}a. Na podru~ju Biha}a
izvr{ena je dodatna mobilizacija.
Komandant 5. K Atif Dudakovi} sa delom delegacije posetiti }e Ma|arsku. Vreme poseta
nismo utvrdili.
Registrujemo i podatak da avioni iz Zagreba redovno lete prema aerodormu ^orali}i. Ovim
avionima doprema se NVO i ostale potrebe za 5. K.
Strahuje se od obaranja ovih aviona od strane na{ih snaga.
NA^ELNIK
potpukovnik
Kne`evi} Mihajlo, Šv. r.š
M.P.103

103
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

294
Dostaviti po{tom: N[, ONO, PkPo, OB, Ministar unutr. poslova, Ministar odbrane, MUP
resor (DB).
Dostaviti telegramom: 7., 11., 15., 21. i 39. K., 105. vbr, 1/101. ObC

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 6., kut. 5.

26
1995., lipanj 11.
Knin
Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o
stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj
pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA


GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVO
S. P. 3-322
11. 06. 1995.
Vanredni operativni
izve{taj G[ SVK,
– dostavlja –
Kabinetu predsednika Republike Srbije
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)
Kabinetu predsednika Republike Srpske Krajine
(na li~nost g. Milana Marti}a)
Kabinetu Na~elnika General{taba VJ
(na li~nost gen-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)
1. NEPRIJATELJSKE SNAGE
Intenzivne diplomatsko – politi~ke aktivnosti me|unarodnih organizacija oko situacije u
biv{oj BiH u cilju zata{kavanja muslimanskih ofanzivnih dejstava, brza reakcija NATO na
aktivnosti srpske strane i formiranje snaga za brze intervencije za za{titu i podr{ku snaga
UNPROFOR-a, omogu}ili su Hrvatskoj da nesmetano sprovodi svoj plan prema RSK.
Naime, ohrabren pre}utnom saglasno{}u me|unarodne zajednice za akciju u Z. Slavoniji,
Tu|man je nastavio sa potenciranjem reintegracije RSK. Optu`io je Srbiju za podr{ku “ratne
opcije” za re{enje krize u RS i RSK zbog anga`ovanja srpskih generala i odabranog kadra VJ
na rukovode}im du`nostima u VRS i SVK.
Re{enost Hrvatske za reintegraciju RSK posebno je potencirao u govoru na pu{tanju novog
mosta na r. Dravi kod Osijeka.
Politi~ke i diplomatske prate i vojne aktivnosti. Iz Z. Slavonije preba~ene su sve profesionalne
jedinice na severo-zapadne granice RSK, te`i{no na Baniju i Kordun uz istovremeno

295
oja~avanje snaga HVO na Livanjsko-Glamo~ko-Grahovskom pravcu, sa ciljem da
postepenim nastupanjem delimi~no razdvoji RS i RSK do linije Knin-Grahovo-Drvar, a
potom dejstvom na Baniji i Kordunu do Prijedora i preko Like uz sadejstvo sa 5. K
muslimanske vojske izvr{i rasecanje RSK.
U narednoj fazi ceo prostor ovog dela RSK reintegrisao bi se u sastav Hrvatske.
Ima indicija da je za ovakvu akciju Tu|man dobio saglasnost Nema~ke.
Trenutno intenzivnije vojne aktivnosti HV i HVO izvode se na Livanjsko-Grahovskom
pravcu sa ciljem ovladavanja objektom [ator ~ime bi Knin bio odse~en od RS.
Pove}ana je aktivnost avijacije NATO iznad Jadrana i teritorije biv{e BiH pod kontrolom tzv.
muslimansko-hrvatske federacije. Nisu registrovani preleti helikoptera na teritoriju RH preko
RSK za Cazinsku Krajinu.
Iznad linije razdvajanja sa RH u sektoru “Sever” i “Zapad” registrovane su bespilotne letilice
07./08. 06. o. g. Oko 02,30 de`urna vazduhoplovna borbena grupa NATO uspostavila je
vezu sa pilotom oborenog aviona F-16.
U operaciji spa{avanja pilota u~estvovalo je 20 borbenih aviona tipa F-16, F-28, F-111 i
AVAKS u za{titi, a u izvla~enju ~etiri helikoptera (dva borbena APACH i dva transportna).
2. NA[E SNAGE
Te`i{te aktivnosti komandi i jedinica SVK u proteklih 7 dana bilo je na formiranju Korpusa
Specijalnih jedinica. U realizaciji te aktivnosti postoje odre|eni kadrovski i materijalni
problemi koji za sada bitno ne uti~u na plansko formiranje jedinica.
Izvr{eno je zaustavljanje i dalji prodor neprijatelja grebenom Dinare i pru`ena je pomo} VRS
u spre~avanju ovla|ivanja {irim prostorom Grahova.
Delom snaga 7. K dana 08. 06. 1995. godine izvr{en je napad na objekte Anti}a Glavica (tt
1539) i Jan~iji vrh (@rvanj) radi njihovog osloba|anja. Zbog izostajanja koordiniranog dejstva
snaga VRS tim objektima nije se ovladalo.
Snage OG “PAUK” uspe{no izvode napadna dejstva i uspele su da ovladaju Mehurovi}a
glavicom i grebenom iznad s. Zbori{te.
Sve p/n snaga 5. K uspe{no odbijaju.
U toku je intenzivna priprema za “Vidovdansku smotru Korpusa Specijalnih jedinica”.
Izra|en je plan prate}ih manifestacija javne prezentacije SVK, posebno Specijalnih jedinica i
program smotre sa takti~kom ve`bom koja }e se odr`ati 28. 06. 1995. god.
Obuka mladih vojnika izvodi se po ubrzanom programu.
Organi G[ SVK u toku nedelje izvr{ili su obilazak i kontrolu borbene obuke radi sticanja
uvida u stanje organizacije i njenog izvo|enja.
Jedinice RV i PVO nalaze se u stanju pune b/g.
Izvr{eno je pregrupisavanje jedinica pbr PVO sa te`i{tem na PVO {ireg rejona a. Udbina i
Knina.
Dana 09. 06. 1995. god. u 09,30 ~asova izvr{ena je neposredna vazduhoplovna vatrena
podr{ka snaga KOV za ovladavanje planinom Dinarom. U~estvovala su ~etiri aviona (1 IJ-22,
1 H-62 i 2 J-21) i to na objektima Anti}a glavica i Male Poljanice. Ostvareno je puno
iznena|enje.
Dva borbena helikoptera HN-45 M dodeljena su 2. KK za protivoklopnu borbu na
tenkoprohodnom Grahovsko-Livanjskom pravcu. Rd PVO “Dvina” iz 44. pbr PVO izvr{io
je preme{tanje iz rejona [amarice u rejon Grahova (2. KK) i nalazi se na VP u gotovosti za
dejstva po odabranim ciljevima snaga HV na zemlji u rejonu s. Peulje – Crni Lug.

296
Na ameri~ke helikoptere, koji su u~estvovali u akciji spa{avanja pilota iz oborenog aviona F-
16 ispoljeno je dejstvo sa PA raketama S-2M i PAT-20 mm, ali zbog IC mamaca i oklopa
helikoptera isti nisu oboreni.
3. MORAL
Mere i aktivnosti koje se preduzimaju na planu stabilizacije i ja~anja Srpske Vojske Krajine,
veoma pozitivno uti~u na moral boraca i stanovni{tva.
U ove mere spadaju pre svega, stabilizacija linija odbrane ~ime je poraslo poverenje u
odbrambene mogu}nosti.
Ovom poverenju doprinose i borbene akcije izvedene u zadnjih nekoliko dana sa na{e strane.
Za razliku od dosada{njih mi{ljenja, prisustvo i pomo} oficira VJ, tuma~i se pozitivno, a to
saznanje na borce i stanovni{tvo deluje optimisti~ki.
Na moral najnegativnije i nadalje uti~e neredovna isplata mese~nih primanja, kao i veoma
nizak iznos tih primanja.
Sve mere koje preduzima K-dant SVK, prihvataju se sa odobravanjem i ose}anjem pove}ane
sigurnosti u mogu}nost odbrane teritorije RSK.
U pozitivnom smislu se menja i mi{ljenje o SRJ, imaju}i u vidu sveukupnu pomo} koja nam
sti`e, a pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih
podru~ja.
4. ODNOS SA INOSTRANIM PREDSTAVNICIMA
Komandant SVK odr`ao je radni sastanak sa komandantom snaga UNPROFOR-a
generalom @anvijeom 07. 06. Raspravljana su pitanja novog rasporeda snaga UN, slobode
kretanja pripadnika UN, mogu}nost rasporeda snaga UN na takozvanim AVNOJ-evskim
granicama i mogu}nost susreta hrvatske delegacije i delegacije SVK.
Mi smo nametnuli pitanje neprihvatljivosti anga`ovanja Argentinskog bataljona, tako|e i
Nepala iz razloga {to su bili u Zap. Slavoniji. Tra`ili smo povratak sredstava 18. K koja su bila
na ~uvanju u skladi{tima UNPROFOR-a a koju su oteli Hrvati. Tra`ili smo i naplatu
tro{kova dosada{njeg kori{tenja vojnih objekata (kasarni) u Kninu, Slunju i Belom
Manastiru.
Susret je bio korektan, strogo protokolaran, a u maloj pauzi obavljeni su razgovori izme|u
komandanta i posebno izme|u saradnika.
Predstavnici ostalih inostranih organizacija imali su kontakte na razli~itim nivoima u SVK i
sa dr`avnim organima.
5. BEZBEDNOST
Stanje bezbednosti u SVK i na samoj teritoriji RSK karakterisali su u proteklom periodu
doga|aji vezani za progla{enje op{te mobilizacije na teritoriji Severne Dalmacije i samo
izvo|enje borbenih dejstava na planini Dinari.
Op{ta mobilizacija kojom su bili obuhva}eni svi vojno sposobni stanovnici S. Dalmacije bez
izuzetaka i privilegovanih, nai{la je na op{te odobravanje kod stanovni{tva. Ugled SVK i
moral kod boraca i ostalih gra|ana je u znatnom porastu.
Novim merama se suprostavljaju mnogi politi~ki mo}nici kako na globalnom, tako i na
lokalnom nivou. Opstrukciju i nipodo{tavanje svih mera na reorganizaciji SVK ove strukture
nastoje sprovesti preko paravojnih grupa i formacija, koje su se prve na{le na udaru primenom
novog pristupa u obavezama prema jedinicama u koje su raspore|eni.

297
6. PERSONALNA I ORGANIZACIJSKO-FORMACIJSKA PROBLEMATIKA
Stvoreni su organizacijski uslovi i izra|ena sva dokumenta neophodna za formiranje Korpusa
specijalnih jedinica. Izra|ene su privremene knjige formacija komande i jedinica KSJ.
Formiranje Korpusa specijalnih jedinica SVK prati goru}i problem izbora i nedostatka
potrebnog broja PVL iz VJ kojim bi se pokrile potrebe popune postoje}ih i novoformiranih
jedinica, jer sada{nja popunjenost ovom kategorijom lica iznosi 23%. Zbog toga smo 09. 06.
1995. godine poslali zahtev 40. KC PsU VJ za hitno pozivanje i upu}ivanje PVL iz VJ koji
podle`u principu upu}ivanja u SVK. Ova aktivnost je u toku i treba je ubrzati.
Obzirom da smo za KSJ SVK predvideli sve pitomce koji zavr{avaju vojne akademije i SV[
u VJ i rodom iz RSK, potrebno je razmotriti mogu}nost da se ubrza zavr{etak {kolovanja u
skladu sa predlogom komandanta SVK.
Tako|e, potrebno je {to pre na Vrhovnom Savetu odbrane SRJ razmotriti i pozitivno re{iti
ve} odavno pripremljena pitanja, priznavanja statusa stare{ina VJ za stare{ine SVK koji
zavr{avaju vojne {kole u CV[ RS u B. Luci; (dve klase oficirske {kole i ~etiri klase podoficirske
{kole, ukupno 250 stare{ina). Sve navedene stare{ine predvideli smo za KSJ SVK.
Napravljen je koncept popune sa vojni~kim sastavom koji se ve} realizuje prema utvr|enom
planu i datim kriterijumima.
Preduzete su organizacijske mere i sa~injeni planovi prikupljanja i dovo|enja v/o RSK sa
teritorije SRJ u RSK.
Po procenama i pribli`nim pokazateljima organa Ministarstva odbrane RSK u RS i RCG se
nalazi preko 10 000 v/o RSK, koji su tamo oti{li u periodu posle 17. augusta 1990. godine.
Smatramo izuzetno zna~ajnim da se istraje u prikupljanju i dovo|enju pomenutog ljudstva u
RSK i njihovom uklju~ivanju u jedinice SVK. Posebno je zna~ajna popuna KSJ kvalitetnim
mla|im ljudstvom.
7. MATERIJALNO I ZDRAVSTVENO OBEZBE\ENJE
Pozadinsko obezbe|enje je te`i{no usmereno na materijalno i zdravstveno obezbe|enje:
- Transformacije SVK i formiranje KSS,104
- Prihvatu i opremanju v/o koji dolaze iz SRJ i
- Pripremi KSS za sve~anu paradu.
U toku je realizacija prijema MTS od VJ odobrenih za potrebe SVK.
Pored navedenih zadataka, dugoro~nije se susre}emo sa problemom hirur{kih ekipa i op{teg
nedostatka sanitetskog kadra kao i nedostatkom stru~ne radne snage za opravku borbene i
neborbene tehnike.
Po ovom osnovu redovnim putem je tra`ena pomo} od VJ.
Zbog nedostatka nov~anih sredstava, usporena je realizacija navedenih zadataka, a plate
pripadnika SVK jo{ nisu ispla}ene za april mesec.
8. ODLUKA
Odlu~io sam da te`i{te anga`ovanja G[ SVK pot~injenih komandi i jedinica bude na
formiranju KSJ. U borbenim aktivnostima te`i{te anga`ovanja snaga imati u operaciji
“PAUK” za slamanje 5. K, a deo snaga 7. K anga`ovati na prostoru Dinare i Grahovsko-
Livanjskom pravcu s ciljem ovladavanja objektima koje je HV i HVO u dosada{njim
objektima privremeno zaposela.

104
Korpus specijalnih snaga.

298
Delom snaga podr`avati, oja~ati i sadejstvovati VRS u operaciji koju ona izvodi na
Grahovsko-Livanjskom pravcu.
@G/AB
KOMANDANT
general-potpukovnik
Mile Mrk{i}, Šv. r.š
M.P.105

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-322/1995.

27
1995., srpanj
Knin
Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske
Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH

ODOBRAVAM
KOMANDANT
general-pukovnik
Mile Mrk{i}, Šv.r.š
PLAN
kontraobave{tajnog obezbe|enja operacije “Ma~ – 1”
– jul 1995-
1. CILJ
– Kombinovanom primenom metoda rada OB SVK obezbediti potpunu kontraobave{tajnu
i fizi~ku za{titu konvoja na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo i ulaska u Cazinsku Krajinu
radi nano{enja strate{kog udarca jedinicama i komandama 5. K. biolo{kim oru`jem
metodom trovanja artikala {iroke potro{nje koje putem ilegalne trgovine isporu~iti 5. K.
– Nakon inkubacije i pojave dizenterije isto intenzivno koristiti u psiholo{ko-propagandnom
planu koji uklopiti u plan plasiranja dezinformacija i podataka u okviru operacije “Ma~”.
2. VREME IZVO\ENJA
– Od 11 – 13. 07. 1995. godine, a nakon toga plan “Ma~ – 1” uklapa se u plan KO
obezbe|enja operacije “Ma~”.
3. MESTO IZVO\ENJA
– Na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo – Japanska krivina i obrnuto

105
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

299
PLAN
Kontraobave{tajnog obezbe|enja akcije “Ma~ – 1”106

Red. ZADATAK NOSILAC SARA\UJE VREME


broj IZVR[ENJA
1 2 3 4 5
1. Priprema lica radi upu}ivanja na OB Centar OB 15.K. 10. 07.
kontakt u z/o 5.K., obezbe|enje Topusko 09.00-13.00
prolaska i ulaska u Cazinsku Krajinu
i dogovor oko prodaje artikala
2. Radni sastanak na Plitvicama i dogovor puk. Zimonja OB G[ SVK 11.07.
zadataka oko realizacije akcije na nivou Nikola Ob. odel. G[ 10.00-12.00
OB G[ SVK i Obave{tajnog odelenja.
3 Izrada plana kontraobave{tajnog OB G[ SVK Obav. odel. 11.07.
obezbe|enja, upu}ivanje telegrama G[ SVK
izvr{iocima – u~esnicima aktivnosti
4 Patrolno i punktovno obezbe|enje Patrola 21. OBC 12.07.
konvoja na relaciji Glina – Li~ko ~VP Topusko 18.00-21.30
Petrovo Selo – Japanska krivina
5 Propu{tanje konvoja na Japanskoj OB 15.K. Organ iz 21.30.
krivini u Cazinsku Krajinu: OBC 12.07. do
– ne vr{iti kontrolu voza~a i vozila, Topusko 03.00
– anga`ovanje saradnika, 13.07.
– anga`ovanje punkta VP 15. K.
– odstraniti nepotrebno
zadr`avanje lica na punktu u
periodu od 20.00 ~ nadalje,
– skidanje registarskih tablica na
vozila u Grabovcu
6 Prihvatanje vozila i voza~a po OB 15.K i Obave{tajni 13.07.
povratku iz C. Krajine, obezbe|enje patrola organ od 03.00 do
nesmetanog prelaska granice i VP 21.K iz OBC 06.00
odvo|enje do Gline: Topusko
anga`ovanje saradnika, organa CP
i vojno-policijskih patrola po dubini,
– postavljanje registarskih tablica
na vozila u Grabovcu.
7. Pri eventualno registrovanom prelasku Svi OB Obave{tajni Stalni
konvoja na pomenutoj relaciji uz anga`ovanih organ zadatak
policijsko obezbe|enje i na delu u akciji
mar{-rute bez registarskih tablica
legendirati dovo|enje svojih jedinica
i MTC iz dubine radi obezbe|enja
dejstva prema 5.K.

106
O realizaciji akcije vidi: Prilog IV., Dok. br. 35.

300
8. Ubrizgavanje manje doze otrovnog OB 15.K. OB G[ SVK 11. 07.
sredstva u hranu ilegalnom prebjegu u 14,00
HV M.G.107 koji se nalazi u zatvoru
Frka{i} radi ispitivanja dejstva istog.
9 Ustrojiti i potpisati spisak lica koja su OBC OB G[ SVK 12. 07.
upoznata sa ovom akcijom i isti Topusko
~uvati u prilogu ovog plana.

RNR/TRM

POM. KOMANDANTA
za bezbednsone poslove
pukovnik
Rade Ra{eta, Šv.r.š
M.P.108

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.

28
1995., srpanj 23.
Biha}
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva G[ HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH u
Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a

23079500
KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE
ZAPOVJEDNI[TVO GS HVO BIHA] VOJNA TAJNA
Biha}, 23. 07. 1995. godine STROGO POVJERLJIVO
“U R G E N T”
Informacija o stanju
u Z/o 5. K i HVO Biha},
dostavlja.- AMBASADA RBiH U RH
VOJNODIPLOMATSKO
IZASLANSTVO
(n/r Zijah Popr`enovi})
PROSLIJEDITI NA RUKE
gosp. general zbora
Zvonimir ^ervenko

107
U izvorniku je navedeno puno ime M. G.
108
Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.

301
Od ranih jutarnjih sati situacija u Z/o 5. korpusa i HVO Biha}, radikalno se izmjenila.
Jake oklopno-mehanizovane i pje{adijske snage agresora energi~no prodiru ka Cazinu, iz
pravca Pe}igrad i pravca Tr`a~ka Ra{tela. Situacija je izmakla kontroli i prijeti da do ve~eri
teritorija bude rasje~ena na dva dijela, a 5. korpus razbijen.
Trpimo velike gubitke usljed siline udara, a ponestaje i sredstava. Uporedo sa ovim agresor
sna`no napada na pravcima Li~ko Petrovo Selo – Biha} i Gorjevac – Ripa~ – Biha}.
Me|u stanovni{tom je zavladala panika, a veliki je broj `rtava. Agresor na pravcima napada
koristi sve po sistemu “spr`ena zemlja” uz upotrebu bojnih otrova.
Molimo Vas da {to hitnije preduzmete mjere.
K O M A N D A N T 5. K
brigadni general
Atif Dudakovi}
ZAPOVJEDNIK GS HVO BIHA]
pukovnik
Ivan Pr{a

Prijepis, strojopis, latinica


Prijepis u posjedu prire|iva~a

29
1995., srpanj 23.
Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih
snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha}

GLAVNI [TAB SVK


Odelenje za Ob. poslove
Str. pov. br. 2/2892-1
23. 07. 1995. god.
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA
Preko na{eg izvora podataka iz RM do{li smo do saznanja da se u rejonu hipodroma u
Osijeku nalaze polo`aji VBR-a koji su u no}i 21./22. 07. 1995. god. dejstvovali po s. Bilje i
Darda.
Prema istom izvoru preko puta isto~nog dela hipodroma u Osijeku, na levoj obali r. Drave u
dubini za 50 m nalaze se ure|eni polo`aji baterije topova ve}eg kalibra.
Dana 22. 07. 1995. godine oko 21,00 ~asova preko pontonskog mosta Letovani}-Nebojan u
Nebojanskom d`epu pristigla baterija MB-120 mm 2. gbr. HV. U toku 21. i 22. 07. 1995.
godine intenzivniji saobra}aj vojnih m/v i autobusa na pravcima: Gospi}-Bilaj-Ribnik-
Peru{i}-Pocrni} i Josipdol-Kapela.
Prema izvoru u rejonu Oto~ca uo~eni tenkovi ekvivalenta 1 okb. Postoji mogu}nost dejstva
istih po rejonu Zalu`nice.

302
U toku 23. 07. 1995. godine jedinice NO ZB uspele su ovladati {irim rejonom Pe}ingrada,
a do pisanja izve{taja podataka o dostignutim linijama nemamo.
PODACI DOBIVENI EI:
U ve}ini izvi|anih i kontrolisanih radio-veza neprijateljskih snaga, registrovane su redovne
aktivnosti jedinica i komandi.
Na prostoru RH nastavlja se mobilizacija ljudstva, kretanje kolona m/v (Zagreb-Karlovac-
Duga Resa i prema jugu, Zagreb-S. Brod-@upanja-Osijek).
Izvo|enje b/d, osim povremenih provokacija iz pe{adijskog naoru`anja nisu registrovane.
Na teritoriju CK snage 5. K trpe gubitke od snaga SVK i NO ZB. Me|u stanovni{tvom i
delom snaga 5. K zavladao je haos, humanitarna situacija pribli`ava se katastrofi.
Konsolidovanje odbrane i spre~avanje napada u rejonu prema na{im snagama i snagama NO
ZB, li~no rukovodi Atif Dudakovi}.
ZASTUPA NA^ELNIKA
major
Jankovi} Du{ko, Šv. r.š
M.P.109

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., 2-2892-1/1995.

30
1995., srpanj 24.
Petrinja
Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji
hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom 5. korpusu A BiH

Komanda 39. korpusa


str. pov. br. 71-297
24. 07. 1995. god.
priprema za protivdejstva
za slu~aj agresije
hrvatske vojske.-
24, 26, 3133. pbr.
obave{tenje komandama
1. Nepovoljan razvoj situacije u zapadnoj Bosni po 5. k. tzv. armije bih hrvatska vojska koristi
kao povod za agresiju na rsk.

109
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

303
2. Do sada hrvatska vojska je glavne snage grupisala na {irem prostoru Brinje, Oto~ac,
Ogulin. O~ekuje se napad glavnim snagama pravcem Pla{ki – Slunj – [turli} uz mogu}u
upotrebu desanta u rejonu Rakovice i polo`ajima isto~no od komunikacije Slunj – Plitvice.
Demonstrativna borbena dejstva mogu}e je da se izvode na vi{e pravaca, a pre svega na pravcu
Sunja – Kostajnica – dolina r. Une. Napad }e podr`avati avijacija.
2. Za slu~aj agresije sve }e komande i jedinice postupiti po aneksu plana “ma~” i dobijenim
nare|enjima. Glavni {tab }e blagovremeno preneti potrebna nare|enja u skladu sa situacijom.
3. Ostala pitanja:
1) U dosada{njim borbenim dejstvima uo~eno je da se nekontrolisano tro{e neke vrste
municije. To se pre svega odnosi na municiju kalibra 130 mm i 105 mm. U isto vreme
potro{nja municije za mb 60 i 82 mm je mala iako ove municije imamo u ve}im koli~inama.
U vezi sa navedenim komande korpusa i brigada preduze}e potrebne mere koje }e omogu}iti
racionalizaciju potro{nje municije.
2) U dejstvima narednog dana imati u vidu da se jedinice 5. k. nalaze van zaklona i rovova i
da su zbog toga posebno osetljive. Uz navedeno balijske snage su grupisane na malom
zemlji{nom prostoru {to olak{ava borbu protiv njih uz upotrebu vatre iz svih vrsta naoru`anja.
3) Komande jedinica preduzet }e sve mere da se obezbedi prisustvo u jedinicama i na
polo`ajima svih vojnika i stare{ina. Vanredna odsustva odobravati samo za re{avanje problema
koji zahtevaju prisustvo vojnih obveznika i stare{ina a ne mogu se odlagati. Bolovanja ukidati
u svim slu~ajevima ako borbena situacija zahteva. Sve neopravdano odsutne privesti u
jedinice.
komandant
general-major
Slobodan Tarbuk
M. P. 110

Preslika, strojopis, latinica


Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija

31
1995., srpanj 25.
Petrinja
Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em
desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a

komanda 39. korpusa


obave{tajno odeljenje
str. pov. br. 64-185

110
Prijemni pe~at: Komanda 24. pje{adijske brigade, s.p. 39-158, 25. 07. 1995.

304
Petrinja, 25. 07. 1995. g.
Obave{tajna informacija.- hitno
k-di: 24., 26., 31., 33. pbr
31. pbr presti sod”c”
G{ SVK upozorava na gotovo sigurnu agresiju HV na ju`nom sektoru 26. ili 27. 07. 95. g.
Verovatna su dejstva i u na{oj zoni. U okviru neposredne podr{ke 5. k. planirano je
desantiranje specijalnih snaga HV na prostor Biha}a ili Brekovice.
Jedna mar{ruta desanta bi i{la sa Krka ju`no od a. Udbina, a druga sa Pleso dolinom r. Una.
Desantiranje }e se izvr{iti no}u 25/26. 07. 95. g. ili 26/27. 07. 1995. g.
sj/dv
na~elnik
pukovnik
Stevan Janjanin

Preslika, strojopis, latinica


Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija

32
1995., srpanj 25.
Knin
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju
Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA


Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO
Str. pov. br. 4-3186
25. 07. 1995.
Redovni operativni
izve{taj, – dostavlja. –
– Predsednik RSK
– K-dant SVK – IKM
– ministar odbrane
– ministar UP
– N[
– NONO
– PkPo
– PK za MV i PP
– obave{tajni org.
– OC

305
1. NEPRIJATELJ
Prema zoni odgovornosti severno-dalmatinskog rati{ta, neprijateljske snage su nastavile sa
provokativnim dejstvima. U popodnevnim ~asovima prethodnog dana u reonu Lacman,
prime}ena je grupa od 10 neprijateljevih vojnika.
U jutarnjim ~asovima (08,30) tokom dana{njeg dana, neprijatelj je dejstvovao minobaca~kim
minama 120 mm (6 mina) sa V. Bata po na{im polo`ajima Vrh [ale. U 13,40 ~asova ispoljeno
je dejstvo sa 6 granata iz pravca Orlova~e prema na{im polo`ajima na ^ukovcu. U jutarnjim
~asovima (09,30) u reonu M. Bat prime}en je neprijateljski tenk koji je dejstvovao prema
Grahovu.
Jo{ uvek traje po`ar ispred p/k 92. mtbr. Od s. [kabrnje do s. Ka{i}, koji jo{ uvek ne ugro`ava
na{e polo`aje.
VaP u zoni odgovornosti 7. K. povre|en je 2 puta, od ~ega je jedan let izvr{en preko Vrlike.
U z/o Li~kog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prime}eno je
pregrupisavanje i dovo|enje novih snaga prema zoni odgovornosti ovog korpusa.
Muslimanske snage su povremeno vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoru`anjem iz
reona s. Baljevac i na grebenu Plje{evice.
U z/o Korduna{kog korpusa u toku no}i 24/25. 07. u~estali pokreti m/v pravcem Karlovac –
Generalski Stol – Slunj.
U ve~ernjim ~asovima (21,00) na `eljezni~ku stanicu Zve~aj stiglo je 8 m/v, najverovatnije su
dovu~ene haubice, a u 01,20 ~asova prime}ena kolona m/v od s. Kuka~a – Ogulin u 13,55
izvr{en je prelet dva neprijateljska aviona preko: Pla{ki – Rakovica – Slunj – Cazin – i RSK.
Pretpostavlja se da se radi o la`nim neprijateljskim ciljevima u vazduhu, s namerom zabune i
obmane, kao i otkrivanja na{ih radarskih stanica.
U z/o Korduna{kog korpusa neprijateljske snage su u vi{e navrata vr{ile provokativna dejstva
pe{adijskim naoru`anjem, kao i muslimanske snage. U toku no}i (24,00 ~.) pripadnici 5. K.
su poku{ali izvesti napad iz pravca Pr`ina i Zbori{ta u reonu 24. pbr. koriste}i minobaca~e i
pe{adijsko naoru`anje.
Vazdu{ni prostor od strane hrvatske avijacije povre|en je u reonu 26. pbr. (Drveni bok)
U z/o isto~noslavonskog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva.
Prema snagama KSS, snage 5. K dejstvovale su du` cele linije fronta pe{. naoru`anjem u toku
no}i 24/25. 07. 95. g. 5. K je u dva napada izveo protivnapad.
2. NA[E SNAGE
7. k: Po posebnom nare|enju u toku no}i je dejstvovala art. jedinica 130 mm iz zone TG-1.
Na dana{nja neprijateljska dejstva nije uzvra}ano vatrom.
Jedinice 92. mtbr. se nalaze u pripravnosti u smislu protivpo`arne za{tite zbog po`ara ispred
borbenih polo`aja. Odr`ava se puni stepen b/g i pripreme za odbijanje eventualnog napada
neprijatelja.
15. K: B/g podignuta na 100 % dana 24. 07. 95. g. u 20,00 ~. Upu}ene su ekipe za
utvr|ivanje stanja i sprovo|enje nare|enja. Izvr{ena je smena ljudstva u TG-3.
21. K: U svim jedinicama se vr{i dogradnja p/k odbrane uz poja~ano osmatranje i izvi|anje.
Deo jedinica anga`ovan na planu “Pauk”, a deo po planu “Ma~”.

306
39. K: Jedinice 39. K uzvratile na vatru neprijatelja, nakon ~ega su prestala dejstva hrvatske i
muslimanske vojske.
U ovom korpusu se izvodi obuka sa studentima sa kojima je odr`ao sastanak K-dant korpusa
i predsednik SO Petrinja.
11. K: Jedinice anga`ovane na obezbe|enju granice, spre~avanju izvo|enja i ubacivanja
neprijateljskih snaga na na{u teritoriju. U toku je prijem regruta partije jul 95.
KSS: U toku no}i su odbijeni protivnapadi snaga 5. K u dva navrata. Vr{e se pripreme za dalja
dejstva.
3. VANREDNI DOGA\AJI: Nije bilo.
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om
Odbijaju se uobi~ajeni kontakti sa predstavnicima UN-a. U zoni odgovornosti 75. mtbr. (7.
K) pripadnici UN, iz nepoznatih razloga stavljeni u punu b/g. U zoni odgovornosti ovog
korpusa borci negoduju na veoma niske letove helikoptera UN (visina 300 m). U vezi sa
ukidanjem punkta UN u z/o 13. pbr. (21. K) na lokaciji [imi}a brdo, Kostenak, most u
Slunju i most na spoju sa 15. K odr`an je sastanak K-danta 21. K i K-danta snaga UN sektor
“Sever”, u cilju vra}anja snaga UN na prethodne pozicije.
U z/o 11. K snage UN nastavljaju sa intenzivnim osmatranjem i izvi|anjem na{ih snaga.
5. ZAHTEVI:
21. K: Popuna sa 30 tona D-2 borbena i neborbena m/v.
39. K: Za obuku studenata potrebne {kolske ru~ne bombe. Potrebne oznake za kape i ko{ulje.
Zahtjev za pove}ano snabdevanje gorivom i municijom utro{enom u operaciji “Ma~”.
KSS: Hitno je potrebno obezbediti mine za MB-120 mm, 82 mm, 60 mm, u skladi{tu rezervi
nemaju ni{ta od ovih mina.
75. mtbr: Zahtevi od prethodnog dana.
Prilog:
– Pregled utro{ka p/g i
pre|ene kilometra`e
DE@URNI OPERATIVNI
pukovnik
M.P.111 mr. Branko Opa~i}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 6., str. pov. 4-3186/1995.

111
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

307
33
1995., srpanj 26.
Biha}
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji
iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom

KOMANDA 5. KORPUSA 26079501.


Str. pov. broj 01-2/873-1 ODBRANA REPUBLIKE
Datum: 26. 07. 1995. godine VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
URGENT
Ambasada R BiH u Zagrebu
n/r Zijo Popr`enovi}
ZA PRIJATELJE
n/r Breza
Maloprije sam razgovarao sa generalom Deli}em.112 On danas ima sastanak sa Bla{ki}em113
gdje }e razgovarati o Biha}u. Ja `elim da Vas informi{em da sam posljednjih dana imao 700
boraca izba~enih iz stroja i da samo spajanje sa HV daje realnu mogu}nost na{eg opstajanja,
te to morate prezentovati mjerodavnim organima.
Da li oni {ta preduzimaju? Da li su im poznate na{e mogu}nosti?
DM/MF
Dostavljeno: KOMANDANT
– naslovu brigadni general
– a/a Atif Dudakovi}

Preslika, strojopis, latinica


Preslika u posjedu prire|iva~a

34
1995., srpanj 26.
Knin
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari,
borbama oko Biha}a te o stanju u zonama ostalih korpusa

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA


Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO

112
Rasim.
113
Tihomir.

308
Str. pov. br. 4-3200
26. 07. 1995.
Redovni operativni
izve{taj, – dostavlja.-
– Predsednik RSK
– K-dant SVK – IKM
– ministar odbrane
– ministar UP
– N[
– NONO
– PkPo
– PK za MV i PP
– obave{tajni org.
– OC
1. NEPRIJATELJ
U z/o 21. K nije bilo oru`anih dejstava. U vremenu od 12,00 ~. do 13,00 ~. registrovano je
ometanje radarskih sistema i sistema veza.
U z/o 7. K u prepodnevnim ~asovima neprijatelj je probio odbranu TG-1 i ovladao na{im
polo`ajima na Medenom brdu (3 km sjeverno od s. Uni{ta) pri ~emu je zarobio 6-7 na{ih
vojnika, a jedan je vojnik ranjen ili je poginuo.
U 15,00 ~. prime}ena je ve}a kolona m/v iz Sinja, a oko 22,00 ~. dana 25. 07. 95. g. u {iri
reon s. Pakovo Selo stiglo je 30 m/v.
U z/o 11. K u 03,15 ~. prime}eno je prebacivanje tehnike usta{kih snaga iz Osijeka u s.
Tvr|avice. Oru`anih dejstava nije bilo.
U z/o 39. K nije bilo oru`anih dejstava osim {to se u reonu 24. pbr. pojavila letilica koja se
posle otvorene vatre vratila na teritoriju RH.
U z/o 15. K nije bilo oru`anih dejstava. K-da ceni da je mogu}e o~ekivati poku{aje napada
muslimana na pravcu s. Baljevac – s. @eljava.
U zoni dejstva KSJ snage 5. K poku{ale su probiti dostignute linije, ali bez uspeha, gde su im
naneseni ve}i gubici.
2. NA[E SNAGE
Jedinice 11. K formiraju nove jedinice i izvode obuku na pristiglim SRT, te pripremaju
jedinice za ofanzivna dejstva.
Jedinice 21. K pored anga`ovanja na zadacima po planu “Pauk” i “Ma~” rade na utvr|ivanju
polo`aja.
Jedinice 7. K odgovorile su na vatru usta{a u reonu Medeno brdo, a ostale jedinice korpusa
vr{e utvr|ivanje izvi|anja polo`aja i nastavak organizacije odbrane.
U jedinicama 39. K vr{i se pozivanje ljudstva koje se nalazilo na odmoru.
U reonu s. Pr`ina prema jedinicama 5. K vr{eno je izvi|anje radi izvo|enja ofanzivnih
dejstava u toku sutra{njeg dana.
Jedinice 15. K sprovode planske redovne aktivnosti.
Jedinice KSJ u 07,00 ~. otpo~ele su napad na snage 5. K na pravcu s. Bugar. Do 16,30 ~.
zauzet je ve}i deo s. Bugar i o~ekuje se zauzimanje sela do pada mraka.

309
3. VANREDNI DOGA\AJI
U reonu s. Bugar poginuo Rodi} Rade iz 1/21 grod od snajpera sa neprijateljske strane.
U 21. grod te`e ranjena 2 vojnika, a lak{e ranjena 3 vojnika.
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om
Prekinuli su radove na opravci puta: Oraovica – Kopcije – Javoranj i poku{ali da napuste
punkt u s. Volinja u ~emu su onemogu}eni. U ostalim zonama odgovornosti aktivnost im je
redovna.
5. ZADACI ZA NAREDNI DAN
K-da 39. K planira nastavak pozivanja ljudi sa odmora, obuku sa studentima i planirana
aktivna dejstva prema snagama 15. K u reonu s. Pr`ina.
K-da 11. K produ`ava sa obukom ~eta specijalne namene, prijem regruta, izvi|anje i dalje
ure|enje odbrane.
K-da 7. K vr{i pripreme za prijem regruta i nastavak radova na putu na Dinari.
K-da 105. vbr vr{i formiranje POOd.
44. rbr nalazi se u petnaestominutnoj gotovosti za dejstvo.
6. ZAHTEVI
44. rbr: Potro{ni materijal za kancelarijsko poslovanje.
21. K: HITNO popuna sa 25 tona D-2 i motornim uljem.
39. K: popuna artificijama i {kolskim sredstvima za obuku studenata, 5 tona D-2 za popunu
tenkova u 26. pbr. i odgovor za tra`eno naoru`anje za pristigle vojnike iz zapadne Slavonije
koje su ranije tra`ili.
Prilog:
Pregled utro{enog p/g i
pre|ene kilometra`e 114
DE@URNI OPERATIVCI
pukovnik
M. P.115 Trbojevi} Dragan, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica


HR-HMDCDR, 2., kut. 361.

35
1995., srpanj 26.
Knin
Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o
provedbi tajne operacije “Ma~-1” – uporabi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih

114
Izostavljeno.
115
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

310
proizvoda koji se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i
njihovog izbacivanja iz stroja

SRPSKA VOJSKA KRAJINE


GLAVNI [TAB
Odelenje bezbednosti
SP BR. 33-226
26. 07. 1995.
INFORMACIJA
Realizacija zadatka iz OA “Ma~”.-
Po~etkom mjeseca jula o. g. Komanda G[ SVK napisala je direktivu o izvo|enju operacije
“MA^”, a koja se odnosi na aktivna dejstva prema 5. K. s ciljem potpunog njegovog
slamanja. Operacija “Ma~” trebala je po planu otpo~eti dana 15. 07. u ranim jutarnjim
~asovima. 116
U operaciji su anga`ovane snage Komande “Pauk”, deo snaga 21. i 39. K. i KSJ.
U sklopu operacije (u toku njezinih priprema) Komandant SVK je odlu~io da upotrebom
biolo{kih sredstava metodom trovanja artikala {iroke potro{nje (bra{no, {e~er, ulje, te~ni
deterd`enti za pranje posu|a) ilegalnom trgovinom proda 5. K. i time izazove masovnija
oboljenja boraca i njihovo izbacivanje iz stroja.
Inkubacija traje od 5-7 dana. ŠNormalna doza isprobana je na ilegalnom prebjegu usta{ke
vojske M.G., ubrizgavanjem u teku}i obrok, a za koga ne znaju humanitarne me|unarodne
organizacije. Za tri dana javili su se gore navedeni simptomi koji su trajali 6 dana. Pru`ena
mu je ljekarska pomo} {to je vjerojatno umanjilo du`inu trajanja reakcije.š117 Sredstvo je u
obliku pra{ka koje se proizvodi u R. Srpskoj. Ako se uzme u ve}im koli~inama i zavisno od
otpornosti organizma mogu nastupiti smrtonosne posledice. Ina~e pri normalnoj upotrebi
izaziva stoma~ne bolesti, proliv, glavobolju i gr~eve u stomaku. Zaklju~no sa danom 22. 07.
1995. godine nismo registrovali slu~ajeve oboljenja.
Obezbe|enje artikala za prodaju 5. K. i ubrizgavanje u iste sredstva za onesposobljavanje `ive
sile vr{io je ObC iz obavje{tajne uprave G[ VJ, lociran u Topuskom u kojoj akciji su
u~estvovali pukovnik ZIMONJA NIKOLA i potpukovnik KRKOVI] MILAN, uz
anga`ovanje privatnog biznismena MI[EVI] NENADA iz Gline.
Zadatak OB G[ SVK je bio, da sa~ini plan Kontraobavje{tajnog obezbje|enja operacije
(“Ma~ – 1”), a zatim punktovnim i patrolnim pra}enjem konvoja anga`ovanjem VP i OB na
operativnom pokrivanju akcije obezbjedimo prelazak granice u Li~kom Petrovom Selu i
povratak Konvoja u bazu.
U Konvoju je bilo pet {lepera sa prikolicom. Pokret je bio iz Gline dana 12. 07. u 18.00
~asova, a granicu u Li~kom Petrovom Selu trebalo je pre}i izme|u 21.30 – 22.00 ~asova.
Kako MI[EVI] NENAD te ve~eri nije mogao stupiti u kontakt radi dogovora sa PkPO u 5.
K. s izvjesnim [ANTI]EM, to je ulazak KONVOJA morao biti odgo|en za naredni dan 13.
07. 1995. godine.

116
O planu operacije vidi: Prilog II., Dok. br. 27.
117
Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.

311
Prema izjavi MI[EVI]A neko je akciju omeo i osporio iz Beograda, a po{to je vr{eno
ometanje veza na podru~ju C.118 Krajine, to MI[EVI] nije mogao mobitelom stupiti u vezu
sa [anti}em.
KONVOJ je smje{ten da preno}i i predani u RO drve industrije u Korenici, a njegov ulazak
u C. Krajinu planiran je za dan 13. 07. 1995. godine izme|u 22.00 – 23.00 ~asa na istom
prelazu, a povratak oko 04.00 dana 14. 07.
Prelazak Konvoja u C. Krajinu izvr{en je bez problema. Me|utim pri povratku vozila i voza~a
kao i Mi{evi}a s devizama (oko 06.00 ~.) bili su uo~eni od strane jedinice koja obezbje|uje
grani~ni prijelaz. Usledila je intervencija nekoliko pijanih boraca, ~ak su otvarali i vatru {to je
alarmiralo ostale borce pa i mje{tane sela (L. P. Selo) i zapo~inje njihovo me|usobno
organizovanje da bi presreli Konvoj, pretresli ga i ustanovili ko to ilegalno trguje s 5. K.
Po{to je situacija oko grani~nog prelaza postajala sve ozbiljnija sa mogu}no{}u prerastanja u
oru`ani sukob, pukovnik Zimonja je oti{ao kod generala [eve Steve i p.pukovnika Bori}a
Petra da li~nom intervencijom i linijom komandovanja otklone nastale posledice i Konvoju
omogu}e ulazak u RSK. Dugo je trajalo ube|ivanje, smirivanje razjarene grupe boraca i
gra|ana, te legendiranja prelaska Konvoja, tako da je isti sa voza~em i Mi{evi}em pu{ten oko
13.00 ~asova.
[leperi su produ`ili za Glinu, a Mi{evi} s devizama, Zimonjom i Krkovi}em dolaze kod mene
i p. pukovnika Kne`evi}a Mihajla ŠPotpukovnik Kne`evi} i ja bili smo ujedno anga`ovani na
operativnom pokrivanju ~lanova EZ koji su boravili na Plitvicama 14/15. 07., a Kne`evi}a
sam planski doveo jer ga ne podnosi Zimonja i Krkovi}.š u objektu adaptiranom za potrebe
OB na Plitvicama.
Ni{evi} je u prostoriju gdje smo bili svi zajedno okupljeni doneo punu akt ta{nu deviza i sve
izvadio na stol i otpo~eo da ih razvrstava kome koliko pripada. Najvi{e je bilo stranih DeM
u apoenima od 1.000 i 500 i vi{e hiljada austrijskih {ilinga.
Iznena|en koli~inom deviza shvatio sam da je u igri ponovno {verc, a ne akcija u okviru
planirane operacije prema 5. K., to sam nastojao isto popratiti {to verodostojnije jer je bilo
nemogu}e sve to dokumentovati.
Na papirima koje je Mi{evi} vodio, pisani su hemijskom olovkom. Izvedena je specifikacija
ko{tanja prodane robe, tako da je na jednom papiru saldo iznosio 1.237.000 DeM, a na
drugom 1.000.000 DeM. Dakle ukupna vrednost prodane robe iznosila je 2.237.000 DeM.
Iz razgovora sa pukovnikom Zimonjom, njih je sva ta roba ko{tala 50.000 DeM. Ovo mi je
saop{tio kada su nastale komplikacije da li }e uspjeti robu prodati 5. K. govore}i da SVK
nema osnova da nadoknadi {tetu od navedene sume ako propadne (ovo zbog toga {to je roba
“zatrovana”).
Mi{evi} je odvajaju}i DeM u novim apoenima (izbrojao i ostavio na stranu 37.000 DeM)
do{ao u verbalni duel sa potpukovnikom Krkovi}em zato {to ovaj to ~ini i izdvaja u novim
apoenima. Mi{evi} je odgovorio, da mu je gazda izri~ito podvukao da moraju biti nove DeM.
Krkovi}e je odgovarao rije~ima: “Pa {ta ako je general, neka i on tra`i mjesto gdje }e ih
zamijeniti. Daj mu deo u {ilinzima.” Mi{evi} je odgovorio da tako mora biti, a pukovnik
Zimonja je odmah na presavijenom papiru A-4 napisao ime generala Mrk{i}a,119 stavio
37.000 DeM u isti i spakovao u svoju ta{nu uz obavezu da }e mu ih predati.

118
Cazinske.
119
Mile.

312
Interesantno je bilo da sam se ja i Kne`evi} tu pojavili po prvi put i da se oni uop{te toga nisu
ustru~avali.
U me|uvremenu, dok su devize brojane i razbrojavane, potpukovnik Krkovi} je u par navrata
potencirao nagra|ivanje nas u~esnika akcije sa 2-3.000 DeM {to }e general Mrk{i} odobriti.
U vezi predloga Krkovi}a, Zimonja i Mi{evi} su o{utili, ja sam odmah odreagovao da ovo ne
smatram trgovinom i da u tome ne `elim u~estvovati, ve} “ozbiljnim zadatkom” u ~emu me
je podr`ao i potpukovnik Kne`evi} i od toga se odustalo. Poslije toga u razgovor se umije{ao
Mi{evi} i rekao da smo ja i Kne`evi} u pravu i da ako treba, za nas posebno mo`e propustiti
jedan {leper pa da zaradu podjelimo me|usobno, {to smo apriori odbili.
Iskoristio sam moment i sa Mi{evi}em sam porazgovarao na ove okolnosti. Interesantno je da
sam sa imenovanim prvi put bio u kontaktu, a da je otvoreno nastupio prema meni. Radi se
o dosta otvorenom ~oveku svojih 35 godina, koji se kre}e isklju~ivo u visokom dru{tvu.
Poziva se na Lili}a120 i Milo{evi}a121 da znaju za njega, te SUP-a i RSDB Srbije. Rekao je, da
je u ilegalnoj trgovini najbolje prolazio kada mu je odobrenje davao B.122 Mikeli} (oko 12
puta), a prolaz obezbje|ivao MUP i RSDB Krajine na Kordunu i Baniji. Kako je granicu
preuzela Vojska sada izuzetno te{ko ide. Ka`e, da se ovim poslom intenzivno bavi od 1992.
godine kada je zapo~eo sa M.123 Marti}em i da je poslije toga promjenio vi{e gazda.
Od pomenute sume deviza u kasu G[ SVK u}i }e oko 400.000 Dem {to jo{ nije okon~ano
jer su marke u starim apoenima i predate su u Beograd radi zamjene, te poslije toga dostaviti
}emo vam dokumentaciju.
Dana 18. 07. kada sam na IKM G[ SVK na Slunju referisao generalu M. Mrk{i}u, pre
po~etka referisanja upitao me je da li me je zvao Aco Dimitrijevi} u vezi dolaska konvoja?
Kada sam mu odgovorio da nije, rekao mi je zvati }e sigurno jer je to neko ve} provalio u
Beogradu i pogre{no interpretirao.
Zaklju~ak je jasan. I ovaj konvoj kao i mnogi do sada imali su krajnji cilj materijalne koristi
pojedinca u {to je bez sumnje uklju~en i komandant SVK general M. Mrk{i}. General Mrk{i~
je bliska rodbinska veza pukovniku N. Zimonji i navodno je Mrk{i} Zimonju doveo preko
pukovnika Krge124, na~elnika Obavje{tajne uprave pod legendom da na teritoriji Korduna (svi
se sada pitaju za{to je ba{ izabran Kordun-Topusko) formira ObC, a u stvari da pod tom
legendom organizuje i li~no rukovodi {vercom robe sa 5. K. Koliko je OB G[ SVK poznato,
a o tome daleko vi{e mo`e re}i potpukovnik Kne`evi} Mihajlo, ovaj ObC nije ni izdaleka
opravdao svoje postojanje.
Ima razmi{ljanja (podatak je pouzdan) da je Mrk{i~ obe}avao pukovniku Krgi dovo|enje u
RSK i postavljanje na generalski polo`aj, jer Krga to u SRJ ne}e mo}i dobiti obzirom da je sa
ovih prostora i da nije u~estvovao u ratnim dejstvima.
Dana 21. 07. 1995. godine pukovnik Zimonja i potpukovnik Krkovi} napustili su RSK i
vratili se u VJ.
Informaciju Vam dostavljamo radi upoznavanja i operativnog kori{tenja. Molimo na za{titu
tajnosti sadr`aja obzirom na visoke li~nosti i nedozvoljene poslove kojima su se bavili.
RNR/MM

120
Zoran.
121
Slobodan.
122
Borislav.
123
Milan.
124
Branko.

313
POMO]NIK KOMANDANTA
za bezbedonosne poslove
pukovnik
M. P.125 Rade Ra{eta, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.

36
1995., srpanj 26.
Knin
Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snaga
koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom

RSK – MUP [IFRIRANO “D.D.”


KABINET MINISTRA
BROJ: 6223/95.
KNIN, 26. 07. 1995.
NOVA KR[LJA
N/R. KOMANDANTA SPEC. BRIGADE.
VEZA: VA[A DEPE[A BR. 08/4-1-18/1-95. OD 26. 07. 1995. G.
Dujo,126 danas sam razgovarao s komandantom u nekoliko navrata i poku{ao mu objasniti
situaciju. Navodi da je obustavio aktivnosti u slede}ih nekoliko dana i da ukupna situacija
nije takva da se cijela brigada mo`e pustiti na odmor i da su mogu}a iznena|enja. Insistirao
sam na va{em stavu, ali nije i{lo. Obe}ao je da }e li~no s tobom razgovarati i da bi se moralo
ostati jo{ 3-4 dana. Predla`em da unutar brigade poku{a{ u ovih nekoliko dana da napravi{
neke smjene, ali da se ne zna i tako odmoriti ljude.
Ovdje na Grahovu je situacija dosta te{ka i izvla~im zadnje rezerve ljudstva i {aljem tamo jer
je front probijen i prijeti pad Grahova. Znam da vam je te{ko, ali shvatite situaciju. I dalje }u
poku{avati da vas izvu~em, ali ovdje je mo`da jo{ te`e.
V.D. MINISTAR
PAVKOVI] NEBOJ[A M.P.127

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 361.

125
Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.
126
Du{an.
127
Prijemni pe~at: Brzojav primljen 26. 07. u 21,20, primio Jelini}.

314
37
1995., srpanj 26.
Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih
snaga u borbama za Grahovo

KOMANDA OG-1
Pov. br. 28-51/40
26. 07. 1995. godine
IKM G[ DRVAR, IKM 2.KK
REDOVNI BORBENI IZVE[TAJ
1. Usta{e su u jutarnjim ~asovima nastavili sa artiljerijskim i pe{adijskim napadima na zonu
odbrane OG-1 i do 15.00 ~asova uspeli su ovladati Golim Brdom i objektom Brdo K.1056.
Oko 14.30 ~asova usta{ki helikopter nadletio je Grahovo. U toku dana na Grahovo je palo
oko 150 razli~itih vrsta projektila.
2. Na{e snage su prihvatile borbu i spre~ile `ilavim otporom dublji prodor usta{kih snaga. U
toku jutra uvedena je u borbeni raspored ^ZI (~eta za intervencije) i ista je posela polo`aj u
rajonu Markova~a k.926- Grla. U 15.00 ~asova OG-1 dr`i liniju [atorsko jezero – Tu~ine -
Nos – [tedra – Sinu{a – ^alaku{a – Grla – Strmac.
U toku dana prikupljeno je ljudstvo iz ~/92b. i p~/3pbr. u rajon Luke. Prikupljeni su podaci
o broju poginulih (4), broju ranjenih (12) te broju nestalih (6) od kojih su 2 vojnika
najverovatnije u zatvoru {to se proverava u 3.lpbr. U jedinice su do{le stare{ine iz njihovih
komandi i rade na konsolidaciji jedinica.
U dana{njim dejstvima imali smo 5 ranjenih, me|u njima i jednog u~.
3. Moral vojnika i stare{ina dobar, mada je ljudstvo pogo|eno ju~era{njim stanjem.
4. GUBICI – , RANJENIH – 5
5. VANREDNIH DOGA\AJA nije bilo sem ranjenog ljudstva
6. BROJNO STANJE: 550
Za KOMANDANT
PUKOVNIK
GRBI] RAJKO
..............,128 Šv.r.š

Izvornik, rukopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

128
Potpis ne~itak.

315
38
1995., srpanj 28.
Biha}
Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu
Bugari, te `estokim napadima s Plje{ivice i Grme~a

27079500
KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE
STR. pov. broj: 02/4-3-64 VOJNA TAJNA
Biha}, 28. 07. 1995. god. STROGO POVJERLJIVO
“URGENT”
Podaci o aktivnostima
agresora u Z/0 5. KA RBIH
dostavlja.-
AMBASADA RBIH U RH
VOJNODIPLOMATSKO
IZASLANSTVO
(n/r Zijah Popr`enovi})
Agresor je nastavio sa izvo|enjem aktivnih b/d u Z/o 5. korpusa. Tokom 27. 07. 1995. godine
agresor je izvr{io prodor u rejonu Bugar na pravcu k. 373. U napadu su koristili jaku
tenkovsku vatru i artiljerijsku podr{ku svih kalibara.
No}u, 27/28. 07. 1995. godine na{e snage su izvr{ile protivnapad na ovom pravcu, dijelom
potisnule agresora, ali nisu uspjele odr`ati dostignute polo`aje zbog izuzetno jake artiljerijske
vatre i `ilavog otpora ~etnika. U jutarnjim satima 28. 07. 1995. godine poslije sna`ne
artiljerijske pripreme agresorske snage su izvele napad na pravcu Brki}a koplje – Visoka
glavica – Kapan i uspjele ovladati objektom Visoka glavica. Nakon toga uslijedio je napad na
objekat Kestenova~ka glavica i Varmansko selo, a na{e snage su ovaj napad uspje{no
zaustavile. Agresor je nastavio sa jakim granatiranjem ovih rejona i civilnih naselja u dubini
slobodne teritorije. Istovremeno sa ovim dejstvima, agresor je napadao u rejonu Grme~a i
Plje{evice. Napade je izvodio prema objektu Vidov vr{ak na Grme~u i prema Gri~inama na
Plje{evici. Poja~ana je aktivnost agresorskih IG u rejonu Majoru{a. Sna`na artiljerijska dejstva
agresor izvodi po L/o na{ih snaga u rejonu Veliki Radi}.
VP/AZ
Ra|eno u jednom primjerku i dostavljeno “PR”:
– Ambasada RBiH – VDI
n/r Zijah Popr`enovi}
– a/a
KO M A N D A N T
brigadni general
Atif Dudakovi}

Prijepis, strojopis, latinica


Prijepis u posjedu prire|iva~a

316
39
1995., srpanj 29.
Korenica
Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku
Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo

RSK MUP [ifrovano “ dx”


Sup Korenica
broj 08-02-187/95 M.P.129
Korenica 29. 07. 1995. god
Mup-a – Knin
Od sjb Donji Lapac dobili smo depe{u slede}eg sadr`aja koju vam u cjelosti prenosimo:
Ljudstvo “b” sastava st