VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

SEMINARSKI RAD

.18 7....................................................................... ZAKLJUČAK...... Kako čitati neverbalne znakove?............................6 3........................... PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA......................15 4..................................4 3.................................... 2.......................................................19 2 ...................................................................................16 5... 2............. 3....... VERBALNA KOMUNIKACIJA.................................SADRŽAJ 1..12 4......... 1........................................................11 4.... Rod i neverbalna komunikacija.............................. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE................... NEVERBALNA KOMUNIKACIJA.........................................3 2..... 3..................... Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju?........................................................... 1................. Paraverbalna komunikacija....... Deset riječi koje bi trebali svakodnevno upotrebljavati................17 6... UVOD............................................................9 3..........................7 3................................................................... LITERATURA.................. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju?..................12 4.................

Neki roditelji ignorišu svoju djecu. Ipak. Izabela nije mogla ni hodati.UVOD „Izabelini roditelji su je od njenog rođenja čuvali izolovanu u tamnoj prostoriji. podršku. Događaji slični ovom. Izabela je postala normalna djevojka i žena. „Psihologija“. zajednički rad i akciju. ni pričati. 1 2 Zećo J. ne uspijevaju im dati ljubav i pažnju. prenošenje misli. “1 Mada nevjerovatan. Frustracija. Denfas. dešavaju se. 154. Tuzla. U svakoj komunikaciji pošiljatelj nešto otkriva o sebi.. Slučajevi kao ovi ukazuju na veliku potrebu ljudskih bića za društvom i komunikacijom. frustracije2 i sukobe. ako nije suviše kasno. god. str. kada djeca nisu nužno žrtve fizičkog zlostavljanja. ovaj slučaj nije usamljen. str. govori o svome odnosu prema sugovorniku i pokušava na njega utjecati na različite načine. Kada ju je socijalni radnik otkrio u toj dobi od pet godina. uz pomoć psihologa i terapeuta za govor. 229.isto. U prisustvu nepoznatih ljudi ponašala se kao divlja životinja. Kada ih smjeste u okolinu koja im pruža brigu i pažnju.1. a riječ je o nebrizi i teškom zanemarivanju. njihov razvoj ide naprijed. nastanak i razvoj pozitivnih i negativnih osjećanja. 2005. pripadanje. ne komuniciraju sa njima na odgovarajući način.. Komunikacija obuhvata sve ono što se događa među ljudima. 3 .

potreba za pripadanjem. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE Ljudska komunikacija je složena. te emocionalno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje proizilazi iz komunikacijskog odnosa. za društvom. Neverbalna komunikacija se odnosi na sve druge načine na koje komuniciramo osim riječi. zbunjenost. Da bi uspješno komunicirali. geste i ton glasa. trebali bi se puno više posvetiti upravo tome da naučimo kvalitetno komunicirati. bilo da je riječ o uspostavljanju. o drugima. izraza lica. govor tijela. a i zato što se vještine komunikacije mogu naučiti. raznovrsna i stalni je pratilac ljudske aktivnosti. Komunikacija može biti: • Verbalna • Neverbalna Verbalna komunikacija se odnosi na riječi koje govorimo. U procesu komunikacije mi smo uvijek u nekoj vrsti odnosa. izraz lica. pa je zbog toga uvijek i interakcija. Najčešći i najvažniji oblik komunikacije među ljudima je razgovor.hr/savjetovaliste. Nema interakcije bez komunikacije. ali i sve socijalne potrebe.php?aktiv_y=75 4 . Komunikacija je odnos među ljudskim jedinkama. trajanju ili prekidu odnosa ili relacije. 3 Konfuzija-http://ss-ri. među ljudima mora postojati jednako značenje znakova. pokreta tijela. To je proces odašiljanja. Na primjer: organizacija vremena.2. Komuniciramo putem znakova: riječi. pa to može izazvati nerazumijevanje. Kroz te odnose dobijamo i orijentaciju o sebi samima i svome ponašanju. S obzirom na to koliko je važna. Putem komunikacije ostvaruje se i značajna ljudska potreba. Komunikacija je proces razmjene poruka između dvije i više osoba. prenošenja i primanja poruka. U suprotnom slučaju ljudi ne razumiju međusobne poruke. konfuziju3 i nesporazum. Poruke koje se razmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne.

moramo učiti kako kvalitetno i verbalno i neverbalno komunicirati. 5 . Zapravo neverbalni su znakovi ti koji stvaraju značenje poruke koju prenosimo. Da bi poboljšali način na koji komuniciramo. gestama. izrazom lica isl. a 55% emocionalne poruke komuniciramo neverbalnim znakovima. Oko 38% komuniciramo korištenjem tona glasa. a tako i odnose s drugim ljudima (pa onda i svoj uspjeh u životu). odnosno govorom tijela.Slika 1. Odnos između verbalne i neverbalne komunikacije Psihološka istraživanja nam govore da samo 7% emocionalnog značenja komuniciramo riječima.

tempo. no dok je u desnoj polutci kod muškaraca jedan veći dio posvećen prostornoj orijentaciji. usavršavali analizu. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga. • Čovjek meditira sa svijetom i svijet sa čovjekom kroz verbalnu komunikaciju. u slobodnom vremenu. • Ona je sredstvo koje čovjek upotrebljava u dobru i zlu. znanstvene činjenice govore da u toj tvrdnji ima istine. VERBALNA KOMUNIKACIJA Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. Verbalna komunikacija je jedna od osnovnih aktivnosti čovjeka kao društvenog bića jer : • Kroz nju čovjek ostvaruje interakcije sa užom i širom životnom i radnom sredinom. kod žena je i dio tog prostora posvećen govoru. daje tom spolu veću nadarenost za govor i sintezu dobivenih informacija. na radiju. a ponekad možemo čuti nešto i od osobe koja spava. dok su muškarci. konstruktivno i destruktivno. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. Ta činjenica. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo ustvari paraverbalni.» Iako to nije nužno tako. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. filmu. • Čovjek mijenja svoje ponašanje kao odgovor na komunikativnu poruku koju prima. • Svaki pojedinac kroz nju teži i nastoji da promijeni svijet u kome živi. «Žene su brbljavije od muškaraca. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). televiziji. obzirom na lošiju komunikaciju polutki. boju i neke druge sastavnice govora).3. odnosno most između dvije polutke. Centri za govor su prvenstveno smješteni u lijevoj polutci mozga. u kombinaciji s činjenicom da je kod žena povećan «corpus callosum». odnosno paralingvistički (vezan uz ton. Možda je najzabavnije otvoriti ovu temu kroz jedan stereotip. 6 .

Paraverbalna komunikacija Iza tog zvučnog naslova kriju se glasovi. 4 5 6 Histeričnost. tempo i intonacija koji prate govor i daju mu dodatnu informativnost. Previše tih govor povezat ćemo često sa strahom ili slabim crtama ličnosti. bijes. može odati dojam odlučne dinamične. odnosno iznenađenje i prezir. dok blagi legato6 daje dojam nježnosti i osjetljivosti. U eksperimentu su locirani parametri paraverbalnih dijelova govora za strah. radost. Engleske. 1. Kreštav glas daje naznaku osjećaja slabosti ili histeričnosti4. Neprimjereno glasan govor doima se agresivno.html Staccatt. ali ukoliko osoba ima uobičajen takav govor.isto 7 . Rezultati jednog eksperimenta koji se odvijao na području Hrvatske. ako isključimo govorne mane. Oni nam daju uzvičnik ili upitnik na kraju rečenice. čak i ukoliko slušatelj ne razumije sam jezik na kojem je rečenica izgovorena. napet govor u staccattu5. ali radi prebrzog govora smanjit će se i mogućnost praćenja informacija. Francuske i Japana pokazali su nam kako se emocije u govoru prenose paraverbalnim faktorima.3.isto Legato. Isprekidan. Brz govor daje dinamiku i odlučnost. iako je možda govornik upravo izašao iz tvorničke hale ili sa nekog rock koncerta pa govori glasno iz navika ili zato što i sam sebe slabo čuje.com/verbalna. odnosno ironiju. „Za kraj je zgodno spomenuti i malo znanosti. uskoro radi umora to više neće biti u stanju. Jedan dio njih je zadužen za shvatanje osnovnog smisla verbalnog izraza. no konstantan spori govor će vrlo brzo zamoriti slušatelja koji će nesvjesno očekivati da su sve informacije vrlo važne i dok će u početku govora biti vrlo koncentriran.http://andjeli-cuvari. nesvjesno nam može pobuditi percepciju lijenosti i/ili umišljenosti. ali i neosjetljive osobe. U sastavljanju govora je vrlo bitna i činjenica da se emotivnost rečenice dobiva njezinom kratkoćom. Važne informacije moramo izgovoriti sporije. Govor sa pojačanom nosnosti najčešće ćemo povezati sa prehladom. odnosno kazuju da li se govori o oružju ili povrću (luk. luk). da bi slušatelji lakše percipirali i njihovu važnost i informacije same. Pauze u govoru su još jedan od načina naglašavanja bitnih informacija i pokazivanje promišljanja oko izrečenog. Ritam govora je bitan i za pozornost slušatelja. ljuto i možda malo primitivno.

Verbalna i paraverbalna komunikacija nam vrlo očito pokazuju koliko smo svi mi slični. tihi intenzitet skokoviti tempo. No ukoliko neke osnovne činjenice imamo na umu.com/verbalna.strah bijes radost/iznenađenje prezir/ironija prvom srednjem završnom dijelu ubrzani tempo. jak intenzitet. sniženi registar -u dijelu rečenice sporiji tempo. glasan govor povišen glas.“7 7 http://andjeli-cuvari. sniženi registar -u dijelu i sporiji tempo. brz tempo sporiji tempo jak intenzitet. dogoditi će nam se da nas ljudi puno lakše i sa više interesa slušaju.html 8 . ali istu emociju u istoj rečenici i na istom jeziku prepoznalo je i 70% Engleza i Francuza. pa čak i 80% Japanaca. povišen glas. slab intenzitet. ali koliko ipak ima varijacija na temu i odstupanja od prosjeka. a da često i ne znaju u čemu je pravi razlog za to. sniženi registar -u U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u rečenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku. snižen glas.

9 . „Sociologija za ekonomiste“.Grupa autora. Pokazujete li i vi neka od tih ponašanja s liste? Napravite popis onih ponašanja koje želite promijeniti. • Budite više zainteresirani za to što je rečeno nego za to što ćete odgovoriti kako bi riješili problem. a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne sluša? Napravite listu onih ponašanja koje primjećujete na drugima. • Pratite svoje navike slušanja (ili neslušanja) i one drugih ljudi. verbalnog i neverbalnog iskazivanja. mislima i vjerovanjima. oni jedno drugom daju na znanje da se nedovoljno uvažavaju. Teško je biti dobar slušalac ako niste zainteresirani za drugog čovjeka. Nastojte vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe. I aktivno slušanje je vještina koja se uči. 155. Zatim razmislite o sebi. Razmislite o ljudima s kojima ste u životu jako voljeli razgovarati i osjećali se shvaćeno. ne može se "obaviti" na brzinu. str. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME. a koje ukazuju na to da druga osoba ne sluša. Denfas. Isto tako. osjetite šta se događa. Tuzla. Empatija. To ostavlja dosta prostora da se naruši komunikacija ili da slušalac odluta mislima. Slušajte s empatijom 9. Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme kada ćete se moći usmjeriti na slušanje. • Budite znatiželjni. razjasnite sliku i oblikujete odgovor.. • Dobra komunikacija zahtijeva i "dobro" okruženje. opažanja. iz "njenih cipela" umjesto da pokušavate "popraviti stvari i riješiti problem". To je interakcija8 i potvrda uspješne komunikacije. Isto tako 8 9 Interakcija. 86. Ako osobe koje komuniciraju ne slušaju pažljivo jedna drugu.Zećo J. • Slobodno postavljate pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili rupe koje vam nedostaju. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju Uspješan proces komunikacije podrazumijeva dobro razvijene vještine slušanja. Kao slušaoci mi imamo protok od oko 500 riječi u minuti dok je normalan tempo govora oko 125 do 150 riječi u minuti. one tada imaju površnu percepciju onoga što im se saopštava. Sa druge strane. 2005. god. Aktivno slušanje omogućava razmjenu poruka i tačno percipiranje sadržaja. • Dajte si vremena da saslušate. Kakav je osjećaj kada vas neko zaista sluša. Empatija je sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog čovjeka sa svim osjećajima. 2. str. Kako poboljšati vještinu slušanja? • Budite pažljivi i koncentrirani kada vam neko govori. Učinkovito primanje i davanje poruka podrazumijeva uzajamne povratne informacije o tome: kako doživljavamo nečije ponašanje i šta utječe da nečije ponašanje doživljavamo i interpretiramo na određeni način. ako već nešto drugo radite nećete moći s pažnjom slušati.3. Ne gledajte televiziju dok s nekim razgovarate. „Psihologija“..

a povremeno kao govornik. filozof) " 10 • Govorite – komunikacija počinje sa vama. povremeno kao slušalac.priznajte sebi ona dobra ponašanja koja imate i koja vam pomažu da bolje slušate druge ljude. Preuzmite odgovornost i započnite komunikaciju. Komunikacija je proces u kojem obje strane moraju sudjelovati. (Epictetus. nemojte čekati i očekivati da će to učiniti druga osoba. Ako osjećate da nešto nije u redu vjerojatno i nije. Ili da nastojimo ne pokazati osjećaje. „Psihologija“.Zećo J. Često nam se dogodi da zaboravimo zapravo opisati drugoj osobi kako se osjećamo. Pokušajte što jasnije reći što želite ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije poštovanje. "Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli slušati dvostruko više nego pričati. • Ne šaljite miješane poruke. • Naglasak stavljajte na bitne stvari. • Komunicirajte svoje misli i svoje osjećaje. 10 . posebno o važnim temama. • Ne sakrivajte se iza sms-ova i mailova. zahtijeva puno više od onoga što možemo izraziti sms-om ili mailom. • Vjerujte da je dobra komunikacija moguća. str. ne čujemo ton glasa. Vrlo često možemo krivo protumačiti sms jer ne vidimo osobu.php?aktiv_z=115 Trivijalnost. • Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas.. 2005.hr/savjetovaliste. • Vjerujte svojoj intuiciji12. Denfas. • Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete. Ako ste jako uzrujani ne možete dobro komunicirati. Dobra komunikacija.isto Intuicija. Monolog nije komunikacija. god. 156. • Budite direktni. ali blagi. a ne na trivijalnosti11.. 10 11 12 http://ss-ri. Tuzla. ("Nije mi ništa") • Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori.

recite joj).3. ako želite uvijek biti u pravu živite sami) • PRIČAJ MI O TOME (pokažite zainteresiranost) • MOŽE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na važnost dodira) • HAJMO ZAJEDNO (družite se. brigu i pomoć drugih) • MOLIM TE (iskazujte poštovanje) • BRAVO (pohvalite) • MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita. Deset rječi koje bi trebali svakodnevno govoriti • HVALA TI (zahvalite za pažnju. ponudite sami pomoć) • TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno) • OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga. 11 . 3. nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) • VOLIM TE (ne pretpostavite da druga osoba to zna.

odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. nepoštovanje ili stidljivost. Komunikacija će biti najefikasnija ako se ovaj aspekt neverbalne komunikacije koristi onoliko koliko učesnici razgovora smatraju prikladnim za situaciju u kojoj se nalaze. Kako čitati neverbalne znakove? Neverbalnu komunikaciju čine: kontakt očima. Raširene zjenice. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjetlosti. pokazivanje stavova. a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema informacijama koje primamo. Ako uzmemo u obzir da su oči ogledalo duše.html 12 . Važan je i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervisano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. pretnju ili želju za uvredom sagovornika. laganje). položaj tijela. Međutim. nepristojnost. Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija. kao i lični prostor.vox-magazin. Prekidanje kontakta očima spuštanjem pogleda tumači se kao signal podređenosti. tjelesni kontakt. 1.http://www. Često se previše kontakta očima smatra za iskazivanje superiornosti13. izraz lica.com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. premalo kontakta očima može se protumačiti kao nedostatak pažnje. pogledima dugim 1-7 sekundi. Posmatrači traže različite emocije na različitim 13 Superiornost.4. manjak samopoštovanja. neiskrenost. ili odnos prema osobi sa kojom komuniciramo. 4. pokazuje emocionalno uzbuđenje (sviđanje. shvatamo da nam sam pogled mnogo govori o jednoj osobi. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi. Ako želimo da osoba sa kojom razgovaramo stekne utisak da je slušamo. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji i smatra se najsnažnijim sredstvom neverbalne komunikacije. Kontakt očima zadržan samo djelić sekunde duže nego što osoba koju ste pogledali smatra prikladnim. bilo namjerno ili nenamjerno. pokreti tijela – gestovi. Verbalnim načinom uglavnom prenosimo informacije. ili može da bude shvaćena kao znak seksualne privlačnosti. Izraz lica se koristi kao sredstvo za postizanje boljeg razumijevanja poruke koju drugi pokušavaju da prenesu. može da dovede do reakcije ili fizičke agresije. treba da je gledamo u oči oko tri četvrtine vremena razgovora.

pokušavaju da ubijede. a labavo držanje ruku pored tijela tumači se kao otvorenost i pristupačnost. smanjuje našu objektivnost. Sreća se vidi na obrazima i u očima. Npr. dominantni ili pokorni i sl. Položaj tjela često govori o tome da li su ljudi puni nade ili su depresivni. a ne sviđaju nam se. a okarakterisani su i kao pristupačni. kao ljudi koji pružaju jednu dozu sigurnosti. Suština te pojave jeste u tome da na temelju jedne osobine. izražavaju oduševljenje itd.. od crta lica do pokvarenih zuba. koja nam se sviđa ili ne. Takvi izrazi lica su isuviše kratki da bi ih većina ljudi zapazila. Ljudi će radije dodirivati sagovornika kada pružaju neke informacije. Koristimo i informacije koje smo ranije saznali o nekome. Ljutnja se oslikava na licu. emocionalni pa i fizički razvoj beba ukoliko je od samog početka izostavljen. Negativni ili neprijateljski stavovi su signalizirani naginjanjem unazad. posebno kada sjedimo.html 13 . ili određena osoba posjeduje osobine koje sami nemamo. pošto je toliko važan.com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. samouvjereni uglavnom će imati uspravno držanje. u očima i na pokretima usana. Stoga. Tokom komunikacije koristimo različite vrste dodira kako bismo ohrabrili nekoga. Postoje i mikrotrenutni izrazi lica koji traju samo djelić sekunde i teže se uočavaju. osoba može da govori da joj je drago što vidi nekoga i možda se čak i smiješi. čine nekome uslugu itd. posebno pri prvom susretu sa određenom osobom. 14 Halo efekat. Istraživanjima je utvrđeno da su ljudi koji dodiruju druge tokom komunikacije bolje prihvaćeni. Prema istraživanjima. ili pružili podršku. U procjeni nečijeg izraza lica. ali svoj pravi stav može otkriti mikrotrenutnim izrazom gađenja. pa nam odmah postaje simpatična. Iznenađenje se pokazuje na čelu. Možemo ga jedino umanjiti ako se svaki put zapitamo koliko je on djelovao na naš sud. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. Jedan od veoma čestih dodira je rukovanje. dodir je prvo čulo koje se razvija po rođenju i može da uspori društveni. dominantni. Prekrštenim rukama se često može iskazati negativan stav prema drugoj osobi. Halo efekat je teško izbjeći. primaju savjete. Pozitivni stavovi prema drugima su najčešće praćeni naginjanjem naprijed. Dodirivanje može da ima veoma moćan efekat na to kako reagujemo na situaciju. Većinom gledamo spoljašnji izgled osobe. oblačenja. To. Oni koji su puni nade. za razliku od toplog stiska ruke. načina govora. kao i tuga. savjet. Tjelesni kontakt Prema istraživanjima.http://www. služi za pojačavanje verbalne poruke.vox-magazin. stvaramo sud o čitavom čovjeku. Strah se obično traži u očima. naravno. kada naređuju. izrazili nježnost ili saosjećanje.dijelovima lica. Ponekad se dodiru prebrzo pripisuju seksualne konotacije i time se gubi ono što ovaj vid neverbalne komunikacije nosi sa sobom. a rijeđe kada ispunjavaju naređenja. boje glasa. da li su samouvjereni ili stidljivi. treba voditi računa o pojavi koja se u psihologiji naziva "halo efekat"14. mekano rukovanje ostavlja negativan utisak. mole za uslugu.

kao i izbjegavanje kontakta očima). trljanje čela ili glađenje brade). jer ako se koriste na pravi način mogu da olakšaju komunikaciju. koliko dugo traje dodir. što je moguće prirodnije. poniznost ili čak depresiju (ako ovo prate faktori kao što je spor. Tu su i situacija i raspoloženje u trenutku dodira i veza između učesnika. Spuštene i skupljene obrve izražavaju bijes. kako njime ne bismo izazvali ono što ne želimo. podižemo obrve i sl. što se može postići blagim stiskanjem šake ili blagim tapšanjem po ramenu. mogu često djelovati i iritirajuće na onoga ko vas sluša. Psiholozi kažu da stav tijela može da pokaže samopouzdanje ili nesigurnost. Pokrete tijela − gestove koristimo da bismo naglasili ono o čemu govorimo. Ne treba misliti da ćemo se automatski dopasti ljudima ako šetamo okolo i dodirujemo ih. podsticanja ili saosjećanja. ). isprekidan i tih govor. Osim što nam pomažu u komunikaciji. pa je često mnogo bolje koristiti ostale vještine govora tijela i dopustiti da dodir ili tjelesni kontakt dođe vremenom. određivanje značenja dodira je kompleksno. da li je neko drugi prisutan. treba biti obazriv. koji dio tijela dodirujete. Najbolje je koristiti ga u svrhu ohrabrivanja. Prema istraživanjima muškarci koriste klimanje glavom da označe da su nekoga vidjeli i prepoznali. uvijanje kose. Oni mogu da se koriste za pokazivanje stavova. Iako je dodir veoma moćno sredstvo neverbalne komunikacije. da li postoji ili ne postoji pokret poslije dodira. Pokreti rukama su najčešći gestovi koji se koriste tokom komunikacije. Kada je glava visoko i možda malo nagnuta unazad. izvijene usne i neuobičajeno crveno lice. Ukoliko stojite. gord pa čak i agresivan stav ako ga prate oštar pogled. Jednom rečju. to se tumači kao preziran. istraživanja pokazuju da su ljudi koji dodiruju druge dopadljiviji i ostavljaju prijatan utisak. pokreti tijela mogu je i ometati ukoliko su neumjereni i previše naglašeni jer mogu ukazivati na nervozu i nedostatak samopouzdanja (trljanje dlanova.Različite vrste dodira imaju i različita značenja u zavisnosti od toga kojim dijelom tijela ste dodirnuli drugu osobu. dok žene koriste nakretanje glave. Treba imati na umu kulturološke razlike kao i razlike u vaspitanju. Postoje pokreti koji imaju kulturno određeno značenje (V za pobjedu. da zajedno sa riječima tumače misli i osjećanja onoga ko govori.. Takođe. koliko je dodir snažan. Pokreti glavom nisu važni samo dok govorimo već i dok slušamo. kao zamjena u govoru su znak podrške onome što je izrečeno ali i da proturječe izrečenom. spojeni palac i kažiprst za odlično itd. Podignute i razmaknute obrve šalju pozitivnije signale nego skupljene. ljutnju. 14 . klaćenje tijela sa noge na nogu kao i pogrbljen stav osim što daju sliku nesigurnosti. Oni treba da dopune riječi. Sam govor bez gestova je kao torta bez ukrasa. Najčešće pokazujemo rukama ili klimamo glavom. Pognuta glava ukazuje na pokornost. zabrinutost. ako jeste ko je to.

druga zona je lična zona i prostire se od 0. 15 . ličnosti. ličnim navikama. naravi. što nam govori o neophodnosti savladavanja ove vještine. kao što muzičar koristi svoj instrument. Prema tome nemojte se opirati nego se prepustite. radnim sposobnostima. Tu su ljudi u stanju da se rukuju ili su makar na dužinu ruke udaljeni jedni od drugih. 2. razdaljina od 0 do 0. pitajte. Tokom tog vremena mi radimo mnogo više od jednostavnog utvrđivanja da li nam se neko sviđa ili ne. Međutim. • Reagirajte na signale koje vam šalju drugi ljudi u trenutku. Mnogi ljudi imaju teškoća s dodirom ili zagrljajem. 4. 4. tada se ljudi dodiruju ili im je lahko da dodirnu jedno drugo. Najčešće se koristi pri svakodnevnim susretima društvenog ili poslovnog tipa. 2. To će učiniti komunikaciju još ugodnijom za vas oboje. Sve to radimo na osnovu veoma malo informacija o onom drugom. Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju? • Koristite ton glasa ovisno o onome što govorite. Ta podjela ima za cilj da nam pomogne da znamo šta poručujemo kroz ovaj aspekt neverbalne komunikacije. ne smijemo da zaboravimo na iskrenost kao veoma važan faktor jer u kombinaciji sa ovladanom vještinom neverbalne komunikacije možemo na pravi način i da upoznamo druge i da predstavimo sebe. Bolje je uskladiti se s osjećajima koje nam komunicira druga osoba nego ostati koncentrirani na ono što želimo reći. inteligenciji. Kada se nađemo sa nekim.Lični prostor Prema istraživanjima postoje četiri zone korištenja prostora: 1. • Reagirajte na nježnosti drugih ljudi. Sudimo o karakteru. 3. treća zona je društveno-konsultacijska zona i prostire se od 120 centimetara do 3 metra. prikladnosti za ulogu prijatelja ili partnera i sl. • Pohvalite i zahvalite kada vidite da vas druga osoba sluša sa pažnjom i reagira neverbalnim znakovima na vas.5 metra do 120 centimetara. Ako vam nije jasno šta se događa. nećemo vaditi metar iz torbe kako bismo se uvjerili da nismo prešli u zonu u kojoj ne bi trebalo da budemo.5 metra naziva se intimnom zonom. Ionako vjerojatno imate veće potrebe za zagrljajem nego što imate prilike biti zagrljeni. posljednja zona koja se naziva javnom zonom prostire se od 3 metra pa naviše. Istraživanja kažu da su prvih pet minuta najkritičniji period u susretu dvoje ljudi.

I pomoći će da druga osoba čuje ono što joj želite reći umjesto da se osjeti napadnuto i da se brani. ako je ženi neprijatno. Ako se ovi primjeri posmatraju pojedinačno. S druge strane. ako žena zuri u muškarca. obično da bi privukli nečiju pažnju ili da bi započeli neku društvenu inrerakciju. međutim ako se proučavaju zajedno. • Primjećujte kakav efekt vaše riječi imaju na drugu osobu. 16 . str. To će poslati poruku da to što govorite ima za cilj povećanje bliskosti. 93. „Sociologija za ekonomiste“. ne gledamo druge ljude kada nam je neugodno ili kada govorimo o bolnim temama. Uzmimo. Ljudi koriste kontakt očima na različite načine. ona to može izbjeći tako što će skrenuti pogled i prekinuti takvu interakciju. a ne rušenje mostova. onda se to često uzima kao ponašanje koje ima neke seksualne aluzije. 4. onda još više potvrđuju obrasce dominacije na osnovu roda. Čini li vam se da joj pune ili prazne baterije? Vaš radar će se vježbom izoštriti i brzo ćete znati kakav efekt imate na druge. npr. onda se to može shvatiti kao jedan prirodan oblik ponašanja. Često npr.“15 15 Grupa autora. 3.kontakt očima. mogu izgledati potpuno nevažno. Ne zaboravite dodirivati i grliti bliske ljude. Rod i neverbalna komunikacija „Verbalna i neverbalna komunikacija se mogu različito opažati i izraziti kod muškaraca i žena. • Kada razgovarate s nekim koga volite uhvatite tu osobu za ruke svojim rukama. Ako muškarac zuri u ženu. jedan od najčešćih neverbalnih izraza.• Koristite kontakt očima.

što znači prihvatiti da i oni imaju slične ili iste potrebe. samoostvarivanjem. 3. Osnovni motiv za komuniciranjem leži u našim potrebama za pripadanjem. prijateljstvo i neopterećen odnos. Najveći dio komunikacije odvija se neverbalno. Mi komuniciramo našim kompletnim ponašanjem (ako ne razgovaramo. Da bi se to postiglo nije dovoljno poznavati samo sebe. neophodno je razumjeti druge. pojedinac mora imati slobodu izražavanja (biti upravo onakav kakav inače jeste) i mora poznavati sebe (svoje misli. Netačno. pokretima. već treba upoznati druge. 4. Postoji nekoliko netačnih vjerovanja o komunikaciji: 1.http://hr. jer se komunikacija uči. Svako u odnosu želi biti slobodan (manje opterećen normama i konvencijama). ali za svaku stranu važe ista pravila: 1. Nije dovoljno samo poznavati sebe i prihvatiti druge. jer komunikacija ovisi o brojnim faktorima (ako nekoga „uhvatimo“ u raspoloženju.wikipedia. okrenemo glavu. 3. a on nije djelotvoran. prihvatanje drugih onakvima kakvi jesu. ne kažemo ono što mislimo. Da bi takav mogao biti.sve smo ipak rekli. koji misle i ponašaju se drugačije. Ako se ponaša onako kako drugi od njega očekuju. nešto što je samo po sebi razumljivo. jer je i to komunikacija). Da bi neko ušao u proces komunikacije mora imati motiv. vanjskim izražavanjima. Komunicira se riječima.org/wiki/Neverbalna_komunikacija 17 . 16 Mimika. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA Ljudi u komunikacijski odnos ulaze sa različitim namjerama i očekivanjima. Samo tako je moguće poznanstvo. Komunikacija je svemoćna ili komunikacija je nemoćna. odemo iz prostorije. preduslov je uspješnih odnosa. Komunikaciju je moguće izbjeći. 2. osjećanja. Ne može se govoriti o apsolutnim terminima. tada komunikacija trpi (zbog potisnutog nezadovoljstva).5. 4. da i oni žele biti to što jesu. reakcije). mimikom16. možemo mu reći i ono što je u drugim uslovima nezamislivo). Netačno. sigurnošću. uživiti se u razmišljanje i osjećanje drugog. pa i u fiziološkim potrebama. Svako u odnosu sa drugim želi biti djelotvoran. Savladavanje otpora u sebi prema onima koji su drugačiji. 2. Ne. Svako u odnosu želi biti uspješan. Komunikacija je nešto što svi znaju. Razumjeti znači poistovjetiti se tj.

uznemirenost. Prostorna udaljenost od 40 cm izražava bliskost. može naučiti jezik prihvatanja. Postavlja se pitanje: Kako izaći iz tog začaranog kruga? Mi možda ne možemo promijeniti druge. svoje stavove. ljubav. 18 . samice se koriste kao kazna jer sprječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. I osobni i profesionalni uspjeh često ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti komunikacijom. ali svako od nas može promijeniti sebe. U zatvorima. biti empatičan. uzajamno vrijeđanje. Dok sa nekim razgovaramo. ako su nastale smetnje. Položaj tijela pokazuje otpor ili ljutnju ako je riječ o okretanju od. ZAKLJUČAK Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima. pažljivo saslušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoja osjećanja. izraz lica pokazuje: sviđanje. svoja osjećanja i potrebe. javnost 3 m i više. Dodir izražava: toplinu. netoleranciju isl. Pogled pokazuje: bliskost ili nespremnost na interakciju. strah. npr. a toplinu ako je tijelo blago nagnuto prema.). 6. ali znači razumjeti i onu drugu stranu. komunikacija postaje otežana i neuspješna i može prerasti u sukob. iskrenost itd.5.-3 m i više. ponižavanje. Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade. Ako je potreba za komunikacijom na bilo koji način ugrožena. ljutnju ili bijes. Nažalost. Opsežnija komunikacija vodi boljim i uspješnijim odnosima i boljem rješavanju problema. interes. agresivnost. trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore. ružne riječi. socijalni odnosi 1. To ne znači napustiti svoje misli.

3.vox-magazin. http://www.. god. http://andjeli-cuvari. Denfas. http://ss-ri.php?aktiv_y=75 5. „Psihologija“. Tuzla.html 19 .hr/savjetovaliste.php?aktiv_z=115 6. hr/savjetovaliste. LITERATURA 1. „Sociologija za ekonomiste“ 2.com/NEVERBALNA%20KOMUNIKACIJA.org/wiki/Neverbalna_komunikacija 7.7.com/verbalna.Grupa autora.html 4.wikipedia. Zećo J. 2005. http://hr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful