VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

SEMINARSKI RAD

................................ 2.................................. 2......SADRŽAJ 1..... 3....................................................... ZAKLJUČAK................. 3.........4 3.................................12 4.............................................................19 2 ................11 4............................................... Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju?.............. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE.. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju?.....................9 3.......... PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA...............17 6...................... Deset riječi koje bi trebali svakodnevno upotrebljavati............................................................................... Paraverbalna komunikacija.....................16 5................15 4............... 1......................................................................................................... 1...................... VERBALNA KOMUNIKACIJA.....................7 3........................................................................... Kako čitati neverbalne znakove?.....3 2....................6 3......... Rod i neverbalna komunikacija.................12 4........ NEVERBALNA KOMUNIKACIJA.........................................18 7................... LITERATURA......................... UVOD.................

ako nije suviše kasno. Slučajevi kao ovi ukazuju na veliku potrebu ljudskih bića za društvom i komunikacijom. 3 . kada djeca nisu nužno žrtve fizičkog zlostavljanja. U svakoj komunikaciji pošiljatelj nešto otkriva o sebi. str. ne komuniciraju sa njima na odgovarajući način. Izabela nije mogla ni hodati. U prisustvu nepoznatih ljudi ponašala se kao divlja životinja.. frustracije2 i sukobe. Ipak. zajednički rad i akciju. Komunikacija obuhvata sve ono što se događa među ljudima.. Frustracija. govori o svome odnosu prema sugovorniku i pokušava na njega utjecati na različite načine. pripadanje. podršku. nastanak i razvoj pozitivnih i negativnih osjećanja.isto. ni pričati. ovaj slučaj nije usamljen.UVOD „Izabelini roditelji su je od njenog rođenja čuvali izolovanu u tamnoj prostoriji. 2005. njihov razvoj ide naprijed. „Psihologija“. a riječ je o nebrizi i teškom zanemarivanju. “1 Mada nevjerovatan. 229. Kada ju je socijalni radnik otkrio u toj dobi od pet godina. Izabela je postala normalna djevojka i žena.1. Denfas. Tuzla. god. ne uspijevaju im dati ljubav i pažnju. uz pomoć psihologa i terapeuta za govor. str. Događaji slični ovom. Neki roditelji ignorišu svoju djecu. dešavaju se. 1 2 Zećo J. 154. prenošenje misli. Kada ih smjeste u okolinu koja im pruža brigu i pažnju.

hr/savjetovaliste. U procesu komunikacije mi smo uvijek u nekoj vrsti odnosa. Neverbalna komunikacija se odnosi na sve druge načine na koje komuniciramo osim riječi.2. govor tijela. konfuziju3 i nesporazum. Putem komunikacije ostvaruje se i značajna ljudska potreba. Komunikacija može biti: • Verbalna • Neverbalna Verbalna komunikacija se odnosi na riječi koje govorimo. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE Ljudska komunikacija je složena. među ljudima mora postojati jednako značenje znakova. trebali bi se puno više posvetiti upravo tome da naučimo kvalitetno komunicirati. izraza lica. Da bi uspješno komunicirali. te emocionalno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje proizilazi iz komunikacijskog odnosa. ali i sve socijalne potrebe. za društvom.php?aktiv_y=75 4 . geste i ton glasa. Komunikacija je proces razmjene poruka između dvije i više osoba. o drugima. Komuniciramo putem znakova: riječi. U suprotnom slučaju ljudi ne razumiju međusobne poruke. izraz lica. trajanju ili prekidu odnosa ili relacije. Nema interakcije bez komunikacije. 3 Konfuzija-http://ss-ri. pa je zbog toga uvijek i interakcija. pa to može izazvati nerazumijevanje. Na primjer: organizacija vremena. Kroz te odnose dobijamo i orijentaciju o sebi samima i svome ponašanju. raznovrsna i stalni je pratilac ljudske aktivnosti. S obzirom na to koliko je važna. Najčešći i najvažniji oblik komunikacije među ljudima je razgovor. pokreta tijela.potreba za pripadanjem. zbunjenost. To je proces odašiljanja. a i zato što se vještine komunikacije mogu naučiti. prenošenja i primanja poruka. bilo da je riječ o uspostavljanju. Poruke koje se razmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne. Komunikacija je odnos među ljudskim jedinkama.

Odnos između verbalne i neverbalne komunikacije Psihološka istraživanja nam govore da samo 7% emocionalnog značenja komuniciramo riječima. gestama. Da bi poboljšali način na koji komuniciramo. moramo učiti kako kvalitetno i verbalno i neverbalno komunicirati.Slika 1. 5 . odnosno govorom tijela. Zapravo neverbalni su znakovi ti koji stvaraju značenje poruke koju prenosimo. a tako i odnose s drugim ljudima (pa onda i svoj uspjeh u životu). izrazom lica isl. Oko 38% komuniciramo korištenjem tona glasa. a 55% emocionalne poruke komuniciramo neverbalnim znakovima.

Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. tempo. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). «Žene su brbljavije od muškaraca. televiziji. odnosno most između dvije polutke.» Iako to nije nužno tako. VERBALNA KOMUNIKACIJA Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Verbalna komunikacija je jedna od osnovnih aktivnosti čovjeka kao društvenog bića jer : • Kroz nju čovjek ostvaruje interakcije sa užom i širom životnom i radnom sredinom. • Ona je sredstvo koje čovjek upotrebljava u dobru i zlu. Centri za govor su prvenstveno smješteni u lijevoj polutci mozga. no dok je u desnoj polutci kod muškaraca jedan veći dio posvećen prostornoj orijentaciji. dok su muškarci. usavršavali analizu. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga. daje tom spolu veću nadarenost za govor i sintezu dobivenih informacija.3. u kombinaciji s činjenicom da je kod žena povećan «corpus callosum». filmu. obzirom na lošiju komunikaciju polutki. konstruktivno i destruktivno. znanstvene činjenice govore da u toj tvrdnji ima istine. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo ustvari paraverbalni. 6 . a ponekad možemo čuti nešto i od osobe koja spava. kod žena je i dio tog prostora posvećen govoru. na radiju. • Svaki pojedinac kroz nju teži i nastoji da promijeni svijet u kome živi. • Čovjek mijenja svoje ponašanje kao odgovor na komunikativnu poruku koju prima. odnosno paralingvistički (vezan uz ton. u slobodnom vremenu. Ta činjenica. boju i neke druge sastavnice govora). Možda je najzabavnije otvoriti ovu temu kroz jedan stereotip. • Čovjek meditira sa svijetom i svijet sa čovjekom kroz verbalnu komunikaciju.

Francuske i Japana pokazali su nam kako se emocije u govoru prenose paraverbalnim faktorima. U sastavljanju govora je vrlo bitna i činjenica da se emotivnost rečenice dobiva njezinom kratkoćom.isto 7 . Kreštav glas daje naznaku osjećaja slabosti ili histeričnosti4. luk).isto Legato. ali i neosjetljive osobe. Isprekidan. može odati dojam odlučne dinamične. odnosno iznenađenje i prezir. Rezultati jednog eksperimenta koji se odvijao na području Hrvatske. Previše tih govor povezat ćemo često sa strahom ili slabim crtama ličnosti.3. Govor sa pojačanom nosnosti najčešće ćemo povezati sa prehladom. odnosno kazuju da li se govori o oružju ili povrću (luk. Važne informacije moramo izgovoriti sporije.html Staccatt. iako je možda govornik upravo izašao iz tvorničke hale ili sa nekog rock koncerta pa govori glasno iz navika ili zato što i sam sebe slabo čuje. dok blagi legato6 daje dojam nježnosti i osjetljivosti. ako isključimo govorne mane. napet govor u staccattu5. „Za kraj je zgodno spomenuti i malo znanosti. Engleske. U eksperimentu su locirani parametri paraverbalnih dijelova govora za strah. Paraverbalna komunikacija Iza tog zvučnog naslova kriju se glasovi. Ritam govora je bitan i za pozornost slušatelja. nesvjesno nam može pobuditi percepciju lijenosti i/ili umišljenosti. uskoro radi umora to više neće biti u stanju. ali ukoliko osoba ima uobičajen takav govor. bijes. Jedan dio njih je zadužen za shvatanje osnovnog smisla verbalnog izraza. Brz govor daje dinamiku i odlučnost. Oni nam daju uzvičnik ili upitnik na kraju rečenice. ali radi prebrzog govora smanjit će se i mogućnost praćenja informacija. Neprimjereno glasan govor doima se agresivno. čak i ukoliko slušatelj ne razumije sam jezik na kojem je rečenica izgovorena. odnosno ironiju. radost. no konstantan spori govor će vrlo brzo zamoriti slušatelja koji će nesvjesno očekivati da su sve informacije vrlo važne i dok će u početku govora biti vrlo koncentriran.http://andjeli-cuvari. da bi slušatelji lakše percipirali i njihovu važnost i informacije same. ljuto i možda malo primitivno. Pauze u govoru su još jedan od načina naglašavanja bitnih informacija i pokazivanje promišljanja oko izrečenog.com/verbalna. 1. tempo i intonacija koji prate govor i daju mu dodatnu informativnost. 4 5 6 Histeričnost.

No ukoliko neke osnovne činjenice imamo na umu. snižen glas. pa čak i 80% Japanaca. ali istu emociju u istoj rečenici i na istom jeziku prepoznalo je i 70% Engleza i Francuza. a da često i ne znaju u čemu je pravi razlog za to.com/verbalna. povišen glas. jak intenzitet.strah bijes radost/iznenađenje prezir/ironija prvom srednjem završnom dijelu ubrzani tempo. glasan govor povišen glas. sniženi registar -u U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u rečenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku. dogoditi će nam se da nas ljudi puno lakše i sa više interesa slušaju. ali koliko ipak ima varijacija na temu i odstupanja od prosjeka. tihi intenzitet skokoviti tempo. sniženi registar -u dijelu i sporiji tempo. slab intenzitet. sniženi registar -u dijelu rečenice sporiji tempo. Verbalna i paraverbalna komunikacija nam vrlo očito pokazuju koliko smo svi mi slični. brz tempo sporiji tempo jak intenzitet.html 8 .“7 7 http://andjeli-cuvari.

155. Kao slušaoci mi imamo protok od oko 500 riječi u minuti dok je normalan tempo govora oko 125 do 150 riječi u minuti. To ostavlja dosta prostora da se naruši komunikacija ili da slušalac odluta mislima. razjasnite sliku i oblikujete odgovor. Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme kada ćete se moći usmjeriti na slušanje. Isto tako. Kakav je osjećaj kada vas neko zaista sluša. Učinkovito primanje i davanje poruka podrazumijeva uzajamne povratne informacije o tome: kako doživljavamo nečije ponašanje i šta utječe da nečije ponašanje doživljavamo i interpretiramo na određeni način. Teško je biti dobar slušalac ako niste zainteresirani za drugog čovjeka. a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne sluša? Napravite listu onih ponašanja koje primjećujete na drugima. a koje ukazuju na to da druga osoba ne sluša. Kako poboljšati vještinu slušanja? • Budite pažljivi i koncentrirani kada vam neko govori.Zećo J.. Tuzla. str. • Budite znatiželjni. one tada imaju površnu percepciju onoga što im se saopštava. 2005. „Psihologija“. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME. Ako osobe koje komuniciraju ne slušaju pažljivo jedna drugu. mislima i vjerovanjima. Aktivno slušanje omogućava razmjenu poruka i tačno percipiranje sadržaja.Grupa autora. „Sociologija za ekonomiste“.3. 2. Zatim razmislite o sebi. Empatija. I aktivno slušanje je vještina koja se uči. 86. Pokazujete li i vi neka od tih ponašanja s liste? Napravite popis onih ponašanja koje želite promijeniti. str. god. • Budite više zainteresirani za to što je rečeno nego za to što ćete odgovoriti kako bi riješili problem. • Pratite svoje navike slušanja (ili neslušanja) i one drugih ljudi. To je interakcija8 i potvrda uspješne komunikacije. opažanja. ako već nešto drugo radite nećete moći s pažnjom slušati. Nastojte vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe. 9 . ne može se "obaviti" na brzinu. osjetite šta se događa. Isto tako 8 9 Interakcija. Empatija je sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog čovjeka sa svim osjećajima. Sa druge strane. Razmislite o ljudima s kojima ste u životu jako voljeli razgovarati i osjećali se shvaćeno. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju Uspješan proces komunikacije podrazumijeva dobro razvijene vještine slušanja. verbalnog i neverbalnog iskazivanja.. Denfas. Slušajte s empatijom 9. iz "njenih cipela" umjesto da pokušavate "popraviti stvari i riješiti problem". • Dobra komunikacija zahtijeva i "dobro" okruženje. • Dajte si vremena da saslušate. Ne gledajte televiziju dok s nekim razgovarate. • Slobodno postavljate pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili rupe koje vam nedostaju. oni jedno drugom daju na znanje da se nedovoljno uvažavaju.

(Epictetus. str. Komunikacija je proces u kojem obje strane moraju sudjelovati. Tuzla. 10 . • Vjerujte da je dobra komunikacija moguća. Denfas. ("Nije mi ništa") • Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. • Budite direktni. 156. 10 11 12 http://ss-ri. Često nam se dogodi da zaboravimo zapravo opisati drugoj osobi kako se osjećamo. zahtijeva puno više od onoga što možemo izraziti sms-om ili mailom. Ili da nastojimo ne pokazati osjećaje. nemojte čekati i očekivati da će to učiniti druga osoba. god. • Komunicirajte svoje misli i svoje osjećaje. • Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete. "Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli slušati dvostruko više nego pričati. • Ne šaljite miješane poruke.hr/savjetovaliste. • Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. a ne na trivijalnosti11. povremeno kao slušalac.priznajte sebi ona dobra ponašanja koja imate i koja vam pomažu da bolje slušate druge ljude. • Naglasak stavljajte na bitne stvari. Dobra komunikacija. Pokušajte što jasnije reći što želite ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije poštovanje.. ali blagi. Ako ste jako uzrujani ne možete dobro komunicirati. 2005. ne čujemo ton glasa.php?aktiv_z=115 Trivijalnost.Zećo J. Monolog nije komunikacija. Ako osjećate da nešto nije u redu vjerojatno i nije.. • Ne sakrivajte se iza sms-ova i mailova. Preuzmite odgovornost i započnite komunikaciju. „Psihologija“. a povremeno kao govornik. Vrlo često možemo krivo protumačiti sms jer ne vidimo osobu.isto Intuicija. posebno o važnim temama. • Vjerujte svojoj intuiciji12. filozof) " 10 • Govorite – komunikacija počinje sa vama.

ako želite uvijek biti u pravu živite sami) • PRIČAJ MI O TOME (pokažite zainteresiranost) • MOŽE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na važnost dodira) • HAJMO ZAJEDNO (družite se. nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) • VOLIM TE (ne pretpostavite da druga osoba to zna. ponudite sami pomoć) • TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno) • OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga. recite joj). brigu i pomoć drugih) • MOLIM TE (iskazujte poštovanje) • BRAVO (pohvalite) • MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita. 11 . Deset rječi koje bi trebali svakodnevno govoriti • HVALA TI (zahvalite za pažnju. 3.3.

4. bilo namjerno ili nenamjerno. Kako čitati neverbalne znakove? Neverbalnu komunikaciju čine: kontakt očima. pokazivanje stavova. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi. nepoštovanje ili stidljivost. Komunikacija će biti najefikasnija ako se ovaj aspekt neverbalne komunikacije koristi onoliko koliko učesnici razgovora smatraju prikladnim za situaciju u kojoj se nalaze.4.com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. pokreti tijela – gestovi. a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema informacijama koje primamo. Međutim. izraz lica.http://www. 1. ili može da bude shvaćena kao znak seksualne privlačnosti. može da dovede do reakcije ili fizičke agresije. nepristojnost.html 12 . Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija. Verbalnim načinom uglavnom prenosimo informacije. shvatamo da nam sam pogled mnogo govori o jednoj osobi. pokazuje emocionalno uzbuđenje (sviđanje. pretnju ili želju za uvredom sagovornika. položaj tijela. pogledima dugim 1-7 sekundi. tjelesni kontakt. kao i lični prostor. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjetlosti. Izraz lica se koristi kao sredstvo za postizanje boljeg razumijevanja poruke koju drugi pokušavaju da prenesu. Često se previše kontakta očima smatra za iskazivanje superiornosti13. Ako želimo da osoba sa kojom razgovaramo stekne utisak da je slušamo. manjak samopoštovanja. neiskrenost. Posmatrači traže različite emocije na različitim 13 Superiornost. Prekidanje kontakta očima spuštanjem pogleda tumači se kao signal podređenosti. laganje). Važan je i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervisano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. treba da je gledamo u oči oko tri četvrtine vremena razgovora. ili odnos prema osobi sa kojom komuniciramo.vox-magazin. Kontakt očima zadržan samo djelić sekunde duže nego što osoba koju ste pogledali smatra prikladnim. odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. premalo kontakta očima može se protumačiti kao nedostatak pažnje. Raširene zjenice. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji i smatra se najsnažnijim sredstvom neverbalne komunikacije. Ako uzmemo u obzir da su oči ogledalo duše.

stvaramo sud o čitavom čovjeku. mole za uslugu. pokušavaju da ubijede. Dodirivanje može da ima veoma moćan efekat na to kako reagujemo na situaciju. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva.vox-magazin. Postoje i mikrotrenutni izrazi lica koji traju samo djelić sekunde i teže se uočavaju. Takvi izrazi lica su isuviše kratki da bi ih većina ljudi zapazila. Možemo ga jedino umanjiti ako se svaki put zapitamo koliko je on djelovao na naš sud. U procjeni nečijeg izraza lica. ili određena osoba posjeduje osobine koje sami nemamo.com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. 14 Halo efekat. Oni koji su puni nade. Prekrštenim rukama se često može iskazati negativan stav prema drugoj osobi. Iznenađenje se pokazuje na čelu. Pozitivni stavovi prema drugima su najčešće praćeni naginjanjem naprijed. emocionalni pa i fizički razvoj beba ukoliko je od samog početka izostavljen. Npr. dominantni. posebno pri prvom susretu sa određenom osobom. kao ljudi koji pružaju jednu dozu sigurnosti. Tokom komunikacije koristimo različite vrste dodira kako bismo ohrabrili nekoga. dodir je prvo čulo koje se razvija po rođenju i može da uspori društveni. da li su samouvjereni ili stidljivi. samouvjereni uglavnom će imati uspravno držanje. služi za pojačavanje verbalne poruke. ali svoj pravi stav može otkriti mikrotrenutnim izrazom gađenja. od crta lica do pokvarenih zuba. Ljutnja se oslikava na licu. pošto je toliko važan. Ljudi će radije dodirivati sagovornika kada pružaju neke informacije. Strah se obično traži u očima. Prema istraživanjima. Ponekad se dodiru prebrzo pripisuju seksualne konotacije i time se gubi ono što ovaj vid neverbalne komunikacije nosi sa sobom. načina govora. koja nam se sviđa ili ne. mekano rukovanje ostavlja negativan utisak. Sreća se vidi na obrazima i u očima. treba voditi računa o pojavi koja se u psihologiji naziva "halo efekat"14. u očima i na pokretima usana. smanjuje našu objektivnost. Tjelesni kontakt Prema istraživanjima. naravno. a ne sviđaju nam se. Istraživanjima je utvrđeno da su ljudi koji dodiruju druge tokom komunikacije bolje prihvaćeni. čine nekome uslugu itd. pa nam odmah postaje simpatična.. savjet. oblačenja. a rijeđe kada ispunjavaju naređenja. posebno kada sjedimo. dominantni ili pokorni i sl. izrazili nježnost ili saosjećanje.html 13 . boje glasa. Položaj tjela često govori o tome da li su ljudi puni nade ili su depresivni. Negativni ili neprijateljski stavovi su signalizirani naginjanjem unazad. To. kada naređuju. izražavaju oduševljenje itd. Stoga. Suština te pojave jeste u tome da na temelju jedne osobine. Halo efekat je teško izbjeći. Jedan od veoma čestih dodira je rukovanje. za razliku od toplog stiska ruke. osoba može da govori da joj je drago što vidi nekoga i možda se čak i smiješi. kao i tuga.dijelovima lica. primaju savjete. a okarakterisani su i kao pristupačni. Koristimo i informacije koje smo ranije saznali o nekome. ili pružili podršku. Većinom gledamo spoljašnji izgled osobe.http://www. a labavo držanje ruku pored tijela tumači se kao otvorenost i pristupačnost.

trljanje čela ili glađenje brade). Ukoliko stojite. Sam govor bez gestova je kao torta bez ukrasa. da zajedno sa riječima tumače misli i osjećanja onoga ko govori. mogu često djelovati i iritirajuće na onoga ko vas sluša. treba biti obazriv. gord pa čak i agresivan stav ako ga prate oštar pogled.Različite vrste dodira imaju i različita značenja u zavisnosti od toga kojim dijelom tijela ste dodirnuli drugu osobu. pa je često mnogo bolje koristiti ostale vještine govora tijela i dopustiti da dodir ili tjelesni kontakt dođe vremenom. ako jeste ko je to.. istraživanja pokazuju da su ljudi koji dodiruju druge dopadljiviji i ostavljaju prijatan utisak. Pokrete tijela − gestove koristimo da bismo naglasili ono o čemu govorimo. izvijene usne i neuobičajeno crveno lice. Ne treba misliti da ćemo se automatski dopasti ljudima ako šetamo okolo i dodirujemo ih. isprekidan i tih govor. koliko dugo traje dodir. da li postoji ili ne postoji pokret poslije dodira. koliko je dodir snažan. podsticanja ili saosjećanja. Oni mogu da se koriste za pokazivanje stavova. Oni treba da dopune riječi. Psiholozi kažu da stav tijela može da pokaže samopouzdanje ili nesigurnost. poniznost ili čak depresiju (ako ovo prate faktori kao što je spor. Takođe. dok žene koriste nakretanje glave. Najčešće pokazujemo rukama ili klimamo glavom. Pokreti rukama su najčešći gestovi koji se koriste tokom komunikacije. što se može postići blagim stiskanjem šake ili blagim tapšanjem po ramenu. što je moguće prirodnije. pokreti tijela mogu je i ometati ukoliko su neumjereni i previše naglašeni jer mogu ukazivati na nervozu i nedostatak samopouzdanja (trljanje dlanova. Kada je glava visoko i možda malo nagnuta unazad. Tu su i situacija i raspoloženje u trenutku dodira i veza između učesnika. Najbolje je koristiti ga u svrhu ohrabrivanja. koji dio tijela dodirujete. Podignute i razmaknute obrve šalju pozitivnije signale nego skupljene. to se tumači kao preziran. Prema istraživanjima muškarci koriste klimanje glavom da označe da su nekoga vidjeli i prepoznali. ). Postoje pokreti koji imaju kulturno određeno značenje (V za pobjedu. uvijanje kose. Iako je dodir veoma moćno sredstvo neverbalne komunikacije. podižemo obrve i sl. Jednom rečju. Pognuta glava ukazuje na pokornost. 14 . klaćenje tijela sa noge na nogu kao i pogrbljen stav osim što daju sliku nesigurnosti. jer ako se koriste na pravi način mogu da olakšaju komunikaciju. kao zamjena u govoru su znak podrške onome što je izrečeno ali i da proturječe izrečenom. da li je neko drugi prisutan. kako njime ne bismo izazvali ono što ne želimo. Pokreti glavom nisu važni samo dok govorimo već i dok slušamo. ljutnju. kao i izbjegavanje kontakta očima). spojeni palac i kažiprst za odlično itd. Spuštene i skupljene obrve izražavaju bijes. Treba imati na umu kulturološke razlike kao i razlike u vaspitanju. određivanje značenja dodira je kompleksno. Osim što nam pomažu u komunikaciji. zabrinutost.

radnim sposobnostima. Ionako vjerojatno imate veće potrebe za zagrljajem nego što imate prilike biti zagrljeni. • Pohvalite i zahvalite kada vidite da vas druga osoba sluša sa pažnjom i reagira neverbalnim znakovima na vas. posljednja zona koja se naziva javnom zonom prostire se od 3 metra pa naviše. pitajte. Kada se nađemo sa nekim. što nam govori o neophodnosti savladavanja ove vještine. treća zona je društveno-konsultacijska zona i prostire se od 120 centimetara do 3 metra. nećemo vaditi metar iz torbe kako bismo se uvjerili da nismo prešli u zonu u kojoj ne bi trebalo da budemo. prikladnosti za ulogu prijatelja ili partnera i sl. Najčešće se koristi pri svakodnevnim susretima društvenog ili poslovnog tipa. To će učiniti komunikaciju još ugodnijom za vas oboje. druga zona je lična zona i prostire se od 0. 2. Istraživanja kažu da su prvih pet minuta najkritičniji period u susretu dvoje ljudi. naravi. inteligenciji. Prema tome nemojte se opirati nego se prepustite.5 metra naziva se intimnom zonom. • Reagirajte na signale koje vam šalju drugi ljudi u trenutku. Sudimo o karakteru. Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju? • Koristite ton glasa ovisno o onome što govorite. ne smijemo da zaboravimo na iskrenost kao veoma važan faktor jer u kombinaciji sa ovladanom vještinom neverbalne komunikacije možemo na pravi način i da upoznamo druge i da predstavimo sebe. ličnosti. Tokom tog vremena mi radimo mnogo više od jednostavnog utvrđivanja da li nam se neko sviđa ili ne. tada se ljudi dodiruju ili im je lahko da dodirnu jedno drugo. Sve to radimo na osnovu veoma malo informacija o onom drugom. • Reagirajte na nježnosti drugih ljudi. Tu su ljudi u stanju da se rukuju ili su makar na dužinu ruke udaljeni jedni od drugih.Lični prostor Prema istraživanjima postoje četiri zone korištenja prostora: 1. 15 .5 metra do 120 centimetara. razdaljina od 0 do 0. 4. 4. 3. Ta podjela ima za cilj da nam pomogne da znamo šta poručujemo kroz ovaj aspekt neverbalne komunikacije. Ako vam nije jasno šta se događa. Međutim. Mnogi ljudi imaju teškoća s dodirom ili zagrljajem. 2. ličnim navikama. kao što muzičar koristi svoj instrument. Bolje je uskladiti se s osjećajima koje nam komunicira druga osoba nego ostati koncentrirani na ono što želimo reći.

4. S druge strane. Ne zaboravite dodirivati i grliti bliske ljude. mogu izgledati potpuno nevažno. I pomoći će da druga osoba čuje ono što joj želite reći umjesto da se osjeti napadnuto i da se brani. ako žena zuri u muškarca. „Sociologija za ekonomiste“.“15 15 Grupa autora. Ljudi koriste kontakt očima na različite načine. ne gledamo druge ljude kada nam je neugodno ili kada govorimo o bolnim temama. • Primjećujte kakav efekt vaše riječi imaju na drugu osobu. 93. onda se to često uzima kao ponašanje koje ima neke seksualne aluzije. • Kada razgovarate s nekim koga volite uhvatite tu osobu za ruke svojim rukama. ako je ženi neprijatno. jedan od najčešćih neverbalnih izraza. a ne rušenje mostova. str.kontakt očima. onda se to može shvatiti kao jedan prirodan oblik ponašanja. Često npr. Ako muškarac zuri u ženu.• Koristite kontakt očima. Čini li vam se da joj pune ili prazne baterije? Vaš radar će se vježbom izoštriti i brzo ćete znati kakav efekt imate na druge. obično da bi privukli nečiju pažnju ili da bi započeli neku društvenu inrerakciju. 16 . Uzmimo. onda još više potvrđuju obrasce dominacije na osnovu roda. Rod i neverbalna komunikacija „Verbalna i neverbalna komunikacija se mogu različito opažati i izraziti kod muškaraca i žena. npr. međutim ako se proučavaju zajedno. ona to može izbjeći tako što će skrenuti pogled i prekinuti takvu interakciju. To će poslati poruku da to što govorite ima za cilj povećanje bliskosti. 3. Ako se ovi primjeri posmatraju pojedinačno.

Svako u odnosu sa drugim želi biti djelotvoran. nešto što je samo po sebi razumljivo. Ne. Svako u odnosu želi biti uspješan. možemo mu reći i ono što je u drugim uslovima nezamislivo). odemo iz prostorije. Netačno. Komunikacija je nešto što svi znaju. samoostvarivanjem. Nije dovoljno samo poznavati sebe i prihvatiti druge. 4. Komunikacija je svemoćna ili komunikacija je nemoćna. da i oni žele biti to što jesu. jer se komunikacija uči.org/wiki/Neverbalna_komunikacija 17 . Da bi neko ušao u proces komunikacije mora imati motiv. Mi komuniciramo našim kompletnim ponašanjem (ako ne razgovaramo. vanjskim izražavanjima. neophodno je razumjeti druge. Komunikaciju je moguće izbjeći. Najveći dio komunikacije odvija se neverbalno.wikipedia.sve smo ipak rekli. 3. okrenemo glavu. 16 Mimika. Ne može se govoriti o apsolutnim terminima. Da bi takav mogao biti. Postoji nekoliko netačnih vjerovanja o komunikaciji: 1. pa i u fiziološkim potrebama. uživiti se u razmišljanje i osjećanje drugog. preduslov je uspješnih odnosa. Netačno. mimikom16. Razumjeti znači poistovjetiti se tj. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA Ljudi u komunikacijski odnos ulaze sa različitim namjerama i očekivanjima. koji misle i ponašaju se drugačije. 4. Svako u odnosu želi biti slobodan (manje opterećen normama i konvencijama). ali za svaku stranu važe ista pravila: 1. a on nije djelotvoran. jer komunikacija ovisi o brojnim faktorima (ako nekoga „uhvatimo“ u raspoloženju. osjećanja. 2.http://hr. prihvatanje drugih onakvima kakvi jesu. Ako se ponaša onako kako drugi od njega očekuju. pojedinac mora imati slobodu izražavanja (biti upravo onakav kakav inače jeste) i mora poznavati sebe (svoje misli. ne kažemo ono što mislimo. 2. Komunicira se riječima. 3. što znači prihvatiti da i oni imaju slične ili iste potrebe. jer je i to komunikacija). pokretima. Samo tako je moguće poznanstvo. Savladavanje otpora u sebi prema onima koji su drugačiji. prijateljstvo i neopterećen odnos. sigurnošću. tada komunikacija trpi (zbog potisnutog nezadovoljstva). Da bi se to postiglo nije dovoljno poznavati samo sebe. Osnovni motiv za komuniciranjem leži u našim potrebama za pripadanjem. već treba upoznati druge. reakcije).5.

biti empatičan. To ne znači napustiti svoje misli. Pogled pokazuje: bliskost ili nespremnost na interakciju. samice se koriste kao kazna jer sprječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. Dodir izražava: toplinu. javnost 3 m i više. može naučiti jezik prihvatanja. netoleranciju isl. uznemirenost. komunikacija postaje otežana i neuspješna i može prerasti u sukob. U zatvorima. svoja osjećanja i potrebe. a toplinu ako je tijelo blago nagnuto prema. Postavlja se pitanje: Kako izaći iz tog začaranog kruga? Mi možda ne možemo promijeniti druge. Dok sa nekim razgovaramo.-3 m i više. Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. 6. razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade. interes.5. Ako je potreba za komunikacijom na bilo koji način ugrožena. svoje stavove. ZAKLJUČAK Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima.). iskrenost itd. I osobni i profesionalni uspjeh često ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti komunikacijom. ponižavanje. socijalni odnosi 1. ako su nastale smetnje. agresivnost. Nažalost. ali znači razumjeti i onu drugu stranu. pažljivo saslušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoja osjećanja. strah. trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore. Prostorna udaljenost od 40 cm izražava bliskost. Položaj tijela pokazuje otpor ili ljutnju ako je riječ o okretanju od. uzajamno vrijeđanje. izraz lica pokazuje: sviđanje. ljutnju ili bijes. 18 . ljubav. ružne riječi. npr. ali svako od nas može promijeniti sebe. Opsežnija komunikacija vodi boljim i uspješnijim odnosima i boljem rješavanju problema.

. god. LITERATURA 1. „Psihologija“.7.php?aktiv_y=75 5.com/verbalna. http://hr.hr/savjetovaliste.php?aktiv_z=115 6.org/wiki/Neverbalna_komunikacija 7. http://www.wikipedia.html 4. http://andjeli-cuvari. „Sociologija za ekonomiste“ 2. Denfas.vox-magazin. Zećo J.html 19 . 3. 2005. http://ss-ri. hr/savjetovaliste.Grupa autora.com/NEVERBALNA%20KOMUNIKACIJA. Tuzla.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful