Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 143—'153.

A N D R O G A B E L I Ć : » U S T A N A K H V A R S K I H P U Č A N A 1510—1514«

S p l i t 1988. U s t a n k u h v a r s k i h pučana i njegovom vođi M a t i j i Ivaniću

naša historiografija j e p o k l o n i l a p o d o s t a pažnje. N o , to j e učinjeno n a na­
čin k o j i čitaoca i zbunjuje i iznenađuje. Sve s a m a neslaganja i oprečnosti.
Istina, k a k o A n d r o Gabelić ističe u predgovoru svoga djela, pojedini r a d o v i ,
»zasebno uzeti«, o d l i k u j u se m a n j o m i l i većom logičnošću i n e s u m n j i v o m
vrijednošću, a l i k a d je u p i t a n j u c j e l i n a literature o u s t a n k u to je u teme­
l j u z b i r k o n t r a d i k c i j a i skup teza k o j e se uzajamno isključuju i međusob­
no poništavaju«. Objašnjavajući u z r o k e takvog stanja Gabelić ističe d a j e
upravo t a šarolikost i k o n t r a d i k t o r n o s t teza o Ivaniću i u s t a n k u k o j e m u
j e o n b i o n a čelu odlučujuće utjecala n a izbor k o n c e p t a knjige. T o j e kon­
cept kritičnog odnosa p r e m a s v i m — doslovno s v i m — tekstovima napisa­
n i m o u s t a n k u h v a r s k i h pučana, o d tekstova P i e t r a B e m b a , M a r c a n t o n i j a
M i c h i e l a i L u d o v i c a Tuberona, p r e k o A l e k s a n d r a Gazarovića, J e r o l i m a K a -
v a n j i n a i Andrea C i c c a r e l i j a , do t e k s t o v a Šime L j u b i c a , Grge N o v a k a , N a d e
Klaić i desetine d r u g i h pisaca. D o s l o v n o svi a u t o r i k o j i s u o Ivaniću i puč­
k o m u s t a n k u p i s a l i »suočeni« s u u Gabelićevoj k n j i z i s d o k u m e n t i m a . A
budući da se Gabelićeve interpretacije i njegovi zaključci znatno, a često i
bitno, r a z l i k u j u o d interpretacija i zaključaka d r u g i h autora, n a k r a j u k n j i ­
ge objavljeni s u s v i dokumenti. P r e m a piščevim n a v o d i m a , to ie učinjeno
»da b i h zainteresiranom čitaocu omogućio d a s a m može u t v r d i t i k o j i je
autor u p r a v u i čiji se tekst b a z i r a n a izvorima«. Potrebno je d o d a t i d a ta­
ko s k u p l j e n a r h i v s k i m a t e r i j a l n a j e d n o m e m j e s t u (153 d o k u m e n t a n a 101
s t r a n i c i knjige) i s a m p o sebi p r e d s t a v l j a v e l i k u vrijednost u t o l i k o veću što
se među objavljenim d o k u m e n t i m a n a l a z i oko 40 n o v i h , do pojave ove knji­
ge potpuno nepoznatih dokumenata koje je a u t o r o t k r i o većim d i j e l o m u
A r c h i v i o d i Stato (Frari) u Veneciji, a m a n j i m u našim a r h i v i m a . Važno je
s p o m e n u t i d a t i n o v o o t k r i v e n i d o k u m e n t i predstavljaju o k o p o l o v i n u cjelo­
k u p n o g sada poznatog arhivskog m a t e r i j a l a posvećenog neposredno pučkom
u s t a n k u i Ivaniću. I još nešto. Z a r a z l i k u o d i z v o r a poznatih o d ranije, k o j i
s k o r o potpuno predstavljaju prepričanu i v r l o sažetu verziju o r i g i n a l n i h do­
k u m e n a t a (Sanudo), novootkrivena i z v o r n a građa sastoji se većim dijelom
o d s a m i h o r i g i n a l n i h dokumenata, a m a n j i m d i j e l o m o d n j i h o v i h cjelovitih
prijepisa.
M o g l o b i se k a z a t i d a je m a l o znanstvenih djela — o pučkom u s t a n k u
i Ivaniću nimalo — u k o j i m a je t a k o potpuno iskorištena stara i z v o r n a gra­
đa k o j a s u toliko obogaćena n o v i m d o k u m e n t i m a k a o što j e to slučaj s
Gabelićevom k n j i g o m »Ustanak h v a r s k i h pučana«. P r e m a riječima d r . T.
R a u k a r a , recenzenta knjige, djelo A . Gabelića »se ističe t e m e l j i t o m argu­
m e n t a c i j o m , n e p r e k i d n i m nastojanjem autora d a u p o s t u p k u zaključivanja
u p o t r i j e b i sve, p a i najsitnije, p o d a t k e u sačuvanim v r e l i m a . U p r a v o to^ nas­
tojanje pisca d a svoje zaključke g r a d i n a izvornoj podlozi, k o j u j e značajno
proširio i obogatio i o s o b n i m istraživanjima, i d a t a k o stvorene zaključke
s u p r o t s t a v i r a n i j i m h i s t o r i g r a f s k i m gledištima, b i t n a je značajka djela«.
D r u g a osnovna značajka djela j e cjelovitost obrade teme. Pučki~ustanak je,
naime, u ovoj k n j i z i p r v i p u t zahvaćen k o m p l e k s n o o d preduvjeta d o pos­
ljedica. S p r a v o m j e u recenziji n a p i s a n o d a je djelo o k o j e m u j e riječ »naj­
p o t p u n i j a monografija o u s t a n k u h v a r s k i h pučana u našoj historiografiji«
o d k o j e će »u buduće nezaobilazno p o l a z i t i svako istraživanje o društvenim
p o k r e t i m a u D a l m a c i j i u X V I . st.« (Raukar).
Osnovna m a t e r i j a knjige podijeljena je u pet dijelova i šesnaest poglav­
lja. P r v o poglavlje posvećeno je n a s t a n k u h v a r s k e k o m u n e i grada H v a r a ,
drugo stanovništvu i p r i v r e d i , treće p r o i z v o d n i m i društvenim odnosima, a
četvrto pučko-plemićkim nesuglasicama u desetljećima k o j a s u p r e t h o d i l a

146
 Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32,1989. sv. 33, str. 143—'53.

ustanku. O s n o v n i a k c e n t i ovoga dijela knjige s u n a s t v a r a n j u i o b l i k o v a n j u

frontova k o j i će se s u d a r i t i u u s t a n k u , a n a l i z i socijalne strukture pučkog
staleža, r a z v o j u p o j e d i n i h p r i v r e d n i h grana i utjecaju relativnog bogatstva
hvarske k o m u n e n a k a r a k t e r ustanka, raščlanjivanju p r o i z v o d n i h i društ­
venih odnosa i utjecaju toga f a k t o r a n a ustanak te, najzad, n a a n a l i z i bor­
be pučana z a n j i h o v a p r a v a prije u s t a n k a , t j . one borbe čiji s u se sadržaji
pretočili u r a d i k a l n i j e ciljeve u s t a n k a .
D r u g i dio knjige i m a t r i poglavlja čiji s u n a s l o v i : »Priprema ustanka«,
»Tok ustanka« i »Nakon poraza«. P r v o poglavlje u osnovi j e kritička analiza
Z b i r k e spisa o »čudu« o d 6 .II. 1910. g. K a o što je poznato, to s u d o k u m e n t i
k o j i govore o tome k a k o s u se pučki p r v a c i z a k l e l i n a križ d a će uništiti
hvarsko plemstvo, poslije čega je taj križ »proplakao krvlju«. Z a r a z l i k u o d
r a n i j i h p r i k a z a u s t a n k a k o j i s u t u Z b i r k u spisa i l i bagatelizirali, i l i nekritič­
k i i n t e r p r e t i r a l i , Gabelić j e kritičkom a n a l i z o m tog a r h i v s k o g materijala,
ispod debelih naslaga fantazije i praznovjerja o t k r i o m n o g a racionalna z r n c a
(podatke) o d velikog značenja z a h i s t o r i j u pučkog u s t a n k a , naročito z a r a ­
zumijevanje njegove p r i p r e m n e faze. U stvari, o v o m k n j i g o m kronologija
ustanka p r v i je p u t d o b i l a poglavlje o njegovoj p r i p r e m i . Drugo poglavlje
ovog dijela knjige — »Tok ustanka« — najduže je i s v o j i m sadržajem čini
okosnicu knjige. U c j e l i n u rekonstrukcije događaja o d 23. V . 1510, k a d a je
ustanak počeo, do 16. X . 1514. g, k a d a j e vješanjem 20 pučkih p r v a k a n a
Capellovoj galiji ustanak završen, ovdje s u u k o m p o n i r a n a skoro sva otkrića
do k o j i h se došlo posljednjih 10 — 12 godina, a o d k o j i h se većina u p r a v o
o v o m k n j i g o m prezentira znanstvenoj javnosti. T u naročito spadaju otkrića
vezana z a pučke p r o g r a m s k e zahtjeve i o n a k o j a tumače stavove mletačke
vlade p r e m a t i m zahtjevima, z a t i m otkrića vezana z a stanje u r e d o v i m a
hvarskoga plemstva i napore pučana d a prošire k r u g o n i h plemića k o j i s u
(pod p r i n u d o m ) p r i h v a t i l i imperative ustanke. T u s u i m n o g i d o k u m e n t i
k o j i bacaju dosta novoga svjetla n a C o n t a r i n i j e v u , Navajerovu i Giustinia-
novu k a m p a n j u i , naročito, d o k u m e n t i o završnom činu drame u s t a n k a n a
osnovu k o j i h autor i z v o d i mnoge značajne zaključke. U c j e l i n i b i se z a o v o
poglavlje moglo k a z a t i d a je to ne samo najiscrpnija, nego i u mnogome
sasvim nova, do sada nepoznata kronologija pučkoga u s t a n k a . U trećem
poglavlju ovoga dijela knjige — »Nakon poraza« — najprije se i l u s t r i r a nas­
tojanje mletačke vlade d a političkim m j e r a m a učvrsti izvojevanu vojničku
pobjedu n a d u s t a n i c i m a . Dalje se nižu p o d a c i o djelatnosti M . Ivanića d o
njegove s m r t i , uloga njegova imena i djela, a također i uloga njegova s i n a
Ivana k o j i je — p r e m a mletačkim i z v o r i m a — »naslijedio očevu zlobu«.
Najzad, u ovome poglavlju analiziraju se h i s t o r i j s k a z b i v a n j a k o j a s u dovela
do opadanja uloge H v a r a i njegovog osiromašenja, te s t i m u vezi i d o
socijalne transformacije porodice Ivanić čiji s u n e k i članovi — Petar i Je-
r o l i m Ivanić, u n u c i M . Ivanića — dekretom mletačke vlade postali plemići.

Treći d i o knjige i m a četiri poglavlja. P r v o poglavlje n o s i naslov »Vojna

panorama ustanka«. Pošto s u objašnjene vojne k a r a k t e r i s t i k e vremena u ko­
j e m u je ustanak vođen, naznačene specifičnosti vezane z a geografske okvi­
re i demografski potencijal hvarske k o m u n e te navedene vojne a k t i v n o s t i
pučana prije u s t a n k a — u o v o m poglavlju izvršena je p o d r o b n a analiza s v i h
vojnih a k c i j a o d 23. V . 1510. do 16. X . 1514. Slobodno se može kazati da ovo
poglavlje u našoj h i s t o r i o g r a f i j i predstavlja jedinstven p r i m j e r obrade voj­
ne komponente b o r b e jednog srednjovjekovnog revolucionarnog p o k r e t a na
našem t l u . P r e m a a u t o r o v i m navodima, temeljita o b r a d a toga p r o b l e m a b i l a
ie neophodna k a k o b i se precizanije mogao u t v r d i t i k a r a k t e r cjelokupne
borbe pučana. T i m p i t a n j e m b a v i se drugo poglavlje ovog dijela knjige čiji
ie naslov »Buna i l i ustanak?«. U o v o m poglavlju autor ukazuje na nevjero­
j a t n u z b r k u u l i t e r a t u r i k o j a b o r b u h v a r s k i h pučana s Ivanićem na čelu
definira svakako: k a o b u n u i l i p o b u n u , prevrat i ustanak; z a t i m kao pučku,

147
Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 143—153.

ali i seljačku b u n u , odnosno ustanak, r e v o l u c i j u sirotinje, e m b r i o građanske

revolucije, i t d . U z šira obrazloženja, Gabelić b o r b u o kojoj je riječ d e f i n i r a
kao pučki u s t a n a k k o j i j e prerastao u građanski r a t s izraženim elementi­
m a ranograđanske revolucije. T u svoju tezu a u t o r dokazuje u narednom,
trećem poglavlju, a n a l i z o m ciljeva u s t a n k a izraženih u pučkim zahtjevima.
Ovdje j e važno i s t a k n u t i d a j e starija h i s t o r i o g r a f i j a z n a l a samo z a pučke
zahtjeve i z 1510, a n o v i j a historiografija i z a one i z 1511., d o k Gabelić izlazi
i s otkrićima pučkih zahtjeva i z 1512. i 1514. godine. P r e m a tome, ovo pog­
lavlje predstavlja daleko najpotpuniji pregled ciljeva pučkog ustanka u na­
šoj historiografiji. U četvrtom poglavlju trećeg dijela knjige analiziraju se
evropski renesansni t o k o v i u koje spada i h v a r s k i renesansni k r u g (Pribo-
jević, Lučić, Hektorović, Benetović, drevno h v a r s k o kazalište, javno i stam­
beno graditeljstvo itd), čije materijalne i duhovne k a r a k t e r i s t i k e predstavlja­
j u realnu osnovu z a onakve odlike u s t a n k a k a k v e s u prezentirane u pret­
hodna d v a poglavlja.
U četvrtom dijelu knjige, k o j i i m a t r i poglavlja, a n a l i z i r a se odnos usta­
n k a h v a r s k i h pučana i pučkog b u n t a D a l m a c i j e , odnos Venecije p r e m a puč­
k o m u s t a n k u i utjecaj konstelacije sila n a M e d i t e r a n u n a taj isti ustanak.
Peti d i o knjige i m a d v a poglavlja čiji s u n a s l o v i : »Matij Ivanić« i »Tra­
dicija ustanka«. P r v o poglavlje ovoga dijela n a j p o t p u n i j i je p r i k a z rodoslov­
lja porodice Ivanić — o d djeda pučkog vođe do devetog koljena, k a d a k r a ­
j e m X V I I I . st. loza Ivanić i z u m i r e n a o t o k u H v a r u . Naročito su značajni
novootkriveni p o d a c i o i m o v n o m stanju e k o n o m s k i v r l o moćne porodice
Ivanić, a također i podaci o društveno-političkim p r i l i k a m a u k o j i m a j e M .
Ivanić stasao i izrastao u k o r m i l a r a borbe z a pučka p r a v a . U drugom pog­
lavlju ovoga dijela knjige registrirano je sve što govori o k o n t i n u i t e t u tra­
dicije u s t a n k a k r o z vjekove i , posebno, o u l o z i te tradicije u revolucionar­
n i m b o r b a m a novijeg vremena, naročito u t o k u narodnooslobodilačkog r a t a
1941—1945. g.
K n j i g a je bogata i p r i l o z i m a k o j i z a u z i m a j u 160 stranica. T u s p a d a :
sažeti p r i k a z sadržaja knjige n a engleskom j e z i k u , popis i z v o r a i literature,
d o k u m e n t i (stari, n o v i j i i dosad nepoznati), r e g i s t r i (ličnosti, geografskih na­
ziva, pojmova), popis skraćenica, bilješka o p i s c u i table (slike).
Možda b i još n a k r a j u o Gabelićevoj k n j i z i trebalo reći d a se čitalac
i ne m o r a složiti baš ša s v i m a u t o r o v i m o c j e n a m a i zaključcima. Međutim,
k a d je u p i t a n j u radnja, događanie, tok u s t a n k a , njegova kronologija i re­
k o n s t r u k c i j a , posebno, k a d je u p i t a n j u zasnovanost svega toga n a izvornoj
podlozi, tada ne samo d a b i b i l o teško naći n e k u z a m j e r k u knjizi, nego —
k a k o je u R a u k a r o v o j recenziji rečeno — a u t o r u t r e b a o d a t i puno p r i z n a ­
nje za »golem t r u d . . . entuzijazam i i s t i n s k u l j u b a v s p r a m istraživanja o
h v a r s k o m društvenom pokretu«. T o b i i b i o r a z l o g zašto j e u u k u p n o m
fundusu literature o Ivanićevom u s t a n k u , z a k o j i s m o n a početku r e k l i d a
s v o j i m k o n t r o v e r z a m a i zbunjuje i iznenađuje, k n j i g a A . Gabelića v r i j e d n a
punog povjerenja čitalaca. P o riječima d r u g o g recenzenta knjige, prof. J .
Stjpišića, o n a se o d l i k u j e »znanstvenom ozbiljnošću«, a čita se »sa z a n i m l j i -
vošću, bez naprezanja, j e r je lišena u m e t o d i i načinu p r i k a z i v a n j a svake
suhoparnosti«.
Veseljko Huljić

MIKROGRAFSKI F O T O L A B O R A T O R I J G E N E A L O Š K O G DRUŠTVA U
BAD V I L B E L U K R A J FRANKFURTA.

• Genealoško društvo iz U t a h a u S A D započelo je s m i k r o f i l m i r a n j e m ar­

h i v s k i h dokumenata 1938, a sigurnosno spremište u g r a n i t n i m stijenama Wa­
satch m a s i v a 40-ak k m o d Salt L a k e City-a, najveće te vrste u svijetu, gra­
đeno je o d 1961. do 1965. godine. O s i m u S A D , m i k r o g r a f s k i centri Društva

148