You are on page 1of 56

OSNOVE INFRASTRUKTURE

ŽELJEZNIČKOG PROMETA
PREDNOSTI ŽELJEZNIČKOG PROMETA
PRED OSTALIM VIDOVIMA PROMETA
PROMETNI PROBLEMI:
- zakrčenost cestovnog prometa
(autoceste, ulice u gradovima,...)
- zakrčenost zračnih koridora.

POSLJEDICE:
- dulja vremena putovanja
- neekonomičnost prijevoza
- nepovoljan učinak na okolinu i kvalitetu života.
PREDNOSTI ŽELJEZNICE

- najefikasnije i najredovitije sredstvo


masovnog prijevoza
- jedina u stanju odgovoriti specijalnim
zahtjevima masovnog prijevoza
- nezamjenjiva uloga u brzom prijevozu i
povezivanju velikih gradova s
predgrađima.
ZAUZEĆE PROSTORA
Što je željeznička pruga?
RAZVRSTAVANJE PRUGA

Pruge se razvrstavaju prema različitim


kriterijima:
- broju kolosijeka
- širini kolosijeka
- značenju
- sposobnostima primanja odgovarajućeg
opterećenja od željezničkih vozila.
RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA
BROJU KOLOSIJEKA

™ Jednokolosiječna pruga
™ Dvokolosiječna pruga
™ Višekolosiječna pruga
Jednokolosiječna pruga
Pruga s jednim kolosijekom kojom
željeznička vozila voze u oba smjera.
Dvokolosiječna pruga
Pruga s dva kolosijeka po kojoj željeznička vozila
u jednom smjeru voze po jednom, a u suprotnom
smjeru po drugom kolosijeku.
Višekolosiječna pruga
Pruga s tri i više kolosijeka na kojoj za svaki smjer
vožnje i vrstu prometa postoji poseban kolosijek.
ŠIRINA KOLOSIJEKA
Prema širini kolosijeka, razlikuju se:
- uski kolosijek
- normalni kolosijek (1435 mm)
- široki kolosijek.
ŠIRINE KOLOSIJEKA U SVIJETU
Širine kolosijeka u svijetu
1676 mm Argentina, Čile, Bangladeš, Sri Lanka, Indija, Pakistan
1668 mm Španjolska
1665 mm Portugal
1600 mm Irska, djelomično Australija, manji djelovi Brazila
1524 / 1520mm Rusija i države bivšeg SSSR-a, Finska, djelomično Mongolija
Većina europskih zemalja (Hrvatska), Sjeverna Amerika,
1435 mm Paragvaj, Urugvaj, Kuba, Peru, Venezuela, Sjeverna Afrika,
Bliski Istok, Kina, djelomično Mongolija, Južna Koreja, linije
Shinkansen u Japanu, djelomično Australija
Kostarika, Ekvador, Gvajana, Honduras, Nikaragva, jug
1067 / 1065mm Afrike, Indonezija, Japan, Filipini, Novi Zeland, djelomično
Australija
Brazil, Bolivija, Puerto Rico, mnoge afričke zemlje
1000 mm i
posebice u istočnoj Africi, djelomično Indija, Daleki istok,
914 mm
Kolumbija, Salvador, Gvatemala. Panama, djelomično, Peru
762 / 760 i Djelomično u nekim zemljama Južne Amerike, Afrike, u
750 mm pojedinim dijelovima Indije, djelomično u Maleziji, Nepal
RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA
ZNAČENJU
Prema namjeni, opsegu prometa,
gospodarskoj važnosti i značenju, pruge se
dijele na:
- međunarodne glavne pruge
- međunarodne spojne pruge
- međunarodne priključne pruge
- regionalne pruge
- lokalne pruge.
Pruge u Hrvatskoj
RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA SPOSOBNOSTIMA
PRIMANJA ODGOVARAJUĆEG OPTEREĆENJA OD
ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Na željeznički kolosijek uvelike utječu:

- osovinsko opterećenje
(statičko uspravno opterećenje po osovini)

- nosivost
(zbroj osovinskih opterećenja)

- brzina kretanja.

Razina statičkog osovinskog opterećenja, kojem se


dodaje dinamička vrijednost, u načelu određuje
traženu čvrstoću kolosijeka.
Vrijednosne skupine željezničkih pruga s obzirom na
dopuštena opterećenja željezničkih vozila po osovini i
duljinskom metru

NAJVEĆA DOPUŠTENA NAJVEĆA DOPUŠTENA


VRIJEDNOSNA OSOVINSKA OPTEREĆENJA PO
SKUPINA OPTEREĆENJA DULJINSKOM METRU
(kN) (kN/m)
A 160 50
B1 180 50
B2 180 64
C2 200 64
C3 200 72
C4 200 80
D2 225 64
D3 225 72
D4 225 80
NAJMANJA DOZVOLJENA
OPTEREĆENJA PRUGE
Ovisno o vrsti, pruge moraju udovoljavati najmanje
sljedećim opterećenjima:

- međunarodne pruge 200 kN


80 kN/m

- regionalne i lokalne pruge 160 kN


50 kN/m

Nove pruge moraju udovoljavati opterećenju od 250 kN


i 80 kN/m.
Dopuštena masa po osovini i duljinskom metru na prugama u Hrvatskoj
GLAVNI DIJELOVI PRUGE
Prugu čine:
- pružne građevine
- gornji ustroj pruge
- signalno-sigurnosni uređaji
- telekomunikacijski uređaji
- elektroenergetski uređaji
- ostala postrojenja i uređaji
- zemljište pružnog pojasa
- zračni prostor iznad gornjeg ruba tračnice
(12 m iznad gornjeg ruba tračnice, odnosno
14 m ispod visokonaponskog dalekovoda).
DIJELOVI PRUGE
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE

Nasip, usjek, zasjek


GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE
Tuneli
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE
Potporni zidovi

U nožici nasipa

U bankini U usjeku
Obložni zidovi
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE

Obloge, obaloutvrde
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE
Zaštitne konstrukcije
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE
Zaštita od vjetra
GEOTEHNIČKE PRUŽNE GRAĐEVINE

Zaštita od snijega
KONSTRUKTORSKE GRAĐEVINE

Mostovi, vijadukti
ŽELJEZNIČKO-CESTOVNI PRIJELAZI
PRUŽNE OZNAKE
Kilometarske i hektometarske oznake Padokaz
ELEMENTI GORNJEG USTROJA
Elementi gornjeg ustroja
- tračnice
- pragovi
- kolosiječni pribor
- kolosiječni zastor

Konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja


- skretnice
TRAČNICE
KOLOSIJEČNI PRAGOVI
PRIČVRSNI KOLOSIJEČNI PRIBOR
KOLOSIJEČNI ZASTOR
MODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA

Kolosijek na asfaltu
MODERNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA

Kolosijek na betonskoj
podlozi
SKRETNICE
SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI

Signalno-sigurnosni
uređaji za osiguranje
željezničko-cestovnih
prijelaza u istoj razini
TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI

Telekomunikacijske uređaje čine:

- telekomunikacijska postrojenja otvorene


pruge i kolodvora

- uređaji za žični i bežični prijenos govornih i


pisanih obavijesti te komunikaciju i prijenos
podataka.
ELEKTRO-ENERGETSKA
POSTROJENJA I UREĐAJI

To su stabilna postrojenja elektrovuče


s elektrovučnim podstanicama,
dalekovodima za napajanje
elektrovučnih podstanica, vodovima za
spajanje elektrovučnih podstanica s
kontaktnom mrežom.
Kontaktna mreža
GABARITI

Vozila koja prometuju u međunarodnom


željezničkom prometu moraju biti
usklađena s međunarodno
dogovorenim kontrolnim crtama
položaja vozila u kolosijeku tj. s
odgovarajućim statičkim i kinematičkim
profilom vozila.
STATIČKI PROFIL
KINEMATIČKI PROFIL
SLOBODNI PROFIL
Slobodni profil na novim dvokolosiječnim prugama u zavoju
Slobodni profili na prugama u Hrvatskoj
POPREČNI PRESJEK
JEDNOKOLOSIJEČNE PRUGE
POPREČNI PRESJEK DVOKOLOSIJEČNE PRUGE U PRAVCU

lp - duljina praga (2,60 m za glavne, pomoćne magistralne pruge i


pruge 1. reda)
k - širina krune zastorne prizme lijevo i desno od praga
b - širina nožice zastorne prizme mjereno od osi kolosijeka
br - širina ravnika pruge
br1, br2 - širina ravnika pruge lijevo i desno od zastorne prizme
p - razmak osi kolosijeka
- 4,00 m na dvokolosiječnoj pruzi
- 4,75 m za dvije usporedne pruge
POPREČNI PRESJEK DVOKOLOSIJEČNE PRUGE U LUKU

lp - duljina praga (2,60 m za glavne, pomoćne magistralne pruge i


pruge 1. reda)
k - širina krune zastorne prizme lijevo i desno od praga
b - širina nožice zastorne prizme mjereno od osi kolosijeka
br - širina ravnika pruge
br1, br2 - širina ravnika pruge lijevo i desno od zastorne prizme
p - razmak osi kolosijeka
- 4,00 m na dvokolosiječnoj pruzi
- 4,75 m za dvije usporedne pruge
KOLOSIJEČNI RAZMAK
Kolosiječni razmak je udaljenost između osi dvaju usporednih
kolosijeka, mjerena u vodoravnoj ravnini i okomito na os
kolosijeka.
Kolosiječni razmak određuje se ovisno o:
- slobodnom profilu
- polumjeru vodoravnog luka
- nadvišenju vanjskoga kolosijeka
- dopuštenoj brzini prolaska vlaka
- potrebnom prostoru za postavljanje ili
ugrađivanje postrojenja, uređaja, signala,
perona i drugih predmeta između kolosijeka
- potrebama procesa rada.
HVALA NA POZORNOSTI