Energetska elektronika

1

ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezić 1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: «Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara električne energije i za upravljanje tokom električne energije». U gornjoj definiciji se javljaju dva ključna pojma: «elektronika» i «parametri električne energije». Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaća izučavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i električki nabijenih čestica u vakuumu, plinovima, tekućinama i poluvodičima. Gibanja čestica se ostvaruje u komponentama elektroničkih uređaja. Dakle, ako neki sklop sadrži elektroničku komponentu, onda je to elektronički sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. Parametri električke energije su: valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija i broj faza.

Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potrošnja električne energije Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje električne energije na kopnu.

Energetska elektronika

2

Proizvodnja električne energije počinje u indirektnom ili direktnom pretvaraču energije. Primarna energija uskladištena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u ovim pretvaračima pretvara u električnu energiju. Indirektni pretvarači generiraju električku energiju na način da se primarni oblik energije pretvori u mehaničku energiju, a potom se ta mehanička energija u generatoru pretvara u električnu. Primjer može biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte, koja se prvo pretvara u mehaničku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek tada mehanička energija u generatoru pretvorila u električnu energiju. S druge pak strane direktni pretvarači izravno pretvaraju primarni oblik energije u električnu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u električnu energiju u poluvodičkim solarnim ćelijama. Napon generatora električne struje (indirektnog pretvarača energije) je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora transformirati na veći napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenične struje), i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi električnu energiju na velike udaljenost. Na mjestu gdje se namjerava potrošiti električna energija, izmjenični napon se ponovo transformira na niže napone te distributivna mreža takovu energiju distribuira trošilima. To je normalni tijek električne energije. Uređaji energetske elektronike su sadržani u izmjeničnom generatoru (tiristorski ispravljači struju uzbude generatora), također u pretvaračima za pogon pojedinih trošila (regulatori brzine elektromotora, regulatori rasvjete i slično), te u dinamičkim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potrošnje. U slučaju da na izmjeničnu mrežu želimo priključiti direktni pretvarač energije koji u pravilu generira istosmjernu električnu energiju, potrebno je koristiti još jedan uređaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeničnu energiju, a koji se zove izmjenjivač ili invertor. Pored toga, u zadnje vrijeme se uređaji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi ( reda veličine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenična energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomoću ispravljača, da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeničnu. Ova konverzija se vrši pomoću poluvodičkih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodički elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci proizvodnje novih, vrlo moćnih poluvodičkih elemenata. Uređaji energetske elektronike se na strani potrošnje električne energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeničnih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje visokofrekventnom električnom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Također se koriste za neprekinuto napajanje izmjeničnim i istosmjernim naponom. Uklapanju trošila ( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, računalne opreme, dizalima i slično. Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su

Energetska elektronika

3

regulacija brzine vrtnje crpki, uređaj za stabilizaciju frekvencije izmjenične energije osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjači baterija i slično.

2. ELEKTRIČKA ENERGETSKA PRETVORBA
Električka energetska pretvorba odvija se u uređajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti. Elektronički pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara električne energije, različita električka sustava. Funkcije pretvarača mogu se objasniti slikom 2.
ISPRAVLJANJE

~
IZMJENIČNA PRETVORBA

=
~
ISTOSMJERNA PRETVORBA

=
~
IZMJENJIVANJE

=

tok energije

IZRAVNA
IZMJENIČNA PRETVORBA

NEIZRAVNA

ISTOSMJERNA PRETVORBA

IZRAVNA NEIZRAVNA

Sl. 2. Funkcije pretvarača Izmjenična i istosmjerna pretvorba može biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenična energija se u izravnim pretvaračima odmah pretvara u odgovarajući oblik energije na izlazu pretvarača. Kod neizravnog pretvaranja se vrši dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio željeni oblik energije. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljači (AC/DC pretvarači). Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih električnih parametara, npr. napona ) nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarači ili DC /DC pretvarači. Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenjivači ili

a zatim istosmjerna struja u izmjeničnu. nego isključivo od poluvodičkih elemenata. Sl. Na sl. Na slici 3 prikazan je cilj koji se želi postići električkim pretvaračem i način na koji je to moguće postići. magnetskih i sklopnih elemenata. a koji se sastoji isključivo od kapacitivnih. Pored toga. pretvarač koristi senzore koji mu omogućavaju da nadgleda .Energetska elektronika 4 invertori ) (DC /AC pretvarači). Energetska elektronika ne izučava neizravne pretvarače koji se sastoje od motora i generatora. a zatim ispravljačem vrati u odgovarajući istosmjerni). Način ostvarenja cilja uporaba pretvarača koji je prikazan na sl. 3a je prikazan primjer izmjeničnog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili veći napon koji na izlazu iz pretvarača. Također je moguće obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvaraču na način da se odgovarajući istosmjerni napon izmjenjivačem prvo pretvori u izmjenični. 3. Cilj i način ostvarivanja pretvorbe Osnovni cilj je promijeniti određene parametre električnu energije. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenični pretvarači (AC /AC pretvarači). 3b. Izmjenično-izmjenična pretvorba se u neizravnom pretvaraču vrši tako da se prvo ispravljačem izmjenična struja pretvori u istosmjernu.

. Elektronički energetski pretvarač može se definirati kao operativna jedinica za elektroničku energetsku pretvorbu koja sadrži jedan ili više elektroničkih ventila. P2 Informacijski dio Informacija o željenim izlaznim veličinama pretvarača Sl 3a. filtere i upravljačke sklopove. te ako je potrebno i ostale pomoćne sklopove ako ih ima. f2. Zadatak informacijskog dijela je da pomoću senzora skuplja odgovarajuće informacije iz sustava A i sustava B. Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. I1. te na temelju tih podataka i informacije o željenim izlaznim veličinama pretvarača. upravlja energetskim dijelom pretvarača. korigira svoj rad. te transformatore. P1 Energetski dio (energetski krug) Sustav B U2.Energetska elektronika 5 parametre električne energije na ulazu i izlazu. te u slučaju bilo kakovih iznenadnih promjena. f1. Struktura pretvarača Pretvarač na slici 3a mijenja električne parametre sustava A u odgovarajuće parametre sustava B. I2. Kao primjer prikažimo strukturu elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje istosmjernog motora (vidi sliku 3b). Tok energije Pretvarač Sustav A U1. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača prikazana je na slici 3a. kondenzatore.

50 Hz Pretvarački sklop Regulirani objekt (motor) Odgovor Sinkronizacija Okidni uređaj INFORMACIJSKI DIO Upravljanje. Pretvarački sklop se sastoji od upravljivog ispravljača kojim se može mijenjati izlazni istosmjerni napon.Energetska elektronika 6 ENERGETSKI DIO Izmjenična mreža 3 x 380 V. Na taj će se način brzina istosmjernog motora održavati konstantnom neovisno o promjenama momenta opterećenja istosmjernog motora. Brzinu vrtnje motora određuje istosmjerni napon iz pretvarača. Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike (pretvarački sklop). Zadatak informacijskog dijela uređaja je da na temelju informacije o željenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini motora dobivene preko povratne veze. zaštita. regulacija. 50 Hz. Okidni uređaj će u sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodičkim ventilima unutar pretvaračkog sklopa i na taj način upravljati izlaznim naponom. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje motora. upravlja okidnim uređajem. Kao izvor napajanja koristi se izmjenična mreža 3x380 V. Na slici 3b prikazana je struktura pretvarača koji regulira brzinu vrtnje istosmjernog motora. . signalizacija i mjerenje Povratne veze Referentni signal Sl 3b.

Oni dakle obrađuju ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obrađenu izlaznu informaciju. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih dimenzija. sklopovi (za ispravljanje. Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente kao što su otpori. signalizacije i zaštite. krugovi upravljanja. energetska elektronika u pretvaračkim sklopovima ne koriste otpornike i poluvodiče u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim elementima (pretvarački sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije).Energetska elektronika 7 Sl 3c. TV. Usporedba informacijske i energetske elektronike Uređaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. komponente uređaja i uređaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi. a da bi to procesiranje uspješno izveli moraju primati informacije koje daje informacijska elektronika. Primjer je informacijski dio pretvarača. Uređaji energetske elektronike procesiraju energiju. kompjuteri …). za izmjenjivanje. ostale komponente – osigurači. poluvodički učinski ventili. ali i ostali slabostrujni elektronički uređaji ( mobiteli. za izmjeničnu pretvorbu). U svome radu naravno troše električnu energiju. S druge pak strane. kondenzatori i poluvodiči koje rade u linearnom i prekidačkom načinu rada. kondenzatori. titrajni krugovi …) - . magnetske komponente – transformatori i prigušnice. prigušni članovi i slično). Predmet proučavanja energetske elektronike su: komponente sklopova energetske elektronike (elektronički učinski ventili. za istosmjernu pretvorbu. filtri.

Sl. 2. Trofazni ispravljač Na slici 4 prikazan je trofazni ispravljač. Napon svake od faza je sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. Svaka sklopka vod 120 stupnjeva.1 Ispravljači Primjer ispravljača (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4.Energetska elektronika - 8 upotreba uređaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore električne energije. 4. jer je faza R na većem potencijalu od faze S i T. a sklopka V1 isključiti u trenutku kada faza S bude na većem potencijalu od faze R i T. ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti …). U ispravljaču u jednom trenutku može biti uključena samo jedan sklopka. Tako sklopka V1 uključuje prvih 120 stupnjeva. Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon. Pravilo uključivanja sklopki je da se uključuje samo ona sklopka čija faza je na najvećem naponu. Analogno tome će se sklopka V3 uključiti kada napon faze T bude najveći. Sklopka V2 će uključiti. U daljnjim razmatranjima izučavat će se komponente sklopova te pretvarački sklopovi raznih vrsta pretvarača. Ispravljač se sastoji od trofaznog transformatora trokut-zvijezda i tri prekidača V1. . V2 i V3. djelovanje na trošila.

dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. napon na potrošaču je manji. Ukoliko se frekvencija prekapčanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije. Pretvarač osim izvora istosmjerne struje i potrošača ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potrošačem vezani u serijski titrajni krug. 9 Sl. rezonantni pretvarač. Dakle mijenjanje frekvencije ukapčanja prekidača moguće je mijenjati izlaznu snagu na trošilu. Kad je P ukopčan. te prekidače P i N koji naizmjenično ukapčaju periodom. Rezonantni istosmjerno-izmjenični pretvarač Slika 5 prikazuje tkz. a time je manja i snaga trošila. tada je N nužno iskopčan i obratno.Energetska elektronika 2. . Napon v0 je pravokutan. 5.2 Izmjenjivači Primjer izmjenjivača (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5. Pretvarač pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenični sinusni napon koji je stvara na potrošaču (otpornik R ). Jedino u tom slučaju se dobije najveći iznos izmjeničnog napona na potrošaču. Pretvarač na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga.

3.Energetska elektronika 2. Pretvarač se sastoji od četiri sklopke koji se naizmjenično preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). Sl. sklope N su isključene i obratno. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvarača sa slike 6 . Na slici 5 se vidi kako se odgovarajućim preklapanjem sklopki može sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. 6. Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona ( na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego što je frekvencija ulaznog napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je veća od jedne periode sinusoide ulaznog napona). 7. U vremenu kada su uključene sklopke P . Izmjenično izmjenična pretvorba Na slici 6 prikazan je pretvarač frekvencije koji višu ulaznu frekvenciju izmjenične energije pretvara u nižu izlaznu frekvenciju. Izmjenično – izmjenični pretvarači Primjer izravne izmjenično-izmjenične pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6: 10 Sl.

Redoslijed uključivanja pojedinih sklopki prikazan je na slici 7. Na taj se način «odsijecaju» dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. Pored mijenjanja frekvencije pomoću ovog pretvarača moguće je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidače uklapamo s izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na početak poluvala sinusoidalnog napona (donja slika). Izmjenično-izmjenični pretvarač napona Pretvarač na slici 8 vrši pretvorbu izmjeničnog napona određene frekvencije u niži napon iste frekvencije. Otpor trošila je 5 Ω . Istosmjerno-istosmjerni pretvarači Načelo rada istosmjerno istosmjernih pretvarača zasniva se na brzom prekapčanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije (srednja slika). Kao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. Da bi se objasnilo načelo rada istosmjerno – istosmjernog pretvarača. 2. Sklopka S uključuje svaku poluperiodu izmjeničnog napona. Srednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvarača u slučaju kada se prikapčanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona. Pretpostavimo da želimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvarač koji pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji način izvedbe takovog pretvarača. Gornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvarač. . Sl 8.4. no sa određenim kašnjenjem u odnosu na početak sinusoide ulaznog napona. Još jedan primjer izmjenično-izmjenične pretvorbe prikazan je na slici 8. Ovi pretvarači služe da smanje ili povećaju istosmjerni napon na ulazu. a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ). Neka je izlazna snaga trošila 500 W. Ovakvi pretvarači koriste se kod regulacije rasvjete. Pretvarač na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora.Energetska elektronika 11 Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvarača.

Slika 10 prikazuje takav pretvarač sa disipativnom komponentom – otpornikom. Pretvarač realiziran disipativnom komponentom . Primjer DC-DC pretvarača Pretvarač na slici 9 može se ostvariti pomoću jednog otpornika iznosa 5 Ω koji je u seriju vezan sa trošilom.Energetska elektronika 12 Sl. 9. Sl. 10.

Tada se lako može izračunati period prekidanja: Ts = 1 =0. Potrebno je realizirati pretvarač u kojem neće biti gubitaka snage. položaj 1 (izvor priključen na trošilo) i položaj 2 (izvor nije priključen na trošilo) – vidi sliku 11.1 ms fs Prekidač ima dva položaja. jer je Pin = Pout + Ploss . stoga je ovakav pretvarač neprihvatljiv za iole veće snage trošila. dakle u kojem je Ploss = 0 . Pretpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidača f s =10 kHz. Izvor prema tome mora davati snagu od Pin = 1000 W . dakle jednaka snaga koja se troši u trošilu disipira se na otporniku unutar pretvarača. Ukoliko se pomnoži napon i struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku 500 W . 11.Energetska elektronika 13 Za pretvarač na slici 10 je lako izračunati snagu koja se razvija (disipira) na otporniku unutar pretvarača Ploss . Parametar . Pretvarač sa brzim prekidačem Pretvarač napona na slici 11 koristi prekidač koji prekida frekvencijom od nekoliko tisuća puta u sekundi (nekoliko kHz). Pin = Pout . U periodu Ts prekidač je jedno vrijeme u položaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u položaju 2 (vrijeme (1 − D)Ts ). Sl. Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvarača u vidu topline predstavlja čisti gubitak. Takav pretvarač može se realizirati uporabom brzog prekidača prikazanog na slici 11.

onda se može definirati stupanj djelovanja pretvarača η . a u položaju 2 točno 0.6 biti 60 V. Kada je D=1 prekidač se stalno nalazi u položaju 1 i izlazni napon jednak je naponu izvora. Sl. Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz formule: Vs = ∫ vs (t )dt = DVg 0 Ts Dakle. izlazni napon će uz D=0. Pri tome nema gubitaka snage na prekidaču pa možemo smatrati da je Ploss = 0 . a Ploss snaga koja se gubi u pretvaraču u vidu topline. 3. Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0.Energetska elektronika 14 D je između 0 i 1. Ako se sa Pin označi ulazna snaga u pretvarač. 12. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAČA U ovom poglavlju će se kratko opisati neki pokazatelji koji pokazuju na kvalitetu pretvarača. Pout izlazna snaga iz pretvarača. Na slici 12 je prikazan način na koji je definiran stupanj djelovanja. ukoliko je ulazni napon 100 V.04 ms.6. To znači da je sklopka u položaju 1 točno 0. Kada je D=0 prekidač se stalno nalazi u položaju 2 i izlazni napon jednak je 0. Stupanj djelovanja pretvarača .06 ms.

Pin =1000 kW djelatne snage na trošilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. λ =0. Razlika od 750 kW predstavlja jalovu snagu koja titra između trošila i izvora (vidi osnove elektrotehnike – trokut snaga). Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao: λ= gdje je: Pin . Idealni pretvarač ima faktor η jednak jedinici. a Pout = Pin . 4. tada je Sin = Pin . Ako je λ =1. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI Komponente koje se primjenjuju u energetskoj elektronici možemo općenito podijeliti ne aktivne i pasivne. tiristori … 4. nema jalove snage u mreži. sva prividna snaga generatora izražena u VA pretvara se u djelatnu snagu trošila izraženu u W.8 tada je za dobivanje npr. S druge pak strane. Aktivne komponente predstavljaju poluvodički ventili kao dioda. Sin Pin . maksimalni napon (izražen u V – najveći dopušteni napon bez obzira na struju otpornika). Parametri koji karakteriziraju otpornik su : nominalni otpor otpornika (izražen u ohmima Ω ). Pasivne komponente su otpornik. maksimalna snaga otpornika (izražena u W – umnožak napona na otporu i struje koja kroz njega prolazi). što Pout znači da mu je snaga gubitaka Ploss =0. ako je npr. prigušnica i transformator.Energetska elektronika 15 Na slici 12 se također vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj P djelovanja η u funkciji omjera loss . kondenzator. Faktor snage λ je uvijek negdje između 0 i 1. Otpornik ima dva električna izvoda koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). tranzistori. .djelatna snaga pojne mreže Sin .prividna snaga pojne mreže Faktor snage pretvarača «govori» koliko se prividne snage pojne mreže angažira u djelatnoj snazi koja se predaje trošilu u pretvaraču.1 Pasivne komponente Otpornik je osnovna pasivna komponenta.

keramički … Na slici 14 prikazane su različite vrste kondenzatora: .Energetska elektronika - 16 temperaturni koeficijent (izražen u postotcima promjene otpora sa temperaturom – otpor otpornika se povećava sa temperaturom) tolerancija otpornika – (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne vrijednosti otpora npr. Postoje više vrsta otpornika – žičanih. ±20% ). Kondenzator karakteriziraju slijedeći parametri: nominalni kapacitet kondenzatora (izražena u dijelovima Farada npr. Otpornici Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. ugljenih …Na slici 13 prikazane su različite vrste otpornika: Sl. Izvodi su povezani sa metalnim pločama između kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama elektrotehnike).13. µ F ) radni i maksimalni napon (izražen u V) kut gubitaka tgϕ (izražava kvalitetu kondenzatora – što manji to bolji) Postoje više vrsta kondenzatora – elektrolitski. strirofleksni. papirni. metal film.

Prigušnica Jednofazni transformator sačinjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar) povezane magnetskim materijalom.Energetska elektronika 17 Sl. Prigušnicu karakteriziraju slijedeći parametri: induktivitet prigušnice ( izražen u dijelovima Henrija npr. Na slici 15 prikazana je prigušnica Sl. Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. 14 Kondenzatori Prigušnica je komponenta koja se sastoji od vodiča namotanog oko magnetskog materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prilikom transformacije snaga na . mH) maksimalna struja i napon prigučnice. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeničnog napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne zavojnice. 15.

Energetska elektronika 18 primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. 16. Trofazni transformatori se sastoje od tri para primarnih i sekundarnih zavojnica. Slika 16 prikazuje transformator. Sl. prigušnice i kondenzatora može se prikazati na slikama 16.1. 17 i 18. Model otpornika Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz otpornik (ohmov zakon). Modeli pasivnih komponenti Model otpornika. svaki za svoju fazu (više o transformatorima u osnovama elektrotehnike). Za otpornik je karakteristično da se na njemu troši eklektična energija W = PR ⋅ t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnošku napona . Sl 16.1. Trofazni transformatori 4.

Za idealnu prigušnicu je karakteristično da ne troši energiju. Sl 18. Otpornik ne može uskladištiti energiju. Model prigušnice Na slici 17 se vidi simbol prigušnice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon vL (t ) kroz prigušnicu. nego je pohranjuje u vidu magnetske L ⋅ iL (t ) energije (energija induktiviteta određena je relacijom W = . – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0. a u narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju.Energetska elektronika 19 vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t . nego je pohranjuje u vidu C ⋅ uC (t ) električne energije (energija kapaciteta određena je relacijom W = . Sl 17. Induktivitet ( često tako nazivamo idealnu prigušnicu ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom. Za idealan kondenzator je karakteristično da ne troši energiju.vidi osnove 2 elektrotehnike). Idealnu prigušnicu definira induktivitet prigušnice L . Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C . Kapacitet ( često tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom.vidi osnove 2 elektrotehnike). Model kondenzator Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i napon vC (t ) kroz kondenzator. može je samo potrošiti. Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa induktivitetom određen je relacijom na slici 17. a u narednim .

omjer broja zavoja između primara i sekundara ( 1 i2 N n1 ) n2 4.Energetska elektronika 20 periodima prazni energiju električnog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju. Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa kapacitetom određen je relacijom na slici 18. mogu se dobiti transformatorske jednadžbe koje glase: v1 = N ⋅ v2 i1 = − gdje je: N . Model trafa i pripadne relacije Iz relacija na slici 19. Sl. Model jednofaznog transformatora i pripadajuće relacije koje povezuju struje i napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objašnjeni u osnovama elektrotehnike).2 Aktivne komponente . – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0. 19.

MCT tiristor. a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . GTO tiristor. Za realne elektroničke sklopke posebno je izražena snaga gubitaka prilikom faze uključenja i isključenja sklopke. dakle nema gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapčanja. a to su ujedno i osnovne komponente pretvaračkih sklopova. već tipično iznosi 1 – 2 V. IGBT tranzistor. 20. realne elektroničke sklopke u pravilu mogu voditi struju samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta. Danas postoje više vrsta poluvodičkih ventila koji se koriste u energetskoj elektronici kao što su dioda. . Sklopka se može nalaziti u dva stanja: sklopka uključena i sklopka isključena. diak. tako da se sklopke više zagrijavaju kod većih frekvencija prekapčanja sklopke. Sl. Kod realne sklopke u stanju uključenosti nije napon u (t ) jednak nuli. Realna elektronička sklopka (poluvodički ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. Idealna sklopka Idealna sklopka je dvopolni element koji služi prekidanju i uspostavljanju strujnog kruga. MOS tranzistor. bipolarni tranzistor. triak …Poluvodički ventili u pretvaračkim sklopovima predstavljaju poluvodičke sklopke. pa je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) ⋅ i (t ) ≠ 0 . Kada je sklopka U uključena struja kroz sklopku i (t ) = . Kada je sklopka isključena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka je nuli.Energetska elektronika 21 Aktivne komponente u energetskoj elektronici su poluvodički energetski ventili. tiristor. Idealna mehanička sklopka prikazana je na slici 20. a napon između kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . U oba R slučaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u(t ) ⋅ i(t ) = 0 . potrebno je analizirati rad idealne mehaničke sklopke. Prije nego se pristupi proučavanju karakteristika poluvodičkih ventila. Dok je za idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet napona na kontaktima sklopke.

Energetska elektronika 22 Sl. Upravljive ventile moguće je uklapati pomoću kontrolnog sklopa slabim naponskim ili strujnim signalom. Podjela elektroničkih ventila Električki ventili se dijele na neupravljive i upravljive.2. 21. Druge upravljive ventile moguće je i uklopiti i isklopiti pomoću kontrolnog sklopa. . 4. 21. Sklopka u strujnom krugu. Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno isključiti glavni strujni krug. a upravljivi se dijele na one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti. Na slici 22 prikazane su vrste današnjih poluvodičkih ventila i njihova usporedba sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20. Sl. Neke od upravljivih ventila moguće je samo uklopiti. Neupravljive ventile može uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi. ali ne i isklopiti (primjer je tiristor).1 Podjela električkih ventila i njihovi modeli Podjela električkih ventila prikazana je na slici 21.

a ponekad i u obratnom. te nakon isklapanja sklopka prestaje voditi struju. S druge pak strane dioda može biti u stanju vođenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja kad je na nj narinut inverzni napon. inverznom smjeru.Energetska elektronika 23 Sl. uklapanja. Postoje stanja blokiranja. Na slici 22 moguće je vidjeti koji se poluvodički električki ventili mogu naći u kojim stanjima. . Kada na takovu električku sklopku pošaljemo električni signal za uklapanje. Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka može biti u svim mogućim stanjima. Vidljivo je da ne postoji niti jedan električki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke. te da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). sklopka uklapa i prelazi u stanje vođenja (sklopka se zatvara). Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju postavi napon koji ne dozvoljava uključenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogućnosti uklapanja). Neke sklopke se mogu isklopiti također pomoću kontrolnog signala. Vrste poluvodičkih ventila Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih mogućih stanja idealne sklopke i stanja u kojima se mogu naći pojedine realne električke sklopke (poluvodički ventili). 22. vođenja. Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji želi protjerati struju kroz sklopku u direktnom smjeru. Struja teče kroz sklopku u direktnom smjeru . isklapanja i zapiranja sklopke.

a na katodi + potencijal). Ako priključke ohmmetra obratno spojimo na diodu. Ako su oba testa . a koji -). Sl. te njihove pripadjuće naponsko-strujne karakteristike.potencijal ). Ako ohmmetar priključimo na diodu tako da + pol priključka ohmmetra priključimo na anodu. 22.7 – 1. napon na diodi vD je jednak naponu izvora.2 V). napon na diodi vD ≈ 0 ( kod realnih dioda 0. a struju kroz diodu iD ograničava samo vanjski strujni krug (teoretski može narasti do ∞ ). ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Modeli diode i tiristora Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda – gornja anoda i donja katoda. Struja kroz diodu prolazi isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). a struja iD ≈ 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju). Diodu je moguće ispitati pomoću ohmmetra mjereći otpor između anode i katode. Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je – potencijal. dioda se nalazi u stanju zapiranja.Energetska elektronika 24 Dioda i tiristor Na slici 23 prikazani su modeli polivodičke diode i tiristora. Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal. moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu instrumenta naznačeno je koji pol ohmmetra je +. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na komponentama i struje kroz njih za različita stanja u kojima se elementi mogu naći. a na katodi . dioda se nalazi u stanju vođenja. a – pol priključka ohmmetra na katodu.

a struju kroz diodu iD jednaka je 0. Tiristor se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal. a na katodi potencijal ). Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Kada tiristor jednom započne vođenje. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko vrijeme odmoriti prije nego što bude sposoban ponovo preći u stanje blokiranja. Kroz glavni krug tiristora (anoda – katoda) prolazi velika struja koja se upravlja. Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog iskapčanja. Tada tiristor nikako ne može doći u stanje vođenja bez obzira na kontrolni strujni signal na gejtu.katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls – impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora. Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal. tiristor se nalazi u stanju blokiranja. Na sl. napon na tiristoru vT jednak je naponu izvora . nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni krug (krug anoda – katoda) ne padne na nulu. Upravljački krug tiristora sačinjava krug gejt – katoda. Tiristor može preći u stanje vođenja (otpor između anode i katode pada na vrlo malu vrijednost – sklopka je zatvorena) samo ako su u određenom trenutku zadovoljena oba osnovna uvjeta: a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal. sklopka je otvorena. Otpor između anode i katode je ∞ . i kroz taj krug se dovodi kratkotrajni strujni impuls upravljačkog sklopa koji dovodi tiristor u stanje vođenja. a na anodi – potencijal. donja katoda i sa strane kontrolna elektroda «gate» (gejt). Razlikujemo glavni i upravljački krug tiristora. a na katodi potencijal).Energetska elektronika 25 ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija na visokom naponu i da ipak nije ispravna). . b) da se u krugu gejt . Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda – gornja anoda.

Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT ≈ 0. tiristor prelazi u stanje vođenja bez kontrolnog signala na gejtu ( neregularno i može biti opasno ). To vrijeme se naziva «vrijeme oporavka» i jedan je od parametara koji se daje u katalogu za određeni tiristor (što je manje vrijeme oporavka to je bolje). što znači da se tiristor nalazi u stanju vođenja. Stanje zapiranja tiristora mora trajati jedno određeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao doći u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pređe u stanje vođenja sam od sebe). te padne na nulu u trenutku t2 . 23. Sl. Ispitivanje tiristora . a struja iT > 0 . Tiristor je moguće ispitati koristeći shemu na slici 24. napon vT < 0 (vidi sliku). Tek tada tiristor prestaje voditi i prelazi u stanje zapiranja. Bitno je da tiristor u sklopu «odmara» ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko iznosi vrijeme oporavka. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego što istekne vrijeme oporavka. 24. U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i struja iT počinje padati. Iskapčanje tiristora i vrijeme odmaranja.Energetska elektronika 26 Sl.

žarulja se mora upaliti. Hidraulička analogija diode i tiristora Na gornjoj slici je hidraulička analogija diode.Energetska elektronika 27 Ako spojimo bateriju i žaruljicu (od recimo 4. Ako sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodič). pa pritisak vode pokuša protjerati struju vode u . tiristor prelazi u stanje vođenja. Sl 25. žaruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Hidraulička analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ako okrenemo bateriju ( + dole a – gore ). Ako sada spojimo crtkanu žicu (+ pol baterije sa gejtom). žarulja i dalje mora svijetliti jer se tiristor nalazi i dalje u stanju vođenja. Ako se napon promjeni. tiristor se nalazi u stanju blokiranja. žarulja se naravno mora ugasiti. Ako sada odspojimo bateriju.5 V) u krug na slici. žaruljica niti u kojem slučaju se ne smije upaliti. te pri tom ne spojimo vodič koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodič). Ovdje je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi. a napon struje sa pritiskom koji tjera struju kroz cijev. Ako su svi ovi testovi zadovoljili kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan. prekinemo glavni strujni krug. Vidljivo je da voda kroz cijev može proći samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode diže zaporku).

zaporka pada i nema toka vode kroz cijev. Međutim. dovođenje propusnog napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u vođenje (cijev propušta vodu bez obzira na stanje zaporke. Tiristor se nalazi u stanju vođenja struje. 26. GTO je prema tome potpuno upravljiva sklopka koja može isklopiti ili isklopiti pomoću signala upravljačkog kruga. Tek ako sada izvučemo zaporku (impuls struje na gejtu). voda neće moći proći kroz cijev jer nije izvučen izvlačivi zapor pa je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je tiristor u blokirnom stanju.Energetska elektronika 28 suprotnom smjeru – zaporni smjer (od lijeva ka desno). Sl. Kada klapna ponovo može zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u propusnom smjeru i kada se pričeka «vrijeme oporavka» dok klapna ne padne i ponovo ne zakvači za zapor. Osnovna razlika između tranzistora i tiristora je što se kod tranzistora kontrolni signal na upravljačku elektrodu mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje vođenje tranzistora. Ukapčanje GTO tiristora se obavlja na isti način kao i kod običnog tiristora – dovođenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji protjera strujni impuls u upravljačkom krugu gejt-katoda. Ako ne pričekamo vrijeme odmaranja (ne pričekamo da se klapna zakvači za zapor). Tek tada možemo ponovo doći u blokirno stanje. klapna se diže i struja vode prolazi kroz cijev. Na donjoj slici je prikazana hidraulička analogija tiristora. Tranzistori Tranzistori su potpuno upravljive električne sklopke . Voda ima šanse proći kroz cijev jedino ako pritisak vode pokušava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna ka lijevo). Gejtom isklopivi tiristor Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se može isklopiti dovođenjem negativnog impulsa na gejt tiristora – negativni strujnio impuls u upravljačkom krugu gejt – katoda. Gejtom isklopivi tiristor (GTO – gate turn off) Gejtom isklopivi tiristor i njegova pripadajuća karakteristika prikazan je na slici 26. dok se kod tiristora kontrolni .

Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug katoda-emiter. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. 27. nakon čega tiristor trajno ostaje u stanju vođenja. Krug baza-emiter čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja. a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. vCE ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0. Vrste tranzistora Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa. i donja emiter). nalazi se u stanju blokiranja. srednja – baza. i njegova strujno naponska karakteristika.3 V). a kolektorska struja iC =0. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno naponske karakteristike. vCE je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu. otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje. Tranzistor ima tri elektrode (gornja . otpor između kolektora i emitera postaje ∞ . Ako između kolektora i .Energetska elektronika 29 signal za uključenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa. Sl. Dok prolazi upravljačka struja kroz bazu tranzistora.kolektor.

vDS je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu. Hidraulička analogija tranzistora prikazana je na slici 28. Krug gejt-source čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja. Glavna razlika između BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. a struja draina iC =0.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. srednja – geit. i donja source). Dok prolazi upravljačka struja kroz gejt tranzistora. gejt i source. Tranzistor ima tri elektrode (gornja . BJT ima prednosti pred MOSFETOM što može izdržati veća strujna i naponska opterećenja.Energetska elektronika 30 emitera priključimo negativan napon. Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora. nalazi se u stanju blokiranja. BJT tranzistor je strujno upravljan – potrebna je određena jakost struje baze za uključenje tranzistora što zahtjeva jake upravljačke strujne izvore i komplicira upravljanje. Princip rada je sličan kao u gornja dva tranzistora. Izvodi IGBT tranzistora su kolektor. i njegova strujno naponska karakteristika. a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora. tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju. . tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju. vDS ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 1 − 2 V).drain. otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje. otpor između draina i sourca postaje ∞ .N kanalni obogaćenog tipa). svojevrsnom «križancu» BJT i MOSFET tranzistora. Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. Ako između draina i sourca priključimo negativan napon. dok se MOSFET upravlja naponskim signalom – upravljački sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne signale. a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu drain s source. Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskorišteni su u IGBT ( insulated gate bipolar tranzistoru ). Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field efect transistor . IGBT se upravlja kao MOSFET.

Stavi . Stavi .ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). 5. Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraća u zatvoreno stanje. Hidraulička analogija tranzistora Rad tranzistora se može shvatiti ako se načini hidraulička analogija. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti mali otpor). Za PNP tranzistor vrijede slični testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti + sa – ohmmetra i obratno). Stavi . . NPN tranzistor se ispituje na slijedeći način: 1. zaklopka otvara. Tok vode kroz cijev se može regulirati pomoću zaklopke koja se može otvoriti ili zatvoriti. Ispitivanje BJT NPN tranzistora može se obaviti uz pomoć ohmmetra.ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). 4. i prestaje teči struja u propusnom smjeru.Energetska elektronika 31 Sl. zaklopka se zatvara. 28.ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). 6. protječe struja vode ( struja od kolektora – draina ka emiteru – sourcu ). Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). 2. Dovođenjem upravljačke struje baze ( napona na gejtu) . Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti mali otpor). Prekidanjem upravljačke struje. 3.

Valni oblik izlaznog napona vD . ISPRAVLJAČI 5. Kada je vS (t ) negativan. Treba uočiti da je struja . Razmatrat će se valni oblik izlaznog napona. Sl 29. Sama izvedba ovog ispravljača. preklopka prebacuje u donji položaj i «kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i otpora). Kada je vS (t ) pozitivan. napon sekundara se prenosi na trošilo. te struja potrošača iD je prikazana na slici 30. Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeničnog napona. Najjednostavniji poluvalni ispravljač (tkz. kao i valni oblici napona i struje su prikazani na slici 30. do složenijih punovalnih sa dvije i četiri diode.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljačkih spojeva U ovom poglavlju će se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih ispravljača os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom. preklopka je u gornjem položaju. a dioda D1 je u zapiranju. Jednofazni polumosni spoj Sa slike 29 vidljivo je da se ispravljač dade realizirati pomoću jedne dvopoložajne preklopke.Energetska elektronika 32 5. vodi dioda D2 . vodi dioda D1 . Sl. Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeničnog napona. a dioda D2 je u zapiranju. Poluvalni ispravljač sa porednom diodom. Na slici 30 je vidljivo da u ispravljaču ulogu dvopoložajne sklopke imaju diode. polumosni spoj) opterećen induktivnim trošilom je prikazan na slici 29. i srednja vrijednost izlaznog napona (parametri važni za kvalitetu ispravljača). 30.

srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravljač koristi energiju samo jedne poluperiode ulaznog izmjeničnog napona. Za vrijeme negativnog poluvala izmjeničnog napona sekundara. preklopka prebacuje u donji položaj i struja protječe iz donjeg dijela sekundara kroz trošilo. Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljača se dobije iz izraza: VS VS V 1 π Vd = ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2π [ − cos(ωt )]0 = 2π ( − cos π + cos 0 ) = πS = 0. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa slike 31 i pripadajući naponi i struje u sklopu. .32 ⋅VS 2π 0 Gdje je: VS . π Sl. Dvopoložajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji položaj.maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora Vd . valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30.Energetska elektronika 33 potrošača iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potrošač se ne može od kuta π do 2π brzo promijeniti). Ukoliko želimo koristiti obje poluperiode izmjeničnog napona. Jednofazni ispravljač sa srednjom točkom. Bitno je uočiti da je smjer struje kroz trošilo uvjek isti. neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona. Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela. Kada je preklopka u gornjem položaju. 31. pozitivni poluval izmjeničnog napona se generira na gornjem dijelu sekundara i protječe struju kroz trošilo. Punovalni ispravljač je prikazan na slici 31.

32. a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeničnog napona koristi se samo donji dio sekundara. Izvedba punovalnog ispravljača sa srednjom točkom Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz relacije: Vd = V π∫ 0 1 π S sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2VS π = 0. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa preklopkama i diodama – jednofazni ispravljač u mosnom spoju. . Za ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeničnog napona koristi se samo gornji dio sekundara. a serijski spoj na strani trošila). 64 ⋅VS Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljača dvostruko veća od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljača. Ispravljač na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajuće iskorišten (potrebno je dvostruko više namota i željeza nego je uistinu potrebno). Zbog toga se je prišlo izradi ispravljača kod kojeg će cijeli sekundar biti iskorišten za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeničnog napona i kod kojega neće biti srednjeg izvoda.Energetska elektronika 34 Sl. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna spoja sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže. Cijena toga je još jedna dodatna dvopoložajna preklopka.

iz koje će se vidjeti njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravljač sa srednjom točkom – manja tipna snaga transformatora. Trofazni spoj sa srednjom točkom prikazan je na slici 33. manje naponsko naprezanje sklopki. . Trofazni mosni spoj je kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže i serijski spoj na strani trošila. U narednom poglavlju bit će izvršena komparativna usporedba ovog ispravljača i prethodno opisanih ispravljača.Energetska elektronika 35 Sl 32. bolji faktor snage.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljačkih spojeva Trofazne ispravljače možemo slično kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa srednjom točkom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). 5. Jednofazni ispravljač u mosnom spoju Danas se u energetskoj elektronici isključivo ovaj spoj u slučaju kada nam je dostupna jednofazna struja.

33. Trofazni spoj sa srednjom točkom Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom točkom je: vd = 3 3 ⋅ VS = 0. Trofazni mosni spoj . Sl.Energetska elektronika 36 Sl.83 ⋅ VS 2π Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34. 34.

Lako je uočljivo da trofazni ispravljači imaju veću srednju vrijednost napona na izlazu od jednofaznih. Sl. jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. komparativne prednosti su na strani trofaznog spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom točkom. No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljača kao što su: a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača b) Faktor snage λ c) Tipna snaga transformatora STR a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača se definira kao broj pulseva osnovnog harmonika izlaznog napona ispravljača u jednoj periodi izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. 66 ⋅VS 2π Kao i kod jednofaznih ispravljača. 35. Izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju je dvopulsan (p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. 5. Kao primjer. Izlazni napon ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom je tropulsan (p=3). Pulsnost istosmjernog napona .3 Usporedbe ispravljačkih sklopova U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljače na način da smo izračunali srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljača (što je veći napon to bolje). na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom (donji dio slike).Energetska elektronika Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi: 37 vd = 6 3 ⋅ VS = 1.

38 Sl. Normirana tipna snaga je veća od 1. Faktor snage ispravljača Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S izvora. a potrošač radno-induktivni. 37.Energetska elektronika b) Faktor snage je veličina koja je definirana u poglavlju 3. d) Tipna snaga transformatora je koja izražava potrebnu snagu transformatora. Sl. i obično se normira na snagu trošila. no bolje je ako je što bliže jedinici. 36. te postoji kut između napona i struje ϕ . Također je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mreže sinusoidalan. faktor snage je proporcionalan cos ϕ . Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana tipna snaga transformatora. Tipna snaga transformatora . Normirana tipna snaga transformatora je broj koji govori za koliko puta mora biti veća snaga transformatora u odnosu na snagu potrošača.

Energetska elektronika 39 5. faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog poluvalnog ispravljača Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljači i pripadajući valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljača.3. struja dioda iD i iV . te struje primara transformatora iS . te proračun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je prikazana na slici 39. Jednofazni poluvalni spojevi Valni oblici izlaznog napona vD . Proračun faktora snage i tipne snage transformatora je složen za ispravljač sa jednom diodom (bez poredne diode). . pa se nije ni vrijedno pomučiti za analizirati ovaj ispravljač. 38. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora trošila – negativna pojava.1 Broj pulzacija. Sl. jer je njegova osnovna mana «regulacija napona trošilom» tj.

5. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa srednjom točkom. faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u jednofaznom spoju sa srednjom točkom Na slici 40.9. . a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.34 (loše!!). faktor snage λ =0. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. faktor snage λ =0. Broj pulzacija.9.3. 39.34 (i dalje loše!!).2 Broj pulzacija.Energetska elektronika 40 Sl. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja s porednom diodom Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =1. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2.

Broj pulzacija.Energetska elektronika 41 Sl. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja sa srednjom točkom . 40.

11 (bolje od spoja sa srednjom točkom). faktor snage nepromijenjen λ =0.Energetska elektronika 42 5.3. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . 41. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2. Broj pulzacija. faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u mosnom spoju Na slici 41. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog mosnog spoja .3 Broj pulzacija. Sl.9. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.

faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom . Sl. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom točkom.3.83. faktor snage lošiji λ =0. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . Broj pulzacija.4 Broj pulzacija. 42. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom Na slici 42.Energetska elektronika 43 5.35. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =3.

prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj. 43. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja Na slici 43. faktor snage lošiji λ =0. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja .3.Energetska elektronika 44 5. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =6. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ .5 Broj pulzacija.955 (odlično). Broj pulzacija. Sl.05 (odlično).

Sl.4. ukoliko koristimo fazno upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila). odnosno nemogućnost regulacije izlaznog napona. fire angle). 45. između gejta i katode tiristora se narine okidni naponski impuls. ali još uvijek ne vodi – čeka impuls okidanja na gejtu).Energetska elektronika 45 5. moguće je smanjivati izlazni napon ispravljača do 0 V. Međutim. Napon na trošilu vD (t ) i naravno struja trošila iD (t ) jednaka je nuli. Na slici 45 se vidi da je do kuta α tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman za vođenje. Kut upravljanja α je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje vođenja. koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljački krug tiristora gejt-katoda . Poluvalni fazno upravljivi ispravljač opterećen otpornim trošilom i pripadajući valni oblici Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer. Tiristor je do kuta α «otvoren prekidač» i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka trošilu. potrebno je definirati kut upravljanja α (engl. Kao primjer možemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravljač te na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljaču za slučaj kada je kut okidanja tiristora α = 45 . Fazno upravljivi ispravljački spojevi Najvažnija mana diodnih ispravljača je njihova neupravljivost. Kada se dostigne kut α .

Što se događa od kuta π do kuta 2π ? Pa vidljivo je da je u kutu π napon i struja kroz tiristor pala na 0. nema uvjeta za vođenje tiristora i tiristor se ponaša kao «otvoren prekidač». Cijela se priča ponavlja nastupom nove periode izmjeničnog napona ( od kuta 2π na dalje ).Energetska elektronika 46 (vidi srednji diagram na sl 45). Sada se može izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja α i srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača U dα (koji je funkcija kuta upravljanja α ): Vdα V V V 1 π π VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = S [ − cos(ωt )]α = S [ − cos(ωt ) ]α = S (1 + cos α ) = ∫ 2π α 2π 2π 2π π Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0 kao: VdO = tada se može napisati: Vs π Vdα = Vd 0 1 + cos α 2 Ako se gornja relacija grafički prikaže dobije se upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljača Vdα (može i oznaka < vd > ) i srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0. Od kuta α do kuta π na trošilu imamo puni napon izvora – na trošilu imamo «dio sinusoide izvora» od kuta α do kraja pozitivne poluperiode (kuta π ). nema napona na trošilu jer je prekinut strujni krug od izvora ka trošilu. te da od se kuta π do kuta 2π tiristor nalazi u stanju zapiranja (tiristor je inverzno polariziran). Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz stanja blokiranja u stanje vođenja – tiristor se ponaša kao «zatvorena preklopka» i zatvara se strujni krug od izvora ka trošilu. . Ovaj omjer jednak je 1 za α =0. a daljnjim povećanjem kuta α pada na 0.

Kod realnog ispravljača nije tako. 46. Pored upravljačke karakteristike ispravljača. Upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo. Odgovor je – slično kao karakteristika na slici 46. postoji i izlazna karakteristika ispravljača koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljača Vdα kao funkcija srednje vrijednosti struje trošila I d . samo što napon trofaznih ispravljača pada na nulu na 120 – 150 a ne na 180 ( π rardijana ) kao na slici 46. Srednja vrijednost napona na izlazu pada s povećanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljača (uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima. povećanjem kuta upravljanja α ruši se izlazni napon ispravljača. Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljačke karakteristike ostalih ispravljača za slučaj radnog opterećenja. U svakom slučaju. Kod idealnog ispravljača srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz trošilo. . pad napona na poluvodičkim ventilima i pad napona uslijed komutacije).Energetska elektronika 47 Sl.

Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4 diode a Q2 i Q3 tiristori). .Energetska elektronika 48 Sl. Takav se ispravljač često naziva poluupravljivi jer se reguliranjem kuta upravljanja tiristora omogućuje se reguliranje srednje vrijednosti izlaznog napona Vdα ( može i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona trošila koji bi bio na izlazu iz ispravljača kod kuta α = 0 ( kao da su umjesto tiristora diode). Izlazna karakteristika ispravljača sa slike 46 za otporno trošilo. 47. ( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodički ventili kojima su katode zajednički spojene. Na slici 48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj grupi. Slični rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi. grijaća tjela i slično). Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je opterećenje radno i kada je opterećenje ispravljača pretežno induktivno. a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajednički spojene). U nastavku naših razmatranja proučit će se jednofazni mosni spoj koji se sastoji od dva tiristora i dvije diode. dok induktivna opterećenja predstavljaju elektromotori i slična trošila koja u sebi posjeduju induktivne komponente. Radno opterećenje predstavljaju radna trošila (rasvjeta. a diode u katodnoj grupi.

napon na trošilu vd (t ) jednak je 0. trenutna vrijednost izlaznog napona ispravljača vd (t ) može biti samo pozitivna. Napon vd (t ) na trošilu je pozitivan. tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta 0 do kuta α (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Za vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) . Induktivno i radno opterećenje poluupravljivog ispravljača u mosnom spoju. izlazni napon ispravljača vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta α do kuta π (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ).Energetska elektronika 49 Sl. Kad je ispravljač opterećen radnim trošilom. 48. Za slučaj radnog opterećenja vrijedi već poznata relacija za srednju vrijednost izlaznog napona: Vdα = 1 π π α ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = VS π [ − cos(ωt )]α = π VS π [ − cos(ωt )]α = Vd 0 π (1 + cos α ) 2 gdje je: VdO = 2 ⋅ Vs π . od kuta π do kuta α + π ne vodi niti jedan poluvodički ventil. U trenutku α + π okida Q3 . Nakon okidanja tiristora Q1 . (vodi tiristor Q3 i dioda Q4 ).

Energetska elektronika

50

Za slučaj induktivnog opterećenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog napon ispravljača vd (t ) postaje negativna. Kako je to moguće? Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na trošilu (od kuta α do kuta π ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No što će se desiti od kuta π do kuta π + α ?? Odgovor je slijedeći: nagomilana energija u induktivitetu se prazni od kuta π do kuta π + α - tada induktivitet nastavlja i dalje tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer. Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet «vraća» energiju izvoru. Radi toga što tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta π do kuta π + α napon na trošilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na izlazu ispravljača Vdα . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najveći mogući kut upravljanja za induktivno trošilo α = 90 jer je tada površina pozitivnog dijela napona na trošilu jednaka površini negativnog dijela napona na trošilu pa je srednja vrijednos napona na trošilu Vdα = 0 V. Treba napomenuti da se struja trošila vrlo se malo mijenja radi velikog induktiviteta – trošilo je moguće promatrati i kao strujni izvor konstantne struje. Za slučaj induktivnog opterećenja vrijedi slijedeća relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:

Vdα =

1

π +α α

π

∫V

S

sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = Vd 0 cos α

Na slici 49 se vidi upravljačka karakteristika sa slučaj radnog tereta (puna crta) i za slučaj induktivnog tereta (crtkano)

Sl. 49. Upravljačka karakteristika

Energetska elektronika

51

Na kraju treba napomenuti da su ispravljačke karakteristike i trofaznih ispravljača jednake onima za jednofazne ispravljače za slučaj induktivnog trošila, dok se za slučaj radnog trošila malo razlikuju ( kut α kod kojeg je Vdα = 0 je manji od π (120130 . Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima ) za kut α = 30 . Treba primijetiti da se kut α kod trofaznih sustava mjeri od sjecišta faznih napona – vidi sliku ).

Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom uz α = 30 .
7. MREŽOM VOĐENI IZMJENJIVAČI I USMJERIVAČI

Prije nego objasnimo pojam usmjerivač potrebno je objasniti pojam izmjenjivač ili invertor. Izmjenjivač ili invertor je energetski pretvarač koji pretvara istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju, dakle izmjenjivač ima obratnu funkciju od ispravljača (pretvara izmjeničnu energiju u istosmjernu energiju). Uređaje koji u jednom režimu rada mogu raditi kao ispravljači, a u drugom kao izmjenjivači nazivamo jednom riječju usmjerivačima. Topologija usmjerivača se može općenito prikazati shemom na slici 51.

Energetska elektronika

52

Sl. 51. Toplologija usmjerivača Usmjerivač na slici 51 može u jednom režimu rada ispravljati izmjeničnu energiju izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje trošilu (ovdje prikazanog kao strujni izvor konstantne struje I dc ) – tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj način rada usmjerivača detaljno je obrađen u poglavlju «ispravljači». Međutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne potrošač), postavlja se pitanje: «Kako treba upravljati preklopkama da uređaj na slici 51 pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeničnu i preda je izmjeničnoj strani – tok energije sa desne na lijevu stranu. Pogledajmo prvo ispravljački režim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja α između 0 i 90 govorimo o ispravljačkom režimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeničnog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30 prikazani su na slici 52.

Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30

što znači da izmjenični izvor većinu vremena predaje energiju trošilu. Uočimo da je srednja vrijednost napona vd (t ) ( označava se kao Vdα ) pozitivna (veći je dio pozitivne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne površine). Struja izvora može teći iz izvora ili u izvor. a za vrijeme negativnog poluvala napona va (t ) teče negativna struja ia (t ) na izmjeničnoj strani. 53. S druge pak strane. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) . (Objašnjenje: Izmjenični izvor možemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodički mijenja polaritet napona. Sl.Energetska elektronika 53 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona na izvoru va (t ) i struje izvora ia (t ) uočava se da većinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira pozitivnu struja izvora ia (t ) . što znači da izmjenični izvor većinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog izvora. odnosno generator električne energije.Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51. izmjeničnog napona va (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 prikazani su na slici 53. Struja teče iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) – tada kažemo da je izvor struje uistinu izvor. Uočimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vdα negativna (veći je dio negativne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne površine). a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) . Promotrimo sada izmjenjivački režim rada sklopa na slici 51 . sa kutom upravljanja α između 90 i 180 govorimo o izmjenjivačkom režimu rada. To znači da u vanjskom krugu postoji izvor većeg . Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona va (t ) i izmjenične struje ia (t ) uočava se da je za većinu većinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala izmjeničnog napona va (t ) teče pozitivnu struju na izmjeničnoj strani ia (t ) . struja teče u izvor. ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga.

Energetska elektronika

54

napona. U tom slučaju naš izvor u stvari postaje trošilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja teče iz izmjeničnog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu – ispravljački režim rada. Ako struja teče u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeničnom izvoru – izmjenjivački režim rada). Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljači u mosnom spoju koji izmjeničnu energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila ( serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje trošila koje u sebi ima istosmjerni izvor napona – recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu. Ovdje je bitno uočiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj strani, što znači da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.

Sl. 54. Ispravljački režim rada – na istosmjernoj strani može biti aktivno ili pasivno trošilo Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivači realizirani tranzistorskim preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeničnu – tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila izmjeničnom strujom. Takav se izmjenjivač naziva i autonomni izmjenjivač. Autonomnim izmjenjivačem možemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenične struje bilo koje frekvencije – on je potpuno autonoman. Primjena – Elektrotermija. Lijeva slika prikazuje priključenje izmjenjivača na aktivnu izmjeničnu mrežu kojoj se predaje električna energija (aktivna mreža u sebi ima jedan ili više generatora izmjenične struje, takva mreža ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjivač naziva mrežom vođeni izmjenjivač jer mu je izlazni izmjenični napon i frekvencija strogo diktirana naponom i frekvencijom izmjenične mreže. Frekvencijom i fazom uključivanja tranzistora isključivo diktira izmjenična mreža (inače bi došlo do pregaranja sklopa). U oba slučaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje izmjeničnoj strani.

Energetska elektronika

55

Sl. 55. Izmjenjivački režim rada – na izmjeničnoj strani može biti aktivna mreža (mrežom vođeni izmjenjivač) ili pasivno trošilo (autonomni izmjenjivač)
7.1 Jednofazni mrežom vođeni usmjerivač u mosnom spoju

U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravljač u mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora α sa srednjom vrijednosti izlaznog napona Vdα (upravljačka karakteristika ispravljača). Za taj ispravljač smo nacrtali upravljačku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je vidljivo da je maksimalni kut upravljanja α = 90 za induktivni potrošač. Postavlja se pitanje, što bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja tiristora za kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Ništa naročito! Napon na izlazu ispravljača bi i dalje bio Vdα = 0 . Međutim što bi se desilo ako bi naš ispravljač imao sva 4 tiristora, te ako bi na istosmjernoj strani ispravljača dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Tada bi naš ispravljač prešao u izmjenjivački režim rada. Budući da isti sklop može uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora može biti i ispravljač i izmjenjivač, sklop se jednom riječju naziva usmjerivač. Ovakvi uređaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive brzine. Istosmjerni motori se još uvijek koriste zbog odličnog poteznog momenta koji je nužan u elektromotornoj vuči. Napajanje motora osigurava usmjerivač koji pretvara izmjeničnu energiju brodske mreže u istosmjernu energiju za napajanje motora (ispravljački režim rada usmjerivača). Međutim, usmjerivač ne samo da omogućava napajanje motora, već također omogućava i električno kočenje motora. Kod električkog kočenja motor prelazi u generatorski način rada, istosmjerni napon generatora se u usmjerivaču pretvara u izmjenični i vraća se u brodsku mrežu (izmjenjivački režim rada). Kako je to moguće? Pa razlike u konstrukciji između istosmjernog elektromotora i generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi električna energija na priključke motora, a kao rezultat se dobije rotirajuća mehanička energija, a kod generatora obratno – mehanička energija se pretvara u električnu. Stoga prijelaz između motorskog i generatorskog režima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da

Energetska elektronika

56

li je motor opterećen momentom tereta (recimo dizalica diže teret – ispravljač napaja motor) ili moment tereta okreće rotor (dizalica spušta teret – izmjenjivač pretvara istosmjerni napon generatora u izmjenični napon i vraća u mrežu). Kao što u ispravljačkom režimu rada dovođenjem veće električne snage na priključke motora dobivamo sve veću mehaničku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske dizalice), tako u izmjenjivačkom režimu rada odvođenjem veće električne snage sa stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaničku energiju sa rotora – kočimo generator i time usporavamo spuštanje tereta brodske dizalice (mehanička snaga spuštanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeničnu energiju koja se vraća u brodsku mrežu). Na ovaj način su moguće uštede električne energije i na taj način potrebnog goriva za pogon izmjeničnih generatora. Princip rada jednofaznog mrežom vođenog usmjerivača u mosnom spoju prikazan je na slici 56.

Sl. 56. Jednofazni usmjerivač u izmjenjivačkom režimu rada

Vidljivo je da je u izmjenjivačkom režimu rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vdα negativna i njezina veličina ovisna o kutu α . a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed predaje istosmjernom izvoru Vdα (izmjenjivaču) ovisna o kutu naponu Vdα koji je opet funkcija kuta α . Sl.Energetska elektronika 57 Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeničnog napona vS (t ) i izmjenične struje iS (t ) . . Nadomjesna shema izmjenjivača Na slici 57. Na taj način se može regulirati snaga kočenja istosmjernog generatora. Ako je napon Ed > Vdα . pored napona izmjenjivača Vdα (koji je funkcija kuta α ) postoji i napon istosmjernog izvora Ed . 57. tada struja I d teče kao na slici 57 i iznosi (induktivitet Ld je «nevidljiv» za istosmjernu struju): Id = Ed − Vdα R Vidi se da je iznos struje I d . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjivač Vdα prikažemo na shemi kao istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivača (slika 57).(na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se označavaju kao va (t ) i ia (t ) ). te valni oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . dobije se upravljačka karakteristika usmjerivača (sl. 58). Upravljačka karakteristika mrežom vođenog usmjerivača Ako se sada nacrta zajednička upravljačka karakteristika ispravljača opterećenog induktivnim teretom i izmjenjivača.

kažemo da ispravljač radi u četvrtom kvadrantu koordinatnog sustava. srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vdα ) je negativna. struja trošila I d je pozitivna. Upravljačka karakteristika usmjerivača je dakle: Vdα = Vd 0 cos α gdje je: VdO = 2 ⋅Vs π Faktor snage usmjerivača k p se također mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu α te je dat na slici 59. Usmjerivač radi kao ispravljač. 58 a) je za kutove upravljanja 0 < α < 90 ista kao ispravljačka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na slici 49. Za kutove upravljanja usmjerivača 90 < α < 180 i uz uvjet da je na izlazu usmjerivača priključen istosmjerni naponski izvor Ed . struja trošila I d je također pozitivna i kažemo da usmjerivač radi u prvom kvadrantu koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b). . Upravljačka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivača u mosnom spoju Upravljačka karakteristika usmjerivača (sl. električna energija teče od izmjenične ka istosmjernoj strani. srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vdα ) je pozitivna. pa električna energija teče od istosmjernog izvora Ed ka izmjeničnoj strani .Energetska elektronika 58 Sl. 58.

Izlazna karakteristika usmjerivača Izlazna karakteristika mrežom vođenog usmjerivača prikazana je na slici 60. Faktor snage usmjerivača Pozitivan faktor snage znači da je je izmjenična mreža izvor. a negativni faktor snage da je izmjenični izvor postao trošilo. 60 Izlazna karakteristika usmjerivača Na slici 60 se vidi idealna (puna linija) i realna (crtkano) izlazna karakteristika izmjenjivače za različite kutove upravljanja α . 59. Sl.Energetska elektronika 59 Sl. Za idealni usmjerivač vrijedi da .

Strujni izvor tjera istosmjernu . I kod rezonantnog izmjenjivača frekvenciju preklapanja preklopki određuju titrajni krug u samom izmjenjivaču.Energetska elektronika 60 napon Vdα ostaje konstantan neovisno o struji I d . Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivačem koji je opisan u uvodnom poglavlju. mogu biti podešeni na bilo koju frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni – prev: samostalni. Frekvencija izmjenične struje aktivne mreže određuje frekvenciju prekapčanja tranzistorskih sklopki (da na strani trošila nije priključena aktivna mreža. nezavisni). AUTONOMNI IZMJENJIVAČI Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivače koji pripadaju kategoriji mrežom vođenih izmjenjivača. međutim kod idealnog usmjerivača to nije tako iz razloga objašnjenih u prethodnom poglavlju.1 Izmjenjivač sa utisnutom strujom Na slici 61 prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjivač koji je priključen na aktivnu izmjeničnu mrežu. 8. ovaj izmjenjivač bi mogao generirati izmjenični napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjivač). Rezonantni izmjenjivači mogu prenositi energiju samo u pasivnu mrežu. Ukoliko prenose energiju u pasivnu mrežu. 8. Autonomni izmjenjivači mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mrežu. 61. Izmjenjivač s utisnutom strujom Izmjenjivač s utisnutom strujom napaja se istosmjernim strujnim izvorom (serijski spoj istosmjernog naponskog izvora i induktiviteta). Sl. već pasivna mreža. Mrežom vođeni izmjenjivač može prenositi energiju samo u aktivnu mrežu (radnu frekvenciju određuje aktivna izmjenična mreža).

Valni oblici na izmjeničnoj strani izmjenjivača Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeničnoj strani tada je moguće proračunati snagu isporučenu izmjeničnoj mreži: Pac = gdje je: Vac ⋅ I a1 cos Θ 2 I a1 = 4 ⋅ I dc π Faktor snage izmjenične mreže iznosi: Vac ⋅ I a1 1 I a1 λ = 2 cos Θ = cos Θ Vac 2 ⋅ 2 Ia ⋅ I dc 2 Iz gornje relacije se može zaključiti da što je Θ veći. Sl. Valni oblici napona i struje izmjenične strane prikazani su na slici 62. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s lijeve na desnu stranu. Kada uklope preklopke T1 i . Smanjenje snage povećanjem Θ baš i nije poželjno ! .Energetska elektronika 61 struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenično preklapaju. a preklopke T1 i T4 se isključuju. λ je manji. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s desne na lijevu stranu izmjeničnog izvora. uklope preklopke T2 i T3 . tada preklopke T2 i T3 moraju biti isključene. Nakon jedne poluperiode izmjeničnog napona. Uvijek rade dvije po dvije preklopke u paru. 62. T4 .

63. Da bi izmjenjivač generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenične struje kroz trošilo.2 Izmjenjivanje na principu širinsko impulsne modulacije 62 Na slici 63 prikazan je tranzistorski autonomni izmjenjivač vrlo sličan izmjenjivaču na slici 61.Energetska elektronika 8. Sl. a ne aktivnu mrežu. potrebno je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va . a tranzistori Q1 i Q2 . koji se dovodi na trošilo. Druga je razlika u načinu uključivanja tranzistorskih sklopki. Shema i valni oblici autonomnog izmjenjivača upravljanog pulsno-širinskom modulacijom Način rada ovog tipa izmjenjivača može se shvatiti iz slike 63. Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode. pa ovaj izmjenjivač spada u kategoriju autonomnih izmjenjivača – moguće mu je po volji odabrati izlaznu frekvenciju. Razlika je što izmjenjivač na slici 63 napaja pasivno trošilo.

Što je impuls uži. Sužavajući i šireći impulse.3 Trofazni autonomni izmjenjivači Trofazni autonomni izmjenjivači su uređaji koji pretvaraju istosmjernu energiju u trofaznu izmjeničnu energiju. tada je napon va = Vdc . 8. tada je napon va = 0 . Negativni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q3 za vrijeme trajanja cijele negativne poluperiode. možemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje. . srednja vrijednost struje kroz trošilo je manja. a najširi su na sredini poluperiode.Energetska elektronika 63 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. drugi je isključen). tada je napon va = 0 . Jačina struje kroz otpornoinduktivno trošilo ovisi o širini pravokutnog impulsa. U slučaju kad su uključeni Q1 i Q4 . vb i vc . Izmjenjivač na slici 64 generira tri napona va . tj. a kad su uključeni Q2 i Q4 . drugi je isključen). impulsi su uži na početku i kraju poluperiode. Trofazni izmjenjivač se može dobiti pomoću tri jednofazna izmjenjivača koji generiraju tri jednofazna sinusna napona koji su međusobno pomaknuti za 120 . a tranzistori Q1 i Q2 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. Iz slike je vidljivo da širina impulsa nije jednaka. a što je impuls širi. Ovaj izmjenjivač ne generira 3 harmonik struje. što znači da osim sinusoidalne struje osnovne frekvencije (osnovni harmonik) ne generira smetnje u obliku sinusoidalne struje manje amplitude i 3 puta veće frekvencije od frekvencije osnovnog harmonika. struja je veća. U slučaju kad su uključeni Q3 i Q2 . tada je napon va = −Vdc . a kad su uključeni Q3 i Q1 . Treći harmonik struje izaziva niz problema u elektromotorima (dodatna zagrijavanja namota i slično) i valja ga eliminirati ili svesti na najmanju moguću mjeru. To je zbog toga jer se želi dobiti sinusni oblik struje kroz trošilo (trošilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i induktiviteta) koja je nužna za pogon određenih vrsta pogona.

Izvedba izmjenjivača sa slike 64 Na slici 65 se vidi da je izmjenjivač izveden sa 12 preklopnika.Sb1 . Trofazni izmjenjivač i izlazni naponi iz izmjenjivača Na slici 65 prikazana je izvedba izmjenjivača sa slike 64.Energetska elektronika 64 Sl. . Fazni pomak napona va . 64. Sl. 65. Preklopke S a1 − Sa 4 odgovaraju prvom jednofaznom izmjenjivaču koji generira izmjenični napon va . Nadalje bitno je da sklopni trenutci preklopi S a1 . Na sličan način preklopke Sb1 − Sb 4 i Sc1 − Sc 4 pripadaju drugom i trećem izmjenjivaču koji generiraju napone vb i vc .Sb 2 Sc 2 budu pomaknuti za 120 . Da bi se to postiglo. vb i vc su 120 .Sc1 i preklopki Sa 2 . bitno je da preklopke S a1 i S a 2 . Sb1 i Sb 2 te Sc1 i Sc 2 preklapaju u protutaktu.

Uočite da izlazni naponi nisu sinusni već pravokutni (nalikuju na sinusni signal). Trošilo je trofazno i spojeno je u zvijezdu ( npr. Izmjenjivač pretvara istosmjernu energiju baterija u izmjeničnu energiju potrebnu za pogon motora. nego linijski naponi (trošila su spojena u trokut). 66. . No prvi harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su čisti sinusni naponi. trofazni asinkroni elektromotor). Sl. te valni oblik izlaznih napona. vbc i vca . Na desnoj strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapčanja i iskapčanja pojedinih preklopki. i vca . I na kraju priče o trofaznim izmjenjivačima prikažimo trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajuće valne oblike. Prikazani izmjenjivač je pri tome jednostavniji nego izmjenjivač na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. Trofazni izmjenjivač koji generira linijske napone vab .Energetska elektronika 65 vbc Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjivač koji generira tri linijska napona vab . Ovaj izmjenjivač je pogodan za trošila za čiji pogon ne trebaju fazni naponi va . vb i vc . Ovaj izmjenjivač se napaja s dva istosmjerna naponska izvora.

Preklopke spajaju u protutaktu i uključene su 180 . Trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom na u istosmjernom naponskom izvoru Ovaj izmjenjivač generira fazne napone i može koristiti samo kod izmjeničnih trošila spojenih u spoju zvijezda. postoje i drugi sklopni rasporedi.Energetska elektronika 66 Sl. 77. . No naravno. primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni fazni napon.

Istosmjerno – istosmjerni pretvarači 67 Istosmjerno-istosmjerni pretvarači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu električnu energiju jednih parametara u istosmjernu energiju drugih parametara. Mi ćemo se baviti načelima rada pretvarača bez galvanskog odvajanja. Pri tome je trošilo na slici predstavljeno s strujnim izvorom konstantne struje I d (već prije je objašnjeno da se struja velikih. Istosmjerno – istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja su: a) silazni pretvarači (buck converter) b) uzlazni pretvarači (boost converter) c) silazno – uzlazni pretvarač (buck-boost converter) 9. . Radi toga će se u ovom poglavlju izvršiti podjela pretvarača i izvesti transformatorske jednadžbe pretvarača.Energetska elektronika 9.1 Silazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač Osnovno načelo rada silaznog pretvarača objašnjen je u uvodu. Istosmjerne pretvarače dijelimo na pretvarače bez galvanskog odvajanja (bez transformatora) i na pretvarače s galvanskim odvajanjem (s transformatorom). U uvodnom poglavlju su objašnjena načela rada istosmjernoistosmjernog pretvarača. Rad pretvarača zasniva se na brzom preklapanju preklopke u strujnom krugu prikazanom na slici 78 (brzina rada preklopke je reda veličine nekoliko kHz). pretežno induktivnih trošila ne može promijeniti za vrijeme brzog prekapčanja preklopke. pa ih možemo shvatiti kao izvori koji tjeraju konstantnu struju). a na kraju ćemo spomenuti jednu vrstu pretvarača s transformatorom.

Uvijek mora biti zadovoljeno: tv + t p = T Već u samom uvodnom dijelu je definiran faktor vođenja D . Na donjem dijelu slici prikazani su pravokutni naponi na trošilu vd (t ) i struja baterije iB (t ) . Preklopka S prekapča periodom T = 1 f prekapčanja . Faktor vođenja sklopke je veličina koja definira odnos vremena vođenja sklope ( tv ) i perioda T . pa vrijedi: D= gdje je: tv T D . Principijelna shema silaznog pretvarača Na slici 78 se vidi principijelna shema silaznog istosmjerno-istosmjernog pretvarača. Jedan dio vremena ukupnog perioda T sklopka je uključena i to vrijeme nazivamo «vrijeme vođenja sklopke» ( tv ).faktor vođenja 0 ≤ D ≤ 1 . Ostatak vremena je sklopka isključena pa to vrijeme nazivamo «vrijeme pauze» ( t p ) . 78.Energetska elektronika 68 Sl.

Dakle kad u igri imamo kapacitet i . te se na taj način omogućuje spajanje i otpornog trošila na izlazu pretvarača. Shema se razlikuje od slike 78 po tome što su na izlazu dodani induktivitet i kapacitet. Srednja vrijednost napona na trošilu Vd može se dobiti ako odredimo površinu ispod krivulje valnog oblika napona vd (t ) u jednom periodu T i to podijelimo s jednim periodom T : Vd = ∫ vd (t )dt = DVB 0 T Na taj način smo dobili prvu transformatorsku jednadžbu pretvarača koja povezuje ulazni i izlazni napon pretvarača. Kako izvesti transformatorske jednadžbe za ovaj sklop ? Naravno. 79.Energetska elektronika 69 Iz gornje jednadžbe proizlazi da je vrijeme vođenja tv = D ⋅ T . Faktor koji ih povezuje je faktor vođenja D . Silazni pretvarač Ukoliko je kapacitet C jako velik. izlazni napon vd (t ) je konstantan. Sl. a vrijeme pauze t p = (1 − D) ⋅ T . one moraju izgledati isto kao i za pretvarač na slici 78 jer su oba silazni pretvarači. Budući da uvijek mora biti zadovoljeno da je srednja snaga na ulazu u pretvarač jednaka srednjoj snazi na izlazu iz pretvarača može se napisati: VB I B = Vd I d Iz gornje jednadžbe proizlazi druga transformatorska jednadžba pretvarača (transformatorske jednadžbe se zovu jer neodoljivo podsjećaju na osnovne jednadžbe jednofaznog transformatora): Id = VB 1 IB ⇒ IB Vd D Na slici 79 prikazana je kompletna shema silaznog pretvarača.

Sl. Napon na induktivitetu jednak je ( −Vd ). Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». 80. Struja kroz induktivitet L linearno raste.Energetska elektronika 70 induktivitet. induktivitet L . prolazi kroz sklopku S . Struja kroz induktivitet L linearno pada. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvarača . Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) iz izvora prestaje teći struja iB . Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. Kapacitet C se puni i napon se na njemu povećava. kondenzator C i trošilo R . Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. transformatorska jednadžba se izvodi na način da se primjene jedno od slijedećih pravila: 1) srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Napon na induktivitetu jednak je ( VB − Vd ). Ako pretpostavimo da silazni pretvarač radi u neisprekidanom režimu rada (izlazna struja nikad ne pada na nulu – struja trošila je neisprekidana) mogu se nacrtati valni oblici napona i struje kroz induktivitet (slika 79). Kapacitet C se prazni i napon se na njemu smanjuje. 2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Rad pretvarača moguće je opisati na slijedeći način.

diode D . Postavlja se pitanje: «Zar je moguće da je potrebno tako puno komponenata da zamjeni jednu običnu sklopku?!». kapaciteta C i induktiviteta L . Razlog je u tome što je tiristor poluupravljiva komponenta koja se lako može uklopiti. T2 . Sl. Tiristorski silazni pretvarač (čoper) Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78. Vd = DVB Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage što je već objašnjeno u prethodnom primjeru pa je: Id = 1 ⋅ IB D Silazni tiristorski pretvarač (čoper) Na slici 81 prikazan je tiristorski silazni istosmjerni pretvarač popularno zvan čoper (chopper). međutim za isklapanje tiristora u . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 .Energetska elektronika 71 Ako se primjeni pravilo da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. 81. samo što je trošilo prikazano serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd . iz slike 80 proizlazi: (VB − Vd ) DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba.

Sl. Dioda D1 ne vodi. Pretpostavimo da niti jedan tiristor ne vodi struju do trenutka t0 . To traje sve do trenutka t3 kada se cijeli proces ponavlja. te od t2 do t3 ne teče struja kroz trošilo. jer provođenjem tiristora T1 poteče sinusna struja titrajnog kruga L. C . Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz titrajni krug. U trenutku t2 . i na takav način regulirati srednju vrijednost izlaznog napona čopera. koji ovdje služi samo zato da bi isključio glavni tiristor T1 . D i L predstavljaju sklop koji omogućava isključivanje tiristora na način da «ruše» glavnu struju na nulu. kada se dovodi impuls na gejt tiristora T2 . Rad čopera se može opisati na slijedeći način. na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od t1 do t2 ruši njegovu struju na nulu. napon na izlazu čopera jednak je nuli. Upravo komponente T2 . 82. Takav skup komponenti se nazivaju komutacijski sklop tiristora. preko T1 .Energetska elektronika 72 istosmjernom krugu potrebno je «srušiti» glavnu struju tiristora na nulu (struja anodakatoda). C . Takvo stanje traje do trenutka t1 . trošila. Izlazni napon iz čopera. tako da mu je + na donjoj elektrodi. Kada želimo uključiti sklopku (tiristor) potrebno je u trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje vođenja te provodi struju od izvora E . tiristor T1 iskapča. Istovremeno se kondenzator C nabija na napon izvora E . D. Uključenjem tiristora T2 . nazad u izvor. . Mijenjanjem vremena dovođenja impulsa na tiristore T1 i T2 mogu se mijenjati vremena vođenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78. Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz čopera sa slike 81.

Sl. prikazan je uzlazni pretvarač. Na slici 83. Valni oblici napona i struje induktiviteta . 83. Uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 84. Sl.Energetska elektronika 9.2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač 73 Pored silaznog pretvarača koji na svom izlazu uvijek «daje» manji izlazni napon od ulaznog. Izlazni napon se može teoretski mijenjati od VB do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno). postoji i istosmjerni uzlazni pretvarač koji na svom izlazu daje veći napon od ulaznog napona.84.

i Vd je to veći što je D bliže jedinici. Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: I d VB = = 1− D I B Vd . Upravo pad struje kroz induktivitet di ( u odnosu na referentno postavljeni izaziva negativni napon samoindukcije VL = L dt napon kojeg određuje smjer strelice napona na induktivitetu). tada je izlazni napon Vd > VB . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. a koji nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje. kapacitet C se nabija na viši napon od napona izvora VB . Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd − VB ) . Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Ako je 0 < D < 1 . napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . uočite da je izlazni napon Vd veći od napona baterije VB . iz slike 84 proizlazi: VB DT = (Vd − VB )(1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R . Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . Taj napon samoindukcije se zbraja sa naponom baterije (istog su predznaka). Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 84). VB = Vd (1 − D ) ili Vd 1 = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 izlazni napon Vd = VB . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. prolazi kroz sklopku S i induktivitet L .Energetska elektronika 74 Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način. Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) struja izvora iB koja je jednaka struji induktiviteta iL počinje linearno padati (vidi sliku 84).

Energetska elektronika 9. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 86). Silazno . Valni oblici napona i struje induktiviteta Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način.uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 86. a – je na gornjem kraju otpora). Sl.86. Na slici 85. Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Sl. prikazan je silazno . Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Treba napomenuti da je izlazni napon obrnuto polariziran ( + je na donjem kraju otpora R . . 85.uzlazni pretvarač. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R . Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. Izlazni napon se može teoretski mijenjati od 0 do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno). prolazi kroz sklopku S i induktivitet L .3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvarač 75 Treća vrsta istosmjernih pretvarača bez galvanskog odvajanja su istosmjerni silazno uzlazni pretvarači.

izlazni napon Vd = 0 . i Vd je to veći što je D bliže jedinici. Kapacitet C se nabija na napon VL . Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: Id 1 − D = IB D . trošilo i diodu i počinje linearno padati (vidi sliku 86). Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Vd D = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 . iz slike 86 proizlazi: VB DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( −Vd ). napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . Upravo pad struje kroz induktivitet izaziva negativni napon di (u odnosu na referentni napon kojeg označava strelica). Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . struja induktiviteta iL se zatvara kroz kapacitet. a koji samoindukcije VL = L dt nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje. Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». tada je izlazni napon Vd > VB .Energetska elektronika 76 Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) dioda D otvara. Ako je 0 < D < 1 .

prikazan je silazni pretvarač koji koristi transformator za podizanje napona. Izlazni napon se može N teoretski mijenjati od 0 do 2 D (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako N1 velika da je vd = konstantno). 87. Sl. Na slici 87. Sl. Valni oblici napona na trošilu vd sa i bez transformatora .88.Energetska elektronika 9.4 Istosmjerni pretvarač s galvanskim odvajanjem 77 Na kraju izlaganja o istosmjernim pretvaračima razmatrat će se i drugi pretvarač koji također postiže viši izlazni napon kao i uzlazni pretvarač. Galvanski odvojen istosmjerni pretvarač Valni oblici napona vd na trošilu pretvarača sa slike 87 (bez induktiviteta L i kapaciteta C ) bez i sa transformatorom su prikazani na slici 88.

transformator spada u električne strojeva. Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Valni oblici napona sa i bez transformatora i napona na induktivitetu Princip rada ovog pretvarača je vrlo sličan silaznom pretvaraču.Energetska elektronika 78 Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvarač sa slike 87. Izmjenični pretvarači dijele se na pretvarače napona i pretvarače frekvencije. što se jasno vidi na slici 88. a ne u izravne izmjenične pretvarače. Vd N 2 = D VB N1 10. Sl. jer koristi elektromagnetski princip pretvorbe. Izmjenični pretvarači Izmjenični pretvaraču su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju izmjeničnu energiju jednih parametara električne energije u izmjenični energiju promijenjenih parametara. iz slike 88 proizlazi: (VB N2 − Vd ) DT = Vd (1 − D )T N1 Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. No. . uz dopunu da se pravokutni napon na primaru transformira u viši sekundarni napon preko transformatora. 88 a. Mogli bi smo i transformator svrstati u izmjenične pretvarače. jer i on pretvara jedan iznos izmjeničnog napona i struje primara u neki drugi iznos izmjeničnog napona i struje sekundara (ne može pretvarati jednu frekvenciju u drugu frekvenciju). a ne preklapanje poluvodičkih ventila.

Načelo rada izmjeničnog pretvarača napona Na slici 89 a) prikazan je sklop koji se sastoji od jednog izmjeničnog izvora napona U s sin ωt .1 Izmjenični pretvarač napona (izmjenični regulator napona) 79 Izmjenični regulator napona koristi preklapanje poluvodičkih preklopki za pretvorbu izmjeničnog napona jedne efektivne vrijednosti u izmjenični napon neke druge manje efektivne vrijednosti.Energetska elektronika 10. Za to vrijeme je napon na trošilu uR = 0 . Preklopka S otvara i zatvara jednom u pozitivnoj poluperiodi izmjeničnog napona i jednom u negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona. smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona. b/2 i b/3. Napon na trošilu je uR = U S sin ωt . Od kuta π do kuta π + α sklopka S je ponovo otvorena. te se i nadalje smanjuje efektivna vrijednost napona na trošilu. Načelo rada se vidi iz slike 89. . Za slučaj prikazan na slici 89 b/1. Nakon kuta α zatvara se sklopka S i ostaje zatvorena sve dok se ne dosegne kut π (kut vođenja preklopke traje π − α ). I za njih je karakteristično da se smanjenjem kuta vođenja preklopke S . Ako se izračuna efektivna vrijednost napona prikazanog na slici 89 b/1 može se vidjeti da je ona manja od efektivne vrijednosti ulaznog sinusnog napona U s sin ωt . Slučajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na sličan način kao i slučaj b/1. Pretvarač koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 može se dobiti koristeći shemu na slici 90. 89. Daljnjim povećavanjem kuta α smanjuje se kut vođenja preklopke π − α . a od kuta π + α do kuta 2π sklopka zatvara. Sl. jedne preklopke S i radnog trošila R . Mogući valni oblici izlaznog napona prikazani su na slici 89 b/1. preklopka S je otvorena do kuta α .

struja pada na nulu u trenutku kada i napon uR padne na nulu ( kod kuta π ). samo tiristor T1 može doći u stanje vođenja. a tiristor T2 u stanju blokiranja.Energetska elektronika 80 Sl. Kad se dosegne kut α . Od kuta π do kuta π + α niti jedan tiristor ne vodi. Izmjenični pretvarač napona za slučaj 89 b/1 Funkciju preklopke S na slici 90 preuzimaju tiristori T1 i T2 . Budući da je trošilo radno. Do kuta α gornji tiristor T1 nalazi se u blokirnom stanju. 90. Na slici 91 prikazan je pretvarač opterećen radno-induktivnim teretom te pripadajući valni oblici napona na trošilu. Okidanjem tiristora T2 u trenutku π + α . počinje vođenje tiristora T2 koje traje do kuta 2π . tiristor T1 se sada nalazi u stanju zapiranja. dovođenjem impulsa na gejtu. okida tiristor T1 i tiristor vodi do trenutka kada struja kroz njega ne padne na nulu. a donji tiristor T2 u stanju zapiranja. . Dakle. Vidimo da ova dva tiristora zamjenjuju funkciju sklopke na slici 89 za pretvarač koji daje valni oblik izlaznog napona kao na slici 89 b/1.

91. Ovo za posljedicu ima da se opseg regulacije izlaznog napona smanjuje za slučaj radno induktivnog tereta (za radni teret kut α se može mijenjati u rasponu od 0 < α < π ). Pretvarač sa slike 90 opterećen radno – induktivnim teretom Iz valnih oblika na slici 91 lako je vidljivo da je okidanje tiristora T1 moguće za kut α u rasponu od ϕ < α < π (kut ϕ je kut faznog pomaka napona i struje). jer se tek tada tiristor T1 nalazi u blokirnom stanju i moguće mu je na gejt dovesti impuls okidanja. 10. . Izmjenični regulatori napona mijenjaju efektivnu vrijednost napona. Slično vrijedi i za tiristor T2 (okidanje moguće tek iza kuta ϕ + π do kuta 2π ).2 Izmjenični pretvarač napona i frekvencije Opisani sklop na slici 90 se može uz drugačiji sklopni raspored upotrijebiti za izravnu pretvorbu napona i frekvencije.Energetska elektronika 81 Sl. Na slici 92 može se vidjeti načelo rada pretvarača frekvencije. Frekvencija ulaznog sustava jednaka je frekvenciji izlaznog sustava.

Neka T duljina poluperiode izmjeničnog napona iznosi 1 . jednak je pretvaraču na slici 90. Ako sada okidamo samo tiristor Tr1 2 . Valni oblik napona na izlazu iz sklopa za slučaj pretvarača frekvencije koji na svom izlazu daje frekvenciju napona 5 puta manju od ulazne frekvencije prikazan je na slici 92 b). Razlika između njih je samo u redoslijedu okidanja pojedinih tiristora. Pretvarač napona i frekvencije Pretvarač na slici 92 a). Rad pretvarača frekvencije može se opisati na slijedeći način.Energetska elektronika 82 Sl. 92. Pretpostavimo da je ulazni sinusni izmjenični napon prikazan na slici 92 a) doveden na ulaz sklopa.

Sve što je potrebno jest da se okidanje tiristora vrši nakon određenog kuta kašnjenja α . Sl. Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvarača koji smanjuje frekvenciju i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju). pa zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na početku negativnih poluperioda da bi izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode. T Ovaj pretvarač može istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92 c). dobit će se na trošilu R valni oblik napona prikazan na slici 92 b). Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog T T pravokutnog napona T2 . Topologija ciklopretvarača prikazana je na slici 93. Na taj način se smanjuje površina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog napona. vidljivo je da je 2 = 5 ⋅ 1 . Ovo proizlazi iz 5 jednostavne relacije koja povezuje period izmjeničnog napona i njegovu frekvenciju 1 f = . a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva manja. te izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeničnog signala. Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. Tipična primjena im je u regulaciji broja okretaja propulzijskog sinkronog motora na brodovima s elektropropulzijom. Topologija ciklopretvarača . onda je f frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). Na istom grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost pulzirajućeg napona T2 .3 Ciklopretvarači Ciklopratvarači su izmjenični pretvarači napona i frekvencije bez istosmjernog međukruga koji se primjenjuju kod većih izlaznih snaga (100 kW i više). Ako je poluperioda (a time i 2 2 perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona. 93. uvijek na početku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala.Energetska elektronika 83 tri puta uzastopno. 10.

Redoslijed T= 2π ωi preklapanja sklopki S1 . napon va se filtrira u izlaznom filteru. S3 isključene tada je va = vi .Energetska elektronika 84 Ciklopretvarač se može prikazati kao mosni spoj od četiri preklopke S1 . Srednji grafikon prikazuje valni oblika napona va na ulazu u filtar. S 4 i S 2 . Gornji grafikon na slici 94 prikazuje ulazni izmjenični napon vi duljine perioda . baš kao i sklopke S 2 . Sl. S 4 uklapaju i isklapaju zajedno. Kada su sklopke S2 . Valni oblici napona na pojedinim dijelovima sklopa prikazani su na slici 94. S 4 isključene tada je va = −vi (reverzira se ulazni napon). a sklopke S1 . Sklopke S1 . 94. S3 uključene. S3 . Sklopke S1 . S 4 uključene. a sklopke S2 . S4 preklapaju u protutaktu sa sklopkama S2 . Treba ponovo napomenuti da sklopke S1 . Valni oblici napona ciklopretvarača sa slike 93. S 4 te sklopke S 2 .S4 . S3 . Kada su sklopke S1 . S3 također je prikazan na srednjem grafikonu. . Da bi se iz napona va dobio sinusni izmjenični napon vac na izlazu ciklopretvarača . S3 preklapaju istovremeno i u protutaktu.

Energetska elektronika 85 Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Na slici 95. Sl. Na slici 95 se vidi da ciklopretvarač na svom izlazu generira 12 poluperioda pozitivnog napona. 95. pomoću kojeg se mogu realizirati valni oblici napona na slici 95 (uvjet je da je trošilo otporno). . dok su ostale više frekvencije potisnute). Napon vac jednak je filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika napona. Pri tome koristi i fazno upravljanje. prikazan je način na koji se može dobiti sinusni izlazni napon bez upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ). te ih postupno smanjuje na α ≈ 30 (maksimalna pozitivna vrijednost izlaznog sinusoiudalnog napona). Na slici 96 prikazan je ciklopretvarač realiziran s dva punoupravljiva jednofazna mosna spoja. Ciklopretvarač s faznim upravljanem Ovaj ciklopretvarač snižava frekvenciju ulaznog napona za 12 puta (duljina poluperiode izlaznog napona je 12 puta veća od duljine poluperiode ulaznog napona). pa pozitivne poluperiode počinje propuštati s kutom upravljanja α ≈ 130 . Slična razmatranja vrijede i za negativne poluperiode izlaznog napona. pa zatim 12 poluperioda negativnog napona. da bi ponovo do kraja pozitivne poluperiode izlaznog sinusnog napona kut upravljanja povećao na α ≈ 130 .

96. To se može ostvariti. u tom slučaju. primjerice. antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivača sa srednjom točkom koji je prikazan na slici 97.Energetska elektronika 86 Sl. No. valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom položaju izlazne struje. Sl. s tim da struja mora moći teći u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona. . Ciklopretvarač sa otpornim trošilom Ciklopretvarač na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera struje (karakteristika izmjenično-izmjeničnog pretvarača). 97. Ciklopretvarač s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz trošilo (trošilo je radno-induktivno).

Energetska elektronika 87 Sl.6) radi u ispravljačkom režimu rada. Fazni pomak između izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik izlaznog napona.2. Zato svaki usmjerivač mora moći raditi i u ispravljačkom i u izmjenjivačkom načinu . 98. trošilo se nabija energijom. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna. izlazna struja i2 mijenja smjer. te izlazni napon u2 (debela crta ) i izlazna struja iz ciklopretvarača i2 ( crtkano ). tada do trenutka t1 katodna grupa tiristora (1. Energija akumulirana u trošilu mora se moći vračati u pojnu mrežu. anodna grupa tiristora (4. katodna grupa tiristora radi u izmjenjivačkom režimu rada.3) mora raditi u ispravljačkom režimu rada – struja i2 teče od desna na lijevo prema srednjoj točki izvoda transformatora i postepeno raste. Od trenutka t1 do trenutka t2 struja trošila i2 je i dalje pozitivna (zadržava isti smjer) i pada na nulu. struja je ostala pozitivna. trošilo vraća energiju u mrežu. Trošilo se puni magnetskom energijom. Ako želimo kroz trošilo protjerati izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja). Na sličan se način može nastaviti priča o radu ciklopretvarača. Valni oblici struje i napona ciklopretvarača s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara.5. Od trenutka t3 struja trošila i2 je negativna i raste – struja ide od srednje točke transformatora s lijeva na desno kroz trošilo. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna. Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 .

Ukoliko se želi dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona. Primjerice. koja su prikazana na slici 99. . umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja. 99. Na slici 99 prikazan je usmjerivača A te valni oblici napona vd (prije prigušnice L ). Na slici 100 prikazano je isto za usmjerivač B . treba koristiti složenije pretvaračke spojeve. Sl.Energetska elektronika 88 rada. Ciklopretvarač sa dva antiparalelna mosna spoja Ovaj ciklopretvarač se može rastaviti na usmjerivač A i usmjerivač B . Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omogućavati oba polariteta izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz trošilo. i vd ' (poslije prigušnice L ).

99.Energetska elektronika 89 Sl. Usmjerivač A ciklopretvarača sa slike 99. .

100. Izlazna struja i izlazni napon su fazno pomaknuti. . Usmjerivač B ciklopretvarača sa slike 99.Energetska elektronika 90 Sl. Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvarača sa slike 99.

I na kraju ove skripte spomenimo da postoji još niz vrsta ciklopretvaračkih sklopova.Energetska elektronika 91 Sl. 101. . Ciklopretvarači su općenito vrlo komplicirani uređaji energetske elektronike sa kompleksnim upravljačkim uređajima. što ovisi o polaritetu i smjeru izlazne struje. i nezamjenjivi su za pogone većih snaga. Na slici 101 se vidi da usmjerivači A i B nekada rade u ispravljačkom. Valni oblici izlaznog napona i struje. a nekada u izmjenjivačkom modu rada.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful