Energetska elektronika

1

ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezić 1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: «Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara električne energije i za upravljanje tokom električne energije». U gornjoj definiciji se javljaju dva ključna pojma: «elektronika» i «parametri električne energije». Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaća izučavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i električki nabijenih čestica u vakuumu, plinovima, tekućinama i poluvodičima. Gibanja čestica se ostvaruje u komponentama elektroničkih uređaja. Dakle, ako neki sklop sadrži elektroničku komponentu, onda je to elektronički sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. Parametri električke energije su: valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija i broj faza.

Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potrošnja električne energije Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje električne energije na kopnu.

Energetska elektronika

2

Proizvodnja električne energije počinje u indirektnom ili direktnom pretvaraču energije. Primarna energija uskladištena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u ovim pretvaračima pretvara u električnu energiju. Indirektni pretvarači generiraju električku energiju na način da se primarni oblik energije pretvori u mehaničku energiju, a potom se ta mehanička energija u generatoru pretvara u električnu. Primjer može biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte, koja se prvo pretvara u mehaničku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek tada mehanička energija u generatoru pretvorila u električnu energiju. S druge pak strane direktni pretvarači izravno pretvaraju primarni oblik energije u električnu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u električnu energiju u poluvodičkim solarnim ćelijama. Napon generatora električne struje (indirektnog pretvarača energije) je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora transformirati na veći napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenične struje), i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi električnu energiju na velike udaljenost. Na mjestu gdje se namjerava potrošiti električna energija, izmjenični napon se ponovo transformira na niže napone te distributivna mreža takovu energiju distribuira trošilima. To je normalni tijek električne energije. Uređaji energetske elektronike su sadržani u izmjeničnom generatoru (tiristorski ispravljači struju uzbude generatora), također u pretvaračima za pogon pojedinih trošila (regulatori brzine elektromotora, regulatori rasvjete i slično), te u dinamičkim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potrošnje. U slučaju da na izmjeničnu mrežu želimo priključiti direktni pretvarač energije koji u pravilu generira istosmjernu električnu energiju, potrebno je koristiti još jedan uređaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeničnu energiju, a koji se zove izmjenjivač ili invertor. Pored toga, u zadnje vrijeme se uređaji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi ( reda veličine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenična energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomoću ispravljača, da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeničnu. Ova konverzija se vrši pomoću poluvodičkih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodički elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci proizvodnje novih, vrlo moćnih poluvodičkih elemenata. Uređaji energetske elektronike se na strani potrošnje električne energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeničnih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje visokofrekventnom električnom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Također se koriste za neprekinuto napajanje izmjeničnim i istosmjernim naponom. Uklapanju trošila ( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, računalne opreme, dizalima i slično. Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su

Energetska elektronika

3

regulacija brzine vrtnje crpki, uređaj za stabilizaciju frekvencije izmjenične energije osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjači baterija i slično.

2. ELEKTRIČKA ENERGETSKA PRETVORBA
Električka energetska pretvorba odvija se u uređajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti. Elektronički pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara električne energije, različita električka sustava. Funkcije pretvarača mogu se objasniti slikom 2.
ISPRAVLJANJE

~
IZMJENIČNA PRETVORBA

=
~
ISTOSMJERNA PRETVORBA

=
~
IZMJENJIVANJE

=

tok energije

IZRAVNA
IZMJENIČNA PRETVORBA

NEIZRAVNA

ISTOSMJERNA PRETVORBA

IZRAVNA NEIZRAVNA

Sl. 2. Funkcije pretvarača Izmjenična i istosmjerna pretvorba može biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenična energija se u izravnim pretvaračima odmah pretvara u odgovarajući oblik energije na izlazu pretvarača. Kod neizravnog pretvaranja se vrši dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio željeni oblik energije. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljači (AC/DC pretvarači). Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih električnih parametara, npr. napona ) nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarači ili DC /DC pretvarači. Izravni pretvarači koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenjivači ili

a zatim istosmjerna struja u izmjeničnu. Izmjenično-izmjenična pretvorba se u neizravnom pretvaraču vrši tako da se prvo ispravljačem izmjenična struja pretvori u istosmjernu. Na slici 3 prikazan je cilj koji se želi postići električkim pretvaračem i način na koji je to moguće postići. 3. a zatim ispravljačem vrati u odgovarajući istosmjerni). Na sl. Izravni pretvarači koji pretvaraju izmjeničnu energiju u izmjeničnu energiju nazivaju se izmjenični pretvarači (AC /AC pretvarači). pretvarač koristi senzore koji mu omogućavaju da nadgleda . 3a je prikazan primjer izmjeničnog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili veći napon koji na izlazu iz pretvarača. nego isključivo od poluvodičkih elemenata. Pored toga. 3b. Također je moguće obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvaraču na način da se odgovarajući istosmjerni napon izmjenjivačem prvo pretvori u izmjenični. magnetskih i sklopnih elemenata. Način ostvarenja cilja uporaba pretvarača koji je prikazan na sl. a koji se sastoji isključivo od kapacitivnih. Energetska elektronika ne izučava neizravne pretvarače koji se sastoje od motora i generatora. Cilj i način ostvarivanja pretvorbe Osnovni cilj je promijeniti određene parametre električnu energije.Energetska elektronika 4 invertori ) (DC /AC pretvarači). Sl.

Zadatak informacijskog dijela je da pomoću senzora skuplja odgovarajuće informacije iz sustava A i sustava B. filtere i upravljačke sklopove. Tok energije Pretvarač Sustav A U1. Elektronički energetski pretvarač može se definirati kao operativna jedinica za elektroničku energetsku pretvorbu koja sadrži jedan ili više elektroničkih ventila. upravlja energetskim dijelom pretvarača. te na temelju tih podataka i informacije o željenim izlaznim veličinama pretvarača. korigira svoj rad. I2. f1. te transformatore. Kao primjer prikažimo strukturu elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje istosmjernog motora (vidi sliku 3b).Energetska elektronika 5 parametre električne energije na ulazu i izlazu. . Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. P2 Informacijski dio Informacija o željenim izlaznim veličinama pretvarača Sl 3a. I1. te ako je potrebno i ostale pomoćne sklopove ako ih ima. te u slučaju bilo kakovih iznenadnih promjena. Struktura pretvarača Pretvarač na slici 3a mijenja električne parametre sustava A u odgovarajuće parametre sustava B. P1 Energetski dio (energetski krug) Sustav B U2. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača prikazana je na slici 3a. kondenzatore. f2.

upravlja okidnim uređajem. Zadatak informacijskog dijela uređaja je da na temelju informacije o željenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini motora dobivene preko povratne veze. Na slici 3b prikazana je struktura pretvarača koji regulira brzinu vrtnje istosmjernog motora. Pretvarački sklop se sastoji od upravljivog ispravljača kojim se može mijenjati izlazni istosmjerni napon. Brzinu vrtnje motora određuje istosmjerni napon iz pretvarača. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Okidni uređaj će u sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodičkim ventilima unutar pretvaračkog sklopa i na taj način upravljati izlaznim naponom. Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike (pretvarački sklop). Na taj će se način brzina istosmjernog motora održavati konstantnom neovisno o promjenama momenta opterećenja istosmjernog motora. signalizacija i mjerenje Povratne veze Referentni signal Sl 3b. . 50 Hz. zaštita.Energetska elektronika 6 ENERGETSKI DIO Izmjenična mreža 3 x 380 V. Kao izvor napajanja koristi se izmjenična mreža 3x380 V. regulacija. 50 Hz Pretvarački sklop Regulirani objekt (motor) Odgovor Sinkronizacija Okidni uređaj INFORMACIJSKI DIO Upravljanje. Struktura elektroničkog energetskog pretvarača za napajanje motora.

Primjer je informacijski dio pretvarača. kondenzatori. signalizacije i zaštite. kondenzatori i poluvodiči koje rade u linearnom i prekidačkom načinu rada. poluvodički učinski ventili. magnetske komponente – transformatori i prigušnice. Oni dakle obrađuju ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obrađenu izlaznu informaciju. za istosmjernu pretvorbu. komponente uređaja i uređaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi. Uređaji energetske elektronike procesiraju energiju. S druge pak strane. Usporedba informacijske i energetske elektronike Uređaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. sklopovi (za ispravljanje. za izmjeničnu pretvorbu). za izmjenjivanje. filtri. TV. prigušni članovi i slično). krugovi upravljanja. Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente kao što su otpori. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih dimenzija. Predmet proučavanja energetske elektronike su: komponente sklopova energetske elektronike (elektronički učinski ventili. ali i ostali slabostrujni elektronički uređaji ( mobiteli. titrajni krugovi …) - . ostale komponente – osigurači. U svome radu naravno troše električnu energiju.Energetska elektronika 7 Sl 3c. energetska elektronika u pretvaračkim sklopovima ne koriste otpornike i poluvodiče u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim elementima (pretvarački sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije). a da bi to procesiranje uspješno izveli moraju primati informacije koje daje informacijska elektronika. kompjuteri …).

Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon.1 Ispravljači Primjer ispravljača (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4. U ispravljaču u jednom trenutku može biti uključena samo jedan sklopka. Tako sklopka V1 uključuje prvih 120 stupnjeva. Sklopka V2 će uključiti. 2. djelovanje na trošila.Energetska elektronika - 8 upotreba uređaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore električne energije. U daljnjim razmatranjima izučavat će se komponente sklopova te pretvarački sklopovi raznih vrsta pretvarača. V2 i V3. 4. Svaka sklopka vod 120 stupnjeva. . Analogno tome će se sklopka V3 uključiti kada napon faze T bude najveći. Pravilo uključivanja sklopki je da se uključuje samo ona sklopka čija faza je na najvećem naponu. jer je faza R na većem potencijalu od faze S i T. a sklopka V1 isključiti u trenutku kada faza S bude na većem potencijalu od faze R i T. ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti …). Napon svake od faza je sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. Trofazni ispravljač Na slici 4 prikazan je trofazni ispravljač. Sl. Ispravljač se sastoji od trofaznog transformatora trokut-zvijezda i tri prekidača V1.

2 Izmjenjivači Primjer izmjenjivača (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5. Ukoliko se frekvencija prekapčanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije. rezonantni pretvarač. dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. tada je N nužno iskopčan i obratno. te prekidače P i N koji naizmjenično ukapčaju periodom. Napon v0 je pravokutan. Kad je P ukopčan. napon na potrošaču je manji. Dakle mijenjanje frekvencije ukapčanja prekidača moguće je mijenjati izlaznu snagu na trošilu. 9 Sl. Pretvarač osim izvora istosmjerne struje i potrošača ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potrošačem vezani u serijski titrajni krug. 5. Pretvarač na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja. Jedino u tom slučaju se dobije najveći iznos izmjeničnog napona na potrošaču. . Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga. Rezonantni istosmjerno-izmjenični pretvarač Slika 5 prikazuje tkz. Pretvarač pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenični sinusni napon koji je stvara na potrošaču (otpornik R ).Energetska elektronika 2. a time je manja i snaga trošila.

7.Energetska elektronika 2. sklope N su isključene i obratno. Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona ( na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego što je frekvencija ulaznog napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je veća od jedne periode sinusoide ulaznog napona). U vremenu kada su uključene sklopke P .3. Pretvarač se sastoji od četiri sklopke koji se naizmjenično preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). Izmjenično izmjenična pretvorba Na slici 6 prikazan je pretvarač frekvencije koji višu ulaznu frekvenciju izmjenične energije pretvara u nižu izlaznu frekvenciju. Izmjenično – izmjenični pretvarači Primjer izravne izmjenično-izmjenične pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6: 10 Sl. Sl. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvarača sa slike 6 . Na slici 5 se vidi kako se odgovarajućim preklapanjem sklopki može sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. 6.

Energetska elektronika 11 Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvarača. a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ). Još jedan primjer izmjenično-izmjenične pretvorbe prikazan je na slici 8. Neka je izlazna snaga trošila 500 W. Ovi pretvarači služe da smanje ili povećaju istosmjerni napon na ulazu. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije (srednja slika). no sa određenim kašnjenjem u odnosu na početak sinusoide ulaznog napona. Pretvarač na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora. Na taj se način «odsijecaju» dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. 2. Otpor trošila je 5 Ω . Kao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. Sklopka S uključuje svaku poluperiodu izmjeničnog napona.4. Istosmjerno-istosmjerni pretvarači Načelo rada istosmjerno istosmjernih pretvarača zasniva se na brzom prekapčanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. . Ovakvi pretvarači koriste se kod regulacije rasvjete. Pored mijenjanja frekvencije pomoću ovog pretvarača moguće je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidače uklapamo s izvjesnim zakašnjenjem u odnosu na početak poluvala sinusoidalnog napona (donja slika). Da bi se objasnilo načelo rada istosmjerno – istosmjernog pretvarača. Pretpostavimo da želimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvarač koji pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. Sl 8. Gornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvarač. potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji način izvedbe takovog pretvarača. Redoslijed uključivanja pojedinih sklopki prikazan je na slici 7. Izmjenično-izmjenični pretvarač napona Pretvarač na slici 8 vrši pretvorbu izmjeničnog napona određene frekvencije u niži napon iste frekvencije. Srednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvarača u slučaju kada se prikapčanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona.

Sl.Energetska elektronika 12 Sl. Slika 10 prikazuje takav pretvarač sa disipativnom komponentom – otpornikom. Primjer DC-DC pretvarača Pretvarač na slici 9 može se ostvariti pomoću jednog otpornika iznosa 5 Ω koji je u seriju vezan sa trošilom. 9. 10. Pretvarač realiziran disipativnom komponentom .

jer je Pin = Pout + Ploss . Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvarača u vidu topline predstavlja čisti gubitak.Energetska elektronika 13 Za pretvarač na slici 10 je lako izračunati snagu koja se razvija (disipira) na otporniku unutar pretvarača Ploss . dakle jednaka snaga koja se troši u trošilu disipira se na otporniku unutar pretvarača. Izvor prema tome mora davati snagu od Pin = 1000 W . Ukoliko se pomnoži napon i struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku 500 W . položaj 1 (izvor priključen na trošilo) i položaj 2 (izvor nije priključen na trošilo) – vidi sliku 11. Pretpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidača f s =10 kHz. Parametar . U periodu Ts prekidač je jedno vrijeme u položaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u položaju 2 (vrijeme (1 − D)Ts ).1 ms fs Prekidač ima dva položaja. Pretvarač sa brzim prekidačem Pretvarač napona na slici 11 koristi prekidač koji prekida frekvencijom od nekoliko tisuća puta u sekundi (nekoliko kHz). Pin = Pout . Potrebno je realizirati pretvarač u kojem neće biti gubitaka snage. Sl. 11. dakle u kojem je Ploss = 0 . stoga je ovakav pretvarač neprihvatljiv za iole veće snage trošila. Tada se lako može izračunati period prekidanja: Ts = 1 =0. Takav pretvarač može se realizirati uporabom brzog prekidača prikazanog na slici 11.

Ako se sa Pin označi ulazna snaga u pretvarač. 12. Stupanj djelovanja pretvarača .04 ms. Na slici 12 je prikazan način na koji je definiran stupanj djelovanja. a u položaju 2 točno 0. Pri tome nema gubitaka snage na prekidaču pa možemo smatrati da je Ploss = 0 . Pout izlazna snaga iz pretvarača. ukoliko je ulazni napon 100 V. Kada je D=1 prekidač se stalno nalazi u položaju 1 i izlazni napon jednak je naponu izvora.06 ms. Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz formule: Vs = ∫ vs (t )dt = DVg 0 Ts Dakle.6. izlazni napon će uz D=0. Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0. a Ploss snaga koja se gubi u pretvaraču u vidu topline. onda se može definirati stupanj djelovanja pretvarača η . 3. Sl.6 biti 60 V.Energetska elektronika 14 D je između 0 i 1. To znači da je sklopka u položaju 1 točno 0. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAČA U ovom poglavlju će se kratko opisati neki pokazatelji koji pokazuju na kvalitetu pretvarača. Kada je D=0 prekidač se stalno nalazi u položaju 2 i izlazni napon jednak je 0.

Sin Pin . ako je npr. kondenzator. nema jalove snage u mreži. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI Komponente koje se primjenjuju u energetskoj elektronici možemo općenito podijeliti ne aktivne i pasivne. maksimalni napon (izražen u V – najveći dopušteni napon bez obzira na struju otpornika). maksimalna snaga otpornika (izražena u W – umnožak napona na otporu i struje koja kroz njega prolazi).8 tada je za dobivanje npr. Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao: λ= gdje je: Pin .1 Pasivne komponente Otpornik je osnovna pasivna komponenta. Razlika od 750 kW predstavlja jalovu snagu koja titra između trošila i izvora (vidi osnove elektrotehnike – trokut snaga). Idealni pretvarač ima faktor η jednak jedinici. tranzistori. što Pout znači da mu je snaga gubitaka Ploss =0. Ako je λ =1.Energetska elektronika 15 Na slici 12 se također vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj P djelovanja η u funkciji omjera loss . prigušnica i transformator. S druge pak strane. Aktivne komponente predstavljaju poluvodički ventili kao dioda. 4. Pasivne komponente su otpornik.djelatna snaga pojne mreže Sin . Otpornik ima dva električna izvoda koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Parametri koji karakteriziraju otpornik su : nominalni otpor otpornika (izražen u ohmima Ω ). a Pout = Pin . tiristori … 4. λ =0. tada je Sin = Pin .prividna snaga pojne mreže Faktor snage pretvarača «govori» koliko se prividne snage pojne mreže angažira u djelatnoj snazi koja se predaje trošilu u pretvaraču. Pin =1000 kW djelatne snage na trošilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. . Faktor snage λ je uvijek negdje između 0 i 1. sva prividna snaga generatora izražena u VA pretvara se u djelatnu snagu trošila izraženu u W.

Postoje više vrsta otpornika – žičanih. ugljenih …Na slici 13 prikazane su različite vrste otpornika: Sl. ±20% ). Izvodi su povezani sa metalnim pločama između kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama elektrotehnike).13. papirni. keramički … Na slici 14 prikazane su različite vrste kondenzatora: . metal film. Otpornici Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. strirofleksni. µ F ) radni i maksimalni napon (izražen u V) kut gubitaka tgϕ (izražava kvalitetu kondenzatora – što manji to bolji) Postoje više vrsta kondenzatora – elektrolitski. Kondenzator karakteriziraju slijedeći parametri: nominalni kapacitet kondenzatora (izražena u dijelovima Farada npr.Energetska elektronika - 16 temperaturni koeficijent (izražen u postotcima promjene otpora sa temperaturom – otpor otpornika se povećava sa temperaturom) tolerancija otpornika – (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne vrijednosti otpora npr.

Prigušnica Jednofazni transformator sačinjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar) povezane magnetskim materijalom. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeničnog napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne zavojnice. Na slici 15 prikazana je prigušnica Sl.Energetska elektronika 17 Sl. Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. Prilikom transformacije snaga na . 14 Kondenzatori Prigušnica je komponenta koja se sastoji od vodiča namotanog oko magnetskog materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prigušnicu karakteriziraju slijedeći parametri: induktivitet prigušnice ( izražen u dijelovima Henrija npr. 15. mH) maksimalna struja i napon prigučnice.

prigušnice i kondenzatora može se prikazati na slikama 16. Modeli pasivnih komponenti Model otpornika. 17 i 18. Trofazni transformatori 4. 16. Sl.1. Slika 16 prikazuje transformator.1. Sl 16. Model otpornika Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz otpornik (ohmov zakon). svaki za svoju fazu (više o transformatorima u osnovama elektrotehnike). Trofazni transformatori se sastoje od tri para primarnih i sekundarnih zavojnica.Energetska elektronika 18 primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Za otpornik je karakteristično da se na njemu troši eklektična energija W = PR ⋅ t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnošku napona .

Model kondenzator Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i napon vC (t ) kroz kondenzator. nego je pohranjuje u vidu C ⋅ uC (t ) električne energije (energija kapaciteta određena je relacijom W = . Induktivitet ( često tako nazivamo idealnu prigušnicu ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom. Sl 17. Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C . Model prigušnice Na slici 17 se vidi simbol prigušnice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon vL (t ) kroz prigušnicu.vidi osnove 2 elektrotehnike). Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa induktivitetom određen je relacijom na slici 17.Energetska elektronika 19 vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t . a u narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju. Otpornik ne može uskladištiti energiju. – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0. Za idealnu prigušnicu je karakteristično da ne troši energiju. Kapacitet ( često tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u određenim periodima uskladištava električnu energiju – kažemo da se puni energijom. može je samo potrošiti. Za idealan kondenzator je karakteristično da ne troši energiju. Sl 18.vidi osnove 2 elektrotehnike). Idealnu prigušnicu definira induktivitet prigušnice L . a u narednim . nego je pohranjuje u vidu magnetske L ⋅ iL (t ) energije (energija induktiviteta određena je relacijom W = .

2 Aktivne komponente . mogu se dobiti transformatorske jednadžbe koje glase: v1 = N ⋅ v2 i1 = − gdje je: N . Model jednofaznog transformatora i pripadajuće relacije koje povezuju struje i napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objašnjeni u osnovama elektrotehnike). Sl. Uvjet periodičnog načina rada sklopa sa kapacitetom određen je relacijom na slici 18. 19.Energetska elektronika 20 periodima prazni energiju električnog polja i pretvara je u odgovarajuću električnu energiju.omjer broja zavoja između primara i sekundara ( 1 i2 N n1 ) n2 4. – za vrijeme ustaljenog rada električnog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0. Model trafa i pripadne relacije Iz relacija na slici 19.

tiristor. MCT tiristor. potrebno je analizirati rad idealne mehaničke sklopke. diak. Idealna sklopka Idealna sklopka je dvopolni element koji služi prekidanju i uspostavljanju strujnog kruga. dakle nema gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapčanja. Idealna mehanička sklopka prikazana je na slici 20. IGBT tranzistor. Sl. Kada je sklopka isključena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka je nuli. realne elektroničke sklopke u pravilu mogu voditi struju samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta. U oba R slučaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u(t ) ⋅ i(t ) = 0 . Dok je za idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet napona na kontaktima sklopke. Za realne elektroničke sklopke posebno je izražena snaga gubitaka prilikom faze uključenja i isključenja sklopke. a napon između kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . Realna elektronička sklopka (poluvodički ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. bipolarni tranzistor. pa je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) ⋅ i (t ) ≠ 0 . Kada je sklopka U uključena struja kroz sklopku i (t ) = . Prije nego se pristupi proučavanju karakteristika poluvodičkih ventila. a to su ujedno i osnovne komponente pretvaračkih sklopova. 20. Danas postoje više vrsta poluvodičkih ventila koji se koriste u energetskoj elektronici kao što su dioda. Sklopka se može nalaziti u dva stanja: sklopka uključena i sklopka isključena. tako da se sklopke više zagrijavaju kod većih frekvencija prekapčanja sklopke. a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . GTO tiristor.Energetska elektronika 21 Aktivne komponente u energetskoj elektronici su poluvodički energetski ventili. triak …Poluvodički ventili u pretvaračkim sklopovima predstavljaju poluvodičke sklopke. MOS tranzistor. već tipično iznosi 1 – 2 V. Kod realne sklopke u stanju uključenosti nije napon u (t ) jednak nuli. .

Sl. Upravljive ventile moguće je uklapati pomoću kontrolnog sklopa slabim naponskim ili strujnim signalom. a upravljivi se dijele na one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti. Neke od upravljivih ventila moguće je samo uklopiti. ali ne i isklopiti (primjer je tiristor). 21. Neupravljive ventile može uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi.1 Podjela električkih ventila i njihovi modeli Podjela električkih ventila prikazana je na slici 21. . Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno isključiti glavni strujni krug. Podjela elektroničkih ventila Električki ventili se dijele na neupravljive i upravljive. Sklopka u strujnom krugu.2.Energetska elektronika 22 Sl. Druge upravljive ventile moguće je i uklopiti i isklopiti pomoću kontrolnog sklopa. 21. 4. Na slici 22 prikazane su vrste današnjih poluvodičkih ventila i njihova usporedba sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20.

Kada na takovu električku sklopku pošaljemo električni signal za uklapanje. Vrste poluvodičkih ventila Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih mogućih stanja idealne sklopke i stanja u kojima se mogu naći pojedine realne električke sklopke (poluvodički ventili). a ponekad i u obratnom. te nakon isklapanja sklopka prestaje voditi struju. S druge pak strane dioda može biti u stanju vođenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja kad je na nj narinut inverzni napon. Struja teče kroz sklopku u direktnom smjeru . Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka može biti u svim mogućim stanjima. vođenja. isklapanja i zapiranja sklopke. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju postavi napon koji ne dozvoljava uključenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogućnosti uklapanja). sklopka uklapa i prelazi u stanje vođenja (sklopka se zatvara). Vidljivo je da ne postoji niti jedan električki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke. Neke sklopke se mogu isklopiti također pomoću kontrolnog signala. . te da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). Postoje stanja blokiranja. Na slici 22 moguće je vidjeti koji se poluvodički električki ventili mogu naći u kojim stanjima.Energetska elektronika 23 Sl. Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji želi protjerati struju kroz sklopku u direktnom smjeru. 22. inverznom smjeru. uklapanja.

Diodu je moguće ispitati pomoću ohmmetra mjereći otpor između anode i katode.Energetska elektronika 24 Dioda i tiristor Na slici 23 prikazani su modeli polivodičke diode i tiristora. moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu instrumenta naznačeno je koji pol ohmmetra je +. a struju kroz diodu iD ograničava samo vanjski strujni krug (teoretski može narasti do ∞ ). 22. Modeli diode i tiristora Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda – gornja anoda i donja katoda. napon na diodi vD je jednak naponu izvora. a koji -). Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je – potencijal. Ako ohmmetar priključimo na diodu tako da + pol priključka ohmmetra priključimo na anodu. dioda se nalazi u stanju zapiranja. te njihove pripadjuće naponsko-strujne karakteristike. napon na diodi vD ≈ 0 ( kod realnih dioda 0.potencijal ). Ako su oba testa . dioda se nalazi u stanju vođenja. ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na komponentama i struje kroz njih za različita stanja u kojima se elementi mogu naći. a na katodi . Ako priključke ohmmetra obratno spojimo na diodu.2 V). Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal. a na katodi + potencijal). a struja iD ≈ 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju).7 – 1. a – pol priključka ohmmetra na katodu. Struja kroz diodu prolazi isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Sl.

Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda – gornja anoda. tiristor se nalazi u stanju blokiranja. a na katodi potencijal). donja katoda i sa strane kontrolna elektroda «gate» (gejt). Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog iskapčanja. Na sl. Tada tiristor nikako ne može doći u stanje vođenja bez obzira na kontrolni strujni signal na gejtu. b) da se u krugu gejt .Energetska elektronika 25 ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija na visokom naponu i da ipak nije ispravna). sklopka je otvorena. Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal. Razlikujemo glavni i upravljački krug tiristora. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda – katoda) prolazi velika struja koja se upravlja. Upravljački krug tiristora sačinjava krug gejt – katoda. Tiristor se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal. . i kroz taj krug se dovodi kratkotrajni strujni impuls upravljačkog sklopa koji dovodi tiristor u stanje vođenja. a na anodi – potencijal. Tiristor može preći u stanje vođenja (otpor između anode i katode pada na vrlo malu vrijednost – sklopka je zatvorena) samo ako su u određenom trenutku zadovoljena oba osnovna uvjeta: a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko vrijeme odmoriti prije nego što bude sposoban ponovo preći u stanje blokiranja. Kada tiristor jednom započne vođenje. napon na tiristoru vT jednak je naponu izvora . a na katodi potencijal ). nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni krug (krug anoda – katoda) ne padne na nulu. Otpor između anode i katode je ∞ .katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls – impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom. Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora isključivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). a struju kroz diodu iD jednaka je 0.

24. To vrijeme se naziva «vrijeme oporavka» i jedan je od parametara koji se daje u katalogu za određeni tiristor (što je manje vrijeme oporavka to je bolje). Tek tada tiristor prestaje voditi i prelazi u stanje zapiranja. Stanje zapiranja tiristora mora trajati jedno određeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao doći u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pređe u stanje vođenja sam od sebe). a struja iT > 0 .Energetska elektronika 26 Sl. Bitno je da tiristor u sklopu «odmara» ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko iznosi vrijeme oporavka. napon vT < 0 (vidi sliku). što znači da se tiristor nalazi u stanju vođenja. Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT ≈ 0. tiristor prelazi u stanje vođenja bez kontrolnog signala na gejtu ( neregularno i može biti opasno ). U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i struja iT počinje padati. Sl. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego što istekne vrijeme oporavka. Iskapčanje tiristora i vrijeme odmaranja. 23. Ispitivanje tiristora . Tiristor je moguće ispitati koristeći shemu na slici 24. te padne na nulu u trenutku t2 .

prekinemo glavni strujni krug. a napon struje sa pritiskom koji tjera struju kroz cijev. Ovdje je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi. Vidljivo je da voda kroz cijev može proći samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode diže zaporku). Ako sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodič). žarulja i dalje mora svijetliti jer se tiristor nalazi i dalje u stanju vođenja. Hidraulička analogija diode i tiristora Na gornjoj slici je hidraulička analogija diode. Ako sada odspojimo bateriju. tiristor prelazi u stanje vođenja. Ako sada spojimo crtkanu žicu (+ pol baterije sa gejtom). Sl 25.5 V) u krug na slici. žaruljica niti u kojem slučaju se ne smije upaliti. tiristor se nalazi u stanju blokiranja. Ako se napon promjeni. Hidraulička analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25.Energetska elektronika 27 Ako spojimo bateriju i žaruljicu (od recimo 4. žaruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. žarulja se naravno mora ugasiti. pa pritisak vode pokuša protjerati struju vode u . žarulja se mora upaliti. te pri tom ne spojimo vodič koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodič). Ako okrenemo bateriju ( + dole a – gore ). Ako su svi ovi testovi zadovoljili kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan.

Govorimo da je tiristor u blokirnom stanju. zaporka pada i nema toka vode kroz cijev. Tek tada možemo ponovo doći u blokirno stanje. Ako ne pričekamo vrijeme odmaranja (ne pričekamo da se klapna zakvači za zapor). Voda ima šanse proći kroz cijev jedino ako pritisak vode pokušava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna ka lijevo). Tiristor se nalazi u stanju vođenja struje. Gejtom isklopivi tiristor (GTO – gate turn off) Gejtom isklopivi tiristor i njegova pripadajuća karakteristika prikazan je na slici 26. Kada klapna ponovo može zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u propusnom smjeru i kada se pričeka «vrijeme oporavka» dok klapna ne padne i ponovo ne zakvači za zapor.Energetska elektronika 28 suprotnom smjeru – zaporni smjer (od lijeva ka desno). Međutim. Na donjoj slici je prikazana hidraulička analogija tiristora. GTO je prema tome potpuno upravljiva sklopka koja može isklopiti ili isklopiti pomoću signala upravljačkog kruga. Osnovna razlika između tranzistora i tiristora je što se kod tranzistora kontrolni signal na upravljačku elektrodu mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje vođenje tranzistora. 26. klapna se diže i struja vode prolazi kroz cijev. Gejtom isklopivi tiristor Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se može isklopiti dovođenjem negativnog impulsa na gejt tiristora – negativni strujnio impuls u upravljačkom krugu gejt – katoda. Ukapčanje GTO tiristora se obavlja na isti način kao i kod običnog tiristora – dovođenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji protjera strujni impuls u upravljačkom krugu gejt-katoda. Tranzistori Tranzistori su potpuno upravljive električne sklopke . dovođenje propusnog napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u vođenje (cijev propušta vodu bez obzira na stanje zaporke. voda neće moći proći kroz cijev jer nije izvučen izvlačivi zapor pa je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Sl. Tek ako sada izvučemo zaporku (impuls struje na gejtu). dok se kod tiristora kontrolni .

Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno naponske karakteristike.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. Vrste tranzistora Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. Dok prolazi upravljačka struja kroz bazu tranzistora. Sl. vCE ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0. otpor između kolektora i emitera postaje ∞ . Tranzistor ima tri elektrode (gornja . nalazi se u stanju blokiranja. i donja emiter).kolektor. Ako između kolektora i . i njegova strujno naponska karakteristika. Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug katoda-emiter. otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje. vCE je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu.3 V). a kolektorska struja iC =0. 27. srednja – baza. Krug baza-emiter čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja. nakon čega tiristor trajno ostaje u stanju vođenja. a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter.Energetska elektronika 29 signal za uključenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa.

Princip rada je sličan kao u gornja dva tranzistora. BJT tranzistor je strujno upravljan – potrebna je određena jakost struje baze za uključenje tranzistora što zahtjeva jake upravljačke strujne izvore i komplicira upravljanje. otpor između kolektora i emitera tranzistora je mali – tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka – propusno stanje. Dok prolazi upravljačka struja kroz gejt tranzistora. nalazi se u stanju blokiranja. gejt i source. BJT ima prednosti pred MOSFETOM što može izdržati veća strujna i naponska opterećenja.tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. vDS ≈ 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 1 − 2 V). Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora. dok se MOSFET upravlja naponskim signalom – upravljački sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne signale. IGBT se upravlja kao MOSFET. Krug gejt-source čini upravljački krug kroz kojeg prolazi upravljačka struja. Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field efect transistor . otpor između draina i sourca postaje ∞ . Nisu preporučljivi veći zaporni naponi – mogućnost uništenja tranzistora.drain. a struja draina iC =0. tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju. Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. svojevrsnom «križancu» BJT i MOSFET tranzistora.Energetska elektronika 30 emitera priključimo negativan napon. Tranzistor ima tri elektrode (gornja . i njegova strujno naponska karakteristika. Ukoliko se prekine dovod upravljačke struje. vDS je jednak naponu izvora koji je priključen u glavnom krugu. Glavna razlika između BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. Izvodi IGBT tranzistora su kolektor. i donja source). Hidraulička analogija tranzistora prikazana je na slici 28. Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskorišteni su u IGBT ( insulated gate bipolar tranzistoru ). Ako između draina i sourca priključimo negativan napon. tranzistor je zaporno polariziran i ne može provoditi struju.N kanalni obogaćenog tipa). a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. . a kolektorsku struju iC >0 određuje vanjski izvor napona u glavnom krugu drain s source. srednja – geit.

28. Stavi . 3. Stavi . Prekidanjem upravljačke struje. 4. 5.ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). Hidraulička analogija tranzistora Rad tranzistora se može shvatiti ako se načini hidraulička analogija.Energetska elektronika 31 Sl. 2. Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). Dovođenjem upravljačke struje baze ( napona na gejtu) . NPN tranzistor se ispituje na slijedeći način: 1. protječe struja vode ( struja od kolektora – draina ka emiteru – sourcu ). i prestaje teči struja u propusnom smjeru. zaklopka otvara. Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraća u zatvoreno stanje. Tok vode kroz cijev se može regulirati pomoću zaklopke koja se može otvoriti ili zatvoriti.ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). Za PNP tranzistor vrijede slični testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti + sa – ohmmetra i obratno). zaklopka se zatvara. . Ispitivanje BJT NPN tranzistora može se obaviti uz pomoć ohmmetra. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti mali otpor). Stavi . Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a – ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti mali otpor).ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor). 6.

te struja potrošača iD je prikazana na slici 30.Energetska elektronika 32 5. ISPRAVLJAČI 5. Kada je vS (t ) pozitivan. polumosni spoj) opterećen induktivnim trošilom je prikazan na slici 29. preklopka prebacuje u donji položaj i «kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i otpora). 30. Na slici 30 je vidljivo da u ispravljaču ulogu dvopoložajne sklopke imaju diode. i srednja vrijednost izlaznog napona (parametri važni za kvalitetu ispravljača). Razmatrat će se valni oblik izlaznog napona. Jednofazni polumosni spoj Sa slike 29 vidljivo je da se ispravljač dade realizirati pomoću jedne dvopoložajne preklopke. kao i valni oblici napona i struje su prikazani na slici 30. preklopka je u gornjem položaju. Poluvalni ispravljač sa porednom diodom. Sama izvedba ovog ispravljača. Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeničnog napona. a dioda D1 je u zapiranju.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljačkih spojeva U ovom poglavlju će se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih ispravljača os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom. Treba uočiti da je struja . Sl 29. Najjednostavniji poluvalni ispravljač (tkz. Sl. Valni oblik izlaznog napona vD . Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeničnog napona. napon sekundara se prenosi na trošilo. vodi dioda D1 . a dioda D2 je u zapiranju. vodi dioda D2 . Kada je vS (t ) negativan. do složenijih punovalnih sa dvije i četiri diode.

Kada je preklopka u gornjem položaju. valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30. Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela.srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravljač koristi energiju samo jedne poluperiode ulaznog izmjeničnog napona. Punovalni ispravljač je prikazan na slici 31.Energetska elektronika 33 potrošača iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potrošač se ne može od kuta π do 2π brzo promijeniti). . Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljača se dobije iz izraza: VS VS V 1 π Vd = ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2π [ − cos(ωt )]0 = 2π ( − cos π + cos 0 ) = πS = 0. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa slike 31 i pripadajući naponi i struje u sklopu. π Sl.32 ⋅VS 2π 0 Gdje je: VS . preklopka prebacuje u donji položaj i struja protječe iz donjeg dijela sekundara kroz trošilo. Ukoliko želimo koristiti obje poluperiode izmjeničnog napona. Jednofazni ispravljač sa srednjom točkom. 31. pozitivni poluval izmjeničnog napona se generira na gornjem dijelu sekundara i protječe struju kroz trošilo. Za vrijeme negativnog poluvala izmjeničnog napona sekundara. neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona. Bitno je uočiti da je smjer struje kroz trošilo uvjek isti. Dvopoložajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji položaj.maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora Vd .

a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeničnog napona koristi se samo donji dio sekundara. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna spoja sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajuće iskorišten (potrebno je dvostruko više namota i željeza nego je uistinu potrebno). Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljača sa preklopkama i diodama – jednofazni ispravljač u mosnom spoju.Energetska elektronika 34 Sl. 32. a serijski spoj na strani trošila). Zbog toga se je prišlo izradi ispravljača kod kojeg će cijeli sekundar biti iskorišten za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeničnog napona i kod kojega neće biti srednjeg izvoda. 64 ⋅VS Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljača dvostruko veća od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljača. . Cijena toga je još jedna dodatna dvopoložajna preklopka. Za ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeničnog napona koristi se samo gornji dio sekundara. Ispravljač na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Izvedba punovalnog ispravljača sa srednjom točkom Srednja vrijednost izlaznog napona može se dobiti iz relacije: Vd = V π∫ 0 1 π S sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = 2VS π = 0.

bolji faktor snage. U narednom poglavlju bit će izvršena komparativna usporedba ovog ispravljača i prethodno opisanih ispravljača. iz koje će se vidjeti njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravljač sa srednjom točkom – manja tipna snaga transformatora. Trofazni mosni spoj je kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom točkom (paralelni spoj na strani mreže i serijski spoj na strani trošila. 5. Jednofazni ispravljač u mosnom spoju Danas se u energetskoj elektronici isključivo ovaj spoj u slučaju kada nam je dostupna jednofazna struja.Energetska elektronika 35 Sl 32.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljačkih spojeva Trofazne ispravljače možemo slično kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa srednjom točkom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). Trofazni spoj sa srednjom točkom prikazan je na slici 33. . manje naponsko naprezanje sklopki.

Energetska elektronika 36 Sl.83 ⋅ VS 2π Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34. Sl. 34. Trofazni mosni spoj . Trofazni spoj sa srednjom točkom Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom točkom je: vd = 3 3 ⋅ VS = 0. 33.

5. jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. Izlazni napon ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom je tropulsan (p=3). na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljača u trofaznom spoju sa srednjom točkom (donji dio slike). No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljača kao što su: a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača b) Faktor snage λ c) Tipna snaga transformatora STR a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljača se definira kao broj pulseva osnovnog harmonika izlaznog napona ispravljača u jednoj periodi izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. 66 ⋅VS 2π Kao i kod jednofaznih ispravljača. Kao primjer. Lako je uočljivo da trofazni ispravljači imaju veću srednju vrijednost napona na izlazu od jednofaznih.Energetska elektronika Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi: 37 vd = 6 3 ⋅ VS = 1. komparativne prednosti su na strani trofaznog spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom točkom. Izlazni napon jednofaznog ispravljača u mosnom spoju je dvopulsan (p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeničnog napona na ulazu u ispravljač. Pulsnost istosmjernog napona . Sl.3 Usporedbe ispravljačkih sklopova U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljače na način da smo izračunali srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljača (što je veći napon to bolje). 35.

Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana tipna snaga transformatora. i obično se normira na snagu trošila. no bolje je ako je što bliže jedinici. a potrošač radno-induktivni. Faktor snage ispravljača Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S izvora. 36. Normirana tipna snaga je veća od 1. 38 Sl. faktor snage je proporcionalan cos ϕ . Normirana tipna snaga transformatora je broj koji govori za koliko puta mora biti veća snaga transformatora u odnosu na snagu potrošača. d) Tipna snaga transformatora je koja izražava potrebnu snagu transformatora. 37.Energetska elektronika b) Faktor snage je veličina koja je definirana u poglavlju 3. Sl. te postoji kut između napona i struje ϕ . Tipna snaga transformatora . Također je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mreže sinusoidalan.

jer je njegova osnovna mana «regulacija napona trošilom» tj. Proračun faktora snage i tipne snage transformatora je složen za ispravljač sa jednom diodom (bez poredne diode).1 Broj pulzacija. faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog poluvalnog ispravljača Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljači i pripadajući valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljača. Jednofazni poluvalni spojevi Valni oblici izlaznog napona vD . 38.3. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora trošila – negativna pojava. te proračun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je prikazana na slici 39. struja dioda iD i iV . te struje primara transformatora iS . pa se nije ni vrijedno pomučiti za analizirati ovaj ispravljač. Sl.Energetska elektronika 39 5. .

prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa srednjom točkom. 39.9.2 Broj pulzacija. Broj pulzacija. 5. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.9. faktor snage λ =0. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.Energetska elektronika 40 Sl.34 (loše!!). te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ.34 (i dalje loše!!). Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja s porednom diodom Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =1. faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u jednofaznom spoju sa srednjom točkom Na slici 40. .3. faktor snage λ =0.

Energetska elektronika 41 Sl. Broj pulzacija. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja sa srednjom točkom . 40.

Broj pulzacija.11 (bolje od spoja sa srednjom točkom). faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog mosnog spoja . faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljača u mosnom spoju Na slici 41. 41.Energetska elektronika 42 5. faktor snage nepromijenjen λ =0. Sl. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj.3 Broj pulzacija.9. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =2.3.

3. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom . te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ . 42.35. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.4 Broj pulzacija. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom točkom. Sl. Broj pulzacija.83. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =3.Energetska elektronika 43 5. faktor snage lošiji λ =0. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom točkom Na slici 42.

5 Broj pulzacija. Broj pulzacija. te proračun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage λ .05 (odlično).3. Sl. Vidljivo je da ispravljač ima broj pulzacija p =6. 43. faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja Na slici 43.955 (odlično).Energetska elektronika 44 5. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj. faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja . faktor snage lošiji λ =0. a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1.

moguće je smanjivati izlazni napon ispravljača do 0 V. 45. fire angle). Kada se dostigne kut α . između gejta i katode tiristora se narine okidni naponski impuls. Sl. potrebno je definirati kut upravljanja α (engl. Poluvalni fazno upravljivi ispravljač opterećen otpornim trošilom i pripadajući valni oblici Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer. Tiristor je do kuta α «otvoren prekidač» i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka trošilu. Kut upravljanja α je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje vođenja. Napon na trošilu vD (t ) i naravno struja trošila iD (t ) jednaka je nuli. Na slici 45 se vidi da je do kuta α tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman za vođenje. odnosno nemogućnost regulacije izlaznog napona. Međutim. Kao primjer možemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravljač te na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljaču za slučaj kada je kut okidanja tiristora α = 45 . Fazno upravljivi ispravljački spojevi Najvažnija mana diodnih ispravljača je njihova neupravljivost. ali još uvijek ne vodi – čeka impuls okidanja na gejtu). ukoliko koristimo fazno upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila). koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljački krug tiristora gejt-katoda .Energetska elektronika 45 5.4.

Cijela se priča ponavlja nastupom nove periode izmjeničnog napona ( od kuta 2π na dalje ). Ovaj omjer jednak je 1 za α =0. a daljnjim povećanjem kuta α pada na 0. Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz stanja blokiranja u stanje vođenja – tiristor se ponaša kao «zatvorena preklopka» i zatvara se strujni krug od izvora ka trošilu. te da od se kuta π do kuta 2π tiristor nalazi u stanju zapiranja (tiristor je inverzno polariziran). Što se događa od kuta π do kuta 2π ? Pa vidljivo je da je u kutu π napon i struja kroz tiristor pala na 0. nema napona na trošilu jer je prekinut strujni krug od izvora ka trošilu. Sada se može izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja α i srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača U dα (koji je funkcija kuta upravljanja α ): Vdα V V V 1 π π VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = S [ − cos(ωt )]α = S [ − cos(ωt ) ]α = S (1 + cos α ) = ∫ 2π α 2π 2π 2π π Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0 kao: VdO = tada se može napisati: Vs π Vdα = Vd 0 1 + cos α 2 Ako se gornja relacija grafički prikaže dobije se upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljača Vdα (može i oznaka < vd > ) i srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljača Vd 0 za α =0. nema uvjeta za vođenje tiristora i tiristor se ponaša kao «otvoren prekidač». . Od kuta α do kuta π na trošilu imamo puni napon izvora – na trošilu imamo «dio sinusoide izvora» od kuta α do kraja pozitivne poluperiode (kuta π ).Energetska elektronika 46 (vidi srednji diagram na sl 45).

Kod realnog ispravljača nije tako. Upravljačka karakteristika ispravljača za otporno trošilo. povećanjem kuta upravljanja α ruši se izlazni napon ispravljača. pad napona na poluvodičkim ventilima i pad napona uslijed komutacije). Srednja vrijednost napona na izlazu pada s povećanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljača (uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima. U svakom slučaju.Energetska elektronika 47 Sl. Odgovor je – slično kao karakteristika na slici 46. postoji i izlazna karakteristika ispravljača koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljača Vdα kao funkcija srednje vrijednosti struje trošila I d . . Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljačke karakteristike ostalih ispravljača za slučaj radnog opterećenja. samo što napon trofaznih ispravljača pada na nulu na 120 – 150 a ne na 180 ( π rardijana ) kao na slici 46. Pored upravljačke karakteristike ispravljača. Kod idealnog ispravljača srednja vrijednost napona na izlazu ispravljača ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz trošilo. 46.

Na slici 48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj grupi. Izlazna karakteristika ispravljača sa slike 46 za otporno trošilo.Energetska elektronika 48 Sl. a diode u katodnoj grupi. . Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je opterećenje radno i kada je opterećenje ispravljača pretežno induktivno. dok induktivna opterećenja predstavljaju elektromotori i slična trošila koja u sebi posjeduju induktivne komponente. a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajednički spojene). U nastavku naših razmatranja proučit će se jednofazni mosni spoj koji se sastoji od dva tiristora i dvije diode. 47. grijaća tjela i slično). ( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodički ventili kojima su katode zajednički spojene. Slični rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi. Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4 diode a Q2 i Q3 tiristori). Takav se ispravljač često naziva poluupravljivi jer se reguliranjem kuta upravljanja tiristora omogućuje se reguliranje srednje vrijednosti izlaznog napona Vdα ( može i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona trošila koji bi bio na izlazu iz ispravljača kod kuta α = 0 ( kao da su umjesto tiristora diode). Radno opterećenje predstavljaju radna trošila (rasvjeta.

U trenutku α + π okida Q3 . trenutna vrijednost izlaznog napona ispravljača vd (t ) može biti samo pozitivna. 48. Napon vd (t ) na trošilu je pozitivan. (vodi tiristor Q3 i dioda Q4 ).Energetska elektronika 49 Sl. izlazni napon ispravljača vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta α do kuta π (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Za vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) . Kad je ispravljač opterećen radnim trošilom. Za slučaj radnog opterećenja vrijedi već poznata relacija za srednju vrijednost izlaznog napona: Vdα = 1 π π α ∫ VS sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = VS π [ − cos(ωt )]α = π VS π [ − cos(ωt )]α = Vd 0 π (1 + cos α ) 2 gdje je: VdO = 2 ⋅ Vs π . Nakon okidanja tiristora Q1 . tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta 0 do kuta α (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). napon na trošilu vd (t ) jednak je 0. od kuta π do kuta α + π ne vodi niti jedan poluvodički ventil. Induktivno i radno opterećenje poluupravljivog ispravljača u mosnom spoju.

Energetska elektronika

50

Za slučaj induktivnog opterećenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog napon ispravljača vd (t ) postaje negativna. Kako je to moguće? Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na trošilu (od kuta α do kuta π ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No što će se desiti od kuta π do kuta π + α ?? Odgovor je slijedeći: nagomilana energija u induktivitetu se prazni od kuta π do kuta π + α - tada induktivitet nastavlja i dalje tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer. Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet «vraća» energiju izvoru. Radi toga što tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta π do kuta π + α napon na trošilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na izlazu ispravljača Vdα . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najveći mogući kut upravljanja za induktivno trošilo α = 90 jer je tada površina pozitivnog dijela napona na trošilu jednaka površini negativnog dijela napona na trošilu pa je srednja vrijednos napona na trošilu Vdα = 0 V. Treba napomenuti da se struja trošila vrlo se malo mijenja radi velikog induktiviteta – trošilo je moguće promatrati i kao strujni izvor konstantne struje. Za slučaj induktivnog opterećenja vrijedi slijedeća relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:

Vdα =

1

π +α α

π

∫V

S

sin(ωt ) ⋅ d (ωt ) = Vd 0 cos α

Na slici 49 se vidi upravljačka karakteristika sa slučaj radnog tereta (puna crta) i za slučaj induktivnog tereta (crtkano)

Sl. 49. Upravljačka karakteristika

Energetska elektronika

51

Na kraju treba napomenuti da su ispravljačke karakteristike i trofaznih ispravljača jednake onima za jednofazne ispravljače za slučaj induktivnog trošila, dok se za slučaj radnog trošila malo razlikuju ( kut α kod kojeg je Vdα = 0 je manji od π (120130 . Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima ) za kut α = 30 . Treba primijetiti da se kut α kod trofaznih sustava mjeri od sjecišta faznih napona – vidi sliku ).

Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom točkom uz α = 30 .
7. MREŽOM VOĐENI IZMJENJIVAČI I USMJERIVAČI

Prije nego objasnimo pojam usmjerivač potrebno je objasniti pojam izmjenjivač ili invertor. Izmjenjivač ili invertor je energetski pretvarač koji pretvara istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju, dakle izmjenjivač ima obratnu funkciju od ispravljača (pretvara izmjeničnu energiju u istosmjernu energiju). Uređaje koji u jednom režimu rada mogu raditi kao ispravljači, a u drugom kao izmjenjivači nazivamo jednom riječju usmjerivačima. Topologija usmjerivača se može općenito prikazati shemom na slici 51.

Energetska elektronika

52

Sl. 51. Toplologija usmjerivača Usmjerivač na slici 51 može u jednom režimu rada ispravljati izmjeničnu energiju izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje trošilu (ovdje prikazanog kao strujni izvor konstantne struje I dc ) – tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj način rada usmjerivača detaljno je obrađen u poglavlju «ispravljači». Međutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne potrošač), postavlja se pitanje: «Kako treba upravljati preklopkama da uređaj na slici 51 pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeničnu i preda je izmjeničnoj strani – tok energije sa desne na lijevu stranu. Pogledajmo prvo ispravljački režim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja α između 0 i 90 govorimo o ispravljačkom režimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeničnog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30 prikazani su na slici 52.

Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 0 i α = 30

Uočimo da je srednja vrijednost napona vd (t ) ( označava se kao Vdα ) pozitivna (veći je dio pozitivne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne površine).Ako naizmenično ukapčamo P pa onda N preklopke na slici 51. sa kutom upravljanja α između 90 i 180 govorimo o izmjenjivačkom režimu rada. To znači da u vanjskom krugu postoji izvor većeg . ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. Sl. što znači da izmjenični izvor većinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog izvora. što znači da izmjenični izvor većinu vremena predaje energiju trošilu. a za vrijeme negativnog poluvala napona va (t ) teče negativna struja ia (t ) na izmjeničnoj strani. Struja izvora može teći iz izvora ili u izvor. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona va (t ) i izmjenične struje ia (t ) uočava se da je za većinu većinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala izmjeničnog napona va (t ) teče pozitivnu struju na izmjeničnoj strani ia (t ) . izmjeničnog napona va (t ) i struje ia (t ) za α = 130 i α = 180 prikazani su na slici 53. a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) . Struja teče iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) – tada kažemo da je izvor struje uistinu izvor.Energetska elektronika 53 Ako se pogledaju valni oblici izmjeničnog napona na izvoru va (t ) i struje izvora ia (t ) uočava se da većinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira pozitivnu struja izvora ia (t ) . Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) . struja teče u izvor. S druge pak strane. Promotrimo sada izmjenjivački režim rada sklopa na slici 51 . 53. (Objašnjenje: Izmjenični izvor možemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodički mijenja polaritet napona. Uočimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vdα negativna (veći je dio negativne površine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne površine). odnosno generator električne energije.

Energetska elektronika

54

napona. U tom slučaju naš izvor u stvari postaje trošilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja teče iz izmjeničnog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu – ispravljački režim rada. Ako struja teče u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeničnom izvoru – izmjenjivački režim rada). Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljači u mosnom spoju koji izmjeničnu energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila ( serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje trošila koje u sebi ima istosmjerni izvor napona – recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu. Ovdje je bitno uočiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj strani, što znači da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.

Sl. 54. Ispravljački režim rada – na istosmjernoj strani može biti aktivno ili pasivno trošilo Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivači realizirani tranzistorskim preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeničnu – tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog trošila izmjeničnom strujom. Takav se izmjenjivač naziva i autonomni izmjenjivač. Autonomnim izmjenjivačem možemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenične struje bilo koje frekvencije – on je potpuno autonoman. Primjena – Elektrotermija. Lijeva slika prikazuje priključenje izmjenjivača na aktivnu izmjeničnu mrežu kojoj se predaje električna energija (aktivna mreža u sebi ima jedan ili više generatora izmjenične struje, takva mreža ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjivač naziva mrežom vođeni izmjenjivač jer mu je izlazni izmjenični napon i frekvencija strogo diktirana naponom i frekvencijom izmjenične mreže. Frekvencijom i fazom uključivanja tranzistora isključivo diktira izmjenična mreža (inače bi došlo do pregaranja sklopa). U oba slučaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje izmjeničnoj strani.

Energetska elektronika

55

Sl. 55. Izmjenjivački režim rada – na izmjeničnoj strani može biti aktivna mreža (mrežom vođeni izmjenjivač) ili pasivno trošilo (autonomni izmjenjivač)
7.1 Jednofazni mrežom vođeni usmjerivač u mosnom spoju

U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravljač u mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora α sa srednjom vrijednosti izlaznog napona Vdα (upravljačka karakteristika ispravljača). Za taj ispravljač smo nacrtali upravljačku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je vidljivo da je maksimalni kut upravljanja α = 90 za induktivni potrošač. Postavlja se pitanje, što bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja tiristora za kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Ništa naročito! Napon na izlazu ispravljača bi i dalje bio Vdα = 0 . Međutim što bi se desilo ako bi naš ispravljač imao sva 4 tiristora, te ako bi na istosmjernoj strani ispravljača dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove upravljanja 90 < α < 180 ?? Tada bi naš ispravljač prešao u izmjenjivački režim rada. Budući da isti sklop može uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora može biti i ispravljač i izmjenjivač, sklop se jednom riječju naziva usmjerivač. Ovakvi uređaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive brzine. Istosmjerni motori se još uvijek koriste zbog odličnog poteznog momenta koji je nužan u elektromotornoj vuči. Napajanje motora osigurava usmjerivač koji pretvara izmjeničnu energiju brodske mreže u istosmjernu energiju za napajanje motora (ispravljački režim rada usmjerivača). Međutim, usmjerivač ne samo da omogućava napajanje motora, već također omogućava i električno kočenje motora. Kod električkog kočenja motor prelazi u generatorski način rada, istosmjerni napon generatora se u usmjerivaču pretvara u izmjenični i vraća se u brodsku mrežu (izmjenjivački režim rada). Kako je to moguće? Pa razlike u konstrukciji između istosmjernog elektromotora i generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi električna energija na priključke motora, a kao rezultat se dobije rotirajuća mehanička energija, a kod generatora obratno – mehanička energija se pretvara u električnu. Stoga prijelaz između motorskog i generatorskog režima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da

Energetska elektronika

56

li je motor opterećen momentom tereta (recimo dizalica diže teret – ispravljač napaja motor) ili moment tereta okreće rotor (dizalica spušta teret – izmjenjivač pretvara istosmjerni napon generatora u izmjenični napon i vraća u mrežu). Kao što u ispravljačkom režimu rada dovođenjem veće električne snage na priključke motora dobivamo sve veću mehaničku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske dizalice), tako u izmjenjivačkom režimu rada odvođenjem veće električne snage sa stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaničku energiju sa rotora – kočimo generator i time usporavamo spuštanje tereta brodske dizalice (mehanička snaga spuštanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeničnu energiju koja se vraća u brodsku mrežu). Na ovaj način su moguće uštede električne energije i na taj način potrebnog goriva za pogon izmjeničnih generatora. Princip rada jednofaznog mrežom vođenog usmjerivača u mosnom spoju prikazan je na slici 56.

Sl. 56. Jednofazni usmjerivač u izmjenjivačkom režimu rada

pored napona izmjenjivača Vdα (koji je funkcija kuta α ) postoji i napon istosmjernog izvora Ed . te valni oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . tada struja I d teče kao na slici 57 i iznosi (induktivitet Ld je «nevidljiv» za istosmjernu struju): Id = Ed − Vdα R Vidi se da je iznos struje I d . Nadomjesna shema izmjenjivača Na slici 57. 57. 58). a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed predaje istosmjernom izvoru Vdα (izmjenjivaču) ovisna o kutu naponu Vdα koji je opet funkcija kuta α . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjivač Vdα prikažemo na shemi kao istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivača (slika 57).Energetska elektronika 57 Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeničnog napona vS (t ) i izmjenične struje iS (t ) . Sl. dobije se upravljačka karakteristika usmjerivača (sl.(na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se označavaju kao va (t ) i ia (t ) ). . Ako je napon Ed > Vdα . Vidljivo je da je u izmjenjivačkom režimu rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vdα negativna i njezina veličina ovisna o kutu α . Na taj način se može regulirati snaga kočenja istosmjernog generatora. Upravljačka karakteristika mrežom vođenog usmjerivača Ako se sada nacrta zajednička upravljačka karakteristika ispravljača opterećenog induktivnim teretom i izmjenjivača.

struja trošila I d je također pozitivna i kažemo da usmjerivač radi u prvom kvadrantu koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b). 58. struja trošila I d je pozitivna. Upravljačka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivača u mosnom spoju Upravljačka karakteristika usmjerivača (sl. 58 a) je za kutove upravljanja 0 < α < 90 ista kao ispravljačka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na slici 49. Usmjerivač radi kao ispravljač. . srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vdα ) je negativna. Upravljačka karakteristika usmjerivača je dakle: Vdα = Vd 0 cos α gdje je: VdO = 2 ⋅Vs π Faktor snage usmjerivača k p se također mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu α te je dat na slici 59.Energetska elektronika 58 Sl. srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vdα ) je pozitivna.kažemo da ispravljač radi u četvrtom kvadrantu koordinatnog sustava. Za kutove upravljanja usmjerivača 90 < α < 180 i uz uvjet da je na izlazu usmjerivača priključen istosmjerni naponski izvor Ed . pa električna energija teče od istosmjernog izvora Ed ka izmjeničnoj strani . električna energija teče od izmjenične ka istosmjernoj strani.

60 Izlazna karakteristika usmjerivača Na slici 60 se vidi idealna (puna linija) i realna (crtkano) izlazna karakteristika izmjenjivače za različite kutove upravljanja α . Faktor snage usmjerivača Pozitivan faktor snage znači da je je izmjenična mreža izvor. Izlazna karakteristika usmjerivača Izlazna karakteristika mrežom vođenog usmjerivača prikazana je na slici 60. Sl. Za idealni usmjerivač vrijedi da .Energetska elektronika 59 Sl. a negativni faktor snage da je izmjenični izvor postao trošilo. 59.

ovaj izmjenjivač bi mogao generirati izmjenični napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjivač). nezavisni).1 Izmjenjivač sa utisnutom strujom Na slici 61 prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjivač koji je priključen na aktivnu izmjeničnu mrežu. Mrežom vođeni izmjenjivač može prenositi energiju samo u aktivnu mrežu (radnu frekvenciju određuje aktivna izmjenična mreža). Frekvencija izmjenične struje aktivne mreže određuje frekvenciju prekapčanja tranzistorskih sklopki (da na strani trošila nije priključena aktivna mreža. Ukoliko prenose energiju u pasivnu mrežu. AUTONOMNI IZMJENJIVAČI Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivače koji pripadaju kategoriji mrežom vođenih izmjenjivača. Izmjenjivač s utisnutom strujom Izmjenjivač s utisnutom strujom napaja se istosmjernim strujnim izvorom (serijski spoj istosmjernog naponskog izvora i induktiviteta). 8. Rezonantni izmjenjivači mogu prenositi energiju samo u pasivnu mrežu. već pasivna mreža. mogu biti podešeni na bilo koju frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni – prev: samostalni. 61. Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivačem koji je opisan u uvodnom poglavlju. 8. Sl. Autonomni izmjenjivači mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mrežu. Strujni izvor tjera istosmjernu .Energetska elektronika 60 napon Vdα ostaje konstantan neovisno o struji I d . međutim kod idealnog usmjerivača to nije tako iz razloga objašnjenih u prethodnom poglavlju. I kod rezonantnog izmjenjivača frekvenciju preklapanja preklopki određuju titrajni krug u samom izmjenjivaču.

tada preklopke T2 i T3 moraju biti isključene. uklope preklopke T2 i T3 . 62. λ je manji. Valni oblici na izmjeničnoj strani izmjenjivača Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeničnoj strani tada je moguće proračunati snagu isporučenu izmjeničnoj mreži: Pac = gdje je: Vac ⋅ I a1 cos Θ 2 I a1 = 4 ⋅ I dc π Faktor snage izmjenične mreže iznosi: Vac ⋅ I a1 1 I a1 λ = 2 cos Θ = cos Θ Vac 2 ⋅ 2 Ia ⋅ I dc 2 Iz gornje relacije se može zaključiti da što je Θ veći. Nakon jedne poluperiode izmjeničnog napona. Smanjenje snage povećanjem Θ baš i nije poželjno ! . Kada uklope preklopke T1 i .Energetska elektronika 61 struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenično preklapaju. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s desne na lijevu stranu izmjeničnog izvora. Sl. a preklopke T1 i T4 se isključuju. Valni oblici napona i struje izmjenične strane prikazani su na slici 62. Istosmjerna struja ulazi u izmjenični izvor s lijeve na desnu stranu. Uvijek rade dvije po dvije preklopke u paru. T4 .

Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode. koji se dovodi na trošilo. Razlika je što izmjenjivač na slici 63 napaja pasivno trošilo. a ne aktivnu mrežu.Energetska elektronika 8.2 Izmjenjivanje na principu širinsko impulsne modulacije 62 Na slici 63 prikazan je tranzistorski autonomni izmjenjivač vrlo sličan izmjenjivaču na slici 61. 63. potrebno je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va . Sl. Shema i valni oblici autonomnog izmjenjivača upravljanog pulsno-širinskom modulacijom Način rada ovog tipa izmjenjivača može se shvatiti iz slike 63. Druga je razlika u načinu uključivanja tranzistorskih sklopki. pa ovaj izmjenjivač spada u kategoriju autonomnih izmjenjivača – moguće mu je po volji odabrati izlaznu frekvenciju. a tranzistori Q1 i Q2 . Da bi izmjenjivač generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenične struje kroz trošilo.

drugi je isključen). tada je napon va = Vdc . Iz slike je vidljivo da širina impulsa nije jednaka. U slučaju kad su uključeni Q3 i Q2 . Trofazni izmjenjivač se može dobiti pomoću tri jednofazna izmjenjivača koji generiraju tri jednofazna sinusna napona koji su međusobno pomaknuti za 120 . To je zbog toga jer se želi dobiti sinusni oblik struje kroz trošilo (trošilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i induktiviteta) koja je nužna za pogon određenih vrsta pogona. Izmjenjivač na slici 64 generira tri napona va . tada je napon va = −Vdc . U slučaju kad su uključeni Q1 i Q4 . Sužavajući i šireći impulse. Ovaj izmjenjivač ne generira 3 harmonik struje. a kad su uključeni Q3 i Q1 . impulsi su uži na početku i kraju poluperiode. a kad su uključeni Q2 i Q4 .Energetska elektronika 63 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. srednja vrijednost struje kroz trošilo je manja. Jačina struje kroz otpornoinduktivno trošilo ovisi o širini pravokutnog impulsa. Negativni pulsevi napona va generiraju se na način da se uključi tranzistor Q3 za vrijeme trajanja cijele negativne poluperiode. drugi je isključen). a što je impuls širi.3 Trofazni autonomni izmjenjivači Trofazni autonomni izmjenjivači su uređaji koji pretvaraju istosmjernu energiju u trofaznu izmjeničnu energiju. a najširi su na sredini poluperiode. što znači da osim sinusoidalne struje osnovne frekvencije (osnovni harmonik) ne generira smetnje u obliku sinusoidalne struje manje amplitude i 3 puta veće frekvencije od frekvencije osnovnog harmonika. 8. Što je impuls uži. tada je napon va = 0 . a tranzistori Q1 i Q2 naizmjenično uklapaju i isklapaju (kad je jedan uključen. tj. struja je veća. možemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje. Treći harmonik struje izaziva niz problema u elektromotorima (dodatna zagrijavanja namota i slično) i valja ga eliminirati ili svesti na najmanju moguću mjeru. . tada je napon va = 0 . vb i vc .

Sb1 . 64.Sc1 i preklopki Sa 2 . Preklopke S a1 − Sa 4 odgovaraju prvom jednofaznom izmjenjivaču koji generira izmjenični napon va . Fazni pomak napona va . Izvedba izmjenjivača sa slike 64 Na slici 65 se vidi da je izmjenjivač izveden sa 12 preklopnika. Da bi se to postiglo. bitno je da preklopke S a1 i S a 2 . Sb1 i Sb 2 te Sc1 i Sc 2 preklapaju u protutaktu. 65. Na sličan način preklopke Sb1 − Sb 4 i Sc1 − Sc 4 pripadaju drugom i trećem izmjenjivaču koji generiraju napone vb i vc . Trofazni izmjenjivač i izlazni naponi iz izmjenjivača Na slici 65 prikazana je izvedba izmjenjivača sa slike 64. Nadalje bitno je da sklopni trenutci preklopi S a1 . vb i vc su 120 . .Energetska elektronika 64 Sl. Sl.Sb 2 Sc 2 budu pomaknuti za 120 .

Na desnoj strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapčanja i iskapčanja pojedinih preklopki. vb i vc . i vca . Ovaj izmjenjivač je pogodan za trošila za čiji pogon ne trebaju fazni naponi va . nego linijski naponi (trošila su spojena u trokut). . 66. Izmjenjivač pretvara istosmjernu energiju baterija u izmjeničnu energiju potrebnu za pogon motora. te valni oblik izlaznih napona. Trofazni izmjenjivač koji generira linijske napone vab . Sl. I na kraju priče o trofaznim izmjenjivačima prikažimo trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajuće valne oblike. Uočite da izlazni naponi nisu sinusni već pravokutni (nalikuju na sinusni signal). vbc i vca . Prikazani izmjenjivač je pri tome jednostavniji nego izmjenjivač na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. No prvi harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su čisti sinusni naponi.Energetska elektronika 65 vbc Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjivač koji generira tri linijska napona vab . Ovaj izmjenjivač se napaja s dva istosmjerna naponska izvora. trofazni asinkroni elektromotor). Trošilo je trofazno i spojeno je u zvijezdu ( npr.

77. Trofazni izmjenjivač sa srednjom točkom na u istosmjernom naponskom izvoru Ovaj izmjenjivač generira fazne napone i može koristiti samo kod izmjeničnih trošila spojenih u spoju zvijezda. primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni fazni napon.Energetska elektronika 66 Sl. postoje i drugi sklopni rasporedi. . No naravno. Preklopke spajaju u protutaktu i uključene su 180 .

pa ih možemo shvatiti kao izvori koji tjeraju konstantnu struju). Istosmjerne pretvarače dijelimo na pretvarače bez galvanskog odvajanja (bez transformatora) i na pretvarače s galvanskim odvajanjem (s transformatorom). Pri tome je trošilo na slici predstavljeno s strujnim izvorom konstantne struje I d (već prije je objašnjeno da se struja velikih. U uvodnom poglavlju su objašnjena načela rada istosmjernoistosmjernog pretvarača. Radi toga će se u ovom poglavlju izvršiti podjela pretvarača i izvesti transformatorske jednadžbe pretvarača. . Mi ćemo se baviti načelima rada pretvarača bez galvanskog odvajanja. Istosmjerno – istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja su: a) silazni pretvarači (buck converter) b) uzlazni pretvarači (boost converter) c) silazno – uzlazni pretvarač (buck-boost converter) 9.1 Silazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač Osnovno načelo rada silaznog pretvarača objašnjen je u uvodu. a na kraju ćemo spomenuti jednu vrstu pretvarača s transformatorom.Energetska elektronika 9. Istosmjerno – istosmjerni pretvarači 67 Istosmjerno-istosmjerni pretvarači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu električnu energiju jednih parametara u istosmjernu energiju drugih parametara. Rad pretvarača zasniva se na brzom preklapanju preklopke u strujnom krugu prikazanom na slici 78 (brzina rada preklopke je reda veličine nekoliko kHz). pretežno induktivnih trošila ne može promijeniti za vrijeme brzog prekapčanja preklopke.

Jedan dio vremena ukupnog perioda T sklopka je uključena i to vrijeme nazivamo «vrijeme vođenja sklopke» ( tv ).Energetska elektronika 68 Sl. Faktor vođenja sklopke je veličina koja definira odnos vremena vođenja sklope ( tv ) i perioda T .faktor vođenja 0 ≤ D ≤ 1 . pa vrijedi: D= gdje je: tv T D . 78. Principijelna shema silaznog pretvarača Na slici 78 se vidi principijelna shema silaznog istosmjerno-istosmjernog pretvarača. Uvijek mora biti zadovoljeno: tv + t p = T Već u samom uvodnom dijelu je definiran faktor vođenja D . Preklopka S prekapča periodom T = 1 f prekapčanja . Ostatak vremena je sklopka isključena pa to vrijeme nazivamo «vrijeme pauze» ( t p ) . Na donjem dijelu slici prikazani su pravokutni naponi na trošilu vd (t ) i struja baterije iB (t ) .

Dakle kad u igri imamo kapacitet i . Faktor koji ih povezuje je faktor vođenja D .Energetska elektronika 69 Iz gornje jednadžbe proizlazi da je vrijeme vođenja tv = D ⋅ T . 79. Shema se razlikuje od slike 78 po tome što su na izlazu dodani induktivitet i kapacitet. Budući da uvijek mora biti zadovoljeno da je srednja snaga na ulazu u pretvarač jednaka srednjoj snazi na izlazu iz pretvarača može se napisati: VB I B = Vd I d Iz gornje jednadžbe proizlazi druga transformatorska jednadžba pretvarača (transformatorske jednadžbe se zovu jer neodoljivo podsjećaju na osnovne jednadžbe jednofaznog transformatora): Id = VB 1 IB ⇒ IB Vd D Na slici 79 prikazana je kompletna shema silaznog pretvarača. izlazni napon vd (t ) je konstantan. Srednja vrijednost napona na trošilu Vd može se dobiti ako odredimo površinu ispod krivulje valnog oblika napona vd (t ) u jednom periodu T i to podijelimo s jednim periodom T : Vd = ∫ vd (t )dt = DVB 0 T Na taj način smo dobili prvu transformatorsku jednadžbu pretvarača koja povezuje ulazni i izlazni napon pretvarača. a vrijeme pauze t p = (1 − D) ⋅ T . Kako izvesti transformatorske jednadžbe za ovaj sklop ? Naravno. Sl. Silazni pretvarač Ukoliko je kapacitet C jako velik. one moraju izgledati isto kao i za pretvarač na slici 78 jer su oba silazni pretvarači. te se na taj način omogućuje spajanje i otpornog trošila na izlazu pretvarača.

2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. 80. Kapacitet C se prazni i napon se na njemu smanjuje. Napon na induktivitetu jednak je ( −Vd ). Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Rad pretvarača moguće je opisati na slijedeći način. kondenzator C i trošilo R .Energetska elektronika 70 induktivitet. Dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Ako pretpostavimo da silazni pretvarač radi u neisprekidanom režimu rada (izlazna struja nikad ne pada na nulu – struja trošila je neisprekidana) mogu se nacrtati valni oblici napona i struje kroz induktivitet (slika 79). prolazi kroz sklopku S . Sl. Kapacitet C se puni i napon se na njemu povećava. transformatorska jednadžba se izvodi na način da se primjene jedno od slijedećih pravila: 1) srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) iz izvora prestaje teći struja iB . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Struja kroz induktivitet L linearno pada. Struja kroz induktivitet L linearno raste. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvarača . induktivitet L . Napon na induktivitetu jednak je ( VB − Vd ). Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. Magnetska energija induktiviteta L se «izbija».

Postavlja se pitanje: «Zar je moguće da je potrebno tako puno komponenata da zamjeni jednu običnu sklopku?!». međutim za isklapanje tiristora u . Razlog je u tome što je tiristor poluupravljiva komponenta koja se lako može uklopiti. T2 . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 . kapaciteta C i induktiviteta L . Sl. diode D . samo što je trošilo prikazano serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd .Energetska elektronika 71 Ako se primjeni pravilo da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. iz slike 80 proizlazi: (VB − Vd ) DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Tiristorski silazni pretvarač (čoper) Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78. Vd = DVB Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage što je već objašnjeno u prethodnom primjeru pa je: Id = 1 ⋅ IB D Silazni tiristorski pretvarač (čoper) Na slici 81 prikazan je tiristorski silazni istosmjerni pretvarač popularno zvan čoper (chopper). 81.

tiristor T1 iskapča. na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od t1 do t2 ruši njegovu struju na nulu. Istovremeno se kondenzator C nabija na napon izvora E . tako da mu je + na donjoj elektrodi. Mijenjanjem vremena dovođenja impulsa na tiristore T1 i T2 mogu se mijenjati vremena vođenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78. Upravo komponente T2 . nazad u izvor. koji ovdje služi samo zato da bi isključio glavni tiristor T1 . Uključenjem tiristora T2 . kada se dovodi impuls na gejt tiristora T2 . napon na izlazu čopera jednak je nuli. te od t2 do t3 ne teče struja kroz trošilo. Kada želimo uključiti sklopku (tiristor) potrebno je u trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje vođenja te provodi struju od izvora E . . jer provođenjem tiristora T1 poteče sinusna struja titrajnog kruga L. D i L predstavljaju sklop koji omogućava isključivanje tiristora na način da «ruše» glavnu struju na nulu. Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz titrajni krug. Sl. C . D. preko T1 . U trenutku t2 . Pretpostavimo da niti jedan tiristor ne vodi struju do trenutka t0 .Energetska elektronika 72 istosmjernom krugu potrebno je «srušiti» glavnu struju tiristora na nulu (struja anodakatoda). Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz čopera sa slike 81. trošila. C . Takav skup komponenti se nazivaju komutacijski sklop tiristora. i na takav način regulirati srednju vrijednost izlaznog napona čopera. To traje sve do trenutka t3 kada se cijeli proces ponavlja. Takvo stanje traje do trenutka t1 . Dioda D1 ne vodi. Izlazni napon iz čopera. Rad čopera se može opisati na slijedeći način. 82.

Na slici 83.84. Valni oblici napona i struje induktiviteta .2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvarač 73 Pored silaznog pretvarača koji na svom izlazu uvijek «daje» manji izlazni napon od ulaznog. Izlazni napon se može teoretski mijenjati od VB do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno). Uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 84. postoji i istosmjerni uzlazni pretvarač koji na svom izlazu daje veći napon od ulaznog napona. Sl. prikazan je uzlazni pretvarač. Sl.Energetska elektronika 9. 83.

prolazi kroz sklopku S i induktivitet L . Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. VB = Vd (1 − D ) ili Vd 1 = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 izlazni napon Vd = VB . Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. kapacitet C se nabija na viši napon od napona izvora VB .Energetska elektronika 74 Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način. Upravo pad struje kroz induktivitet di ( u odnosu na referentno postavljeni izaziva negativni napon samoindukcije VL = L dt napon kojeg određuje smjer strelice napona na induktivitetu). Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R . Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: I d VB = = 1− D I B Vd . a koji nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje. Taj napon samoindukcije se zbraja sa naponom baterije (istog su predznaka). Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Ako je 0 < D < 1 . Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». i Vd je to veći što je D bliže jedinici. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 84). napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) struja izvora iB koja je jednaka struji induktiviteta iL počinje linearno padati (vidi sliku 84). tada je izlazni napon Vd > VB . Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . iz slike 84 proizlazi: VB DT = (Vd − VB )(1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd − VB ) . uočite da je izlazni napon Vd veći od napona baterije VB . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana.

Sl. Induktivitet L se «nabija» magnetskom energijom. Sl. Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. . Izlazni napon se može teoretski mijenjati od 0 do ∞ (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno).uzlazni pretvarač Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 86.3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvarač 75 Treća vrsta istosmjernih pretvarača bez galvanskog odvajanja su istosmjerni silazno uzlazni pretvarači. prolazi kroz sklopku S i induktivitet L . Treba napomenuti da je izlazni napon obrnuto polariziran ( + je na donjem kraju otpora R . Na slici 85.uzlazni pretvarač. Valni oblici napona i struje induktiviteta Rad uzlaznog pretvarača može se objasniti na slijedeći način. prikazan je silazno .Energetska elektronika 9. a – je na gornjem kraju otpora). 85.86. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz trošilo R . Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora teče struja iB . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 86). Silazno .

Budući da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C . struja induktiviteta iL se zatvara kroz kapacitet. napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . izlazni napon Vd = 0 . iz slike 86 proizlazi: VB DT = Vd (1 − D )T Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. Kapacitet C se nabija na napon VL . Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. Strujna jednadžba dobiva se izjednačavanjem ulazne i izlazne snage: Id 1 − D = IB D . Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( −Vd ). Magnetska energija induktiviteta L se «izbija». Upravo pad struje kroz induktivitet izaziva negativni napon di (u odnosu na referentni napon kojeg označava strelica). a koji samoindukcije VL = L dt nastaje radi toga što se induktivitet opire smanjivanju struje.Energetska elektronika 76 Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 − D)T ) dioda D otvara. tada je izlazni napon Vd > VB . Vd D = VB 1 − D Iz gornje jednadžbe se vidi da je za D = 0 . i Vd je to veći što je D bliže jedinici. trošilo i diodu i počinje linearno padati (vidi sliku 86). Ako je 0 < D < 1 .

Sl.4 Istosmjerni pretvarač s galvanskim odvajanjem 77 Na kraju izlaganja o istosmjernim pretvaračima razmatrat će se i drugi pretvarač koji također postiže viši izlazni napon kao i uzlazni pretvarač. prikazan je silazni pretvarač koji koristi transformator za podizanje napona. Na slici 87. Galvanski odvojen istosmjerni pretvarač Valni oblici napona vd na trošilu pretvarača sa slike 87 (bez induktiviteta L i kapaciteta C ) bez i sa transformatorom su prikazani na slici 88. Sl. Valni oblici napona na trošilu vd sa i bez transformatora . Izlazni napon se može N teoretski mijenjati od 0 do 2 D (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako N1 velika da je vd = konstantno).Energetska elektronika 9. 87.88.

a ne u izravne izmjenične pretvarače. transformator spada u električne strojeva. Izmjenični pretvarači dijele se na pretvarače napona i pretvarače frekvencije. uz dopunu da se pravokutni napon na primaru transformira u viši sekundarni napon preko transformatora. Sl. što se jasno vidi na slici 88. iz slike 88 proizlazi: (VB N2 − Vd ) DT = Vd (1 − D )T N1 Uređivanjem gornje jednadžbe dobije se prva transformatorska jednadžba. . Mogli bi smo i transformator svrstati u izmjenične pretvarače. No.Energetska elektronika 78 Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvarač sa slike 87. Transformatorske jednadžbe ovog pretvarača se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli. 88 a. Vd N 2 = D VB N1 10. jer i on pretvara jedan iznos izmjeničnog napona i struje primara u neki drugi iznos izmjeničnog napona i struje sekundara (ne može pretvarati jednu frekvenciju u drugu frekvenciju). Izmjenični pretvarači Izmjenični pretvaraču su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju izmjeničnu energiju jednih parametara električne energije u izmjenični energiju promijenjenih parametara. jer koristi elektromagnetski princip pretvorbe. a ne preklapanje poluvodičkih ventila. Valni oblici napona sa i bez transformatora i napona na induktivitetu Princip rada ovog pretvarača je vrlo sličan silaznom pretvaraču.

smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona. Načelo rada izmjeničnog pretvarača napona Na slici 89 a) prikazan je sklop koji se sastoji od jednog izmjeničnog izvora napona U s sin ωt . I za njih je karakteristično da se smanjenjem kuta vođenja preklopke S . preklopka S je otvorena do kuta α . Za to vrijeme je napon na trošilu uR = 0 . . Od kuta π do kuta π + α sklopka S je ponovo otvorena. b/2 i b/3. Slučajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na sličan način kao i slučaj b/1. te se i nadalje smanjuje efektivna vrijednost napona na trošilu. Sl. Napon na trošilu je uR = U S sin ωt . Pretvarač koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 može se dobiti koristeći shemu na slici 90.1 Izmjenični pretvarač napona (izmjenični regulator napona) 79 Izmjenični regulator napona koristi preklapanje poluvodičkih preklopki za pretvorbu izmjeničnog napona jedne efektivne vrijednosti u izmjenični napon neke druge manje efektivne vrijednosti. Za slučaj prikazan na slici 89 b/1. a od kuta π + α do kuta 2π sklopka zatvara. Ako se izračuna efektivna vrijednost napona prikazanog na slici 89 b/1 može se vidjeti da je ona manja od efektivne vrijednosti ulaznog sinusnog napona U s sin ωt .Energetska elektronika 10. Daljnjim povećavanjem kuta α smanjuje se kut vođenja preklopke π − α . jedne preklopke S i radnog trošila R . 89. Nakon kuta α zatvara se sklopka S i ostaje zatvorena sve dok se ne dosegne kut π (kut vođenja preklopke traje π − α ). Preklopka S otvara i zatvara jednom u pozitivnoj poluperiodi izmjeničnog napona i jednom u negativnoj poluperiodi izmjeničnog napona. Načelo rada se vidi iz slike 89. Mogući valni oblici izlaznog napona prikazani su na slici 89 b/1.

a tiristor T2 u stanju blokiranja. Izmjenični pretvarač napona za slučaj 89 b/1 Funkciju preklopke S na slici 90 preuzimaju tiristori T1 i T2 . počinje vođenje tiristora T2 koje traje do kuta 2π . dovođenjem impulsa na gejtu. Vidimo da ova dva tiristora zamjenjuju funkciju sklopke na slici 89 za pretvarač koji daje valni oblik izlaznog napona kao na slici 89 b/1. . Od kuta π do kuta π + α niti jedan tiristor ne vodi. tiristor T1 se sada nalazi u stanju zapiranja. 90. samo tiristor T1 može doći u stanje vođenja. struja pada na nulu u trenutku kada i napon uR padne na nulu ( kod kuta π ). Do kuta α gornji tiristor T1 nalazi se u blokirnom stanju. Budući da je trošilo radno.Energetska elektronika 80 Sl. okida tiristor T1 i tiristor vodi do trenutka kada struja kroz njega ne padne na nulu. Okidanjem tiristora T2 u trenutku π + α . Kad se dosegne kut α . a donji tiristor T2 u stanju zapiranja. Na slici 91 prikazan je pretvarač opterećen radno-induktivnim teretom te pripadajući valni oblici napona na trošilu. Dakle.

. Pretvarač sa slike 90 opterećen radno – induktivnim teretom Iz valnih oblika na slici 91 lako je vidljivo da je okidanje tiristora T1 moguće za kut α u rasponu od ϕ < α < π (kut ϕ je kut faznog pomaka napona i struje).2 Izmjenični pretvarač napona i frekvencije Opisani sklop na slici 90 se može uz drugačiji sklopni raspored upotrijebiti za izravnu pretvorbu napona i frekvencije. Slično vrijedi i za tiristor T2 (okidanje moguće tek iza kuta ϕ + π do kuta 2π ). Izmjenični regulatori napona mijenjaju efektivnu vrijednost napona. Ovo za posljedicu ima da se opseg regulacije izlaznog napona smanjuje za slučaj radno induktivnog tereta (za radni teret kut α se može mijenjati u rasponu od 0 < α < π ). 91. 10. jer se tek tada tiristor T1 nalazi u blokirnom stanju i moguće mu je na gejt dovesti impuls okidanja. Frekvencija ulaznog sustava jednaka je frekvenciji izlaznog sustava. Na slici 92 može se vidjeti načelo rada pretvarača frekvencije.Energetska elektronika 81 Sl.

Razlika između njih je samo u redoslijedu okidanja pojedinih tiristora. Pretpostavimo da je ulazni sinusni izmjenični napon prikazan na slici 92 a) doveden na ulaz sklopa. Ako sada okidamo samo tiristor Tr1 2 . Pretvarač napona i frekvencije Pretvarač na slici 92 a). Rad pretvarača frekvencije može se opisati na slijedeći način. 92.Energetska elektronika 82 Sl. Valni oblik napona na izlazu iz sklopa za slučaj pretvarača frekvencije koji na svom izlazu daje frekvenciju napona 5 puta manju od ulazne frekvencije prikazan je na slici 92 b). Neka T duljina poluperiode izmjeničnog napona iznosi 1 . jednak je pretvaraču na slici 90.

pa zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na početku negativnih poluperioda da bi izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode.3 Ciklopretvarači Ciklopratvarači su izmjenični pretvarači napona i frekvencije bez istosmjernog međukruga koji se primjenjuju kod većih izlaznih snaga (100 kW i više). Topologija ciklopretvarača . Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvarača koji smanjuje frekvenciju i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju). dobit će se na trošilu R valni oblik napona prikazan na slici 92 b). Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. 93. Na taj način se smanjuje površina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog napona. te izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeničnog signala. onda je f frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). Ako je poluperioda (a time i 2 2 perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona. Na istom grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost pulzirajućeg napona T2 . Ovo proizlazi iz 5 jednostavne relacije koja povezuje period izmjeničnog napona i njegovu frekvenciju 1 f = . Sve što je potrebno jest da se okidanje tiristora vrši nakon određenog kuta kašnjenja α . Tipična primjena im je u regulaciji broja okretaja propulzijskog sinkronog motora na brodovima s elektropropulzijom. Sl.Energetska elektronika 83 tri puta uzastopno. Topologija ciklopretvarača prikazana je na slici 93. a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva manja. uvijek na početku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala. T Ovaj pretvarač može istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92 c). 10. Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog T T pravokutnog napona T2 . vidljivo je da je 2 = 5 ⋅ 1 .

Srednji grafikon prikazuje valni oblika napona va na ulazu u filtar. Kada su sklopke S2 . Sklopke S1 . napon va se filtrira u izlaznom filteru. S3 preklapaju istovremeno i u protutaktu. S 4 te sklopke S 2 . S 4 isključene tada je va = −vi (reverzira se ulazni napon). Treba ponovo napomenuti da sklopke S1 . S3 . S 4 uključene. S3 također je prikazan na srednjem grafikonu.S4 . Da bi se iz napona va dobio sinusni izmjenični napon vac na izlazu ciklopretvarača . S 4 uklapaju i isklapaju zajedno. a sklopke S2 . Gornji grafikon na slici 94 prikazuje ulazni izmjenični napon vi duljine perioda . 94. Valni oblici napona na pojedinim dijelovima sklopa prikazani su na slici 94. Sklopke S1 .Energetska elektronika 84 Ciklopretvarač se može prikazati kao mosni spoj od četiri preklopke S1 . a sklopke S1 . Valni oblici napona ciklopretvarača sa slike 93. . S4 preklapaju u protutaktu sa sklopkama S2 . S3 uključene. Redoslijed T= 2π ωi preklapanja sklopki S1 . Sl. S 4 i S 2 . baš kao i sklopke S 2 . S3 . S3 isključene tada je va = vi . Kada su sklopke S1 .

pa zatim 12 poluperioda negativnog napona. prikazan je način na koji se može dobiti sinusni izlazni napon bez upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ).Energetska elektronika 85 Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Ciklopretvarač s faznim upravljanem Ovaj ciklopretvarač snižava frekvenciju ulaznog napona za 12 puta (duljina poluperiode izlaznog napona je 12 puta veća od duljine poluperiode ulaznog napona). Na slici 95. Na slici 96 prikazan je ciklopretvarač realiziran s dva punoupravljiva jednofazna mosna spoja. 95. dok su ostale više frekvencije potisnute). Slična razmatranja vrijede i za negativne poluperiode izlaznog napona. da bi ponovo do kraja pozitivne poluperiode izlaznog sinusnog napona kut upravljanja povećao na α ≈ 130 . Napon vac jednak je filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika napona. pomoću kojeg se mogu realizirati valni oblici napona na slici 95 (uvjet je da je trošilo otporno). . Sl. te ih postupno smanjuje na α ≈ 30 (maksimalna pozitivna vrijednost izlaznog sinusoiudalnog napona). Pri tome koristi i fazno upravljanje. Na slici 95 se vidi da ciklopretvarač na svom izlazu generira 12 poluperioda pozitivnog napona. pa pozitivne poluperiode počinje propuštati s kutom upravljanja α ≈ 130 .

.Energetska elektronika 86 Sl. primjerice. To se može ostvariti. No. 97. Ciklopretvarač s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz trošilo (trošilo je radno-induktivno). 96. Sl. u tom slučaju. antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivača sa srednjom točkom koji je prikazan na slici 97. Ciklopretvarač sa otpornim trošilom Ciklopretvarač na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera struje (karakteristika izmjenično-izmjeničnog pretvarača). valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom položaju izlazne struje. s tim da struja mora moći teći u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona.

te izlazni napon u2 (debela crta ) i izlazna struja iz ciklopretvarača i2 ( crtkano ). Na sličan se način može nastaviti priča o radu ciklopretvarača. tada do trenutka t1 katodna grupa tiristora (1. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna. Ako želimo kroz trošilo protjerati izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja). Valni oblici struje i napona ciklopretvarača s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara. Fazni pomak između izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik izlaznog napona. katodna grupa tiristora radi u izmjenjivačkom režimu rada. Od trenutka t3 struja trošila i2 je negativna i raste – struja ide od srednje točke transformatora s lijeva na desno kroz trošilo. izlazna struja i2 mijenja smjer. Od trenutka t1 do trenutka t2 struja trošila i2 je i dalje pozitivna (zadržava isti smjer) i pada na nulu. struja je ostala pozitivna.5. 98. Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 . Energija akumulirana u trošilu mora se moći vračati u pojnu mrežu. trošilo vraća energiju u mrežu. Trošilo se puni magnetskom energijom. anodna grupa tiristora (4. Zato svaki usmjerivač mora moći raditi i u ispravljačkom i u izmjenjivačkom načinu .2.6) radi u ispravljačkom režimu rada. trošilo se nabija energijom.3) mora raditi u ispravljačkom režimu rada – struja i2 teče od desna na lijevo prema srednjoj točki izvoda transformatora i postepeno raste.Energetska elektronika 87 Sl. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvarača je negativna.

Ukoliko se želi dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona. Ciklopretvarač sa dva antiparalelna mosna spoja Ovaj ciklopretvarač se može rastaviti na usmjerivač A i usmjerivač B . Na slici 100 prikazano je isto za usmjerivač B . . umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja. Primjerice.Energetska elektronika 88 rada. treba koristiti složenije pretvaračke spojeve. Sl. koja su prikazana na slici 99. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omogućavati oba polariteta izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz trošilo. 99. Na slici 99 prikazan je usmjerivača A te valni oblici napona vd (prije prigušnice L ). i vd ' (poslije prigušnice L ).

Usmjerivač A ciklopretvarača sa slike 99. 99. .Energetska elektronika 89 Sl.

Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvarača sa slike 99. Izlazna struja i izlazni napon su fazno pomaknuti.Energetska elektronika 90 Sl. Usmjerivač B ciklopretvarača sa slike 99. 100. .

i nezamjenjivi su za pogone većih snaga. Valni oblici izlaznog napona i struje. . 101. I na kraju ove skripte spomenimo da postoji još niz vrsta ciklopretvaračkih sklopova. Na slici 101 se vidi da usmjerivači A i B nekada rade u ispravljačkom. što ovisi o polaritetu i smjeru izlazne struje. Ciklopretvarači su općenito vrlo komplicirani uređaji energetske elektronike sa kompleksnim upravljačkim uređajima. a nekada u izmjenjivačkom modu rada.Energetska elektronika 91 Sl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful