Rad-Zavod hrvat. povij. vol. 27, 1994, Dubrovéani i Hasan-pasa Predojevié (59-74) UDK 908.497.5 Dubrovnik *15* ISSN_0353-295x 929 Predojevié, RADOVI Zavod 2a hrvatsku povijest lavorni ananstvent rad Vol. 27 Zagreb 1994 DUBROVCANI I HASAN PASA PREDOJEVIC Josip Lutié Prilog_ opisuje odnose Dubrovatke republike i Hasana Predojeviéa, bosanskog pase 1591-1593. Vijesti koje se nalaze u Historijskom arhivu u Dubrovniku o posavskim i podunavskim krajevima obilato su se saéuvale u gradi koja se odnosi na razdoblje od 1358. do 1526. kad je Dubrovnik u sklopu hrvatsko-ugarsko kraljevstva kao njegov dio.' I nakon mohatke bitke 1526. stizu u Dubrovn zanimljive obavijesti_o tim podruéjima. One ée se umnoiiti kad je 1580. uéinjena reorganizacija turske uprave. Osnovan je Bosanski paSaluk na éclu s beglerbegom s titulom pase sa sjedigtem u Banjoj Luci. Obuhvaéao je bivse sandzake: Bosanski, Hercegovatki, Zvornitki, Kliski, PoZeSki, Kréki” (Ligki), Pakratki (Cernitki). Kasnije se prilju¢io Bihaéki. Pa’a je uza se imao divan (vijeée) u kojem sjede: kaznadar (Sef financija), njegov échaja (zamjenik), timar deftedar (Sef pokrajinske uprave feudalnih imanja), _teskeredZija (tajnik), muhurdar (uvar peéata), i kadija? Na’ pasinu divanu dubrovaéki poklisari susretali_ su se s__visokim sluzbenicima gitavog pa8ina podrutja. Tako su mogli doznati razlitite poli- titke, gospodarske i druge vijesti i stalno biti u toku dogad: aia. Poklisare, poslanike, ambasadore kod pa’e, koje je slala dubrovatka viada, biralo je Vijeée umoljenih (Senat) i ono im je urutivalo upute. Knez i Malo vijeée izvrSavali su odluke Senata i brinuli se o razlititim nabavama i ispla- tama darova i putnih trogkova. Upute poklisarima, koji se zovu i oratori, sastavljali_ su poscbni sluzbenici, provisores, koji’ su se potetkom svake jodine birali u Malom vijeu.3 Neki su put bili zaduzeni da sastave odgovor 1ez i njegovo Malo vijeée. Najvaznije instrukcije poklisarima éitale su se i odobravale u Vijeéu umoljenih. Kopije uputa za diplomate na zapadnim stranama unosile su se u spise serije »Lettere e Commissioni di Ponentes, a za odnose s Istokom u »Lettere e Commissioni di Levante«. Manje vazno dopisivanje ili upute koje su se morale brzo i neogodivo sastaviti ili hitno 1 Usp. Geleich-Thalloczy, Diplomatarium relationum. reipublicae Ragusinae cum regno, Hungariae, Budapest 1887. passim.” D. DinieKnezevie, Dubrovnik 1 Ugarska u stednjem veku, Novi Sad 1986, H. Sabanovié, Bosanski pataluk, NAUCNO DRUSTVO NR Bi, Djcla XIV, Sarajevo 1959, 77-84. - . Popouic, ‘Turska i Dubrovnik wu’ XVI veku, SKZ Beograd 1973, opsirno ‘je u cijelosti obtadio ovo randodle 1.1591. izabrani_ su Matej Damjanov Benessa_i Martolica Dragoja, Cerva respon ers. prncipyum et personarum iusium’ debto frp, Cm O13 lade iz Historiskog-arhivau Bubrovniku, ‘Kraut eu, th ovako: Consiium mis rogatorum = Cr, Leitere ¢ Commission di Levante = Lettere. procurent_fleri ‘Sve signature. su. ‘Cm, Consilium 59Rad-Zavod hrvat. povij, vol. 27, 1994, Dubrovéani i Hasan-paia Predojevié (59-74) upozoriti ambasadore na neku potc$koéu ili obrat u_ situaciji nije se obavezno éitalo u Scnatu. Vlada je to rjcSavala po nckom hitnom postupku. Unatoé priliéno saéuvanoj dokumentaciji, écsto ne modemo prodrijeti do isti- nitih razloga pojedinih viadinih diplomatskih poteza. U vijeéima, u kojima se raspravijalo i odluéivalo, biljeZili su se samo zakljuéci bez” obrazlozenja. Upute koje su sc slale poklisarima mogle su sc putem izgubiti ili biti ukra- dene. Dubrovaéka se viada rijetko u XVI. stoljcéu sludila diplomatskim Siframa* Zbog toga su upute katkad pisali takvim jezikom i sadrzajem da ne predstavijaju opasnost za Republiku, ako bi ih prije poklisara dobio u ruke neki strani sluzbenik. Kod Hasan-pa’e Predojeviéa izmijenila su se petorica dubrovatkih poklisa- ra. Prvi je bio Vladislav Marina de Bona izabran 9. svibnja 1590. i sluzbovao je do 21. kolovoza te godine. Zamijenio ga je Valentin Orsata de Goergio kojeg jc izglasalo Vijege umoljenih 18. Kolovoza 1590. godine. Nakon njega nastupio jc Marin Pavlov Saraca izabran 2. travnja 1591, ali je umro neposredno nakon sto je stigao u Banju Luku pa sc 15. lipnja pre- dlaze izbor novog.* Taj je bio Sckundo Franjin de Luccaris koji je bio na duznosti do lipnja 1592. godine.’ Tad je neko vrijeme bilo upraznjeno mjesto ambasadora. Kad’ je trebalo neéto ‘rjeSavati kod pac Dubrovéani su slali_ puéanina Nikolu Draskova (Nicola Draschi) da obavi misiju.® 4. sijeénja 1593. nastupio je Orsat Dragojev Ccrva (Orsatus Dragoe de Cerva) koji ig ostao do 1594. godinc.® Uz poklisara i8li su i njegova posluga (famuli) obitno brijaé i vomnik, Viada int je slala upute preko kurira (cursore, corrie- re, riverio) ili vojnika. U poiedinim sluéajevima i preko trgovaca koji su ta- mo i8li svojim poslovima ili poscbnim listonoSom (tabellarius).!° U Dubrovniku su 11. lipnja 1590. doznali da se je promijenio bosanski paga, tj. doSao novi Hasan-paga Predojevié. Upravo kad su zapisivali poslje- dnje’ upute novoizabranom poklisaru Viadislavu Bona napominju da tu vijest provjer. Svjetuju ga kako da se vada i to da mu daruje ako se s njim susretne prije sluzbene audijencije."" Hasan-paSa Predojevié tra%io je da u Banjoj Luci stalno boravi dubrovatki oklisar. Pahtijevao je 1592. da ga se uredno obavjeStava o dolasku, borav- ui odlasku stranih diplomata’u Dubrovnik i njihovim namjerama. Du- brovéani su odgovorili da oni ne pitaju strane ambasadore zbog &cga su_na prolazu u Dubrovniku, posebice ako putujuu Carigrad; da im nie uviiek poznato da li je ncki do8ljak ambasador jer sc ne predstavlja i ne mogu ga 4B. Krizman, Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, Zagreb 1957, 110, 5 cr 70, 189,252. Ce, 7LA7. = Cm 61,52 = 15.VL1591. craspravja_se_u_Vijegu_umoljnih ade cteando orstorem mivendun ‘ad. dominumbassam Bosne tn Yocum. uonam serMarint Paul de Saraea’ defunct apd dictum bassam .... cum eadem provisione et cum eisdem conditionibus cum quibus fuit creatus dominus quondam set Matinuse ‘er 71,58 7 Yzabran je 15.VI.1591. a vratio se 26.V1.1S92 - Cr 71,94 - 72,457 8 Cr 72, 82,83 - Cm 60, 245. 9 cr 72,132. 10 cm 61, 84, 92, 153, 168’, 170° 180 i d. 11 Qui habbiamo inteso che_ il bassa di Bosna & mutato, Perd intendendo. Voi per camino, che questo’ wore vf fermarete fn Saraeva dando! subita avo, Et aspettanca. Ga noi a ipostay Ese por ‘Hens, incontate in ty in gulch foe, presenaree dun cavers ai stat guache sau ar tonfeud, Ce qualehe (panera dzucearo:facerdg con Wui,-& nome ostos Gul. compimentt che pudiarcte a papas, gate sinow Lace 37, 32D, "ev se dasa ie aplo ta Je Hasan Bada ‘nastupio dubnost: Optento se twrdilo ‘da Ké dofao 1594. Prema tom dubrovackam poddtku oato Feaa se Be Sabian vee sips 1690 PRL Ko} upeaoiio ha td eiyentea Je ‘Tome Popov TererardaSisaeks Fat 1950-19980 oarzanog 6, Istopads W989 Saku: Usp Sadect relerata, Zranstvent Sup sSisk "nike od 2000 godine. postoinjae, Stak 1989, se. 38. 60Rad.-Zavod hrvat. povij. vol. 27, 1994, Dubrovéani i Masan-pata Predojevié (59-74) spregavati i zadréavati kad on Zcli otputovati. Pau éc, ipak, obavjc8tavati o njihovoj_prisutnosti.'? PaSa im je 1593. prigovorio da pomazy Spanjolskoga kralja protiv. Engleza i Turaka i da se u pratnji dubrovackih poklisara haraga, kad nose tribut sul- tany, nalaze apadni Spijuni. Stoga zahtjeva ‘da poklisari haraéa idu u Cari grad’ preko Zadra (per via di Zara) ili preko Bosne (per via di Bosna) u pratnji njegovih éausa. Dubrovéani su odgovorili da su to obiéne klevcte o stranim obavjestajcima kao pratiocima, jer su od starine odani sultanu i ti sumnjivi ljudi nikad se ne nalaze u njihovom drustvu. Sto se tiée puta kojim nose haraé moraju iéi, po sultanovu narcdenju, najkraéim i najsigurni- jim a to je onaj preko Hercegovine (per via di Cherzegovina), jer sc tribu- tom ne smije kasniti.!? Paia je neki put molio da mu pozaime novac. Dubrovéani, su 1591. odgovarali da mu ga ne mogu dati jer i sami Zive u oskudici. Posvuda su duzni a i Venecija ih pritiska sa svih strana. U svemu drugom, pak, bit ée mu na usluzi. Drugi je put npr. 1591. zahtijevao da mu Dubrovéani kupe svilu i kadifu u Veneciji na njegov trofak. Oni su nabavijali i ispostavijali raéune. Premda nije namirivao dugove, stalno je predavao nove narudZbe. Kad je pa’a pozurivao da Sto prije dobije tkanine, Dubrovéani su se izvlatili da se boje uskoka i da kaju priliku da robu’ prevezu nekim sigurnim i jakim brodom.!5 Pai su se jako svidale venecijanske svilene tkanine pa ih je i 1592. i 1593. naruéivao. Dubrovéani su mu_nastojali udovoljiti jer su ga smatrali »come al nostro amorevole amico«. Uvijck su. prilagali i opomenu za stare nepodmirene dugove. PaSa im je izdavao nckakve tobo%nje potvrde (theshere, tessere del debito) da je duzan i koliko.'® Izgleda da je imao najviSe povjerenja u_lijeénike i lijckove iz Dubrovnika. Godine 1590. kod page je poznati dubrovatki lijeénik Toma Natali Budislavié. Njemu je vlada 27.X.1590. isplatila 30 t: u ime putnih troskova kad je bio poslan pagi.!? Kasnije mole pafu 22. lipnja 1591. da sc njihov lijeénik Toma (Tomaso nostro medico), koji je veé nekoliko mjescei kod njcga, vrati u Dubrovnik. Trebaju ga jer su se a gradu pojavile mnoge bolesti.'® Mozda je to onaj Toma Budislavi¢é komu viada piSe 28.11.1591. da izgladi neki spor ‘oko prodaje soli. Dubrovéane su uznemiravali neki pograniéni sluzbenici i tr- biel su velike trgovatke Stete i gubitke. Obecall su paSi darove u svi. slatki8ima ako posreduje u_njihovu korist.!° Pasi je Toma Natali i dalje bio potreban. Iduée je godine 8. veljaée 1592. poslao éauSa da mu ga _ponovno dovede.® Dubrovéani su nagradili €auga uobigajenim darom, ali su 3. okujka odgovorili da lijetnik Natali ne mo%e napustiti Dubrovnik, jer su se u gradu ojavile ncke bolesti pa mora ovdje ostati” Pokraj Tonic Budislaviéa’ Du- rovéani su pasi poslali 24.VIII.1590. dva lijeénika zidova Salamuna Oefa i 12 Lattere 37, 285,290, 291 - 38, 35.38. 13 Lettere 38, 36-39. 14 Lettere 37, 183-183', 196. 3S cr 71, 38,84 - 72, 108' - Lettere, 37, 187,197,207,222',244,257,268. 16 Lewere 37, 311,356,357 - 38, 41,52,52'53,87,120 - Cr 72,199. 17 11.X1.1590. »Captum fuit de faciendo apolitiam tallorum triginta datorum sub dic XXVII_ octobris nuper ‘decurst excellentt-doctori Thome Natalio medica nostro ‘misvo’ ad domminum bassam Bossine. pro Eurand ipsius adversa valetudinee Cin” 60,205. 18 Leutere 37, 209. Lettere 37, 177,178. 20 ad ducendum doctorem Thomam Nadali medicum« Cm 61,214 - Cr 71,162. 21 yettere 37,291 - O ovom lijedniku usp. J. Tadié, Dubrovacki, portreti, SKZ Beograd 1948, 349-368 naslovor Tomo ‘Budislavic (1545-i608)«. =" Re jeremié °=". adie, PRILDZL ZA” ISTORUU EDRAVSTVENE KULTURE STAROG DUBROVNIKA il, 5657. 61