You are on page 1of 3

METODOLOGIJA

Četri vrste nacrta istraživanja po Miroslavu Vujeviću

Deskriptivni nacrt istraživanja

Da bismo koristili deskriptivni nacrt istraživanja, Vujović objašnjava da nam je prva


obaveza da pronađemo reprezentativni uzorak. Reprezentativni uzorak predstavlja broj
ljudi koji ćemo istraživati, te sve osobine koje ih povezuju. To može biti spol, starosna
kohorta, pripadnik određene stranke, religije itd. Također moramo saznati na koji način
ćemo skupljati podatke, kojom metodom, te na kojim mjestima, na lokalnom, ili na
državnom nivou itd. Za desktiptivni nacrt istraživanja Vujević smatra da je najbolje
ispitati jednu skupinu ljudi u određenoj zajednici, npr. tokom posla Vujević smatra da je
anketa mnogo jednostavnije od intervjua, jer ona pruža anonimnost i mnogo je jeftinija za
provesti. Deskriptivni nacrt istraživanja propovjeda traženje najboljih uvjeta za rad, da bi
se dobili najbolji rezultati istraživanja.

Kauzalni nacrt istraživanja

Ako se u problemu istraživanja pitamo o uzročno-posljedičnom odnosu, cilj istraživanja


bit će eksplanacijski, hipopeza kauzalnog sadržaja i nacrt će biti kauzalan. Kauzalni nacrt
uvijek uključuje i deskriptini, jer nije moguće ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu ako
prethodno ne raspolažemo opisom pojava kojih kauzalnu vezu želimo ispitati. Sve što se
traži za deskriptivni način, traži se i za kauzalni, s tim da kauzalni nacrt mora
zadovoljavati specifične zahtjeve. Kauzalni nacrt mora uz eksperimentalnu grupu (grupa
koja nije namjenski napravljena) mora imati i kontrolnu grupu. Kauzalni nacrt ima četri
logička pravila za izradu kauzalnog nacrta istraživanja

·0 Pravilo slaganja

Ako nalazimo Y uvijek kad i X, možemo zaključiti da su oni kauzalno povezani.


Ako su Y (dobri rezultati), a X (jako dobar profesor) onda ćemo zaključiti da su
dobri rezultati kod studenata rezultat dobrog profesora. Obrnuto, ako nemamo
jako dobrog profesora X, onda nećemo imati Y, dobre rezultate kod studenata.

2. Pravilo razlike
Ako su dvije grupe identične u svemu, osim u jednoj osobini. Ta ih osobina
razlikuje i biva uzrokom tog razlikovanja.

U prvoj grupi se javlja A B X javlja se Y


U drugoj grupi javlja se A B ne X ne javlja se Y
Dakle, X uzorkuje Y

3. Pravilo ostatka

Ako se uzročnom kompleksu oduzmu neki dijelovi, a do posljedice opet dođe, to


znači da je uzrok u ostatku uzročnog kompleksa.

4. Pravilo popratnih (konkomitetnih) promjena

kad promjene jedne varijable prate promjene druge varijable, možemo tvrditi da su one u
uzročno-posljedičnom odnosu.

Transferzalni nacrt istraživanja

Taj nacrt predstavlja presjek. Naprimjer ako želimo saznati zainteresovanost za crtane
filmove jednog stanovništa, možemo napraviti presjek godina, od 5 do 25. Na taj način
ćemo saznati koliko jedan dob ima afiniteta prema crtanim filmovima u odnosu na drugu
dob. Saznajemo koliko zaintereseovanost za crtane filmove opada ili se diže sa starenjem
stanovništva.

Longitudinalni nacrt istraživanja

Ovaj nacrt istraživanja prati jednu kohortnu grupu i njihove promjene u razmišljanju.
Npr, ako uzmemo grupu od deset petnaestogodišnjaka i pratimo njihovo mišljenje o PC
igricama do njihove dvadeset i pete godine života. Onda ćemo imati uviđaj u njihove
promjene mišljenja i načine života. Ovakav nacrt istraživanja zahtjeva mnogo vremena,
zalaganja i novca.

Slavo Kukić govori o različitim tipovima nacrta istraživanja.


Desktiptivni, odnosno opisno projekat istraživanja omogućava opći uvid u neko obilježje,
ili u najboljem slučaju klasifikaciju navedenog obilježja, bez ikakvih prezentacija da se
upušta u njegovo objašnjenje. Uz to, ovim se nacrtom može utvrditi ko nam može dati
najadekvatnije podatke, na koji način te podatke treba prikupiti, gdje željene podatke
treba prikupiti i kada potrebne podatke treba prikupiti.

O uzročnom projektu istraživanja, Kukić navodi da on sebi u načelu postavlja zadatak


ispitivanja uzročno-posljedičnih odnosa u predmetu istraživanja. On uključuje
objašnjenje, tumačenje obilježja/pojava/procesa. Stoga je ovaj projekt znatno širi od
deskriptivnog, te on u sebi adrži deskriptivni projekt istraživanja. Ali on uz to mora
zadovoljiti niz dodatnih kriterija, npr. uz eksperimentalnu grupu, on u procesu
istraživanja mora osigurati i kontrolnu grupu, a mora zadovoljiti i niz logičkih pravila.

Ime i prezime: Aida Čančar

Broj indeksa: 4982/Ž

Odsjek: Žurnalistika

Status: Redovan

You might also like