You are on page 1of 6

Kratki pregledni članak / Mini-review

Palijativna medicina u Hrvatskoj –


nužnost implementacije u zdravstveni sustav
Palliative medicine in Croatia – need for implementation
in the health care system

Morana Brkljačić Žagrović


Katedra za društvene znanosti,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Sažetak. Palijativna medicina predstavlja jednu od novijih subspecijalističkih grana moderne
medicine (prvenstveno onkologije, nefrologije, neurologije i anesteziologije). Glavno središte
interesa palijativne medicine skrb je za terminalno oboljele bolesnike, odnosno bolesnike u
završnom stadiju bolesti, gdje klasična, kurativna medicina svojim dijagnostičko-terapijskim Primljeno: 12. 10. 2009.
kao i znanstveno–tehnološkim pristupom više ne može vratiti bolesnika (pacijenta) u stanje Prihvaćeno: 25. 1. 2010.
zdravlja, odnosno odsustva bolesti. Palijativna medicina obuhvaća tri područja: smirivanje
simptoma, psihosocijalnu podrška štićenicima i njihovim njegovateljima te etičke probleme
vezane uz kraj života.
Dostupnost palijativne skrbi mora se osnivati na potrebama i ne treba je ograničavati na tip
bolesti, geografsku lokaciju ili socioekonomski status onoga koji takvu skrb treba.

Ključne riječi: etika palijativne skrbi, palijativna medicina, palijativna skrb

Abstract. Palliative medicine is one of the brand new specializations in modern medicine,
primarily in oncology, neurology and anesthesiology. The aim of palliative medicine is to
care for the terminally ill, in the moment when the currative medicine could not effort with
disease even with high tech or science achievements. Palliative medicine includes three
fields: settling the symptoms, psychosocial support and end-of-life ethics.
The accessibility of palliative care must be based on the needs and must not be limited only
on the type of disease, geographic location or socio-economy status of the terminally ill.

Key words: end-of-life ethics, palliative care, palliative medicine

Adresa za dopisivanje:
Dr. sc. Morana Brkljačić Žagrović, dr. med.
Katedra za društvene znanosti,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
B. Branchetta 20, 51 000 Rijeka
e-mail: morana.brkljacic@medri.hr

http://hrcak.srce.hr/medicina

medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42 37


M. Brkljačić Žagrović: Palijativna medicina u Hrvatskoj – nužnost implementacije u zdravstveni sustav

UVOD lijativna skrb) (SZO, 1990). Izvješće predlaže


sljedeće definicije palijativne skrbi:
Do sredine prošlog (dvadesetog) stoljeća medi- Palijativna skrb je pristup kojim se bolesnicima
cinska je znanost bila relativno ograničena u učin- suočenim sa smrtonosnom bolešću i njihovim
kovitom suzbijanju boli i kontroli simptoma. Na- obiteljima poboljšava kvaliteta života. Započinje
predak u ljekovitoj terapiji pedesetih godina kada su iscrpljene klasične metode liječenja ili
dvadesetog stoljeća, u kombinaciji s većim razu- kada su znaci širenja maligne bolesti dosegli ta-
mijevanjem psihosocijalnih i duhovnih potreba kav stupanj da ih bolesnik teško podnosi. Obuhva-
umirućih bolesnika, otvorio je put razvitku palija- ća tri područja: smirivanje simptoma, psihosocijal-
tivne skrbi/medicine. nu podršku štićenicima i njihovim njegovateljima
te etičke probleme vezane uz kraj života1. Cilj pa-
Cilj palijativne skrbi jest postići najbolju moguću kvalite- lijativne skrbi jest postići najbolju moguću kvali-
tetu života kroz olakšanje patnje, kontrolu simp-
tu života kroz olakšanje patnje, kontrolu simptoma i po-
toma i povrat životnih funkcija uz poštovanje
vrat životnih funkcija uz poštovanje osobnih, kulturnih,
osobnih, kulturnih, religijskih i etičkih vrijednosti.
religijskih i etičkih vrijednosti.
Palijativna medicina predstavlja jednu od novijih
subspecijalističkih grana moderne medicine (pr-
Oblici palijativne skrbi postali su poznati u zdrav- venstveno onkologije, nefrologije, neurologije i
stvenim krugovima Amerike i Europe s tendenci- anesteziologije), a rezultat je razvoja ne samo
jom širenja i u laičke krugove društva, da bi se u medicinskih znanosti već uopće napretka huma-
drugoj polovici dvadesetog stoljeća počeli i su- nističke i civilizacijske misli modernog društva3.
stavno organizirati kao palijativna skrb, kako na Glavno središte interesa palijativne medicine skrb
terenu tako i u sklopu modernih zdravstvenih je za terminalno oboljele bolesnike, dakle bole-
ustanova – hospicija. snike u završnom stadiju bolesti, gdje klasična,
kurativna medicina svojim dijagnostičko-terapeut­
DEFINICIJE HOSPICIJA I PALIJATIVNE SKRBI skim kao i znanstveno-tehnološkim pristupom
Govorimo li o palijativnoj skrbi i hospicijskom po- više ne može vratiti bolesnika u stanje zdravlja,
kretu zahvalno je opisati osnovne definicije te po- odnosno odsustva bolesti.
jasniti osnovne ciljeve skrbi koja se provodi u hos-
KRATKA POVIJEST HOSPICIJA
picijima – palijativne skrbi. Obuhvaća tri područja:
smirivanje simptoma, psihosocijalnu podršku šti- Općenito se smatra kako su prve hospicije osnovali
ćenicima i njihovim njegovateljima te etičke pro- križari u 11. stoljeću. Do tog vremena neizlječivi
bleme vezane uz kraj života. bolesnici nisu primani u lječilišta jer se njihovo pri-
Hospicij je moderna zdravstvena ustanova s ni- sustvo smatralo štetnim procesu ozdravljenja dru-
zom sustava pružanja pomoći ljudima na kraju ži- gih. Prvi hospiciji bili su mjesta gdje se skrbilo za
vota, a njihovim obiteljima – njegovateljima, čak i putnike na polasku i dolasku iz Svete Zemlje te
nakon smrti, u žalovanju. Hospicij je također i si- mjesta gdje su se mogli osvježiti. Putnici su, kao i
nonim za gostoljubivost. Naziv se odnosio na ko- bolesni i umirući, također bili njegovani. Vitezovi
načišta uz hodočasničke putove, namijenjena monasi (hospitari) reda Sv. Ivana od Jeruzalema
putnicima, gdje su bolesni, siromašni i umorni od utemeljili su malu postaju u Jeruzalemu za bole-
putovanja pronalazili smještaj i primali skrb1. sne i umorne hodočasnike, no križari su ih prisilili
Godine 1990. zbog sve veće javne i profesionalne da krenu dalje u Tir, a zatim u Akru te naposljetku
zabrinutosti uslijed učestalog manjka kvalitetne na otok Cipar4.
kontrole bola, posebno za terminalne bolesnike Hospitari su od pape Pasqualea II. 1113. god. pre-
koji boluju od karcinoma, uključila se Svjetska poznati kao vojni red, te su dobili podršku za pri-
zdravstvena organizacija (SZO)2 koja je objavila iz- jevoz putnika u Svetu Zemlju i na povratku iz nje.
vješće pod naslovom Cancer Pain Relief and Palli- Moderni hospicijski pokret i palijativna skrb svoj
ative Care (olakšanje boli uzrokovane rakom i pa- razvitak uvelike duguju viziji, hrabrosti i zalaganju

38 http://hrcak.srce.hr/medicina medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42


M. Brkljačić Žagrović: Palijativna medicina u Hrvatskoj – nužnost implementacije u zdravstveni sustav

Dame Cicely Saunders. Medicinska sestra, socijal- Ako to bolesnik želi, akutno nastali problemi
na radnica i liječnica, smatrana je i prihvaćena kao mogu se uzeti u postupak, ali ako ne želi mogu
pionirka modernog hospicijskog pokreta. Radeći ostati izvan postupka uz nastavak adekvatne pali-
niz godina u Hospiciju sv. Josipa (Hackney, Lon- jativne skrbi.
don), otvorila je St. Christopher’s Hospice izvan Pristup palijativnoj skrbi treba se zasnivati na po-
Londona u Sydenhamu, 1967. godine. Bila je to trebama i ne treba biti pod utjecajem tipa bolesti,
prva moderna nastavna i istraživačka hospicijska zemljopisnog smještaja, društveno-gospodarskog
jedinica. Dame Cicely posvetila je svoj profesional- statusa ili sličnih čimbenika.
ni i privatni život skrbi i istraživanju bolesnika koji Obrazovni programi o palijativnoj skrbi trebaju se
trpe od uznapredovale i progresivne bolesti. Pre- uključiti u školovanje svih zdravstvenih profesio-
poznala je i odgovorila na neprimjećivanje potreba nalaca kojih se to tiče.
umirućih bolesnika i njihovih obitelji, te se uvijek Treba poduzeti istraživanja koja bi poboljšala kva-
koncentrirala na specifične i jedinstvene potrebe litetu skrbi. Sve zahvate palijativne skrbi treba što
svakog pojedinog bolesnika i obitelji. C. Saunders je više moguće potkrijepiti odgovarajućim poda-
učila je o potpunoj skrbi za bolesnika, skrbi za obi- cima istraživanja.
telj, skrbi u žalovanju te potrebi za istinskim inter- Palijativna skrb treba dobiti primjeren i pravedan
disciplinarnim radom u timu. U uočljivo kratkom stupanj financiranja.
vremenu ona je promijenila ovaj dio zdravstvene Kao i u svim područjima medicinske skrbi zdrav-
skrbi i poljuljala mnoge od uhodanih stavova i pre- stveni djelatnici uključeni u palijativnu skrb mora-
drasuda. Ukratko, ona je revolucionirala način na ju u potpunosti poštovati prava bolesnika, biti u
koji prihvaćamo različite potrebe umirućih bolesni- skladu s profesionalnim obvezama i standardima
ka i njihovih obitelji5.
i u tom kontekstu raditi u interesu bolesnika.
Bliže gledano unazad i grad Rijeka imao je svoj hos-
Fokus palijativne skrbi u završnoj (terminalnoj)
picij. Naime, prvi kapucinski samostan u Hrvatskoj
fazi bolesti nije izlječenje nego ublažavanje nela-
izgrađen je u Rijeci 1610. godine6. Na sjednici Tre-
gode i boli te održavanje kvalitete života do nje-
ćeg reda Sv. Franje u prosincu 1916. godine, iznosi
govog kraja kroz kontrolu simptoma, psihološku,
se prijedlog o osnutku male bolnice za nemoćne i
duhovnu i socijalnu podršku bolesnika.
napuštene starce i starice Trećeg reda. Ovaj hospi-
Dostupnost palijativne skrbi mora se osnivati na
cij, poznat kao Hospicij svetog Franje, djeluje pre-
potrebama i ne treba je ograničavati na tip bole-
ma svom statutu tijekom 1917. godine i smatra se
sti, geografsku lokaciju ili socioekonomski status
pretečom modernog hospicija.
onoga koji takvu skrb treba.
Preporuku Vijeća Europe Rec (2003) Povjerenstva
Koliko je danas neupitna i neizbježna potreba za
ministara Vijeća Europe državama članicama o or-
palijativnom skrbi najbolje možemo pratiti kroz
ganizaciji palijativne skrbi podupiru ovi principi7:
neke od preporuka formuliranih u aktu donese-
Palijativna skrb je vitalan, integralan dio zdrav-
nom u studenom 2003. kao “Preporuke Povjeren-
stvenih službi. Odredbe za njezin razvoj i funkcio-
stva ministara država članica Vijeća Europe o or-
nalnu integraciju treba uključiti u nacionalne
ganizaciji palijativne skrbi”:
zdravstvene strategije.
Palijativna skrb je integralni dio zdravstvenog si-
Svaka osoba koja treba palijativnu skrb mora do
nje doći bez nepotrebnog odgađanja, na priklad- stema i neotuđivi element građanskog prava na
nom mjestu, u skladu s osobnim potrebama i zdravstvenu skrb i zato je odgovornost vlade ga-
sklonostima. rantirati i učiniti palijativnu skrb pristupačnom
Palijativna skrb ima zadatak postići i održati naj- svakome tko je treba8.
bolju moguću kvalitetu života bolesnika.
ORGANIZACIJSKI OBLICI PALIJATIVNE/
Palijativna skrb usmjerena je na fizičke, psihološ-
HOSPICIJSKE SKRBI
ke i duhovne sadržaje vezane uz uznapredovalu
bolest, stoga traži koordiniran doprinos vrlo vje- Organizacijski oblici palijativne odnosno hospicij-
štog i primjereno opskrbljenog interdisciplinar- ske skrbi razvili su se sukladno potrebama termi-
nog i multiprofesionalnog tima. nalno oboljelih bolesnika odnosno bolesnika. Na-

medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42 http://hrcak.srce.hr/medicina 39


M. Brkljačić Žagrović: Palijativna medicina u Hrvatskoj – nužnost implementacije u zdravstveni sustav

čin na koji se pruža skrb upravo u onom obliku Jedan od glavnih ciljeva palijativne medicine ogle-
kakav bolesnik zahtijeva razvio je sljedeće organi- da se u psihosocijalnoj podršci bolesnicima, od-
zacijske oblike skrbi. nosno holističkom pristupu i stvaranju osjećaja
sigurnosti, povjerenja i vjere u tim koji skrbi za
terminalnog bolesnika11.
Fundamentalno je prihvatiti da se radi o zanemarenom Palijativna medicina pristupa bolesniku tako da
problemu javnog zdravstva. Treba organizirati educirane mu osigura12:
interdisciplinarne timove koji se sastoje od liječnika, • dostupnost
medicinske sestre, socijalnog radnika, psihologa, bioeti- • kontinuitet u pružanju skrbi
čara, pripadnika crkve i volontera; osigurati raspolaga- • nenapuštanje
nje lijekovima, poglavito uporabu opijata; izgraditi hos- • psihosocijalnu utjehu
• rješavanje etičkih problema vezanih uz kraj ži-
picije te donijeti zakone koji štite kako liječnika tako i
vota.
bolesnika i njegovu obitelj, odnosno onoga tko za bole-
snika skrbi (engl. caregivers). Akademsko priznanje pali- ORGANIZACIJSKI MODELI PALIJATIVNE SKRBI
jativne medicine neminovno je.
Organizacijski modeli palijativne skrbi koji uklju-
čuju hospicijske programe podrazumijevaju10:
Preferirani oblik je kućna hospicijska skrb koju –– timove konzilijarnih usluga (obično u bolnici,
realiziraju interdisciplinarni hospicijski timovi u privatnoj praksi, staračkim domovima i kuć-
suradnji s timovima primarne zdravstvene zaštite. nom okruženju) koji se sastoje od liječnika,
No, ona puno puta nije moguća ili zato jer bole- medicinske sestre i/ili socijalnih radnika, psi-
snik nema u kući osobu koja bi ga mogla njegova- hologa, duhovnika, dobrovoljaca;
ti, ili je postojeća osoba premorena, ili je pak –– predanu bolničku jedinicu (akutna i rehabilita-
simptomatologija preteška. U tom se slučaju bo- cijska bolnica, starački dom) ili u kombinaciji sa
lesnik mora smjestiti u hospicij, gdje ostaje ili samostalnim hospicijem;
prolazno do oporavka ili, ako je u terminalnoj fazi, –– kombinaciju tima za konzilijarne usluge i bol-
do smrti. ničke jedinice (bolnica i starački dom);
Dnevni hospicijski boravci služe resocijalizaciji –– kombinaciju hospicijskog programa i programa
kronično bolesnih i izoliranih uz mogućnost medi- palijativne skrbi (bolnica, starački dom i odre-
cinskih kontrola, dobivanja usluga različitog tipa đene samostalne hospicijske ustanove);
ili realizacije voljenih aktivnosti, uz istodobno –– bolničku ili privatnu ambulantnu praksu palija-
oslobađanje njegovatelja od obveza spram bole- tivne skrbi ili klinika;
snika za jedan dan. U većim bolnicama postoje –– hospicijsku palijativnu skrb u vlastitom domu;
manji palijativni odsjeci, posebno uz onkološke –– hospicijsku konzilijarnu službu u ambulantnim
jedinice9. ustanovama10.
Ambulante/savjetovališta za palijativnu skrb,
Populacija bolesnika kojima je
posebno bol, primaju ambulantne bolesnike i
namijenjena palijativna/
usko surađuju s dnevnim boravkom i specijalistič-
hospicijska skrb
kim bolnicama.
Službe žalovanja su ambulantne jedinice koje su- Pretpostavlja se kako izraz “za život opasna ili de-
rađuju s prethodno spomenutim, dajući psihoso- generativna bolest” obuhvaća široku populaciju
cijalnu podršku obiteljima/njegovateljima još za bolesnika različite životne dobi te različitih dija-
života štićenika, a posebno nakon njegove smrti, gnoza koje štetno utječu na bolesnikove svakod-
prema potrebi i dulje vrijeme9. nevne funkcije ili pak smanjuju njegov očekivani
Palijativnu/hospicijsku skrb provode educirani in- životni vijek.
terdisciplinarni timovi sastavljeni od liječnika, Na osnovi ove definicije, u odnosnu populaciju
medicinske sestre, socijalnog radnika, psihologa, ubrajaju se10:
fizijatra, duhovnika, nutricionista te drugih struč- –– djeca i punoljetne osobe koje pate od prirođe-
njaka, ovisno o potrebama bolesnika10. nih bolesti ili stanja koja dovode do ovisnosti o

40 http://hrcak.srce.hr/medicina medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42


M. Brkljačić Žagrović: Palijativna medicina u Hrvatskoj – nužnost implementacije u zdravstveni sustav

terapijama koje ih održavaju na životu i/ili du- ULOGA I ČLANOVI INTERDISCIPLINARNOG


goročne skrbi njihovih skrbnika s ciljem pruža- TIMA
nja skrbi za obavljanje svakodnevnih aktivnosti
–– osobe bilo koje dobi koje pate od akutnih, oz- Slijedi prikaz ključnih struka od kojih se najčešće
biljnih i po život opasnih bolesti (poput teških sastoji palijativni/hospicijski interdisciplinarni
ozljeda, leukemije ili moždanog udara) kada je tim. Svaki će pojedini program morati utvrditi vla-
izlječenje, ako do njega dođe, vrlo dugotrajan i stite izvjesne potrebe s obzirom na članove svojih
zahtjevan put ispunjen značajnim teškoćama timova. Bez obzira na sastav tima, svaki pojedini
–– osobe koje pate od progresivnih kroničnih sta- član mora razumjeti i cijeniti ciljeve palijativne
nja (maligniteta, kroničnih zatajenja bubrega, skrbi i hospicijskog programa te poštovati i pri-
bolesti jetre, moždanog udara koji je uzroko- mjenjivati snagu i vještine drugih članova tima7.
vao značajno funkcionalno oštećenje, uznapre-
dovale srčane ili plućne bolesti, krhkosti, neu- Palijativna medicina pristupa bolesniku tako da mu
rodegenerativne bolesti i demencije) osigura:
–– osobe koje pate od kroničnih i za život ograni-
• dostupnost
čavajućih povreda uslijed nesreća ili drugih
• kontinuitet u pružanju skrbi
oblika teških ozljeda
• nenapuštanje
–– ozbiljno i terminalno oboljeli bolesnici (poput
• psihosocijalnu utjehu
osoba koje pate od demencije u posljednjoj
fazi terminalnog stadija karcinoma ili teškog
• rješavanje etičkih problema vezanih uz kraj života.
invaliditeta uslijed zadobivene moždane kapi)
koji se vjerojatno neće oporaviti niti stabilizira-
Liječnici
ti te za koje je intenzivna palijativna skrb vode-
ći fokus i cilj skrbi za vrijeme koje im preostaje. Hospicijski liječnik organizira postupak liječenja i
daje medicinske naredbe koje će najučinkovitije
INTERDISCIPLINARNI TIM PALIJATIVNE/ poboljšati bolne i neugodne simptome. Ovom ulo-
HOSPICIJSKE SKRBI gom prepunom izazova primjenjuje se na ciljeve
Interdisciplinarni tim (IDT) temelj je za potpunu palijativne svrhe sve znanje stečeno u akutnoj me-
hospicijsku/palijativnu skrb. dicini. Hospicijski liječnik svojom moći i podrškom
Zbog čestih komplikacija i problema s kojima su pridonosi hospiciju kroz poznavanje procesa i pu-
suočeni bolesnici s uznapredovanom bolešću i tanja bolesti, odgovarajuće intervencije i kroz po-
njihove obitelji interdisciplinarni tim treba pružiti tvrdu planova tima. Hospicijski liječnik djelovat će
kako opću tako i specijaliziranu skrb. Treba biti s ostalim članovima tima, bolesnikom, bolesniko-
spreman pružiti fizičku, psihološku, socijalnu i du- vom obitelji i bolesnikovim glavnim liječnikom kako
hovnu potporu pomoću metoda koje proizlaze iz bi koordinirao najučinkovitijim planom skrbi6,7.
interdisciplinarnog, kolaborativnog timskog pri-
Medicinske sestre
stupa6.
Uspješna djelatnost hospicijskog interdisciplinar- Medicinske sestre imaju glavnu ulogu u hospicij-
nog tima može se naglasiti kada postoji jasna me- skoj/palijativnoj skrbi zato što su članice tima koji
todologija koja se odnosi na palijativnu skrb i najviše vremena provode s bolesnicima, te su od-
etička pitanja, otvorena komunikacija unutar tima govorne za stalnu procjenu i planiranje izravnih
i između tima i obitelji, fleksibilno vodstvo i pri- potreba skrbi. Medicinske sestre moraju biti pro-
pravnost za rješavanje razlika. Stručnost osoblja u nicljive u procjeni verbalnih i neverbalnih poruka
sistemskom menedžmentu i psihosocijalnim/du- bolesnika vezanih uz svaki oblik tjelesne i emoci-
hovnim pitanjima bit će naglašena kroz pripremu onalne utjehe. Moraju misliti i na postupke pre-
ili pristup edukacijskim programima na radnome vencije (npr. prevencija dekubitusa ili opstipacije)
mjestu, za timove u cjelini kao i za članove odre- te ne smiju zaboraviti uključiti obitelj u procjenu,
đenih struka6. edukaciju i podršku6,7.

medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42 http://hrcak.srce.hr/medicina 41


M. Brkljačić Žagrović: Palijativna medicina u Hrvatskoj – nužnost implementacije u zdravstveni sustav

Socijalni radnici Ova je djelatnost među ostalima uvrštena i u dje-


latnost Domova zdravlja (članak 69.), te je utvr-
Psihosocijalni problemi koji se javljaju usporedo
đeno da svaki Dom zdravlja na teritoriju RH mora
sa životno opasnom bolešću mogu biti neizmjer-
osigurati i Ustanovu za palijativnu skrb15. Danas,
ni. Socijalni radnik procjenjuje i planira interven-
sedam godina od stupanja navedenog Zakona na
cije s obzirom na financijska pitanja, obiteljska pi-
snagu, palijativna skrb još uvijek nije uključena u
tanja, žalovanje i okolišne probleme. Socijalni
sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, nisu
radnik uključen je u terapijsko savjetovanje, pre-
utvrđeni standardi i normativi, a što je najbitnije,
poznavanje sredstava zajednice i kao pomoć timu
ne postoji nacionalna zdravstvena politika za pali-
za razumijevanje psihosocijalnih problema bole-
jativnu skrb.
snika i njihovih obitelji kao i uzoraka svladavanja
bolesničkog stanja8. LITERATURA
1. Jušić A. Palijativna skrb: poruke teškog bolesnika. Za-
Bioetičari greb: Hrvatska udruga prijatelja hospicija; 2003;2-7.
Uloga kliničkog bioetičara u interdisciplinarnom 2. World Health Organisation. Available at www.who.com.
Accessed January 13, 2010.
timu odnosi se na svakodnevno moralno donoše-
3. Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb Hrvatskog
nje odluka u sustavu skrbi za bolesnika. U važnu liječničkog zbora. Available at www.hospicij-hrvatska/
ulogu kliničkog bioetičara uključeni su postupci hr/info. Accessed January 13, 2010.
4. Connor SR. So What is Hospice, Anyway?. In: Connor SR
donošenja odluka u skladu s moralnim dimenzija-
(ed.) Practice, Pitfalls and Promise. Washington, DC:
ma i propisanim zakonima Republike Hrvatske. Taylor& Francis; 1997;4-7.
5. Brkljačić M. Bioetika i palijativna medicina: Potreba gra-
ZAKLJUČAK da Rijeke za hospicijem i palijativnom skrbi. Magistarski
rad. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Rijeka:
Iako izložena ratnoj situaciji, prepoznavanje i 2006.
shvaćanje problematike organiziranja palijativne 6. Pavlović E, Vučić, M. Hospicij Sv. Franje Asiškog u Rijeci
iz 1917. godine: preteča modernog hospicija. Acta Fac
skrbi Hrvatska je uočila još 1994. godine. Dokaz je med Flum 1997;22:57-62.
tome organizirani hospicijski pokret koji je eduka- 7. Preporuka Rec (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeća
tivno započeo Prvim hrvatskim simpozijem o hos- Europe državama članicama o organizaciji palijativne
skrbi. Zagreb: Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu
piciju i palijativnoj skrbi te osnivanjem Hrvatsko- skrb, HLZ; 2004.
ga društva za hospicij i palijativnu medicinu 8. Council of Europe. Available at www.coe.int/cm. Acce-
unutar Hrvatskoga liječničkog zbora13. ssed January 13, 2010.
9. Bozeman M. Bereavement. In: Kinzbrunner BM, Wein-
Fundamentalno je prihvatiti da se radi o zanema-
reb NJ, Policzer JS (eds). 20 Common Problems in End-
renom problemu javnog zdravstva. Treba organi- of-Life Care. United States of America: The McGraw –
zirati educirane interdisciplinarne timove koji se Hill Companies, Inc.; 2002;283-92.
10. Brkljačić M. Bioetički, zakonodavni i organizacijski pre-
sastoje od liječnika, medicinske sestre, socijalnog
duvjeti primjene suvremenih trendova u hospicijskom
radnika, psihologa, bioetičara, pripadnika crkve i pokretu u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske.
volontera; osigurati raspolaganje lijekovima, po- Doktorska disertacija. Medicinski fakultet Sveučilišta u
Rijeci. Rijeka: 2009.
glavito uporabu opijata; izgraditi hospicije te do-
11. Smith AS. Application of Palliative or “Comfort” Care.
nijeti zakone koji štite kako liječnika tako i bole- In: Smith AS (ed.) Hospice Concepts. Illinois: Research
snika i njegovu obitelj, odnosno onoga tko za Press Illinois 61822;2000.
12. Doyle D, Hanks GWC, Mac Donald N. Oxford textbook
bolesnika skrbi (engl. caregivers). Akademsko pri-
of palliative medicine. Oxford / New York / Tokyo:
znanje palijativne medicine neminovno je. Oxford University Press; 1999.
U Republici Hrvatskoj zakonski okviri za organiza- 13. Jušić A, Ćepulić E, Kotnik I. Implementacija palijativne
skrbi u postojeći sustav zdravstvene zaštite Republike
ciju palijativne skrbi stvoreni su u srpnju 2003.
Hrvatske. In: Šegota I (ed.) Bioetika i palijativna medici-
godine stupanjem na snagu novog Zakona o na. Rijeka: Medicinski fakultet Rijeka, 2005;11-3.
zdravstvenoj zaštiti14. Tim je zakonom palijativna 14. Brkljačić M. Potreba grada Rijeke za hospicijem i palija-
tivnom skrbi. Klinička bioetika. Rijeka: Medicinski fakul-
skrb navedena kao jedna od mjera zdravstvene
tet Rijeka, Katedra za društvene znanosti, 2000.
zaštite (članak 8.), a kao djelatnost uvrštena je na 15. Narodne novine. Zakon o zdravstvenoj zaštiti RH broj
primarnu razinu zdravstvene zaštite (članak 25.). 121/03.

42 http://hrcak.srce.hr/medicina medicina 2010, Vol. 46, No. 1, p. 37-42