Seminarski rad stanovništva

Kreditiranje

Montenegro

Business School

Seminarski rad

Kreditiranje stanovništva

Studenti: Jelena Vukotić Br. indexa: 198 – 07 Marija Bigović Br. indexa: 220 – 06

Profesor: Doc. dr Ivan Milenković Asistent: Mr. Ana Gardašević

1

god...................... Kreditne forme plasmana sredstava . Zaključak ............................................................................... 1.. 2.......................................................................................... Sadržaj Uvod ............................................NLB Montenegro banka A.....................D........ Kreditiranje stanovništva... 2.............................................................Seminarski rad stanovništva Kreditiranje U Podgorici...... 3 5 7 8 13 14 2 ........... Podgorica .......... Literatura ....................... ponuda banaka u Crnoj Gori .............1.................................. novembar 2010.......................................................

jer omogućava likvidnost i kontinuitet proizvodnje. Kredit djeluje i kao regulator ponude i tražnje na tržištu. Time se doprinosi stabilizaciji cijena i smanjenju nivoa zaliha. po pravilu. posebno u osvajanju novih tržista. kako bi se najefikasnije alocirala na korisnike. Banka koja daje kredit. jer se pomoću njega lakše može prebroditi nedostatak sopstvene akumulacije i ubrzati razvoj. posebno u organizacijama sa sezonskim karakterom proizvodnje i prodaje. da posluje 3 . U odnosu na proces reprodukcije. Ova funkcija dolazi do izražaja u obezbjeđivanju sredstava u periodu dok se proizvodnja ne realizuje. Uticaj kredita ne međunarodnu ekonomsku razmjenu takođe je evidentan jer je izvozni kredit postao sredstvo konkurentske borbe. Kontinuitet reprodukcije uz kreditnu podršku – omogućuje likvidnost i kontinuitet proizvodnje (prosta reprodukcija). U privrednom životu i fmansijskoj praksi mogu se nabrojati slijedeće najznačajnije funkcije kredita: Mobilizatorska funkcija kredita – osnova funkcija kredita jeste mobilizacija svih novčanih sredstava koja se u društvu i privredi privremeno nalaze van proizvodne i prometne funkcije. čime se ubrzava proces reprodukcije. doprinosi ubrzanju i povećanju reprodukcije (proširena reprodukcija) i regulisanju ponude i tražnje na tržištu (ravnoteža robnonovčanih odnosa). kredit ima veoma značajnu funkciju. Ona kontroliše klijenta koji koristi njen kredit da ga zaista namjenski upotrebljava. kako bi banka kao povjerilac bila stručna da će dužnik uredno i na vrijeme izvršiti svoje obaveze prema povjeriocu. uzima određeni oblik ličnog ili realnog jemstva koji je dužnik dužan da prezentira banci. Sam kreditni zahtjev dužnika mora biti na odgovarajući način dokumentovan i ekonomski obrazložen u pogledu svrhe za koju će dužnik traženi novac iskoristiti. Pomoću kredita se ostvaruje permanentna kontrola poslovanja preduzeća koja se kreditiraju. uslovljava svog klijenta da cjelokupno fmansijsko poslovanje obavlja uz njeno posredovanje. Kontrolna funkcija kredita u privredi – predstavlja važan oblik ukupne finansijske kontrole. Kredit obezbijeđuje likvidnost i stabilnost privređivanja. ubrzava i povećava proces proizvodnje i uspostavlja ravnotežu robno – novčanih odnosa na tržištu. gdje banka kao povjerilac upošljava raspoloživi dio slobodnih novčanih sredstava. za šta je potrebna kreditna podrška plasmanu robe. Kredit kao mobilizator razvoja privredno nedovoljno razvijenih područja – ima poseban značaj u međunarodnim privrednim odnosima za razvoj privredno nedovoljno razvijenih zemalja. On omogućuje da se kupci na tržištu pojavljuju kao potrošači i onda kada nemaju dovoljno sopstvenih sredstava.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje Uvod Kredit je za banku kao povjerioca dužničko povjerilački posao. pri čemu koristi određene forme obligacionih formi. Za kredit se često kaže da predstavlja sredstvo usmjeravanja aktivnosti i razvoja privrede.

da nema nenaplativih i sumnjivih potraživanja i da su zalihe iskazane prema realnim cijenama. 4 . Za proces reprodukcije nije dovoljno samo da se obezbijedi potrebna količina novca putem kredita.. Važan oblik kontrolne funkcije kredita zasniva se na obavezi dužnika da uzeti kredit mora otplatiti banci u utvrđenom roku.. Svako odstupanje od ugovorenog roka signalizira banci da ima poremećaja u procesu reprodukcije i ukazuje da treba preduzeti konkretne mjere za naplatu kredita. U radu će akcenat biti na kreditiranje stanovništva.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje rentabilno. Otuda je nužnost postojanja kreditnog odnosa u tržišnim uslovima privređivanja očigledna. već je neophodno da taj novac (kredit) dođe u pravo vrijeme i na pravo mjesto. a samim tim i učešće banaka kao posrednika na tržištu.

Đ. kredit se može podijeliti na: naturalni. Kredit se u privrednom životu zemlje može razvrstati prema nizu kriterijuma. rasuta po površini društva i postaje novo oruđe u konkurentskoj borbi. Robnonovčani kredit je takav kredit koji se daje u robi. jer indirektno utiče na povećanje proizvodnje. Potrošački kredit je onaj koji se zaključuje radi povećanja potrošačke moći dužnika. Kredit je postao masovan bankarski proizvod. CID. investicioni krediti se odobravaju za nabavku osnovnih sredstava i za izgradnju novih pogona i fabrika radi povećanja proizvodnje. način otplate itd. Ristić. Beograd. 139. Bjelica. u ekonomskoj i finansijskoj nauci pojam kredit predstavlja privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva dužničko – povjerilački odnos. a vraća u novcu. u kome povjerilac – banka ustupa pravo raspolaganja novcem. odnosno od reči credo. Naturalni kredit je kredit koji se daje u nekom realnom dobru (žitu.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje 1. što znači kredit ili zajam.). koji se pretvara u mehanizam za centralizaciju kapitala. orijentisan na široku grupu preduzeća. tako da se pod pojmom kredita danas uglavnom podrazumijeva novčani kredit. tako da oni duže zadržavaju svoj primarni oblik. ovakav oblik se najčešće praktikuje između poslovnih subjekata. međutim to jeste nužan ali ne i dovoljan uslov. pa se odobravaju na duže rokove. Proizvođački kredit se koristi da bi se uvećala proizvodna moć dužnika. V. krediti mogu biti potrošački i proizvođački.). Organizovani kredit se daje i koristi u novcu.. Prema upotrebi tj. Kredit mobiliše novčana sredstva. Sigurno da je u svim fazama evolucije kreditnog posla povjerenje predstavljalo značajan faktor prilikom pozajmljivanja sredstava. Zanimljivo je klasično viđenje da se sa kapitalističkom privredom stvara jedna sasvim nova sila – kredit. dužniku – bančinom klijentu na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće. Krediti za obrtne potrebe su oni kojima se nadoknađuje nedovoljnost potrebnih obrtnih sredstava preduzeća. Njegova geneza usko prati i genezu samog bankarstva. Kredit je svakako jedan od najznačajnijih poslova bankarskog sektora. credere što znači vjerovati. stoci i dr.. Osnovna karakteristika obrtnog kredita je što se u kratkom roku može pretvoriti u novac i vratiti. str. 5 . Prema obliku u kojem se daje. on je samo direktno neproduktivan. kamata. rok. 1 Đukić. robnonovčani i novčani kredit. Ž. I danas povjerenje igra nezaobilaznu ulogu prilikom odobravanja sredstava dužniku. jer sredstva za ove kredite potiču iz ostvarene akumulacije i otplaćuju se iz tih sredstava. on je praoblik kredita i danas je veoma rijedak. Za razliku od obrtnih kredita.1 Sam izraz kredit potiče od latinske riječi creditum. Najčešće se koristi za finansiranje redovnog procesa proizvodnje. klijenata banke. Proizvođački krediti mogu biti: obrtni i investicioni krediti. i njegova svrha je da poveća potrošačku moć direktnim povećanjem pro-izvodnje. Kreditne forme plasmana sredstava Kako je to već navedeno. prema namjeni za šta se koriste sredstva. (2006): Bankarstvo. Kredit u savremenim uslovima predstavlja multisvrsni bankarski posao i jedan od najznačajnijih instrumenata u oblasti politike plasmana banke.

isplatne i garantne. državni krediti i dr. Ž. Tipičan lični kredit je mjenični kredit. itd. krediti mogu biti: kratkoročni (traju od jednog dana do dvije godine). planirane i neplanirane kredite. komunalni. CID. itd. 6 . razlikuju se: zemljoradnički. Sa gledišta dužnika. kredite po tekućem računu. zanatski. lombardne (založne).Seminarski rad stanovništva Kreditiranje S obzirom na rok odobravanja i naplate. tj. u jednakim anuitetima u kojima opada ukamaćenje a raste otplata. subjekta koji daje kredit. trgovački. Sa gledišta povjerioca. povremeni koji se može koristiti samo povremeno. Ova vrsta kredita naziva se još i blanko – kredit. otkup duvana. industrijski. tov stoke. Đ.. dok za opšte kredite ne postoji uslov korišćenja.). sanacioni. javne domaće. garantni i dr. Prema obezbjeđenju kredita postoje: lični (personalni) i pokriveni (realni) krediti. Pokriveni ili realni je onaj kredit za čiju se podlogu ili pokriće uzimaju u zalogu realne vrijednosti iz kojih se povjerilac može naplatiti ako dužnik ne ispuni svoje obaveze. 140. str. krediti se dijele na: cijele (kredit se vraća u roku u cijelom iznosu). bankarske. U odnosu na plaćanje kamate. V. izvoznički. i to prema utvrđenom planu za unaprijed ugovoreni rok korišćenja i otplate kredita). Za statističke svrhe je važna podjela na odobrene i iskorišćene kredite. Ristić. Postoje još uvoznički. Bjelica. Stalni kredit je onaj koji stalno stoji na raspolaganju. S obzirom na oblik u kome su dati. krediti se mogu podijeliti na: kamatne i beskamatne. Krediti se mogu još podijeliti na namjenske i opšte. S obzirom na uslove otplate. U bankarskoj praksi su uobičajena još neka razvrstavanja kredita. sezonski i tsl. inostrane. (2006): Bankarstvo. tj. a u trgovini otvoreni kredit. srednjoročni (dospijevaju u roku od 2 do 10 godina) i dugoročni (rok dospijeća prelazi 10 godina).. Lični ili personalni je onaj kredit koji se daje jednom licu ili preduzeću bez specijalnog pokrića. založni. obročene (kredit se likvidira u ugovornim otplatnim sumama) i amortizacione kredite (otplaćuju se polugodišnje ili godišnje. korisnika kredita. otkupni. krediti se mogu razvrstati na: privatne. zadružne. krediti se dijele na: eskontne (mjenične). hipotekarne.2 2 Đukić. Namjenski krediti se daju isključivo za neku određenu svrhu (za otkup žitarica. U grupu realnih kredita spadaju: hipotekarni. Beograd.

dok su krediti na godišnjem nivou ostvarili rast od 8. u 000 eura U strukturi odobrenih kredita.2 mil.8%.€. pri čemu su za ovaj projekat kandidovane sve banke. Odnos kredita i depozita uvećanih za ukupne uzete pozajmice bio je povoljniji i iznosio je 0. 7 . u znatnoj mjeri je osjetio indirektne efekte u vidu: povlačenja depozitnog potencijala banaka. Prema podacima CBCG krajem marta su u blokadi bile 10. dok je vrijednost ukupnih dugova veća za 2. 2. 1. što u odnosu na kraj 2008. krediti odobreni privredi i stanovništvu činili su 95. kada je iznosio 0. Od početka finansijske krize. otežanog pristupa sredstvima na ino tržištu i zaoštravanja međubankarske konkurencije u cilju pridobijanja novih deponenata.g.3% odnosilo na banke. u 000 eura3 Krediti su na kraju marta 2009. U prethodnom periodu matične banke nijesu povlačile sredstva iz domaćih banaka.7% ukupno odobrenih kredita. Sl. U toku je i procedura odobravanja kredita od Evropske investicione banke za mala i srednja preduzeća u iznosu od 100 mil.1% ili 115. zaoštravanja uslova za odobravanje kredita ili čak njihovog potpunog obustavljanja. pri čemu se likvidnost privrede pogoršala. usmjeren na kreditiranje malog i srednjeg biznisa. uz garancije Vlade. iznosili 2.€. Ipak u odnosu na mart prošle godine.682. Kreditiranje stanovništva. predstavlja pad od 4.€ Crnogorskoj komercijalnoj banci. ostale 3 Izvor: CBCG.g.4 mil.6%. već su im odobravale dodatne kredite i na taj način kompenzovale povlačenje depozita. Pored toga. S druge strane postoje međunarodne finansijske institucije koje su spremne da odobre određena sredstva za kreditnu podršku crnogorskom bankarstvu.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje 2.895 je pogoršan. U odnosu na kraj februara broj nelikvidnih firmi je porastao za 0. Treba imati u vidu da banke nijesu pogođene samo povlačenjem depozita.200 firmi.7%. što će se manifestovati i preko porasta u kašnjenju otplate kredita.€ za podršku bankarskom sektoru. Njemačka razvojna banka (KFW) je odobrila kredit od 50 mil. već i činjenicom da faktički više ne funkcioniše međunarodno finansijsko tržište.€.€. Vlada je putem kredita i prijevremene otplate duga angažovala oko 90 mil. Ukupni krediti i depoziti. dok se preostalih 4. Sl. NLB Montenegro banci i Erste banci za koji je garant Vlada. Odobreni krediti.975 na kraju marta ove godine u odnosu na prethodni mjesec. depoziti i pozajmice banaka. koje obavljaju neku privrednu djelatnost sa ukupnim dugom od 110.2 mil. Finansijska kriza je dovela veliki dio preduzeća u težak položaj. iako nije bio direktno izložen direktnom uticaju finansijske krize. ponuda banaka u Crnoj Gori Bankarski sistem Crne Gore. tako da je i zaduživanje u inostranstvu otežano.

NLB Montenegro banka u svojoj ponudi za stanovništvo ima slijedeće kredite: NLB Potrošački kredit. Bez učešća i depozita. Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana. NLB Stambeni kredit NLB Eko kredit. NLB Stambeni kredit 1000 + stanova. 4 Izvor: CBCG.02% mjesečno..Seminarski rad stanovništva Kreditiranje finansijske institucije.5%.000 do 6. mada u suštini u Crnoj Gori sve banke nude slične kredite stanovništvu. Sl. 2. Kamatna stopa: 1. koja žele na brz i jednostavan način doći do povoljnog kredita.000 EUR. Iznos kredita od 1. Glavne prednosti: Dodatne povoljnosti za redovne klijente.. NLB Auto kredit. Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.. 8 . Krediti privrede i stanovništva. Osnovne informacije: Period otplate: 3 godine. jer kao što je poznato. u 000 eura4 Ovdje je dat osvrt na trenutno stanje u Crnoj Gori. U nastavku ćemo dati pregled kreditiranja stanovništva NLB Montenegro banke. NLB Gotovinski kredit.25 % EKS).1. 3. Naknada: 1. Iznos NLB Potrošačkog kredita lako možemo da uplatimo na račun izabranog trgovca ili turističkoj agenciji. (od 16. ako nema kredita za mala i srednja preduzeća teško ih ima i za obično stanovništvo. osvrt na kreditiranje privrede. neprofitne finansijske organizacije i dr. NLB Srebrni kredit. Jednostavna procedura. NLB Potrošački kredit namijenjen je svim fizičkim licima.. organizacije u javnom vlasništvu. Glavne prednosti: Nenamjensko trošenje sredstava.. NLB Gotovinski kredit je namijenjen svima kojima je potrebna gotovina za rješavanje tekućih novčanih nedostataka.

Glavne prednosti: Kamatna stopa: 1. Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana.50% mjesečno. Isplata gotovine na šalteru. Bez žiranta i hipoteke. gradnju ili obnovu nepokretnosti. Osnovne informacije: Period otplate: do60 mjeseci. Kamatna stopa: 1. 7 godina. kada se otplaćuje samo kamata. Jednostavna procedura. Naknada: 1. Opterećenje do 30% redovnih primanja. mjenica i administrativna zabrana najmanje jednog žiranta.5%.5%. Mogućnost zaduženja: do 50% od mjesečnih prihoda. Gotovinska isplata. NLB Stambeni kredit namijenjen je svim fizičkim licima koja žele na jednostavan i udoban način doći do novca za kupovinu. Naknada: 1. Obezbjeđenje: trajni nalog.Seminarski rad stanovništva Visina rate do 30% mjesečnih primanja. 9 . ostali klijenti 1.000 EUR. Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca. Glavne prednosti: Opterećenje zarade do 30%.28% mjesečno. Grejs period 6 mjeseci. koji imaju stalno prebivalište u Crnoj Gori. Kamatna stopa: redovni klijenti 1.5%. maksimalan iznos 10.02% mjesečno. Kamatna stopa: 12%. Kreditiranje Osnovne informacije: Period otplate: do 5 godina.000 EUR. za iznose preko 7. Mogućnost sudužništva. Osnovne informacije: Period otplate: do 36 mjeseci. Kreditiranje polise kasko osiguranja. koja žele na jednostavan i udoban način doći do povoljnijeg kredita za kupovinu novog automobila.02 mjesečno. NLB Auto kredit namijenjen je svim punoljetnim fizičkim licima. Jednostavna procedura. Gotovinska isplata do 10% iznosa. Glavne prednosti: Povoljna kamatna stopa. NLB Srebrni kredit je namijenjen svim korisnicima NLB Srebrnog računa. Naknada: 1.

9%godišnje. koja razmišljaju o renoviranju kuće ili stana. Naknada: 1%. Mogućnost sudužništva.Seminarski rad stanovništva Bez jemaca. ili 10% ukoliko se obezbjeđenje uspostavlja na nepoketnosti koja je predmet finansiranja. Fiksna kamatna stopa. Glavne prednosti: Najpovoljnija kamatna stopa. Opterećenje do 40% redovnih primanja domaćinstva. uz mogućnost da banka zatraži dodatna obezbjeđenja. Rok: do 20 godina. putem mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Realizacija: prenosom na račun prodavca kod banke NLB Eko kredit namijenjen je svim fizičkim licima. Osnovne informacije: Kamatna stopa: 4. Učešće: 5% od kupoprodajne vrijednosti nekretnine. ovaj kredit je namijenjen svim građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. 10 . Kreditiranje Osnovne informacije: Period otplate: do 20 godina. od iznosa kredita. Bez jemaca.30 puta veće vrijednosti (ili u skladu sa bančinom procjenom utrživosti). Obezbjeđenje: hipoteka na nepokretnost 1. Glavne prednosti: Ušteda energije preko 20% Period otplate do 7 godina Najpovoljnija kamatna stopa Jednostavna i brza procedura odobravanja Osnovne informacije: Period otplate: do 7 godina Kamatna stopa: 8% godišnje Naknada: 1% Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca NLB Stambeni kredit iz projekta 1000+ stanova . kojima žele trajno riješiti problem grijanja i hlađenja uz minimalan utrošak energije i trajno smanjenje troškova.

već i nizom drugih propisa medu kojima posebno mjesto ima Zakon o obligacionim odnosima. Dok pasivni poslovi čine materijalnu osnovicu na kojoj se zasniva bankarsko poslovanje. određuje količina poslovnih sredstava.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje Zaključak Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao kreditor. rok vraćanja i korisnike kredita. razumljivo je što je pri regulisanju bankarskih poslova najviše pažnje posvećeno kreditnim poslovima. S obzirom na funkcije i ulogu kredita gdje kreditni odnosi prožimaju cjelokupnu materijalnu sferu društvenog života. posebno načelima efikasnog ulaganja. rukovodeći se načelima bankarskog poslovanja. banke u okviru odgovarajućih propisa. Banka bez aktivnih poslova ne bi se uopšte mogla nazvati tim imenom. Stoga mnoga zakonodavstva. zaštićuje naziv “banka” da bi se spriječila zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo za ona preduzeća kod kojih je zaista riječ o primanju novčanih sredstava i na osnovu njih odobravanju kredita. pa i naše. i to ne samo Zakonom o bankama i kreditnim poslovima. visinu kredita. pa i za banke. gdje banka pozajmljuje novac – daje kredit – ili preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac. tj. odnosno njihovom plasmanu. aktivni poslovi određuju djelokrug banke kao privrednog subjekta i njeno mjesto u privredi i kreditnom sistemu. ako 11 . U svojoj suštini radi se o ulaganju sopstvenih i tuđih sredstava u odgovarajuće plasmane koji su ujedno najvažniji izvori prihoda svake banke kao privrednog subjekta. samostalno određuje namjene za koje daju kredite. U skladu sa principom stabilnosti koji važi za sve privredne subjekte. vrsta kredita i plasmana. kratko jednostavno kazano ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. cijenu kredita (kamatnu stopu).

zaključivanje ugovora o kreditu i prestanak ugovora o kreditu tj. dakle. način otplate itd). 44. daje mu robu a da nije primio novac).. Opšte prihvaćena definicija kredita svodi se na to da “. a mjenica kao instrument kreditnog novca postaje sve značajnije sredstvo plaćanja. Skoplje. (1968): Kreditno – bankarski sistem. iz prikupljenih depozita po viđenju i kratkoročnih bankarskih kredita banke mogu odobravati kratkoročne kredite i time kreiraju novu kupovnu snagu – povećavaju postojeću novčanu masu. Dok dugoročne kredite mogu odobravati iz sredstava stvorene novčane akumulacije (štednje) čime se vrši samo preraspodjela koja ne utiče na visinu postojeće novčane mase. u najkraćim crtama. odnos povjerenja na temelju kojeg povjerilac daje robu kupcu s tim da mu je naknadno plati. na kredit uopšte. 12 . u obliku nekog finansijskog instrumenta. Kreditni odnosi zasnivaju se na bazi obostranog povjerenja (credo – vjerovati) davaoca i primaoca kredita. zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem od strane povjerioca dužniku na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće. i najmasovniji su oblici aktivnih bankarskih poslova. dakle definisati kredit i ukazati na različite vrste kredita. kredit predstavlja jedan realni privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva određeni dužničko – povjerilački odnos. M. koja se sastoji u tome da bi suzili ovaj široki pojam samo na jednu aktivnost. Ova podjela u svojoj suštini utemeljena je na kvalitetu prikupljenih sredstava. Naime. Zasnivanje kreditnih odnosa za bankarski menadžment predstavlja jedan od osnovnih operaciono – izvršnih poslova koji u stvari predstavljaju realizaciju postavljenih ciljeva razvoja banke u strateškom smislu. odnosno povraćaj sredstava. smatramo da neće biti suvišno osvrnuti se. Međutim.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje pozitivnim zakonskim propisima nije određenodrugčije. pojam plasmana sredstava u sebi sadrži ne samo plasmane sredstava u raznim oblicima kredita. preuzima funkciju sredstava razmjene.). Kada jedan privredni subjekt – prodavač robe odobrava drugom privrednom subjektu – kupcu kredit u robi (tj. posebno o njegovom značaju za privredu i privredni razvoj. To su brojni poslovi i radnje od kojih su najznačajniji: ispitivanje kreditne sposobnosti tražioca bankarskih kredita da će kredit vratiti na vrijeme. Sa stanovišta objektivne teorije i pozitivne prakse kao i poštovanja načela bankarskog poslovanja i ročnosti izvora sredstava iz kojih banke odobravaju kredit. već i u aktivnostima banaka koje se odnose na razne druge poslove plasmana sredstava (garancije. bankarsko kreditiranje se dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja: kratkoročno kreditiranje i dugoročno kreditiranje. Smatra se da u ukupnim plasmanima sredstava krediti zauzimaju najznačajniji dio. ako se u taj lanac 5 Vučković. hartije od vrijednosti i dr. Naime. tu funkciju preuzima kreditni odnos. Opšte poznata saznanja govore nam da je glavna funkcija banke u odobravanju bankarskih kredita. Ekonomski fakultet. njegovo izvršenje. rok. I ako imamo dosta znanja iz kredita.”5 U nedostatku novca kao posrednika u razmjeni roba: R – N – R. Obećanje plaćanja je. kamata.. obično mjenice. s tim da mu kupac odobreni zajam vrati u novcu onda je to komercijalni kredit. Ako bi poslove plasmana sredstava sveli samo na odobravanja kredita učinjeli bi neoprostivu grešku. str. avali. odnosno neposredna analiza poslovnog poduhvata čije se kreditiranje traži.

6. eskontovanjem mjenice s tim da je komitent dužan odobreni mu kredit vratiti takođe u novcu. Beograd. N. M. M. M. Bankarstvo. 3. Marović. 2. (1987): Monetarna ekonomija. (2004): Osiguranje i upravljanje rizikom. (1999): Banka – finansijsko preduzeće.. Beograd. 8. BPŠ VŠSS. Avdalović.me/ 6 Ćirović. Ostojić. Nićin. Šljivančanin. Ogrizović. Ćirović. M. D. Beograd. Đukić. (1995): Bankarski menadžment. Univerzitet Crne Gore. Bjelica. Beograd. ZOIL Sarajevo. M. (1966): Teorija kredita. B. 5. koja svom komitentu odobrava kredit u novcu npr. Ekonomski fakultet. tada je to bankarski kredit. 7. S.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje interpolira banka. (2007): Osiguranje i upravljanje rizicima. 9. Skoplje. Đ. Ristić. Iako je razlikovanje komercijalnog kredita od bankarskog kredita vrlo značajno sa stanovišta teorije i kredita i novca. M. Ekonomski Institut. (1968): Kreditno – bankarski sistem. Beograd. 13 .nlb. Birografika. Subotica. Data status. (1986): Ekonomija osiguranja. CID. Podgorica. 10. Vučković.6 Literatura 1. (2006): Bankarstvo... (2009). Internet: http://www. Ćirović. V. 4. ovdje ovom prilikom želimo posebno naglasiti da “osnovica kreditiranja prometnog procesa jeste komercijalni kredit. Skoplje. dok se bankarski kredit javlja kao nadgradnja nad kreditnim odnosima formiranim između robnih proizvođača”. Ž. str. (1966): Teorija kredita. 15. Ćirović. Skoplje. V.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful