U romanu Doktor Faustus Tomas Man na jednom mestu govori da je poezija savršeniji umetnički oblik od proze.

Kao primer uzima pesmu Bolesna ruža (The Sick Rose) Vilijema Blejka. I zaista, metaforu bolesti koja u čvrst zagrljaj steže čoveka, Man je razvijao u nekoliko svojih romana, na više hiljada stranica. Tu istu metaforu Blejk je izrazio sa nekoliko poetskih slika, u osam stihova. Fasciniran time, Man govori o moći poezije da čitav jedan univerzum smesti u prostor malen, ne veći od ljuske oraha. Kada se već pominje ljuska oraha, ovde bi se mogao načiniti jedan nestašni asocijativni skok u oblik književnog izraza koji podjednako grade poezija i proza – u dramu. Pisac, pesnik u najpunijem značenju te reči, u drami Hamlet, koja je poezija u najčistijem vidu, dovodi nas do vrha brega gde se ukazuje vidik koji nas ostavlja bez daha. Govoreći o tome da je Danska tamnica, i da je u svetu koji ga okružuje sputan, Hamlet zaključuje: „Ja bih se mogao zatvoriti u orahovu ljusku, pa se ipak smatrati kraljem beskrajnog prostora, samo kad ne bih imao ružnih snova.”

Jedan od ružnih snova, čini mi se, jeste i taj da se stvari po svaku cenu definišu, oštro razdvoje jedna od druge. Kao i san o postojanju čvrste granice između poezije i proze. Pravi san je prepuštanje govoru pesme, priče, romana... Otvoreni pogled sa vrha brega. A da se dospe na vrh tog brega nije potrebna telesna snaga, nego snaga mašte. Ovaj breg načinjen je od jezika, i jeste čaroban. U romanu Čarobni breg, pogled sa vrha jasan je i intenzivan zbog neizlečive bolesti njegovih junaka. Pogled sa vrha čarobnog brega jezika takođe je obeležen graničnom situacijom. A to je čista ozarenost imaginacije, situacija nenarušivog zdravlja, trenutak večnosti.

To je trenutak kada se oseti ljubav i prema svim onim dalekim brdima, snežnim gorama, čak tamo do ledenog mora.

Manov Čarobni breg je grandiozni masiv na topografiji svetske književnosti: slavan zbog izoštrene optike centralnih pitanja odnosa između ljubavi i smrti, ljubavi i bolesti, humanizma i fanatizma koje autor razvija na hiljadu stranica. Rečje o kompleksnom romanu koji je sav prožet antitetičnim životnim filozofijama i pogledima na svet. Tumačenje i prijem

SAŽETAK U književnosti. Povijesno gledano. Čarobni breg je „roman jednog vremena“. dakle nešto oprečno „romanu vremena“ i „vaspitnom romanu“. Shodno trećoj. komparativna analiza i povijesna metoda. Čarobni breg je šopenhauerovsko. roman je najvažnija prozna književna vrsta koja je privukla mnoštvo čitatelja.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna ovog romana u književnoj kritici tekli su u nekoliko načelnih struja. analiza. ali nije dovela do suglasnosti u klasifikaciji. kao suma. pragmatike. inovacijske težnje uvijek su bile jače od normi i definicija. Shodno drugoj. U buketu i preplitanju tema. u pitanju je formalno-analitičko delo u čijem centru je paradigma „vaspitnog romana“. U radu su korišteni sljedeći metodološki postupci: induktivno-deduktivna metoda. intertekstualnosti i estetičke privlačnosti. naravno. pesimističko-nihilističko delo. Po četvrtoj. povjesničara i teoretičara književnosti. rečje o artističko-aleksandrijskom romanu. roman izmiče čvrstim teorijskim definicijama. u kome je preplet mitova i lajtmotiva sastavni deo larpurlartističkog romanesknog prosedea. koncepciju i jasnoću njegovoga unikatnog stila i subverzivnoga djelovanja te razliku između ovih kvaliteta i načina njihovih prenošenja preko dualističke slikovitosti govora i metaforičke insinuacije samoaktualizacije). Man je sam ovo svoje delo označio kao „grotesknu novelu“. ali. u kome se opisuju dekadentno građanstvo pred početak velikog rata i analize uzroka tog rata. Shodno prvoj. Radovi Thomasa Manna. videti kraj građanske epohe. 4 . Moglo bi se govoriti i o žanrovskim odlikama „romana reke“ i „romana eseja“. slijede određen uzorak ideologije. no njegove nedvojbene odrednice svakako su veličina i narativnost. od svih vrsta roman je proizveo najviše podvrsta i žanrova čija je podjela stalni predmet zanimanja teoretičara i povjesničara književnosti. posjeduju i originalnost (s obzirom na strukturu djela. osobito Čarobni brijeg. sa jakom tendencijom da se roman vidi kao realistično delo. deskripcija. motiva i ideja Čarobnog brega može se. Kao dinamična vrsta.

ako je u pitanju opisivanje unutarnjih mentalnih stanja lika (čega kod Mana nikako nenedostaje). kako su nas već poodavno poučili predstavnici zagrebačke stilističke škole (Ivo Frangeš. a samim tim i u Čarobnom brijegu. a teorijom gramatičari i stilističari. Krunoslav Pranjić). Kako nas pak primjerom poučavaju moderni prozni pisci. Slobodni neupravni govor. U obliku opisivanja putem romana vidljive su tipične osobine mase. Trenutnim refleksijama o smisaonim i (bez)vremenskim pitanjima. pa čak i onda kada neki ulomci zapadaju u tradicionalni realistički psihološki način književnog pisanja. a opet tako malo za onoga tko ne shvati (i ne pročita) Manna. korištena je kako bi na nekim mjestima bile usustavljene dosadašnje spoznaje o književnosti i kritike te. slobodni neupravni govor ne treba navodnih znakova. čovjeku i odnosima sa drugim ljudima kože se reći puno. samom tim.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Induktivno-deduktivna metoda. otkrivanje novih spoznaja u romanu. odnosno upotrijebljena je kako bi se njome propitala terminologija u zapadnoeuropskim književnostima. Metoda komparativne analize korištena je kako bi se razgraničili neki pojmovi. Ili. Stoga ne bi trebalo biti u krivu kad suvišne navodnike ističe kao najbolniji Schönheitsfehler u djelima Thomasa Manna. 5 . kod Manna je čest i stilski distinktivan. Metoda analize primjenjivana je u citiranju. tada ono slijedi posebnim poetičkim programom modernizma uporabom »unutarnjih monologa« (innerer Monolog) ili »slobodnog neupravnog govora« (free indirect speech) kao i »doživljenog govora« (erlebte Rede). kao i metoda deskripcije. odnosno anonimnost i homogenost kao i zamjenjivost elemenata i uloga.

Od malena se oduševljavao glazbom i iznad svega književnošću. Julija da Silva. u München. godine. Manova obitelj bila aristokratskog porijekla. Viktora. UVOD 1. nenaviknut da dijeli sa drugima svoja gledišta i osjećaje. iako je mrzio školu (dva puta je ponavljao u osnovnoj školi). Mannov životni put Godine. Usamljenik. iako ga nije službeno pohađao. Thomas se pridružio obitelji u Münchenu 1894. umjetnički i književni centar Njemačke. brazilka s njemačkim korijenima.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna I. umro je 1891. ima mnogo žešća mentalna iskustva i manje je razumljiv od društvenog čovjeka. uređivao školski časopis i u njemu objavljivao svoje prve pjesme i priče pod pseudonimom Pol Tomas. Thomas Johann Heinrich Man. u Lübecku se rodio Tomas Pol Man. sa željom 6 . tako da je. povela je sa sobom svoja dva sina. senator u gradskoj upravi i trgovac. a obiteljski posao je ugašen. Tomas Man je ostao još jedno vrijeme u Lübecku. godine i izvjesno vrijeme prisustvovao nastavi na minhenskom sveučilištu. a u vrijeme njegovog rođenja. Njegov otac. najstarijeg Heinricha i najmlađeg. kako bi završio gimnaziju. Njegova majka.1. kao i dvije kćeri. 1875. ugledna. bogata trgovačka kuća. (Thomas Mann) Po diplomiranju.

književnost. čitao je mnogo. Zavičaj i red ne samo da su ležali daleko iza njega. oni su poglavito ležali duboko ispod njega. najednom popeo u te ekstremne predjele. Prve dvije generacije. skandinavskog tipa. U početku zamišljena kao kratka novela. filozofa Arthur Schopenhauer i Friedricha Nietzschea.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna da postane novinar te proučavao povijest. ekonomiju. Također su primjetni utjecaji njegovih doživotnih uzora. Lebdeći između njih i nečeg nepoznatog. godine. kreativnim stvaraocem i njegovom borbom protiv besmislenosti postojanja. početna ideja se preobrazila u veliki rodoslovni roman. rođen i naviknut diše samo nekoliko metara nad morem. Oduševljavala su ga djela Lava Tolstoja."Budenbrokove". uglavnom. a nije proveo bar nekoliko dana na kakvom mjestu srednje visine. jer kad jednom bude gore. Samo u Njemačkoj bit će prodano preko milijun primjeraka. Možda je bilo glupo i neprobitačno što se on. mislio je. francusku i rusku literaturu. pod čijim utjecajem je stvarao. Man se pridružio bratu Heinrichu. a on se još neprestano peo. bave izoliranim pojedincem. pitao se kako li će mu biti tamo gore. sve podsjećati na to u kakvim se neprikladnim sferama nalazi. i kompozitora Richarda Wagnera. uglavnom skandinavsku. povijest umjetnosti i naravno. 7 . a posljednje dvije generacije nose na sebi obilježja dekadencije. čine čvrsti i agresivni buržoazija. U ovom razdoblju započeo je rad na romanu koji će mu jednoga dana donijeti Nobelovu nagradu . 1901. ali ju je brzo napustio. koji je živio u Italiji. najpoznatiji po bajci "Alisa u zemlji čuda". Onaj tko voli više je inferioran i mora da pati. posebno "Ana Karenjina". a Thomas Mann je objavio svoje prvo djelo. koju je namjeravao napisati zajedno s bratom Heinrichom. Izoliran od društva. mada nije volio njegova kasnija djela. godine iz tiska izlaze "Budenbrokovi" i istoga sata postaju bestseler iu njegovoj domovini i izvan nje. godine umro je istaknuti engleski pisac i matematičar Lewis Carroll. Zatim se na kratko zaposlio u osiguravajućoj kompaniji. 1895. jer ga ovaj posao nije zanimao. čiji vlasnik je bio prijatelj njegovog preminulog oca. živjet će kao svugdje i neće kao sad. zbirku kratkih priča "Mali gospodin Friedemann" i tako i službeno započeo književnu karijeru. Poželio je da je već na cilju. dok se penje. koji je do tada već stekao ime u književnim krugovima. (Thomas Mann) 1898. (Thomas Mann -"Čarobni brijeg") Sve ove priče predstavljaju varijacije jedne iste teme: one se. U ovom romanu (u velikoj mjeri autobiografskom) Mann prikazuje uspon i pad trgovačke obitelji kroz četiri generacije. i tamo proveo naredne tri godine. koje su stvorile obiteljsko bogatstvo.

Ali. Heroj je ponovno pisac. bolešljiv. ali i kasnijih radova. pošto je predugo potiskivao svoje emocije. Krajem rujna 1911. mladi Hans 8 . vjerojatno. Nakon ovog dijela slijede pripovijetke "Tristan" (1902) i "Tonio Kreger" (1903). ženom koja je potjecala iz utjecajne i bogate židovske obitelji. ali sada već pedesetogodišnjak. slobode i neslobode.1. Sa njegovom smrću u 16. nositelji uvećanih intelektualnih darova i velikog umjetničkog senzibiliteta. često zbunjeni njemački građanin. Man je dobio inspiraciju za svoje. Thomas Mann je ponovno je posjetio kolerom zaraženu Veneciju. najbolje djelo . Usamljenost u nama rađa originalnost. godine oženio se sa Katjom Pringshajm. Junak romana.disciplinom uspijevao da održi preko potrebnu kontrolu nad svojim životom i ide ka zacrtanom cilju. izoliran od svog okruženja. a između pročelja se nalazi običan. Tijekom boravka prati ga cijeli niz zlokobnih događaja. Sa njom je Man imao šestero djece i svatko od njih je. (Thomas Mann) Nakon tronedjeljnog boravka u Davosu tijekom ljeta 1912. neurotični dječak koji voli samo svoju glazbu. godine Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju. u kojem se bije bitka između humanosti u nehumanosti. Vjerojatno pod utjecajem novih okolnosti i sreće u braku. na svoj način. U veljači 1905. 1909. Ovo potonje postala je popularnija i od "Budenbrokovih". budi i suprotno: perverziju. a par mjeseci ranije. a centralna ličnost je ponovno daroviti pisac. nepoznatu ljepotu i sklonost ka poeziji. a čudne impresije gotovo momentalno mu sugeriraju temelju priče iz koje će nastati mračna novela "Smrt u Veneciji" (1912). djelo koje u mnogome razlikuje od njegovih ranijih. i koja je bila kći čuvenog minhenskog matematičara i istaknutog poznavaoca Vagnerovih djela. godini. nekada istaknuta obitelj prestaje postojati. patetični. istovremeno. Prvi sloj Čarobnog brijega Standardna interpretacija ovog dijela ide otprilike ovako: Ovo je roman jednog vremena. godine objavio je romanbajku "Njegovo visočanstvo"."Čarobni brijeg" (1924). one eksplodiraju u najgorem mogućem trenutku i na najodvratniji način. on gubi samo-kontrolu i počinje da se raspada. koji je cijeloga života strogom samo . 2. Četvrtu generaciju predstavlja mali.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna ali one su. zabranjeno i apsurdno. godine. jer je prepuno optimizma. steklo ugled u umjetničkim krugovima. Ali također.

bezazlen siroče života! Tvoja je povijest završena. pobornik kreativnog Iracionalizam nasuprot "tupog" racionalizma. Ne radi se ovdje ni o kakvom ideološkom sukobu jednog nazadnog i drugog. Hasna Kastorpe. koji su bili zagovornici superiornosti germanske rase i ideološki prethodnici nacizma. a pred kraj romana i ostarjeli Peperkorn. kao i zaštitnik unutarnje njemačke kulture od europskog idealizma.1. 3.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Kastorp. u skladu s onim što nam sam autor na više mjesta napominje. a avetinjski svijet bolesnika oličava težinu i probleme rata. 1920-tih Man je transformisao svoje stavove i od ubeđenog pobornika autokratije postao pristalica Weimarske republike. snažni protivnik nacističke ideologije. on istražuje same osnove svoje filozofije i uporno i snažno brani njemački Reich. već o sukobu između Iluminata. Tomas Man je bio vatreni patriota i pristalica autokratije nasuprot demokracije. republikancem. moramo razumjeti simboliku kojom se koristi. Nije bila ni kratka ni duga. Sanatorij predstavlja nezdravi ratnu sredinu u kojoj se zarazi svatko tko boravi u njoj. Hermetička povijest Ovaj roman ne spada u realizam. Ali. masona (Setembrini) i jezuite (Nafte). ustvari. Tijekom rata prekinuo je rad na "Čarobnom brijegu" kako bi sudjelovao u "ratu pomoću oružja misli". naprednog čovjeka. to je samo onaj površinski sloj kojega većina ne uspije (ili ne zna) čak ni zagrebati. On je prepun simbola i svi likovi su samo predstavnici određenih ideja. U seriji svojih eseja. junak romana. U recenzijama se uporno izbjegava spominjanje onoga što je sam Mann otvoreno zapisao. prikazuje prema njemu samo su ogledalo Manovove osobne dugogodišnje fascinacije. predstavljaju sliku bolesne Europe pred Prvi svjetski rat. kao i njegovi "tutori" Setembrini i Nafta. Zbog suprotnih stavova. (Čarobni brijeg). mišljenja. kosmopolitom i kritičarem Imperije. pokreta. a što postaje sasvim očito u završnici: Zbogom. Odmah na početku treba spomenuti ono što Thomas Mann ističe neprekidno tijekom cijelog romana. povijesnih tokova. bila je to jedna hermetička povijest. Roman prikazuje vrijeme političkih netrpeljivosti. kao što su Paul Anton de Lagarde i Houston Stewart Chamberlain. ako želimo ispravno protumačimo ovo djelo. Zato. a otvorene simpatije koje Hans Kastorp. u romanu samo naizgled vode običan život bolesnika u sanatoriju a. Slijedio je njemačke mislioce XIX stoljeća. iako se tako na prvi pogled čini. Ni Peperkorn se ne pojavljuje slučajno i nikako nije slučajno opisan sa svim svojim kraljevskim dostojanstvom. Pred izbijanje Prvog svjetskog rata. Ispričali smo je do kraja. itd. pa 9 . uvjerenim pacifistom. jer je on upravo predstavnik rojalističkog bloka koji se gasi i nestaje. posvađao se s bratom Heinrichom.

Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna se samim tim pomirio s bratom. U svojoj zagrijanosti.. protivnik klasičnog odgojnog ideala. on se uzdizao u sfere visoke politike . u Španjolskoj. koja se rodila u Mađarskoj...1. brata Cartier La Tanta . ono obrazovanje i odgoj. uzgred budi rečeno. tako da se ovaj sukob na polju obrazovanja može shvatiti i kao borba za prevlast nad umovima mladih ljudi ). i već i vrapci na krovovima cvrkuću da naš tip škole uopće. osigurati masonima moć da odlučuju o sudbini svijeta. kinematografa itd. Međutim. (Čarobni brijeg ) Nasuprot njega nalazi se predstavnik jezuitskog krila. ali njihovi odnosi više nikada nisu bili bliski. Koga predstavljaju Setembrini i Nafta? Italijan Setembrini je neskriveni mason. izložbi. Dakle. (Čarobni brijeg) Nažalost. koje je narodu potrebno u borbi protiv trule buržoaske vladavine. tako da nitko na svijetu više ne duguje za svoje obrazovanje hvala školi. narod već odavno traži na drugim mjestima. zastupnik drugačijih gledišta na svijet. ovdje nemamo mjesta da se naširoko bavimo svim gledištima i da u tančine ulazimo u sadržaj i smisao bogate simbolike ovog djela. Nafta. pobornik prosvećenosti i ideja napretka i postupnog progresa čovječanstva. ničim neometana nastava putem predavanja.. 4. protivnik je retorsko-literarnog duha europskog školskog i pedagoškog sustava i njegove gramatičke-formalističkim otužnosti. u Portugalu .33 °.. i da je slobodna. i poče da objašnjava projekt po kojem će umjetni jezik esperanto postati univerzalni jezik Lige. i čije će ostvarenje . predstavlja smiješnu starudiju i anakronizam. onakav kakav se razvio iz manastriskih škola srednjeg vijeka. što svjedoči o žestini prethodnog sukoba.. otvoreni protivnik jednog od glavnih oruđa kojim se služi Setembrinijevo društvo (a koje je.. vlastoručno pismo Velikog Majstora Švicarske. a ne u prinudnim ustanovama kojima upravlja državna vlast. daleko bolja od svake školske nastave. i procjenjivao izglede revolucionarne republikanske misli u svojoj domovini. Tamo stvari nesumnjivo sazrijevaju i ulaze u posljednju fazu. I gospodin Setembrini nastavi s toplinom govori o idejama ove svjetske lige. On uzgred pokaza pisma koja je po ovom pitanju primio od stranih masonskih veličina. samo preuzelo ovaj recept indoktrinacije upravo od jezuita. na primjer. 10 . Neka ga se seti Hans Kastorp ako u najskorijem vremenu dođe tamo do burnih događaja. a samim tim i o dotadašnjoj Tomasovoj odanosti. Nafta je.

u kojima se ogleda svijet pojava realni odnosi. zračne banje. materija koja treba biti sposobna da se uzdigne. i to naviše.. Upravo zato. suvremena znanosti o prirodi. Jednom riječju. Kada je cjelokupan sustav tako ustrojen.. koji postoje neovisno od našeg saznanja. A ono što sam ja imao u sebi . Bolest je u najvećoj mjeri humanu.. osobnoj potrazi za istinom? Ali.. i tko hoće da ga učini zdravim i da ga navede da sklopi mir s prirodom. čovjek je suštinski bolestan. taj. Prostor. (Čarobni brijeg) Zar obrazovanje ne treba poslužiti osobnom samouzdizanju. ali ga upravo bolest čini čovjekom. to na monističkom jeziku znači: razvitak .. (Čarobni brijeg) Već je navedeno da je Thomas Mann bio pod snažnim Ničeovim utjecajem. živi samo i jedino od metafizičkih pretpostavki da su oblici saznanja naše organizacije . Ali. pošto su pitanja intelektualne potrage uvijek blisko povezane s "bolešću". to znači postoji neka alkemijski-Hermetička pedagogika. kojom se želi obesnažiti Knjiga Postanka. U stvari. Ta monistička tvrdnja je najprostija bestidnost koja je duhu ikad prinesene.odnosno da su prostor.mora imati sama u sebi nekih kvalitete. odnosno sa onim stanjem koje se razlikuje od svakodnevne halabuke.. jer neki ponire u sebe i ponirući otkriva bezdan... uzeta kao dogma. već nas spremaju za radna mjesta.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Znanost je vjera. na posve neobjašnjiv i proturječan način. naravno. sunačna kupanja itd. usprotivi se odmah Nafta. transsuptancijacija. netko uzdizanje . Zar. (Čarobni brijeg) 11 . . s tim da se nasuprot nje stavi zaglupljujući bajka prosvijećenog znanja . vrijeme i kauzalnost. ideja o materijalnom svijetu koji postoji samo za sebe nije najsmionija od svih pretpostavki? Pa ipak. ne! Nas u školama ne upućuju na put istraživanja. Tomas Man je radnju ovoga romana smjestio u sanatorij. jer biti čovjek znači biti bolestan. da se vanjskim utjecajima pokrene i potisne ka nečem višem . kao i sva današnja propaganda što propovijeda preporod.dakle svatko ugledanje na Rusoa . Istina se otkriva samo čovjeku izvan sustava. na udaljavanje.. kada nije bitno znanje već ocjena. sirovu biljnu prehranu.u tome leži centralna dogma one slobodnomislilačke ateističke lažne vjere... "da ga vrati prirodi" (iako u stvari nikada nije bio prirodan). vrijeme i kauzalnost. to je da sam poodavno bio u prisnom odnosu s bolešću i smrću . svaka želja za vlastitim putem.. iz kojeg mu . do svijesti dopiru djelići istine. kao i svaka druga . Empirizam!.ne teži ni za čim drugim nego da čovjeka obeščovječi i poživotinji . svaka individualna potraga osuđena je na marginu. koji je područje duha uvijek blisko povezivao upravo s bolesnim stanjem. na primjer.

oštroumni princip. kao ni veliki papa. Duša Hansa Kastorpa se nalazi na razmeđu između ove dvije struje. ljubavi i smrt. (Čarobni brijeg) Već je naveden citat iz romana u kojem Setembrini otvoreno podsjeća Hansa Kastorpa ga se seti ukoliko uskoro dođe do nemira u nekim državama. već čisto praktični. sukobljavao umjetnost i moral. iu književnosti Tomas Man se gotovo doslovno držao ovog modela. bez države i bez klasnih razlika. isprepliću i često je teško prepoznati koji od njih dvojice govori. Otuda simbolično "uzdizanje" Hansa Kastropa u uvodu "Čarobnog brijega" i njegovo otkrivanje kreativnosti u središtu bolesti. Duh je isto što i podjela svijeta u dva neprijateljska tabora.Grgurom su riječi: "Proklet da je čovjek koji neće okrvave svoj mač" . čime sasvim jasno ukazuje na umiješanost njegovog tajnog društva u krojenje svjetske politike. proleterijat je prihvatio Grgurov djelo. čak i strahovitog terora.. to je pokretni. dvije ideologije koje uopće nisu tako različite kako se na prvi pogled čine. Sve fantazije njegovih protagonista prolaze kroz zabranjene želje. u njemu je obnovljena Grgura revnosno služba bogu i on. strasni. i neizostavnu bolest. podijeljen i razjedinjena.. posebno Ničeovo gledište na raspadanje i povezivanje bolesti i kreativnosti.. Je li čovjek uopće skrojen da bi spoznao istinu i ako jeste. dijalektički. jer se stavovi njihova dva predstavnika. Smisao njihovog sukoba možda i nije ideološki. antiteza. Dualizam.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Zaplet Šopenhaurove filozofije. Setembrinija i Nafte.đavo i desno i lijevo. pokušava spoznati što je istina i da li ju je moguće spoznati. (Čarobni brijeg) 12 . Borba za vlast. kao i zaplet svih dobrih knjiga. Nafta otvoreno govori o neophodnosti rata. neće smjeti da zaustavi svoju ruku pred krvoprolićem. kako do vraga da se izvuče.. (Čarobni brijeg) Tako se i rat prikazuje kao produkt sukoba između dva tajna društva. Njegov zadatak je uspostaviti teror radi spasa svijeta i da postigne Spasiteljev cilj: život u bogu. neophodan radi čovječanstva: . Pravio je oporbene parove na različitim razinama. jer je on. po njemu. što se u romanu i vidi. zasnovan je na kontrastu i opoziciji. umjetnost i civilizaciju. genijalnu bolest i zdravu glupost.. a upravo tu se ogleda sva dubina Ničeovog utjecaja u Manovim djelima. može li do nje prodrijeti kroz izmaglica laži kojom ga okružuju? Čovjek je u životnoj opasnosti . kulturu i društvo.

karakterističan po obilju podataka. fantastično realistična na jednom nivou. Vlažni zrak je ispunjen i iskidan oštrom pjesmom. On se predaje i vraća u ravnicu. uokvireno staklenu pločicu. Nailazili su trenuci kad si zamišljao da vladaš i kad ti je iz smrti i tjelesnog sladostrašća san o ljubavi zagrijavao dušu.. ni od čega.. to je rat. besnim urlanjem kao da liju svi psi pakla. već je njeno lutanje samo simbolično prikazana potraga na nečim. lomljenjem i požarom.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna A kada Hansa velika ljubav. on je prosto pao u depresiju. nije se transformirao. ironičnom humoru i parodiranju.. (Čarobni brijeg) Hans Kastorp je bio samo još jedan u nizu zanesenjaka. Mannov stil Manov stil je pomalo kitnjast. lud od sreće koji mu stvara taj susret. treštenjem truba koje samo što ne prsnu. koji su živjeli u iluziji da je moguće otkriti istinu. ostavljajući mu kao jedinu uspomenu malu.Hans Kastorp gubi sve iluzije i odlazi kao dragovoljac u rat. 13 . iz ove opake grozničav vatre koja sad svuda unaokolo zahvata večernje nebo. i udaranjem doboša koji sve brže i brže daju znak za juriš . koju je trebalo držati prema svjetlosti da bi se na njoj nešto vidjelo . Avanture krvi i duha.. iako. kiša i prljavština. ne boluje u pravom smislu te riječi. te stoga i nisu za svakog čitaoca. koja veoma malo vremena provodi kod kuće. za smislom koji joj stalno izmiče. koje su tvoju jednostavnost uzdigla. kako to uobičajeno sugeriraju u recenzijama! Pa kakva je to spoznaja. a ipak. kada ona zauvijek ode iz sanatorijum u Davosu. nosi u sebi duboki simbolički smisao. urlanje koje se svršava rasprskavanje. zapravo. šikljanjem.zapravo. riješiti idete da ubijate druge ljude?! Ne. postići neki viši život i ostvarti savršenu i čistu ljubav. Njegovim djelima nedostaje jednostavnost. To je ravnica. dopustile su ti da u duhu proživiš ono što fizički po svoj prilici nećeš preživjeti.1. požarno crvenilo mutnog neba koje neprestano bruji od teške grmljavine. također jednom uzdići ljubav? (Čarobni brijeg) 4. on stoji. gdje doživljava sudbinu kao i svi ljudi koji teže višem duhovnom životu ali ostaju zarobljeni u ovom svijetu: Sumrak. bila upućena izravno njemu). njegova kompozicija je suptilna i na mnogo razina. stigao do krajnje granice svojih mogućnosti i riješio da na najprihvatljiviji način okonča svoj život. udata madam Šoša (U dahu kojim ga je okrznula prolazeći. Da li se i iz ove svjetske svečanosti u čast smrti. ječanjem i kricima. već se uglavnom liječi po europskim sanatorijum. Nije on ništa spoznao. ai zato što je jedna riječ iz njenih usta . rendgentski snimak njenog stomaka .

"Čarobni brijeg" prevratnički roman: on predstavlja i stvaralački zaokret od Šopenhauera. također. sve to izmiče tradicionalnom ontološkom utemeljenju svijetu. podcrtava potrebu tijela da se otrgne. osobito u drugom dijelu "Fausta" . pošto iz tih sfera dopire na mahove neko znanje koje daleko nadilazi svjesna znanja pojedinca i navodi na misao da bi mogli biti neki odnosi i veza između najnižih. klasičnim stilom velikih logocentričnih konstrukcija takozvane "klasicističke" književnosti. s druge strane. 14 . predstavlja bitno obilježje modernog romana.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna U područje njegovih studija oduvijek su spadali oni tamni i prostrani predjeli ljudske duše koji se naziva podsvijest. još uvijek. nasuprot tijelu kao "velikom umu" (Nietzsche). prisutna ideja sklada. povrh zanemarivanja fabule. na kraju krajeva. Manov odnos bolesti i ljubavi ne promatra poput romantičara. u kome se okončava razilaženje tjelesnosti i idejnosti. ljubav. Man uvekliko nadilazi romantizam. Mann u svoj roman unosi i obilje esejističkoanalitičke i dijaloško-polemičke građe. ideja. kao što je to prisutno kod Goethea. i ta buna protiv apsolutnog saglasja duha tela. tj. kod kojih je. PREKRETNICA U PRIPOVJEDAČKOM POSTUPKU "Čarobni brijeg" predstavlja i prekretnicu s obzirom na pripovjedački postupak. Bolest. iako Stembrini to naziva "odvratnim osamostaljivanjem". ali je podriva. "malog uma". pisanim. kulturnim pa i ideološkim materijalom. tamnih regije pojedinačne duše i jedne sveznajući univerzalne duše. sloboda. Mannov roman opterećen je. te u suštini stvara posve netradicionalno. no sva stajališta u dijelu autor efektno uspijeva relativizira na prepoznatljiv način. što rezultira prije svega zanemarivanjem fabule . Razvrat. budući da se ovim romanom Mann donekle oslobađa forme klasičnog realističkog romana (koju je u velikoj mjeri slijedio u romanima "Budenbrokovi" i "Kraljevsko visočanstvo"). Svesno se oslanja na tradiciju. S druge strane. (Čarobni brijeg) II. premda bi bilo bolje rečeno nadsvijest. I zato gđa Šoša predstavlja taj "princip tijela". koje podrazumeva primat "maloga uma" "Čarobni brijeg" čini jednim prevratničkim romanom.svođenjem radnje u smislu neposrednog aktualnog zbivanja na minimum. primatu duha.. što.

Mann kritikuje pretjerivanje i u jednom i u drugom smislu dok pokazuje neophodnost i jednog i drugog u svijetu. ali i prekretnicu u pogledu tematike i pripovedačkog postupka. Mann je smatrao da treba da oslika uvjerljiv portret vremena. 3. Međutim.3. čudan tok vremena. a ne kao istinito stanje. njegovi opisi nisu izvještaji već čine komentare efektivnijim. kao što su to činili mnogi modernisti. Sam Mann je za “Čarobni brijeg” rekao: On nadilazi realizam i značenja simbolizma i čini realizam sredstvom intelektualnih i ideoloških elemenata. Zatim veza prijatne i sretne vizije tropskog ostrva i krvavog rituala žrtvovanja. Mann je hroničar kulture. ali ideje su predstavljene kao fenomen tog perioda. Nije saglasan sa nezdravim zanimanjem za smrt. bilo da su u pitanju mitološki. naročito u dijelovima koji se tiču doktora Krokovskog ili romantike. ovo ne treba shvatiti kao piščevu preporuku da čovjek izbjegava ekstreme i da se drži sredine. seanse prizivanja duhova) i često uključuju prizvuk mitologije. Da bi njegovi komentari o predratnoj Europi bili efektni. Frojdovske ideje prožimaju veliki dio priče. Velika detaljnost s kojom opisuje ovakve pojedinosti ide dalje od jednostavnog stvaranja preciznog portreta jednog trenutka. mjesece i na kraju. religiozni. Nejednaki tok vremena je uobičajena tehnika. Umjesto 15 . Realizam Mann pažljivo opisuje svaki detalj sobe.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Vagnera i Ničea pod čijim je duhovnim okriljem dotad stvarao ka Geteu. sedmice. atmosfera i ton romana nalik su snovima i nadrealizmu (bizarne debate Settembrinija i Naphte. Počinje priču opisujući sate. Detalji često nose simbolično značenje.3. Hansov uzdržani i uvaženi buržujski sjeverno-njemački stav protiv Klavdijinog slavenskog nedostatka uzdržanosti u njenim osećanjima i postupcima. godine. Zapravo. književni ili psihoanalitički. Dualizam Mann često koristi dualističku tehniku prikazivanja. Settembriniejev optimistični humanizam protiv Naphtine pesimistične apsolutističke ideologije. 2. Međutim.3. a zatim se narativni periodi povećavaju na dane. Modernizam Mann je poznat kao jedan od najvećih modernista i ovaj roman je prvi primjer ovog žanra. ali naglašava njenu neophodnu vezu sa sretnim i zdravim životom. ličnosti ili razgovora da bi predstavio uvjerljivu realističnu atmosferu. ne historije. dakle i sreće. ali i patnje. preda i da živi život radi života samog. 1. njene volje da se izgubi.

nije to nikakvo vrijeme. činilo mu se da je tu postao stariji i pametniji. a gde 16 . čovjek bi trebao da pronađe način života koji prihvata oba ekstrema. naglašavajući njihovu vezu. ali bez pretjeranog zanimanja samo za jedno. Naftina i Settembrinijeva mišljenja proturječe jedna drugom. gde godišnja doba prolaze kao sedmice i njegov 7 godina dug boravak izgleda kao jedno ljeto. ljekari su bili odredili pola godine boravka u sanatorijumu. Mann je jednom rekao: Samo je iscrpljujuće istinski interesantno. reče Joahim i klimnu glavom više puta pravo. Videt ćeš već. Ali kojim čulom opažamo vrijeme? (…) Mi kažemo: Vrijeme prolazi. da bismo ga ga merili… Da bi moglo da se meri. " I zaista. svojim čulom vida i čulom pipanja. vrijeme je čudna zagonetka i teško je razjasniti ga. niti je ovo nekakav život. preda se. Razmišljanja o vremenu potpuno zaokupljaju Kastorpa:” Dakle. prosto da ne veruješ.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna toga. 4. vremena”. Čuvsi to. Joahimu. reče i dodade: ”Čoveku se ovde izmijene pojmovi. Vrijeme Čarobnog brijega Vrlo rano Hans Katorp je otkrio poremećaj vremena u Davosu. " Još prvi dan Katorpu se činilo da već duže vrijeme boravi u Davosu. “Ali vama ovde mora da vrijeme u stvari brzo prolazi”. primijetio je Hans Kastorp. odgovori Joahim. Tri tjedna su za njih kao jedan dan. “Brzo i lagano. Lijepo. da ti pravo kažem. njegovom rođaku. ali su sklopljena na takav način da postaju suštinski povezana. Ali. Sve ćeš to vec naučiti”. šta je vrijeme? Mi prostor opažamo svojim organima. U početku mu je bilo strašno teško da prihvati takvo “rasipanje vremena”. moralo bi da prolazi ravnomerno. pa neka prolazi. kako se uzme”. “Ovde se naprosto igraju ljudskim vremenom. Lijepo. “Ono uopšte ne prolazi.3. ne obraćajući pažnju na dobronamerno negodovanje svog rođaka. Kastorp je žestoko odreagovao: “Pola godine? Jesi li ti lud?” (…) Pa ti si već pola godine ovde! Ta nema se toliko vremena…” “Da.

mogao je Kastorp uz malo truda sve da izračuna i tako ukloni neprijatnu neizvesnost. tih sedam minuta se pretvaralo u pravu malu vječnost. sto nezapaženo protiče. jer donosi tako mnogo promena. Međutim. na redoslijed dana i njihovo prividno vraćanje. voljeli su dan koji ostaje uvijek isti. Hans nije mogao da da odgovor. Poslije 6 godina provedenih u sanatorijumu. dijelom što nikom nije ni stalo. slična pitanja. Jedino za vrijeme mjerenja temperature. tu su se često pridruživale i lične i neredovne svetkovine. zaboravljalo se da joj se ukaže pažnja. što se njega samog tiče. U sanatorijumu nijedan izgovor za svetkovanje i zveket časa nije ostajao neiskorišten. Stari bolesnici su voljeli u tom pogledu ono vrijeme što se ne mjeri. što niko ne haje da li su prošle sedmice ili mjeseci. a koliko kasnije kad je ovaj zauvijek rekao zbogom vremenu? Koliko je gospođa Sosa bila odsutna? Koliko je zemaljskog vremena proživio Hans Kastorp ovde u Berghofu? Koliko mu je godina? I na mnoga druga. godišnjica dolaska nije obilježavana ničim drugim osim ćutanjem. da je zaista htio. i svaki je od njih finim instinktom pretpostavljao da i drugi želi ono što i on sam. Na raspored vremena svakako se mnogo polagalo. ličnog i individualnog vremena . koje je za svakog pojedinačno bilo vezano za ovaj prostor gore. pazilo se na kalendar. Smatralo se da je savršeno neumjesno i brutalno reći nekome da se dotičnog dana navršavaju tri godine otkako je došao – to se nije dešavalo. poput vode u nekoj ustajaloj bari. I dok godina dana znači toliko mnogo u životima ljudi u ravnici. Koliko je Joahim živio ovjde gore s njim do svog divljeg odlaska? Koliko je vremena u svemu živio s njim? Kad se. i naše mere samo su konvencija…” U Berghofu vrijeme se potpuno usporava. u Berghofu to je samo nešto duža jedinica vremena. tako da su svi rođendani. potpuno staje. i svako je mogao pretpostaviti da ni drugi ne misle na nju. U sanatorijumu vrijeme tako brzo prolazi (ili ne prolazi uopšte). može se zaista uočiti šta je jedan minut. Ali mjerenje i brojanje onog vremena. Hans više nije mogao da odgovori ni na jedno pitanje koje se ticalo vremena. mjerenje dakle. Preko nje se prelazilo. kako kaže pisac “talasi vremena valjaju se uvijek u jednoličnom ritmu”. prema kalendaru desio taj prvi prkosni odlazak? Koliko je vremena Joahim bio odsutan? Kad se vratio? Koliko je Hans Kastorp sam proveo ovjde dok se Joahim nije vratio. Jer samo tih sedam minuta je zaista trajalo i imalo žilavu vrijednost. četiri puta na dan. njemu to možda i nije bilo naročito ugodno. koliko traje mjerenje. ali on nije ni pokušavao da učini neki napor 17 . mi samo reda radi pretpostavljamo da je tako. generalni pregledi. Ali. ili šta je čitavih sedam minuta. jer vrijeme u Berghofu kao da je stalo.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna piše da je tako? Za našu svijest nije tako.to je bila stvar onih kratkoročnih pacijenata i početnika. Međutim. divlji i pravi odlasci bili proslavljani čašćenjem u restoranu.

Pacijenti gube osjećaj za vrijeme djelimično zbog strogo regulisane dnevne rutine. Čarobni brijeg može se pročitati i kao Mannova polemika sa Goetheom koja na kraju rezultira parodijskim diskursom. Ipak. dva sata obaveznog odmaranja. s likovima čiji su postupci na različite načine motivisani – psihološki. što je još važnije. odnosno neupravni govor kojega Mann tako često koristi i tako tako što izotopskim paralelizmima (re)konstruira boemsku pozadinu kao dominantno organizacijsko načelo romana. od toga da one slijede jedna drugu u vremenu. premda je očevidno najgora nesavjesnost . već je samo njegov element koji se ne izdvaja u poseban red.pet obroka dnevno. kao lik u specifičnoj.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna da se oslobodi te nejasnoće i rasplinutosti i da bude načisto s tim koliko je već vremena ovdje proveo. pogotovu kad govori u prvom licu i time osigurava izvjestan privid prezentnosti upravnog govora. a njegovi su tragovi prepoznatljivi su u skoro svim djelima kasnijih „ozbiljnijih“ pisaca. Priče s početkom i krajem. doživljava dijalog kao strano tijelo baš zbog prevelikog stepena osamostaljenja kako sagovornika. jer se preko upravnog govora sam sebi pojavljuje takoreći kao nov lik. filozofski. koji se služi tehnikom govora u trećem licu. egzistencijalno. ali do gubitka osjećaja za vrijeme dolazi i zbog prijatne atmosfere u kojoj pacijenti uživaju. III. stalno mjerenje temperature… svaki dan isti je kao i prethodni. ne dopušta im se ni relativno osamostaljivanje: upravni govor nije ravnopravan s neupravnim. zbog koje se jedan dan ne može razlikovati od drugog . Pripovijedanju je svakako svojstven neupravni govor i baš zato su zato su dijalozi u Čarobnom brijegu svedeni na najmanju mjeru i. dramskoj prezentnosti. ono što je najzanimljivije je sam govor. a ono što ga je u tom sprečavalo bio je nemir njegove savesti. tako i sebe samog. I Naphta i Settembrini često raspravljaju o vremenu. Pripovjedač u romanu ili nekoj kraćoj prozi.ne obazirati se na vrijeme. Neutralni pripovjedač. Usporavanje i rasipanje vremena povezano je sa truljenjem i bolesnom prirodom Davosa. ZAKLJUČAK Čarobni brijeg je djelo koje se može smatrati paradigmom obrazovnoga romana u dvadesetom stoljeću. pa i odsustvom svake vidljive pobude (čime je uvedena kategorija apsurda) – strukturno i idejno odgovaraju razumijevanju koje nameću veliki sistemi 18 . lakše i naizgled prirodnije uključuje dijalog u svoje pripovijedanje jer je njemu svaki lik podjednako vanjski i on manje osjeća potrebu da se odvoji od nizanja dramskih sekvenci.

koji je personificiran. a ono. pri čemu autor dosljedno prenosi i formu i sadržaj iskaza lika. a nerijetko i neugodnim osjećajima zbog ozračja koje vlada u romanu. iz duševne stabilnosti pripovjedača i svijeta kojem on pripada. disperzivnom i hibridnom romanu osjenčane su originalnošću. Sve do sad izdvojene tehnike postmodernizma u ovom. Prisutno je i pripovijedanje pored autora. Hiperboličnost i ironičnost Mannova teksta ostvaruje se i osebujnom organizacijom samog pripovijedanja.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna historije i stvarnosti. čestim promjenama tona i nizanjem protuslovlja autor je u njemu stvorio dojam logične razbijenosti slijeda pripovjednog diskursa. nailazimo na pojavu 'romana u romanu'. dakle. O haosu. te sam preuzima ulogu pripovijedanja. Takvom učestalom promjenom točke gledišta unutar samog teksta postiže se i efekt međusobnog prožimanja fikcije i stvarnosti. s pozicije unutarnje točke gledišta. u formalno i tematskom smislu nadasve izazovnom. sabranost i red cjeline. roman se sastoji i od govora likova zabilježenom u upravnom govoru. Ti su dijelovi teksta izneseni iz perspektive sudionika događaja. bezumlju. uzvisuje uređen govor. Izneseno je u 3. licu jednine u obliku neupravnog govora i možemo ga okarakterizirati objektivnim pripovijedanjem iz pozicije promatrača. melankolijom. o nestabilnosti kao bitnom svojstvu fragmentarnog. ali razložno. tj. Pored toga. decentriranosti. i kad predočava takozvanu tamnu stranu čovjeka i društva kao u Manovom Doktoru Faustusu. povezanost i preglednost. Neutralna pozicija iz koje se pripovijeda roman pripovijedanje je samog autora. govori se nerijetko s bolom u srcu. Učestalim prekidima i zaokretima u pripovijedanju. 19 .

Pavlicic. 2001. Dubravka.. Sarajevo. ur... Kovacevic. 20 . Sarajevo. 25 -47 8. Paradigme 20. L. 5. str. Viktor. Sarajevo. str. Zergollern -Miletic. Pavao. Mann Thomas. Pojmovnik suvremene knjilevne teorije. 1993. 1992. Svjetlost. 1996. Svjetlost. ur.. Lada. Zagreb. Zagreb 1987. Badurina. 2001.ur. 1999. D. Andrijasevic. 6. Stilistika. Pintaric.Tolic. 313 -322. Thomas. Marina. Zmegac. Zagreb. Oraic. godina 9. V. 2. godina 9. str. Biti. V. M. Cemu sluli autareferencijalnost?. Tipovi intertekstualnosti i njihova funkcija. u: Tekst i diskurs. 3. 105 -115. u: Intertekstualnost & autoreferencijalnost. Oraic. 1997. Zagreb. Marina.Žmegač. 7. Grafički zavod Hrvatske. Mann. 1997. Vladimir. Fitoemotivi u tekstu i diskursu. 1999.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna LITERATURA I IZVORI 1.Tolic. Raslojavanje jezicne stvarnosti. Čarobni brijeg II. 4. Zmegac. Zagreb. Viktor. Katnic-Bakarsic. Rijeka. D. Neda. Povijesna poetika romana.. Čarobni brijeg I. Zmegac. Zagreb. Oraic. stoljeca: avangarda i postmoderna.Tolic. u Ifltertekstualnost & autoreferencijalnost..

5. Vrijeme Čarobnog brijega …………………………… IV Zaključak ……………………………………………. Modernizam ………………………………………….. Mannov životni put …………………………………………… Prvi sloj Čarobnog brijega ……………………………. 21 . 1.....Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Sadržaj Sažetak …………………………………………………………………. 1.... I Uvod …………………………………………………………………… 1..1... 1..5..1.. 3.3... Mannov stil …………………………………………. II Prekretnica u pripovjedačkom postupku …………………….1... 1.. Realizam ……………………………………………….... Dualizam …………………………………………… 6.1...4.1.. Koga predstavljaju Setembrini i Nafta?.2... 4. Hermetička povijest ………………………………..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful