You are on page 1of 37

Stećak sa nekropole Radimlja

kod Stoca, XV stoljeće


STOLAC
kulturno-povijesni vodič

u g p a rt n e r s k a g r u p a s t o l a c 2 012
stolac kulturno-povijesni vodič
Zemljopisni položaj i veze Klimatska obilježja
Općina Stolac nalazi se u jugoistočnom Mostar – Dubrovnik, Čapljina – Bileća i Klima je u stolačkom kraju mediteran-
dijelu Hercegovine ili donjoj Hercegovini. Čapljina – Trebinje. ska sa srednjom godišnjom tempera-
Grad i općina Stolac smješteni su na put- Od Mostara je Stolac udaljen 33 km, od turom zraka iznad 7°C. Sunce u Stocu
nom pravcu koji iz Bosne prema Jadranu Sarajeva 170 km, a Dubrovnika 100 km. rekordno sja, približno kao i na jadran-
i Dubrovniku prolazi kroz Hercegovinu, Najkraća veza Stoca prema moru jest pre- skom otoku Hvaru 2500 sati godišnje,
u slivnom području rijeke Bregave, lijeve ko visoravni Hrasna, Hutova i Graca do što znači da je prosječna godišnja osun-
pritoke rijeke Neretve, na raskrižju cesta Neuma (50 km). čanost 6,4 sati na dan.
Vodopad Provalija na Bregavi u Stocu
stolac kulturno-povijesni vodič
Rijeka Bregava
Vrelo plahovite i brjegovite rijeke Bregave
nalazi se u selu Do, 3 km sjeveroistočno
od Stoca, na nadmorskoj visini 120 m,
ispod planine Hrgud (1110 m). Dužina
toka Bregave iznosi 31 km. Njezino ušće
u rijeku Neretvu nalazi se kod sela Kle-
paca u čapljinskoj općini na nadmorskoj
visini 4,7 m.
Srednja zimska temperatura vode je
8-10°C, dok je ljetna 14-15°C. Malo je
mjesta na rijeci Bregavi gdje se može
kupati i plivati. Velika je razlika izme-
đu maksimalnih temperatura zraka 38,8
stupnjeva uz rijeku Bregavu i maksimalne
temperature vode od 18,8 stupnjeva.
Na ulazu u grad sa sjeverne strane, na Bre-
gavi se nalazi nekoliko trošnih vodenica s
kamenim žrvnjevima i stupe s drvenim
čekićima, svjedoci prošloga vremena kada
se na Bregavi mljelo brašno i sređivala Park prirode - Hutovo blato
vunena odjela za zimske dane, koja su Hutovo blato je smješteno u južnom Površina parka je 7411 ha. Podijeljena
pripremale stolačke tkalje. dijelu Bosne i Hercegovine, na oko 5 je u dvije cjeline koje u novije vrijeme
km jugoistočno od Čapljine i dvade- nemaju hidrografsku vezu. Jezera Hutova
setak km južno od Stoca. Ako želite blata Deransko, Jelim i Svitavsko, su krip-
posjetiti Park prirode Hutovo blato do todepresije. Gornje Hutovo ili Deransko
njega možete doći magistralnim putom jezero je još uvijek prirodna cjelina. Pored
Mostar – Metković (skretanje za Karao- ovoga jezera koje je najveće u Gornjem
tok) i putom Stolac – Neum (skretanje Hutovu nalaze se još Škrka, Jelim, Drijen i
8 9 za Deransko jezero). jezero Orah.
stolac kulturno-povijesni vodič

Jezera su međusobno povezana rijekom


Krupom koja se u Neretvu ulijeva kod
Gabele. Prosječna dubina Krupe je 5 m,
prosječna širina korita 15 m, a duljina
toka 9 km. Krupa nema klasičan izvor, ona
nastaje otjecanjem vode iz Deranskoga
jezera. Površina Deranskoga jezera je 3,7
km², duljina 3,3 km, a maksimalna širina
jezera je 2,4 km. Prosječna dubina ovoga
jezera je 2 m.
Zbog svoga zemljopisnog položaja, Hu-
tovo blato ima izražene mediteranske
klimatske odlike, blage zime i duga to-
pla ljeta. Najtopliji mjesec je srpanj sa
srednjom temperaturom od 24°C, a naj-
hladniji mjesec je siječanj sa srednjom
temperaturom od 5,6°C. Hutovo blato
proglašeno je Parkom prirode 1998. go-
dine. U parku postoji izletnička zona,
10 kafić/restoran i hotel.
stolac kulturno-povijesni vodič
Stolački stari grad Vidoška Stoljeća jednoga
grada
Grad Stolac i stolačko
područje svojim medite-
ranskim ozračjem, dubo-
kom plodnom zemljom,
vodom, blagom klimom,
osunčanim nebom i pito-
mim Dubravama između
Stoca i Čapljine privlačili
su ljude od davnih prapo-
vijesnih vremena. Iliri, grč-
ki trgovci, rimski veterani,
istočno-gotske vojskovođe,
slavenski župani, osmanski
begovi, venecijanski pla-
ćenici, austrougarski služ-
benici te mnogi poklonici
stolačkih vedrina i svježina
uz rijeku Bregavu ostavili
su ovdje svoje tragove: go-
mile i gradine, imena na
kamenim pločama, oporu-
ke za radoznale ljude koji
će za njima doći.
Kad stignete u Stolac, iz
bilo kojeg pravca, po-
sebice nakon surovoga
pejzaža s istoka, dočeka
12 vas neuobičajeno zeleni-
stolac kulturno-povijesni vodič
lo, osvježi val vodenoga modrila,
bijeli kameni zidovi, vedro nebo,
vreli kamen, uredni vinogradi,
divlji šipci, masline i drugo me-
diteransko raslinje. Pjesnici su
domišljali uzrok stolačke ljepote
u ljubavnom zagrljaju stolačkoga
zaštitnika Hrguda i plahovite na-
miguše Bregave.
Stolac i stolački kraj kao ljudsko
stanište postoji već petnaestak ti-
suća godina. Prvi poznati podatak
za naziv Stolac pojavio se tek u 15.
stoljeću (7. svibnja 1420.), te se do
tada razvoj imena Stoca prati kroz
nekoliko naziva za današnji grad
Stolac ili gradske utvrde nastale u
blizini današnjega grada Stoca.
Najstariji naziv koji je zabilježen za
gradsku utvrdu nastalu na područ-
ju današnjega grada, ili u njegovoj
samoj blizini, jest Daorsoi, odnosno
Daorson, ilirski grad u selu Ošanići
povrh današnjega Stoca (IV.-III. sto-
ljeće p. n. e.), zatim rimski munici-
pij Dilluntum, pa castrum Vidoskij i loco
dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoški grad,
osmansko mjestašce Iliče i Istolče,
potom Vidoška, i konačno današnji
14 naziv grada Stolac.
stolac kulturno-povijesni vodič
Paleolit
U paleolitskom razdoblju u stolačkom Ovaj petroglif (slika na stijeni) je posli-
kraju, kada je trajao plodan razvoj kulture, je francuskih, španjolskih i talijanskih,
bila su brojna naselja u pećinama ili na četvrto nalazište takve vrste u svijetu,
otvorenom prostoru. Iz toga razdoblja odnosno najstariji spomenik paleolitske
prvo poznato ljudsko stanište na ovom umjetnosti u jugoistočnoj Europi. Time
području je polupećina Badanj u kojoj se stolački kraj našao u okviru najepo-
je otkrivena gravura u stijeni s prikazom halnijih događanja tadašnjeg svijeta te u
konja gledanog s desnog boka. Datirana užem smislu bio sastavni dio medite- Badanjska
je u 12500 godinu p. n. e. ranske kulture paleolitika. gravura

16 Pogled na Bregavu sa Badnja 17


stolac kulturno-povijesni vodič
Neolit Eneolit
Preko mezolitika koji je u stolačkom kraju Čairi nalazi značajno nalazište Sustavna arheološka istraživanja eneoli- razdoblja bila stvorena kul- s fortifikacijama i bez for-
zastupljen sa značajnim nalazima, dolazi danilske kulture, proširene na tika (bakarnog razdoblja) stolačkog kraja turna podloga, manifesta- tifikacija. Na mjestu neolit-
razdoblje neolitika, koje je u sklopu medi- istočnoj jadranskoj obali u tom potvrdila su intenzivnu nastanjenost po- cije kulture bile su najčešće skog naselja Čairi, nastalo
teranskoga razvoja predstavljeno kroz im- vremenu. dručja u vrijeme oko 2000. god. s.e., kada izvanserijske vrijednosti, te je u brončanom razdoblju
presso kulturu starijeg neolita, zastupljenu Današnja stolačka gradska jezgra je ovdje razvijen tzv. jadranski tip ljubljan- predstavljaju ovaj kraj kao ljudsko stanište s kružnim
naseljima neoličana i njihovom keramo- nastala je na neolitskom naselju ske kulture koja je u ukrašavanju zemljanih jedan od središta onovre- zidom. Ovaj će lokalitet ka-
grafijom, kada su zemljane posude bile Čairi na kojem se kasnije, u bron- posuda postigla najveća umjetnička dosti- menih, ali i kasnijih razdo- snije poslužiti kao nekropola
tako ukrašavane da predstavljaju vrhunske čanom razdoblju, razvilo veliko gnuća. Od ovoga vremena stolački kraj je blja na istočnoj jadranskoj antičkom gradu na lijevoj
domete onoga razdoblja. To potvrđuju naselje koje pripada mediteran- postao zemlja kamenih gomila-tumula i obali, odnosno Dalmaciji. strani rijeke Bregave što svje-
nalazi danilske i hvarsko-lisičićke kulture skom kompleksu obilježenom utvrđenih naselja na brdima - gradina. U tom razdoblju dominira doči o kulturnom kontinui-
u stolačkom kraju, gdje se na lokalitetu impresso cardium keramikom. Kako je u stolačkom kraju i prije ovoga dvojaki gradski tip naselja: tetu spomenute lokacije.

Stolačka panorama
stolac kulturno-povijesni vodič
Željezno doba i ilirski helenizam
Poznata odrednica da su naselja željeznog doba prirodni ji kulturni centar staroga vijeka u Her- razdoblju, Daorsi su, u potrazi za samo- megalitski zid dugačak 60, a debeo 4
nastavak naselja iz brončanog doba ima svoju iznimku cegovini. To je naselje mediteranskog zaštitom, koristeći prirodne pogodno- metra, sastavljen je od velikih trapezastih
u naselju Daorsoi budući da se ovaj utvrđeni ilirski grad gradskog tipa s osnovnim elementima sti za obranu, izgradili sustav zemljanih kamenih blokova, podignut u posljednjoj
nalazi na brdu Ošanići, relativno daleko, oko 3,5 km helenističke gradske civilizacije, odno- i kamenih fortifikacija na Ošanićima. četvrtini 4. ili prvim desetljećima 3. sto-
Kiklopske zidine
sjeverozapadno, od brončanodopskog naselja Čairi. sno “ilirskog helenizma”. Značaj “bosanskohercegovačke Mikene” ljeća p. n. e. na Ošanićima
Bio je to glavni grad plemena Daorsi i najznačajni- U skladu s migracijama u brončanom kako mnogi nazivaju Daorson naglašava Novčići s natpisom “Daorsoi” ili “Daorswi” kod Stoca
stolac kulturno-povijesni vodič
(na aversu novčića nalazi
se lik mladolikog vladara, a
na reversu predstava trgo-
vačkog broda, pronađeno
ih je ukupno devet), skul-
pture, brojni ulomci fine
grčke keramike te natpis
“Pin(es)” na jednom bron-
čanom šljemu svjedoče o
visokom stupnju razvijeno-
sti helenističke umjetno-
sti, o poznavanju i uporabi
alfabeta te o povezanosti
ovoga kraja sa zemljama
Mediterana (srednja i južna
Italija), posebno s Grčkom,
kao i o onovremenim obli-
cima međusobne razmjene
dobara.
Presudnu ulogu u razvoju
Daorsa i stolačkoga kraja Ošanićima tako i na drugim lokalitetima tvrdnji jest megalitski zid na Gradini u
u helenističko doba imala u okolici. Ošanićima, jedan od najimpresivnijih
je trgovina uz druge gos- Stolački kraj, tadašnji daorski teritorij, bio obrambenih sustava helenističkoga doba
podarske djelatnosti (sto- je periferni dio helenističkoga svijeta. Bez na Sredozemlju.
čarstvo, poljoprivreda, obzira na tu činjenicu, može se zaklju- U povezivanju stolačkoga kraja s drugim
obrtništvo). O tomu svje- čiti da je razvoj kulture dosegao gotovo dijelovima helenističkoga svijeta odluču-
doče pronađeni zlatarski i iste standarde kao i u drugim krajevima juću ulogu odigrala je rijeka Neretva kao
keramički predmeti, kao i helenističke kulture, od Grčke i Male Azi- spona sredozemnoga područja s unutraš-
svi pokretni i nepokretni je do Albanije i južne Italije ili južne i njosti. Putevi prema Jadranu, srednjodal-
22 nalazi kako na Gradini u 23 srednje Dalmacije. Najbolja potpora toj matinskim otocima i drugim dijelovima
stolac kulturno-povijesni vodič
Sredozemlja išli su preko preko Nevesinja i Bosne do
Dubrava do Tasovčića i Na- panonskih predjela.
rone (Vid kod Metkovića) U etničkom smislu Daorsi
kao najvažnijega mjesta na su pripadali ilirskoj narod-
donjoj Neretvi. Po materi- nosnoj skupini koja je na-
jalnim ostatcima pronađe- stanjivala područje od Lju-
nima na većini daorskih binja, Dabrice i Stoca do
naselja primarnu je ulogu Mostara i Čapljine. Zbog
odigrala veza s južnom njihove civilizacijske razi-
Italijom spomenutim ne u helenističko doba, ali i
smjerom preko Narone i zbog materijalnoga bogat-
grčke kolonije Issa na oto- stva zarađenog na trgovini
ku Visu. i vezama s mediteranskim
Te veze ilustriraju nalazi svijetom, Daorsi su bili na
keramičkoga posuđa gna- udaru pljačkaških poho-
thia-tipa ili grčko-italskih da susjednih ratobornih
amfora, ali i značajan broj plemena što je kulmini-
primjeraka novca heleni- ralo razaranjem njihovih
stičkih vladara i gradova. naselja. Nakon nekoliko
S druge strane, daorski je bezuspješnih pokušaja
teritorij, ne samo u heleni- osvajanja od plemenskog
stičko doba, nego i ranije, saveza Dalmata, Daorson
bio tranzitno područje i je uništen 44.-43. godine
prema unutrašnjosti čije p. n. e. nakon čega u gradu
su potrebe nedvojbeno nije više nikada obnovljen
utjecale na veliku važnost život. Od uništenja Daorse
tog područja. Svi putevi nije spasilo savezništvo s
prema unutrašnjosti išli su Rimljanima nego je vjero-
iz doline Neretve skrećući jatno bilo uzrokom njiho-
24 na zaravan Dubrave i dalje ve propasti.
stolac kulturno-povijesni vodič
stolac kulturno-povijesni vodič
Antika
Prvo stoljeće nove ere
obilježeno je snažnim
prodorom rimske kulture
koju u zaleđe provincije
Dalmacije donose vojnici
i kolonisti. To je bilo pri-
lično dugo razdoblje mira i
prosperiteta - Pax Romana.
Dolaskom rimske vlasti u
današnji stolački kraj život
Daorsa potpuno je pro-
mijenjen od organizacije
naselja do mnogih drugih
sadržaja u okviru materi-
jalne i duhovne kulture.
Većina daorskih gradin-
skih naselja napuštena je
u skladu s običajem da se
gradske naseobine premje-
štaju s uzvisina u ravnicu
pa se nova rimska uprava
organizira u Diluntumu,
(današnjem gradu Stocu)
s nekropolom, mauzole- menom cippusu iz doba cijara, tadašnjeg organa javne sigurnosti u Epidaurusa preko Dillun- dište širega područja, kao da na prostoru od katoličke crkve do ri-
jem, hramovima i mo- Flavijevaca nađenom u rimskoj municipalnoj vlasti. Natpis “locus tuma povezivale Jadran- i veliko raskrižje tadašnjih jeke Bregave. U administrativnoj podjeli
zaicima. Antički je Stolac južnom dijelu grada. datus decreto decurionum” koji svjedoči sku obalu s panonskom najznačajnijih komunika- carstva stolački kraj je ostao u provinciji
nastao u 1. st. što se vidi iz Kasniji pronađeni natpisi da je tadašnjem mjestu dan status muni- nizinom i Podunavljem. cija. Nalazio se u jugoi- Dalmaciji koja je obuhvaćala prostore koji
natpisa “Tito Flavio Blodi svjedoče da je Stolac bio u cipia također je od velike važnosti, kao i Municipij Dilluntum bio stočnom dijelu današnjeg od prapovijesti pripadaju mediteranskom
28 filio Plasso patri...” na ka- to vrijeme postaja benefi- prometnice koje su od Salone, Narone, 29 je vojničko i političko sre- Stoca, ispod Vidoškog gra- kulturnom krugu.
stolac kulturno-povijesni vodič

30 31
Hora proljeća - mozaik iz stolačke terme, druga polovica III stoljeća Hora jeseni - mozaik iz stolačke terme, druga polovica III stoljeća
stolac kulturno-povijesni vodič
Kasna antika
Ratnički prodori barbarskih
naroda od početka 4. do 6.
st. na teritoriju Rimskoga
Carstva donijet će znatne
promjene u postojećoj
antičkoj kulturi. U arhi-
tekturi kasnoantičkog Sto-
ca važno mjesto zauzima
rimski castrum na kojem
će se kasnije razviti sred-
njovjekovna utvrda Vidoški
grad. Stolački castrum imao
je sva obilježja tadašnjih
gradskih utvrda izgrađenih
na temeljima helenističke
tradicije. Utvrda se sastojala
od zidina visokih 10 meta-
ra koje su okruživale grad
flankiranim tornjevima,
čiji način gradnje ukazuje
na razdoblje druge polovice
4. st., u vrijeme Valentija-
na I. (364.-375.). Nakon
podjele Rimskog Carstva
395. godine, na Istočno i
Zapadno, područje današ-
njega Stoca našlo se u gra-
ničnom dijelu Zapadnog
32 Rimskog Carstva. Kanelirani stupovi sa Čaira
stolac
Srednji vijek
Rani srednji vijek, koji je bio ispunjen brojnim
prijelomnim događajima, obilježen je dvjema fa-
zama, starijom i mlađom. Starija faza označena
je prodorom istočnih Gota na današnje stolačko
područje. Od 489.-540. godine stolačko područje
nalazilo se u sastavu države istočnih Gota. U za-
ključcima Drugoga salonitanskog sabora održanog
4. svibnja 533. Dilluntum se nalazio u okviru istoč-
nogotskog prostora na području tadašnje biskupije
Sarsenterum.
Nakon obaranja Ostrogotske države, u vrijeme Justi-
nijana, ovaj je kraj s cijelom Dalmacijom pripojen
ponovno Carstvu. Iz tog vremena neke od stolačkih
kasnoantičkih utvrda bile su u sklopu Justinijano-
va limesa (Vidoški grad, Koštur grad i dr.). To je
vrijeme u kojem se grade starokršćanske crkve u
stolačkom kraju što ojačava tvrdnju ili pretpostavku
da je stolački kraj pripadao jurisdikciji ranokršćan-
ske biskupije Sarsenterum.
U starijoj fazi ranog srednjeg vijeka, u 5. stoljeću,
opravdano se pretpostavlja da je sagrađena ranokr-
šćanska bazilika na Rivinama. Bazilika na Rivinama
prema dosadašnjim istraživanjima najistočnija je do
sada otkrivena bazilika u istočnogotskom prostoru.
Ranoslavensko razdoblje obilježeno je avarsko-sla-
venskom osvajanjima i razaranjima dalmatinskih
gradova posebice razaranjem Salone 614., odnosno
Narone 621. godine.
34 Nakon propasti Rimskog Carstva, u stolačkom kraju
ostao je živjeti veliki dio Pilastri oltarne pregrade na lokalitetu
Crkvina - Rivine kod Stoca
autohtonog življa nastalog
tijekom antike iz domoro-
dačkih ilirskih plemenskih
zajednica i novopridošlog
rimskog stanovništva, koji
se u historiografiji tretiraju
kao Romani. Elementi koji
mogu biti sigurni pokaza-
telji rane nazočnosti Slave-
na u današnjem prostoru
Stoca su nazivi Vidoštica
(za rijeku Bregavu), Vido-
štak, Vidovo polje. U isto
vrijeme, ovi nazivi svjedo-
če o pokrštavanja i rašire-
nom štovanju sv. Vida koje
je obično nastavak štovanja
kulta staroslavenskog boga
Sventovida.
Grad Koštur, dvadesetak
kilometra sjeveroistočno
od Stoca, pokraj sela Da-
brica, izgrađen je u sred-
njem vijeku na ostatcima
rimske granične utvrde.
Konstantin Porfirogenet u
svojim spisima navodi ga
948. godine pod imenom
36 Dabriskik. Zidine grada
stolac kulturno-povijesni vodič
Koštura debljine su 2 i vi-
sine 6 metara, duge su 210
i široke oko 50 metara. Bile
su opasane sa šest velikih
stražarskih kula koje su
branile pristup gradu od
iznenadnih napadača.
Malo je pronađenih obje- Gospa s malim Isusom - Vidoštak kod Stoca
kata predromaničke umjet-
nosti na području BiH ka-
kva je crkva na Vidoštaku
kod sela Poprati nedaleko
od Stoca. Kameni reljef
Gospe s Isusom iz vido-
štačke crkve iz 11. stoljeća
je od najznačajnijih do sada
poznatih primjera likovne
umjetnosti ranog srednjeg
vijeka na bosanskoherce-
govačkom tlu.
Pop Dukljanin u svom ču-
venom Ljetopisu navodeći u
Humskoj zemlji župe, po-
red Stona, Popova, Zaža-
blja, Luke, Veljaka, Imote,
Gorice, Vecenigea, i Debra,
navodi i župu Dubrava koja
je zauzimala prostor s li-
jeve strane rijeke Neretve
38 do današnjeg grada Stoca. 39
stolac kulturno-povijesni vodič
Romanika i gotika
Po vrijednosti kamenih pobuda žele povezati uz bo-
nadgrobnih spomeni- gumile, nigdje se u narodu
ka, stećaka, stolački kraj u stolačkom kraju ne kaže
prednjači u odnosu na bogumilski spomenik.
druga bosanskohercego- Nekropola Radimlja (15.-
vačka mjesta. Stećci na- 16. st.) u Vidovu polju
staju na starohrvatskim na putu Mostar - Stolac
ranosrednjovjekovnim - Trebinje, 1 km zapadno
nekorpolama najkasnije u od Stoca, najbogatija je i
12. stoljeću. Sa usponom najljepša nekropola steća-
feudalizma, odnosno opće ka u BiH. Na Radimlji se
moći onih koji su ih upo- nalaze 133 stećka, 60 ka-
trebljavali kao nadgrobne menih sanduka, 37 ploča,
spomenike, postaju sve 33 sarkofaga, te 3 stećka u
ljepši, ukrašeniji, sa sve obliku križa, od čega su 63
više natpisa, te s jasnim stećka ukrašena. Ukrasi su
kršćanskim obilježjima. geometrijskog, apstraktnog
Najrašireniji naziv za sred- i figurativnog karaktera:
njovjekovne nadgrobne povijena lozica s listovima,
spomenike jest stećak ali tordirana traka, likovi ljudi
susrećemo i druge nazive: i životinja, scene lova, plesa
mramor, mramorje, grčka i turnira, lukovi i strijele,
ploča, grčka groblja, kaur- koplja, pravokutni štitovi s
ska groblja, ponegdje ih mačem, križevi, spiralno
nazivaju usađenici. Klesari povijene loze s grozdovi-
u natpisima na stećcima ma. Posebnu odrednicu
stećke nazivaju biljeg (bi- nekropoli daju likovi u sto-
lig) ili kam. Iako ih neki jećem stavu s uzdignutom
40 41 povjesničari iz političkih rukom raširenog dlana u
stolac kulturno-povijesni vodič

Nekropola stećaka na Radimlji


znak dobrodošlice putniku
namjerniku. Pet je stećaka
ukrašeno natpisima pisa-
nim bosančicom. Najpo-
znatiji majstori stećaka
koji se spominju u tom
razdoblju i koji su gradi-
telji stećaka na Radimlji su
Ratko Bratoivić, Miogost, i
Bolašin Bogavčić.
Osim Radimlje najznačaj-
nija nekropola u stolačkom
kraju nalazi se u 17 km
udaljenom selu Boljuni. To
je po natpisima pisanim
“bosančicom”, najbogatija
nekropola stećaka u Bosni
i Hercegovini. U Boljuni-
ma se nalazi 269 stećaka
koji su raspoređeni u dvije
skupine. Najviše je sanduka
176, ploča 78, sljemenjaka
12 i 3 krstače s pločama.
Ukrašena su 92 stećka ili
34% od ukupnoga broja.
Ova nekropola, osim ukra-
sa i simbola, obiluje mno-
gobrojnim natpisima što
ju svrstava među najzna-
44 čajnije nekropole u BiH,
stolac
pa i šire. Originalni motivi na stećcima u Nekropola stećaka Boljuni
Boljunima su: lav, stilizirane rozete, fan-
tastične životinje u obliku guštera, žena s
djetetom u naručju i kolo s predvodnikom
koji jaše na jelenu. Mnogo je stećaka u
stolačkom kraju u obliku križa, a mnogi
imaju na sebi križeve i druge kršćanske
simbole. Po broju natpisa na stećcima i
bogatstvu ukrasa stolački kraj prednjači
u odnosu na druge krajeve.
Identitet srednjovjekovnoga Stoca u prvo-
me je redu bio vezan uz političku jedinicu
koja se nazivala Humsko kneštvo ili Hum-
ska zemlja. Bila je to politička jedinica koja
je stanoviti oblik samostalnosti čuvala od
stoljeća ranoga srednjeg vijeka i zadržala
ga sve do 14. st., do vremena kad je 1326.
godine tadašnji bosanski ban Stjepan (II.)
Kotromanić, nakon što je osvojio Humsku
zemlju započeo njome vladati. Od tog je
trenutka Humska zemlja vezana politič-
kim okvirima uz bosanskoga vladara, bana
ili kralja, što nije značilo i gubitak ranijega sionalnih stočara koji su sredine 14. st. njihova su je utvrda nepravilnog šestokuta, koja se da naziva Carinska strana. zapadu, Hrgud na sjeveru
njezinog identiteta i autonomije. svoju stočarsku djelatnost se zimska i ljetna boravišta prostirala na površini od 3 hektara, opasa- Stari grad je smješten na i uzvišenje Bačnik na jugu
Naselje pod imenom Stolac u Vidovu po- organizirali kroz kretanje posve ustalila jer su se tu na s 13 kamenih kula. Stari je grad Stolac lijevoj obali Bregave, iznad prema Hrasnu i Neumu.
lju pisana vrela prvi put spominju tek između ljetnih i zimskih razvili i neki oblici stalnih smješten na brdu, čija se istočna padina današnjeg grada Stoca, Na kraju srednjega vijeka
1420. godine, kada se tu dogodila pljačka pašnjaka. Vlasi su se u ove naselja, što se jasno vidi i prema stolačkom naselju Uzinovići naziva odakle se pruža pogled na političke se prilike u sto-
u kojoj je nekim Dubrovčanima nanijeta krajeve počeli naseljavati u prvom turskom popisu Križevac, zapadna padina prema dijelu Vidovo polje, rijeku Brega- lačkom kraju mijenjaju, u
šteta. Stolac je u 15. stoljeću bio okru- tijekom 13. st. kao polu- (1475-1477). grada Zagrad Šetnica, dok se sjeverna vu i okolna brda: Komanje vrijeme otkrivanja novoga
46 žen zimskim nastambama Vlaha, profe- nomadsko pučanstvo, a do Stolački stari grad Vidoška 47 strana prema današnjem središtu gra- brdo na istoku, Ošaniće na svijeta i početka novoga vi-
stolac kulturno-povijesni vodič

jeka, stolački kraj dolazi pod osmanske imenom Hercegovina koji


osvajače. Nastaje vrijeme neizvjesnosti će vremenom prerasti u
preživljavanja, vrijeme zatiranja narod- sinonim ne samo za ovo
nih korijena na prostoru koji se od her- zemljopisno područje,
cega Stjepana polovicom 15. st. počinje nego i sinonim za naziv
48 49 označavati novim pojmom i pod novim ovdašnjeg puka.
stolac kulturno-povijesni vodič
Sudačke stolice obitelji Miloradovića, XVI stoljeće puno preplitanja orijenta, mediterana i
autohtonog izraza.
Džamija Sefer-age Begovića u dvadeset
kilometara udaljenom selu Dabrica s kra-
ja 16. i početka 17. st. umjesto okruglog
minareta ima četvrtast toranj romaničkog
izraza, što vrijedi i za bivšu stolačku sa-
hat-kulu. S druge strane, na pravoslavnoj
crkvi sv. Petra i Pavla na Ošanićima, za-
dužbini feudalne obitelji Hrabrena Mi-
Bunar Neveš i kameno korito u Boljunima loradovića, ispred koje je 1505. godine
pokopan njezin ktitor vojvoda Radoslav
Osmansko razdoblje Hrabren, pojavljuju se orijentalni ele-
Okupacija i uspostava nove šćanskog sakralnog objekta menti na ulaznim vratima, dok je zvonik
osmanske vlasti (u Stocu iz predosmanskog razdo- tipično dalmatinski “napreslicu”.
početkom 70-ih godina blja, sagrađena je (careva, Ne niječući stariju, autohtonu tradiciju,
15. st.) praćena radikal- čaršijska) džamija. Pred orijentalna arhitektura koegzistira, isti-
nom promjenom zateče- džamijom se nalazi šadr- na u detalju, s mediteranskim, posebno
nih posjedovnih odnosa van sa osam česmi. s dubrovačkim kulturnim elementima.
rezultirala je temeljitim Razdoblje osmanske do- Naselje Istolče na lijevoj obali Bregave
uništavanjem svih pisa- minacije, odnosno pro- na padinama Komanjeg brda i Križevca
nih tragova ranijega stanja dor Turaka i slom sred- postupno, ali sigurno prerasta u kasabu
u obliku privatnih arhiva, njovjekovnog bosanskog i sjedište kadiluka (kraj 15. st.).
odnosno arhiva institucija kraljevstva i države herce- Posjetivši grad 1664. godine, turski puto-
koje su na tome području ga Stjepana, te pretakanje pisac Evlija Čelebija piše: “To je (mjesto)
funkcionirale prije tursko- u osmanski spahijsko-ti- središte kadiluka. Sa sve četiri strane op-
ga osvajanja. U središtu marski feudalni sustav, koljeno je kršem. To je lijepa kasabica, ima
Stoca, u vrijeme sultana snažno se reflektira na džamiju, tri mesdžida, malo javno kupa-
Selima, oko 1519. godine, planu umjetnosti i kultu- tilo (hamam), svratište (han), dvadeset
53 na ostatcima srušenog kr- re. Cijelo je to razdoblje dućana i do 280 pločom pokrivenih kuća
stolac kulturno-povijesni vodič

Grob rabina Moše Danona

koje imaju bašče, vinograde i Ali-paše (1833.-1851.), herce-


svoje vode.” Nakon Karlovač- govačkog vezira, Hercegovina
kog mira (1699.) Vidoška je i grad Stolac doživljavaju zna-
tvrđava proširena, te postaje čajan gospodarski procvat.
jedna od najvećih utvrda u Jedan neobičan događaj iz tog
Hercegovini. Grad je imao 13 vremena osigurat će Stocu atri-
kula, snažne, 2 m debele, be- but drugog po važnosti hodo-
deme, te nekoliko stambenih časničkog mjesta za Židove iz
i gospodarskih zgrada. cijelog svijeta. Naime, na putu
Od 1761. godine do ukinuća u Jeruzalem, u naselju Krajši-
kapetanija 1835., gradski ka- na nadomak grada, umro je
petani su Rizvanbegovići. Za sarajevski rabin Moše Danon,
vrijeme vezirovanja najpozna- gdje je, po njegovoj oporuci tu
54 tijeg Rizvanbegovića, čuvenog i pokopan 1830. godine.
Džamija na Ćupriji
stolac kulturno-povijesni vodič

56 Stolačka mlinica - XVII stoljeće 57


stolac kulturno-povijesni vodič
Austrougarsko razdoblje
Nakon Hercegovačkog ustanka 1875.-1878. po okolnim brdima iznad grada, škola (1880.-1884.),
godine u kojem je Hrvate predvodio don banke, zgrada kotarskog ureda, prvi bazen u Hercegovini.
Ivan Musić, 1878. godine, po mandatu Grad Stolac dobiva ambulantu 1880., te ljekarnu 1882.
Berlinskog kongresa Austro-Ugarska je godine. U razdoblju od 1892. do 1897. godine u južnom
zauzela BiH. Najžešći otpor austro-ugar- dijelu grada sagrađena je bolnica za koštano-zglobna
skom zauzimanju BiH dogodio se upravo oboljenja. Grad je 1908. dobio vodovod.
u stolačkom kraju. Pravoslavna crkva u Stocu sagrađena je 1870. godine. Cr-
Austrougarska nadogradnja u okviru sred- kva ima zvonik s rozetom koju okružuju reljefi šestokrake
njovjekovne Vidoške tvrđave obavljena je zvijezde pored koje su naknadno uklesani križevi. Kato-
1888. godine od bijelog bračkog krečnjaka. lička crkva sv. Ilije Proroka, sagrađena je pod nadzorom
Tih godina gradi se i više stražarskih kula arhitekte Josipa Vancaša 1902. godine. Zvonik na crkvi
podignut je deset godina kasnije, 1912. godine.
Uoči Prvog svjetskog rata Stolac je u skladu s elemen-
tima stolačkog etničkog mozaika imao tri nacionalne
banke, te tri nacionalna kulturno-umjetnička društva:
hrvatski “Napredak”, muslimanski “Gajret” i srpsko
društvo “Prosvjeta”.

58
Pravoslavna crkva sv. Vaznesenja Hristova, 1870. godina Katolička crkva sv. Ilije Proroka, 1902. godina
60
stolac kulturno-povijesni vodič

Vrijeme do posljednjeg rata


Godine nakon Drugog svjetskog rata obi- kavana, zgrada srednjoš- potpisivanja Daytonskog
lježene su gospodarskim nazadovanjem kolskog centra, športska sporazuma 1995 Stolac,
grada Stoca zbog tereta naslijeđa iz ratne dvorana, dječji vrtić i au- grad i veći dio nekadašnje
prošlosti i velikih gubitaka najvitalnijeg tobusni kolodvor. Važno stolačke općine, našli su se
dijela stolačkog stanovništva. Razdoblje je istaknuti da većina no- unutar Federacije BiH, uz
druge polovice 20. st., posebice sedam- vosagrađenih spomenu- Republiku Srpsku, jednog
desetih godina, obilježeno je gradnjom tih objekata poštuje staru od entiteta države BiH.
metaloprerađivačke tvornice “Metal”. Tih tradiciju gradnje i gradi- Danas je Stolac mjesto
godina izgrađena je zgrada osnovne škole, teljski identitet grada. gdje su životno utočište
društveni dom, kino-dvorana te tekstilni Tijekom raspada Jugoslavi- našli i trajno se nastanili
Razdoblje između dva rata industrijski pogoni “Inkos” i tvornica je devedesetih godina 20. brojni prognani Hrvati iz
Nakon Prvog svjetskog rata Stolac se našao koja je između ostalog objekata u čemu su osobi- namještaja “Enterijeri”. st. i prošlog rata 1991.-1995. drugih dijelova BiH. Grad i
unutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, obuhvaćala i prostore BiH. to prednjačili povratnici iz Tvornički pogoni “željezare” “RMK-TGA godine stvorena je među- općina Stolac danas se na-
odnosno kraljevine Jugoslavije, prvo u Razvoj grada i sve građevin- Amerike te bogati trgovci Stolac” izgrađeni su sredinom osamde- narodno priznata država laze na samoj entitetskoj
Zetskoj, zatim u Primorskoj banovini, da bi ske djelatnosti do Drugog i zemljoposjednici. Zgrade setih godina 20. st. Tih godina sagrađeni Bosna i Hercegovina, unu- granici prema Republici
se 1939. našao unutar Banovine Hrvatske. svjetskog rata uglavnom podignute u gradu Stocu u su i most u središtu grada, robna kuća tar koje je jedno vrijeme Srpskoj što im značajno
S početkom Drugog svjetskog rata, Stolac su bile vezane za gradnju ovom razdoblju uglavnom “Stočanka”, hotel “Bregava” prema pro- postojala Hrvatska Repu- određuje gospodarsku i
62 je u sastavu Nezavisne Države Hrvatske individualnih stambenih nose značajke secesije. 63 jektu arhitekta Zlatka Ugljena, Gradska blika Herceg-Bosna. Nakon političku sudbinu.
stolac kulturno-povijesni vodič
MANIFESTACIJE

orijentiranih sorti. Za-


jedno s Federalnim Agro-
mediteranskim zavodom
Mostar nastoje uvesti naj-
kvalitetnije sorte ovih kul-
tura preko veleposlanstava
mediteranskih zemalja u
našoj državi.
Organizatori sajma nastoje
stvoriti brend soka divljeg
“Hercegovački plodovi Mediterana” šipka, čije su se sadnice do
Dugogodišnja ideja o na- institucija, kao i običnog sada proizvodile u skro-
stavku poticanja sadnje puka, postignut je zapažen mnim količinama, a koji se u
mediteranskih kultura uspjeh. Zasađeno je na de- svijetu pokazao kao najbolji
započete 1840. godine u setine hektara novih kul- prirodni antioksidant i “ču-
stolačkom kraju, ostvarila tura smokve, šipka i ma- var” krvožilnog sustava.
se 2008. godine kroz ma- sline, dok su potencijalni Cilj manifestacije je pokre-
nifestaciju “Hercegovački proizvođači i prerađivači tanje i povećanje proizvod-
plodovi Mediterana” na kroz stručne radionice nje šipka, smokve i masline
kojoj je bilo 40 izlagača iz stekli znanja potrebna u i njihovih prerađevina, te
Bosne i Hercegovine, te oblasti proizvodnje medi- promoviranje, educiranje i
manji broj iz Hrvatske, a teranskih i submediteran- popularizacija sadnje ovih
koju je posjetilo oko 2500 skih kultura.  kultura. Isto tako jedan od
posjetitelja. Manifestaci- Namjera organizatora saj- motiva organizatora sajma
ja je podržana od načel- ma jest organizirana pro- jest predstavljanje Herce-
nika općine Stolac i šire izvodnja sadnica autoh- govine u najboljem svjetlu
društvene zajednice. Ocje- tonih sorti šipka smokve sa Stocem, njezinim gra-
64 nom relevantnih osoba i i masline, kao i izvozno dom muzejom.
stolac kulturno-povijesni vodič
Manifestacija “Slovo Gorčina”
Manifestacija “Slovo Gorčina”, koja se od
1971. godine održava svake godine u Stocu
i na nekropoli stećaka Radimlja, od svoje
prve zamisli, neposredno poslije smrti
pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, navraćao u Stolac, javlja- Makova staza uspona od
imala je jedan stalni cilj: afirmaciju sve- la se ideja da se u ovom gnijezda do zvijezda za-
ukupne bosanskohercegovačke kulturne gradu, u kojem ne prevla- vršila je ljeta 1971. godine,
baštine, svega onoga, kako je to već na dava samo kamen, nego i a u njegovu čast i u čast
prvim susretima rečeno, što je čovjek voda i zelenilo, održavaju njegove poezije te godine
stvorio na ovom tlu. susreti umjetnika na mno- priređen je recital Makove
Još dok je bio živ Mak Dizdar, a on je gim stolačkim otvorenim poezije na Radimlji gdje
posljednjih godina svoga života počesto pozornicama. Na žalost, se te ljetne večeri okupio

čitav Stolac. Makova zami- Slova Gorčina, kreirao mno- Od 1973. godine manife-
sao realizirana je te 1971. ge sadržaje godinama. Plakat staciju “Slovo Gorčina”
godine kada je priređena i naslovnu stranicu biltena, pratila je i publikacija
prva manifestacija. tu prepoznatljivu ruku s Ra- s tim imenom, koja je
Ime manifestacije dao je dimlje, uza stiliziranu bosan- svojim sadržajima nado-
Jan Beran koji je, zajedno s čicu kreirao je veliki prijatelj punjavala i obogaćivala
66 67 članovima Izvršnog odbora Stoca Juraj Najdhart. manifestaciju.
stolac kulturno-povijesni vodič
Stolac info - važniji telefonski brojevi
“Stolačko kulturno proljeće” Matice hrvatske u Stocu
Općina Stolac 853 101
Matica hrvatska Stolac Ured načelnika
utemeljena je 1971. go- Pomoćnik načelnika za opću upravu 819 018
dine u Stocu u ozrač- Referent za poduzetništvo i turizam 819 032
ju Hrvatskog proljeća. Pomoćnik načelnika za graditeljstvo 819 019
Njezin je rad obnovljen Pomoćnik načelnika
1999. godine. za imovinsko-pravne poslove 819 024
Kulturno blago stolač- Financije 819 027
koga kraja očuvano je i JP komunalno 853 423
pod zemljom i na zemlji. Elektro-Stolac 853 403/533
Skriveno je i u muzeji- Vatrogasno društvo Stolac 853 212
ma, u knjižnicama, po Civilna zaštita 854 666
arhivima. Najotpornije Pošta 853 300
je ono u stećcima, u zi- Policija 853 324/323
dinama i mozaicima. Autobusni kolodvor 063 350 541
I veliki gradovi i narodi Croatia osiguranje 853 392
bili bi ponosni na ovo- Auto-servis Bošković 854 017
liku starinu i vrijednost Matica hrvatska Stolac odlučila je od ma onima koji su se prije Auto-servis “El-Go” 853 710
kakva postoji u Stocu. kulturnoga cvijeta do kulturnoga cvijeta nje trudili, kopali, zno- Euro-Herc 853 882
Svake godine u svibnju naše povijesti, umjetnosti, književno- jili, žegu dana podnosi- JP za razvoj turizma i zaštite kulturno-povjesnih
Matica hrvatska Stolac sti, arheologije, religije sabirati nektar li i zato želi odgovorno i prirodnih nasljeđa “Radimlja” Stolac 853 110
osjeća, ne samo kao svo- ili slador za kulturnu košnicu svoga preuzeti obvezu to blago
je pravo nego i kao svo- prosvjetnog identiteta na najboljim tra- prenositi budućim nara- Specijalističke Ordinacije
ju dužnu obvezu, otkriti dicijama onih koji su znali njegovati štajima u okviru mani- Ginekološka ordinacija dr. Hasan Redžić 854 231
kulturno blago stolačkoga i prenositi blago isklesano u kamenu, festacija “Stolačkoga kul- Optika “Zagrad-Lens” 062 241 625
kraja, proučavati, čuvati i uneseno u mozaiku, zapisano u arhivu, turnog proljeća” i među
drugima na odgovarajući ugrađeno u građevinu. koricama kulturnog isto- Ljekarne
68 način predstaviti. Matica hrvatska Stolac zahvalna je svi- imenoga godišnjaka. 69 Ljekarna “Pharmacom” 854 332
Restorani Nota 063 159 514
Motel “Villa Ragusa” 853 700 Loko-Bar 063 361 377
Restoran “Sampjero” 853 495 Cafe slastičarna S 854 667
Restoran “Behar” 854 012 Monako 063 350 441
Restoran “Školski” 853 202 Imperijal 063 350 410
Picerija “Krypton” 853 961
Nevladine Organizacije
Vjerske Ustanove ŠRD “Bregava” 063 361 148
Župni ured Stolac 853 005 Orhideja 854 647
Islamska zajednica Stolac 854 580 Lovačko društvo “Kamenjarka” 862 427
Pravoslavna parohija Stolac 065 721 093 Eko-tur Stolac 061 480 971
Turistička udruga “Stari Grad” 062 607 826
Institucije Kulture
Galerija “Branko Šotra”
Čitaonica i knjižnica 853 404

Zdravstvene Ustanove
Dom zdravlja Stolac 853 444
Ambulanta Crnići 862 239

Stomatološka Ordinacija
Stomatološka ordinacija “Nino” 853 045
Stomatološka ordinacija “Dizdar” 061 741 962

Kafići/Slastičarnice
Amigos 853 142
Čaršija 061 308 557
Rafaelo 063 313 076
Kasato 063 818 042
70 Corona 063 637 417
stolac, kulturno-povijesni vodič – nakladnik: Udruga građana “Partnerska grupa” Stolac – za nakladnika: Danijel
Babić – urednik: Željko Raguž – dizajn: SMART, Raguž & Barbarić d.o.o., Mostar – fotografija: Marko Raguž i arhiv
nakladnika – lektorica: Martina Arapović, korektorica: Manuela Bojo – tisak: Raster d.o.o. Mostar – svibanj/ maj 2012.