GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.75 ×1.0 × 0.75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.75 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.89 Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.0 Qc = 0.

proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0.= 3600 25 = 144 4.75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .67 = 96.

000 h kds = 0.48 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.91 UP = 75.000 h kds = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 96.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.83 × 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.000 do 4.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92 kds = 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.000 h kds = 1.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.91 UP = 67.92 × 0.83 × 0.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .91 dotrajali stroj preko 4.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.00 ocuvani stroj od 2.92 × 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.koeficijent rastresitosti kr=0. rastresitost r=1.1.

29 1.49 1.24 1.68 zemlja sa pijeskom 1.78 bazalt 2.60 -1.33 1.23 1.64 1.09 suha zemlja 1.98 boksit 1.30 -1.42 1.17 1.25 -1.60 1.20 1.12 2.10 2.12 1.63 pje cenjak 2.17 -1.28 suha pjeskovita glina 1.12 1.71 25%stijena.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.25 -1.93 1.33 1.88 1.60 (drobljenac) .19 1.17 1.76 (zbijeni) 1.66 1.50%zemlja 2.90 1.28 -1.64 -1.34 1. sedra 2.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.70 vla ni ljunak 2.57 suhi (nevezani) pijesak 1.96 1.10 2.52 vla na zemlja 2.23 -1.84 1.66 -1.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.96 50%stijena.96 75%stijena.58 gips.66 vla na glina 2.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.02 -2.17 1.43 vapnenac 2.75%zemlja 1.66 1.51 kriljevac 2.08 -2.42 zemlja sa 25% kamena 1.40 1.42 vla ni pijesak 2.73 1.66 1.25 1.01 1.02 + 22% ili 1.50 -1.40 1.67 1.24 -1.28 1.78 -1.67 1.52 1.13 1.25 1.61 1.42 vla .90 1.66 -1.66 suha glina 1.83 1.67 (u prosjeku) 1.54 vla na ilovaca 1. zaglinjeni ljunak 1.75 1.22 1.19 1.12 1.22 granit 2.25%zemlja 2.30 2.383 suha ilovaca 1.85 suhi pijesak i ljunak 1.65 -2.54 mramor 2.17 1.21 1.50 -1.90 1.58 -3.97 1.48 kaolin 1.81 -1.07 1.72 vla ni pijesak i ljunak 2. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.25 1.58 -1.60 -1.27 1.12 1.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.67 -2.42 vla na pjeskovita glina 1.10 1.03 suhi ljunak 1.67 1.99 cement 1.66 1.65 kompaktna glina 2.96 -2.84 1.66 1.96 1.54 tro na stijena(dolje) 1.42 1.36 1.73 1.10 1.69 1.33 -1.28 1.79 1.26 1.25 1.69 1.

beton 1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 -2.48 (cvrsti) 1.39 1.38 -1.

0 Qc = 0.0× 0.19 × 1.91 Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc .17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.19 × 1.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.

proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.nc = 3600 22 = 163.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .64 × 0.64 4.17 = 27.82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163.64 × 0.19 = 31.

000 h kds = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.92× 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.82 × 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 21.000 do 4.83 × 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.92 kds = 0.83 × 0.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.91 UP = 27.83 krv = 0.000 h kds = 0.92 × 0.000 h kds = 1.91 dotrajali stroj preko 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 19.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.09 × 0.00 ocuvani stroj od 2.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja. rastresitost r=1. te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak.75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a dubinu podruma 3m. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. i 2. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.27 koeficijent rastresitosti kr=0.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

19 ×1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.0 × 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .79 Qc = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1.0 Qc = 0.19 × 1.

19 = 28.5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.15 = 22. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 3600 24 = 150 4.

91 UP = 14.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 18. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .83 krv = 0.5 × 0.83 × 0.28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.84 kds = 0.91 UP = 22.84 × 0.5 × 0.83 × 0.84 × 0.

13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.28m3/h) ta = 1161 / 14.28 = 81.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.12 = 24.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .12m3/h) ta = 1161 / 48.

89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4.12. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . koeficijent rastresitosti kr=0. rastresitost r=1.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. tm.8 min . gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.28 h = 16.05 Qc = 18.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.2 h = 12 min . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1. tm.1 Qc = 27. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.tvp = 204 4 40 = 0.46 × 27. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.5 = 40.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .46 3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

89 = 99.11 = 124.68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .nc = 3600 32 = 112 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.

37 .92× 0.92× 0.32× 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.000 h kds = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.91 UP = 86.83 krv = 0.92 kds = 0.000 h kds = 1.83 × 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.91 UP = 99.68 × 0.91 UP = 69.91 dotrajali stroj preko 4.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.00 ocuvani stroj od 2.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.83 × 0.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.000 do 4.000 h kds = 0.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

tm.32 = 0.08 h = 4. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9.1h = 6 min .8 min tvo = 2 20 = 0.5 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.98 124. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.05 Qc = 9.

8 + 6 + 2.5 min Tc = 4.tvp = 2 50 = 0.5 + 1+ 3 Tc = 17.47 × 9.3 min n = c T60 c nc = 60 /17. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.47 3.63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .3 = 3.98 = 34.04 h = 2.

92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.92 UP = 31.86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera.92 UP = 34. UPJAR = 86.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .63 × 0.

Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja.46m.1m (ako nije zadan . Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7.2m3 o irina no a l=4. a visina 1. zapremine qc=5. koeficijent rastresitosti kr = 0.1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.2 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.0 Qc = 5.8 Qc = 4.0 × 0. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.2 × 1.

1min Tc = 0.0016 h = 0.1 Tc = 0.0033 h = 0.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .65 = 92.65 min n = c T60 c nc = 60 0.15 + 2 × 0.15 min tm = 0.2 min tg = 0.015 6 = 0.1min Lo = 0 tp = 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.005 3 = 0.0 = 0.1+ 0.2 + 0.0025 h = 0.

01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.80 × 0.16 = 384.84 ×1.84 ×1.31× 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.2 = 480.01× 0.00 .00 UP = 384.84 kds = 1.31× 4.01× 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.80 krv = 0.00 UP = 258. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.80 × 0.

57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UP = 322.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1. Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1. kr = 0.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1.0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja.

65 prosjecni 0.33 4.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133. 3.33 ×1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.0m3.70 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.1= .1 Qc = 1. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.75 te ki 0. a obujam utovarne lopate je 1.65 0.70 0.55 0.70 razmjerno te ki 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.75 0. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.55 0.45.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.75 0.45 0.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.0 × 1.

66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .146.

56 98.84 ×1.00 UP = 146.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.66 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.00 UP = 98.80 × 0.80 krv = 0.84 kds = 1.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. tm.075 h = 4. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.33 h = 20 min .1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.66 = 0.5 min tvo = 5 15 = 0. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146.

79 3.69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .79 ×11 = 19.5 + 2 Tc = 33. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.5 + 20 + 6.tvp = 5 45 = 0.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.6 = 1.6 min Tc = 4.6 + 0.11h = 6.

5 = 98.84 UP = 16.69 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.84 UP = 19.5 /16.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.5 = 5. UPUT = 98.54 16.5m3/h.

8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. Jaru ala iskop vr e na hrpe. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.

0 vrijeme istovara dampera ti = 0.5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1.0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7. koeficijent rastresitosti kr=0.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.

65 × 1.65 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.80 Qc = 0.0 Qc = 0.52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0 × 0.

5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .nc = 3600 40 = 90 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.8 UT = 90 × 0.52 46.65 58.

5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .65 40.92 × 0.52 32.91 UP = 40.83 × 0.91 UP = 32.83 krv = 0.8 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92× 0.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 kds = 0.91 UP = 46.5 × 0.

09 4.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.70 0.55 m in. a obujam utovarne lopate je 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .8 × 1.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 0.55 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.1 do 5 m3 preko 5.75 te ki 0.70 razmjerno te ki 0.75 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.0 Qc = 0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom. 3.65 prosjecni 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.55 0.70 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i.75 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0.8m3.45 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.

27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .cc UT = 109.09 × 0.8 = 87.

64 66.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 kds = 1. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.27 × 0. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.83 × 0.00 UP = 87. kog = 0.83 krv = 0.00 UP = 66.92× 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0.35 87.27 = 0.0 Qc = 7. tm.2 min .35 × 1. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7.12 h = 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.tvp = 3 50 = 0.35 = 24.37 × 7.06 h = 3.8 min n = c T60 c nc = 60 /17.37 3.2 + 3.5 Tc = 17.5 + 1.6 + 0.6 min Tc = 5 + 7.8 = 3.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

a dampera oko 88%. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 121. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. UPJAR = 40.77 × 0.92 UP = 22. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%.5m3/h 2 x 66. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40.5m3/h.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66. a damperi oko 85%.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66.5 = 121.5 m3/h.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3. 3 x 40.92 UP = 24.5 = 81m3/h 1 x 66. 2 x 40. Varijanta 2. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.5 = 66.5 = 66.

Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10. materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 .65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.

2 2.65m reci da je lr=3.5 i 2. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1.8 3.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .9 2.7 4.2 3. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. moguce se poslu iti tablicom ispod.6 2.5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.7 4.65m. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci. Kut daske irina daske (m) ld 2.1 3.5 -2.3 45 stupnjeva 1.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.0 4. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.0 4.7 3.65 0.5km/h. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1. 2. 3.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.6 2.

83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 1380 × 0.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 × 0.83 krv = 0.92 kds = 0.

38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL . materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11. Odabran je slijedeci stroj: irine 10m. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak.

odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.92 kds = 0. 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju.91 .83 × 0.75m3 h 3.2)× 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.5 ljunak. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.92 × 0.38 0.83 krv = 0.91 UP = 132.75 × 0. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h.3 × 1000] 8 UT = 132.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14.

.......GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e. ¼ punog okreta................. masa pune ko are mUK 2. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7.5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m....... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7.........5 m3 .. masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg ..... pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m... obujam ko are mK = 300 kg ...5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg ............... masa prazne ko are mBET = 0....... tj........ proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0....... a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1...... Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°.... a da je te i te objekta udaljeno 15 m.5 = 7..5 m od osi rotacije. LV = 15 -7.......

65 minute do 2 minute.5 minute. = 1min tPU tO = = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. odredivanje brzine okomitog.65 minuta.5 minute pa do 0.5 = 0.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ . Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.0 minute. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.0 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.5 min tKUT = 0.25 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.65 minute pa do 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.5 minute pa do 1. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.15 min = 0.8 minuta.5 50 = 0.2 min tV = 7408 .

65 = 3.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0.5 8.15 + 0.14 × 0.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .14 5.2 + 0.35 = 17. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.5)+ 0.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3.

92 UP = 7.89 7.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.92 UP = 8.9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.57 × 0.

tj.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga. 3/8 punog okreta. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu.5 = 23. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m.5 m od osi rotacije. jer su i kamion i deponij na is toj visini. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. LV = 39 -15.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2. bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki. iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg.5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka. Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0.25kg/m').

Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.5 minute pa do 1.0 3. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. tP = 1min tO = 1. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.375 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.65 minuta.8 minuta.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5.75 min = 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.5 30 0.65 minute pa do 0.5 min tV = 233044 .5 minute pa do 0.75 min tKUT = 0.0 minute.5 minute. odredivanje brzine okomitog.75 min tODV T = t + .65 minute do 2 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.5 = 0.

5 + 0.75 7.75)+ 0.75 5.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.75 = 7.75 + 0.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.

vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1. tv ili tkut odabr ali to.75 min nc = 60 / 3. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to.92 UP = 5812 × 0. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. ovisno o organizaciji gradili ta. vodoravna i kutna).75 = 16 7. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) . U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima.5 + 0. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice.75 = 3. itdX. stupnju izgradenosti objekta.

92 UP = 12000 × 0.92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.

Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.0 tm = 4 min . Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13. onda se racu kpu = 1. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. debljine d=75cm. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 Qc = 6.0 m3 ciklus 2.1667 h = . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. tm.

10 min tvp = 305 5 60 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.

koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2.92 UP = 12× 0.4 = . odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP = 11. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.

40% 75m3 h Dakle.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. VBET = 1500 x 0.

0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h . Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2.5m3.5 m3 o LV = 25m. = 0. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.25 okreta o vV = 50mmin. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0. = 0.LKUT = 0.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14. vO = 40m min.5 okreta min vKUT o = 1min . prosjecne debljine d=20cm. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. LO = 20 m. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0.0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1.

.

0 Qc = 0.5× 1.5 min tO = 5025 20 40 = 0.25 0.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2.5 min tKUT = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0. = 1min tPU tV = = 0.5 = 0.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ . odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.5 min = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.

33 3.2×(0. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.5 + 0.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.67 × 0.33 × 0.5)+ 0.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 13.5 = 4.67 m3 h 4.5 + 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.5 6.92 UP = 6.92 UP = 6.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0.4 h = .

72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 min ti = 6 6.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.6 + 54 + 4 Tc = 96.24 min tvp = 208 8 50 = 0.62× 6 = 3.67 = 0.16 h = 9.62 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.6 = 0.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.

71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h.92 UP = 3. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.42 3.5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%.72× 0.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. odnosno radila bi punim kapacite tom.5 = 1. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h .92 UP = 3.

06 = 6% 100m3 h Dakle.2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16.= 0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . VBET = 500 x0. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.

Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. prijevoz.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. ukljucujuci i proi zvodnju. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton. te sve ostale pratece tro kove. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.

potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara.08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana . uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1.

.

nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona. odabrana je varijanta 1.2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1.802 80.78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2. odn.

Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. 2km. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16.. 2 d. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica. 4d. .. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . 4km. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. 3 d. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. gustoca prometa. 3km. odrediti potrebne dnevne i satne ucinke.

S obzirom na zadane uvjete.0 . i iznose: o kog=0.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog. krv. 12 radnih sati dnevno). kds su isti za sve strojeve i gradili ta.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec.

0 rastresito 1. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.d.5m3 h × 1.× 12h / d = 480h = 40r.5m3 h (RASTRESITO) .20 = = 21.6 34.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.d.6 ugradeno 1. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.

i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL .dpred Potrebna dnev.6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3. .0 Qc = 3. snazi stroja. ovisan je o vrsti stijene.5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .... .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca..5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.). velicina lomljenih komada. predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3. vrsti opreme za bu enje.5 × 1.

65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4.45 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.1 do 5 m3 preko 5.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5.75 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 0.75 0.55 0.65 min.70 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.75 te ki 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.5m3.91 UP . 3.83 krv = 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. a obujam utovarne lopate je 3.70 0.70 razmjerno te ki 0.84 kds = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.55 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.65 prosjecni 0.

pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 320 × 0.83 × 0.91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.84 × 0.

1 do 5 m3 preko 5.75 0.45 0. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom.70 razmjerno te ki 0.65 prosjecni 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.75 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.65 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.0m3.55 min.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. a obujam utovarne lopate je 1.0 × 1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.0 Qc = 1.70 0. S obzirom na mali potrebni ucinak.55 0. 3.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal . odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.75 te ki 0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.55 0.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.70 0.

0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .U = n × Q T cc UT = 109 × 1.

84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.83 × 0.5 m3/h.84 kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.91 UP = 110 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.83 krv = 0.91 UP = 69.

gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / . t . Nism o u mogucnosti koristiti dampere. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.0 × 1. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min). proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 Qc = 20.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.33 h = 20 min t= 15 30 = 0.5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.

.

84 UP = 7.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.54 × 20 = 10.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h.8 m3 h 10.84 UP = 10.83 × 0.5 × 0.83 krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5m.1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.0 Qc = 2.9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2. a visina 0. Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2.5 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + .

0.3 min g tp = 0201.0017 h = 0. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.1min tm = 0.t + t + t + 2× t .1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .01 6 = 0.005 h = 0.

91 UP = 158.1 Tc = 0.84 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.6 min n = c nc = 60cT60 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .83 × 0.5 = 250 m3 h 6.6 = 100 ciklusa h 5.84 kds = 0.91 UP = 250 × 0.83 krv = 0.3 + 0.1+ 2 × 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.Potreban ucinak je 172 m3/h.5%). za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7.

7 3.6 2.6 2.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.7 4. 2. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju.3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal .GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po . Kut daske irina daske (m) ld 2.9 2.0 4. 3.2m. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1.8 3.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0. odabr ati cemo brzinu od 1.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.1 3.3 45 stupnjeva 1. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera.2 2.5km/h.5km/h.2 0.5 ×(2. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.5 i 2.2 3.0 4.7 4. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

83 × 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.84 × 0. za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .8%).GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.91 UP = 129 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h.84 kds = 0.83 krv = 0. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.

84 × 0.5 ×(1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1.8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.83 krv = 0.5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.8 0.91 UP = 72 × 0.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.2)× 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.83 × 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za .3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.84 kds = 0.

zbijanje materijala. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

krv za betoniranje iznose: o kog=1. a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.1m3 agregata i 0.5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog. za sve strojeve kog.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . krv. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari .00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna).0 . a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17.

Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. koji se pomice po tracnicam a. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana . Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1. Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano.1 = 165m3 dan RASTRESITO): . nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. po principu jedna cijev se betonira. a jednom namje ten prima 150m3 betona.

dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min. vrijeme utovara iznosi 2min. 1.0 Qc = 6. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka.0 m3 ciklus 2. tm. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara .

18 3.2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1.2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.

5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP = 7 × 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .00 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP 6. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.00 krv = 0. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6.

0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. t . Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 × 1. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / . Nis mo u mogucnosti koristiti dampere.0 Qc = 8. a za istovar cemo uzeti 2min. ti=2min).GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1.

59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.

proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.83 krv = 0.72 m3 h 4.59 × 8 = 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 × 0.84 UP = 4. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.83 × 0.

gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 Qc = 8. Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8.0 t ciklus 6. t . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5. a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min. ti=10min).0 × 1.

28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.

84 UP 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.24t h 2.83 × 0.28 × 8 = 2.25t h 8.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h.83 krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.84 UP = 2.25 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

i 4. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m.00 prihvat betona ce biti na koti +30. na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. te izvr iti njih ovo uskladivanje. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ). Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake. mjesta prihvata betona (na strani stu . a udaljenost od 2.5m ploca je debljine 0. visine su 3m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m. greda i ploce.

a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0.pi ta 1) iznosi 1km s 1. 5 i 6. 2 i 3. te stupi ta 1 i 2.5m3. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1. pomocu toranjske dizalice 1 s 2. 4 i 5. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4. te stupi ta 3.

tj.05 punog okreta.............5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg .... masa pune ko are mUK 2.......5 m3 ...... pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°.... masa prazne ko are mBET = 0... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0........ 0..... obujam ko are mK = 250 kg ... TVZ GRADITELJSKI ODJEL . masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg ... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m..... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije..... a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m......................................GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1.. te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m...

65 minute pa do 0.5 = 0.1min tKUT = 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.65 minuta.96 min = 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.05 0.5 okreta min vKUT 4.8 minuta. = 1min tPU tO = = 0.86 min tV = 293026 30 = 0.5 min tPR T t 2 t t = + × + .0 minute. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.5 minute pa do 1.5 minute pa do 0. odredivanje brzine okomitog.65 minute do 2 minute.5 minute. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.

5 8.96 + 0.42 = 17.54 5.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.54 × 0.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 3.

92 UP = 8.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.77 × 0.92 UP = 8. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

45 okreta te 3 26m 29m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog.47 okreta 4 8m 38m 0. prema tablici ispod.5m 29m 0.45 okreta 3 12.45 okreta 4 12.05 okreta 1 12.05 okreta 1 8m 18m 0.5m 9m 0.25 okreta 5 12.41 okreta 5 8m 38m 0.09 okreta 6 8m 19m 0.25 okreta te 5 26m 29m 0.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL . LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.5m 29m 0.5m 44m 0.5m 24m 0.41 okreta 3 8m 1m 0. okomitog i kutnog transporta.09 okreta 2 8m 18m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.25 okreta 2 12.25 okreta te 2 26m 9m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.

25 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. tm.0 m3 ciklus 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

78 3.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.78 × 6 = 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .77 = 0.15 min tvp = 205 5 20 = 0.25 h = 15 min ti = 6 8.

potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.00 × 0.92 UP = 4.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.00 krv = 0.92 UP = 4.68 × 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful