GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk om licom.

Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim a. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom, sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66 suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48 kaolin 1,66 1,29 1,28 suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383 suha ilovaca 1,36 1,25 1,09 suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52 vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68 zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42 zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85 suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72 vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03 suhi ljunak 1,69 1,12 1,51 suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70 vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13 vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02 suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42 vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54 tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96 75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96 50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71 25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58 gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98 boksit 1,90 1,33 1,43 vapnenac 2,61 1,69 1,54 mramor 2,73 1,67 1,63 pje cenjak 2,52 1,67 1,51 kriljevac 2,88 1,30 2,22 granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78 bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99 cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)

beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 16 + 1+ 8 Tc = 25 s nc = 3600 Tc nc .89 Qc = 0.0 × 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.0 Qc = 0.67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.75 ×1.75 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.

67 = 96. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 144 × 0.48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 144 × 0.= 3600 25 = 144 4.75 = 108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.91 dotrajali stroj preko 4.000 do 4.83 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 96.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.00 ocuvani stroj od 2.92 kds = 0.05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92 × 0.91 UP = 67.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 krv = 0.000 h kds = 0.91 UP = 75.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 × 0.000 h kds = 1.92 × 0.48 × 0.04m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 108 × 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 2. Za jaru alo je od abran model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=6 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom.1 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla ni ljunak. rastresitost r=1.koeficijent rastresitosti kr=0.1. zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.91 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

83 1.66 suha glina 1.76 (zbijeni) 1.12 1.25 -1.66 -1.96 1.33 1.50 -1.51 suhi ljunak 6-50 mm 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradivo koje se prevozi ili transportira kamionima kiperima i damperima Gustoca gradiva u zbijenom.78 -1.90 1.66 1.25 1.60 -1.66 1. sraslom ili prirodnom stanju prije iskopa i utovara (t/m3) Rastresitost gradiva nakon iskopa odnosno prilikom njegova utovara i prijevoza Gustoca gradiva u rastresitom stanju nakon iskopa prilikom utovara i vo nje (t/m3) uslojena glina 2.02 -2.90 1.10 2.13 vla ni ljunak 6-50mm 2.42 vla na pjeskovita glina 1.42 1.42 zemlja sa 25% kamena 1.17 1.43 vapnenac 2.57 suhi (nevezani) pijesak 1.09 suha zemlja 1.33 1.383 suha ilovaca 1.66 1.97 1.28 1.30 2.30 -1.54 mramor 2.36 1.42 vla ni pijesak 2.72 vla ni pijesak i ljunak 2.60 -1.67 -2.02 suhi zaglinjeni ljunak 1.99 cement 1.98 boksit 1.67 (u prosjeku) 1.17 1.58 -3.66 1.96 1.75 1.64 -1.25 -1.61 1.21 1.93 1.23 -1.51 kriljevac 2.12 1.50%zemlja 2.69 1.12 1.23 1.12 1.54 tro na stijena(dolje) 1.58 gips.20 1.69 1.25 1.10 1.67 1.10 2.65 -2.17 1.34 1.42 1. sedra 2.02 + 22% ili 1.19 1.66 1.28 -1.60 1.66 vla na glina 2.40 1.10 1.52 1.73 1.71 25%stijena.19 1.49 1.47 (rasuti) stijena (drobljenje) 2.63 pje cenjak 2.03 suhi ljunak 1.07 1.96 -2.28 1.96 50%stijena.79 1.65 kompaktna glina 2.54 vla na ilovaca 1.22 granit 2.28 suha pjeskovita glina 1.81 -1.17 1.12 2.50 -1.90 1.58 -1.29 1.25 1.88 1.96 75%stijena.85 suhi pijesak i ljunak 1.17 -1.25%zemlja 2.67 1.64 1.25 1.48 kaolin 1.24 -1.26 1.13 1.75%zemlja 1. zaglinjeni ljunak 1.66 -1.68 zemlja sa pijeskom 1.84 1.70 vla ni ljunak 2.22 1.42 vla .67 1.08 -2.60 (drobljenac) .52 vla na zemlja 2.24 1.40 1.33 -1.78 bazalt 2.84 1.01 1.73 1.27 1.

92 -2.38 -1.39 1.48 (cvrsti) 1.beton 1.78 (razbijeni) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 2 + 6 Tc = 22 s nc = 3600 Tc . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.91 Qc = 0.0 Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0× 0.19 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.19 × 1.17 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.

nc = 3600 22 = 163.82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal) UT = 163. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 163.64 4.64 × 0.09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .19 = 31.64 × 0.17 = 27.

83 krv = 0.91 dotrajali stroj preko 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.82 × 0.83 × 0.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.00 ocuvani stroj od 2.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.09 × 0.000 h kds = 1.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.91 UP = 19.92 kds = 0.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.60m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) .91 UP = 21.000 h kds = 0.33m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 31.92 × 0.83 × 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.000 do 4.91 UP = 27.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.92× 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

19 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=14 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=7 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1. Liebherr R 904 C: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 3. a dubinu podruma 3m.75 m3 vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=18 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=2 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1.0 VOLVO BL71: zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. te usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn u povr inu 15m x 18m.0 Pretpostavke potrebne za proracun ucinka: materijal vla na zemlja. Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1.27 koeficijent rastresitosti kr=0.) potrebno je izracunati prakt icni ucinak. i 2.79 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . rastresitost r=1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Liebherr R 904 C: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0,75 ×1,0 × 0,79 Qc = 0,59 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0,75 × 1,0 Qc = 0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 18 + 2 + 8 Tc = 28 s nc = 3600 Tc nc

= 3600 28 = 128,57 4. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 128,57 × 0,59 = 75,85 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 128,57 × 0,75 = 96,43 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0,83 krv = 0,84 kds = 0,91 UP = 75,85 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 48,12m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 96,43 × 0,83 × 0,84 × 0,91 UP = 61,18m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj

15 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI VOLVO BL71: 1.0 Qc = 0.19 × 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.19 ×1.79 Qc = 0.19 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.0 × 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 14 + 3 + 7 Tc = 24 s nc = 3600 Tc nc .

15 = 22. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 150 × 0.19 = 28.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 3600 24 = 150 4.5 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 150 × 0.

91 UP = 18.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.5 × 0.91 UP = 14.08m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL dobra organizacija gradili ta dobro kori tenje radnog vremena ocuvani stroj .28m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 28.83 krv = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 × 0.83 × 0.84 × 0.84 × 0.5 × 0.84 kds = 0.91 UP = 22.

28 = 81.28m3/h) ta = 1161 / 14.GRAÐEVINSKI STROJEVI Gradevna jama slijedeceg oblika 21m15m 3m Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin: Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270) /2) x3 = = (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3 Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin: ta = Viskopa / Up(sraslo) Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48.13h Za bager VOLVO BL71 (Up = 14.12m3/h) ta = 1161 / 48.12 = 24.3h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

89 vrijeme utovara tu = 12min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min koeficijent punjenja dampera kpu=1. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 4.12. rastresitost r=1. koeficijent rastresitosti kr=0. Potrebn i podaci za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 18m3 45 km/h prosjecna brzina praznog dampera (vpr) prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi 7000m ljunak.05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

28 h = 16. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.05 Qc = 18. tm. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.9m3 ciklus (ucinakzaRASTRESITImaterijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 18 × 1.8 min .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.

tvp = 7257 45 = 0,16 h = 9,6 min Tc = 12 + 16,8 + 9,6 + 2 + 5 Tc = 45,4 min n = c T60 c nc = 60 45,4 = 1,32 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1,32 ×18,9 = 24,95 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j amce dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00 UP = 24,95 × 0,92 UP = 22,96 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 5. Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac i za proracun su slijedeci: maksimalna zapremina (qc) 25m3 40 km/h

prosjecna brzina praznog dampera (vpr)

prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88 4000m

vrijeme utovara tu = 15min vrijeme istovara ti = 2 min vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min koeficijent punjenja dampera kpu=1,1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 25 × 1.2 h = 12 min .1 Qc = 27. gdjesu tu = (Qc / Uu) vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tvo = = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin 1.5 m3 ciklus (ucinak za RASTRESITI materijal) 2. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.

46 3.1h = 6 min Tc = 15 + 12 + 6 + 2 + 6 Tc = 41min n = c nc = 60cT60 41 = 1.15 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 204 4 40 = 0.46 × 27. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.5 = 40.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0,92 UP = 40 × 0,92 UP = 36,8 37m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 6. Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu , a materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m. Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7 o zapremina odabrane dubinske lopate qc=1,11 m3 Zglobni damper VOLVO A25D 4x4 o maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 20 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80 2000 m

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=19 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=3 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=10 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05 TVZ GRADITELJSKI ODJEL

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 1,11× 1,0 × 0,80 Qc = 0,89 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 1,11× 1,0 Qc = 1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 19 + 3 + 10 Tc = 32 s nc = 3600 Tc

89 = 99.nc = 3600 32 = 112 4.11 = 124.68 m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UT = 112 × 1.32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 112 × 0.

000 h kds = 0.92× 0.000 h kds = 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica dobra organizacija gradili ta kog = 0.80 za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 × 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) novi stroj do 2.83 krv = 0.000 do 4.37 .92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0.83 × 0.00 ocuvani stroj od 2.80 lo a organizacija gradili ta kog = 0.91 dotrajali stroj preko 4.68 × 0.27 70m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 124.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.32× 0.91 UP = 86.75 odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.83 prosjecna organizacija gradili ta kog = 0.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.92× 0.91 UP = 69.000 h kds = 1.92 kds = 0.91 UP = 99.

86m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

32 = 0.8 min tvo = 2 20 = 0.05 Qc = 9.08 h = 4. tm.98 124.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.5 × 1. gdjesu tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 9.1h = 6 min .98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 9.

5 min Tc = 4.8 + 6 + 2. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.tvp = 2 50 = 0.04 h = 2.47 3.63 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .98 = 34.5 + 1+ 3 Tc = 17.3 min n = c T60 c nc = 60 /17.47 × 9.3 = 3.

37 86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal) UPDAM 32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PJAR = 86 / 32 = 2. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica odlicno kori tenje radnog vremena krv = 0.75 (efektivni rad 45 minuta na sat) za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo krv = 0. potrebno je us kladiti broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.69 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u z ucinak cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h.63 × 0.92 UP = 34. UPJAR = 86.92 (efektivni rad 55 minuta na sat) dobro kori tenje radnog vremena krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .92 UP = 31.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.86 32m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera.84 (efektivni rad 50 minuta na sat) slabo kori tenje radnog vremena krv = 0.

80 Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.1 min Duljina iskopa Li=10m Duljina guranja Lg=5m Duljina odlaganja Lo=0m Duljina povratka Lp=15m Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad dozera: kpu=1.46m. koeficijent rastresitosti kr = 0. Odabran je slijedeci dozer: New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima: o No tipa Angle (HA).1m (ako nije zadan . a visina 1.qc =l*h2) o Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h o Prosjecna brzina guranja vg=3km/h o Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Materijal suha zemlja. zapremine qc=5.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 7.2m3 o irina no a l=4.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav nog podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m.

proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t + 2× t .2m3 ciklus (RASTRESITO) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.0 × 0.0 Qc = 5.2 × 1.8 Qc = 4. gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme iskopa tg = Lg .16 m3 ciklus (SRASLO) odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 5. Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 5.2 × 1.

65 min n = c T60 c nc = 60 0.0033 h = 0.0016 h = 0.2 min tg = 0.1min Tc = 0.2 + 0.0 = 0.1 Tc = 0.0025 h = 0.005 3 = 0.015 6 = 0./ vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme ti = guranja odlaganja povratka svih manevara 301.1min Lo = 0 tp = 0.1+ 0.15 min tm = 0.15 + 2 × 0.65 = 92.31ciklusa h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

84 ×1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.01× 0.05 258m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 480.00 .2 = 480.01m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.80 krv = 0.80 × 0.84 ×1.31× 4.00 UP = 384.16 = 384.01× 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.01m3 h (ucinak za SRASLI materijal) U = n × Q T cc UT = 92.84 kds = 1.00 UP = 258.31× 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92.80 × 0.

UP = 322.57 323m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u zglobne dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m. kr = 0.1 Koeficijent punjenja dampera kpu=1.80 5000 m vrijeme istovara dampera ti = 0.0m3 Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 10 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 15 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal suha zemlja.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 8. Odabrani su slijedeci strojevi: Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1.1 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

45.55 0.70 0.75 te ki 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 133. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.70 razmjerno te ki 0.55 0. 3.33 ×1.1 Qc = 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.1= . proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.80 S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom.45 0.75 0.0 × 1.75 0.33 4.70 0.0m3.65 prosjecni 0. a obujam utovarne lopate je 1.65 0.45 min = 27 s nc = 3600 Tc nc = 3600 27 = 133. vec se trajanje jednog ciklu sa preuzima iz tablica.

146.66 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

80 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.00 UP = 146.56 98.84 ×1.84 kds = 1. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.66 × 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .00 UP = 98.80 × 0.

1 Qc = 11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 11 146. tm.33 h = 20 min . proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.5 min tvo = 5 15 = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 10 × 1.075 h = 4.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.66 = 0.

69 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 5 45 = 0.79 ×11 = 19.79 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 1.6 = 1.11h = 6.6 + 0.5 + 20 + 6.5 + 2 Tc = 33.6 min n = c T60 c nc = 60 / 33.6 min Tc = 4.

5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 16.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera.5 = 5.84 UP = 19. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na cin. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .69 × 0. UPUT = 98.54 16.5 /16.84 UP = 16.5m3/h.5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) n = U UPDAM DAM PUT = 98.5 = 98.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0.97 nDAM Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca prema broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98.

Odabrani su slijedeci strojevi: Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic o Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0. Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu.8m3 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .65 m3 Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima: o utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 9. a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje u zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m. Jaru ala iskop vr e na hrpe.

koeficijent rastresitosti kr=0.0 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima: o najveca zapremina (qc) 7.35 m3 o prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) materijal vla na zemlja.0 vrijeme istovara dampera ti = 0.5 min koeficijent punjenja dampera kpu=1.5 min vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1.80 3000 m vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=23 s vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=5 s vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=12 s koeficijent punjenja jaru ala kpu=1.

proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 0.52 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t c rip Tc = 23 + 5 + 12 Tc = 40 s nc = 3600 Tc .65 × 1.65 × 1.0 × 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal Q = q × k × k c cpur Qc = 0.0 Qc = 0.80 Qc = 0.65 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin 1.

8 UT = 90 × 0.nc = 3600 40 = 90 4.52 46.65 58. proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 90 × 0.5 TVZ = m3 h (ucinak za SRASLI materijal) = m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) GRADITELJSKI ODJEL .

92 × 0.91 UP = 46.92 kds = 0.8 × 0.83 × 0.5m3 h (ucinak za SRASLI materijal) UP = 58.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.91 UP = 40.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.92× 0.91 UP = 32.65 40.83 krv = 0.83 × 0.5 × 0.52 32.

1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.55 0.8 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2. 3. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik lusa.65 prosjecni 0.55 0.09 4.70 0.70 razmjerno te ki 0.8 × 1.8m3.80 S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom.70 0.45 0.75 te ki 0.65 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0. vec se trajanje jednog ciklusa preuzima iz prirucnika proizvodaca.1 do 5 m3 preko 5.0 Qc = 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 = 109. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.55 m in. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0. mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0. a obujam utovarne lopate je 0. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.75 0.75 0.

cc UT = 109.09 × 0.8 = 87.27 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

64 66.00 UP = 66.83 × 0.92× 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5. kog = 0.5m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .27 × 0.83 krv = 0.00 UP = 87.92 kds = 1. dok za koe ficijent kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala.

27 = 0.2 min .12 h = 7. gdje su tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 7.35 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.35 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 7.084 h 5 min tvo = 3 25 = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin: 1.35 87. tm.0 Qc = 7.

5 + 1.37 × 7.2 + 3.6 min Tc = 5 + 7.6 + 0.06 h = 3.8 = 3.77 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .tvp = 3 50 = 0.35 = 24.5 Tc = 17.37 3. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 3.8 min n = c T60 c nc = 60 /17.

92 UP = 24. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac krv = 0. UPJAR = 40.77 × 0.5m3/h 2 x 66.5 = 133m3/h 6 x 23 = 138m3/h Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera. Varijanta 2. ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo g procesa 1 x 66.92 UP = 22.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. 2 x 40.5m3/h.5 = 121.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPUT = 66. a dampera oko 88%.5 = 66. potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli jedeci nacin. to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%. U tom slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%.5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal) UPDAM = 23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal) Varijanta 1.5m3/h 3 x 23 = 69m3/h Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3.79 23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera. 3 x 40.5 = 66. a damperi oko 85%.5 = 81m3/h 1 x 66.5 m3/h.5 = 121. broja utovarivac a i broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

materija kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po TVZ GRADITELJSKI ODJEL irini njegova radnog zahvata nlr=5 .65m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irine 10m. Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i l je suhi ljunak.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 10. Odabran je slijedeci stroj: Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima: o No (daska) irine ld=3.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.5 4 zavr na obrada povr ina nasipavanja 1.9 2.6 2.7 4.5 uklanjanje snijega 7 25 obrada povr ina 2 8 poravnanje 4 -10 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice.7 3.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.2)× 1000] 5 UT = 1380m2 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .3 45 stupnjeva 1. moguce se poslu iti tablicom ispod.2 3.6 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000] nlr T rp UT =[2 ×(3.0 4.65m.2 2. 3. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h. 2.0 4. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni je moguce pronaci.7 4.5 -2. Kut daske irina daske (m) ld 2.5km/h. Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h) popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6 izrada jaraka 1.0 S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3.8 3.5 i 2.1 3.65m reci da je lr=3.65 0. koja ka e da je brzina vo nje grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.91 960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.91 UP = 1380 × 0.92 × 0.92 kds = 0.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.

Odabran je slijedeci stroj: irine 10m.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 11. materijal je suh Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima: o Valjci irine ld=1. Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i i ljunak.38m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: materijal suhi ljunak irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8 debljina sloja koji se zbija h=30cm TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

75 × 0.83 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0. odredivanje brzine kretanja valjka (v) Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je moguce preuzeti iz tablice ispod.92 × 0. koji ka e da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.92 kds = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h × 1000] nlr T rp UT =[3 ×(1.83 krv = 0.5 ljunak.3 × 1000] 8 UT = 132.91 UP = 132. pijesak i njihove mje avine od 2 do 4 nosivi asfaltni sloj od 2 do 4 habajuci asfaltni sloj od 2 do 6 U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju. 2.38 0.75m3 h 3. preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG. Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h) stijena ili glina od 1 do 2.91 .2)× 0.

92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 12.5m o najveci dohvat Lmax=55m o nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabran je slijedeci stroj: Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima: o duljina ruke L=56.4m o najveca nosivost Qmax=8000kg o dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14. Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g radili tu.

..........5 m3 × 2200 kg m3 = 1100 kg . obujam ko are mK = 300 kg ........ masa pune ko are mUK 2.....5 m3 .......... a da je te i te objekta udaljeno 15 m.. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°..5 m Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m... a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin: 1..GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta koji se podi e.5 = 7...... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) 32m20 m 40 m auto mje alica 7..... ¼ punog okreta... LV = 15 -7.... pa iz tog podatka mo emo reci da je prosjecna visina podizanja LO=8m............. masa prazne ko are mBET = 0.. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .............5 m od osi rotacije. tj..... masa betona u ko ari = 300 kg + 1100 kg = 1400 kg ...5 m 15 m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7..... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0...........

5 50 = 0.5 = 0.5 min tKUT = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.0 3.65 min tPR T t 2 t t = + ×(t + + )+ . Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.65 minute pa do 0.5 minute pa do 1.5 minute pa do 0.65 minuta. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0.8 minuta.65 minute do 2 minute. odredivanje brzine okomitog.2 min tV = 7408 . Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0. = 1min tPU tO = = 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm40 minm50 minokreta5.25 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4.0 minute.15 min = 0.5 minute.

2 + 0.35 min n = c T60 c nc = 60 / 3.14 5.14 × 0.5)+ 0.65 = 3.t c PU OVKUT PR Tc = 1+ 2 ×(0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.57 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 + 0.5 8.35 = 17.

9m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.57 × 0.89 7. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 7.92 UP = 8.

Zgrada u trenutku prijenos a tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) P+2 (h=12 m) 20 m 40 m kamion s armaturom 15. Iz tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret a na drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m. TVZ GRADITELJSKI ODJEL . 3/8 punog okreta.5 m od osi rotacije.5 m Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema. za prijenos armaturnih s kamiona na deponiju vr i se na slijedeci nacin: ipki 1. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz sigurnosnih razloga.5 = 23.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj ekta. a da je te i te deponije udaljeno 39 m. jer su i kamion i deponij na is toj visini.5 m deponij armature 39m drvo visine h = 25 m drvo visine h = 35 m 47. tj. Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°. LV = 39 -15. pa iz tog podatka mo emo reci da je visina objekta h=12 m.5m Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15.

proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti. 100kg/m2) o 1000kg za paletu opeke obicna opeka 336 kom/paleti blok-opeka 120kom/paleti o 500kg za palete hidroizolacije (ljepenka. Kolicina tereta koju prenosimo u jednom ciklusu mo e biti: o 500kg za sve njeve armaturnih vilica o 500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki o 500kg do 1000kg za armaturne mre e o 500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0. bitumen i slicno) S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki. mo emo uzeti da ce prosjecna masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25kg/m').5m3 do 1m3) o 1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg) o 1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg) o 500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2. iz kojeg mo emo procitati da je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg.

Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.GRAÐEVINSKI STROJEVI minm03minm30 minokreta5. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.5 minute pa do 0.65 minuta. tP = 1min tO = 1.75 min = 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = vV = vKUT = 4. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.0 minute.375 0.65 minute pa do 0.5 minute pa do 1.5 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.8 minuta.5 min tV = 233044 .65 minute do 2 minute. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.75 min tKUT = 0.5 = 0.0 3.75 min tODV T = t + .5 30 0. odredivanje brzine okomitog.

75 + 0.5 + 0.75 7.75)+ 0.75 min n = c T60 c nc = 60 / 7.75 = 7.75 × 750 = 5812 kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .75 5.2 ×(t + t + t )+ t c P OVKUT ODV Tc = 1+ 2 ×(1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 7.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 6. ovisno o organizaciji gradili ta. itdX. te bi ciklus u tom slucaju trajao: Tc = 1+ 2 × 1.92 UP = 5812 × 0.92 UP = 5347 5300kg h Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima. vodoravna i kutna). osim to se vremena svih pomicanja tere ta nece zbrajati. Tada ce formula za izr acun vremena trajanja ciklusa izgledati ovako: T = t + 2 × t + t c P MAX ODV Primjerice. stupnju izgradenosti objekta.5 + 0. tv ili tkut odabr ali to.75 = 16 7. vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to.75 = 3.75 min nc = 60 / 3. U tim ce s e slucajevima proracun raditi na isti nacin. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0. polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta. moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita. proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut) .

proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up) U = T krv× P U za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.92 UP = 11040 11000kg h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .UT = nc × Qc UT = 16 × 750 = 12000 kg h 8.92 UP = 12000 × 0.

Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h. onda se racu kpu = 1. debljine d=75cm. Up = 30 m3/h auto-mije alica o maksimalna zapremina (qc) 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta vrijeme utovara betona u auto-mije alicu na po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski) koeficijent punjenja auto-mije alice vrijeme potrebno za sve manevre TVZ GRADITELJSKI ODJEL 5000 m tu = 2 min (ako nije zadano. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva. za prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice. a za izradu betona centralni pogo n za proizvodnju betona. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet on. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce povr ine 1500m2.0 tm = 4 min .GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 13.

0 Qc = 6.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0. tm. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 m3 ciklus 2. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1.1667 h = .

10 min tvp = 305 5 60 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 2 × 6 = 12 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .15 h = 9 min Tc = 2 + 10 + 5 + 9 + 4 Tc = 30 min n = c T60 c nc = 60 / 30 = 2 3.0833 h = 5 min ti = 6 40 = 0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI 4.92 UP = 12× 0.73 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja autopumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h.4 = .92 UP = 11. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 30m3 h = 0. U = 30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton) PPUMP U = 11m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PPUMP PMJE = 30 /11= 2. Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%.04 11m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. odnosno mo emo reci da bi radila punim kapacitetom. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.

VBET = 1500 x 0. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.75 = 1125m3 tBET = 1125 / 30 = 37. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.5h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .40% 75m3 h Dakle.

= 0. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk a dizalica s ko arom za beton velicine 0.5m3. za prijevoz betona ce se koristiti aut o-mije alice. prosjecne debljine d=20cm.0 o vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) TVZ GRADITELJSKI ODJEL Up = 100 m3/h . = 0. vO = 40m min. potrebno je odrediti iskori tenost au to-pumpe za beton i centralnog pogona za proizvodnju betona.LKUT = 0. te je potrebno odrediti vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce. a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop ne ploce povr ine 500m2. LO = 20 m. Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima: toranjska dizalica o zapremina ko are za beton 0.5 min tPU tPR o koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 14.25 okreta o vV = 50mmin.0 auto-mije alica o maksimalna zapremina 6 m3 o prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h o prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h o duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m o vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min o koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1. Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.5 m3 o LV = 25m.5 okreta min vKUT o = 1min .

.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin: 1.5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal) 2.5 min tKUT = 0.0 Qc = 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.5 min tPR T t + 2 t t t = ×(t + + )+ c PU OVKUT PR Tc = 1+ .5× 1.25 0.5 min = 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 0.5 min tO = 5025 20 40 = 0.5 = 0. = 1min tPU tV = = 0.

2×(0.5 = 4.5 6.13 6m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 = 13.33 3.5 min n = c T60 c nc = 60 / 4.5 + 0.5)+ 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) UT = nc × Qc UT = 13.67 m3 h 4.33 × 0.5 + 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = T krv × PU krv = 0.92 UP = 6.67 × 0.92 UP = 6.

gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 5 min tvo = = 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.0 Qc = 6. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. tm.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1.0 m3 ciklus 2.4 h = .

67 = 0.72 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 min ti = 6 6.6 = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.62× 6 = 3.6 min n = c T60 c nc = 60 / 96.6 + 54 + 4 Tc = 96.24 min tvp = 208 8 50 = 0.62 3.899 h = 54 min Tc = 5 + 24 + 9.16 h = 9.

5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.92 UP = 3. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.72× 0.42 3. Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%.71 nMIK Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak cijelog procesa od 6 m3/h.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE n = UU MIK PDIZ PMJE = 6 / 3. UPDIZ = 6m 3 h (ucinak auto-pumpe za beton) U = 3.5 = 1. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. koju bismo izracunali na slijedeci nacin: 6m3 h . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: krv = 0. odnosno radila bi punim kapacite tom.92 UP = 3.

VBET = 500 x0. Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.67 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .06 = 6% 100m3 h Dakle.2 =100 m3 tBET = 100 /6 = 16. mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h.= 0. odnosno t oliko je moguce iskoristiti za preostale potrebe.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na jedan stroj): Sustav za ugradnju betona: 1x auto-pumpa za beton 3x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h) Up = 11 m3/h (200kn/h) Up = 13 m3/h (300kn/h) Up = 9 m3/h (100kn/h) Up = 38 m3/h (1900 kn/h) 2x kran s ko arom za beton Sustav za prijevoz betona: proizvoljan broj auto-mije alica Sustav za proizvodnju betona: 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) 1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h) Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn og ucinka. te sve ostale pratece tro kove. a z a izradu betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. ukljucujuci i proi zvodnju. Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel jne ploce. Za prijevoz betona unutar gradili ta ce se koristiti auto-mije alice. Za betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton. a u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje. potrebno je za svaki slucaj pojedin acno odrediti iskori tenost preostalih sustava.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 15. prijevoz. a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu de ispunjen u potpunosti b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva.

08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL . a njegova cijena je 3400 kn/h cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h 961 7150 / 76 = 94. proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona = 1× 38 + 1× 23 UPPRO UPPRO = 61m3 h 3.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin: 1. potrebno dokupiti beton) ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona = 1× 17 + 3 × 11+ 2 × 13 UPUGR UPUGR = 76 m3 h 2.78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih betonara. jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana . uskladivanje potrebnog broja strojeva a) tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti 76 61 = 15m3 h (manjak proizvodnje betona. a u cijenu dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza automije alicama ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%.

.

2% moguce varijante sustava za ugradnju betona su: varijanta 1. nepotpuna iskori tenost sustava ugradnje betona) proracun potrebnog broja auto-mije alica = 6. odn. (ukupni ucinak 63 m3/h) 961 o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1250 kn/h varijanta 2.78 (odabrano 7 auto-mije alica) ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h iskori tenost sustava proizvodnje betona je 61/ 76 = 0. ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h 5350 / 61 = 87.71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona TVZ GRADITELJSKI ODJEL .802 80.GRAÐEVINSKI STROJEVI h b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji mogucnost za dokup betona) 76 61 = 15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona. (ukupni ucinak 65 m3/h) o 1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h o 2x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h o 2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h ukupna cijena sustava za ugradnju je 1350 kn/h uzev i u obzir cijenu. odabrana je varijanta 1.

te odabrati potrebne gradevinske stroje ve i izracunati njihove ucinke. 1500 m3/dan materijala dodatno usitniti do potrebne granulacije bu enja i miniranja se obavljati po lokalnim cestama do pocetka dionice. 3km. 4km. odrediti potrebne dnevne i satne ucinke. . 2 d. 1km) zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi. 3 d. prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln im prometnicama. gustoca prometa.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 16. 2km.. a 15km/h po trasi materijal je suhi lomljeni vapnenac Shema polo aja kamenoloma i trase: l=15km l=10km . Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto ku Krku. Poznati podaci o gradevini: 4 dionice ukupne duljine 10km (1 d.) na lokalnim prometnicama i na gradili tu. 4d. a potom po trasi do mjesta ugradnje s obzirom na uvjete (nagib prometnica.. potrebno je dovoziti zamjenski materijal iz obli njeg kamenoloma potrebe za materijalom u nasipu su slijedece: o 1 dionica 13500 m3 o 2 dionica 16000 m3 o 3 dionica 25000 m3 o 4 dionica 10000 m3 Poznati podaci o lokalnim prilikama: kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t rase prometnice kamenolom je u mogucnosti isporuciti 20% miniranog materijala je potrebno kamenolom vr i samo uslugu primarnog prijevoz materijala iz kamenoloma ce 1.

84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0.S obzirom na zadane uvjete.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL . Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1. vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana na mjesec. kds su isti za sve strojeve i gradili ta.0 . krv. za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu kog. i iznose: o kog=0. 12 radnih sati dnevno).83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0.

d.0 rastresito 1.5m3 h × 1.25 = 51600 m3 Vrijeme gradenja: 2mj × 20r.× 12h / d = 480h = 40r.d. Tuk = Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO): Q = 51600 40 = 1290m3 dan < 1500 m3 dan (raspolo ivo) dkamenolom Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES ITO): 3 258m3 dan 3 Q = 1290m dan × 0.20 = = 21.25 Potrebna kolicina materijala je: Q = 64500 1.5m h (SRASLO) dpred 12h d Q = 21.6 ugradeno 1. Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno m polju): sraslo 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Dokaznica materijala: Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.6 34.5m3 h (RASTRESITO) .

i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA STRESITO): 3 2064m3 dan 3 Q = 1290m dan × 1.25 = = 134m3 h dugradnja 12h d TVZ GRADITELJSKI ODJEL .6 = = 172m h dprijevoz 12h d Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U GRAÐENO): 1612m3 dan Q = 1290m3 dan × 1.dpred Potrebna dnev.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ki opis sustava: Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava: podsustav miniranja i predrobljavanja podsustav transporta podsustav ugradnje Odabrani strojevi: miniranje i predrobljavanje o bu aca garnitura o bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) o pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom o utovarivaci transport o kamioni kiperi ugradnja o dozeri (grubo razastiranje) o grejderi (fino razastiranje i planiranje) o valjci (zbijanje) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

predviden jedan pikham er Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3.. snazi stroja.5 × 1. vrsti opreme za bu enje.5 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .).5m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1. jer ovisi o pre vi e cimbenika (vrsta stijene. . proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 3..GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Podsustav miniranja i predrobljavanja Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca. ovisan je o vrsti stijene... . velicina lomljenih komada.) Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka.0 Qc = 3.

Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3.65 0. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 92 × 3.55 0.5 = 322m3 h 320 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 5.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.84 kds = 0.70 0.55 0.45 0.75 0. a obujam utovarne lopate je 3.70 razmjerno te ki 0.70 0. 3.75 0.5m3.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.1 do 5 m3 preko 5.65 prosjecni 0.65 min = 39 s nc = 3600 Tc nc = 3600 39 92 4. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.83 krv = 0.91 UP .65 min.GRAÐEVINSKI STROJEVI 2.75 te ki 0.

91 UP = 203 200m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova rivac za utovar materijala u kamione kipere.83 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .= 320 × 0.84 × 0.

odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l opatom zapremine qc=1.1 m3 vrijeme ciklusa Tc u minutama laki 0.65 prosjecni 0.0 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal) 2.0 Qc = 1.0m3 Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na slijedeci nacin 1.55 0. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 1.70 0.70 razmjerno te ki 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal .GRAÐEVINSKI STROJEVI Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere.45 0.55 min = 33 s nc = 3600 Tc nc = 3600 33 109 4.0 × 1.1 do 5 m3 preko 5. Obilje ja Obujam utovarne lopate "q" utovara do 3 m3 od 3. mo emo odrediti da je vrijeme trajanj a ciklusa Tc=0.80 S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim utovarom.55 0.75 0.75 te ki 0.65 0. 3. potreban je i jedan manj i utovarivac za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom. S obzirom na mali potrebni ucinak.70 0. proracun broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = 0.0m3.75 0.55 min. a obujam utovarne lopate je 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.

0 = 109m3 h 110 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .U = n × Q T cc UT = 109 × 1.

proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds kog = 0.83 × 0.5 m3/h. pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov arivac za utovar materijala u pokretnu drobilanu.78 70m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 34.GRAÐEVINSKI STROJEVI 5.91 UP = 110 × 0.91 UP = 69.84 kds = 0.83 krv = 0.84 × 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

0 Qc = 20. Vrijeme potrebno za istovar cemo uzeti 2min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav transporta Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. Nism o u mogucnosti koristiti dampere. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 20. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min).0 × 1.0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama . t . gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / .

33 h = 20 min t= 15 30 = 0.5 h = 30 min tvo2 = 5 15 = 0.06 h 4 min tvo1 = 32020 15 30 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = = 0.54 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .33 h = 20 min vp2 Tc = 4 + 30 × 2 + 20 × 2 + 2 + 5 Tc = 111min n = c T60 c nc = 60 /111 = 0.5 h = 30 min vp1 t = 5 15 = 0.

.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .5 × 0.84 UP = 7.5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.84 UP = 10. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.83 krv = 0.32 7m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 172 m3/h. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac kog = 0.83 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.54 × 20 = 10. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami ona kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.8 m3 h 10.

9m Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h Prosjecna brzina povratka vp=6km/h Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: Vrijeme Duljina Duljina Gubitak potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0.0 Qc = 2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + .1 min guranja i odlaganja Lg=10m povratka Lp=10m materijala uslijed guranja je zanemariv Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin 1.5 m3 ciklus (RASTRESITO) 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Podsustav ugradnje Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve: dozeri za grubo razastiranje grejderi za fino razastiranje i planiranje valjci za zbijanje Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima: No zapremine qc=2m3 irina no a l=2. a visina 0.5 × 1.5m. Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci Q = q × k c cpu Qc = 2.

1min TVZ GRADITELJSKI ODJEL iskopa guranja odlaganja povratka svih manevara .0017 h = 0.1min tm = 0.t + t + t + 2× t . gdje su c igop m ti = Li / vi vrijeme tg = Lg / vg vrijeme to = Lo / vo vrijeme tp = Lp / vp vrijeme tm vrijeme t = = 0.005 h = 0.0.01 6 = 0.3 min g tp = 0201.

5 = 250 m3 h 6.63 160m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) . proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.83 krv = 0.83 × 0.1+ 2 × 0.84 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Tc = 0.91 UP = 158.6 = 100 ciklusa h 5. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 100 × 2.91 UP = 250 × 0.1 Tc = 0.84 kds = 0.6 min n = c nc = 60cT60 0.3 + 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin ka i jedan dozer manjeg ucinka.5%). S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 160 = 12 ~ 7. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer a za grubo planiranje materijala.Potreban ucinak je 172 m3/h.

3 129m3 irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal . odabr ati cemo brzinu od 1.5km/h.5 ×(2. 2.2 3.6 2.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45° irina preklopa lp=20cm broj prijelaza grejdera po .0 4.7 3.5km/h.1 3.2m.8 3. odredivanje brzine kretanja grejdera (v) Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je izmedu 1. 3.2 0.6 2. vece granulacije) Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin: 1.5 i 2. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca tablica.9 2. odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera. Kut daske irina daske (m) ld 2.3 45 stupnjeva 1.0 4.2 2.7 4.7 4. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju.2)× 1000 UT = 428m2 h UT = 428m2 h × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× 1000]nlr T rp UT =[1.0 S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je lr=2.3 irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr 60 stupnjeva 1.

]7 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin ka i jedan grejder manjeg ucinka.84 × 0.91 82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje Potreban ucinak je 172 m3/h.83 × 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd era za fino razastiranje i planiranje materijala.91 UP = 129 × 0. S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal a (172 164 = 6 ~ 3.84 kds = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .83 krv = 0.8%). proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.

5km/h Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin: 1.91 UP = 72 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti kog = 0.84 × 0.83 krv = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1.83 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U =[v ×(l l )× h ×1000] nlr T rp UT =[1.3 × 1000] 10 UT = 72m3 h 2.91 46 m3 h prakticni ucinak valjka Potreban ucinak je 134 m3/h.84 kds = 0.5 ×(1.8 0. pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk a za .8m Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci: irina preklopa lp=20cm Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci: broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10 debljina sloja koji se zbija h=30cm brzina kretanja valjka 1.2)× 0.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL .zbijanje materijala.

svaka duljine 2000m betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata Poznati podaci o lokalnim prilikama: beton se proizvodi u gradili noj betonari . krv.91 (ocuvani strojevi) TVZ GRADITELJSKI ODJEL .0 . a prevozi se auto-mije alicama od betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h) agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 15km/h.92 (odlicno kori tenje radnog vremena) kog.83 (dobra organizacija gradili ta) o krv=0. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace lj. krv za betoniranje iznose: o kog=1.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 17. Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo denje. za sve strojeve kog.84 (dobro kori tenje radnog vremena) o kds=0. a u odlasku 40km/h) za 1m3 betona potrebno je 1. Poznati podaci o gradevini: dvije tunelske cijevi (lijeva i desna).5t cementa Dodatni podaci o strojevima su: kpu=1.1m3 agregata i 0. a u odlasku 30km/h) cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina vozila u dolasku 25km/h.00 (odlicna organizacija gradili ta) o krv=0. kds za ostale strojeve iznose: o kog=0.

GRAÐEVINSKI STROJEVI Tehnolo ko osmi ljavanje procesa: Svaki oplatni segment du ine je 10m. Tunelska cijev prva druga 1 dan namje tanje oplate 2 dan betoniranje 3 dan stajanje betona namje tanje oplate 4 dan stajanje betona betoniranje 5 dan namje tanje oplate stajanje betona 6 dan betoniranje stajanje betona 7 dan stajanje betona namje tanje oplate 8 dan stajanje betona betoniranje X namje tanje oplate stajanje betona X betoniranje stajanje betona X stajanje betona Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana .1 = 165m3 dan RASTRESITO): . Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano. koji se pomice po tracnicam a. dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate. U svakoj tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment. Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. Nakon namje tanja pristupa se betoniranju. po principu jedna cijev se betonira. nakon cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju. a jednom namje ten prima 150m3 betona. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan (vidi tablicu) Vrijeme gradenja: betoniranje jednog segmenta traje 10 sati transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje Potrebni ucinak ugradnje betona je: U = 150 10 = 15m3 h betoniranja Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment Q = 150 × 1.

5t = 75t dan Qdcem Ucem = 75 8 = 10t h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .dagras U = 165 8 = 20m3 h agras Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment): = 150 × 0.

vrijeme potrebn o za sve manevre iznosi 5min. 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun ucinaka: Proizvodnja i ugradnja betona: Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka.0 m3 ciklus 2. Prij evoz se obavlja auto-mije alicama obujma 6m3. vrijeme utovara iznosi 2min.0 Qc = 6. gdje su tu vrijeme tvo = Ldo / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti = Qc / Ui vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u odlasku vo nje praznog vozila u povratku istovara . tm. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min.

2 h = 12 min ti = 20 min Tc = 2 + 12 + 12 + 20 + 5 Tc = 51min n = c nc = 60cT60 51 = 1. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 1.18 × 6 7 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .2 h = 12 min tvp = 151 5 = 0.vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.18 3.

5m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice. UPUGR = 15m3 h (ucinak pumpe za beton) U = 6.00 × 0.5m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k × k P Trvogds za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.92 UP 6.00 krv = 0.92 UP = 7 × 1. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

Vrijeme potrebno za utovar cemo u zeti 5min. t . a za istovar cemo uzeti 2min.GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu =5min. Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin: 1. gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme utovara tvd = Ldd / vpu vrijeme vo nje punog vozila u dolasku tvp = Ldp / . Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Nis mo u mogucnosti koristiti dampere. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal Q = q × k c cpu Qc = 8.0 Qc = 8. ti=2min).0 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +. jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama .0 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal) 2.

5 h = 30 min = 3015 15 15 = 1h = 60 min = 5 + 30 + 60 + 2 + 5 = 102 min = T60 c = 60 /102 = 0.vpr vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku ti vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu tvd t vp Tc Tc n c n c = 5 min = = 0.59 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

5 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) 4.5 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.83 × 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal U = n × Q T cc UT = 0.72 m3 h 4. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion a kipera za prijevoz agregata.84 UP = 4.83 krv = 0. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .59 × 8 = 4.84 UP 3m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 20 m3/h.

gdje su c uvovpi m tu = Qc / Uu vrijeme tvd = Ldd / vpu vrijeme tvp = Ldp / vpr vrijeme ti vrijeme tm utovara vo nje punog vozila u dolasku vo nje praznog vozila u odlasku istovara . Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin: 5. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) T = t + t + t + t +.0 × 1. t .0 t ciklus 6. a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min.0 Qc = 8. Vrijeme potrebno za utovar cemo uzeti 10min. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) Q = q × k c cpu Qc = 8. ti=10min).GRAÐEVINSKI STROJEVI Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q c=8t Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min).

28 TVZ GRADITELJSKI ODJEL .25 h = 75 min vp 504050 25 = 2h = 120 min tvd = Tc = 10 + 75 + 120 + 10 + 2 Tc = 217 min n = c T60 c nc = 60 / 217 = 0.vrijeme svih manevara i izmjene vozila t = = 1.

84 UP = 2.24t h 2.25 × 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 7.28 × 8 = 2. pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona za prijevoz cementa.6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal) Potreban ucinak je 10t/h.84 UP 1. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti kog = 0. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.83 krv = 0.83 × 0.25t h 8. TVZ GRADITELJSKI ODJEL .

na strani stupi ta 5 transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h od betonare do 2. mjesta prihvata betona (na strani stu . greda i ploce. Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p loce vijadukta.GRAÐEVINSKI STROJEVI Zadatak 18. svako stupi te se betonira jedan dan u tjednu gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0. a udaljenost od 2. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. i 4.5m ploca je debljine 0. Osnovni podaci o objektu: vijadukt je gredni-monta ni dvije trake. a obujma 40m3 stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m.00 prihvat betona ce biti na koti +30. pojedinacne duljine 20m medusobni razmak traka je 2m grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede naglavne grede se nalaze na vrhu stupova. te izvr iti njih ovo uskladivanje. te za prijenos svih ostalih materijala na gradili tu betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m.5m Tehnologija izrade: predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. visine su 3m. stupi ta izmed u dvije trake vijadukta toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova. a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m 2 monta ni nosaci su visine 2. svaka irine 10m i du ine 120m svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ). a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10 m ispred pocetka trase beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5) po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h.

te stupi ta 1 i 2. a masa prazne ko are iznosi tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa) radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost alih materijala potrebnih na gradili tu TVZ GRADITELJSKI ODJEL . 2 i 3. pomocu toranjske dizalice 1 s 2. 5 i 6. pomocu toranjske dizalice 2 za betoniranje ce se koristiti ko are kible 250kg Potreba za vremenom: obujma 0. te stupi ta 3. 4 i 5. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1.5m3. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4.pi ta 1) iznosi 1km s 1.

...... proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica) SKICA Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije.... masa prazne ko are mBET = 0........... obujam ko are mK = 250 kg ...... LV = 50-21 = 29m S obzirom na visinu stupa od 24m.... proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton) Qc = V = 0.... TVZ GRADITELJSKI ODJEL .................. 0........5 m3 × 2400kg m3 = 1200 kg .... pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi: LO = 30 12 + 4 + 4 = 26m Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°... te da je teret potrebno podici i spustiti za d odatna 4m.. a d a je mjesto betoniranja udaljeno 21m......5 m3 .......05 punog okreta. tj..... masa betona u ko ari = 250 kg + 1200 kg = 1450 kg .. masa pune ko are mUK 2......GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5: 1..............

96 min = 0. Vrijeme punjenja posude za beton j e od oko 1 minute pa do 1.1min tKUT = 0.5 = 0.5 minute.05 0. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.65 minute pa do 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI 3.86 min tV = 293026 30 = 0.8 minuta. Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja. = 1min tPU tO = = 0. a pra njenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor ide od 0.0 minute. vodoravnog i kutnog transporta tereta Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke: vO = 30m min vV = 30m min = 0. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0.65 minute do 2 minute.5 okreta min vKUT 4.65 minuta.5 minute pa do 0. a ot pu tanja (odvezivanja) od 0. odredivanje brzine okomitog.5 min tPR T t 2 t t = + × + .5 minute pa do 1.

77 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .42 = 17. proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q Tcc UT = 17.5 8.96 + 0.c PU MAX PR Tc = 1+ 2 × 0.42 min n = c T60 c nc = 60 / 3.54 × 0.54 5.5 = 3.

92 UP = 8.GRAÐEVINSKI STROJEVI 6.92 UP = 8.06 8m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL .77 × 0. proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k P Trv za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti krv = 0.

09 okreta 6 8m 19m 0.5m 29m 0. grede 1-5 i polja ploce 1-6 ce se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog. okomitog i kutnog transporta.45 okreta 4 12.41 okreta 3 8m 1m 0.45 okreta te 4 26m 44m 0.41 okreta 5 8m 38m 0.5m 44m 0.05 okreta 1 8m 18m 0.03 okreta GRADITELJSKI ODJEL .45 okreta 3 12.45 okreta te 3 26m 29m 0.09 okreta 2 8m 18m 0.05 okreta 1 12. prema tablici ispod.5m 29m 0.GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5.25 okreta te 5 26m 29m 0.5m 9m 0.25 okreta te 2 26m 9m 0. LO LV stupi stupi stupi stupi stupi greda greda greda greda greda polje polje polje polje polje polje TVZ LKUT te 1 26m 24m 0.25 okreta 2 12.47 okreta 4 8m 38m 0.25 okreta 5 12.5m 24m 0.

25 h = .GRAÐEVINSKI STROJEVI Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin: 1. proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal Q = q × k c cpu Qc = 6 × 1. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc) Tc = tu + tvo + tvp + ti +. gdje su tu vrijeme utovara tvo = Ldo / vpu vrijeme vo nje punog vozila u odlasku tvp = Ldp / vpr vrijeme vo nje praznog vozila u povratku ti = Qc / Ui vrijeme istovara tm vrijeme svih manevara i izmjene vozila tu = 2 min tvo = = 0.0 m3 ciklus 2. tm.0 Qc = 6.

68 m3 h TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun teoretskog ucinka (Ut) U = n × Q T cc UT = 0.78 × 6 = 4.68 h = 41min tm = 4 min Tc = 2 + 15 + 15 + 41+ 4 Tc = 77 min n = c T60 c nc = 60 / 77 = 0.25 h = 15 min ti = 6 8.77 = 0.15 min tvp = 205 5 20 = 0.78 3.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL . proracun prakticnog ucinka (Up) U = U × k × k P Trvog za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti: kog = 1.68 × 1.GRAÐEVINSKI STROJEVI 4. UPDIZ = 8m3 h (ucinak toranjske dizalice) U = 4m3 h (ucinak auto-mije alice) PMJE Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.92 UP = 4.92 UP = 4. potrebno je uskladiti broj potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.00 krv = 0.3 4m3 h Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice.00 × 0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful