Broj 99, godina 3.

10. studenoga 2010. ISSN 1847-8247

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik
NATO-OVA ZRAČNA OBRANA

Svake srijede... Četvrtkom...

INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO

KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIH VOJNIKA SVIJETU MODE

Euroatlantski tjednik (ET)

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: www.opsa.hr; e-pošta: opsa@opsa.hr Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: www.opsa.hr

Broj 99, godina 3.

EUROATLANTSKI TJEDNIK Za sigurniji svijet u kojem živimo... Et

OPSA-NAPO

SADRŽAJ
STRANA
2 3 UVODNIK NATO-OVA ZRAČNA OBRANA

UVODNIK
Stigli
smo do 99. broja Euroatlantskog tjednika. Obljetnički 100. nećemo proslaviti domjenkom. Kriza nas tjera da raspoloživa sredstava koristimo prikladnije, unapređujući djelovanje.

NATO-ova zračna obrana počela se razvijati 1970-ih kada su članice uvidjele da napori oko razvoja vlastitih, nacionalnih, zračnih snaga nisu dovoljni da bi adekvatno zaštitili zračni prostor NATO-a. Tada su zemlje članice počele integrirati i stvarati zajedničku zračnu obranu u Europi u okrilju Saveza, te je ona stavljena pod kontrolu SACEUR-a, Vrhovnog saveznog zapovjedništva Europa.

5

INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO

U vrijeme krize, nerijetko se u potrebi rezanja proračunskih sredstava pomisli na oružane snage. Tako je to s ljudima. Niti na zdravlje ne mislimo dok nismo bolesni. Identično kao i sa sigurnošću, dok mislimo kako smo sigurni rado ćemo uzeti sredstva vojsci. Zahvaljujući vojskama svijet danas može zahvaliti postojanje brojnih neizostavnih proizvoda i usluga, poput Interneta, ali i kravate koja je u svijet ušla posredstvom hrvatskih vojnika. Vojske služe i u miru, naročito u slučajevima prirodnih katastrofa... Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nužno treba nove zrakoplove, i o tomu pišemo u ovom broju našeg tjednika. Nažalost, problem je nedostatak sredstava za tako što u proračunu. Rezultat je to i ranijeg remonta postojećih MiG-ova, umjesto kupnje novih lovaca. Jasno je da sa postojećim zrakoplovima teško možemo dalje, čak i u slučaju novog remonta. Međutim, ponovna nabavka novih-starih-rabljenih zrakoplova nije za odbaciti. To je na primjer kao i Hrvatska ranije učinio i Brazil, velika zemlja koja raspolaže s daleko većim financijskim sredstvima. Brazil ne odbacuje ponovnu nabavku rabljenih zrakoplova, lovaca, kako bi lakše prebrodio trenutačnu globalnu financijsku krizu, ali istovremeno osigurao i svoj zračni prostor. Ako može Brazil... U svakom slučaju, imperativ nam mora biti sigurno nebo, sigurni građani, ali i sigurni piloti. ■ Denis Avdagić denis.avdagic@opsa.hr

Posjet američkog predsjednika Baracka Obame Indiji najduži je posjet jednoj državi otkad je Obama preuzeo svoju funkciju. Tri dana boravka u najvećoj demokraciji svijeta ostavila su veliko zanimanje i zadovoljstvo kod indijskih domaćina, te su pokazala da je odnos između dviju zemalja odličan. Također, Obama je u svojoj desetodnevnoj azijskoj turneji izabrao upravo Indiju kao svoju početnu točku.
6 KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIH VOJNIKA SVIJETU MODE

Opće je poznato kako su neka od najvećih dostignuća čovječanstva rezultat vojnog nadmetanja kao i razvijanja vojnih tehnologija. No nije samo tehnologija napredovala zahvaljujući tomu. Kravata, neizbježni modni dodatak svakog ozbiljnog muškarca, u svijet mode ušla je posredstvom hrvatskih vojnika u 17. stoljeću.
7 KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?

- IMPRESSUM Euroatlantski tjednik - broj 99. u trećoj godini izlaženja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pošta: bilteni@opsa.hr Fax: +385(0)1/5560 736 Pitanja, prijedloge, priopćenja i/ili članke šaljite e-poštom na bilteni@opsa.hr Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za ET, Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Urednik: Denis Avdagić Uredničko vijeće: Denis Avdagić, Petar Jukić, Robert Mikac, Vedran Obućina, Vedran Tare, Ana Marija Vojković Naslovnica: NATO-ov E3 AWACS , modificirani Boeing 707, dio NATO-ve flote AWACS-a (Fotografija: NATO) Zadnja stranica: Hrvatski dragun s kraja 17. stoljeća s maramom - kravatom na vratu (Ilustracija: Velimir Vukšić, © MORH) Copyright © 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik - ISSN 1847-8247 - Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -

2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 99, godina 3.

Za sigurniji svijet u kojem živimo... EUROATLANTSKI TJEDNIK Et

OPSA-NAPO

NATO-OVA ZRAČNA OBRANA
NATO-ova zračna obrana počela se razvijati 1970-ih kada su članice uvidjele da napori oko razvoja vlastitih, nacionalnih, zračnih snaga nisu dovoljni da bi adekvatno zaštitili zračni prostor NATO-a. Tada su zemlje članice počele integrirati i stvarati zajedničku zračnu obranu u Europi u okrilju Saveza, te je ona stavljena pod kontrolu SACEUR-a, Vrhovnog saveznog zapovjedništva Europa.
Zračna obrana NATO-a objedinjuje sve mjere potrebne za nadzor i reakciju na sve potencijalne prijetnje u NATO-ovom zračnom prostoru kao i poduzimanje protuneprijateljskih mjera. Ona koristi mrežu međusobno povezanih sustava kako bi otkriRegistriran u Luksemburgu NATO E-3 AWACS leti s tri zrakoplova američkih zračnih la, pratila i identificirala sve snaga tipa F-16 "Fighting Falcon fighter" na NATO vježbi 2003. leteće objekte i, po potrebi, stavila ih pod nadzor koristeći pomorske i kopnene zračne snage. U praksi NATO-ove snage funkcioniraju tako da su podijeljene na kontrolu zračnog prostora, proturaketnu obranu, zračni zapovjedni i kontrolni sustav, te suradnju sa zemljama partnerima. Kontrola zračnog prostora ima zadatak kontrolirati sve leteće objekte unutar NATO-ovog zračnog prostora kako bi sačuvala njegova sigurnost. Pritom se koristi radarskim sustavima za praćenje letjelica, a po potrebi i zrakoplovima zračnih snaga kako bi pratile i identificirale letjelicu. Vrhovni saveznički zapovjednički stožer za Europu (SACEUR) je zadužen za izvršavanje ovih savezničkih zadaća. Od 2006. počeo je razvoj sustava ALTBMD koji ima zadatak proturaketne obrane NATO-ovih vojnih snaga, projekt koji bi trebao biti u operativnom stanju od ove godine. Razmišlja se i intenzivno pregovara i o postavljanju antibalističkog štita koji bi cijelu Europu zaštitio od balističkih projektila sposobnih ponijeti i nuklearno oružje. Zračni zapovjedni i kontrolni sustav (ACCS) koji bi se trebao uskoro uvesti planira se već desetak godina i zamijeniti će stari C2 (Command and control) sustav kojem ističe predviđeni rok trajanja. Novi će sustav u sebi objedinjavati i planiranje i provedbu svih zračnih misija, te će biti pomoć u NATO-ovim operacijama i misijama. Potrebno je napomenuti i kako NATO posjeduje flotu (17 komada) AWACS-a (modificirani Boeing 707). Što se tiče suradnje sa zemljama partnerima ona je počela od 1994. kada je NATO-ovo Vijeće za zračnu obranu (NADC) uspostavilo dijalog sa zemljama partnerima kako bi se promoviralo zajedničko razumijevanje, otvorenost i povjerenje u stvarima bitnim za zajedničku zračnu sigurnost. Stoga se provode zajednički sastanci obrambenih stručnjaka, seminari, radionice, posjeti vojnim objektima, izrađuju se zajedničke analize, te se razmjenjuju dokumenti koji nisu pod oznakama tajnosti. U zadnje vrijeme i zemlje Mediteranskog dijaloga sudjeluju u pojedinim aspektima partnerskih odnosa. Treba još spomenuti i Sustav integrirane protuzračne obrane NATO-a (NATINADS) koji posjeduje senzore, oružane sustave poput borbenih lovaca, te zapovjedne i kontrolne centre, pod zapovjedništvom SACEUR-a. Glavnu ulogu u NATO-ovoj kontroli zračnoga prostora ima nekoliko tijela, kao NATO-ov Odbor za zračnu obranu koji ima savjetodavnu i koordinativnu ulogu za sva pitanja koja se tiču zračne sigurnosti i koji odgovara izravno Sjevernoatlantskom vijeću ili Odboru za obrambena planiranja.
3 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 99, godina 3.

EUROATLANTSKI TJEDNIK Za sigurniji svijet u kojem živimo... Et

OPSA-NAPO

NATO-OVA ZRAČNA OBRANA
Pomoć mu pružaju Zračno – obrambeni panel sa svojim radnim grupama i Forum predstavnika zaduženih za zračnu sigurnost. Radna skupina Vojnog odbora je odgovorna za nadzor i savjetovanje Vojnog odbora u području nadzora zračnog prostora NATO-a. Radna tijela koja su isto tako važna u tom području su Izvršna radna grupa, te Grupa za proturaketnu obranu koje se bave pitanjima protubalističkog štita. S tim povezano bitno je i spomenuti Radnu skupinu zaduženu za proturaketnu obranu Vijeća NATO – Rusija. Hrvatska je ulaskom u NATO stavila svoj zračni Presjek NATO-ovog E-3 AWACS-a i prikaz unutrašnjosti kojim upravlja multinacionalna prostor u zajednički NATO posada od 1982. od kada su zrakoplovi te NATO-ove flote postigli brojne uspjehe zračni prostor i njegova sigurnost više nije samo naša domaća problematika nego stvar cijelog Saveza. Hrvatska kao članica mora zadovoljiti određene uvijete što se tiče sigurnosti zračnoga prostora, iako nam je radarski sustav nov i zadovoljavajući, naši borbeni zrakoplovi uskoro neće više udovoljavati standardima NATO Saveza, a i ističe im i rok upotrebe nakon koje postaju opasni za korištenje. Hrvatskoj je ponuđena opcija prilikom ulaska u NATO da prihvati tuđu pomoć u nadziranju zračnog prostora od strane neke od zemalja Saveznica, naravno to bi i koštalo, takav je sustav prihvatila Slovenija koja je svoj zračni prostor povjerila Italiji. To se je pokazalo prilično neisplativim, te je Hrvatska odbila takvu pomoć i odlučila da sigurnost Hrvatskog zračnog prostora i dalje ostane primarni problem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Hrvatska je stoga primorana na skoru kupnju novih zrakoplova što je iznimno skupo; a moguće je i da Slovenija isto tako odluči odustati od talijanske zračne Hrvatski Mig-21 bisD zaštite i osloniti se na vlastito zrakoplovstvo ili suradnju s Fotografija: MORH Hrvatskom (iako je tako što slovenski predsjednik za sada odbacio, sukladno dogovoru s Italijom). U takvoj situaciji rodila se je ideja o zajedničkoj kupnji eskadrile novih zrakoplova i objedinjavanju zračnih snaga obiju država. O tome su razgovarali oboje premijera no kako bi se to trebalo provesti ako dođe do toga i kako bi se integrirale hrvatske i slovenske snage i u kojem opsegu za sada se ništa ne zna. Prva su istraživanja javnog mišljenja u Sloveniji pokazala da je Slovenska javnost protiv toga. Kako će se stvari razvijati uskoro ćemo saznati jer novi zrakoplovi su žurno Hrvatskoj. ■ Bojan Richter bojan.richter@opsa.hr
4 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 99, godina 3.

Za sigurniji svijet u kojem živimo... EUROATLANTSKI TJEDNIK Et

OPSA-NAPO

INDIJA I SAD VOLE SE JAVNO
Posjet američkog predsjednika Baracka Obame Indiji najduži je posjet jednoj državi otkad je Obama preuzeo svoju funkciju. Tri dana boravka u najvećoj demokraciji svijeta ostavila su veliko zanimanje i zadovoljstvo kod indijskih domaćina, te su pokazala da je odnos između dviju zemalja odličan. Također, Obama je u svojoj desetodnevnoj azijskoj turneji izabrao upravo Indiju kao svoju početnu točku.
Takvu je povezanost Obama nekoliko puta naglasio nazvavši poveznicu između SAD-a i Indije kao "definirajuće partnerstvo 21. stoljeća". Obama je jasno, pozitivno, s velikim oratorskim sposoBarack Obama i Manmohan Singh bnostima pokazao koliko cijeni indijsku ulogu u Aziji i svijetu. Poslao je poruku i kući, otvarajući mogućnosti za američku ekonomiju. Zbog toga je i sletio prvo u Mumbai gdje je održan sastanak indijskih i američkih poslovnih ljudi na zatvorenoj sjednici. Prema nekim procjenama, radi se o poslovima vrijednim 10 milijardi dolara i 50 tisuća radnih mjesta. Osim gospodarske suradnje, postoji i velika vojna dobit za Amerikance, jer Indija kupuje vojni hardware, zrakoplove za nadzor i transport i drugu vojnu opremu, što SAD-u donosi nekoliko milijardi dolara. Nije čudo da se Obama stoga zanima i za što veću indijsku ulogu u regionalnim političkim odnosima. Iako gospodarski odnosi nisu na visokim granama, oni doista imaju mogućnost velikog rasta. Indiju i Ameriku povezuju mnoga društveno-politička obilježja, počevši od federativnog demokratskog sustava, velike religioznosti, veličine zemlje, britanskog kolonijalnog naslijeđa i slično, a Indija se uz to smatra i kao jedini relevantan (iako u posljednje vrijeme prilično tih) rival kineskom rastu u ekonomskom, vojnom i političkom smislu. U obraćanju indijskom parlamentu u Delhiju, Obama je uspio podignuti malo više prašine izjavom kako će se u godinama koje slijede ozbiljno razgovarati o Indiji kao stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, te da će Washington takvo mjesto Indije zdušno podržati. Osim što se time daje jasan signal kako Indija nema partikularni interes koji stoji iza njene politike u svijetu, već da je spremna na arbitražu o svjetskim problemima na najvišoj razini, time se postavlja ozbiljan presedan favoriziranja određenih zemalja, uz istovremeno ignoriranje onih koji su Indiji, po svim načelima, ravni. Ako Indija uđe u Vijeće sigurnosti kao stalan član, s pravom se mogu pitati Brazil, Japan, Njemačka, Kanada, Australija zašto oni nemaju takvu mogućnost. Indijci su najviše bili zainteresirani za Obamin stav o bliskom indijskom susjedstvu. U službenim izjavama Obame i indijskog premijera Manmohana Singha rečeno je kako su dvojica državnika raspravljali o regionalnim pitanjima, no ne samo o Afganistanu i Pakistanu, već i o Istočnoj Aziji, nedvojbeno o Kini. No, Indijci su kod razgovora o njezinim susjedima postali prilično nervozni. Iako su očekivali da će Obama što negativnije opisati Pakistan, američki je predsjednik govorio o potrebi konstruktivnog dijaloga između dvije zemlje, naročito kod pitanja Kašmira. Obama je bio rezolutan jedino kod privođenja terorista pravdi, pa tako i onih koji su stajali iza terorističkog napada u Mumbaiju. Nesumnjivo, Obama je pokušao potaknuti Indiju da se više uključi u Afganistanu, zemlji koja ima velike povijesne, pa i kulturne poveznice s nekadašnjim indijskim carstvom. No, zasada će Indija ostati šutljivi promatrač, iako je posve nesumnjivo da će Indija, kao i Iran, igrati jednu od središnjih uloga u Srednjoj Aziji. A upravo su dobri indijski odnosi s Iranom, kao i Burmom naveli Obamu da upozori Delhi kako s moći dolazi i odgovornost. Indijci nisu ostali dužni: američkog su predsjednika podsjetili da SAD imaju jako dobre odnose sa Saudijskom Arabijom i zemljama Zaljeva, a niti jedna od njih nije demokracija i u svakoj se krše ljudska prava. Unatoč katkad neusklađenim tonovima između dva diva, dvije najveće svjetske demokracije imaju konstruktivan dijalog koji nadilazi razlike u mišljenjima. Takva mogućnost daje Americi priliku da može računati na indijsku blagonaklonost i čimbenik politike stabilnosti i ravnoteže u cijeloj Aziji. ■ Vedran Obućina vedran.obucina@opsa.hr

Pridružite nam se na Facebooku Čitajte sve OPSA publikacije
5

www.facebook.opsa.hr www.bilteni.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 99, godina 3.

Za sigurniji svijet u kojem živimo... EUROATLANTSKI TJEDNIK Et

OPSA-NAPO

KRAVATA - DOPRINOS HRVATSKIH VOJNIKA SVIJETU MODE
Opće je poznato kako su neka od najvećih dostignuća čovječanstva rezultat vojnog nadmetanja kao i razvijanja vojnih tehnologija. No nije samo tehnologija napredovala zahvaljujući tomu. Kravata, neizbježni modni dodatak svakog ozbiljnog muškarca, u svijet mode ušla je posredstvom hrvatskih vojnika u 17. stoljeću.
Svaki put kada se priključite na Internet, mrežu svih mreža, i kad na istoj mreži pronađete tekst o potrebi smanjenja vojnih proračuna, sjetite se da te mreže ne bilo bez vojske. Da, Internet, danas neizbježan modernom čovjeku rezultat je potrebe vojske. Isto je i sa GPS-om, satelitskom navigacijom uz pomoć koje se teško izgubiti i na nepoznatom terenu. GPS uz pristup Internetu danas imaju svi noviji mobiteli, i ljudi poput mene te usluge koriste svakodnevno. No, ukoliko takav mobitel stavite u džep sakoa koji je upotpunjen pažljivo izabranom kravatom, tada ne možete izbjeći pomisao na vojsku. Naime, iako je većini najvjerojatnije poznato, nije loše ponekad i ponoviti. U svijet mode kravatu su unijeli hrvatski vojnici, u 17. stoljeću. Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate (Velika povijest kravate)", francuski pisac Francois Chaille, na slijedeći način govori o kravati: "... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu..." Doprinos je to male zemlje, i male vojske, koja bi mogla štošta ispričati o vojnoj kreativnosti, pogotovo kada govorimo o Domovinskom ratu. Kravata je nešto što danas predstavlja najpoznatiji brend Hrvatske i modni dodatak svakog modernog muškarca. Naravno, kravata je i danas neizostavan dio (svečanih) odora vojnika, najčešće časnika, ali za razliku od 17. stoljeća, danas taj elegantni jednostruki, dvostruki (...) čvor na vratu vežu gotovo sve Zapadne vojske. Zapovjednik ISAF-a, general David Petraeus s neizostavnom kravatom Uz reprezentativne proizvođače kravata diljem Hrvatske, kravati se danas daje velika pažnja, organizacijom Dana kravate, ili poput Akro-grupe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane "Krila Oluje" koja je u čast tog modnog dodatka napravila akrobatsku figuru sa svojim zrakoplovima, koja usput sliči vezivanju kravate, dok prilično smiono vrhunski piloti Oružanih snaga izvode križanje aviona u zaokretu.

Konjanik Nikole Zrinskog (1646.) s "kravatom" Ilustracija: Velimir Vukšić, © MORH

Kravata je danas stvar ponosa u Hrvatskoj, ništa manje ne bi smjela biti ni profesija koja ju je Fotografija: MORH donijela. ■ Denis Avdagić denis.avdagic@opsa.hr
6

Načelnik GS OSRH general Josip Lucić s kravatom

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 99, godina 3.

EUROATLANTSKI TJEDNIK Za sigurniji svijet u kojem živimo... Et

OPSA-NAPO

KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti. Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedinaca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisuće onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i brojni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konferencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu… OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroatlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku. Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode… Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć! Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može pomagati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!* Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć! Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prijedlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ■ OPSA opsa@opsa.hr * Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini (2009.). Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih neprofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu. OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA); OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

7

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful