UNIVERZITET U BIHAĆU PRAVNI FAKULTET BIHAĆ

MENTOR: Prof.Dr. Azra BIŠĆEVIĆ

STUDENT: Mašinović Sanel Kapić Sifet(vanredni)

Sadržaj: Uvod Postojani (konstantni) kapital Postojani(varijabilni)kapital Organski sastav kapitala Kružno kretanje i obrtaj kapitala Stalni i opticajni kapital Industrijski.trgovački i zajmovni kapital Dionički i fiktivni kapital Koncentracija i centralizacija kapitala Financijski kapital Kamata(pojam) Vrste kamatnih stopa .

. strojeve. postaju kapital tek onda. samo prenosi svoju vrijednost na novi proizvod. Prema tome. A ako to kretanje ne promatramo kao pojedinačan proces. sadržan zajedno s prenesenom vrijednošću postojanog kapitala i reproduciranom vrijednošću promjenjivog kapitala u proizvedenoj robi. Može doći do pune zaposlenosti u relativno dužem periodu. KAPITAL (glavnica) dolazi od lat. za razumijevanje podrijetla i prirode kapitala. koja se u drugoj fazi prometa realizira i time ponovo pretvara u novac. novac. alate. Na taj način. Što je brži obrtaj kapitala. jednim dijelom svoga radnog vremena (potrebnim radom) radnik reproducira vrijednost svoje radne snage i nadoknađuje utrošeni varijabilni kapital. koja unajmljuje i eksploatira tuđu radnu snagu. dok je organski sastav kapitala – tj. od drugim dijelom svoga radnog vremena (viškom rada) proizvodi višak vrijednosti i oplođuje time u proizvodnju uloženi kapital. Ovo kretanje kapitala od jednog početnog oblika do istog takvog završnog oblika upravo se i naziva kružnim tokom ili kružnim kretanjem kapitala. To je društveni odnos. plaća unajmljena radna snaga. Postojani (konstantni) kapital je onaj dio kapitala. U tom kretanju kapital naizmjenično poprima tri oblika – pojavljujući se kao novčani. od osobite važnosti razlikovanje postojanog i promjenjivog kapitala. ukoliko je eksploatacija najamnog rada osnovni uvjet pojave i egzistencije svakog kapitala. sredstva za proizvodnju itd. u procesu materijalne proizvodnje. šire se tercijalne djelatnosti i u tako povoljnim uvjetima može doći do iscrpljenja rezervne armije rada tj. A specifična svojstva robe radne snage upravo i omogućuju oplođivanje uloženog kapitala. da bi se u drugoj fazi svoga kretanja. mora se neprekidno oplođivati i stoga stalno mijenjati svoje pojavne oblike i kretati kroz različite faze procesa proizvodnje i prometa. Tako vrijednosni sustav kapitala izražava odnos njegova postojanog i promjenljivog dijela. sam kapital je najeminentniji teoretski izraz osnovnih buržoaskih proizvodnih odnosa – odnosa između klase kapitalista i klase najamnih radnika. u procesu proizvodnje. već kao periodično zbivanje. već stvara posve novu vrijednost koja je veća od njene vlastite vrijednosti. Radna snaga u procesu proizvodnje ne prenosi svoju vrijednost na novi proizvod. odnosno vrijednost koja – na bazi kapitalističkih društvenih odnosa – donosi svome vlasniku višak vrijednosti. Vrijednosni tehnički i organski sastav kapitala Odnos postojanog i promjenljivog kapitala može biti promatran s različitih aspekata. tehnički sastav kapitala predstavlja odnos mase sredstva za proizvodnju i količine živog rada. Ali uslijed produžetka gospodarskog ciklusa produžava se i faza prosperiteta.On se pretvara u prvoj fazi prometa iz novčanog kapital u robni kapital: radnu snagu iz sredstva za proizvodnju. sirovine i pomoćne materijale – i koji. Raste udio postojanog i smanjuje se udio promjenljivog kapitala – a to dovodi do povećanja proizvodnosti rada. riječi caput što znači glava. oplodio i uvećao za višak vrijednosti. onda govorimo o obrtaju kapitala.Kapital Uvod Pojam kapitala upotrebljavan je kod rimskih pravnika. Stoga je. Postojani (varijabilni) kapital je onaj dio kapitala kojim se. to se . a označavao je glavnicu nekog zajma ili svotu novca ili protuvrjednosti stvari koje su ortaci unosili u ortakluk ili poduzeće. robni i proizvodni kapital. tendencijskog opadanja profitne stope i porasta rezervne armije rada. kada su vlasništvo klase kapitalista. u obliku najamnine. koji se ulaže u sredstva za proizvodnju – zgrade. Kružno kretanje i obrtaj kapitala Da bi se neka vrijednost održala kao kapital. radne snage koja ih pokreće.

a predmeti rada pri tom posve mijenjaju svoj prvobitni lik. čitavu svoju vrijednost na novi proizvod. kapital uložen u predmete rada. Naprotiv. u jednom procesu proizvodnje. pomoćne materije radnu snagu prenosi u cijelosti. strojeve itd.) u nizu proizvodnih procesa postepeno prenosi svoju vrijednost na novi proizvod i ne gubi pri tome svoj lik. . povećava njegova količina i stječe mogućnost proširene reprodukcije kapitala. brže se realizira višak vrijednosti. Zato taj dio uloženog kapitala i nazivamo stalnim ili fiksnim kapitalom. Stoga taj dio uloženog kapitala i nazivamo optjecajnim ili cirkulirajućim kapitalom. Kapital uložen u sredstva za rad ( zgrade. Stalni (fiksni) i opticajni (cirkulirajući) kapital razlikuje se međusobno po načinu i brzini prenošenja svoje vrijednosti na novi proizvod.brže obnavlja proizvodnja i eksploatacija najamnog rada.

tj. Najstariji oblik zajmovnog ili kamatonosnog kapitala je zelenaški kapital. širokog tržišta i najamnih radnika. Koncentraciju omogućava eksploatacija najamnog rada. Ime je dobio po tome što je visokim kamatama pljačkao zajmoprimce. Zajmovni kapital je osamostaljeni dio industrijskog kapitala. Trgovački kapital je osamostaljeni dio industrijskog kapitala. putem akumulacije jednog djela viška vrijednosti. dionički kapital. izvoza kapitala i formiranja financijske oligarhije (vladavine malog broja ljudi) i financijskog kapitala. Vlasnici dionica primaju odgovarajući dio dobiti u obliku dividenda. Industrijski kapital ima sva tri oblika – novčani. Bankovni kapital je samo poseban oblik zajmovnog kapitala. već u periodu nastanka robnog prometa. koji se za krače ili duže vrijeme izdvaja i ustupa drugim kapitalistima ili ulaže u banke. a centralizaciju osobito potiču konkurentska borba i kredit. Zajmoprimac je dužnik da plača kamate i da nakon ugovorenog roka pozajmljeni kapital vrati. šumarstva i poljoprivrede – pa se stoga često naziva i proizvodnim kapitalom. stvaranja krupnih kapitala. povećava se osnivački kapital takvih društva i formira tzv. građevinarstva. bilo nasilnim pripajanjem manjih kapitala većim kapitalima. koncentriranih kapitala – bilo dobrovoljnim udruživanjem kapitalista. kalkuliraju i stanovitu novčanu naknadu za ustupanje tog prava. Centralizacija kapitala je proces spajanja već postojećih. emitiraju dionička (akcionarska) društva. prisvajaju višak vrijednosti i dijele ga s ostalim trgovačkim i zajmovnim kapitalistima. robni i proizvodni – i prolazi kroz sve tri faze kružnog kretanja kapitala. naziva se koncentracijom kapitala. dok je koncentracija kapitala izraz povećanja individualnog i društvenog bogatstva. a njegova uloga je osobito značajna u fazi raspadanja feudalizma i nastajanja kapitalizma. u bankama se koncentriraju sva slobodna novčana sredstva i daju prema potrebi na zajam pojedinim industrijalcima i trgovcima. a značajnu je ulogu igrao u privredi robovlasničkog i feudalnog društva i pripremanju uvjeta (koncentracija kapitala i osiromašenje sitnih robnih proizvođača) za formiranje kapitalizma. Njegovi vlasnici neposredno eksploatiraju tuđu radnu snagu. No zato u cijenu dionica. Egzistira u svim proizvodnim granama – industrije. koji funkcionira samo u oblasti prometa i realizaciji proizvedenog radnog kapitala industrijskih kapitalista. saobraćaja. centralizacija je proces sjedinjavanja jednog te istog bogatstva u rukama manjeg broja kapitalista. pored njihove nominalne vrijednosti. Prodavajući te dionice kao vrijednosne papire. Pojavio se već s pojavom novca. Tako se vrijednost akcija povezuje znatno većom od strane vrijednosti uloženog kapitala. Koncentracija i centralizacija kapitala Postepeno uvećanje individualnog (privatnog) i javnog (državnog) kapitala. trgovački i zajmovni kapital razlikuje se po svojoj funkciji u procesu reprodukcije. . Koncentracija i centralizacija kapitala dvije su veoma značajne karakteristike kapitalizma. Prema tome. a ta razlika se stoga i naziva fiktivnim kapitalom. Zato industrijalci ustupaju trgovcima dio viška vrijednosti u obliku trgovačkog profita. doveo je do stvaranja monopola. Dionički (akcionarski) i fiktivni kapital Kupovinom dionica (akcija). oni ustupaju novim vlasnicima i pravo ubiranja dividenda.Industrijski. Proces koncentracije kapitala omogućio je izgradnju velikih objekata. Trgovački kapital susrećemo davno prije kapitalizma.

Vrste i modeli obračuna kamatnih stopa Razlikujemo nekoliko vrsta kamatnih stopa i modela za njihovo izračunavanje. odvija se proces stapanja i sjedinjenja tih dvaju kapitala u jedan jedinstveni. koji je vlasništvo male grupe krupnih kapitalističkih magnata (nazvanih financijska oligarhija). a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa.Međutim kamatna stopa u novcu ne mjeri realno iznos koga zajmodavac zarađuje iskazano u robama i uslugama. kao i različitim drugim putovima. njegovi vlasnici zauzimaju najviše državne položaje i tako vrše odlučan utjecaj na ekonomsku.Financijski kapital je ujedinjeni industrijski i bankovni kapital.zavisno od toga da li mu je profitna stopa viša ili niža. U socijalističkim zemljama. Vrste kamatnih stopa su: (1) nominalna kamatna stopa (2) stvarna kamatna stopa (3) realno pozitivna kamatna stopa (4) relano negativna kamatna stopa. socijalnu i političku orijentaciju velikih imperijalističkih država. u ekonomiji. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica. Poduzetnik ili zajmoprimac ce biti spreman da plati veću ili manju kamatnu stopu. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. u uvjetima robno-novčanih gospodarskih modela. cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Vrste kamatnih stopa Kamatna stopa je odnos izmedju veličine kamata i veličine kamatonosnog kapitala. financijski kapital. Takvo dokidanje oplodnje kapital-vrijednosti bit će moguće tek na veoma visokom stupnju razvoja proizvodnih snaga društva. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta. Formiranje i utjecaj financijskog kapitala predstavlja jednu od najznačajnijih karakteristika imperijalizma. Kamata Kamata je. ne dokida se u potpunosti dominantni društveni odnos oplodnje kapital-vrijednosti. (5) relativna kamatna stopa i (6) konformna kamatna stopa Nominalna kamatna stopa . Financijski kapital dominira cjelokupnim privrednim životom zemlje. Ulaganjem industrijskog kapitala u dionička bankarska poduzeća i bankovnog kapitala u dionička industrijska poduzeća.

sve do njegove konačne otplate. pošto se preko obračuna ne povećava nominalna ili stvarna godišnja kamatna stopa. U uslovima visoke inflacije obično se uvodi i revalorizacija realnog djela kamatne stope. s tim što je u ovom slučaju rezultat sa predznakom minus. Realno pozitivna kamatna stopa Postoji onda kad je nominalna odnosno stvarna kamatna stopa veća od stope inflacije. Ovaj model se primenjuje kad je godišnja kamatna stopa relativno niska i dovodi do toga da primjenom ovog modela stvarna kamatna stopa bude nešto iznad nominalne kamatne stope. Odnosno.Može biti fiksna i varijabilna. Stvarna kamatna stopa Podrazumjeva uvođenje u aranžman oročenog depozita ili depozita po viđenju za vrijeme korišćenja kredita tj. Obično se primjenjuje kad je godišnja kamatna stopa visoka. preko ostvarene važeće stope inflacije u momentu obračuna kamata (fiskira se fiksni dio kamatne stope i na njega se dodaje promjenljivi dio vezan obično za godišnju stopu inflacije). Konformna kamatna stopa To je diskontovana godišnja kamatna stopa za obračunski period tokom godine. Izračunava se po istom modelu kao i realno pozitivna kamatna stopa. preko važeće kamatne stope na financijskom tržištu u momentu obračuna kamata (na primjer: LIBOR) i drugi. Visina varijabilne nominalne kamatne stope može se utvrditi na dva načina: prvi. pa se taj zbir uvećava po stopi inflacije. Relativna kamatna stopa To je proporcionalni dio godišnje kamatne stope koji se koristi za obračunski period kamata tokom godine. stvarna kamatna stopa je uvjek jednaka nominalnoj godišnjoj kamatnoj stopi. precizno nominalno ugovorena i po njoj banka vrši obračun kamate dužniku. Realno negativna kamatna stopa To je situacija kad je nominalna odnosno stvarna kamatna stopa niža od stope inflacije. ZAKLJUČAK . Fiksna nominalna kamatna stopa je navedena u ugovoru tj.

Glomazan i neefikasan državni aparat ( mnogobrojni nivoi vlasti ) 2. Spor i beskrajno komplikovan proces privatizacije dodatno otežan prevarama. Slabo razvijena infrastrutura ( nema auto-puteva. Teško je povjerovati da će se situacija u skorije vrijeme bitno popraviti iako smo u procesu tranzicije i približavanja euroatlanskim integracijama sumorna je slika naše privrede. podjeljenost po stranačkoj pripadnosti ) 3. Naša privreda i njeni potencijali su desentovani i uništeni bilo ratom bilo korupcijom i međustranačkim podjelama te zamrzavanjem postojećeg stanja. sami upravljaju i rukovode s veoma često ne adekvatnim obrazovanjem itd. za razliku od zemalja bivšeg komunističkog bloka. Nepovjerenje naših privatnika u menadžere ( naši privatnici sami rukovode i donose odluke bez povjerenja o sposobnosti menadžera. Upravljanje stranaka s javnim preduzećima 4. Stoga o kapitalu i profitu uglavnom još uvijek možemo da govorimo s teoretskog stajališta jer praktičnog iskustva uglavnom nemamo. Nestabilnost tržišta i nesigurnost za inostrane investitore sporo i otežano privlačenje inozemnih investicija 7. Birokratija i kriminal ( npr.Kapital sve više prerasta u pravu naučnu disciplinu koja je obrađivana od strane mnogih autora. zbog nekonkurentnosti ) 6. korupcijom i kriminalom 5. Ne postoji magični štapić koji može da tešku i krajnje sivu i sumornu situaciju promjeni u ružičastu… BIH i njenoj privredi predstoje ogromne promjene na ovaj ili onaj način jer u sadašnjoj situaciji ovakvoj kakva je ugrožena je i osnovna egzistencija njenih građana koji su svakim danom sve više nezaposleni i krajnje nezadovoljni pod ovakvim patronatom Europske zajednice koji sve više liči na kolonijalni. Odnosno nemamo mogućnosti da ga steknemo u našoj zemlji jer se kapital nalazi u rukama pojedinaca koji vladaju sa «OBIČNIM LJUDIMA» . Zastarjela tehnologija postojećih preduzeća ( nemogućnost borbe na inostranom tržištu. slabo razvijen željeznički. U BIH prisutni su brojni negativni faktori koji i dalje otežavaju već potešku situaciju od kojih navodimo neke kao što su: 1. cestovni. kako domaćih tako i stranih. a među njima i BIH kao dio bivše SFRJ. jedva da postoje. ) Brojni su još faktori koji i dalje usložnjavaju veoma tešku situaciju. Zemlje bivše Jugoslavije nalaze se u ekonomskoj krizi koja je dodatno postaknuta i nedavnim ratom koji datu situaciju dakako još i otežava. Uopšte i ima šansu da zaživi na ovim našim prostorima bez radikalni i korjenitih promjena sadašnjeg stanja u našoj privredi kao i razmišljanja pojedinaca kako onih na ključnim pozicijama tako i građana. 10. U ovakvoj situaciji teško je povjerovati da kapital i profit koji je inače jedna od glavnih karakteristika i temeljnih stubova razvijenih privreda zapadne Europe i SAD. vazdušni i pomorski saobraćaj ) 8. tj. Nedovoljno i neadekvatno iskorištena prirodna bogatstva i resursi. teško pribavljanje potrebne dokumentacije za poslovanje. Ogroman uvoz – lobiranje za strane kompanije – ubijanje vlastitog proizvodnog potencijala 9. Naši nekadašnji privredni giganti koji su s punim pravom nosili taj epitet danas su svedeni jedve na egzistenciju. Očigledno je da je kapital kako u teoriji tako i u praksi veoma razvijen u zemljama zapadne Europe kao i u SAD-u koje su ujedno na neki način i kolijevka kapitala.

str. Zagreb.Uvod u ekonomiju. Enciklopedija leksikografskog zavoda.158-162.Bihać.w.w.vikpedia.Prof.str.2000. 1967. Azra Bišćević.Dr..org . w. 395 – 396..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful