You are on page 1of 73
IZ SADRZAJA OVOG BROJA ‘Sturgeon: MJUHUOV STAP PCL eer Cb on er oer ua ee Ce a ed svojim neobiéim oruijem, moglo se roi v madti samo eee eae i tes Crud ae hace st SLE citric tt ‘ena fantasia | humor nespoi. Evo im prike da to napo- er te ee td Nunchhausena Drugog, neradmaéiog sveznadara Haryja Purisa. U proj pil »Fantomovo utisevaloc upoznat éate Prony terre OVAJ BROS -SIRIUSA: U- REDILI SU: Kesto Mazuranie Bruno Ogorelec, Vajko. Kra= Dela t Ljudevit_ Gaj @ianovi Sekeje 2a SF ARKZ Narodue fenminey, ind. Damie Mibuli= Bie te. Slanovi_ redakelie Ro- ‘mana { stripova. Grafitka 0- prema: Ivica Bartolié 1 Lju- devit” Ga}. Lekior: Hovidar Stantie SIRIUS, brouoieKa _znan~ sivene fantasie, lari svakog. Siu mjeseeu — Cjena pojedie ‘Rom’ primjerku 10: dinara — Iedavat: OOUR Informasivno. Sfevijaina tedanja NISP »Vjo~ TMG SVjesnike, Zagreb — ‘Adress uredaliiva: “SIRIUS, Rodakelja Romani 1 stripovk, jean, 41000 Zagreb, Ljubi- Jurkovie — Strwént savjet ree akeijes Sekella. za ananetve= Fu famtaatiley Narodtie tenn ke, Zagreb sken + dan555 x www.sftim.com Theodore Sturgeon: Mewhw’s Jet mum Preveo: Kisto ot Mjuhuov Stap = Dragi stulaoel, prekidamo program de bismo objavili.. — Jaok, ne skati lako! Opet si prosipao pepeo po cijelom... = Ab, leis, arce, daj ca 2ujem .. — ... najprije identificiran kao kometa, objekt slijedt ne- stains putanju kroz stratosferu, povremeno se spuitajudi Sok. — Neryirad me, Jack, ti si potpuni rob tog redije. Kad bi ‘bacem meni posvebivac toliico pani — Draga, ruspravit éu to 6 tobom, posvetivat éu ti painju, Mogod na svijet zaZelis, Sim Sujem ove vijesti, ali molim te, ‘motim, daj da éujem ove vijestit —"S" ezoravame stanovnike Istofne obale da pripaze na Pribtizavanje ovog objek — Iris, nemo} Kuk! = No, ovako egoistitnu, nepailjivu, neodgojenu — Usui, Jack Garry. Ovo je moj radio koliko i tvoj, 1 mo= gu ge iskljutiti kadgod zazelim — Smijem li te pitati zasto bas sada? — Zato Sto znam da ée ovu vijest ponoviti jos stotinu puta ako je zbilja vaina, « svalei put 668 me udutkivall, Zaio Sto me a takve stvari ne zanimaju i ne vidim razloga da ih slusam na~ silu. Zato Sto te uvijek najyise zanimaju stvari koje nemaju ‘5 mama nikakve veze. A najvige zato Sto na mene vie! — Nisam: vikao! — Josi! T sad vides! = Ne vigemt — Mama! Tata! = Molly, duso probudila si set — Siromasni klinae. Hej, gdje su ti papuce? — Nije mi zima, tata. Sto je to bilo na radiju? — Neito zvmda po nebu, duto, Nisam sve éue. — Svemirski brod, jel'da, tata? — Vidif, 4 tvoja manstvena fantastika! Bal u taj Sas noite kao gorostasna Faka tresne © gornji eat ‘vikendice i razbaca ga niz platu. Sujetla se utrnu, a obala zablista od nekakvoga Easovitog, zasljepljujuceg sjaja — Sackie, dragi, jest dobro? — Mama, ide mu kev! — Sack, aree, rei nett, Reci nebto! — Ovotihhhh — rete Jack Garry posluino dok je sjedao ftrecuéi sa svbe komadi¢e zidé 1 Jbuke. Oprezno opipa glava A zazvitdl. — Neito je udarilo u kuéu. Njegova se crvenkosa Yena napola histeriéne nasmije. — Ne ozbiljno, dragi. — Ona ga obgrii, otrese mu prasinu tx kose i pogladi po vratu, — Ja... se bofim, Jack. — Bojif se! — On pogleda oko sebe, drtureti, u slabatnoj mjesetini koja Je prodirala u sobu kroz prozor. Pogled mu padne na nekakve svjetlueanje gdje gx normalno nije moglo Lon zgrabl Irisinu ruku. — Gornji kat... nema ga! — u2- vvikou hrapavim glasom, mudedi se da ustane. — Mollyna 80~ ba... Molly’ — Tu sam, tata. Joj, stozed mo! — Sretna mala obitelj — rete Iris dchtavim glasom. — ‘Odmara se u tiho} maloj vikendici uz more da bi tata mogao Pisati svoje tehnitke Slantige dok so mama opravlja; bez te- Tefona, bez kina, bez Zive duie u blizini, w kuéi Kojo} krov ‘odlijeée sam od sebe. Jack, ito je udarilo w kuéu? — Jedna od onth stvari koje si opisivala — rede Jack drugijive. — Jedna od onih stvari koje te ne zanimaju, koje ‘se nama nikako ne mogu dogoditi. SjeéaS li se? — Ono 0 gem je govorio radio? — Ne bi me iznenadilo. Bolje bi nam bilo da se makry 0 odavde. Orusevina bi nam mogla pasti na glavu, zapaliti s¢ ilt Sto shine. ‘ ‘Pa bi nas sve ubila — zamumlja Molly. —Sui, Molly. Irie, odoh ja malo,prosyrljati okolo. Valja mi odabrait mjosto gdje 6emo podit Eater... ako ga uspijem “— Sator? — Iris zine od duda, = Hej, haj — rese Molly. — slack Garry, ja ne idem spavati ni u kakav Sator. Shva- €a5 li da Ge ovo mjesto vrvjeti Ijudima dok trepnes okom? — Dobre, dobro, samo izidi iz ovih rufevina, Tdi na pli- vanje. Progeti so. Ii podi spavati u Mollynu sobu. "— Ja ne idem nikamo odavde sama, Jack wzdahne, — Trebao sam te zamoliti da ostane’ ovdje — promrmija. | — Nemoguéa Zena. Ja bijelo, tl emo, ja erno, ti bijelo... iho, Molly. — Nisam nifta rela, tata. ‘Mijaaaoooou! = Toti mijauses? = Ne, tata bili. Tris rete: Meni se &ini da se to matka dere jer ju je nesto zatrpalo. ‘Tmaéke su pametne pa se ni martve ne primiu ovome mjestu. Vuh-veh-vuh-itijeuuuunuy! — Kakav sablasni zvuk! — Jack, ovo nije matia Mmmmuuuuh, M-ra-mmmrnr. — Sto bilo da bilo — reve Garry — vjerojatno nije tako -veliko da bismo se morali bojati kad ovaio evili. — On stisne Irisinu ruku i oprezmo zakoraéi preko kre, zavirujuéi ta i ‘tamo, Molly Krene, spotiéuéi se, za nfim. On zausti da joj rigovori sto dige buku, ali se predomisli. Ovo malo buke nete ‘promijeniti stvari ‘Jauk se ponovi. Nakon pet-test minuta bezuspjeinog tr ganja Garry se vrati do svoje fone, koja je petljala oko raz~ bacanih stvari u sobl, besmisleno uspravijajuéi povaljane stom ioe. igam nabao nil... = Jost = Molly! Sto je? Molly je ostala pred vratima, u grmlju. = Tita, dodi bezot Potaknut tonom njena glasa on sme napolje, Natzo je Molly Kako stoji neporn-cno, ukotena, pokufavajudi dau usta lugura obje Sake odjednom. ‘A pred mjom je Ie2zo dovjek sre= Drnosive kode, slomljene ruke, {mijaukao. =... tarstvo Mornarice 1 Obaina straza povukli sw opo- ‘menu, Pitot Pan Americana javio je da je objekt nestao prema zenitu, Postjednji put je viden osamnaest milje istofno od pla- 4e Normandy, New Jersey. Izujedtaji koje smo primtil s terena opisuju kako leti vrlo sporo, iteéi. Premda je u vide nevrate viden na visini od svege nekoliko metava od tla, nema vijesti © bilo Kakvoj stete. Intra. — Zamisli samo — rege Iris iskljuéujuéi tranzistor — nikakve Stete. — Aha. A ako nitko nije vidio pad, nitio neée dog amo da isiradi stvar, Tako se moded povusi u svoje odaje u Satoru, bez straha da e te netko doti inleryjuirati, — Sto je tebi? Poludio si? U ovaj slabagni fator, dok ovo mijaukavo éudovidte leZi lamo vani? — ’Ajde, ‘ajde, mama, pa bolestan je! Nete on nikome nitta, Sjedii su oko razigrane vatre od upaljone krovne sindre. ‘Jack je postavio Sator bez mnogo napora. Srebmosivi tovjek Je lezao napolju, spavajuéi, stenjuéi od vremena do vromena. Jack se nasmijedi Irist — Znaf, vollm te kad ovako lupas gluposti, Usivao sim sledajuél te kako mu vjeSio namjeftaS ruku. Tada ga nisi smatrala Sudovistem. - ‘— Nisam, ha? Maida rijeé dudovibte i ‘ono vani ima samo jednu kost u podlaktici! — Sto ima? Oh, kojesta, ziato! To je nemogute. Pa mo- a0 bi onda imati kugliéni spoj u laktw i zapeséu. — On { tma kugliéni spo} u laktu | zapeséu. — No, to moram vidjeti — promrmlja Jack, On uzme fenjer i ode do dugadke, isprutene figure. U mraku zatrepéu srebmaikaste oti, Bilo Je netega tudno- vatog u njima, Jack primakne feajer. Zjenice nisu bile erne nego zelene, tamnozelene, Na svjetin se stisnu — ali sa strane budu kao u madke. Jack segubi dah. On osvijetli Eoviekovo ti Jelo. Ova; bijade odjeven u svijetloplav: kupaci ogriaé i opasan tim pojasom. Pojas, pak. bijase spojen kopéom koja se sas- ‘ojala od dva komada metala Eucne Zute doje; naoko nije bilo nitega Sto bi th dr2alo zajedno, Bill su jednostayno tek pri- nije uw redu. Jack, Ijubljen! jedan uz drugoua. Kad se Zovjek bio onesvijestio, ‘odmah poto su ga nasi, Jack je morao upeli svu svoju snag da jh rastavi — Ins Ona ustane i pride. — Pusti siromaha noka spava. — Inis, koje Je boje bila njegova odjeéa? = Pa crvena, s... ali, sad je plaval = Jest, plava je, Iris, koga mi to vraga imamo ovdje? — Nemam pojina. Nemam pojma. Nekog bijednika, koji Je pobjegao ir nckog zavoda a... 2a = Za sto? — Otkud da ja znam? — otrese se ona. — Valjda nekamo alju stvorenja koja se rode ovakva. — Sivorenja se ne radaju ovalwva, on nije doformizan, On Je, Jednostavno, drukdiji, ‘— Jasno mi je Ho 3elié reti, Nije mi jasno zaito mi je Jasno, ali da ti kaiem nesto. — Ona zastane i zaSuti, Suteti ako dugo da se on okrenuo, zatuden, Tada ona progovori: — Morala bin ga se bojati, jer je Sudan i ruzan, ali... ne bo- Jim se. = Mia = Molly, vravi se u irevet. — To je Malik iz bajke. — Moida si u pravu, Hajde sad spavati, misko, a ujutro ‘#8 modes pitati kamo je sakrio éup sa zlatnicima — Joj, fino! — Ona se malo udialji i ostane stajati na jede ‘oj novi, crtajuéi drugom po pijesku. — Tata? — De, Molly, duso? = Smijem ls sutra spavats u Satoru? — Ako buded dobra, — Tata otighedno hoée reli — kiselo rote Iris — da ée, ‘ako ne budes dobra, do suira naveter stavisi krov na kuéu. u dobra, — Ona se izgubi u Bator. ‘Srebrnosiv dovjek zamijauée. — No, siarino, Sto je? Covjek posegne preko sebe i opipa slomljenu ruku. — Boli ga — rede Iris Ona klekne do njega 1 odmakne njegovu zdravu cuku. Covjek se nije protivio vee je osiao le- atl gledayuei u aju izrazom boli w matjim oéims "On ima dest pratiju, — rete Jack, — Vidis? — Zarim Klokne do svoje #ene | njctno prinvati bovjekovo zapeite, — Ovo je zaista kugli¢ni spoj. = Daj mu aspicin. — Dobra ideja... Seka}. — Jack ustane i ustine doniw vsnieu, zbunjon — Mislié li da smijemo? — Zasto? — Ne znamo odakle dotaz!. Ne poznajemo kemiju njegova ‘ijela. Tko za kao bi mu mogli nabkoditi naSi lijekovi. — On... Sto misli§ re6i time: ne znamo odakle dolazi? — Iris, hoes 1i me sluSati barem jednom? Zar i uz ovake ve dokaze polutavad, tvrdaglave, 1 pomisliti da bi on mogsa doi odnekud sa Zemlje? — rege Jack nestrpljivo. — ZnaS valjda anatomiju. Samo mi nemo} reéi da si tkad vidjela Ajudsko biée ovakve koJe i kostijul Kopéa, tkanina njegove ‘odjeée... ma hajde! Zaboravi predrasude i 'razmisll, no! — Govorié 0 sivarima koje ve ne dogadajul — To je rekao i ong} prije nego sto je stao na koru od banane. Tako su znanstvenici opisivali letjelicu tezu od zraka. ‘To je rek. — No, dobro, no, dobro, Jack. Poznata mi je ta tirada, Ako je vet milija dickusija od spavanja, da ti katom kako fu to sve stvari povezane s Ijudskim aktivnostima. Pokaéi mi novu vrstu plastike, nova kovinu, novi tip stroja, ja to moda nneGu razumjeti, ali Gu povjerovati, jer Je rezultat judskog ra- da. Ali ovo, ovaj dovjek, Ill Sto je vee ‘— Znam, — rete Jack blaze. — Ovo te plati, jer je strano, Jer se svi mi podsvjesno bojimo svega ito je strano. To je tazlog zbog kojega se pred strancima uviatimo w Huéture ie Jepoga ponasanje, ali ne pred prijateljima, Bilo kako bilo, mi- slim da over tipti ne smijemo dati aspirin, — On udite sti zrakt kao { mi, Znoji se, govori ... barem imislim da govori — Tu lina pravo. Pa ako ée mu olakéat{ boli, vrijedi po- kubati, Daj mu, all samo jedan, Iris ode do pumpe i napuni Sabu vodom. Kleknuvéi do srebrnastog Sovjeka, pridigne mu glavu, njeZno stavi aspirin medu usnice |’ primakne au. On pohlepne popije vodu i lone. — Oh, oh. Toga sam se i bojz0, Inis stavi rukku na éovjekova prea. Jack! — Dali je... to je Iris? — Nije mrtay, ako na to mislis, Probaj. ‘Jack poloti ruku do Trisine. Sree je kuealo masivnim, spo- rim udareima, oko osam puta u minutl. Izmedu th tedkih, sporih udaraca, potpuno ivan faze, osjetali su se neato sla Baji, Kratki i naghi udarei, a éinilo se kao da ih je nojmanje trisia w aminuts = Cini mi se da osjeéam kucanje area — iejavi Jack = Dvaju srea najednom! Janenada éovjek podigne glavu i ispusti niz zavijajuéih vriskova i jauka, O& mu se Sirom otvore, a preko njih zasvjet~ Iuca proziena membrana, Letao je savréeno mimo, otvorenih usta, voistet | grgljajui. A tada munjevitim pokretdm 2grabi Jackovu ruku i prinese je ustima. Siljat! jezik, svijetlonaran- Rast 1 dobrth deset coniimetara dulji nego st bi smio biti, aluene i lizne Jackovu ruku, Tada se Eudne ofi zaklope, vri- Hanje utihne, a fovjek se smi ‘— Spave, — rete Iris. — Oh, nadam se samo da mu nismo aableodilil = Uradili smo nesto, Nadam se nifta opasno, No, tink se da ga ruka vite ne boli. Uostalom, to nam je { bila briga. Tris je podvukla jastuk pod tovjekova glavu neobiéna ‘oblika, pa dodime gumeni madrae ze napuhavanje. Ima lijepe brkove. Poput srebra. Tzgleda vrlo star i mu- dar, = Tako ingleda i cova. Hajdemo spavati. ‘Jack se probudio rano, poste je sanjao kako pokulava is Ikotiti iz leteeg motorkotaéa, uz pomoé kiSobrana koji se upo- rao pretvarao u determi prutié. Napokon je pao usred ailjatih stijena, koje su se ugibate kao da su gumene. Zatim ga opkole ‘Srene, koje su sve nalikovale na Iris, a umjesto ruku imale ‘one Penjalice pomoda kojih se Hudi penju na telegrafske stu- ove. A nidega se nije bojac. Probudio se nasmijesen, sretan ‘bee razloga, Iris je job spavale. Nogdje vant hihotala je Molly. On sje~ ne | pogleda Mollyn krevet. Bio je prazan. Tibim pokretima, ‘da ne probudi Iris, on navute mokasine { izide, ‘Molly je kletala pred strancem, koji je, opet, Euéao, 1 Tgrali su se pljeskanja = Moly! = Da, tala = Sto to radi8? Zar ne znai da ovaj fovjek ima slomljens aku? — Oh, joj, oprosti. Mishid da ga bol? — Ne'anam. Mote bit: — rege Jack Garry otresito. On so primakne k straneu i uhvati ga za zdravu ruku. Covjok podigne pogied i nasmijedi se, Imao je asobito pre viagan osmijeh, Zubi mu bijahu zasiljemi i vrlo razmaknut — Wit-iou mau mjai-uu Mjuhu — reée. — Tako se zove — usklikne uzbudeno Molly. Ona ve na- igne naprijed I povute Govjeka za rukav. — Mjubu, Hej, Mju- hu! — Ona pokaze na sebe. — Mo-ol, — reée Mjuhu. — Mo-oli,.. Glin = Vidis, tata? — Molly je bila izvan sebe, — Vidis? — Ona pokaze na svog oce.— Tata, Tart, = Dita — Ne, beno. Tata Jack, ushigen, pokaze na sebe I rete: = Tack = 2e — okt — Fino. Vidis, Molly, on tesko izgovara ae, Nije mu te- Sko ni »uc, ni 20«, ni vie, ali »ae kao da prije nije anao. Jack provieri Sipke kojima je Iris smobilizirala ruku. Oba- vila je to.vrlo sposobno, Kad je otkrila da umjesto dvije kovtt — paltane i lakatne, keo u sovjoka — ima samo jednu, Mju huovu je ruku stavila medu dvije ipke da bi polpune osigu- ala nepokretost, Jack se iskesi. Intelektaaino, Iris nese pri hhvatiti Mjuhuovo postojanje tak ni kao akademsku preipo- stavicu; ali kao sposobna medicinska sestra postupila je sa svo- jim pacijentom na najbolji nagin. — Mislim da se Mjuhu Zeli sprijateljiti s tobom, Molly, — utjebi Jack svoju kter, — zato se s tobom igra pljeskanja, &aX Jako ga boli. Nemo} to iskoristavati, piu, = Netu; tata Jack zapali vatru, od Kolaca namjesti tronog 1 objest lo fac. kojem je voda ubrio zakilela, upravo kad se Ts poja vila iz Satora — Samo te ovakva kataklizma mote natjerati da skuhai dorutak — zagunda zadovoljno se smijedeéi, — Nisam anala da si nekoé bio vzvidae — Pa i bio sam, da znas — ree Garry. — Bio sam, jed- ‘nom davno. Zeli li gazdariea nastaviti? = Gandatiea Zell, Kako je moj pactjent? — Blista, On 1 Molly su odigrali turnir pljeskanja. T... onako usput, odjeéa mu je opet ervene boje. 10 = Jack, odakie je on? = Nisam ga jod pitao. Kad naudim mijaukati, ii kad on audi govoriti, moda Gemo i saznati. Molly je veé iz njega ian maraila informaciju da mu je ime Mjubu, — Garry se nasmije. =A mene zove »Ze-eke, = *Dix mu bad ne ide od ruke, je li? — Susi, Zeno. Kuhaj taj doruéak. Dok je Inis poslovala oko vatre, Garry ode razgledati kus a. Nije bilo tako straino Kako se bojao: Zivjela nesolidna gra- Gnjal Gornji kat je ofigledno dograden kasnije, na brzinu | po- vino, Originalni ravni krov kuée ostao je Cvrst i neaitecen. Uz nesto malo popraviea gornja se soba mogla osposobiti 2a njega i Inis, 2 Mollyn ée krevet odnijeti u studio. Razvedri ga pomisao na gradevni materijal { alat u garazi i na fiziGkt rad: bit ée to odmor od pisanja. Kad ga je Tris pozvala na dorutak, bio je zadovoljan jer je vidio da je odistio gotovo sav kis. Preostalo mu je da zaltrpa daitane zidove i eventualne rupe nna krovu. Uoetalom, prva ée th kia pronaél mnogo djelotvor~ aije nego on. — Sto Gemo § Mjubuom? — upita Iris dok mu je doda~ vala tanjys prdenih jaja sa slaninom izazovna mirisa. — Sto ‘isis, hode li mu ova hrana nabkoditi? ‘Tack bac! pogled na posjetioca koji je sjedio s druge stra- re vatre, tik do Molly, zureci netremice u njegov tanjur. Ne znam, Moiemo pokusati, ‘Mjuhu proguta pokusni uzorak i stane jatikrovati, trazeéi obit jo8. On pojede ave sto Je 308 dobio, a kad Iris vide nije Intjela peéi jaja, Tokamo amaze kruh i pekmez. Svaku nova hhranu najprije bi samo kufao, zatim bi dvaput zatreptao oi- ‘ma pa progutao. Jedina je iznimka bila kava. On spusti lonéié 1 pijesak i vrlo ga oprezno, vrlo pedantno, lzvrne. — Mote’ Ii ¢ njime razgovarali? — najednom upita Tris. — On razgovara sa mnom — izjavi Molly. = Guo sam — rete Jack. — Ne! Ne mislim na to — butno zanijeée Molly. — Ne rarumijem ga niita, — Ja... Ja ne znam, mama. On tek pokazuje stvari, to Je sve Jack i Iris so xgledaju — Oh, — reve Tris. Jack zaklima glavom, pailjivo motre & svoju kéer, kao da je nikad prije nije vidio. Ne padne mu ‘na um nigta pametno pa ustane. n — Misi It da so kuéa moze pokrpati? = Oh, dakako. — On se nasmije, — Tonako ti se nikad nije svidalo kako je gornji kat obojen. — Ne znam sto mi je, — rete Iris zamifljeno. — Morala bih, zapravo, pasti u histeriju zbog svega ovoga. Spakirala bik se { ofifla Kuti da je, recimo, samo zid skrhan ili da je krov dobio rupu, ili da je ovaj... ovaj androidn! fenomen ovaico iskrsnuo. Ali ovako, sve zajedno u isti Bas... to mogu podni- Jeti. — Stvar perspektive. Pokati mi Zenu koja neprestano 2a- novijeta, pa éu # pokazati Jenu koja nema pravih problema, = Gubi mi se s ofiju ili ée ti ova tava zveknut! o glavu — rete Tris odmjereno. Jack se ingubi ‘Molly § Mjubu su ga slijedili do kuée, a onda ostali stajati ame uz rame { buljiti U njega dok se penjao ur Ijestve. — Sto radi, tata? = Mierim gdje éu otpititi suvitne daske. ont stala jeu gar Tiestve, uzme pilu | opet se uspne Pa potne piliti. Dvadeset minula kamnije znoj mu se slijevao hiz lice. On ostavi pilu, side, smoti glavu pod pumpom, zapali eigaretu i opet se popne na krov. — Zasto ne skotis dolje, pa opet natrag? Posao je izgledao te2i a dan tophji nego St» su stvarno bi= 1, Jackova dobra volja bila je obmuto proporeionalna ovim faktorlma, — Ne zezaj me, Molly. = Ne zezam, tata. To zanima Mjuhua, = Da, svakako. Reci mu neka on pokusa, Jack se veati past. Nekolike minuta kashije, dok je hve- a0 dah, ogleda se. Mjuhua i Molly nije bilo na’ vidiku. Vje~ rojatno su ked Satara, idu Trisi na #ivee, pomisli, j nastavi pie sl — Tatat ‘Tatina ruka i rame, nenavikli na fizibkl rad, zvale su vob upomoé. Pila nikako nije htjela piliti ravaom Linijom, On se avi, nestepljivo: ‘No, Sto je? — Mjuhu te zove, Zeli ti nesto pokazati. — Sto Ge. mi pokezati? Nemam vremena za igru, Melly. Pobrinut éu se za Mjuhua kad budemo imali krov nad glavom. ry — Ali to Je za tebe. = Aso? = Ona stvar na develu. = Oh, u red. — Vibe ie lijenosti meyo znatizelje Jack st~ de niz Ijestve, Molly ga je Skala, Mjuhua nije mogao vidjeti, = Gdje je? — Kod drveta — rete ona pretjerano strpljivo, hvatajuét ga 28 ruku. — Dodi, nije dalek, ‘Vodila ga je iza kuée, proko grbavog puta Kofi je nek Sa- Ijiv8ina prozvao cestom. Tamo je bilo | nckakvo dive, On se fokrene prems kuéi i vieje da u liniji sa srafenim drvelom i po- Jomljenim krovom ima jo8 ofteéenog drveéa, kao da je nesto siflo iz zraka leteti sve nize i nige, lomeét najprije vrhove dr ‘veta, pa krov, a onda opet poletjelo avis... kamo? ‘Z2adli su dublje w Sumu, obilazeé: nisko granje i pokoji erm ili sruseni veh drveta, dok nisu stigh do Mjuhua, naslonjenog ‘na miadi javor. On se nasmijedi, poka%e prema vrhu drveta, a na svoju ruku i na to, Jaek ga Je promatrao ne shvagajusl lta, — On je pao s drveta i slomio ruku — obavijesti ga Molly. = Kako znai? = Pa jest, tata, = Drago mi je Sto sam to saznao, Mogu K sada natrag na ae, Fi — On te moli da mu dohvatis ono na drvetu. Jack poxleda uvis. Objegen o railje pri vrhu drveta visio de nekakcay svjetiueavi predmet, prut dugagak oko dva metra, aerodinamitna oblika s obje sirane, podsjetajuéi pomalo na dodatne rezervoare aviona. — A koi je to vrag? — Ne znam. Ne mogu... Rekao mi je, ali ne mam. New ‘ma veze, to Jo za tobe, tako da ne mora... ne mores... — ‘Ona se zagleda u Mjuhua. Strandevi brkovi sc nadmu, —.. nne moras se toliko penjatl us ljestve. = Molly, odakle to znas? — Pa on mi je rekao. Idi, tata, ne sréi se. Ne znam keko mi on to kage, Gasna pionirska; on mi to kaze, to je sve. — Ne razumijem — mumljao je Jack. — Uostalom, ke eva je to stvar na drveiu? Valjda s! me morom ta slomiti ru- — Sad nije meak, = Sto ti sad to znadit Molly slegre ramenima, — Pita) njega. = Aha, mislim da mi je jasno. On je pao # drveta zato Bo je bio mrak, On misti da se ja mogu popeti i dohvatit! to jegovo éudo bez opasnovti od pada jer je svjetlo pu éu vi- djeti Sto radim, Osim toge, on mi laska. Ako Je to uopéte las- Kanje, Sto on mist, kolike nas jo evolueija udaljila od mtaj- — Sto to pritas, tate? — Nema vere. A za8to bih je, zaprave, morao dohvatiti ‘ono tudo, ha? = Da lakie skotis s krova, = Ne glupari, No. dobre, ionako me zanimia So je to na rvetu. Njegov je brod nesta0, pa ml se Bini da je onaj pred ‘met na drvetu jedini artefakt kojexa ima za se asim odjeée. = Sto je to artetakt? — Surjak artigokin, Odoh ja — i on se stane penjati. Prosle nu godine i godine otkako se penjao po drveéu, pa je bio opre- zan. Dok je tako pazljive birao grane, padne mu na um da ‘ierojatno postoji i djelotvorniji naéin da Govjek stigne na ‘yeu nadmorsku visinu, Drvo eg potne njihati pod njegovom tezinom. On pogleda dolje i donese évrstu edluku da vige neée ponoviti tako neste Zatim podigne pogled | sa zadovoljsivom ustanovi da je st ‘geo nadomak predmetu. On se podigne joi malo | spopadne za strah kad vidje kako su tu grane tanke. Protegne se i prstima ‘fete o glatku povrdinu predmeta. Tada primijeti kake iz nje- ga vire dva prstena doveljno velika da kroz njih provute ruku. ‘Jedan od nfin je zapeo o granu, to je predmet i zadrzalo gore. Ioprudival ruitu koliko je jaée mogao, on dohvati jedan prsten. Nekoliko tankih grana pukne, prsten se otkvati, a Jacku aklime umorna ruka za koju je visio s grane. Poéelo je ubr- ano krckanje i pucketanje, a Mjuhuov artefakt, za Koleg s€ A dalje gréevito dréao, potne padati. Jack stisne mube, ofekuju & udarae o tle. ‘ioprva je padao brzo, a tada ga prut zadr2i u zraku. Po- inistio Je vet da je prut nekim gudom 2apeo o granu — ali nije! ‘Tonuo je polsko, poput suhog lista, a iz dvaju aerodinamiénih dodataka na vrhovima pruta zatuje visok, slabalan ton. On pogleda dolje, zatrepte kapcima da bi otresao mo}, pa posleda u jod jednom. Mjuhu se smijetio, Siroko i sretno; Molly Je minula weudu, Kako se priblizavao tu, njegov pad bijate ave sporiii, Kad je nakon eijele vjetnosti, kako mu se inilo, osjetio Dlagosloy- ajenu tvrenoéu tla pod nogama, morao je prut privuci. — Jo}, tata, ove Je bilo divnat ‘On proguta sliny da bi smocio osuiene Zdrijete, — Da. Zabavno — reée. Miuhu ‘pride, uzme prut iz njegovih ruku 1 pusti ga da padne. Prut ostane u vodoravnom polozaju 4 spusti se, polako, ha zemlja, Mjubu uper: prst u nj, pa u drvo, nasmljegen, — Bab kzo padobran, Ha, tatal = Ne diraj ga — rece Jack, poznavajuéi svoju kéer. — ‘Tio ana Ho je to. Moglo bi eksplodirati ili nesto sliéno. Tenenada preplaien on pogleda u predmet, koji je lezs0 miro i tiho, Psikanje je prestalo. Mjuhu se naglo sagne, po- ‘digne ge jednom rukom iunad glave | mirno podvije noge. Prut 1 spuitao vrlo polako; a tim ga je dotakao iz aeredinamitnin astavake se opet zadulo peikanie. — Ovo je najfadavija stvar Sto sam je ikad vidio. Daj da ‘widim. — Predmot je lebdio u zraku, u visini pojasa, Jack se Inagne nad jedan od vrhova. Tu ugleda finu regetku, Iepruli rrakeu, ali mu je Mjuhu zadr2i vrteei glavom. O8ito je opasno priblizit se tim zavréecima. Jack odmah vidje i zasto. Bili su ‘0 minjjaturni ali sna%ni mlazni motori. Ako je mlaz dovoljne snaZan da u araku dr2i odresla éovjeka, usisna struja mora da ‘vue kao sim vrag, vjerojaino dovoljne jako da probudi ruku kkeoz dian: popat goroviasnog bubata traravajskcih karate Ali, gdje su Komande? Kako se motor prilagoduje tetini tereta i visini nad tlom? S drveta je padao najprije brzo a z= tim, Kako se vise primicao tlu, sve sporije A ipak, kad ga je Mijuhu podigao izned glave, podnio je tezinu momentalno i spustio se vrlo spore. Osim toga, kako je tako stabilan? 7: sene previne? (On se zagleda u Mjubua sa strabopottovanjem, Oblto je da on dolari adnekud gdje je zmanost vrabki napredovala, Pitko s@ da Ki ée mu uspjeti da stogod sazna od svog posjetitelja — i ako cuzna, da li € razumijeti. Dakako, tini se da Molly moze... — On deli da pokusas s krova — reée Molly. = Kuko ée mi pomoés ovaj bjegunae iz Kutinerova opusa? Ajuhu odmah dohvati prut, podigne ga, zavuée se poda ji provuce ruke kroz ona dva prstena. Ziskajudl lijevo } de= 6 ‘sno, on se okrene prema kuéi i pred njihovim zagudenim ofi- ‘ma poskoti desetak metara u zrak j otplovi u velikom Inu, pa sleti dvadesetak metara dalje ‘Molly je skakala amo-tamo i pljeskala rukama, javan sebe od odudevijenja. Garry pak ne nade nista pametnije da kaze nego — ab, ne! ‘Mjuhu je stajao na mjestu kamo Je sletio, razvukav8i lice 1u svo} arobni smijefak, | Skao. Tada opet poskoti 1 poleti ema ceatl Prem ‘Sto da uredim s ovim gudom? — urdahne Jock. ‘mo da idem s njim, Sto da mu kavem? — Zadr#imo ga kao kuéno miljende, tata. Jack je uzme za ruku | oni krenu za srebrnim Sovjekom. Kusno ljubimie! Pripadnik neke strane rase, Glan neke nezs- milslive civilizacije — ofigledno dobre Skolovan jer ovako ne~ to nitko ne mode uraditi otprve. Sto bi sve mogao ispritali? Da li fe prethodnica? Il je posijedn}i previvjeli? Odakle je do Bao? Mars? Vener Stigli su ga bliau kuée. Stajao je uz Ijestve. Cudni Stap je mirno le#ao na Hu, Mjuhu se, fasciniran, igrao Mollynim jo- oom. Kad ih je ugiedao, dohvati svoju spravu, poskodi visoke ‘a zrak i spusti se na krov. i-jul — vikne Mjubu i xkoti dolje. Stap je bio tako stabilan u zraku da mu nije naékodilo Mjuhuovo Wuljanje amo-tamo, — Volo lijepo, — rege Jack. — I spektakulamo. A ja mo- am natrag na posse. — On krene uz Ijesive. Mjuhu priskoti i zgrabi ga 2a ruku, jedilenjuéi i puiuei vojim osebujnim jerikom. Prut je pruzio prema Jacku. — On Zeli da ga upotrijebiS — rege Molly. — Ne, hvala — Jack frne nosom, sjetivai se svog silaska # deveta. — Radije éu Ijestvama. — rede i zakoradi ‘Mjuhu, poskakujuéi nestrpljivo, posegne za Ijestvama i sui th. Padajuéi one dohvate Jacka po goljenict — Bit ée bolje da ga posluias, tata, Jack pogleda Mjuhua, Srebrai je dovjek izgledao dobroéu- ‘dno, Koliko je to bilo moguée s takvim licem; s druge strane, moida bi bilo bolj¢ da ga ne izaziva, Osjeéajuéi tvrste flo pod nogama, Jack pomisli kako mu ta fantastiéna naprava zapra- vo i me’ mode mnogo naskoditi ake zakaze. Uostalom, kuéa | nije tako visoka. Ka 18 ‘On provute ruke kroz prstenove. Mjuhu pokate na krov, nna Jacks, pa poskoti. Jack duboko udabne, pazljivo nacilja kot, nadajuél se da sprava neée reagirati On sune uvis — preblizu. Streha mu vada buéni precizan udaraca toéno u mjesto kamo sa je prije toga pogodila pretia soufenih ljestava. Sudar ga nije zaustavio u lot. On prejedri preko krova, 24 trenutak lebdeti ma mjestu, a zatim krene na- Golje. Na trrnuiak je pomisiio da ée se uspjeti spustil na krov, Promatio ga je zamalo. Sve ito mu je uspjelo bilo je da je opet tresnuo o druju strehu istom goljenicem, precizno w isto bolne mjesto. Uz masu pratetih psovki on sleti — ravno w Ir sina kofara pun opranoga rublja. Iris pak, okretuél se od ue {a kamo je vjeSala rublje, ine od Suda, — Jack! Koga vraga.. gubi se odavde! StojiS usred mo- 4 opranog rublje 3 tim prijavim... Oh! — Oh oh! — rete Jack { iride ix kofare natraske, Noga mu, zapne 0 Mollyn kamion-igratku, koji je Irisi sluzio dana nye Iu vori teSko rublje. Tzgubiv§l ravnotets, on poskodi — i od= ah se nade visoko w zraku. Ovaj put je imao vite srete. Pre lotio fe proko kuée ber Stete po svoju goljeniew i spustio se do Molly 1 Mjuhua — Tala, bio si kao ptiea. Sad sam ja na redu, ha? — Bit éu kao mrivac ako tvoja majka mish ono So jof fitam na licu. Ne diraj to! — On odgurne sletipojase ustrama 1 izgubi se u kuéu bal u trenutiu kad se Iris pojavila ica ula Jol je buo Mollyno oduicvijeno sotitao je tamox dok je srljao Preko rufevina u dnevnoj sobi i kroz strainja vrata van. Predinja so vrata 9 treskom zatvore za Iris, a on zamakne za twgao kuée, Priskosivsi do Mjuhua, otme mu spravu iz ruku, hitro je navute f sko8i, Ovaj put je skok bio ber gredke. Nije dotakao sirehu i uspjedno je sletio, premda je gotove zajas swie za rublje. Kad je Tris zadihano izjurila iz kube, nadla ga je ako marljivo vjeda mole kosulju — Koga vraga radii? — zapita Iris glasom koji je priser tio da pukne poput prenapuhanog balona — Pomazem tf objesiti rublje, milo —~ rete Jack — ABio tie to... to tudo na ledima? — Jos jedan dokaz da su znanstveno-fantastitne familifo- tune preplavile svijet — odgovori Jack uljudno. — Ovo ovdje Je multilateraini trodimenzionalni ispravijat mase, i skoBl- bran,Pomoca njega ja mogt letjeti poput galeba, pobjell svim 2 SIRIUS br. 2 " brigama ovoga svijeta i ukloniti ses puta lijepim crvenoko~ sama u vrijeme kad ajihove emocije zaprijete mojemu nosu, — Jednom, u vrlo bliskoj buduénosti, # koséata vjesalico za Sodire, izvuéi éu ti jezik iz tog juke-boxa sto ti sluzi umje- sto glave i svezati ga u momnarsiti tvor. — Tada se ona na- smije, ‘On odahne, pride jo} pa je poljubi. — Oprosti, draga. Umro sam od straha dok sam visio o tom éudu. Nisam opazio tvoju koSaru za rublje, a da i jesam, ne bih znao kako da je izbjegnem, — Sto je to, Jack? Kako radi? — Nemam pojma. Mlazice na vrhovima, Rade jace kad 5h velika Vehina vude prema tlu. Rade jaée kad su blize thu ne 0: Visoko u zraku. Kad se tefina smanji, i one rade slabije Kako to radi, na kojem naéelu, jednostavno nemam pojma. Kolileo sam uspio vidjet! 2rak lari na vrhu a izlart dolje, Xxroz mlaznice, Ah, da... minmice su uvijek uporene nadolje, ‘bes obzira na to kamo usmjeri8 prut. — Gdje si to naiao? — Na drvetu. To je Mjuhuovo. Otigledno mu Je posluzi- J kao padobran. Dok je silazio, jedan od prstenova je zapeo © granu, pa je Mjuhu ispso, srusio se i slomio ruku. — Sto ¢e8 s njime, Jack? — Toi mene zabrinjava. Ne modemo ga prodat! eirkusu za atrakeiju. — On se zamisli.— Nema sumnje da zna kojeS‘a Ho bi moglo koristiti éovjetanstvu. Pa samo ova stvar ovdje ‘mogla bi izmijeniti lice Zemljel Slufaj: teiak sam osamdese! ‘kilograma, Pao sam iznenada, kad sam ispustio granu na drve- ‘tu, a ovo je izdrZalo moju tezinu trenutatno, Mjuhu je &ni se teti od mene. Tedrialo je njegovu tezinu ked je podvio noge Arée6i spravu iad glave. To znati da bi veéa i jata verzija mogla odriavati u zraicu { ejjeli avion. Ako veé ne to, a ono barom okretati turbinu, nm Mote Ui to prati rublje? — Irie je bila natmurena, ~ Upravo sam na to i pomislio. Lakd, prenosno, sna‘inije nego So bi prema svojoj veli8ini smjelo biti... dalgako da bi ‘moglo prati rublje. I goniti generatore, i automobile, i... Irie, to Budi rade kad se suote s nevim ovako vadnim? — Jave novinama, valida, — Pa nagrne sto tisuéa Ijudi da zjakaju, i prlkaju, | stva- peju guava, i avakakve kongresne komisije i sm bog ana S10 08. Un! — Zasio ne pita’ Harryja Zinssera? = Harryja? Pa mistio sam da ga ne tpi, = To nisam nikad rekla. Osim sto se zavudete u kut { br= bijate 0 vBestrukoy amputaciji 3 slabostima reaktaneije i sli= no, a Ja Moram sjesti, Plesti, dubit: na glavi ili plesati kazae Gok ako elim da me zaparite. Harry Je u redu, — Bogme, ima’ pravo. Harry ée znat\ sto da se radi, Odo jak njomu. — Ni qovora. A rupa u krovu? Cini mi se da ai rekao da G8 ga do noéi pokrpati. Bit ée mrak kad se vratis. Pomisao na piljenje gpranjavih dasaka uéini mu se, odjed- ‘nom, najgnusnijom stvari na svijetu, Ali, bilo je logike w ono- ime Sto Je rekla, da se i ne spomene ton njena glasa, On uzcia- hhne § pode, mumljajuéi pod bradu o tome kako najvete otkriée 1u povijesti ovisi o zenskome hira. Na Mjuhuovu spravu je pot ppino zaboravio. Samo je prva dva koreka uspio uéiniti na tly, fa Inig zavrilti od smijeha video! njegovo korséanje po zraku, On stisne zube, prideka da sloti, a tada skodi prema krovu. Poslije nekog yremena, paZnju mu privute kometanje na fa uz feud, ‘— Ta-atal Mrr-rr-ruuu eelllluee! Uzdahnuvsi, on polott pllu na daske. = Sto je? = Mjuhu hoée svoj skodibran! Jack proviri preko ruba krova, kritiéki omjec! visinu 1 pakijuti da ce njegove stare kosti izdriati silazak ber Ljestava. On skine sa sebe prut i pusti ga da padne na zemlju, Ovaj se ‘Spusti istom brzinom kao i kad Je on jahao na njemu. Mjubu g2 dohvati, spretno provude najprije svoju slomljenju ruku — ‘kako je samo pa2ljivo postupeo s tom svojom rukom, i kako ‘mu je, zapravo, malo smetalo to sto je slomljena — pa 2dravu, ‘8 Potom skoéi na krov do Jacka. — Sto je, momte? — Vuuui-pn jouuy wip, —Znam, kako ti je. — Srebrni mu je Zovjek htio neste ‘reti, ali mu nije mogao pomosi. Zato se naomijedi i dohvati ilu. Mjuhu je uzme i baci s krova doljo, pazett pri tom da ne Pogodi Molly, koja je trékarala amo tamo da bolje vidi Sto se ‘biva. = Sto ti sad to anasit? — Delll-ilihjuu hhhi-idn — rede Mjuhu. — Pe-eeento deh ‘Au-uu-uminu heh — pa pokade skotibran i rupy u krovu ” — Hoées mi reéi da je pametnije odletjeti nogo se bakta- {is ovim krovom?-Drugaru, u pravu si. All, bojim se da ipak Mju 2aokruai rukom oko rupe, pa opet pokaze na sko- toran, uprijevs prstom u jednu mlaznicu = Ne krutim. Mijuhu je otigledno’shvatao, a lzraz izmenadenja prelesi ru Tieem. Kicknuvéi, on zdravom rukom obulvati jedan od va mala mlazna moiora, pritisne dva mala dugmeta, a omo- taé motora se oWori. Unuitra je bio nekakav sitni ureda}, vrlo jednostavan na prvi pogled. Otigledno primar motora. Nije se vidjelo kako je pritvriten za kuéiéte, Mjuhu ga izvadi } pruzi Jacku, Sprava je izgledala otprilike kao elektriéni aparat za brijanje. Mjuhu uperi pretom u dugme pa ga titiane, a zatim cedmakne Jackovu ruku ustranu tako da je sprava ostala upe- ena u daske. Jack je ofckivao da e se neito dogoditi, spre- man tak {na »zasljepljujuéu munju unistavajuée, sirove ener Bliee, toliko blisku Ijubiteljima zanstvene fantasti, all ga sprava ipak tznenadi. Zabulo se samo blago Suskanje. — Fino, A Sto sada? Mjuhu pokafe na mjesto gdje je Jack pio. = Oh — rege Jack, uzme spravu, uperi jew rez i uti- sme dugme, Opet Suskanje, lagant povratnt pritisak, a uw dasci se pojavi tanahna erta, Bijade to rez mnogo tanji od onoga pi- Jom, dst i jednoliéan, { ravan koliko je mogao postiés rukom achiavom od uzbudenja. Prozratni obladié sitne piljevine po- vyjetarae odnese ustranu. Jack je cksporimentirae, primiéuéi i edmicuél apravu. Rez Je bio to finiji sto Je mlaz vide pribliie. dasci. Odmieuéi ga od daske, otkrije da mlaz vise ne djeluje na udaljenosti od oke pola metra. Odusevijen, Jack brzo prepili dasku. Mjubu ga je romairao smijelcti se. Bilo je jaono da oajeta otprilike one Ho bi { sim osjoéa0 da je Kakvome divijakey, koji ae medi ma- ‘etom, pokazao pilu. Kad je zavrtio, pruti spravu srebrnome éovjeke i pljesne 0 po ledima. — Mnogo ti hvala, Mjuhu. — Ze — ek — rege Mjuhu, pa posegne prema Jackove vratu, Jedan palac poloti na Jackovu kijuenu Kost, © drugi za lopaticu, 1 lagano dvaput stisne! = Tako se kod kuse rukuje’, ha? — nasmije se Jack. Za- tim pomisli kako je vrlo vjerojatno i pogodio, Svaki etvilize rani narod ima neku vrstu dodimog pozdrava. Rukovanje je evoluiralo iz wzdignutog dana, koji je posaziveo da w ruci ne~ ma oruzja. Mozda je { ovo nebto slieno, I zaiste, avakako je nak dobrih namjera ponuditi vo} vratt Hitrim je pokreiima Mjuhu vratio spravu u kuéiéte na shu pruta, a onda, dr2eGi se jednom rukom, sletio na zemlju, im je sletio, on baci prut prema Jack, Ova} se iznenadi vis Ajevit Kalco prirodno leti kroz aval, pa posegne da ga uhvati, ali promaSi. Prut opie luk i stane padati, a mlazni motoriél protade, Jack priéeka da mu se prut polakd pribliti, uhvati ga Faleti s krova Srebrni je Zovjek slijedio Jacke do garaze i promatrac ga kako prokapa po daskama. Jock izabere nekoliko dasa, I= ajeri th i dohvati prut. Mutio se i muéio, ali mu ne pode 28 rrakom da lzvadi reza8. Pritiskao je kudiite, vrtio ga, naviatio, Uspio je samo izazvati BiStanje kad je prut pritisnuo nadolje — Bock, 2e-ck — reée Mjubu. On luzme prut i otvori Ka ‘idte. Jack je pabljivo motrio, pa se nasmijao i uzeo era Bro je lepilio daske, cereti se na pilu koja je visjela na zidu. Tada sio3i daske jednu do druge, pribije th zajedno i 1a Gladi rubove, a onda ustane i promotnt ponosno svoje djelo. ‘Vruta za ialaz na kroy ou goiova. A tada shvati da mu pretetka ‘iu bi ih nosio sim, Da je Mjuhu zirav... On se potede po ala. — Pa nosi ga pomosu skotibrana, tata ‘= Molly! Kako aise toga sjetila? = Miuh mi je rekao..-zapravo... — Daj, da to rastistimo jednom zeuvijek. Kako to tebl Mjuhu priée? — Ne nam, tata, To ti je kao da se sjetam da mi je neste reka0, mal, ali ne... ne rijesima, mad, Samo... samo... — ‘ona aapne, 8 tada vikne, naglo i uzrujano — ja ne znam, tata, ilja ne zmam. — Sto ti je anda rekao? Ona pogleda Mjuhua. Jack opet uodi ono neobidno nad manje srebrnih brkova. Ona objasni — Metni ove vrata na akodibran i podigni. Sko&ibran be Polagano padati, a # ga dotle... gursj Jack pogleda vrata, pa mlazni uredsj, i ahvati. Ked je ‘odvukao mlazn| prut pod vrata, Bjuhu mu pomogne da ga di- ‘fe. Mjuhu ga umiri 4 odgura van dobar komad puta prije ne- 6 ‘to je prut opet potonuo do tia. Opet uvie, opet guranie, 1 eva ih do kués, Molly je poskakivala oko njib, pljeskala ra Kama, moljakala da se porovoza i hvalila Mjuhua Kad su stals waa zid. Jack uptta Sto sada, Binsteinu junioce, kako na krov? Mjuhu were Motlyn jojo i stane se ajime spretno igrati 1 ode — Hej! = On ne una, tala. Smisli sm Belfi teti da je u stanju smislits ovakav tik 24. no- Senje vrata, « morale mis stag kad sh treba podiés na krov? “aha eck Garry pogieda odlazcéu srebrnu priliku i zavrti gla ‘vom. Bio je spreman na to da je Mjuhu inteligencijom isprea ‘Huai, premda na druktiji nagin. All da Ge uatuknuti pred jed- ostavnim problemom iz clementarne logike, to se jednostay no nije uklapalo. Covjok njegovih sposodnosti svakako netc amisliti ovako dosjetivu metodu prijenova a da ne shvati da fe to samo pola probleme. Pitao se nije Ii rjeSenje zapravo ta ko jednostavno da ge Mjubu nije amatrao vrijednim ebjainja venja Jack slegne ramenima, vrati se do garaze 1 poirad! kelo- turnik. Mu8io se dobra dva sata dok nije podigao vrata nt kerov i pribio sh na mjesto. Mjuhua eijela ta parada ofito nije uopée sanimala, Kad je Jack pribio posljedn{i gavao 1 # odo- bravanjem razgledao svoje djele, zabuje kako Mjuha wrist Bra dohvati mlazni prut | edjedri s krove na zemlju ‘— ie! Iris! Sto se dogodio? = Ne znam, Jack, on je Jack otréi do liea kude. Mjuhu je leiso ni ty, Festoko se gréeti Levan je nauzna, svinuv® ede u nemogucem Rakes Kopajuéi petama u pijessic; i glava mu je bila w nemoguéen polozaju tako da se o tlo oslanjao samo © pete i Zelo. Zdravor Je rukom bubnjao o tlo. Usnice je krivio, a iz grla ve Eulo ks~ Kdjavo zavijanje, jezivo, zastrasujute. Cinilo se da mode vi Stati jediako glasno Udisuss arak kao i iadifult ga. Molly je stajaia do njega, kao hipnotiirana, i smijesila 2, Jack Keke do zgrcenog tijela i pokuéa ga vmirit. Molly, ne ceri se tao na siromaha All, on je sretan, tata = On'je Sto? Zar ne vidi, tate? Ti si bedak. Pa on se onjeca divns. ‘Viaié da se smije — Tris, to mu je? = Pojeo je asprin, to je ave Sto mam. = Pojeo je éetiri obavijesti ih Molly. — On th obotnv = 10 da redimo, Jack? = Ne anam, sree — odgovori Jack zabrinuto. — Meds je najbolfe da ga puslimo da mu to prode samo. Sredslvo 1a Ee Henje ih sedaty bi mu enoglt nadeodis Napad Je prolazio, 9 ‘ada najednom prectane 1 Mjuku se sagvim olabavi. Jack’ mu polodl rukuna prea 1 opet osjert o fo neobitne lapanje dvaju srdace, wm 'U nesvijeti fe — rete Molly isjavi Evin, him glasom: = 'Ne, tata, On gleda u svoje snove. T Snowe? = Naranéasto nebo — objasni Molly, Jack je oftro pro- rotri. Stajala je mirno, imivedi—~ Mnogo Mjubva Stotine 1 Hotine... velikih. Velikin peput gospodina Thorndyka. — (Goopodin Thorniyke bijaSe iadaved, stanovan’ je w gradu Metar i devedesetpet) — Oxrugle kde t veliki aviont a+ tumjesto lia ima prutove SNMolly, lupas Kojesta — rece njena majka zabrinute Jack jo utise, — Rec! dalje djete — Jedno mjesio, 088. To fe... tamo_ Je Mjuhu i mnogi drug, Stoje-.. sloje u repu. TM fe Jedan vel ima bat Se= Bir. On ih tera u zep. To Je Mjuh. Trlat ir reps. Skage kror rozor na skotibranu, — Nastupi duga tina. Mjubu tastenje o Not ee = Nilts, tate... dekajt Sve je... sve... nejamno. Aba, tu Je nekakva siver, kao podmornics, Sama aa somij, new Yod!. Vrata su otvorena, Mjulu je... unutra, Dugmets | s tov. Mjubu okreée dugme, Okrede.. Oh. Jolt To\me boll! — Ona fakama pritsne Slo oot Molly ofvori o€i i sete, sasvim sabrano: _— Ay ave je u redu, mama, Ono w anu je boljlo, je bo- Histo mene. Bilo je puno vatre i... paspano, samo vi8e- I bo- Helo Je sack, siradat ce nam dijetel = Re vjrujom “rote Jace — Pani ja — rete Iris sa¢udeno, a tada protapte, jedva {ujno: — Sto me nagnale dato kazem? : = Miuhu spava — najecnom injawi Moty a = Nema vise snova? = Vide nema snova. He}. Ovo je bilo. smijesno = Haydemo na ruéak — ree Tris. Glas joj Je arhtao, Oni udu u kutu, Jack posieda Mjubua, koji je mirno spavao { smi jesto se. Padne mu na um ideja da cudnoga sivora meine u Kerevet, ali se predomisl Dan je viué, trava gusta, pa neka ed, Vrtedi glavom, on ude u kucu. = Sjedite t jodite — rete Lns ack se asvre po sob “pelnila st prava fuda — reée. Krhotine i 2buka su ne- stall, a aafline su previake sjale na naslonjadima ‘Oni posjedaju oko stoliéa s stanu unistavati sendvige. = sack, = Hm’ = Sto je to bilo... Telepatija? — Tako mi se éini, Nesto takvo. Ha, ha, Beka samo da to Ispritam Zinsseru! Nece mi vjerovati — Hotes li oti do acrodroma’ = Nego Sto. Mozda povedem i Mjuhua = Bit ée to malo nezgodno, sto mislis? Mjuhu bas nije ‘takay da bi ga mogao predstavit) kao netaka uliusa "Ma bit ée sve u redu. Neka sjedi na straznjem sjedalu -s Molly dok ne nagovoriim Zinssera da izide + pogleda ga. A zabto ne dovedes Zinssera ovamo? — Razmisli malo. Kad ga sretnemo u gradu, slobodan Je. Ovdje je vezan uz aerodrom. — Jack, ito mili8 da Wi Je Molly sigurna uz ovo stvorenje? — Pa dakako. Zabrinuta si? — Ja... 1 josam, anal. Ali ne za Mjuhua. Za sebe, Zabri- ruta sam Jer mislim da bi twebala biti, ako me shvaéas. — Jack se nagne i poljubi je. "= Dobar stari majéinski instinkt — zabihote. — Mjuhu je roy, stran, mogao bi biti opasan. Istovremeno, Mjuhu je ozii= jeden, dobrotudan, pa izaziva majtinske osjelaj — Tu ima negega — rete Tris zamisljeno. — Velik je | rufan ba’ kao i 8, definitivno inteligentnig. A prema tebi ne- mam majtinskih osjetaja Jack razvude lice w osmjeh. — Ne zezaj se. — On proguta kavu i ustane. — Jedi, Molly, pa se umij. Ja idem pogledati Sto radi Mjubu, — Hoéed Ii na aerodrom — upita Tris. — Ako Miuhu pristane na to, Ima previte toga So bih folio mati, previse 22 mo} Jadni mozak. Ne vjerujein da ée Zinsser na eve edgovoriti; all dvoje aa vise, pa Como neto Emisiti. Tris, ovo Je nebto veka! “dace Side. Mjuhu je sjedio, vesclo proulavaluél gusjenieu. Aqua = pier = Sto miss © mato} vornyt = Hu-ubili germs, Ze-ok? = Aha. Ne ranumijof. “Ajde. — Jack pokate prema gara- ‘A. Mjubu velo, velo pailjivo polodi gusjenieu u trava 1 vsta~ tne. Bod u tom tronu grozomoran tresale odjelme in gerate, Za trenutak svi stajafo uloteni, a tada se protons Molin zaghi- fini vrisak Jack pohiia prema garahi glavom ber obzira “Molly! Sto ae dozodilo! Na zvuk njezova elasa dijete zabutt keo da je netko okro- smo prekidaé Pe yollyt = Tu sam, tata — javi 9 ona slabatnim glasom. Stajala fe uz auto, preivorivii se avau jednu naputenu, drhiavu dom ‘ju ueniow. Auto je dopota vito kros atratn sid gars. — Tata, nica htjola, Samo sam hijele pomot de tave- bei igre Hee doi atin, nou? Tle ier. Ona se odmah wmic = Molly, so te spopalo? Zna8 da ne smijes dirattstartert = Ja san se samo pravila da ga diram, Zamisila sam da sam u podmornici koja moze letjeti, onako kao Mjuhu. Jacke prigeca da utibne ovaj aos. "Dodi amo — ree on strogo. Ona mu pride sitnim kow rabldima, vuuéi noge, s rukama iza leda, — Moran bih ti dati Po turn, 2nes — ‘Aha — glas joj je drhtao — mishim da bi. Samo dvaput, ha, tata? Sack se ugrize xa jezik da se sviada, ali ne uspije, Lopove ‘mali, miso je smut t. ™ ~Znai Sto — rete on, onomo, gledajust u auto. Gerata fe, srotom, bila nesolina, ‘pa Se a6 ovo malo ogcebotina na ekdopeu motors t na abot gut meds arm ge — Dobit ek tn dobre batine, Dodat x sh prvi put kad asludiépo fur, — Da, tata. — Ona se pokajniéki popne na strainje sje- alo, nastojeéi da se Sto manje Vidi. Jack reBtisti ruievine ko- liko je mogao, zatim ude, upali motor i izveze staru krntiju ie arate. ‘Mijuhu je stajao postrani, padijivo promatrejuéi brundavi auto zaéudenim srebrnim otima. — Udi — rede Jack, mahnuvli rukom, Mjuhu se wdalji nekoliko koraka. — Mjuhu! — vikne Molly provirivii kroz strainja vrata, Mjunu rese »Jauke ‘ pride. Molly otvori vrota, on ude, a ona se nasmije kad ga vidje kako se skutrio na podu, pa ga stane ‘Yuéi dok nije sjeo na sjedalo. Jack odveze auto oko kuée, ste ne, podigne Mjuhuov tap, otpuhne paljubae s dlana Triei, pa se odveat Cetrdeset minute kasnije stig su do serodroma nikon ekstatigne voinje pune Mollyaih komentara na éuda prirode, zemaljske vegelacije i zemijopisa. Mjuhu je buljio off, xurio, betio se, odusevijeno slusajuct Mollyna objainjenja — Tack bi se takleo da ju je sve razumio — ispaitajuti mijaukava odo- bravanja, vriskava pitanja i cijukave makove -vesel} — "A sada — objavi Jack dok je parkirao auto uz ogradu accodroma, — vas dvoje Sekajte w atu. Ja 6u potratitl go- spodina Zinsseca, Molly, moieh K objaoniti Mjuhu da mora ‘stati u autu dok se ja ne vratim? Zaas, oko ga vide drugi ju- i, hij ée da ga svasta pitaju, a mi ga ne bismo htjeli umarati, — Ne, tata, Reli Gu mu. Mjuba — refe ons, okrefuti se prema srebrnom Sovjeku. Gledali gu se duboko off u oft. Nje- oul brel ou se nadimali i treali, — Bit 6e8 dobar, je li, i neces s0 pokazivati? — Zeck, — izjavi Mjuhu, — Seek merrn-redii. = On veli da siti gad: Sack se nasmije ielazet "Tako, ha? — Da Hi dijele ma Sto se iva ili je sve to samo igra? — Budite dobri, Do videnja, Mjuhul — Nose rmlaznl Siap, on ude u zgradu, Zinsser Je, kao { obléno, imao pune ruke posla. Aerodroin Je bio malen, ai je privatai promet bio gust pa je Zinsser, kao Blavat dispeter, bio neprekidno uw pogonu. On rukom pokrije mikrofon telefonske slutalice jer je upravo razgovarao. — Zaravo, Garry! Sto je nova u Birokom bijelom svijetu? — srdaino pozdravi Jacka. — Sjedi, Bit éu zadas gotov — On veselo zakokodate u (elefon, smijedeéi se Jackt, Jack se na Injestt ato Je udobnije mogao i priéeka da Zinsser dovrss ra BONO No, elo, — rete Zinsser, a telefon opet zazvoni Tack zakoluta ofima, Zinsser zavrdi | taj razgovar, a tele= fon opet zazvoni. = Zinsser na telefonu. No, sad je dosta, rede Jack sim sebi, pa ustane, ode do ‘vesta i tiho th zatvori, Zatim uzme mlazni prut i pred Zinsse~ rovim gabezeknutim oGime stane na stol, podigne prut iznad lave i zakoraéi u pramo. Viseti take u zraku, Jack preko ra- ‘mena pogleda u Zinssera, Gije je lice iagledalo kao erveni puni imjesee usted sjezne oluje, jer su mlazevi iz vrhova slapa otpuhnuli uvis syaki i najmanji papirié Sto se toga Casa nasa0 w kencelarit. Ipak, prvo to je uradio kad je do¥ao sebi od éuda bilo je (da spusti slusalicu — Imislio sam — rete Jacks, smijuti se. Ti... ti... Sto Hi je to? — To je dijalektidki polarizator, — odgovori Jack, sleéuéi na pod. — To jest, omogutule razgovor # glavaim dispeverom dok ovaj uporno telefonira. Zinsser je vet ialelio iz evoga stolea | optréao stol, Iznense ujube brzo za Fovieks njegove grade. — Daj da vidirn. ‘Jack mu pruj prut I stane pripovijedati. Gledaj, Mjuhu! Avion! Zajedna su promatrall Cessnu kako slijete, odusevliave- JuGl se malim obletiélma pragine koje su podigl kotaéi pri prvom dodiru 9 {lo — Evo jo8 jednog! Ova| uzlijetet — Mali plavi dvosjed je vulao pisiom, okcenuo se, pa zabrujao prema njima, podiZust se u arak nisko nad njihovim glavama, — Tilfjausuu, — oponadata je Molly avuk motora. — Sssssvililii! — psikan je Mjuhu, kopirajuét psikanje Iksila kroz zrak Molly zaplicsée rukama i zavri8ti od vesolfa. Jo§ Jo jedan avion krenuo da uzleti, Promatrali au ga proddiruti ga otima, = Hajde van, da ga vidis, — reve Jnek. Zinsser bac! pogled na sat. — Ne mogu. Salu na stranu, valja mi provesti joS najma- je pola sata uz ovaj telefon. Hote # mu Sto biti vani? Nema sptove nikoga — Mislita da nese. Molly je 8 njim, a kako sam ti rekao, slain se ievanzedno. To bih volio istraziti, tu telepatiju. — Na- jednom se nasmije. —Ta Molly ... znaé Ii Sto je danas uradila? = On isprita kako je Molly proverla auto kroz zid garate. — Pakinka — zebihote Zinsser. — Svi su isth. Juger je moj mali netak ofistio travnjak pred kuéom majfinim usts 2em 2a pratinu, — Nasmije se. — Da se vratimo na tog Kako se zove... Mjubua... i tu njegovu igratku. Jack, mora ‘mo pripaziti na mjega. Znaé li da je on i ta njegova odjeta i ove ovdje sve S10 imamo temelj da otkrijemo odakle je? — Svakako, AU, slufaj. On Je vrlo inteligentan. Siguras sam da bi nam mogao lepriéati svega | svatia, — Nego Sto, inteligentan Je — reve Zinsser. — Kladim se da J¢ iznad prosjeka za ovu planetu. Inate ga ne bi pustili da takvo putovanje. Jack, Kakva Mets Sto nemamo taj brod! ‘~~ Molda se veati, Sto mislif,odakle bi mogao biti? Moda Mars. — ‘Aide, promisli malo. Dobro, Mars ima atmosferu, ah je ona watki rijetka. Organizam Mjuhuova rasta morao bi imati ogromna plata, Ne. Mjuhu je navikao na atmosferu koja Je sasvir nalik na ovu nagu. + To znadl da ni Venera ne dolazi uw obzir. -— Ova njegova odjets mu ovdje sasvim odgovara. Niego- va planeta vjerojaino ima ne samo vraSti slifu atmosferu ne- go | Istovetou kilmu. Cini se da mu naa hrana odgovara, asin nekih izuzeiaka — aspirin ga pofalje u navkotidki trans do neba, Neto kao pijansivo smijanja — Sig ne kaiell Da vidimo: Jupiter otpada, nije grader aa tako veliku gravitaciju, Vanjske planete su prehladne, = ‘Merkur preveug. — Zinsser se zavali u stolicu i kao odsutan duhom obrife zno} sa svoje Gelave glave. — Jack, ovaj Hp ‘uopée ne dajari ir natega Sundeva sustaval Ima’ pravo! Harry, So mislif ¢ ovoj njegovoj mlaznoj spravi? — Kako mi pritad da ree drvo ... mogu Ii je vidjeti? — Pa jzeno. — Garry se zaposli oko pruta. Pronafao je ona sitna dugmeta { pritienuo th, Kutiéte se glatko otveri. On Savadi rerat | opremno otpili rub stoia, os — Ovakvo tudo jof nisam vidio — rete Zinsser. — Daj da “On prihvati napravu i stane je okretati a ruci ke vidim nikakve gorivo — rete zamifljeno = Mictim da ga tiers 2rak ait to goni zrak? = Opet zrak — rete Jack. — Ne dalima se, Mishim da ove tna noki Matin dezintegrira dio zraka i koristi se debivenom ‘enorgijom da proizvede mali maz ‘Moto biti — rete Zinsser. Garry se ukoti kad vidje kako dlspeder zirka u olvor 2a maz. — Za ime bodje, ne dira) ‘to dugme. — Ne bo] oe. Paci... ima& pravol Ova eljev Je koncen- trian, Kako je samo moguée da uredaj za disrupelja bude ova~ Ro mien { Jagan? Tack Garry se zamisti ="To me mutt eljoll dan. Imam jedan odgovor. Moieé prihvatiti nefio Sio zvudi potpuno fantastitno, samo ako Je 1o- ‘eiéno? — Zna me — nasmije we Zinsser, mabnuvél rukom pre- 4 clio} rol snanatvonetantmtitauh Gopsa na pele — ~ Pa, evo — oprezno zapotne Jack. — Ti anal ato je to muklearna’sila, To je ono Bo defi feagru atoma na okupu. E, sad, ako so dobro sjetam Bto ou me utili 9 nuklearnoj teor!ji, fugloda mi da je moguée stvoriti kuglu sazdanu od te nukle- ame sile koja bi bia stabiina, — Kuglu? a ito u njoj? — Nukleama sila. TH nidta... prazan prootor. Dobro, Pa ako ti Inuglu okruif dragom kuglom, sazdanom of cnorge- ‘tekog polja sposobnog de prolez! kroz unutraBaju ‘ugha it sposobnog da proputta materiju, tinl mi se da bi ave Sto ude medu ove uravnotezene sile moralo pretrpyjetl dierupeifu. I sad ‘maf olsplozivni Hak earobljen unutar unutrainje Kugle, zat ne? Pazi sad: ako ono vanjska polje priblitié ona} unutrasnjo} Jkaglt, pritisak Koji si unutra zarobio pobjedi ée van. Sad to ave povetj, vide matecije prolani kror dvije kugle prema unu- fra, vide disrupeije, vite elcsplorivnog pritisa, jad mlan. Tt0 4 fe to — on lupne po mlaznome motor _ = Vrlo dosjetijivo — zaktime Zinsser glavorn. — Cake ako si | promatio, teorija je pevoklama, Sve sto si mi dosad rekeo Svodl ee, zapravo, na to da nam je udvostrutiti ove epravu f tako otkriti natelo na kojem radi, a onda se pomutiti da sta- biliziramo energetsko polje. Zapravo, najprije kuglu nukle- fame sile, a onda energeteko: polje sposobno da je penetrira. Zatim dodamo materiju, s jedne strane i puf! — on radiri ruke, — Na to dugokosi momei jof msu pomislili. — Ni govora — rete Garry. — Mjubu Ge nam sve obja- sniti. — Nadam se, Jack. Ovo bi moglo preckrenuti naglavee eijelu industriju, — Shvatio si — nasmije se Jack. . Telefon opet zazvoni, Zinsser pogleda na eat. To je 22 mene. — On sjedne, podigne slufalicu i udubi se u ivu diskusiju o Sarterskim uslugama, dostavnicama, te- retnim listama i. zakonskim restrikeijama, Jack se oslonio otpiljeni rub stola i sanjario, Mjuhu: superiorn! pripadnik su~ periorne civilizacije, doteo je na Zemlju da izvede barbarsko fovjeéanstvo iz mraka. Pitao se kako Mjuhu izgleda kod kuée, medu sebi slignima. Mlad, ali velo sabran, zakljuti, i velo ta- lentiran. intelektualna krema, kao styoren 2a ambasadora na novo} i dinamiéno] planoti kakva Je Zemlja, A brod? Da li se vratio u tajnovite dubine svemira? Ti negdje u blizin! kru2! 1 ofekuje vijesti od svoga poduzetnog ambasadora? Zinsser odlodi slufalicu 1 uzdahne. — Cestitaj mi na mojoj enazi volje. Najvagniji dogadaj u mome tivotu, a ja ovdje rintam kao magarac, Osjeam se kao dijote na Badnjak. Tdemo ga pogledati. — Uililjauauaut — vriétao je Mjuhu dok je jo jedan avion prosigao iznad njihovih glava. Molly je skakutala po sjedalu Myuhu je divno oponaiao. Sretrni Covjek uspuze se uz naslon voragevog sjedala la- kkim i skladnim pokretom, nastojeti da bolje vidi. Jedan se Pi- per upravo priblizio ulazu u hangar | mirovao nedaleko od njib, dole mu se propeler polako okretao. Molly se nasloni laktovima na naslon da { ona bolje vidi Miuhu laktom odefe 0 njen Se8irié 1 on padne na pod. On v sagne da ga podigne i zapne glavom o Kontroinu taba, a po- Klopae pretinca za rukavice otvori se, aveknuvil. Njegove s¢ dune zjenice ratire, prozirni mu treti kapake paluene preko ‘odiju j on posegne rukom u pretinac, Molly se jo8 nije ni sna Bla, a on Je vet izibao lz aula i tréao preko parkiralita, ska dubi visoko u zak, ispustajuéi nescbiéne zvuke, povremeno stajuél i lupsjuci adravom cukom o tle. Tavan sebe od straha, Molly Garry istr8i iz aula i jurne 2a jim, — Mjuhu! Mjuhu, vrati set ‘On se okrene prema njoj rabizenih ruku. = Verre-aauual — On proiréi mimo nje. Spudtajuti je- dnu ruku i di2uél drugu, oponatajuti avion dok kreée u zraivu, ‘on potréi u Sirokom luku prema niskom zidiéu na granici par~ ‘Kiralita { piste, preskoti ga i pojuri prema hangaru, ‘Molly, zadihana, jecajuéi, iupne nogom 0 tio. — Mjubu! — rastenye bespomotno, — Tata je rekxo Da mehanicara, koji su stajali uz mali Piper, motor koje ga Je job uvijek radio u prazom hodu, oovrnu sertraéedi krivea a nemoguée zvuke koji dopiru do njth, zvuke kao da sto bi- Jeonlh mataka oponaia indijenski bojai poklié. Ugledali su Yankonogu, srebrnosivu priksz, srebrnih brkova | uskih oti- ju, odjevena u skrletno ervenu odjetu, sto je povremene pre~ agile w temni indigo, Bez rijett, kao Jedan, okrenu se i magn ‘a bezglavi bijeg. A Mjuhu, uz of jedan urlik srete, priskodi do aviona { nestane u njegovo} unutrasnjost Molly prmese ruku ustima. Oh, Mjubu! — ona urdahne. — Sad si nagrabusio. ~ ‘Ona zatuje bat koraka i okrene se. Njen je olac geabio onro- mnim koracima prema njoj, a Zinsser je upeo sve sae da ne saostane. — Molly! Gaje je Mjubu? Ona nijemo uperi prstom u Pip ‘mialom aviony, koji krene preko piste. — Hejl Cekaj! — zaurla Jack Garry besmisieno, grabeti prema avionu, On skodi prema zidu, ali ga viastita breina pre~ vari, yrh clpele mu zapne 0 zid i on se prostre preko asfalta Zinsser i Molly pomognu mu da stane na noge. On ixvad mae ramieu { pritisne je 0 nos koji je krvario. — Mjuhu! Mali se avion gegiao prexo piste, a anda iznenada zagrmi ‘Rep mirse odigne od tla i on pojuci poprijeko piste, u vjelar. Jack se olerene proma Zinsseru i vidje oligeaje uiasa, Pratedi ‘ulegoy pogied, Jack ugleda jos jedan avion, veliki Sesterosjed. __ Nikad se jo8 nije osjetio tako bespomoénim. Ova éo se dva aviona sudariti. Nije bilo pomosi, On ih je promairao ne tre- Péuti, gotovo ravnodusno. Cinile se kao da puéu; taj Je po- aljednji trenutak lagledao kao cljela vieénost, & tada, na samo vadesot metara visine, Manu ugasi motor i nagne krila. Pi= ‘Per uspori, nasloni se u vjetar § skrene postrance tako liza ro kao da Je bid signal ispod drugog aviona da th je samo jo8 jedan premaz boje dije~ io od Katastrofe. Tack nije imao pojma kako dugo je zadrZavao dah, ali kad ga je napokon lspustio, bila je to agonija. — No, barem ma letjeti — uzdahne Zinsser. — Pa, dakako da zna letjeti — otrese se Jack. — Ovakva prethistorijska naprava kaka je 2a njega avion prava Je dje- Sa igre. = "Tata, bojim se. = Ja ne — reée Jack Suplie — Ni ja — doda Zinsser. — Avion je osiguran. Piper zastrijeli uvis. Na sto metara visine najednom za- ‘okrene, jezive naglo, prevrne se, a onda zapikira ravno pre- ma njima. Profigao je tako blizu da se Zinsser u hipu nade rostrt na zemlji, potrbuske. Jack i Molly su samo promatral. Podigne se oblak praSine { sakrije avion. Trajalo je to samo rekoliko sekundi, a onda se avion opet pojavi, Kojih stopedeset metara visoko, SaSavo posréuti ‘Odjednom Molly zaglusno zavristi i pokrije lice rukams — Molly! Sto ti je? Ona ga Tukama obuhvati oko vrata i pripije se obajnith: Jeca)utl — Prestani! — zaurla on, a onda doda njeino, — 80 j: rato? — On se boji. Mjuhu se stfaino, straino boji. Jacke podigne pogied. Avion se nagnuo ustranu i stao po nirati Zinsser zaurla: — Gasa! Gasal Dodaj gasa, budalo! Mjuhu ugasi motor. Nijem, avion se zakovitla kroz tak i stropodta se uste vaglusne lomljave Molly rede sasvim mirno: — Mjulmove slike su prestale — rete sruii se onesvi- jedtena na tho. Odveali ou ga u bolniou. Bilo je mutno skupljati ostatke, podizati ga, nositi u kola hitne pom: Jack je svim sreem Zelio da Molly ne vidi; ali ona je sjela, 4 gorko plakala dok su ga odnosill. Dok su on i Zinsser nervo- ano hodali amo tamo po ekaonici, on zabrinuto pomislt kako e imati grane muke s djetetom kad sve to prode. DeZurni ljetnik iide, brig rule, = To je doveo ova} siueaj. — Obojiea, — rete Zinsser. — Sto... tho je on? = Jedan moj prijatel). Da li je... hoGe Ii pretivjeti? — Otkud da to ja znam? — oirese se lijeénik. — Tokom ijele moje dugogodiinje prakse... — on puhne. — Ovaj ¢o- yiek ima dvojni kryotok. Dva odvojene krvotoks. Po jedno free za svaki od njih. Arterijska krv nalik je na venoznu, jue ‘ibasta je. Kako se ozlijedio? — Pojeo je bocu aspirina iz mog auta — objasni Jack. ~ Aspirin ga éini pijanim, Digao je avion i odmaglio s njime. — Aspirin ga éini .. — Lijetnik promotri najprije jedno- ga, pa drugoga, vrlo pailjive. — Ako me zezale, necu pitati ‘ond... ona stvar tamo unutra dovoljna je da svakog Iijesniixa zezne do neba, Kako dugo ima onaj podvez na ruei? Zinsser pogleda u Jacka, a Jack r = Oko osamnaest sati. = Osamnaest sati? — Lijetnik zaveti glavom, — Tako je dobro zaraslo, da bih prije rekao osamnaest dana. — Prije nego Je Jack uspio to reti, on doda: — Potrebna mu je transturija — To je nomoguée! Hotu etl, ajegova krv. — Znam. Uzto sam uzorak. Dao sam dvojict tehnigara da pokufaju emijesati kemikalije w plazmu tako da mu camo pri- bligni nadomjestak. Obojica me prozvaie latovom. Ali njemu Je potrebna transfuzija. Obavijestit éu vas. — On napusti 6e- Kaonicn, = To ti je jedan doktor izvan sebe od tude. — Jo8 se i dobro drti, — reée Zinsser. — Dobro ga po- anajem. Motes i mu zamjeriti? — Harry, ne znam = Toliko ga vos? = Ne samo to, Dodi na prag susteta s drugom eivilizaci= Jom, a onda ti prode kro? prste poput pijeska to je previse = Onaj mlazni motor... Jack, ako nam ga Mjuhu ne objaani, ne vjerujem da Gems nati tako genijalnog znanstvenie a koji bi to mogao, Bilo bi to... bilo bi to kao da kovatu iz — Da, a njegovo podrijctio? — Zinsser se odusevi. — On 10 éa ako Mjulau ode, — A telepatija... SIRIUS br. 2 3 — Da, a njegovo podrijetlo? — Zansser se odugevi. — On nije iz naseg sustava. A to mati da Je sposoban prevaliti me- Guzvjezdane udaljenosti, to mati da ima zvjerdani pogon.i Sak prostorno-vremenski évor 0 Kojima momei toliko pisu. = Predivjet é on — cede Jack. — On mora prezivjeti it noma pravde na svijetu, Tolike ga toga moramo pitati, Harry Gledal ... on je ovdje. To znati da Ge jo§ njegovi dot, jednogs dana — Daa. A zaSto vee nisu dosti? = Motaa i jesu. Daniken ... — Oh, joj — reve Zinsser — nemo} protjerivati. Lijeéniie ude u tekaonieu. = Mislim da ée se izvuéi. = zhilja? = Ne zbilja. Nista nije zbiljsko kod ovoga tipa. Ali mi s Gini da ée biti u redu, Sto jede? — Otprilike isto Sto i mi, tink mi se. = Gini vam se. Niste bad kreati znanjem 0 njomu — Pa I nisam, Tek sto je stigao. Ne! Ne pitajte odak!~ Morat éele ga pltati sami. LLijetnik se potese po glavi. —'On nije 8 ovoge svifete. To Jo sigurno, Ovigledno je oc- rastao, ali mu je svaki lom kao u djetota; takve éete stvari vi Ajeti u trogodiinjalea. Prozirne membrane preko... Cemu « smijete? ‘Tack se poéeo sinijeti polako, smijuljeét se, ali je smijc nabujao, izbjegao Kontroli, Sad je urlao od smijeha. Zinsser vikne: — Jack! Dostat Ovo je bolniea .. Tack se pribere naéas, odgume Zinsserovu ruku, rete ~r mogu si pomotiv, pa zapadne u nevi grohot. — Sto ti je, Zovjete? — upita Zinsser. — Ha ha ha! — odgovori mu Jack. A onda se otrijezni vite od toga, — Cijela sivar mora bist smijeina, Harry. Net Gopustiti da bude drukéije. — Ma, koga to vraga...? = Pozi, Harry. Mi smo nabacali kojekakve pretpostavl. © Mjuhuu, 0 njegovo} civilizaeji, tehnologii, podrijetla. An kad neGemo saznati niBtal — Zasto? Pa on ée nam ret. — Note, Pogrijetio sam. Reti ée nam mnogo toga. Ali nam ‘to neGe pomotl, Pazi: ako Je naSe visine, ako je stigao k nama 1 avemirskom brodu, ako je donio nekoliko Iukavih spraviea, Koje su ofigledno produkt erlo napredne eiviiracije, to ne za B da je on stvorio tu eiviizaciju niti da je jedinka superioma ‘projol okelini “No, sasto ne? Zaito net Harry, da li je Moily iaumila automobil? = Neal. — Ali je danas provezla jednoga kroz stra%nji zid garaze. Zinssexove ve oft retire. = Hotes reti... = Swe se slate! Sjetat 1i se kako je Miuhu rijesio problem kako da prenesem vrata pomotu letiprata? Fascinirao ga je Mollyn jojo. A io kates na Gudniu veru koja je uspostavio # Molly? Sto mists? Sjeti se Irisine reakeije golove materinske, eemda nije mala rasto? — Siromain: maligan — uadahne Zinsser: — Pitam se ds je pomislio da je kod kute kad je sletio? —Siromaini malifan... toino — rete Jack i stanc se opet emia, — Mote li ti Molly rastumaésti kako radi motor s Mmutrainjim sagor:jevanjem? Moto Ii ti objasniti acrodinami= ane sile Kojo djeluju na krilo? — On potrese glavom. — Cela}, pa é95 Vidjet,, Mjubu ée nam reti ekvivalent Moliynog »vozil smo se u autu tata i ja i idli smo dvjesta kilometara na sate. = ‘Ali kako je doopio ovamno? — Kako je Molly preila kror strainji sid garate? Lijeénike bespomoéno slegne ramenima. — Biolosie reakeije njegova organiama su doista kao Ajoteta. Asko jest dijete, tada Ge ve njegovo thivo oporavjati ‘velo brzo, pa mogu jamtiti da ée preivjeti. zastenje. « — To ée nam mnogo pomoti... a 1 njomu, siromah mali, Ovako malen, pun djetjog povjerenja w odrasle, vjerojatno je bio uvjeren da ¢omo ga nekako dopremiti njegovom domu. Ne ‘mamo nits, nilta, Sak ni kako da udvostrutimo ovaj njcgav milazni Stap koji je, u svijetu # kojeg je doan — tek igratiea 2a mal djecu, Gl Ray Bradbury: ae The Fog Horn EEE Preveo: Vojko Kraljct, Sirena Ray Douglas Bradbury smatra se najvecim Hivim piscem manstvene fantastike. Ulavsi w tanr bosova (Dulfookin. éx- Govitta), svemirskih kauboje 1 mjhovih dogodoviting na zoanih svemirskim operama (space operas), pomogao je PO- Gia rasinu pioanja, etvoriodl na tom ‘patnie vri- jedna literarna ostvarenja. Njegova veéa Yuba spram liup- Kom: jesiku + Sovjelu nego spram svemirskim letjelicama, uutjecata Je na gotove sve pisee fon podrutia koji ru doili hnaleon njega. Nesumnsivo se mifte ne bt promifenila wu zman= Slveno} Jontastici — prite bit dalje bile nesanimifive, €0- Djekos Hvar jeftin ; on sire smijetan da. Bradbury nije bio Zapeden pricama Edgara Altona Poea 1 Juloca Vernea 1932, ‘godine Vieruje da je »Carobnjak iz Ozax potatinuo njegovu U- bav spram ‘pisanju 4 znanstvenoj fantasticl isto orijeme. Gutao je dfela Vicks Bawrn, Burroughsa, Wellsa, princa Va~ Hanta i Bucka Rogersa; ovu posliednju dvofiew Eitno fe ne- Gjelinom strip-miagazinu Kobi je prodavao. U Los Angelesu je prijotetjevco piscem SP Henryjem Kutinerom. Bradbury tordi da ga je upravo Kultner upra dio. prema uspjetnoy karljers, rekeoR mu: +Ray, prestant OnfaviN Hude oko sobe svohim idejema, Dosta je toga deva~ fia na svakoga, vikanja drugima u uBio svojim. velikim Wejoma. Iai kul, wert pioadl stroj 4 PIS! Ne motel GO- VORITI © tome ‘ako Zeli8 biti pisae — moras PISATI da be Dio pisac!« Nietor je opus feromenalaa, kao do je + megow milade nach pled. Napisag 0s najmanie jednu kratka prise suaks Bedon w protektin 30 godina; vedina i je izdana, Njegoon Goele eu. attarsizansea krouiken. sO0;asrJent cove: SFehrenhets 451%, sListopadng zemlje, sAlestackovg vines SLijek 2a metantotifus, eXe8to pate ‘ola ovim putem Hine trkatimas. »Pjevam elelitriena thielor oR fe * Rakerwe Nyegove kensige i pride adaptirane ew 24 kuzaliine deske ¢ ekron Njecova su Ajela prevedena ne pelnaest rastisitih je- Sika | jedan je od nojpoputernisih pisaca x Francusko), Ve fiko) Britan:, Mjematoj, Tali, Brazilu { Argentint, Bo je poan : i SSSR, gdje je posiza popwlaran govovo kro Kormonaut T vife nego pisac rnanstvene fantastuke sradoury ie pie~ mike, dramaturg, predavat, lonstruktor i »pravie. novelist Turigar, Dadio Je; akademijiau nagradu za. scenarij Moby Dieta. Nisegoo savjet wisetma? #Ne pricajte o tome; PISITE « Bradbury je piaze koji posjedige Tasty: energiji: *Mo- ‘ram picati sve fo mogue. aVriieme lsti€e vrlo brao — kate — { ako ne poturime ine savrdimo nad pedo, wmrijet como ne ostavinisy ta sebe inifte kao done da smo biti ovdie. ROBERT JACOBS ‘Tamo vani u hladnoj vodi, daleko od zemlje, tekali smo avaku nog na dolazax magle; ona je dofla, a mi smo ¢isteti ‘vusai stroj palili svjetla za maglu, gore, na kamenom tornju. Osjetajuéi se kao dvije ptice na sivom nebu, McDunn i ja flali smo svjetlo, koje je sad erveno, zatim bijelo i opet erveno, Aolazilo do ofiju osamljenih brodova. Ako nisu ugledali nase avjetla, tada je uvijek tu bio na Glas, duboki krik naie Sirene ‘ma maglu, koji je snalno podrhtavae kroz maglene dronjke i flerajuéi galebove Einlo ih hrpom razbacsnih karata, ispod krojih su se visoki valovi valjali bijesno se pjened!. — Usamljen je ovo Fivot, ali si se vee nautio na nj, sar ne? — upita McDuna. —Da— rekoh. — S tohom se dace prigati — Pa, sulra je tvoj red za ivlavak na kopno — roée on, amijuéi se — na djevojke i gin — Na sto misIl8, MeDunn, kad te ostavim ovdje samog? — Na more i njegove taine MeDunn upali svoju lulu. Bilo je sedam i petnaest, veéor, mjeseo studeni, ukdjuena grijalica, syjetlo je okretalo svo} Fep u dvjocta smjerova, a Sirena odzvanjala a gclu torn} Nije bilo grada sto milja niz obalu, samo cesta, koja je prola- ila kroz pustu zemlju do mora, nekoliko auiomobila i pojas ‘od dvije milje hladne vode do agin stijena, s jedva nekoliko brodova. —Tajne mora — rete MeDunn zami8ijeno. — Zna8, ocean je najveta i najvraskija snjeéna pahuljica postoji. OkreGe i stvara tisuée oblika i boja, nikad ih ne ponavljajuéi, Cudno. Jedne noti, prije mnogo godina, bio san ovdje sim, kad su sve ribe ovog mora dotle ovamo i izronile za povriinu. Nedto ih je natjeralo da doplivaju i ostanu ovdje w zaljevu, drituéi i zureti u toranj, dok su preko njih prolazile ‘erveng, bijela i ervena boja, tako da sam mogao vidjeti njihove Sudne o&. Smrznuo sam se, Kreéuéi se tu do ponoti, ribe su fzgledale kao velik paunov rep. Tada su bez zvuka nesiale, mi- jun ih je oti8lo. Mislim da su modda, na neki natin, prosle ‘eve ove milje da bi se pomolile, Cudno. Ali zamisii kako im je ‘morao l2gledati toranj sa svojih sedamdeset { pet stopa iznaa mora, sa svjetlom koje bljeBti iz mjega, javijajuéi se monstrum- skim glasom. Nikad se nisu vratile te ribe Zadrhtao sam. Gledao sam dugatiu sivu morsku livadv, Koja se prostirala daleko, nikuda, i ni u sto. =, more je puno. — MeDunn je nervozno puékao svoju lulu, imirkajuéi. Bio je nervozan cijelog dana, ne odajuéi ra7 Joga tome. — Uza sve nade strojeve i takozvane podmornice, Toti €e jo8 tisuée stoljeta prije nego Sto dodemo do kraja — Prije nego Ho dodimemo dne potopljenth zemalja iu kraljev- stvima lz bajki { spoznamo pravi atrah. Zamisli, tamo dolje je 4J08 uvijek 300.000 godina prije nas, Dok smo mi okolo paradi- all s fanfarama, oduzimajuéi jedan drugom zemlje i skidajus: glave, oni su Zivjell ispod mora dvansest milja dubokoga, hlad- ‘og, u vremenu starom kao brada repatice. ‘= Da, to je stara zemlja. reti neito posebno, na ito sam tekso jem. Na vrhuneu je MeDunn ugasio sobno svjetlo da ne bi doflo do odsjaja u ogledalu. Veliko oko avjetla je zujalo, lake se okreéuél u svojoj nauljenoj rupi. Sirena je ujednageno tru- bila svakih petnaest sekundi. — Zvuti kao Fivotinja, zar ne? — MeDunn kimnu sim sbi, — Velika, usamijena ivotinja, koja plage u noti. Sjedett ovdje na granici od deset bilijuna godina ona zove Dubine; ja sam ovdje, ja sam oveje, ja sam ovdje, A Dubine odgovaraju, Ga, odgovaraju, ovdje si veé tri mjeseca... Johnny, bolje je Ga'te pripremim:'s avo doba godine — rete promatrajuel tamu. Gmagli — resto posjeéuje svjetionile — Jata riba, kao Sto si priéao? — Ne, to ie neto drugo. Nisam ti 0 tome pritao da ne pomislif da sam budala, Ali notes i moram to ispritati, jor prema oznaci u mojem Kalendaru iz prosle godine notas Je noé ada to dolazi. Necu i6i uw pojedinosti, moras se sim uvjerith. ‘Samo sjedi ovdje. Ako Zelis, sutra moie& spremitl svoje stvari, motornim tamcem otploviti do obale i odvesti ge svojim koli= ‘ma, parkiranim na molu, u neki kontinentalni gradié, da vise nikada ne ugasi8 svoja svjeila noéu. Necu se éuditi niti te okrivijavati, Ovo se dogada veé trecu godiny, { to Je prvi put dda se netko osim mene moze uyjeriti u istinitost svega, Samo Gekaj i gledaj Pola sata je bilo proflo a da smo progovorili jedva neko- Jiko rije’i. Kad nam je postalo dosadno, MeDunn mi je objasnio eke od njegovih ideja o Siren! — Jednog dana, prije mnogo godins, Coviek je hodajuéi fokolo siz na avuk ceana, na hladnoj, neosuntanoj obali i rekao: Potreban nam je glas Koji Ge na moru upozocavali brodove; ja cu stvoriti jedan, Stvarit éu vjeni glas, ao to je vjeina magla; stvorit éu gla koji je kao prazan ktevet pored ‘vas, koji je Kao prazna kuéa kad otvorite vrata, koji je kao drveée u jesen bez likéa, Zvuk Koji je kao ptiee Sto plagudi ete na jug, zvuk koji je kao studeni vjetar na obali, strmoj i hladnoj. Sivorit éu zvuk koji je tako osamljen da ga nitko ne moze mimoiéi — bilo tke da ga éuje odzvanjat fe mu u dusi, 4 rea ée éiniti toplijim; znatit ée mnogo svatkom tko ga cuje U udaljenim gradi¢ima. Sivorit éu avuk i aparaturu koju te nazvati Sirenom, i tke god je Gujo, mat Co Sto je to vietna tuga i prolaznost Zivota Sirena se oglasi — Ja sam jemisiio ovu prigu — rete MeDunn tho — kako bth pokuSao objasniti za%o ovo biée dolazl svake godine do svjetionika. Sirena ga zove, ja mislim, i ono dolazi Ali... — rekoh — Past! — rede McDuna, — Tamo! — On poke: Dubinama. ‘Neito je plivalo prema svjotioniku. prema Bila je hladna noé, kao Sto rekoh; visoki je toranj bio hla- ‘dan, avjetlo je dolazilo i odlazilo, a Sirena je zvala i zvala kroz rasparanu maglu. Nisi mogao vidjeti daleko 1 nisi mogao vi- Ajeti dobro, dubokso se more gibalo na svojem putuoko zemlje okrivene koprenom noéi, glatko i mirno, boje sivog mulje, a nas dvojica smo iz visokog tornja promatrali kako se tamo, dalje, uz rumor vode, pojevijuju valovi i pjena. I tada je na povriinu hladnog mora izronila glava, velika glava tamne boje, OGROMNIH OCIJU, a za njom vrat. A zatim — jos nikakvo tijelo, nego vrat, i job toga vratal Glava se uzdigla Sitavih Setrdeset stopa iznad vode nasadena na vitak i divan tamni vrat. Tek tada se, kao miali otok ernih koralja, Skoljki i zakova, tijelo uzdiglo iz podzemlja. Trzalo je repom. U svemu, rorafunao sam da tudoviste od glave do vrha repa ima oko devedeset ili sto stopa. ‘Rekoh nesto, Ne znam sto. — Mir, detiko, — profapée MeDunn, — To je nemoguée! — usidiknuh. . —Ne, Johnny, MI smo nemoguéi. ONO je takvo bilo i prije deset milijuna godina. ONO se" nije promijenilo. MI i ‘zemlja smo se promijenili, postali nerhoguél. MI! ‘Ono je plivalo polako, veoma dostojanstvene, tamo dalje 1 ledenoj vodi. Magla je obavijajuti ga na trenutke povetavala injegove dimenzije, Jedno od ofiju Cudovidta uhvatilo je, zadr- Yavalo i odbijalo nate snazno svjetlo, erveno, bijelo, erveno, bijelo, kao disk to dalje poruku u prastaro} Bifri. Bilo je tiho ‘kao magla kroz koju je plivalo. — To je noka vrsia dinosaurusal — Cuénuh dréeti se og- rade od stuba. — Da, jedan iz njihovog plemena. — Al oni su izumelit — Ne, samo su se sakrili u Dubine. Duboko su, duboko olje u najdubljim Dubinama. Zar to nije, Johnny, prava rije’, kkoja toliko mnogo kaze: Dubine. Sva hladnoéa, tama i ponor ‘ovog svijeta krije se u rijeti kao Sto Je ova. — Sto éemo udiniti? _ = Usinitit Imamo posao koji ne smijemo napustiti. Osim toga, ovdje smo sigurniji nego u nekom brodiéu koji bi se poksao dotepati obale. To je bi¢e velike kao razarat | gotovo isto tako brzo. — Ali Gekaj, 2a8to ono dolazi OVAMOT Slijedeéeg trenutka sam dobio odgovor. ‘Oglasila se Sirena, A dudoviste je odgovorilo. Krik je odjeknuo preko milijun godina zemlje i magle. Krik toliko bolan i osamljen da je dovjoku potresao i glavu Eijelo. Monstrum je vikao na toranj. Ponovo zazvuti Sirena. Sadovidie ponave zaurla, Opet Sirena, tudoviste otvori svoja Gelika navubljena usta, ispustivai zvuk na vlas isti kao Sirenin. ‘Osamijen, beskrajan, dalek. Zvuk osamljenosti, beskrajnih mo- a, bladnib noéi, odsjetenesti. To je bio taj zvuk. —Znaé li sada — profapta McDunn — zaSto dolaat Kimnuh. — Cijele godine, Johnny, jadno tudoviste eka negdje {spod dvadeset milja mora, udaljeno tisuéu milja j staro mo2da milijun godina, to jedino biée. Zamisli, éekati milijun godina; bi li TI mogao dekati t#ko dugo? Mozda je zadnje iz svoje ‘veste? ‘Sklon sam potvediti da Jest. Uglavaom, prije pet godina su ovamo dosli judi 4 izgradili svjetionik. I uiljuéili su Siren usmjerivii joj avuk prema Imjestu gaje si se ti zakopao sanjajuéi o zemlji na kojoj je jo bilo lisuée istih kao i ti, a sada si sim, propusten svijetu koji nije napravijen za tebe, svijetu od kojeg se moraé sakrivati Zyuk Sirene dolazi i odlazi, éolazi | odlazi, Vanemiri8 se, oiva- ral ofi — ogromne lece — mige¥ se 4 polako, polako odvajas od blatnog dna Dubina, jer imaS ocean na svojim ledima, telak, Sirena dolazi, prolazeéi kroz tisuée milja vode, tiha | poznata, uznemiruje % povrsinu trbuha, at se died, polako, polako, Usoljujes glad ribama i rijekama rakova, uzdifuéi se polako kroz jescnske mjesece, kroz rujan kada magle dolaze, kroz listopad, sa Sirmnom Koja te neprestance zove kroz jo3 vide magle, dok u kasnom studenom, pote si se dan za danom prilagodavao promjeni dubine, nekoliko stopa vise svakim sa~ tom, nisi dosao blizn povrSine; { jo8 si Ziv. Mora’ sam usporiti; ‘ako odmah izronié — eksplodirat 608. Zato su ti i pirebna sva ta trl mjeseca izranjavanja, a za njima jo8 odredeni broj dana dok ne dopiivas do svjetionika. I tamo si, tama, u noti, Jobnay, hnajvece prokleto Zudaviite ikad stvoreno. A tu je svjetionil, koji te zove, dugaékim vratom kao Sto je tvo] koji virl iz vode, 5 tijelom kao Ho je tvoje Lijelo, i sto je najva%nije, « glasom A fe took a Da Maeva ws, fot, 68M reemm= Oglasila se Sirena. A tudoviite je odgovorilo. Vidio sam sve, znao sam sve: milijun godina usamijenos!: 4 dekanja nekoga tko se nikada neée vratiti. Milijun godina zolaelje na dnu mora, ludost vremena tamo dolje, dok se nebo otistilo od ptica-reptila, motvare se isusile s kontinenata, dok su ljeniveima, eabljastom tigru i mamutima tragovi zauvijek nestali u ponorima punim katrana, dok je éovjek tréao poput termita na brdu. Oglasiia se Sirena. — Profle godine — rete MeDunn — to je stvorenje valo okolo i okolo, @itavu nog. Ne prilazeti previge bii- za, zbunjeno, rekao bih. Uplageno, motda. I pomalo 1 tito, posto je proslo sav taj put. Ali, slijedeGeg dana, neo kivano, digla se magia, doilo je odmorno eunce, nebo je bilo plavo kao slike, I monstrum je otplivao otjeran vrutinom : ‘tdinom, ne vraéajuéi se vise, Pretpostavijam da razmiiljs o svemu vee godin dana, pokulavajuéi shvatiti, zbog éega sc ‘upravo na taj nadin to dogodilo. Cudoviste i Sirena vikali su jedno na drugo, udaljeni sam sto jardi. Monstrumove su ofi, Kako bi th svjetlo pogodilo, bi vatra i led, vatra i led. ‘— To je divol za tebe — rege McDunn. — Netko eka ne- Koga tko se neGe nikada vratiti kuéi. Uvijeke netko voli nek sivar vie nego ona voli njega. I nakon odredenog vreme Zelif unistiti tu sbvar bilo Sto da je, da ti vibe ne moze nanosit bol. Cudoviste je zurilo prema svjetioniku. Oglasila se Sirena. — Da vidimo Sto Ge se dogoditi — ree MeDunn, ‘On ugasi Sirenu. Slijedeéa minuta tisine bila je tolik napeta da'smo moa) uti polagano okretanje svjetla { kucanje nasih srea, ta, medu staldima na vehu tornja. Cudoviste je zaprepattcno stalo, Njegove velike off su Amirkale kao svjetiljke avjetiontka, Ueta su mu bile razjaplje~ nna. Ispustilo je grmljavinu kao vullan. Okretao je glavu sad ‘wovom, sad u onom smjeru, kao da traZi 2vuk koji je iSeeznuo u magii, Buljilo je u svjetionik, Zagrmjelo je ponovo. Tada Je njegove ofi zahvatila vatra. Podignulo ge mlateéi po vodi A pojurilo na. toranj, o&ima ispunjenim bolnim bijesom. — MeDunnl — kriknuh, — Uxjuéi sirenut MeDunn je petljao oko prokidata. Ali Gak i kad ju je wk- utio, Eudovilte nije stalo. Dok je grabilo prema tornju, uhve- a tio sam bijesak njegovih ogromnih pandti, kozicom medu Jpratimas, Velike o€) na desnoj strani njegove straine glave Fiijellile su kao vebki Kotao u koji se mogu vicués strovaliti, Toran) se zatres20. Sirena je urlala, monstrum je urlao, Zgrabio je toranj blesneti na stakla i ona’se smrskaie nad nama. "MeDunn me ztrabi xa rame — Brao, dolje! ‘Toran} se njihao, drhtao i poteo popustati, Monstrum i Si ena su i dalje urlali, Spotituéi se jurili smo niz stube, — Brzol Dofli smo do podnodja kad se toran} nagnuo prema nama, ‘Sagnull smo se { profavii ispod stuba sakrili se u podrum. Osjeéali smo podrhtavanie tia ed udara stijena o zemlju; Sirena naglo ufuti, Monstrum se nadvio nad toranj. Toranj je pao. Kloeéi, MeDunn i ja smo so tvrsto dréali zajodno, dok se nat svijet ratio. ‘Tada je sve bilo goiovo. NiSta nije ostalo osim mraka i mora, koje Je jednoliéno zapljuskivalo obalu sirovoga, neo- bradenoga kamenja ‘To i drugi zvuk. — Sua] — rege MeDunn tino. — Stutaj, Celkali smo, ostubkivali. ‘Tada sam ga Guo. Ispoteika samo usisavanje zraka, nakon tega je ostao vakuum, a zatim Je nad nama { oko nas odie aula jadikovka, koja je izrazavaia svu zbunjenost i osamijenost toga ogromnog éudovista, dok se erak ispunio odvratnim vo- jem njegova tijela. Cudovitte je urlalo, tesko diSuél, Tornja Je nestalo. Svjctla je nestalo, Stvar Koj je 2valo vise o@ mi- Wun godina je nesiala, Monstrum je otvarao svoja usta ispu- Biajuél glasne zvukove. Zvuk Sirene, ponovo i ponovo, A bro- dovi, daleko na moru, ne pronasavii svjetlo, ne vidjevéi_ ni- Ba prolazesi, Guli su zvuke do kasno u noé i morali st pornisliti: tamo je, osamljeni zvuk, sirena Osamljenoga zaljeva, Sve je W redu. Prodli smo rt Tako je bilo eijele noéi Sunce je bilo toplo i futo kad au sutradan popodne o8l spasioci da nas izbave ir zatrpanog posrama Pei ub? se 2 38 sve = endo Je BeDunn ceive, — rimill smo nekoliko teSkih udaraca'valova, svjetionik nije izdréao. ae ™ ‘Uhvatio me za came. Nita s¢ nije moglo vidjeti Ocean je bio miran, nebo lava. Jedini je ostatak bio veliki smrad Sto se dizao iz zelene ‘wari koja je prekrila kamenje palog tornja { stijene na bali Unaokolo su zujali kukel. Ocean je prao obalu. Siijedese godine iagradili su novi avjotionik, ali tada sam veé imao u malom gradu posao, tena i dobru, mali, toph ikuéicu. U jesenske veéeri zatvaram vrata, tako da se moze vidjeti samo Zuto svjetlo i dim ito kulja kroz dimnjak. A ‘McDunn? On je sam dao nacrt 2a ovaj sedainji svjetionik iograden od armiranog betona. — Za svaki sluéaj — rekao je. Novi svjetionik bio je gotov u studenom. Odvezao sam se dolje jedne veteri. Parkirao sam kola i gledajuéi aivi ocean sluéao zvuk nove sirene. Jedanput, dva puta, tri puta, éetiri uta u minuti Zvala Je tamo, u daljini Cudovibte? Nikad se nije vratilo. — Otislo je — ree McDunn. — Otiflo je nazad u Dubine. Nautilo Jo da nifta ne motod previbe voljeti na ovome svijetu. ‘Otislo je u najdublje Dubine da Soka joS milijun godina. Da, jadno sivorenjel Cekajuéi tamo dok na ove} Yalosno} plancti Sovjek dolaci | odlazi. Ono éeka { éoke Sjedio sam u svojim kolima, sluajuéi. Nisam mogeo vi- jeti svjetionike u Osamljenom zaljevu, Samo sam éuo Sires, Sirenu, Sirenu, Zvudila je kao Eudovite koje doziva. Sjedio sam tamo, Zeleéi da ima neéto Sto bi mogao vec SEE Ray Bradbury: Here There be Tygers EEEEEPrevela: Mibscls Ver Sest bijelih kamenova — Planetu treba unistiti do temelja — govorio Je Chatter- tan, — Podite i razovite je, poubijajte zmije, olrujte ivotinje, lnulite rijeke, otistite zrake od evjetnog praha, jzzujte zemlju, upajte njerinu tajnu, raskopajte je i bjetite im postig= nete ono Sto Zelite. inate Ge vas plancia osvojiti. Na planete se ze motete osloniti, One su éudne, zle, one ée vas sigumo pre Variti, osobito ona dalek, milijarde kilometara udaljena; na Yama je, dakle, da ugrabite prednost. Strgnite joj kozu, ka femn vam, Tevucite rudatu i bjezite prije nego Slo vas (aj svijet Tamnese, Tako (reba postupat! s planetom, Brod je letio prema planetl br. 7 zvjeaisnog susiava 84. Preletjeli su milijarde kilometara, Zomlja je bila dalcko, 2a- ravijeno njeno sunce i njen sustay, taj voé kolonizirani, iso: {ani iskoriften sustav, a drugi su susiavi prerovani do temel:a, ‘Skelieni 1 proéigceni; 1 sada, svemirski brodovi sié stas Rovalka jedne nevjerojatno udaljene planete, odlaze u 6 etkrivanje drugih univerzuma. Za nekoliko mjeseci, nekoliko godina, oni ge moti putovati bilo kamo jer je braina rakeis fantastiéna; desettisuéiti put svemirski rod, opremljen aa ‘osvajanje svemira, spustio se poput pera na nelu stranu pla~ net — Ne — odgovori kapetan Forester. — Previte postujem druge planete da bih prema njima postupao onako kako vi go- vorile, Chattertone. Sreéom, ja nisam zaduzen za pljatkanje i unigtavanje. Sretan sam Sto sam samo astronaut, Vi ste antro- polog-mineralog. Podite, strufite tlo, dubite ga. Ja éu samo hadgiedati, Ja éu samo profetati okolieom da vidim taj novi svijet, kako je sazdan, na Sto Je nalik. Volim promatrati. Svi astronauti su skloni promatranju, inate ne bi bili astronauti Kad ste jedan od takvih, volite osjetiti nove mirise, vidjeti nove boje, nove ljude:ako ih ima, nove oceane i njihove otoke. — Uzmite revolver — rege Chatterton. —U futroli Obojica se okrenu prema oknu i ugledaju zelenu planctu to im je dolazila u susret, — Pitam se to ona misli 9 nama — rete Forester. — Mene neée voljeti — otpovrne Chatterton. — Boga mu, dat Gu sve od sebe da me ne zavolil I ba’ me briga, zamislite, uopée me nije briga. Zanima me samo novac, Spustite s° foname ako mo%ete, komandante. Cini se da je ova zemlje bogata, razumijem se ja u to. Planeta je bila prekrasne zelene boje, kakvu nis vidjel od. djetinjstva. ‘Temedu blagih brezuljaka prosula se jezera kao kapi bistrc plave vode;-nije bilo velikih buénih ulica, osvijetijenih rekla ma, gradova. To je more zclenih terena za golf, pomisli Fore- ster, beskrajno more. Moglo bi se neprekidno igrati, dese tisuéa kilometara u bilo Kojem smjer. Prazniéna planeta svijet za igranje kriketa, zemlja na koju ée se Covjek samc ispruviti s djetelinom u ustima, poluzatvorenih ofjju, smije Seéi se prema nebu, udiiuéi miris trave ili €e drijemajuei pro- voditi vjeénu nedjelju. — Kad bi planeta bila Zena, bila bi upravo ovakva. = Zena izvana, a iznutra mudkarac — rece Chatterton. — Ispod je sve tvrdo, musko — bakar, uran. Ne dajte da vai zavede Sminka. (On se uputi prema kovéegu, gdje je tekala Sonda-robot Glava glodalica s plavigastim svjetlima bila je spremna do zaroni 20 metara ispod zemalje, iSSupa Korijenje i stvori prostor aa jo dublje spustanje, do srea planete. Chatterton namigne ae pl ton namigi — Ukrotit éemo ove Alo vi nszivate Benom, Forcetere, pions ite =U to ne sumnjam — odgovori on mimo. Svemtski brod se spusti na Yo. ay rile Je cleo, Previbepitome — rete Chatterton — To mi se ne svida—- Okrene se prema ko = ‘Uret emo puske. B vmandentn. — Ako nemate aiita protiv, ovaje ja zapovijedam = Da, at moja Kompanija plaga nase putovenje 1 avu ova sparaiarn Sio jedi milijine dolara; a 2a3tia. je uloken folem novac Na novo) planeti br 7 avjendanog susiava 84 zrak je bio dobar. Zanjide se firom otvoren islaz. Jedan po jedan kn Hust na svijet rerenila, 7 Posljednji 3 pojavio Chatterton s revelverom w rukama, Kad je Chatterton spustio nogu na iravu, zemlja se autre we. Tay ae Suma u daljini zatutnji. Nebo kao da ne~ rimjetno zatrepta | zalamni ee. Za to vrijeme Ijudh proma- trabu Chattertona. : — ~ Gospade! Potres! Ghatterton problijedi, dok su se ostali smijali Ne volt vas, Chattertone, = Givoost Potcesi ve napokon umirife. —Dakle — sede kapetan Forester — buduéi da se plancta nije tesla zoog nas, vjerojaino ne. voli vabu filozofiz —"Koineidenclja — odgoveri Chatterton « kivelim osmije~ hom. — Hajdemo sada, ito brzo, Hlio bih da Sonda 2a pola sata izide i pokupi prve podatke. — Potekajie tasake— 108e Foresier uosbiljivl se, — Naj- prije moramo precledati okoliew da bisino se avjerify nema lt judi it Zivotinja. Osim toga, ne dolazimo svake godine aa ovako simpaticm planet, me mozele nam spocitavati io Je Belimo malo pogledat, Dobro — rete Chatterton pridrufujuél se ostalima, — Obavima ito, Polkzaj Broa ostavie jednog éavara i krenute pre petia A dotina, Poput grape Seoiaraea sto se 2aputila u Setngu jer Roga lijepog dana sredine Iieta garili su 90 travajak priklade ‘Rom za krikel, gdje ste, ako oslunete, mogli Suti Sum lopte na a travi, blago Zuborenje glasova, iznenadni smijeh Zene iz neko~ ga sjenovitog trijema obrasiog braljanom, zveckanje leda w Posudi s hladnim éajem, najboljim napitkom za toplih dana. — Ah — rete Driscoll, jedan od najmladih élanova ekipe, ‘duboko udifuéi svjeti zrak — donio sam Stapove za golf; ka~ “mje éemo igrati. Kakav teren! Liudi se Sutke nasmijate sjetiv’i se sezone golta, blagoga sviedog lahora sto mami na tenis, vremena stvorenog 28 vol- anju biciklom i berbu divijega grozda. — Hyata, I vas Jolja da postrizete tu travu? — upita Driscoll. Ludi se zaustavie. —Zano sam da neito nije u redu — uzvikne Chatterton, — Ova trava: 18 svjeée je pokoSena! — To je vjerojatno takva uvijek kratka vista trave, Chatterton pljune na jedan busen i razgazi nogom. —Ne svida mi se to. Nikako mi se ne svida, Ako nam se nefto dogodi, na Zemlji se-to nikada neée saznati. Glupa pravila: ako. se jedan svemirski brod-ne vrati, nikada ne S- Tjemo drugi da bismo doznali to se dogodilo. ‘— To je normaine — objasn! Forester. Ne motomo gubiti viljeme u uzaludnoj borbi s tisuéama neprijateljskih planeta, ‘U svalkl svemirski brod ulozene je mnogo godina, novaca, Hi- ‘vota, Nemamo toliko sredstava da mozemo gubiti dva stroja kkad je veé jedan izgubljen zbog neprijateljstva neke planete. ‘M; idemo na mirne planete poput ove. Cesto se pitam — rete Driscoll — kakva je sudbina zadesila sve one ekspedicije nestale uw univerzumima do koji nikada vide neGemo sti¢i. Chatterton se zagleda uw Sumu w daljini. — Njih su ubili, zaklali, ispekli za objed. Upravo kao 8to se i nama svakog trenutka’ moze dogoditi, Vrijeme je da se prihvatimo posla, komancante! Nalazill su se na vrhu male uzvisine, — Obratite paznju na svoja osjetila — rege Driseoll opu- Htenih ruku | nogu, — Sjetite se kako ste tréali kad ate bili dijeca { kako je na vas djelovao vietar. Kao da umjesto ruicu mate ail: tre {neprelidno vam. so Bini da Geie plete, ali to vam nikada nije uspjelo. Grupica utone u sjeéanje. — Okuiajte vjelar, zabogal Zapravo, mi nikada nismo uistinu leljell. Sjednemo u tone metala, a to ni izdaleka nije pravo letenje. Nikada nismo letjeli sami, kao ptice, Zar ne bi ipilo divno da samo ra8irimo uke, ovako —ida poiréimo? Potréi ispred grupe smijuéi se svojoj djetinjarij =I da letimo! — uzvikene. On poleti. Pokrenuée se kazaljie na satovima Ijudi fo su ostali na flu. Gledali su u zrak. $ neba dopre prodorni zvuk nekoga nevjerojatnog smijeha, — Recite mu da se spusti — promrmlja Chatterton, — Ubit ée ga Nitko ga nije €uo. Misli su im bile daleko od Chattertona. ‘Smjedicali su se od zaprepastenja, Driseoll se napokon spusti ispred njib. = Jeste li me vidjeli? Bote, ja sam letio! Da, vidjeli su ga. —Moram sjesti. Ob, bo¥e mojt Driscoll rukama obuhvati koljena smijuéi se. = Ja sam vrabac, ja sam soko, neka me bog blagosiov’ ‘Hajde, pokusajte i vi! — Vjetar me podigao i ponio — doda trenutak kasnije dahéuéi i uzdisuéi od ushicenja "— Kregemo — rete Chatterton. Polako se okielao na sve strane ispitujuci nebo: — To Je Klopka. On ho¢e da svi odletimo, a onda éemo odjednom omlilavii i biti ubljenl. Ja se yratam u brod, — Pritekat éete moju naredou — rege Forester. Ljudi se namritise na tu napeta atmosferu, Vjciar Pingo pirkao. Culo se zujanje jelenka, vjeéni Sum mjescca — Zamolio sam vjetar da me ponese — rege Driscoll. — Ton je to uéinio! Forester dade anak ostalima da se odmaknu: — Idem okuiati sroéu. Ako se ubijem, vratite se u brod. — Zao mi je Sto vam to ne mosu dopustiti — reée Chat- terion, — Vi ste Komandant i ne smijemo dopustiti da se Islo~ ite opasnosti Chatterton izvute revolver: — Moram stoéi malo auloriteta. Ako treba, osvojit éu a wm, Prodiso traje ova gra, Nare@ujem vam da se vratite ubroa. — Maknite tu puealjiu — mirno revo Foroster. — Ne migite se, idiote! <= on ispruzi ruke (sinius br. 2 ” Chatterton jt tas u revolver: 5 — Zar nifta niste osjetili? Ovaj svijet je Ziv, on je budan i poigrava se s nama éckajuéi svojih pet minuta, "Na meni je dao tome sudim — rege Forester. — Ako odmah ne spremite taj revolver, morat éu vas uhapsitl — Kad negete sa mnom, glupani, cilenite ovéje. Obavit éu sve predradnje i odlezim. — Chattertone! — Ne pokuSavajte me zadviatit Chatterton stane téati, Najednom se zaguje prodoran krik, Svi u glas veviknu i pogledaju prema nebu. “= Pogledajie ga — ree Driscoll Chatierion je letio, mirkajuéi pogledavao éasu komandanta, Nod se spustila poput ogromnog oka Sto se sklopilo, Zapre- pasten, Chatterton je sjeo na padinu brezuljka. Ostali su sta- jali oko njega, iscrpljeni, i gledali ga podrugljivo. Nije obraéae ‘painju nina njih ni na nebo; zanimalo ga je samo tlo, njegove uke i tijelo; zatvorio se u sebe. — Onda, zar nije bilo divne? — upita jedan po imenu Koestler Svi su Jetjeli poput vuge, orla, vrapea, i svi au bili sretni, — Saberite se, Chattertone — rete Koestler. — Zar vas to bas ni malo ne zabavija? —Nemoguée! — Chatterton sklopi oti. — To je nemo- guée. Postoji samo jedno objainjenje; planeta je Ziva. Zrak Je tiv. Podigao me kao da ima ruke. U svakom trenutku moie ‘nas sve poubijati. To je 2ivo. — Dobro — reée Koestler. — Prihvatimo da je Zivo. Da- le, nesto Zivo mora neste i smjerati. Pretpostavime da nas taj svijet Zeli usreéiti Kao da Zeli potkrijepiti ovu pretpostavku, doleti Diiscolt pljoskama u rukama. — Pronagao sam potok, kuSao sam... éista voda, kutajte Forester uze jednu éuturieu i prudi je Chatterton. On zairese glavom i okrene mu leda. Zarije lice u Sake. — To je krv ovog planeta, diva krv. Pijte je! A kad je ispifete, taj svijet de uel u vas, vidjet Ge vagim ogima, tuti vasim uSima. Ne, hvala! Forester slegne ramenima i napije se. 0 = Vino — reve. © = Nemoguée. . |= = Moguée. Pomirisite, kusajte! Invrsno bijelo vino — Otrov — rege Chatterton. | Cuturice su isle u kerug. Lutali su Gitavo poslijepodne trudeti se da ne utine bilo sto lo bi moglo pomutiti taj mic. Bill su poput mladiéa koji su naali pred lijepom Senom | stdbpo na pomisao da bi je ina pogreino izgovorena rijeé ili kretnja mogla odbiti i 4th njenih Zari i naklonosti. Oni su osjetili drhtanje tla je dotekalo Chattertona, misiie je Forester, a oni ne zele se tlo trese. Treba sh pustiti da wzivaju w ovom prazniénom fu, dau 2a dokolicw i pecanje. Pustiti ih da leze u sjeni stabala ili da Setaju blagim brezuljcima, ne prisiljavati ib da ‘misle na istrazivanje, pripremanje terena ihi kontaminaciju. Otkrili su jednu malu rjeGiew S10 uljege u kipuce jezero, ivih boja, koje su uzvodno plivale u svjetoj vodi, padale 4 vruél Izvor { nekoliko minuta kasnije skubane isplivale povrsiny ‘Chatterton se preko volje pridrudi ostalima uprave kad rnekakva Klopka, Noéas éu spavati u brodu. Vi mozeie i ‘ako vam se vida, Pada mi na um da fBeku zernijoplanu kartu ie srednjeg vijeka ima figrova, Dakle, noces dok budete spavali pokezat dees tigrovi | kanibait. © worester raklima glavon, | — Slaiem se x vaiim mifljenjem. Ova je planeta #iva ‘Ima i svoju osobnost. Mi smo joj potrebni da bude valorizirana, Mproeijenimo njezinu Ijepotw, Cemu prizor pun cuda ako ema gledalaca? ‘Ali Chatterton ga nije sluSae, Onako skvsten doimao se oeno. |) — Ja sam otzovan. Otroven! Pridrfavali su ga 2a ramena dok se nije smitila mugaina ‘Babi su mu vode. Ostali su se osjeéali dobro. — Bit ée bolje da ubuduée jedemo samo hranu s broda — ‘elejudi Forester, — To je siguanije. ©) = Sad demo se odmah prihvatiti posta, — Chatterton se ‘600 briguéi usta, — Irgulbili smo efjeli dan, Ako treba, sim We radii, Pocazat Gu ja to)... x Posréuéi krene prema brodu. — Ne izgleda bas poletne — promemtja Driscoll. — Ne smo li ga mogli zadreati, komandante? —Zapravo, on subvencionira ovu eXspediciju. Mi mu samo mozemo pomagatl; u nagem ugovoru postojt Klauzula koja nam dopusta da odbijemo rad u opasnim uvjetims. Dakle osjecajte. se na ovom piknitkom planetu kao Kod kuce. Ne uurezujte inieijale u stabla, ne bacajte po travi korice od bana- Dole, u brodu, zaeuje se snazno brujanje, Iz otvora skla- ‘itta pojavi se velika svijetieca Sonda. Za njom je 18ao Chat- terton upravljajuei njome telekomandama, — Ovud = Kokav idiot! — Hajde! — vikao je Chatterton. ve Sonda zarije dugi dréalc u zelenu travu, Chatterton namig- ne ostalima: — Pokavat éu ja toj planeti... Zadrhtase nebesa. Sonda se nalazila u sredi8iu maloga travnatog mora, Na- stavila je raditi izviaéeti viaino korijenje pomijesano s travoma { bacajuéi ga u sito Najednom se Sonda oglasi oftrim kredtanjem poput &udo- vilta koje ste prekinuk u jelu. Ogromni mjehuri nekekve ‘modrocrvene tekuéine stali su polako irvirati ix tla — Povuei se, idiote! Sonda se teiko pomakne, kao da izvodi kakay prethisto- rijski plesni korak; Skripala je poput prenatrpana vista na oitroj okuci i iebacivala ervene iskre. Potom je stala tonuti. ‘Tekuéina je stvarala tamnu lokvu. 'S urdahom i kailjanjem, dahtanjem i stucanjem Sonda uutone u crmkastu pjenu kao na smrt pogoden sion sto rige w posljednjim trenucima, kao mamut koji polaKo nestaje w vetogu. — Gospode! — rete Forester tiho, opdinjen prizorom, — Znate li Sto je to, Driscoll? To je.smola, Taj glupi stro} upae jeu rupu smole! — Slufaj me! — vikne Chatterton Sond tréeti uz rub uljastog Jezera. — Ovuda, s ove strane! All poput dugovratih dinosaurusa, starih gospodara Ze~ mije, Sonda je kopreajuéi se tonula u jedno od onih jezera iz a se nitko vide nije vratio i osunéao na évrstom poznaton (Chatterton se okrene prema ljudima sto stajahu sa strant = Ueinite nesto! Sonda i8tezne. Bupa smole zadovolino izbaci mjehur usisavajuéi kostur nevidljivog Gudovisia. Povréina bare se umiri. Podigne osijednji golemi mjchur i raspline se Sireéi miris petroleja. Ljudi se primaknuge rubu maloga ernog jezera. Chatterton je prestao urlatl “ Punu minutu promatrao je smolasto jezero, zatim se ne i odsutno zagieda u brefuljke i valovitu zelenu travu. jini se tule kaiko zrelo vose polako pada na zemlju. "= Pokazat éu ja njoj — rege mirno. = Nemojte to tako urimati ke sreu, Chatterton = Ukrotit éu je — nastavi on. = Sjednite i popijte neste. = = Urerotit éu je 1 pokazati joj da se sa mnom ne mode igrati Chatterton se uputi prema brodu. | — Poiekajte trenutak — rede Forester. Chatterton se dade u trk. = Znam Sto treba uraditi, mam kako éu je ukrotiti! "= Stanite! — vikne Forester. Zatréi se, a onda se sjett mote leljeti: — Na brodu je A bomba, ako se je domoz- Tostali su pomislili isto i poletjeli, Sumarak se isprijetio du svemirskog broda i Chattertona, koji je urlajuéi tréao, ravivii da mode letjeti, ili se bojao poletjeti, moida rbog ‘Mo za to nije dobio izritito dopustenje. Da sprijeti Chat- 1u njegovoj ubilatkoj nakani, ekipa je zajedno s kape- zatvorila brod, Sve su esigurali { opkolili brod dok je terton tek zaéo u Sumarak. Tada su ga posljednji put jeli. Cekali su u 2asjedi na izlazu. “— Bad je blesav tip! Chatterton vite nije iriiao in Sumarka, — Vratio se i Geka da popusti naga paanja. — Podite i potrazite ga — rege Forester. Dva fovjeka poletjede Na svijet zelenila spusti se gusta blaga kia. — Posljednji udarae — rete Driscoll, — Nikad se ovdje ‘moéi nastanitl, Opazate ti da ne pada na nas, Pada lo, ispred, iza nas, Kakva planeta! 3 Na svjeioj plavkestoj Ki8i ostali su potpuno subi. Sunce Je 2apadalo, Mjcsee, ogromni Mjesee boje leda, ivlazio je iznad natopljenih brezuljaka. == Ovoj planet nedostaje samo jedna sivar. —Da — rege netko polako, zamisijeno. ‘Moramo malo bolje progledati — ree Driscoll. — Bilo ‘bj logigno. Vjetar nas nosi da letimo, stabla | rijeke nas hrane, ave je Zivo, Da moida zatratimo drusivo. — Dugo sam razmisljao o tome i danas, a i inage — pre~ kine ga Koestler. — Svi mf Zivimo u celibatu, vet godinama utujemo, umoriii smo se. Zar ne bi bilo lijepo da se negdje skrasimo? Moda ovdje. Na Zemlji se bjesomutno radi da bi ‘se mogla kupiti kuéa i platiti pores; gradovi zarazavaju. Ovdie, 11 ovekvo} Klimi, nema ni potrebe za kutom. Kad postane dosadno, moze se narudili kifa, oblael, snijeg, promjena. Ovdic nije potrebno raditi da se bilo Sto postigne. — Brzo bi nam postalo dosadno. Poludjeli bismo, Ne — rete Koestler smijefeéi se. — Ako divot postane prelijep, moramo samo nckoliko puta ponoviti ono Sto je rekao Chatterion: Ovdje sigueno ima tigrova. Slutajte! Nije Hi to u daljini bio glasni hropae neke divovske mache skrivene u sutonom zamratenim Sumama? Ljudi zadrhtase od uzasa, — ova je planeta provrtljiva — rete podrugljivo Koestler — Poput tone koja ée sve uéiniti da bi se svidjela svojia gostima, ali samo dok su oni ljubazni prema njoj. Chaitertor nije bio Ijubazan, — Chatterton? Sto je s njim? ‘Umjesto odgovora izdaleka se zaéuju kriei. Dvojica iz grupe koji su odletjeli u potragu za Chatiertonom dozivali su 8 vthova stabala, Forester, Driscoll { Koestler poletjege prema njima. — Sto s¢ dogada? ‘Ljudi pokazu prema Sumarku, ‘Vierovali smo da 6e vas ovo zanimati, komandante, To je vratki fudno. Jedan pokaze na stazu. = Pogledajte ovo, komandante. Na stazi su se jasno vidjeli svjedi tragovi golemih pandi' —Aondje... Nekoliko kapi krvi. U zraku se osjeéao tozak madji vonj. + = Chatterton? || = Mistim da. ga vite nefemo naéi, komandante © Dor su adlazilt u tsinu poveserja, pratio sh je slab, vrla lalab bropac tigra Not je bila topla { ljudi su polijegall na meku trava ra) broda — Ovo me sjeéa na jednu noé iz ajetinjstva — ree Dris- I, — Najtoplije noé kolovoza legao sam s bratom na tray- ispred Palace nraveie. Gledalt smo u zvitezde | revgova- fi. To je bila velika noé, najljepsa noé godine. Sad, kad yo mistim na to, bila je to najljepa noe u mom Zivotu. Zatimm oda: — Ne raéunajué! ovu, dakcako. = Misll mi se neprekidno navraéaju na Chattertona — Koostler. — Tu vide nema pomoti — doda Forester. — Odspayat 10 eKoliko sati { otiei, Ne mozemo se ‘zlo¥iti opasnosil Mia snemo jo8 jedan dan, Ne govorim 0 opasnosti koja Je bila oktom Chaitertonova nestanka, ne. Hilo sam re6i da éemo, Bie ies, Preis. sql cou planet, Vide Je mabe jeti napustit. F © Lagan! povjetarae milovao im je liea | Ne felim tako bruo otiti. — Driscoll je mirno lezao s kama pod glavom. — A ove} planeti nita ne mati sio lazimo, — Sio Ge se dogoditi, komandante, ako na Zemlji isprie o kakyu smo Garobnu planetu otkrili? Doéi ée je osvojiti ustoill ée je. | — Ne — adgovori ijeno Forester. — Kao prva, ova pla~ a ne bi prihvatila masovnu invaziju. Ne znam sto bi uéinila, li yjerojaino bi smislila neSio esobile. Drugo, zavolio sam jovu planetu; potujom je. Vratit Gemo se na Zemiju, ali neée= 0 isprigati istinu, Reéi emo da je to neprijateljska plancta. ‘bi i bila za svakoga prosjetnog Fovjeka poput Chattertona, Ii bi se okomio na nju | unigiavae je. Uostalom, ta i neco ti tista luz = Smijeino — rete Koestler — ja se ne bojim. Chatter je nestao, mozda straviGno ubijen, a unato’ tome mi ovdje dino, nitko se ne uzbuduje, nitko ne strahuje, Cudno. Ipate ‘se objasniti: mi imamo povjerenja u planeta i ona w nas, — Podto ste ispili vodu ili vino, niste bi opazili da vi8e niste i Zelju za pi€em? Ovo je planeta umjerenosti = 85 Isprudena tijela povezivalo je veliko srce zelene plancte, Forester reve: —Zedan sam. Kap kite ovladi mu usta, Blago se nasmijesi, — Usamljen sam — pomisli. Tznenada zauje tihe ugodne glasove. Pogleda prema prividenju. Kroz nekolike uokrug poloie- nih brezuljaka protjecala je bistra rijeka. U plitkoj vodi igrale su se prekrasne Zene jasnih liea. Zabavijale su se poput djece na obali. I dogodi se da je Forester znao tko su one i Sto rade. Bile su to nomatkinje, koje slobodno krstare planetom na ojo} nema velikih cesta i gradova nego samo brezuljci t doline, i to upravo tamo gdje su one Zeljele. Dok je Forester postavijao, pitanja, nevidljivi sugovornik Saptao je odgovore. Ovdje nema muSkaraca. Ove Zene, same, predstavljaju svoju vrstu. Muskarei su i8¢erli prije pedeset tisuéa godina. A gdje su sad te Zene? Jedan kilometar iznad zelene sume, kilometar imnad rijeke vina, pokraj est bijelih kamenova, jok jedan kilometar dalje od velike rijeke. Tamo, u plitkoj vodi, igraju se dene koje bi bile jupke supruge i odgajale predivau djecu. Forester otvori of. Ostali su upravo ustajali. — Usnio sam éudan san, Svi su sanjali éudan san. ‘— Jedan kilometar iznad zelene Sume ... = kllometar iznad rijeke vina ++ pokraj fest bijelih kamenova — nadovese Koestler. —.-. i jo jedan kilometar dalje od velike rijeke — zavr8i Driscoll sjedajuei. Punu minut nitko ne prozbori ni rije8i, Promatrali su srebrni svemirski brod pod sjajem avijezda. —Hoéemo Ii pot! ili poletjoti, komandante? Forester ne odgoverl, Driscoll reve: — Ostanimo ovaje, komandante, Ne vratajmo se vibe na Zemlju, Nitko nikada nege doéi da bi doznao Bto se s nama dogodilo; mislit €e da smo izgubljeni. Sto kafete na to? Forester je bio obliven mojem. Oblizavao je usne. Ruka- ma gréevilo obuhvati koljena. Ljudi su ga promatrali ise kujuei. — Bilo bi ugodno — proeijedi napokon komandant, — Svakako, ‘Moramo izvs8iti misiju. Ljudl su'mnogosblozih w ovaj Moramo irn ga vratiti | Forester ustane. Nitko se ne pomakne. — Ovo je lijepa nog — rege Koestler. Skrenute pogled na blage brezuljke, stabla i rijeke 810 ‘prema obzoru. — Udimo u brod — teska srea procijedi Forester. = Komandante... = Penjite se — izusti. | Brod se podigne prema nebu. Kroz okno broda Forester ‘svaku dolinu, svako najmanje jezerce. ‘= Trebali smo ostati — rede Koestler. — Da, inam. = Jo$ nije kasno da se vratimo. — Bojim se da jest. “Forester podesi teleskop na oknu broda. = Gledajte sada " Koestler pogleda. Promijenila se povrsina planete, Pojavili su se_tigrovi, jurusi, mamuti. Vulkani su proradili, nad bretuljcima jesniliuragani i ciklone, nastao je kaos razbjeinjelog enta. = Da, to je doista bila 3ena — rete Forester. — Tisuée Zekala je gosia, pripremala se za njega, uljepSavala. la nam je svoje najljepte lice, Kad se Chatterton ruzno prema njoj, upozorila ga je nekoliko puta, a kad je ao naruiiti njenu Hjepotu, uklonila ga je. Kao sve zene la’ je bit voljena zbog nje same, ne zbog njenog bogat~ ja.A sada, posto-nam Je sve ponudila, mi joj okvetemo Ieda tala je prezrena Zena, Pustila nas je da odemo, dakaxo, nikeda se vie neéemo moti vratiti, Dodekala bi nas Glavom po'aie fa tigrove, ciklone J uzavrela jezera. — Komendante — rete Koestler. —Da — Malo je prekasno da vam o tome prigam, ali, upravo renutku kad amo polijetali nadgledao sam ulaznu ‘komory, io sam Driscolla da pobjegne s broda, Htfo se iskreati, ” Nisam mu mogao odbit pobjeijelo} planeti. ‘Obojica se okvenuse prema oknu. Nakon duge Sutnje Forester prozbori: — Drago mi je So je jedan od nas smoggo Loliko zdravog razuma da ostane. — Alli on je sada mrtav! — Ne, ova predstava namijenjena je samo nama: to je vjerojatno samo vizualna halueinacija. Nize, ispod tigrova, layova i uragana Driscoll je 3iv i neozlijeden, jer on je sada nnjen jedini gledalac, Oh, ona ée ga razmaziti svojom umilja- toseu. Celea ga divan Zivot, a mi éemo lutati svemirom u traga- nju za slitnom planetom, kakvu vide nikada neéemo naéi. Ne, negemo ni pokufati vratiti se i sspasitie Driscolla. Uostalom, tuvjeren sam da nam to ni ema ne bi dopustila... Punom brzinom naprijed, Koestler! Brod se trme i stane sve vide ubrzavati I dok je planeta nestajala u obasjanoj sumaglici, Forester velo Bivo zamisli Deiscolla kako zvitduéuéi mirno koraéa zele- nom Sumom, okruzen epotom planete; za njega tee potok vina, u vruéim izvorima za njega plivaju kuhane ribe, ne stablima za njega zrije voée, a u daljini ga ofekuju fume i jerera, Driscoll gazi po nepreglednom zelenom sagu, prolazi pokraj est bijetih kamerova, tamo, iza Sume, prema slikovi- tim obalama velike rijeke Ja sam kriv, Sad je on tamo, na to) Zvonimir Furtinger: a Ukradeni satelit Pedeset milijuna kilometara daleko od Sunca krege se (a Merkur. Otprilike na dvostruko} udaljenost] kruzi shi- fa planeta, Venera. Na udaljenosti od 150 milijuna kilome~ ‘od Sunea nalazi se nata Zemlja. Dok Merkur i Venera svojim stazama osamljeni, nasa je Zemlja druzeljubiva: nje se vrti Mjesce i jo nekoliko lisuéa umjetaih satclita, NaS se sunéani gustav protele i dalje. Evo Mars, pa onda praznina ispunjena asteroidima, ogromni Jupiter s tuce- ‘pratilaca, neSto mani Saturn sa svojim glasovitim prste- jima i mgogobrojnim pratiocima, pa Neptun, Uran i Pluton, umalo ito nismo gotovi s nabrajanjem druiva koje je Prisililo da se kreée oko njega, Da, joS bi trebalo spo- iti komete, Koji su staze tolike rastegnute da se na jed- ‘keaju priblizuju Suncu blize od Merkurove staze, a na ym se udaljuju nekoliko puta vise od Plutona. Jagovorlli na bilo kojem zemaljskom jezik, a u slobaénom jevodu glasilo bi oiprilike »Onaj koji istraiuje u svemir- kvadrantu 8, poslan od centcalne upraves. Sve je to bilo eo izraieno jednom jedinom rijegju, ali to u ovom trenutku nije bitno. ‘Svemirski brod bio je ogroman za nase pojmove. Kakay ‘mu je bio pogon teBko bi bilo reti jer je posrijedi bilo naéelo uvedeno u registre pod brojem 67.089, a ti achivi nisu bi dosiupni neporvanima, a najmanje stanovnicima Zemlje, koji ‘2a taj svijet nisu ni znali, Ali u brodu su se nalazila iva bica, ‘koja su i te kako pazila Kuda plove i Sto se oko njih dogada, Zwonee je isprekidano zvonilo. Infenjer kod rasklopne ploge gagleda se u neku Kkrivalju i uzdahne: * — Zrake K, Intenzitet 20 iznad normale. — Sto mislite da li da poduzmemo zastitne mjere? — upita ga voda ckspedicije. Zasad su zrake jok ispod granice opasnosti, ali je o8ito da Ge im se inteneitet pojatavali Sto se vise budemo pribli- Zavali to) avijendi. O¥ito sve dolazi od nje. ‘Voda je zao Sto treba utiniti. Dao je signal 2a pripra- ‘host tri i onda se zadublo u okular elektronskog teleskopa. Bilo je odito da se priblidavaju nekom planetnom sustavu, jer su se oke zvijezde s vlastitim sjajem nazrijevale tofkice ‘Osvijetljene svjetiom centralnog tijela, Osim toga, kretale su se oko te zvijezde kao sredifta. No bio je to siromagan planetni Suslav, jer planeta nije bilo, kako se dosad moglo zamijetiti, ni deset, Voda je poteo iskrend sumnjati da li su se uopée isplatili nemali troskovi za tu ekspediciju kad Ge rezultati biti tako mriavl. A osim toxa, ponovit ée se stara i vjetna istina, U tijelom svemir postoji samo jedna nastanjena planeta s inte- igentnim biéima, Ovdje neée wopée biti Zivota, jer zvijezda isijava K zrake tolikim intenzitetom da ne mofe biti ni govora fo nekom zivotu. Osim toga... — voda je s nevjerieom proma- ‘teao kazaljku na analizatoru. = Ingenjeru, vidim li togno? = Nevjerojaino — raprepastio sé indenjer, koji je od tox ivenutka zabrinuto promatrao intonzilet K zraka 3to je pole- gano rasta. — Analizatar pokamrje da je ovdie rije’ 0 ogrom- ‘nim masama, koje mi uopée ne mozemo zamisliti. Da, to je bilo togno. Na tako ogromnim planetama mora vladati nevidena gravitacija, ‘koja bi svojom nevjerojatnom silom zdrobila svako biée Sto bi se naslo na planeti, — Ipak neste. — rekne s olalienjem voda koga su osim navigacijskih briga muéile i pomisli na poteskoée oko nabave novih kredita za istraZivanje, ako ne donesu nikakve rezultate. — To moramo na neki nadin registrirati, kako bismo Prekinulo ga je dvostruko zvonee, Bio je to signal da se zraka priblitio kritiéno} granic — Moramo poduzeti zaStitne mjere. InZenjeru, dajte signal. ‘oga, bit Ge opasno promatrati svemir neposredno. Ukijus kamere. Intenjer je potjerao nt posao svoj odred, a i sim prip= pga0 kod nekih krisiénih zahvata. Odmah nakcon toga stvorio ‘oko broda ionizirani sloj, koji je dijelom reflektirao a dije= apsorbirao opasne K 2rake — Pogledajte, vodo — upozori ingenjer ukarujuéi na ekran xe, — Odakle bi samo moglo dolaziti ovo svjellucanje oxo at © Voda prijede do ekrena, Pokusao je povetati faktor pove- ja, ali je slika tada postala nejasna.Ipak se opaialo da jetlucanje nije bilo izravno spojeno = planelama. ‘Ako logitno prosudimo, onda bi to svjetlucanje moglo ati od tijela io se okreéu oxo planeta, Voda je to isrekao nekako s:amedljivo, kao da ni sim fesiguran u ono Sto govori. Medutim, indenjer potvrdno kim= pglavom. | — To sam i ja mislio, ali se nisam usudio izved — To je onda najvete znansiveno oikriée do sada, Vidimo tim otima da mogu postojati { slofenijt gustavi od nage Tsvaka planeta move imal! svog pratioca, ‘Voda se veoma uzbudio, pa je neprestano uvjeravao inde ra kako su na tragu velikog olkriéa f da zapravo ne postost fizikelna zapreka da se formira 1 neki sloZenifi plancial \y od njihovog. A ako su oni to zaisia otkrili, onda neve Dit teBkco6a okt dobava novih Kredita za istradivanie, Tako su bili priliino sigurnt u avoje otlriée, ipake ih je 2ki opres silio da provjere svoje pretpostavke. Osim loge, lo bi donijeti u central { neke opipljive dokaze. Zato su. nH potculatl prodrijeti jo8 bli#e negostoljubivem suncu. — Moramo dvZati u rukama neoborive dokaze za nase —mirmijao je kao za sebe vada, = Da se ne kanite iskreati na nekoj od ovih planeta? rravam vas da su K zrake veé sada dovoljno jake da nas ‘ako se ne bismo koristilt zastitnim sredstvima, Osim te su planete ‘olikih razmjera da to Hudski um jedva os mote shvatitl. Gravitacija bi nas naprosio sdrobila, to god Iii upotrijebill kao protusvedstvo. Tnfenjer je bio wbuden, i to $ pravom, jer je najbolie mogia shvall kakve bi sve posljedice mogao tuazvati nesiro= ‘reni posjet nekoj planet iz log sustava — Ne bofte se, inzenjeru, ne kanim udinili takvu aesmo- trenost. Hulo bib samo profs (ol'ko blizu da sve vidimo, da sastavimo ‘apignik | da mu prilotime neku sku. Uostaiom, da vidimo 80 nam kage analiva, Nudam se da ju je stro) vee savitio. Inienjer iavadi papir i analivatora i ustanavl star istinu a seu cijelom averiru ne mote naéi nijedan novi element. Zatina je progitao da je na éetyrto; ili peto} planet, raéanajuet fod steditnje zvijerde, upravo ideaina gustoéa Susika | ugha, Ho je neobiéne pogodno za Fivot. Ali mase tog tijela bila je Preogtomna i sve bi se na njo) moral amrviti 7bog silne pravitacije — Da — sekne vod kad se upornao s rexulatima analize — opet se patvedila siara istina, Zivot je mogué samo na nada} planet Mi smo potpana sami a svernira — Pogledajie, voto, kakvi su podaei s irvée planets, Na jo} ima Jedna petina kisika u atmosferi. — Cisti otroy — zakljudi voda i onda se zagleda u sliku na ckranu. Sada su se vet toliko pribliii da se vee priliéno Jasno vidjelo da ono svjetlucanje potjete o€ samostalrih nebe- skh tijela fto se verte oko svosih planeta. — Odmah éu sastaviti iavieStaj © tome — ponudi se intenjer, “~ Ueinite to i pokafite mi kad budete gotovi. Ali dekajte! Pogledajte, oko trete planete imamo eieli iz malth, zaprave sifuinih bijela u usporedbi sa samom planetom. Uprave nevie~ rojatna igra privode. To moramo bole IstraZili, a onda sastaviti eva Na Zemlji nitko nije ni slutio da Je u naé Sundeni sustay prodrlo neko svemirsko vozilo, a jo8 bi se manje tko domisiio da Je onib nekeliko tisuéa umjetnih satelita privuklo paZnju neznanth posjetitelia, Vladalo je opée uvjerenje da se za njih brinu samo vojnici, diplomati i pobornici wa svjetski mir, jer to su bile nuklearne bombe. Velike sile uputile su ih u arbiiu ‘oko Zemlje, kaivo bi se nasle pri ruci ako bi zatzebalo. Baze za lansiranje nlsu viSe bile potrcbne, a umjetni seteliti s oe publearnim punjenjem postali su nedostiéni cilj 2a eventualnog tivnika, Sigurnost mullearnog napada bila je sloposiotn Fina ialost obostrana, Bio je covaljan pritisak na duygme pa (fp se Dio kop! satclit spusti iw bin oye tocku na ovo) planet {Ba sigumnos. pogotka jameio je slozeni | pourdani elekiconski fheday i dobro skolovann Ijudstva. ‘Tako Je 10 vee bilo yene= ijatva, pa su se ipudi privikli na to nuklcarno kolo FP sting, bilo Je ltt koji bi povsemenc prosvjedovali protiv og, slanja, ivedeti da ye vrlo neugadan oajeca} Kad fe ona fe fovbitnalva ic dasiovnem smulu cbrieno atomeici Bpasnoién. Trazili su da se fi sateliti uklone i potpiéu sve mo- Dibte debicrecije a vjodnom micu, na Blo eu ave vlade pristas 1 teorj ali bi u prakpi estajala sve po siarom. Drag sa prs min jeune Ua ain iguana fF ier jo uspostavijena takes ravnoteda sile da bi rat. pou gis okolnostima bie ne samo zloéin veé, Ho je mnogo gore, foinon stanovidta besmisten, jer bi avi protivniel bill unic i gapedne w aiauteatcma: Obican Geviee 4 wlice nile Lives fe tro lave | tivo! xe odvijee svojim normalmin tokom. finden spesijalal kerpuul w poledialm Voldeaa seilive ina svojim promatratnicama pulanie vlasiith i tudik quklearnih satelita, Svakome su bile izratunate pulanje. i dok ‘ge sateliti njih drtall sve je bilo u redu. 7 Totonjer lz avemirskog brodu dospjelog iz neposnate galak- lai, dao bi sigurno pola Aivolu kad bi blo upuéen u prilike a Zemlji. AH po njegovu shvadanju bile je w natem Suata- ym sustavu odvise zlofudaih K zruky, a mase planeie bile prevelike da bi se mogae razviti bilo kakay organizam. U frakom bred patinju Je zaokuplla uprave treta planeza, 1080 Zemlja, — Ingenjera, molic bik vas da pofurite s vasim Irvjesta- Linije 6emo brz0 uspostaviti © Voda je veé u duhu vidio zabezeknuta Lica predsjednisiva tralne uprave 2a istvadivanje kvadranta 8. | — Prigekajte trenuiak. Ne bj bile zgodno da mocamo slati jednu poruku s ispraveima. Pogledajte sada to svjethicanio trese pluncte, Pokusao sam prebrofit! te iskre. ali ne ide. Mora ih bit} avaikoko vite od tisutu. Jedna je veéa, Sto poka Hijo de se j ovdje nalani i neko wote tijelo. Inzenjer je goverin nckim tsjansivenim tonom u glasu, kao ono glavna joa treba da dnde. Voda 3e to primijetio i zbog 2 upitan, toboze ravnndusnim glasom’ as — Smatrate li to najvaznijim otkriéem? — Mofda je to najvainije otkako postoji Sovjecanstvo, Gledajte kako se te iskrice kretu. — Hm, hm... priznajem, na to nisam obraéao paznju Ni ja, ali me je arunarska memorija upozorila. Vidite, ima ih koje’se- okreéu oko ekvatora, ima ih koje se vite od pola do pola, @ veéina ih se kreée tako da dodu u zenit nad ‘svaku totku te planete izmedu 70 stupnjeva sjeverne Sirine i 70 stupnjeva juzne Sirine. To me navodi na razmisijanje. ‘Voda je osjetio kako se uzbudio, Da, na sliénu misao dosao Je U sim, ali ju je br2o odbacio kao nedostojnu ozbiljnog znan- ‘stvenika. Sada ga je intenjer upravo izaziveo svojom pretpo- stavkom koju nije izrekao. — Ne bih rekao da tu ima neito Eudnoga, dragi indenjeru. ‘Oko nageg Sunca kreée se 89 planeta, pa nikome nista. Sve je to u natelu isto, Razlika je samo u broju i velitini, ali u ‘avakom slufaju tu nema Zivoia. — Eh, ch... — indenjer je otilo htio nefto izreti, ali se ‘aaglo prekine i proguta zapotetu misao. — Hijeli ste neBio re6i? — Da, vodo — rekne inenjer nakon kraéeg oklijevanja — amo to noka ostane medu-nama, Ne bih htio da me po povratku proglase fantastom. Potpuno je jasno da je sastay ‘eijeloga ovog planetnog subtava talcav da Je na bilo kojoj totki ‘ovdje Hivot nemogué. Ali vidite li... one iskrite oko trece planete... O¥ito su to neka mala tijela koja kruZe oko njega, ‘.n tim putanjama Gini mi se, kolike god bile nepravilne, ipak postoji neki sustav. Kao da ih je netko postavio s namjerom . ali, dakako, bilo bi posve uraludno da pokubamo dokuéiti w (koju serhu Intenjer je napeto ofekivao reakciju svoga pretpostavlje- nog. Da Hi 6e prasnnti w amijeh ili ée se zamisliti. Veda je neko ‘vrljeme futio, a onda upita vrlo ozbiljno. — Vi dalle, miskite — Pst... j08 uvijek tvrdim da ovdje nema Zivota. To je bilo samo onako... Govjek vie puta dolazi na Sudne misli kada promatra tajne prirode. Voda je veé htio nesio reti, ali se u kabini zaéuje sirena. — Opasnost od K-zraka na samoj granici dopustivog — zatuje se usplahireni glas u zvuéniku. — Nastavite u istom smjeru. Mjerite zrake, i ako se poja~ %aju za jednu jedinicu, smjesta mijenjajte smjer voinje Dez ‘posebne zapovijedi Poito je izdao tu zapovijed posadi, votta se okrene inte- | = Nevjerojaino je kako su te K rrake prodomne. Bojim se erno marats odustati od dalinjeg priblizavania ovo} zvi= i Opamnost da nastradamo postaje veéa svakog trenuika, = Bilo bi mi drago kad bismo oflili tajna tih iskzica = Utinit 60 Ao mogu, Jer vjerujem da nas podgrizaju fumnje. No sada je krajnji trenutae da posatjemo ievje= FU veliko} avorant za sjednice centraine uprave za svemir= Mstrazivanja bilo je tivo. Ondje se pored funkeionara upra- Heupilo job i uglednih utenjaka, Koji su tvoril nei vista eiodavnog tijela uprave, Svi su bili iznenadeni, jer je uslijedio neogekivano i bio oznaten kao vrlo vazan. i, savjeti kojih se nisu uzimali u obzir prigodom anja okspedicije u kvadrant 8, nadali su ec ketantro- vijestima, Napokon e pojavio predijednik. Sazvao sam vas u ovo neobiéno doba da bih vam progi- poruku Slo Je upravo atigla od matih istradivaéa tr kva- 8. | — Cudo je to jos mogu slati izvjeStaj. Ja sam im lijepo uunao moment gravitacije i pritiska svjetia . a ‘Bio je to jedan od odbagenih savjetodavaca. No sa svi uli su se poviei, pa je bro umukao, Predsjednik je = Molio bih kolegu i njemu sligne da se suzdrie od _ne~ ih opaski. Sludajte me psiljivo. Sada éu protitati iz~ koji je malo prije stigao, a onda éemo malo porazgo- © svemu tome: Pojedinosti u vezi s otkriem planetnog sustava u kva~ tu 8, sektor 4C, pododjel 18. Definitivno je ustanovijen planeta. Ima ih devet.« Dvoranom je profzo Yamor razoéaranja. I zaista, onima jtanuju u sustavu sa 89 planeta ne mo%e odgovarati tako ‘geupacija, Molim da se suzdréite od primjedbi — zagrmi pred Kasnije ée biti vremena za diskusiju. Nastavijam: “20ko nekih planeta vrie se jo neka manja tijela po odre~ Putanjama....< FRIUS br. 2 ry Predsjednik je morao zastati jer je €udenje auditorija bilo prebuéno. — Ne mirifi li to malo ne mistifikaciju? — javi se ope: nepriznati genij — Molio bih da me ne prekidate. A da bih vas umirio, odmah naglaiavam da éemo traziti dokaze, Ne mote se dopus- {iti da se teorije obaraju ili potvrduju samo tako. A sada de nastavim >Oko treée planete, racunajuéi od stedisnje zvijezde, kre e se jedno veée tijelo i nekoliko stotina ilk Sto Je vjerojatnijc suéa manjih. Bro} nismo mogli toeno ustanoviti, — Nije Hi to odvite fantastigno? — Gulo se nekoliko po- vile — Dopustam, ali nema teoreiske zapreke da se tako neste formira u slobodnoj pritodi. Idemo dalje. Ta sitna tijela So se wrie oko spomenute planete navode na pomisao da su djel inteligentnih biéa. Dvoranom zaori smijeh. Smijali su se ponajvite oni ko} su taku ideju smatrali nemoguéom, jer se kosila s njihovir tuvjerenjem, ali smijali su se { oni koji su u du8i dopustali tak vu moguénost ali se nisu htjeli edati da ne postanu predme tom izrugivanja, Predsjednik je priliéno oatrim tonom zamolic 1% lifinu, No onda se javio jedan glas iz partera. = Dopustit éete, predsjednite, da je teSko ostati ozbilje kada se Zuju takve besmislice. Vet smo u prijainjem izvjedtaj. uli da je rijeé o ogromnim tijelima, tako velikim da ne mo Yemo ni shvatiti njthovu velidinu, Svako dijete zna da je m: tako velikom tijelu bilo kakav Zivot nemogué. Veé smo sar nali { kakve zrake emitira ta centralna zvijezda, Kaj. tih k zraka ne moze bili Zivota, to smo svi jednoglasno zakljuéil: pa prema tome. — Pronafao sam! — prekine govornika glas iz dubin: ‘avorane. . *— Sto ste pronaili? — upita predsjednik, u koga je pre vladala matiZelja nad smislom za diseipliném. —_K arake — javi se taj uvenjalt — Nijedan éovjek «! ‘sada nije bio izvrgnut tolikom bombardiranju K zraka kay fovi nafi istrazivati. Po svoj prilici to je izazvalo kod njih nek: negativne paihitke promjene. Te drake su ih izolirale od re-~ ‘bora, Sto bi se inate u obiénom zivotu reklo: ludilo. Kod ovak: Jabinih osoba — Oduzimam vam rije?! — zaurla predsjednik. — Ovo je miesto gdje se iznose osobni stavovi zavadenih znan= gnike. Buduel da se razjareni uéenjak nije smirio, morala ga je juge vijeénice nasilno odstraniti*Tek je onda predsjednils a0 nastavit ‘— Uostalom, vidi se iz lavjestaja da se i samim istrativa ta ideja utinila presmionom, Evo nastavka: »Potpuno smo svjesni da je Zivot nezamisliv uw uvjetima ‘yladaju na tom planetarnom sustavu. Ali ipak, pojava onih sh prategih tijela navodi na razmisljanje. Njjhov Je ras- d takav keo da su postavijeni s odredenom svrhom. Vidi fieu putanja malih tijela« ‘Neki su. poéeli vikati da im se pokate sitiea, no predsjed— cje to odbio, jer valja najprije proditati izvjestaj do kraja. je nastavio: ‘sTeko je povjerovati da su to izvela neka #iva, racumna f jof texe da je to igra slugaja. Nalazimo se vet dute w planetarnom sustavu 3 opasnost od K zraica postaje svakog, ka sve veta, AH mi Zelimo na svaki nagin objasniti tu — To je sve. Sto kaiete na ovo? Sada kada je svatko mogao weeti rijeé, nastao je samo nor. Napokon se jedan odvadi: — Ako je to tofno, onda bi se Sovjek morao zamisliti, ali telako jo slati izvjeStaje o onome Sto se odavde ne moze kone olirati. =U dvorani je nastala bura, jer se jedan dio priklonio go- pniku a drugi su bijesno protestirali, Onda buku prekine fan zvizduk i nakon kojeg je slijedilo zujanje. Stizao Je novi taj i stroj ga je biljezio: aUspjeli smo analizirati sastav neobiénth pratilaea pla- Previadavaju tvrdi metali, a unutar se nalazi i meka ma- Hija vee atomske tezine od bilo kojega poznatog elementa Pirodi, Pretpostavljamo da je rijeé 0 zbijenim atomima ili veoma labilnom elementu.« ‘— Dalje, dalje!... — éuli su se nestrpljivi poviei — Nita ‘vite. To je sve. Dale, da tujem prijedloge. + Opet je nastao tajac, Nitko nije imao hrabrosti, predloviti ou tako izvanredno} situaciji. Onda se jedan weenjak — Da gujemo — ohrabri ga predsjednik. — Neka jedan takav predmet, odnosno tijelo, uz pomos umjetne gravitacije izvuku iz svoje putanje | neka ga dovedu nama da ga_vidimo i prougimo, — Ako to ueine, potrosit ée sve zalihe goriva — upozors redsjednik. — Nista zato. Poslat éemo im u susret vozilo s rezervnim gorivom. Istina, na taj Gemo natin potrofiti cijeli kredit za taj Kvadrant, ali ée rezultati biti senzacionalni, pa éemo u slije- degen semestru dobiti veéu svotu. Mislim da bi to bilo naj Dolje, dakako uz pretpostavku da izvjeStaj nije bio plod maite — Ima nesto u tom prijediogu — odobri predsjednik. — To dajem na glasanje, Txo je za? Molim bez duge rasprave, jer ne zaboravite da su naii Wudi izvrgnuti cijelo vrijeme K srakers~ ‘Zlo se potelo diriti s promatratnice na vrhu Kiliman- dzara. U noéi od 17. na 18. rujna u dva sata 1 30 minuta opa- en je umjetni satelit, uveden u katalog pod brojem Ja 379, kako naglo mijenja sinjer svoga kretanja, Dvije minute kas- nije obavijesteni su vee svi svjetski contri o. tom dogadaju, U 2 sata 32 minute i 20 sekundi vet su dezurni oficiri rastrgali zapeéagene kuverte da bi profitali upute generalétaba za takav aluéaj. Eterom gu sjevnuli elektronski impulsi, koji su akti- ‘Virali uredaje na 28 satelita. I oni su promijenili svoj dosa- dainji Kurs i potell se spuftati-na teritorij Zemlje, kojoj je pripadao Ja $79. Ali nj oficiri te zemije nisu ostali ‘skrStenih ruku, Nije prosla ni minuta { 42 sekunde otkako je 28 nukle- ‘amih satelita potelo padati na avoje eiljeve, a vet se promi- jenio kurs daljnjih 63. Na to je promijenilo kurs jo8 nekoliko Stotina satelita, a.doskora i tisuéu. Otkako je Ja 379 promijenio svoju putanju, veé je vige tri tisuéa umjetnih satelita s mu- Klearnim glavama poletjelo prema Zeml; U dvorani centralne uprave za svemirske pulove znan- stvenici su nestrpljivo tekali na dalinje vijesti svojih istrati- vata ir kvadranta . Napokon se zatulo zujanje stroja i pred sjednik je podigao papir s najnovijim izvjestajem: — Mogu vam javiti povoline vijesti — zapode predsjed- nik posto je preletio ievjestaj 9S umjetnom gravitacijom pomakli smo zatrazeno tijelo ‘Sad se kkreée po liniji hiperbole normalnim ubrzanjem preme i. Za tu operaciju utrosili smo gotovo cjelokupno gorivo, i smo ga samo toliko koliko je bilo neophodna da se memo tzvan dohvata K 2raka. Zaparili smo da je cljeli Ww pratilaca treée planete veoma slozen i da medu tim t= a Viadaju veoma labilni gravitacijski odnosi. Tek S10 smo tijelo iScupali iz njegove putanje, svi su ostali za vrlo o vrijeme ispali iz svojih orbita | pali na ireéu planelu, ge da su se pri tome oslobodile velike Koligine enevaiie, 0 ustanovili znatna oéteéenja na planeti. Zalo prelpo- jamo da je to ipak bila priredna formacija i da na tom ft nema ni govora o nekom Zivot, a najmanje intelic om. Ofecujemo vorilo s rezervnim gorivom na granicl iranta osam. GEE Robert Sheckley: aay The Hour of Battle EEE Preveo: Nikola Popov! Borba 04 novih tsvanrednih talenate koH ou se posljednth go- ing pojavilt w SP (enenstuenoj fantaatics) malo njin abecu- ba toltho kao mladi "Americanac Robert. Sheckley. O ras- Goblfu od’ nekolitta godina njegove krotke prige i novels, asobito zapasena. »Polofaj civilizactjec, stvorile su traini Gojam na éltaoce firom suijeta, Sheckley suraduje siroko w urhunsicim publikacliama toga fanra, Vrlo esto au mu price | 'primjesom wéasa— to te motda najbolle mose wollh « pHa »Nedodirmutt ljudakom rukome, 7 v0) Dr, kof fe odjavijujemo, napetost od izbijanja rate w galakaip fe fsvanredno dobro gradena do ktimaksa, — Ova se kazaljka nije pomaknula. Jesi li ti Sto opaziot — aapita Bdwardson stojedi kraj prozora i gledajuéi preme avijezdama. — Ne — odgovori Morse. On je stajao i zurio neprekidno ‘vile od jednog sata u Attisonov detektor. Sada trepnu tri pute bbrz0 i pogleda ponovno. — Niza milimetar. ‘—T ja mislim da se ne mige — dodade Casel ia ko- ‘mandnog pulta za otvaranje vatre iz ubojnog oruzja. Bal je tako | bilo, Tanka erna igla na indikatoru poéivale je nepokretno na null. Brodykt topovi bili su spremni, se Adri otvorenim prema zvijezdama, Noprekidni sum ispunjae ‘prostoriju. Dolazio je od Aitisonova detektora i djelovas umirujuce. Sum je potvrdivao da je detcktor bio povezan sa fm ostalim deiektorima Koji su @inilt ogromnu mrezu oko ele Zemlje. — Sto mu gromova, to ne dolaze? — promrmlja Edward+ Lvijek gledajuel prema zvijecdama, — Sio ne udare Ma prestani — rege mu Morse. Imao je umoran mratnt |. Visoko na desnoj strani iznad sljepootnice vidjela se Hina od radijacije, tanka kao suncem opaljena kora 3 Karanfilova evijeta, Iudaleke je nalikovala na neko wanje. Bal bih Zelio da dodu — rete Edwardson, vrati se do stolice i nagnu se da bi ubrisao niski metalni strop. ir ti ne ZeliS da dodu? — Edwardson je imao usko njeino kao u miga, ali vrlo inteligentnog miga. Takvo koje bi kb izbjegavale, | —. Zar ti ne bi? — ponovi on. ali nisu odgovorili: Vratili su se svojim snovima i ne~ flee zurili u ekran detektora, ‘Imali su dovoljno vremena — refe Edwardson kao da sam sebi [Cassel zijevnu i obliznu usnice. Hoée li netko igrati preferans? — upita sedusi gustu . Brada mu je bila uspomena iz studentskh dana. Cassel ‘ao da bia nju mogao spremiti kisika barem za pet minuta. Dakako nikad nije stupio « svemirski prostor \dera da to provjeri. forse okienu glavu, a Edwardsori je 1 dalje pazio na ator. To su Ginili taio nau’enom i izvjetbanom rutinom ‘im je vet dolazita iz podavijesti. Prije bi sami sebi pre- vratove nego sto bi ostavili indikator bex kontrole. ‘Misi8 da ée brzo doSi? — zapita Edwardson ne ski= amede prodome ofi s indikatora, u svemiru volja za konverzscijom je splasnula. Nije imalo Sto je Cassel radio kao student i nisu ih zanimala ova osvajanja. flo im je wlasno dosadno, Sak i s viastitim mislima 1 , dosadivall su se dak i oekujuéi svakog trenutka na- — Samo bih jednu stvar elio znati — nastavi gdwardson nneku davao eapodetu konverzaeiju. — Keko daleko oni to mos. osivarivati? ‘Tjednima su razgovarali o dometu neprijatcljeve telepa~ lije i uvijek se ponovo vracali na to, Kao profesionalni vojnici nisu mogit edoljet! raspravam, © neprijatelju i njegovu oruzju. To je bio njihov poslovn raagovar. "— Pa — reée Morse dosadom u glasu — nasa detektor- ska mureéa pokriva sistem negdje tamo do izvan Marsov. oxbite. — Tu gdje mi sada sjedimo — nastavi Cassel, promatra. juéi indikator dok su ostali razgovarali. — Oni molda neée ni mati da imamo sistem detextors ‘evo dovee — rete Morse ponavljajuét isto tho zna koliko puts — Ma, prestani — odgovori Bdwardson dok mu se lie Jo8 vige suzilo od Ijutine. — Oni su telepati, Vjerojatno sa protitali i najmanju mrvicu u Everestovu mozgu. — Everest nije mso da imamo detektorski sistem — od- veati Morse vraéajuéi pogled na ekran. — Njega su uhvatili 408 prije nego Sto smo ga imali, ‘— Gledaj — nastavi Edwardson. — Oni su ga sigurn ppitall *Momée, rect Sto biste vi utinili kad bi neka rasa tele ata dofla | zavladala Zemljom? Kako bisie je vi éuvalite — Peazna naklapanja — odgovorl Cassel. — Mozda Eve- rest nije ni mislio na to. = Pa ion razmiilja kao svaki éovjek, zaito ne? Svatko » suglasio 5 ovim naéinom obrane. I Everest bi se sloii. — Cisti silogizam — promrmlja Cassel. — Velo Wlime = Sasvim sigumo nisam Zelio da on bude uhvaéen — ljavi Bdwardson -.. * — Moglo je biti i gore — upadne Morse s licem tuinijin zo ikada. — Sto bi bilo da su ubvatili obojicu? —Zelio bih da naidu — rege Edwardson mraéno. Richard Everest ! Coll Robert Jones bill su poli na prvi moduzvjezdant lot. Pronaéll su nenaseljenu planciu u podruc- Ju Voge. Sve ostalo je bila standardna procedura. Odlutio j: nov8ié. Everest je krenuo dolje pomonom letjelicom osta} 1 radio-kontaktit s Jonesom u brodu. Snimka toga radio-kon- takta saguvana je da bi je éula cijela Zemija i = Upravo sam sreo stanovnike planete — rekao je kve- — Bica smijesna izgleda. Fizithi opis dat 6u u kasnije — Pokufavaju Ii se sporazumjeti s tobom? — pitao je Jo- vvodetl brod u polaganoj spirall oko planete | Ne... Stanl.., Neka sam proklet! Oni su telepati. Ka- fie to avida? — levanredao — odgovori Jones — Nasiavi. — Cekaj, Ne bin ti znao sedi da 1i mi se ovi momei svi- ju ili ne, Oni nemaju ugodne misli, Kolega! | — Sto je — zapitao je Jones podigavsi brod malo vis = Mislit Ova kopilad je nasilna. Cini se da su pobijedil Sisteme uokolo traie6i nekoga da — Da, sto? — Mislim da sam sve shvatio pogreino — reve Everest bazno. — Nisw ont tako lll, Jones je bio bistar, imao je sumnjiéavu naray i bree ree ‘On postavi ubrzanja na ave G koje je mogao podnije., ‘na pod i rede. — Reci mi netto vite o tome. — Spusti se — rete Bverest krfeti tako sve zakone sve- ih letova. — Ovi momel su sasvim w rodu. Zapravo ont najdivaija |_ Tu je zavréavala snimka jer je Jones bio pritisnut 0 pod jeeleracijom od dvadeset G kad je upravio brod do razine one 2a skole kroz prostor. Slomio je tri rebra, ali fe atigao kuti. Noka telepatska vrsta krenula je u osvajanje svemira. €e Zemlja utiniti da im se suprotstavi? Bilo Je mnogo razglabanja oko suhe informaeije koju je jo Jones. Ofito je ta vrsia mogia Tako ovladati nesijim ra- 1om. Cini ge da su Bverestove misli pretvorli u avoje, pre~ jeno mijenjajuéi njegovo prethodno uvjerenje, Oni su ga ze otto lako SA Jones? Zaito niou njoga uhvatili? Da i zbog daljina? jednostavno nisu bili pripremljeni za njogov izenadni od- Ke? Seaino je bilo sigurno: ave Blo Jo Evorest znao sada je anao rijatelj. To znaéi da su oni znall sve o Zomlji. Znali su gdje Lkako Je nezaitiéena naa planeta od njthove veste napada. jo se ofekivati da su veé na putu ovamo, Neito je bilo potrebno da bi ponistili njihovu strahovite prednost. Ali Sto? Kakvo orugje postoji protiv mish? Kako se moze izmaéi valnoj duzini? Udenjaci su groznitavo radili na tome da nests smisie. Uostalom, kako so mote saznati kada je i da Ui Je tovjek ropsjednute?. Tako su neprijatelji bili nespretni s Everestom, pitanje Je ho¢e Ii nastaviti tako nespretno, Neée li postali pax metniji? Psiholozi su Cupali kosu i ali skale Ijudskog rod. Dakako, neiio je valjalo uéiniti, i to odmab. Odgovor & jednog tehnolotkog planeta bio je tehnolotki. Izgraditi eve- ‘irs flotu i opremiti je neko vrstom mrete detektorske vatrene obrane. % To Je uéinjeno u rekordnom vremenu. Usavrien je At~ tisonov detektor, kridanac radara i encefalografa, Svaka pro- miena valova tipitno Ludskog mozga, posade nekog broda opremljenog detektorom, uzbudit ée indikatorsku skalu. Cale { lo$ san il sluéaj nepraviine probave bit 6e zabiljezen. Ginllo se vrlo vjerojatnim da ée avalei pokuiaj ovladava- ja nokim Ijudskim razumom netto naruliti. Negdje €e mo- rati da bude neki punkt interakelje. Otekivaio se da to Aitisonoy detektor otksije. Moida Ge abilja i otkriti, ‘Svemirski brodovi sa po tri govjeka na svakom brodu razmjelteni u prostoru izmedu Zemlje i Marsa saéinjavali su fogromnu sferu sa Zemljom u sredistu. Deseci tisuéa Ijudi Eutall su iza komandnih pultova za otvaranje vatze iz topova, promatrajuél iglu na skall Aitiso- nova detektora. Nepokretnu ight. ‘— Sto misli§, da opalim nekoliko hitaea? — zapita Ede ‘wardson, s prstom na dugmetu kojim so aktiviraju topovi. — ‘Samo da protistim topove? — Tim topovima nije potrebno Sskenje — reve Cassel eticajuéi radu. — Osim toga izazvat ée3 paniku u cljeloj fos — Cassel — rete Morse vrlo tiho — skin! ruku s te brade, — Zabto? — upita Cassel. — Jer sam upravo raspoloten — odgovori Morse gotovo Sapatom — da ti Je nabijem u taj debeli vrat. Cassel se nakes! { stisnu pesnice. se na nedostatak apsoluine — 5 osobitim zadovoljstvom — re’e — Veé mi je do- ipedilo da gledam ta) tvo} oailjak. Ustade. — Prekinite — rete Edwardson zabrinuto. — Pazite na (deran. — Nema potrebe, zbilja — reve Morse zavalivsi se na stow et. — Postoji alarmno zyonce prikljugeno ur ekran. | Ab ipak pogieda u eitran. | — Sto ako zvonce ne radi? — zapita Edwardson. — Sia ekran 1 sistem budu blokirani? Kako bi ti se svidjelo da nnoBto hladno sklizne u mozak? [= Bkran radi — rele Cassel. Njegove ofi skrenute 8 [Bawardsonova lica na nepokreini indikator. | —Razbio bi ga — rete Edwardson. = Ostani tu — sede Cassel. — Hajde da igcamo pre- U redu, — Bdwardson pronade masne Karte i promijesa ok je Morse jod Jednom pogiedao na ckran, Svakako bik dda dodu — zote. [7 Siject — prekinu ga awarwon prufajué! mu karte, —Zanima me kako iagledaju nabi prijatelji — rebe Morse Jedavajui na ekran. = "Velo vjerojatno ou sligni nama — odgovori Edward- bon dijetect kart | asset je dizao jednu sartu 20 drugom, polagano, kao da bbe nadao neti nesto zanimijiva ispod njih —Trebalo je da nem pridodaju Jol jednog tovjcka — rete lense | — zaate nismo poslali: neku prethodnicu — zapita se IMorse, — Zasto nismo napali njihovu planetu? — Nemo} biti budala — odgovori mu gdwardson. — Iz |gubili bismo svaki brod Koji bismo poslali. Vjerojatno bismo [ga dobili natrag opsjednutog da puca po nama © Poshije krageg vremena Edwardson ga upita razdragano. — Koliko ti sada dugujem? = Tri milijuna, petstotina osam tisuéa i deset dolara, — Ba’ bih Zelio da dodu vot jodnom — reve Morse (— Hodes If da ti napitem ek? — Nemoj Auriti, Moies to uéiniti 1 iduéi tiedan, = Netko bi morao pregovarati s njima — rege Morse gle~ dojuei prema 2vijezdama, Cassel odmah pogleda prema ekranu. — Upravo mi je nesio palo na pamet — reve Edwardson, — Da, a sto? — Mislim da Je straino kad netko drugi viada tvojim ‘mozgom — odgovori Edwardson:— Kladim se da je to ogavno. — Saznat €e5 kad ti se to dogodi — végovori mu Cassel. — Da Ii je to sazmao Everest? = Vrlo vjerojatno. Samo nita nije mogao uéiniti protiv toga. — Mo} se mozak osjeéa odlitno — rege Cassel. — Ali prvi od vas, momei, koji se poéne ponasati Bafavo neka se éuva. Svi so nasmijase. — Daklo — rove Edwardson — ja bih 2olio imati priliku Porazgovarati 3 njima. Glupo je ovako ekati u beskra} — Zasto ne? — zapita Cassel. — Mislid li krenuti naprijed 1 sresti se « njima? — Svakako — nastavi Cassel. — Nije dobro sto samo aje- imo ovdje i Gekamo, — Morao sam se zbilja | ja sjetiti da moemo nesto uti- iti — doda polagano Edwardson, — Napokon, nisu oni me- pobjedivi Usstalom, i oni su razumna biéa. ‘Morse odredi smjer na komandnoj ploéi broda i pogleda stale, — Misli81i da je trebalo da se javimo komendi i obavijes- ‘imo th Sto smjeramo? — Ne! — odvrati Cassel, a Edwardson potvrdno Klimnu glavom. — Crveno dagme. Mi éemo samo krenuti naprijed i vidjeti 8to modemo utiniti: Ako ne Zele razgovarati, raznijet €emo th po svemiru. — Pogledaitel Krox prozor su mogli vidjeti erveni plamen reaktivnog motora, Susjedni brod u njthovom sektora jurnuo je naprijed. — Vjerojatno su dosti na istu pomisao — rete Edwardson, — Hajde da stignemo tamo prvi — rete Cassel. Morse ukdjudi akeelerator f za trenutak su bili potisnuti w naslone svojih sjedala. — gla so do sade nije pomakla se mjesta, zar ne?’ — upi- ta Edwardson dok je alarmno avonce bjesomutno zvonilo. = Nije se ni pokrenula— reve Casel gledajuéi na ekran, koji je bio adrobljen s Jednoga kraja na drugi % (lle Robert Sheckley: SEE Street of Dreams, Feat of Clay NEES Preveo: Dani: Mk Grad snova Carmody nije nikada ozbiljno namjeravao napustiti New ork. Ostaje nerazjainjivo zasto je to ipak udinio. Kao rodeni [Bredanin veé se bio navikao na one sitne neudobnosti Hivota Imetropoll. Njegov udohan stan nn 209. katu Levittrack ‘Towera 99, ulic bio je ureden w stilu trenuine mode ssvemirskog brodas. Dvostruki prozont bijahu of 2ztamnjenog pleksiglasa, A dovod zraka bio je opskrbljen filterskim sustavom ojl_ ga Ie automaiskt zatvarao kad je indoks pole dosegnto v Hednost 999.8 Cod-En skate. Dakako, sustay reeiklaclie duke Hisik bio je star. No, radio je vrlo poudano, Celije za protis- KEavanje vode bile su véé introfene { gotovo beskorime. Ali vodu lonako nije nthe pio, Najveée opteretenje bila je nepzestana buka. Carmody je, Imedusim, znao da tu nema pomoci er je staro umijece pric Hienja buke zaboravijeno. Sudbina svakoga gradanina bila je fia sluia svade, musik i 3ubor vode ir susjednog stana, hfio bo on ii ne. Ova se tortura mogia ublaziti samo tako da fovjek i sim proirvod: odgovarajutu kolitinu aumova, 7 Svakodnevno putovanje na posao 1 natrag bilo je breme- nto odredenim opasnostima, premda su one bile vise teoretsice nego praktigne naravi, Nezadovoljniei iz neprivilegiranih, slo- Jeva provodili su svoj nedjelotvorni protest pucajuéi kao snaj- peristi's krovova kuéa; katkad im je éak i uspijevalo da pogode kkojeg prolaznika. U pravilu su gadali, medutim, vrlo loée. ‘Zbog toga Carmodyjeva iznenadna odluka da napusti je- dan od najuzbudljivijih megalopolisa svijeta nije imala ni- Kakva vidljiva temelja, Moida je to bio samo neki neizreciv ppoticaj, modda neki praiskenski poriv prema Zivotu blizem prirodi ili Zak obiéna nastrana ideja, Cinjenica je samo da je Carmody jednoga dana otvorio svoj Daily Times-News i ugle- dao oglas 0 nekom modelnom gradu u New Jerseyju. sDodite Avjeti u Bellwether, grad koji seo svenu brine za vase, pisalo je tamo. Slijedila je lista utopijskin tvrdnji, oju Je Carmody samo letimice protitao. — Him — izusti Carmody { nastavi Gitati. Stiei do Bellwethera nije bilo teSko. Trebalo je samo voulti kroz Ulsyssos-S.-Grant tunel w 43. ullei J skrenuti zatim preko Hoboken Shunta na Medudréavnl auto-put, drzati 3,2 milje se njegove Chazlie-Sorter trake koja vodi do eeste U.S. 5 zatim se nakon 6,1 milje dode do neke provizome pristupn cesie driave New Jersey, s koje se u zapadnom smjeru sid: preko izlaza 1781 A na King’s Highbridge Gate vou! dalje jo8 1,8 milja. Tu je cilj, Bellwether. Dakako — Carmody rele sim sebi glasno — to éu i uiniti, Tudinio je, Cesta King’s Highbridge Gate zavriavala je u travnatoj, nedavna pokoieno} ravniel. Carmody ieade iz Kola i ogleda se. ‘Na pola kilometra udaljenosti vidio je gradié. Natpis na skrom- no} tabli oznaéio ga je kao Bellwether. ‘Taj grad nije blo graden po tradicionainom uzorku ame- rridkih gradova: olrufeni benzinsizim erpkama, mnoitvom hot- -dog kioska, gomilom motela { zastitnitkim stitom brda razno- raznoga tehniékog otpada. Taj je grad vite nalikoveo na nekc talijanske gradove na brezuljcima, a prava gradska jezgra j¢ zapotinjala postupno. ‘Carmodyju se to dopalo. On se odveze do ulaza u grad. Bellwether je djelovao toplo i ugodno. Ulice su bile zgodne polozene, a velit fziozi duéana naprosto su mamili k. sebi "8 mody nade uskoro nesto jo8 ljepie. Stigao je na neki trg i Je izgledao kao neka rimska piazza, samo manja. U ste~ ini se nalazio vodoskok, u kojem je bio mramorni mladic s finom. I: delfinove njuike Streao je mlaz bistre vode. — Nadam se da Vam se dopada — rekao je neki glas iza modyjeva lijeva ramena. — Zgodno — odgovori Carmody. — Ja sam to isplanirao i sim postavio — nastavi glas. — se Bini da vodoskoei unatot staromednoj koneepeiji smaju jeisku {unkeJu. A ova piazza s klupama { sjenovitim keste- wvima gradena Je po uzora na Bolognu. Pri tom se nisam gja0 da Gu ispasti staromodan. Pravi umjetnik &ini ono sto (wa da je potrebno, bile to staro tisuéu godina ili novo od je jedne sekunde, — Potpuno se slazem s vama — rete Carmody. — Dopa- ite da Vam se predsiavim. Ja sam Edward Carmody. — On ‘Okrene smijededi se. Ali nikog nije bilo ira njega. Na piazzi nije bilo ni tive ube, ao to, uostalom, nije jo8 nikog susreo u ovem gradu — Oprostite — rege glas. — Nisam Vas htio preplaiiti. slio sam da znate. — Da znam? — upita Carmody. — 0 meni — Ne, niBta ne znam — odgovori Carmody. — Tko ste vi ‘odakle govorite? — Ja sam glas grada — odgovori glas. — Ili drugim rije= 1, ja sam grad sim, Bellwether, zbiljski, pravi grad koji fam gover. ~ — Zaista? — zapita sarkastiéno Carmody. — Tako je 10, je. No, dobro, vi ste grad. Nije lose! On okrene leda vodoskoku i krene polako preko piazze kao jek koji svakog dana razgovara s gradovima i veé mu je to sadilo, Prolazio je ulicama, Iijepim alejama. Gledao je izlo~ promatrao kuée, Zastao je, no samo kratko, pred neko jarskom radionicom —T? — upita grad Bellwether. — Sito, 1? — odgovori brzo Carmody. — Kako Vam se svidam? — Svidate mi se — rege Carmody. — ar samo tako? —[ to je sve? — Znate — reée Carmody — grad kao grad. Kad se vidi Jan, kao da ste vidjeli vite ili manje sve. — Niu kom sluéaju — odgovori grad osjetno uzbuden. — Ja sam posve druktiji od drugih gradova, Ja sam jedinstven, — Zaista? — upita Carmody nekako potcjenjivaéki. — ‘Meni izgledate kao hrpa neuskladenih dijelova. Imate jednu talijansku piazzu nekoliko zgrada u grékom stilu, jednu ulicu s kugama u stilu Tudor, jednu staromodau njujoraku kuéu za iznajmljivanje, kelifornijsku hot-dog daicaru nalik na neki Sleper i vrag bi ga zo Sto sve, Sto ima u tome osobitog? — Jedinsivena je Kombinacija svega toga uw jednu smi- slenu cjelinu — rege grad, — Te stare forme nisu anakronizmi, Fazumijete li? One predstavijaju Zivotni stil, a takvo Sto svoj- sstveno je i jednom dobro gradenom Zivotnom stroju. Zelite li falicu kave, it sendvig, ili moda malo svjeieg voca? — Kava ne zvuti lose — odgovari Carmody. On dopusti gradu da ga odvede do nekog lokala iza ugla. Zvao se 0 You Kid i bio Je kopija saloona iz zlatnih devedesctih godina s Tiffany svjetiljkama, teskim kristalnim lusterom i mehanigkim Klavirom. Kao i sve drugo Sto je Carmody vidio u gradu, loxal je bio apsolutno fist, ali ber Zive duse ‘— Prijatan ugodaj, ne mislite li? — upita Bellwether. — Malo prasnjavo — objasni sarkastiéno Carmody. — ‘To bi to volio, molim Vas? Jedna Salica s pjenusavim kapuéinom spusti se na njegov stol na posluzavniku od nerdajuéeg éelika. Carmody kimne glavom, — Dobar? — upita Bellwether. — Da, vrlo dobar. — Na svoju kavu sam priliéno ponosan — objasni mirno grad. — A i na kuhinju. Zelite Hi kuSati 1 poneku sitnicu? Jedan omlet ili mozda neki nabujak? — Nista — odgovori odluéno Carmody. On se udobno nasloni u stolici i reée: — Vi ste dake grad-model, zar ne? —Da, ast mi je da budem jedan takav — reGe Bellwether. — Ja sam najnovifi modelni grad 1, vjerujem, najuspjeliji, Projektirala me kombinirana grupa 2a planiranje ¢ Yale 1 ailcog aveusiliita; financirala ih fondaclja Rockefeller. Moje najnovije praktiéne pojedinosti potjeéu od MIT-a, a noise po- sebne dijelove razradili au u Prineetonu i u korporacifi RAND. Gradnja je tekla prema projeictu General Eleetriea, a financi- rali su je fondacije Ford, Carnegie i joi neke druge instituetje ije ime ne smijem spomenuti. — Vrlo zanimljiva priéa — reve Carmody. — Ono tamo preko je gotska katedrala, zar ne? w sken » dan555 = www.sftim.com — Pregradeni romanski stil — odgovori grad, — Ima sje- mjesta za 300 judi. — Ne ba mnogo za zgradu te velitine, — Ne, naravno, Ali namjerno je takva. Moja je ideja bila dojam veliansivenosti spojim s udobnoseu. — Vostalom, a gdje su zapravo stanovniel ovoga grada? upita Carmody. — OUisli su — odgovori mrzoveljno grad. — Svi su me ili. Grad je Sutio neko veijeme, a zatim rede: — Dolo je do nekih sukoba izmedu grada i gradoke upra- Bolje reveno, do nesporazuma. Zaprave do nesrelnog nica razuma, Prelpostavijem da su iavjesnu ulogu u tome ali j neki hudkadi, koji su poticall gradane. — Lito se na kraju dogosilo? — Ne tnam — rete grad. — Zaista ne anam. Jednog dana tavno su svi otifli, Jednostavne fakol Ali ja sam siguran ée se oni vratiti. ‘— Ja bad nisam — rete Carmody. — Ja sam nepokolebive w to uvjeren — rete grad. — No imo sed to: zaito vi ne biste ostall ovdje, gospodine Car= y? — Nisam jos stigao o tome razmisliti — rede Carmody. — Ovdje Vam se naprosio mora svidati — reée Bellwether. Razmislite samo! Pripadao bi Vam najnoviji, najmoderaiji wa svijet — Ne zvuti tako lote — reve Carmody. — Barem pokuiajte, to Vam neve Skoditi — nastavi grad — No dobro, mislim da ¢u pokusati — ree Carmody. Hitio je, medutim, saznati vise o Bellwether, jer morile ga ipak brige. Zelio je toeno saznati 2asto su zapravo prija- ft stanovnict napustli grad a Bellwether je ustrajao na tome da Carmody noé provede ikosnom aparimanu 7a mladence hotela +King George Vs. jak Je bio postavljen na terasi, a dok je Carmody jeo wether mu je svirao neki vedri Haydnov kvartet. Jutarnji bio je ofaravajuér Carmody ne bi nikada pomislio da je zrak bio rekonstituiran da mu to Bellwether nije rekao, Kad je zavrsio s doruskom, Carmody se udobno naslonio & 4 nasladivao pogledam na zapadni dio grada —Iudu iju Bineskih pagods, venecijenskih Kanala, jedaoga ‘SIRIUS bra a welenog burmanskog brezuljka, grékog hrama, kalifornijskog parkiraliSta, normanskog tornja 1 jos mnogo cega drugog. aista vrlo hjep pogled — reée on. — Drago mi je Sto vam se dopada — odgovori Bellwether. — 0 problemu sill mnogo se raspravijalo jo8 od prvog dana kad su me planirali. Jedna se skupina izjainjavala 2a jedno- Ienost: skiadnu skupinu oblika Ko}i se ujedinjuju u siladnu ‘jelinu, No takvi su i mnogi drugi modelni gradovi. Oni si jednoliéno dossdni, umjeine gradevine koje napravi jedan Rovjek ili konzoreij arhitekata | koje nemaju nikakve veze & pravim, prirodnim gradom, — No, i vi ste ipak prilino umjetnl, var ne? — uplia ‘Carmody. — Dakakol Ali ja nikada nisam ni glumio da sam nedto drugo. Ja nisan nikakav zapackan »grad buduénostic ili n vodni fiorentinski stil, kopiran dakako-Ja sam skupina eleme- nata koji se jedan s drugim nadopunjuju u ejelinu. Ja nisam samo praktiéan i funkeionalan veé, osim toga, jo8 zanimljiv i urbudujuei — Bellwether, vi mi se dopadate — rete Carmody s imenadnom navalom osjeéaja prijateljstva. — Govore Hi svi modelni gradovi kao vi?. — Niu kojem stutaju. Nijedan grad, bio modelni ili ne, nije dosad rekao njjedne rijeti. Dakako da se to nije svidalo njihovim stanovnicima. Zbog svoje Sutnje gradovi su djetovali tako neljubsano, bezduino, bezliéno, ovjek se u njima osjeéao potidteno, Zbog toga sam ja napravijen glasom i s umjetnom svijeSéu koju pomoéu glasa izrazavam. — Razumijem — odgovor! Carmody. — Najvainije je pri tom da je moja umjotna svijest mene personatizirala, Sto je u ovo doba svoopée depersonalizacije iguzetno znagajno, Na taj sam natin w stanju zaista priéi tovje ku i njegovim teSko¢ama, Kad ispunjavam Zolje svojih stanov- nik, ja sam i stvaralae, Mi moemo zajedno razmigijati, moji Yjudi i ja, Stalnim smislenim dijalogom mo%emo pomoéi, oni ‘meni i ja njima, w razvijanju dinamitkoga i fleksibilnoga gr: da, u kojem se zaista isplati Zivjeti. Mi mozemo mijenjati jedni rugog, a da se pri tom ne izgubi mnogo na individualnosti. ‘— Zvutl velo 2godno — refe Carmody. — Naravno, uz pretpostavku da ovdje imate nekog ¢ kim biste moglt stupiti u razgovor. ‘— To je jedini nedostatak u svemu — prizna grad. — All trenutno imam vas, zar ne? = Da, imate mene — odgovorio je Carmody i upitao se oga su mu te ried take neugodno odavanjale 1 usta — A vi, dakako, imate mene — rete grad. — To je nai lusobni odnos, jedinstvena, jedina vrsta odnosa koja vri- A sada, moj dragi Carmody, mogao bib vas jo3 malo esti uokolo. Tada vas mogu ustolifiti i regularizirati » —Kako, molim? — Nije to bas tako kako zvusi — rege grad. — Samo reino odabran struéni tormin. No, vi avakako razumijete svaki meduodnos nosi u sob neminovno i adredene obaveze ‘oba partnera. Druktije ne ide, zar ne? — No, ako je to jedan laissex-faire* odnos? — Upravo to motamo izbjegi — reve Carmody. — Laisser- ire sc lako pretvara _u dokirinu osjeéaja, razumijete 1, 1 izravno u anomie". A sada, ako bisio me htjeli slije- it i 7 Carmody je posluino poiuo w razgledanje Hellwethera, setio je elektriénu centralu, postrojenje za filtriranje vode, lustrijsku éetvrt i pogone lake industrije. Vidio je i djesji Profetao se muzejima i umjetnidkim galerijama, posjetio ertnu dvoranu i jedno kazaligte, jednu kuglanu, biljarskw iu i filmsku dvoranu. Kad je osjetio umor Zelio je stati, alt id je htio da mu se pokale cljeli i Carmody je morao jo8 Utati peterokatnu zgradu Ameriean Express, portugalsktw ogu, autobusni kolodvor, zgradu kompanije Greyhound i raze druge znamenitosti, Napokion je sve bilo gotove. Carmody je dofao do zakljut- da je vidio mnogo toga lijepog, ali tu su Ijepolu platile jove umome noge. A sada mall rugak? — upita grad. | —srvrsno — rete Carmody. Bio je uveden u jedan moderno ureden resloran i obrole zapoteo s potage aux petits pois (juhom od graika) da bi 8i0 s petits fors (minjoni). = A kako bi bilo dana kraju kuSate delikatesni brijski — upita grea. — Ne, hvala — rete Carmody. — Ja sam sit, Sit do grla. * Iaissez-faive, trane: »pustite noka svatko ini sto hose, ranigena eloboda, “anomie, frane: berakonse, dezorganizacija, — Ali sir je dobar 2a probavy, Male prvorazrednog o- memberta? — Ne, nikako, = Moida malo biranog voéa? Vrio osvjezavajuée za nepee, — Ako nesto na meni vapi za osvjefenjem to sigurno nije epee — rete Carmody. — Barem jednu jabuku, ili krusku, ili malo grotda? = Hvala, nifta. = Malo iredanja? =Ne, nei nel — Ber voéa ruéak nije potpun — reve grad. —Moj rutax jest — rete Carmody. — Noki vitamini sadréani su samo u avjetem votu, = LeaGi éu na kraj 1 bez tih vitamina. — Moida pola narante koju 6u vam oguliti? To juno vvoée nimalo ne opteretuje Zeludae. "— Ne, posve iskljuzeno. — Caic ni detvrt naranée? Iavadit éu vam kodtice, — Niu kojem slutaju. — All uBinite to meni 2a Ijubav — rete grad. — Znate, ja imam potrebu 2 potpunoiéu; bez vote rutak nie komple- —Ne, ne, ne! — U redu, u redu, ne urbudujte se — rete grad. — Ako ‘Vam ne prija ono Sto vam poslufujem, to je vala stvar, — Ali ment je prijao rutak! — Ako vam je zaista prijao, zabto ne pojedele tada neko wose? "— Dosta — rege Carmody. — Dajte mi malo grozda, — Dakako, ne bih vas*felio na ni8ta prisijavati. 1 Uome me na nilta ne prisijavate, Dajte mi grotde, — Josie li posve siguenit —Ovamo s grotdem! — iadere se Carmody. =U redu — rege grad { na stolu se pojavi grozd prelra- srog mubkata, Carmody pojede eijelog Bil je vrlo dobre = Oprostite — rede grad — sto to sad Hinite? ‘Carmody je sjedio zatvorenth otiju. — Malo sam 2adrije- ‘mao — rege. — Ima li se tome ito prigovoriti? — Sto bi se moglo’ prigovoriti neem tako prirodnom — odvrati grad -~ Hala — rete Carmody i opet zaklopi of — Ali zatio spavate u stoliei? — zapita grad. = Jer sam upravo u njoj sjedio kad sam napola zaspao, = Zaboljet Ge Vas u ledima — upozorl ga grad. — Bas me briga — promrmlja Carmody jo uvijek Fatvow dij ZaBio se ne biste pofieno nespavali? Tamo prcko, na ‘— Spavam veoma ugodno ovdje gdje jesam, — To siguno nije udobne — objasni grad. — Covjek somali nije graden za spavanje u sjedevem polozaju — Ja trenuino jesam upravo tako graden — reée Car Vi to nisie, Zadto se me presolite na kaue? = Stolica je posve debra = Ali kaut je bolji. Motim Vas, pokuiajte, Carmody. rmody? = Ha, a, Hto so dogodilo? — rete Carmody prenuvsi se ijemels J — Kaue, Mistim da biste rebali lei na kaué — No dobro — rete Carmody i ustane. — Gaje je taj ue? — Ne na ovaj — reve grad. — Ima lose opruge. — Nema vere — odgovori Carmody — naéi Gu ved neki lgovarajuéi polozaj — NoGete most, Bit éote proviso iskrivijeni | —Dodavota — rege Carmodi { ustane. — Koji biste kaut UL preporudili? — Onaj ondje — rege grad. — On je posebno velik j naje od svih. Opruge i postava su manstveno proratunati. Beate — Dobro, dobro, u redu — reée Carmody t baci se aa fhaznateni letaj. [= Da vam zasviram neku muziku a uspavijivanje? |= Ne morate se truditi. Mogu i ber toga, ‘— Kako Zelite. Tada éu ugasiti svjetlo. — Dobro. — Zelite li motda pokrivat? Dakako, ja ovdje odréavam Potrebnu temperaturu, ali za vrijeme spavanja ljudi imaju Bubjektivai osjetaj hlednote. — Nema veze! Ostavite me na miru! — Dobro — reve grad. — Ja to ne kaiem zbog scbe. Ja ‘osobno nikad ne spavam. To je za vate dobro. — Okay, oprostite — roée Carmody. — Nita, nista, sve je u redu. Nastane’tigina. Nakon nekoliko minuta Carmody ustane fsjedne na kau’. — Sio je sad? — upita odmah grad. — Ne mogu sada zaspaii — reve Carmody. = Pokulajle. Zaklopiie of i svjesno opustile svgki misié tjela. Podnite s velikim noinim prstom i zatim sve vige do. — Ne mogu spavali — zavite Carmody. — Mobda uopte niste ni od potetka bili umorni — nastavi ‘grad, — Ali mogli biste barem zaklopiti of i leZati mimo. Ne Diste li to uéinili meni za volju? — Ne — odvrati Carmody. — Nisam umoran i ne treba mi edmor — Vi ste tusdoglavi — rete grad. — Radite ato hoéete, ja ‘sam udinio najbolje to mogu. — To je toine — rece Carmody, ustane i napusti drije- —6— 7 ‘Carmody Je stajao na malom mostu 1 pogledom plovio po plavoj laguni —Kopija mosta Rialto u Veneciji — rete grad. — Dakako, smanjen, — Znam — rete Carmody — protitao sam na plotici. = Otaravajuée, zar ne? = Da, da, veoma lijepo — odgovori Carmody i zapali cigarets, — Previse pusite — primijeti grad, —Znam, ba’ mi prija. — Kao vai medicinski savjetnik moram vam kazati da je nepobitne dokazana uzraéna veza izmedu puienja i raka na plugima, —Znamn, q — Da se prebacite na ‘lulu smanjili biste postotak opa- snosti = Ne volim lula, — A da pokutate s cigarama? — Ne volim eigare. — On pripali novu cigaretu 00 vam je ved trota cigareia ut pet minuta — rete rac — Idite dodavola, ja pusim toliko 1 tako éesto koliko ut — zavite Carmody. — Naravnol — rete grad. — Ja sam vas samo sayjotovio vate-dobro. Ne mislite valjda da 6u jednostavno bez rijeat lati kako se svjesno unistavate? — Upravo tako — odgovor: Carmody. | = Ta mislite li vi to odbiljno? Ovdje je rijeé o etiekom rativu. Covjek mote djelovati protiv svoga osobnog inte- fy jedan sto], medutim, ne posjedue fa stupa) perverse — Ostavite me na miru — reée Carmody osomim glasom, ‘Stalno me na neslo prisiljavate. | — Prisiljavam? Dragi moj Carmody, sar dim ja na bilo nagin vrsio pritiseke na vas? Zar sam Einio ita vide osim ‘sam vas savjetovao? — Motda niste. Al govorite prevse +4 — Mola ne govorim dovolino — rete gred. — Barem 1 takljudale se moze ‘evuél se vadeg ponasan) — Previte govorite — ponovi Carmody i izvadi cigareta, — To vam je vet éetvrta eigareia u pet minuta. ‘Carmody otvori usta s namjerom da izrete neku psovkty ‘pak ne rete nitta i krene dalje. — Sto je to? — upita Carmody. — Automat za bonbone — objaant grad. — Uopée ne iagleda tako — Ipak je. Njegov je dizajn varijanta nekog allosa to ga projektirae Saarionnen. Dakako, ja sam ga minijaturizirao — Ipak, ne nalikuje na automat za bombone. Kako to lonica? — Vilo jednostayno. Pritisnite na erveno dugme, Prite- jte malo. Pritisnite sad polugu u A-redu; sada zeleno dugme. Jedna plotica Sokolade Klizne u ruke Carmodyju, — Aha — rege Carmody. On odmota papirié 1 zagrize w Jasticu, — Prava tokolada ili surogat? — Prava — Hm — rete Carmody i tspusti iz ruke papirit. — To — reve grad — 10 je primjer nedostatka misli, koft jek iznova susre6em kod vas. — To je samo komadié papira — odgovori Carmody, se I pogleda na arent papirié Koji je letse na posve plognicu. ‘ — Daksko da je to samo komadié papira — reve grad. — ‘Ali pommodite to s2 sto tisuéa stanovnika; sto dobivate? — Sto tisuéa Zokoladnih papiriéa — odgovori kao iz tope Carmody. — Ne vidim u tome nigeg emijesnog — rete grad. — U takvo] gomili papira ne biste voljeli Xivjeti, u to sam siguran. Vi bisie bili prvi koji bi se Zallo da su ulieo pune smeta. Ali inite Ii barem nedio da se to ne dogodi? Odstranjujete It ba- rem vlastiti otpad? Naravno, ne! To prepuBtate meni, premda ‘se ja moram brinut! | 0 svim drugim funketjama grada, dano- noéno, éak i nedjeljom. Carmody se sagne da bi podigao papirié, Ai tik pred ajegovim prstima, prije nego Bio je dosogauo papirié, pojavi se neka metalna’ruka iz obliinjoga kola 2a otpad, zgrabi papirié i nestane. — U redu — rete grad. — Ja sam navikao da tistim iza Yudl. To tinim titavo vrijeme, —A tako — rege Carmody. —Ippri tom ne oéelcujem ni zahvalnost. — Ja sam vam zahvalan, ja jesam zahvalan! — zavikne Canmody. —Ne, vi to niste — rete Bellwether. =D redu, mofda { nisam. Sto bih trebao kezati? — Ne morate reéi ba8 niéta — odgovori grad. — Smatraj- te slutaj zavrienim. 1 — Jeste Ui siti? — upita grad postije vetere. =I vile od toga — refe Carmody. —Niste bal mnogo jell, — Pojeo sam sve fio sam htio. Bilo je vrlo dobro. — Ako je bilo vrlo dobro, zaito niste jeli vite? — Jer vige ne mogu ugurati u sebet — Da niste moda pokvarili tek onom Sokoladom...7 — Cokolada mi nije pokvarila apetit, dodavolal —Veb palite novu cigaretu — reve grad. — Totno — odgovorl Carmody. — Zar nisie mogll malo duze prigckati? — Sluiajte me dobro — rete Carmody. — Sto vi, dedavola, zapravo Zelite...1 — Ali, imamo raspravili © netem mnogo vainijom — nastavi brzo grad. — Jeste Hi ve razmifijali dime bisie se eljelt baviti kao ivotnim porivon? = Na takve mist Joi nisam dodso, = Dobro, ja sam vel rezmalio e tome, Biko 8 dobro da fant Leta "Sar BMorao bi posjetival porebne tetajeve kao wvody tim se uplsats na medicineki fakultet iid Ph Sve se to mote ured — reve grod. Ne eine wn = Dobro. kako bi bilo « pravornt = Neato. T Ielenjorai pout jo velo enaiclie: Ee a aoe Kniigowodstvo? T Nee tva glove = Sto Bate onda hljeliiuditit Tito bin biti pilot — rede Carmody ianenada. Ali; molim vas, Carmody! To je moja nalosbijage Fla = Ai ovaje nema aerodrome, Tada Ca letot bilo gue crugeie. | Siro govorite samo zato da biste me Ist! ody. — Belo bin postatt pot i sam Helo bis plot. Kunem — Nipotto — rede Cas ta, najozbiljnije. Odu Slijedila je duga Sutnja. Tada rete grad: ‘— Molim, odluka ovisi posve o vama. A njegov glas bio je posve hladan, I es Sas | Shien noel, =U pola deset ujutro? = Sigurno. Zafio ne? —Mislio sam da ste umorni. —Bilo pa proiio. — A tako? Osim toga, pomislio sam, mogli bismo ovdje jesti i malo popritati. — Moida kad se vratim? — upita Carmody. ~ — Dobro, uostalom nije valno — rege grad, — Moja Betnja nije vazna — rete Carmody 4 sjedne. — Je, poprigajmo. — Nemam vide Yelju — rede grad, — Nasvatite Vi samo a sken + dan555 x www.sftim.com 9» — Dakle, laku noé — reée Carmody. — Kako, molim? — Rokao sam: laku not. —Idete u krevet? — Svakako. Kasno je i ja sam umoran. = Vi tolite sada spavati? = Pa zaito ne? — Nita, nista, samo izvolite — rete grad. — Samo, zabo- ravill sie se oprati, —0..., to sam zaista raboravio, Oprat éu se sutra ujutre. — Kad ste se kupali posljednji put? — Protlo je vet priligino vremena, Sutra ujutro ularim 1 Kado. — Zar se ne biste bolje osjeéali da to uradite odmah sad” —Ne — Calc i ako vam ja pripremim ugodnu kupelj? = Ne! I jo8 jednom ne, i jo8 jednom dodavolat Zelio bih sada spavati. — Kako delite — rede grad. — Ne perite se, ne ubite nist, ne jedite adravu hranu, Ali ne svaljujte poslije krivnju na — Keivnju na vas? Zbog éega? = Za bilo sto — rete grad = Da, ali na Sto posebno sad mislite? = Nije to tako vazno. — Zbog éega onda uopée spominjete stvar? —Misim samo na vas — reve grad. =o mi je jasno, — Morate anati da moni né ide ni iz dlepa ni u diep perete li se vi ili ne. =U to ne sumnjom, — Kad se netko brine za nekog, kad osje6a odgovornost 2a nekog, teda nije lijepo éutl Kletvu i usta svog stiGenika. = Ja vas nisam proklinjao. — Sada ne, Ali prije kratkog vremens ... —Da... bio sani nervoran. = To je od pusenja. — Ne zapotinjite opet s tim! = Dobro — refe grad. — Putite vi samo i dalje kao Jokomotiva. Sto se to, uostalom, mene tige. — Bravo! — uzvikne Carmody i izvadi cigaretu, — Ali to je moj poraz — rete grad. — Ne, ne — odgovori Carmody, — nemojte samo to redi, EB? A ee ease Saher Ee is mraae =e — 4 poscbno je nezgodno to Sto imam pravo, Ja naime pravo, morate nati. — Znam — rete Carmody. — Vi imate prave, vi imate avo, vi uvilek imate pravo. Pravo, pravo, pravo... [, — Cuvaite se nepotzebnog uzbudenja’ — rege grad, — ite U €abu milijeka? Ne. = deste 1 sigurni? |. Carmody pogieda u svoje ruke. Zahvatio ga Je velo éudan fois Osje¢ao se neobiéno krivim, prijavim, bolesnim, new= im. Osjetao se. uzdud i poprijeko nedvojbeno lobe’ { bit [be wvijek tako ako se ne promijeni, ne prlagodt [no umjesto da utini taj pokulaj, on ustane, sleyne rame= ima i ode preko timske piazze 1 veneljansiog mosta ‘— Kamo ste krenuli — upita grad. — Sto se dogodilo? | Suteéi i stisnutih usnica koraéao je Carmody kraj djetieg Ppanke i zgrade American Express. E A'S sam porvesno uéinia? — rvao je grad, — Sto, 18 Fite mi ipak! [Carmody je Sutio i nastavio ave brée hodati kraj resto i portugalske sinayoge. Napokon izbije na lijepu zelenu ravnicu koja je okrutivala Bellwether. — Nerahivalnige! — vikso je grad iza njega. — Vi ste i kao i svi drugi, Svi ste vi Ijudi nemoguéa biéa; nikad da te netim zadovaljni ‘Carmody ude 1 svoja kola { upali motor. — Vostalom — nastavi grad neito zamiBljenijim glasom ‘vi takoder nikada da budete neéim i nezadovoljni, Moram Laiti strpljivosti Carmody invede auto na King's Highbridge Gate i krene a istok prema New Yori. | — sretan put! — vikne Bellwether za njim. — Ne brinite bE ‘mene, ja €u éckati na vas. Carmody stisne do kraja paputicu za gas. Iskreno pozali fo je Guo tu posljednju revenicu, GEE [ja Varsavski: Maskarad EEE Preveo: Ivan Paprike _Maskarada Automat je ritmigki pucketao f Skljocao obavljajudi svoje pretrage. Ja sam pak napola leéao u duboku nastonjatu, za- tvorivli oti i éekajuéi svrSetak pretraga i pregleda uopée. Napokon se razlijegau melodiéna zvonjava. — Dakle — rete lijetnik — raagledajudt film. — Malo snizeni Kkrvni tlak, mala aritmija, mlitavost. Opéi tonus ne Dismo moghi ubrojiti medu najbolje. Jednostayno, wi ste pre~ moreni, Kamo namjeravate igi na godisnji odmor? — Ne znam — rekoh. — Da budem iskren, sva ta odmara- Lista, Ijediista... Ne, ne bih mogao podnijeti. Osim toga, ne Bi mi odgovaraio da napustim, odnosno da prekinem pésav ojim se upravo bavi. = Posao ovamo, posao onamo, no vi se ipak morate odm titi, Znate Sto — zastade Hijefnike i zamisli se na trenutak uuvjeren sam da ée 2a vas biti najbolje kakvo prikladno put’ vwanje. Promjena okoline, novi ljudi, nepoznati gradovi, Mo doza romantike dalekih putovanja, fo su sve najbolji lijeko 1a bolest kao fio je vata. ~ Razmislit éu 0 vatem savjetu — rekoh neodredeno, = Nije to savjet nego lijeénigkl propis, I vet je ubiljezen | val osobns karton ze aoe | Polako sam'se vukao ulicom nepoznata graaa. U hotelu me deturni upozorio da prije Ponodi nece biti sobe, pa sam sad morao odlGtiti Kako da utuéem . vrjeme dok ne dobijem sobu. \___Patnju mi je privuklo jarko osvijetijeno zdanje. Na pro ju je bila uévrdtena dugaska plainena traka, uresens ma- Jekama i natpisom: VELIKI PROLJETNI STUDENTSKI PLES S MASKAMA Nefto me ponukalo da udem, Na ulaza sam kupio ervenu polumasku i ervent papimnati fat, Nekakay mladié w kostimu Pierrota turnuo! mi je W ku rutitasti Karantil, smljuti se usput iz svega glasa Vrtedi uw rukama evjetié, probijac sam se medu plesnim ja, pomalo zbunjen gromkom glazbom, jarkom. svje= 1 theperenjem tisuéu boja na mnodtvu raznobojnih: ma- to su se vrtjeleu taku glazbe. Visoka djevojka u erom dominu poturila mi w susret. ire su me oti gledale preplateno 1 uzrujano ‘oped barsu- aste maske — Veé sam se proplaiiia da negete doti! — reée i odmah uhvati 2a obje ruke, Pogledao sam Je zatudeno. —Ne udaljujte se od mene ni na korak — Sapnu djevojka ledavajuti se plaBijive na sve strane. — Cini se da je Udite} iatlo nefto utiniti, Toko se bojim! Psst, evo ga, ide! Prilasio nam je visck debeo ‘ovjex u kostinm gusara. igrapno dugafak mag lupkao je 0 Siroke ezvene mornarigke sme. Crni mu je povez skrivao jedno oko, presijecajuél obraz mjestu gdje Je zavrsavala rida brada. Desetak davola 1 da- iBiéa sastavljalo je-njegovu svitu — Dakle, ipak niste kukavica — rege on tapSajuéi me po nu, — Kunem se Nasljedem Sotone da tele se danas jome ofeniti, bez obzira na to koliko me to stajalo! — Mladodenja, mladozenja! — potele vikati davoli, ple- oko nas. — Dajte mu Zvjerdani Bliksin! J Neto mi gurnu u ruky malesnu srebrnu botiey, — Pijte! — rete grubo Gusar. — Motda vam je to posljed- hija pritia Prinesoh automatslci boticu ustima. Uljasta mirisna teku- ina opali mi nepee. —*Mladofenja, mladozenjal — vristali su davoli i toptali nogama. — On je ispio Zvjezdani Elksir! Zapovjednigkim pokretom Gusar im zapovijedi da usute, — Oveje bi nam bilo tetko da se objasnime — rede na to, obrativii se izravne meni, — Podimo na dvoriite, A vi, milostiva gospodo, podite takoder s nama — rete i podrugljive ‘se pokloni djevojei koje je drhturila od atraha, Duge nas je vodio opustjelim prostorijama, prekrivenime pradinom i wkratenima starim otreanim dekoracijoma. ‘Napokon se nadosmo na dvoriltu. Crna aatvorena kola, w koja su bila zapregnuta éetiri konja, nalixovala su vide ma kkatafalk nego na kola, — Zar nist priligno 2godna ta kolica, posebiee priiladna za svadbeno putovanje — zahthote Gusar, gurajuéi djevojku i mene u kola, Sim je sjeo na kozlié i mahnuo bigem. Zeljezom okovani kataéi grenjeli su taracanom ulicom. No tuskoro taj zvuk postade titi. Sudeéi po Huljanju ‘kola, sada se, ‘vjerojatno, vozime mekim seoskim puter. Djevojka je tiho jecala u keutu. Zagrlio sam je oko ramena a ona se itnenada privinu uza me uz dugatak poljubac. Hj, ne mote tako! — razlijegnu se Gusarov glas. — Najprije vas moram vjenéati, a tek onda éemo vidjeti sto emo dalje. T hoéete li jo8 uvijek biti raspolozeni 2a poljupee. — U to kola stadoie {on grubo izvuge moju suputnicu za ruku, U tom trenutku u ruci djevojke bljesnu malesni pistols Bljesake puenja osvijetli grmlje uz cestu i nepokretne figure unaokolo kela, — Ubitelj je ubijon, molim vas, bjeditel — keriknu m’ neenanka, braneéi se od sjena Sto su nas opkolile Priskodio sam joj u pomo6, no u to se na mene bacife dvs divovska mrava, svezate mi ruke { ponovao gumuse u kols. ‘Treéi divovski mrav skobi na kozlié { Kola poletjefe poskakcu- juéi na rupagama, Gusio sam se od smrada koji su sirili moji tamnigari, Sv> ‘4 davolitina nije bila ni najmanje nalik na ples pod maskar ‘Kola se iznenada zaustavi8e a mene odvuko§e dubolo dolje kroz nekakav kosi tunel. Nepokon ugledah i svjotlost. U golemoj rugitastoj dvoran vaino je u naslonjagima sjedilo pet mrava. — Vasa svjetlosti — rege jedan od mojih guvara obraca- \61 se debelome mrava pod éijim sam nogama le2ao, — ica Je dopremljen ... — Vi ste poveli vjerolomnu i opasnu igru! — izdere se mene onaj sto su ga nazivali »vaSa svjetlostl«, — Vadi iz- taji nisu istiniti i prepuni eu namjerno nedorctenth opical je skriveno Nasljedstvo Sotone?! Zar vi zaista vjerujete 0 vadi nespretni pokusaji moéi i samo na tren odgoditi dan og izlaska na povrsinu Zemlje? Dan za koji se pripremama ¢ dvadeset | pet tisuéa godinal.... Znajte da smo pratili svalei orak. Vi Sutite zbog toga Sto ne mozete na to nifta odgo- ti, niSta posebno reti, U redu. No sutra emo vam ipak -vezati jezik. T vi Gete shvatiti da mi motemo biti isto toliko rutni koliko i darc#ljivi. A sada ga bacite u jamu — obrati poglavar mojim strazarima, — Ta danas je njegova prva na noe. Gromki hihot zaglubi njegove rijeti Ponovno me odvukoge u tamu. Uskoro osjetih Kako padam i zaguh kako se nada mnom varaju nekakva preklopna vrata. ‘Le2ao sam na mekoj smrdljivo} stelji, Do mene je odne- {zbliza dopiralo suzdréano ridanje. Upalih aibicu ! ugiedah jevo}ku u maski kako se licem priljubila uz aid. — Tro ste vi? — protaputa gotovo netujno prekrivajati mi poljupeima oba obraza. — Bila sam duboko uvjerena da vvas odmah poteli mu8iti. Nemate nj pojma sto su sve spo ni ueifiti ova gudovista... Bolle smrt nego uéasna sud= fa nali se w njihovim Sapamal Moramo pobjeéi kud puklo puklo. Ofaj mi je dao hrabrosti. Teskom mukom, ali ipak uspio pokidati okove na rukama. U visini Govjeka nalazila se tka kroz koju se vidio dugatak hodnik, ‘Skupivii sve sile istrgpuh ipku iz refetke i pomnogob ne~ anki da se provuée kroz nastali otvor. Za njom se provakeh Ja. ‘Beskrajao smo dugo tréali slabo osvijetljenim hodnikom, jotenim exnim mramorom, dok ne ugledasmo iad see yjezdano nebo. Kraj ulaza je na travi le¥a0 Gusarov Ie8. Sagnuh se i jukoh iz koriea dugatki maé. ‘Tri mi mrava poletjede w susret. Osjeéa0 sam koliieo je 0 ofirica probijala njihov hitinski olclop. — Brie, brie! — pofurivala me neenanka, — Zatos te th ovale biti na siotine, Bjefali smo putem dok se sa nama orio topot mnobive nogu nadih neprijatelja, Tenenada pred nama bljeonu tragak evjetlosii. Na cost! su stajala naa stara crna kola. Siéwini patuljak u ervenoj Hvrej 4r¥a0 je konje za urdu kod samih tvala, — Spateni smo! — uskltxnu djevojka uvukavéi me ne brain u ko! Patuljak skoti na Korié ¢ jarosno o8inu konje. Kola su letjela ne pazeti icuda voze. Bacalo nas je ludo s jedne strane na drugu, Nootekivano se 2aéu prasak i kola se provmuie na bok. — Brie, brie! — ponavijala je djevojka pomaZuéi mi de se izvutem ispod razbijenih kola. — Moramo pokuBati da spasimo kartu prije nogo ao Slijepse sazma 2a Utiteliova ‘mrt, Strano je 1 zamisliti Sto 6e se dogoditi ako se dotepaj Nasliedstva Sotone! ‘Na sumratnim ulicama predgrada okeretali su se za8udeno rijetk! prolaenici, sbunjeni neobiénim izgledom moje supy:- nice. Ja sam svoj maskaradni kostim izgubio; ostao sam ber njoga u toku borbe s mravima. oveo sam djevoyiu do ulitne svjetiike da skinem s nic — ko ste vi? — usklikenu ona zaprepaiteno, gledajuéi mi roko razrogaéenim ogima. Djevojka kriknuvai pobjeZe. Poletjeh za njom. Bijele plosne cipelice moje neznanke kao da su letjele po zraku. Nekoliko puta, kad bih dotréao do ugla, uspio sa. ugiedati za slijedeéim ugiom njen lepriavi erni domino. Tako J08 nckoliko uglova i rackreta, pa djevojke nestade... Zaustavih se da bik dofao do lee — No, kako se sada osjeéate? — upita hijetnite, ski mi s qlave kontakte A ja nikako da dodem do daha, Jos sam bio say zap han — Iavrsno! — rege na kraju pregledajuéi novu snimku. -~ Sada Cote primiti ionski tus i mozete krenuti na posao, I mir raditi. Ovo pulovanje od tsi minule dalo vam Je novo puri nie, koje ée vam trajati najmanje pola godine... (Ramee Rick Raphacl: A Filbert Is a Nut (EEE Preveo: Nikola Pop, Lud ostaje lud Goxpodica Abererombie, fixioterspeut, potapiala je ataroz evjoiea'po piecima — Odliéno vam to ide, gospodine Lieberman. Pokazite mi te ada budete ravi Starkelja w semrljano{ boieaniske) odjeti pogleds je ati- latevio smijescom 1 veati we avofim besmisienim mazarijama pe piatnu [ Goapodica Abercrombie pogladi svoju urednu kui proko Hvtth bokova i pogleda Mo rede ostal pacljensi dul dugackog [Bola « boinitkoj redioniei 2 aanatetve 1 umjetnost. Dva mi- [cave pomosnik u besprijekomo) bjetini dosadivala au se 28 [mttiucanih vruta { besposieno brbljala | -Kror prozore radionice, esigurane refetkama, vidjelt su se ‘eleni bretuljel obrasi pitomim drvetem koje je davalo cicvir ovo} instituciji xa mentalno poremesene. Zgrada + Fadionicom bila je gotovo miliu udaljene'od glavne zgrade bo!- Mee i bresuljsi je takrivao.pogied na stmornt kompleks Inavads, gdje su se nalazile bolnidke sobe @ SmiUS be. 2 ” ‘Sestra je Setala duz stola, zaustavijajudi se tu i tamo da i posavjetovala ili dala neku sugestiju. Zaustavila se iza jeGnoga namrgodenog, Zustrog pacijenta, ‘koji je brzo pravie kuglice od gline raznih oblika i velitina Kad bi napravio Iruglicu, paZijive bi je stavio u Suplju polu- Joptu napravijenu takoder iz gline. — Pa Sto Iijepoga pravimo danas, gospodine Funston? — upita ubazno gospodica Abercrombie. Brzi prsti nastavijali su svoj posao kso da pacijent nije ‘uo pitanje. On se nagnu nad stol kao da ga je Zelio odgurati ‘0d ove dene. — Ne smijemo biti nedruitveni, gospodine Funston — rege gospodica Abercrombie polagano ali edluéno. — Vi ste odligno napredovali i morete zepamtiti da ste duini odgove- Titi Kada vas neko nedlo upita, Dalle, ib 40 redite? Cini mi ae velo komplicirano. — Ona profesionalno upravi pogled w pa- cijenta. ‘Thaddeus Funston nastavi oblikovati malene komade gline 4 stayljati ih na mjesto, ‘Ne diuéi pogleda sa svojeg posla, on promrmlja odgover: —Atomsku bombu, Innenadenje prijede preko lica: feioterapeuticinje. — Oprestite, gospodine Funsion, jeste i kazali »atomske bombue? — Jesam — prommlja opet Funston, za leda pacijenta gospodica Abercrombie se tiho nasml Jeti — Pa da, to je vrlo dobro, gospodine Funston. To pokazuje sivarno kreativno razmi}janje. Veoma sem zadovoljna s vama. ‘Ona ga potapfa po pletima § krenu dud stola gdje su redils ns = Da. Gospodin Pustosenje. Juri-za Zenama kao prerijsia vatra. Ne anate? Fisher zanijege glavom. — Siguino plaés od dieparea — zakljuti Alecsie 1 ode, Bilo je neGega vastraiujueeg u opsjednutosti kojom 3 Strapp birao dene. Usao bi s Aleesteom u klub, zauzeo st bje0 i popio neste, Zatim bi ustao i zaokruzio hiadnim pogic- ‘dom po prostoriji, od stola do stola, od Zene do zene. Ponekad i se muSkarci razdjutili i htjeli se potuéi s njim. Strapp bi ih smirio hladnokryne i pakosno na nagin koji je u Alcestew iza- zivao profesionalno divijenje, Sam Prankie nije se nikad tu- ‘kao, Profesionalae nikad neée ni dirnuti amatera. Ali, pokusae ‘bi uspostaviti mix, { kad mu to nije uspijevalo, napostjetku bi 4 stim poteo udarati Pobto bi dobro razgledao sve gaste Lenskog spol, sj¢o b: 4 — smiren, brbliajué, smijuéi se — éekao predstavu, Kad 1 ‘se pojavile plesatice, opet bi se pojavila njegova mraéna op slednutost i on bi ih patljive i mirno promatrao, Rijetio ‘nafao djevojku koja ga zaniina; uvijek isti tip, djevozku crne ‘kove, ernih oBiju i svjetle svilenaste kote, I tada bi posele neprilike. ‘Akko bi to bila plesadiea, Strapp bi poslije predstave otisan fea pozornice, Mitom, rvanjem, prijetnjama i silom probio bi fee u njenu garderobu. Stao bi pred zatudenu djevojku, gledao Je pailjivo 1 zatim zatrazio da govori. Slugao bi njen glas priblizio jo} #e poput tigra i divlje i neodekivano navalio Ponekad bb reakcija bili krikovi, ponekad ogoréena obrana. x ponekad popustljivost. Strapp bi se u trenu zadovoljio. Naxlo ‘bi ostavia djevojku, kao dJentlmen platio za sve prituzbe Rretu i otflao da ponavlja istu predstavu iz kluba u klub do Ako je bila rijed © gobi, Strapp bi odmah prifao, rijeso se njena pratioca ili, ako je to bile nemogute, slijedio djevoji1 ‘kuél-1 tamo ponovio navalu kao u garderobi. Opet bi ostav'e djevojku, platio kao dentImen | otiSao da nastavi svoje opsie~ nuto traganje. — Sve me to plati — rekao Je Alceste Fisheru. — Nika! nisam vidio Bovjeka kojemu se toliko furl. Mogao bi ima'i avaku priviagnu Zenu kad bi bio malo sporiji, All on to ne mote. Neito ga goni. — Sto? — Ne znam. Kao da se bor! # vremenom, mo Kad ou postali intimniji, Strapp je dopustio Alec a da ka i danju prati na njegovom traganju, koje je bilo jok cud nije. Dok bi ekipa obilazila planeie | industrije, Sirapp bi w svakom gradu posjetivao Ured za statistiku stanovniiva. Tu b. podmitio nageinika i dao mu papirié na kojem Je pisalo: visina 165 em tekina 55 kg dkosa emma ‘i ene serudi 88 em struk 65 em bokovi 63 em — Zelim ime i adresu svake djevojke stanije od 21 godinu koja odgovara ovom opis — rekao bi Stapp. — Placam deset Kredita za svako ime. Poslije dvadeset Setiri sata dotao bi spisak i Strapp bi krenuo na svoje ludatko traganje promatrajuéi, razgovara)usi, sludajusi, ponekad zastrabujuée nasrnuvli i uvijek bi plaéso ‘kao dientimen. Od povorke enokosth i ernookih djevojaka “Aleestew bi se zavrtjelo u glavi. — Ima neku tikenu ideju — rekso je Alceste Fisheru elgnuskom Splendidu, — To fe ave Sto sam mogao ustanovi On ira2i neku osobitu djevojku, a nijedna me udovoljava zahtjevima. — Djevojku koje se zove Kruger? — Ne znam ima li ime Kruger bilo kakve vere s tim. — Je i mu tedko udoveifiti? — Pa, reét éu vam. Ja bih za neke od tih djevojeka rekao da ou senzacionalne. Ali on na njih ne obraéa paznju. Samo pogleda | ide dalje, Na druge pek navaljuje kao pravi napa- smi. — Sto 0 maéi? — Mistim da je to neka vrat testa. NeSto Sto natjera die ‘vojke da reagiraju oitro i prirodno. To nije strast, To je hlad= nokrvni trik kako bi vidio kako reagiraj ~ Ali, 30 on to trazi? — Jo8 ne mam — reée Aleeste — ali éu doznati. Smislio 2am mali tk. Opaono je, ali 2a Johnnyja vrijedi pokusati Dogodilo se to u Areni, kamo su Strap { Alecste otish gledati nekoliko gorfla keko se m staklenom kaveru bori na Hivot | smrt. Bio je to krvay prizor i obofica su se slo#i da borba gorila nije nimelo civitizirantia od borbe pijetiove, pa su aegodujué otigli. Napolju, u praznom betonskom hodniku, bedsutd Je ea posiarji musxarae. Kad mu je Frankie dag aa. on im pritréi poput psa — Frankie! — klikne taj postariji Sovjek. — Dobri star Fraasiel Zar me se ne sjecas? ‘Aleeste je buljio u njega. — Ja sam Blooper Davis. Odrasli smo zajedno w nas0j slaroj Getvrti. Zar se ne sjeéas Bloopera Davisa? = Blooper! — Alcesteovo se lice razvedri. — Dakako! Ali ‘tadia si bio Blooper Davidott. — Naravno — postariji se Sovjek nasmije. — A ti si tada bio Frankie Kruger. — Kruger! — vikne Strapp tankim vriskavim glasom. — Tako je — rege Frankie — Kruger. Promijenio sam ime kad sam se podeo baviti filmom. On mahne rukom postarijem govjoku koji se povute u hhodnie i ingubi se. — Ti kurvin sine! — vikao je Strap. Lice mu je bilo blijedo { odvratno se geéilo, — TS, prokeleh amrdljivi ubojtcn. Cekcao sam ovo. Cekao sam deset godina. On invuée ploonati pistol) ia wnutrainjeg dopa i opak. Alceste u postjednji treautak sko8i ustranu a zmo edleti hod- nnikom uz prodoran zviiduk. Strapp ponovoe okine « plamea ‘opril Aleesteovo lice. On pride Strappu, ubvati ga za aglavak i uko8i ga svojim snainim stiskom. Odvrati eijev pidtolja i uhvali Strappa u Klin’. Strapp je disso sikéuti. Kolutse je ‘otima: Gore iznad njih Sula se divijatica vika gomile, — U redu, ja sam Kruger — progunde Alceste, — Zovem ‘ee: Kruget, gospodine Strapp. Pa ito? Sto se lo vae tide? — Kutkin sinel — vikao je Strapo boreti se poput gorile — Ubojico! Krynige! Iséupat éu ti utrobul — Zaito meni? ZaSto Krugeru? — koristeti se svom evo- Jom snagom Alceste odvuse Strappa u jedou nibu i gurme ga 'u nju. — Sto sam ti atinio prije deset godine? Prije nego Sto se onesvijestio Strapp je ispritaa sve u ‘histeriénim Fivotinjskim provalama srdabe. “Kad je simjestio Strappa u poatelju, Alesste otide u rasko- Sau sobu za boravak w apartmana u indijskom Splendidu. — Johnay je bio zaljubljen u djevojku koja se zvala Sima ‘Morgan — zapote. — I ona je njega voljela. Bio je to pravi roman, Trebalo je da se vjenéaju. T tada Je Simu Morgan ubio neki Kruger. us — Kruger! Znati, to je ta veza. Kako? — Tay Nruger je bio pijanac 1 nidcarija, Drusive. Bio je of vozat. Cduzeli su mu dozvolu, ali to nije anaéilo nita jer Je Kruger mao novaca. Podmitio je prodavaéa i kupio be ozvole sporwki mlaznjak. Jednog je dana iz obijesti nisko nadlijeiao {kolu. Udario Je 0 njen krov i ubio trinaestero djece i ubiteljiea... To se dogodilo na Terri u Berlinu. Krugera nisu uspjeli uhvatiti, Poteo je letjet! s planeic na planetu i jof je u bijegu. Obitelj mu éalje novaca. Polieija ga ne move nag. Strapp ga tradi jer je uéiteljica bila njegova djevojka, ‘Sima Morgan. Nastade stanka, a zatim Fisher upita: — Kad se to dogedile? — Kolike sam mogao izratunati, prije deset godina i osara mjeseci. Fisher se zadubi u misl — A prije deset godina | tri mjeseea Strapp je prvi put pokarao da 2na donositi odluke. Velike Odluke. Do tads je bio nitko i nite, Zatim je dolla iragedija, a s njom histerija 1 sposobnost: Ne govorite mi da jedno nije posljediea drugoga. — Nitko nista ne kaze. = I tako on neprestano ubija Krugere — rete pladno Fisher. — U redu. Manija osvete. Ali, Ho znave te djevojke i njibovo proganjanje? Aleeste so sjetno nasmijedi. = Jeste li ikad Sui izraz »jedna djevojka od mibjume? A tho nije? — Ako je vaia djevojka jedna od milijun, anati da sh = gradu 5 deset milijuna djevojaka mora biti job devet, je i twko? Strappovo esoblje potvrdi Eudeti se. — Johnny polazi od te pretpostavke: On miali da Se nati Avojnieu Sime Morgan, — Kako? — On je do toga do8ao matematidki. Razmitljao je nekako ‘evako: moguénost da se otisci pretiju podudaraju jest jedan naprama 64 milijarde. Danas ima 1.700 miljardi Ijudi. Tomasi da motda postofi 26 njih kojima se otisak prata podudara, a mobda sh ima 5 vibe. — Ne mora biti, — Dakako da ne mora biti, ali posio}i moguénest é Johnny ‘misli upravo na to, Ako postoji 26 moguénesti, smatra en, da fe podudara otisak prsta, tada postoji i moguénost da ne podu- Garaju 1 osobe, On misli da e naéi dvojnicu Sime Morgan bude li dovoljno upormo trazio. = To je ludo. — Nisam rekao da nije, ali to je jedino S10 ga pokreee ‘To je neka vrst borbe za Zivot temeljene na brojkama, To mu arti glavu igad vode... ludatka pomisao da ée se prije ili asnije vratiti onamo gdje ga je smrt ostavila prije deset godina. —Smijedno! — oftro primifjeti Fisher. = Ne za Johnayja. On je jo8 zaljublie — Nemoguée. = On trazi i tra, Upoznaje djevojku 24 djevojkom, Raz~ xgovara. Napada ih, Ako je ona dvojnice Sime Morgan, ona ce Feagirati too onako kako je po njegovu sjeéanju resgirala Sima prije deset godina, »Jesi li ti Sima« pita se on.-»Nes, kkaie | odlazi. Mugna je pomisao na tako izgubljenog Sovicka ‘Motamo mu nekako pomoti — Kako? — zapita Fisher. — Moramo mu pomoéi da nade dvojnicu. Moramo ga natjerati da povjeruje da je neka djevojka druga Sima, Mo- amo nekako udesiti da se opet zaljubi — Ne! — odvwrati Ijutito Fisher. = Zasto ne? — Jer onog taza kad Strapp nade djevojieu, ordravit ée Prestat ée biti veliki John Strapp Odlutivat. Opet ée postati nitko ..: zaljubljen tovjele — Nije njemu do toga da bude velik. On eli bitt sretan. — Svatko Zeli biti sretan — zaresi Fisher. — Ali nitko to nije. Strappu nije gore nego drugima, ali je mnogo bogatiji. Necemo nists mijenisti —Niste li moda vi mnogo bogatiji? = Necemo nista mijenjati — ponoyi Fisher. Neljubazno pogleda Alcestea i nastavi — Najbolje je da prekinemo uge- vor. Vile nam nisu potrebne vase usluge. = Prekinuli smo kad sam vam veatio ek, Sada razgo- varate s Johnayjevim prijateljem, — Zalim, Aleeste, ali Strapp od sada pa nadalje nema vise ‘mnogo vremena za prijatelje, Obavijestit éu vas kad opet bude mao vremena slijedece godine =U tome netete uspjeti; Vidat éu se s Johnnyjem kada Andie 6u ja htjet ns — Zelite i da vam ostane prijatelj? — podrugljive se nasmijedi Fisher. — Tada Gete ga vidati kada i gdje eu ja hhtjeti. Ii Gete ga vidati pod tim uvjetima ili éu pokazati Strap- pu ugovor koji smo s vama sklopili, JoB je u arbivi, Aleesic. Nisam ga poderao. Nikad nitta ne bacam. Mislite li da éo ‘Strapp i dalje vjerovati u vase prijateljstve kad vidi ugovor Koji ste poipisall? Alceste stisne Sake. Fisher je bio u prednesti. Jedan tren .m se gledali w of, a zatim se Frankie ekrene. — Jadni Johnny — promrmlja. — On je kao Soviek kojeg izjeda trakaviea. Oprostit éu se 2 njim. Obavijestite me kad ‘budete spremni da mi dopustite da ga opet posjetim. ‘On ode u sobu u Kojo} s¢ Johnny upravo budio iz nesvije- ati ne sjeCojuéi se, kao i obitno, nigega. Alceste sjede na rub postelje, — Hej, Johnny — nzsmijesi se. — Hej, Frankie — odvrati Strap sn smijeaiom, ‘Svetano udaribe Sakom jedan drugog, Sto je jedini natin Saralavanja prijateljsiva u muBkerece. — Sio se dogodilo poslije borbe gorila? — upita Strapp. — Ne sjelam se nigega. — Covjete, naljockao si se. U Bivotu nisam vidio da nethe ‘mote toliko popiti — Aleeste opet wiari Bakom Strappa. — ©uj, Johnny, moram natrag ma pooee, Imam ugovor na tri filma godiinje pa protestiraju. — Pa prije Sest planeta bio si odsulan mjesec dana — rezoiarano rede Sirapp. — Mislio sam da nisi u zeosiatku. — Danas odlazim, Johnny. Uskoro Gemo se opet vidjeti. — Cuj — rede Strapp. — Pobalji dovraga fiimove. Postant ‘mi Kompanjon, Reti éu Fisheru da skicira ugovor — on iapute os. — $ tobom sam se prvi put smijao nekon dugo, duge — Moda kasnije, Johnny. Ovaj put sam strogo veran ‘ugovorom, Cim budem mogao, vratit éu se trkom. Zdravo! — Zdrav! — odvrati zamidijeno Strapp. Pred sobom je tekao Fisher poput psa Euvara. Alceste ga pogleda s gadenjem. — U boksu govjek nauéi jednu stvar — rete polako, — Ishod borbe se ne za do posijednje runde. Ovu vam rundu ‘predajem, ali ona nije posliedn} Dok je odlazio, Alceste rege pola u sebi, a pola naglas: — Zelim da bude sretan. Zelim da svatko bude sretas Cini ml se da bi svatko mogao biti sretan samo kad bismo si ‘svi prutili ru Evo zaSto je Frankie uspijevao sklapati prijateljstva. Strappovo osoblje je opet uspostavile budnost iz goding ubojstava i poveéalo bro) donosenja Odluka na dvije tledao ‘Sada su znali zasto se mora paziti na Straps. Znali su zasto se morajt zasuititi Kruger!. Al, to je bila jedina raziika. Njihov je kompanjon bio bijedan, histeriéan, gotovo Tud; all nije bila Yaino, Ta se cijena morala platiti za jedan posio svijeta. Medutim, Frankie Alcesie nije mirovao, Posjetio je labo- ratorije Bruxton Biotlesa na Denebu, Tu se savjelovao s nekim E, T. A, Golandom, genijalnim znanstvenikom koji je otkrio fonu novu tehniku modeliranja Zivota zbog kojeg je Bruxton pozvae Strappa i koja je neizravno dovela do prijateljstva femedu Aleesiea i Strappa, Emst ‘Theodor Amadeus Goland bio je nizak, debeo, astmatian Sovjelc i veliki entusijast. — Ali, da, da — naglo je rekso, ked je lait mapokon uspio ‘objamiti znanstveniku to deli, — Da, doistal Genijalna 2ami- ‘sa0, Ne znam kako se toga sim misam sjetio. To se mote uéinici ber telkoca, — Zatim se zamisli. — Osim kad je nije 0 noveu — dod — Motete naginiti dvojnicu djevojice koje je umrla prije eset godina? — upita Alceste. Ber. tedko6a, osim kad je rijed 6 noveu — ustro potvrdi Goland — Tagledat ée jednako? Jednalke se ponabati? Biti ista? — Do 95 posto, plus minus aula 2arcz devet sedam pet. — Je W to anagajna razlikat Mislim, 96 posto osobe prema 109 posto. — Ah! Ne. Izuzeino je dober sapatatelj onaj koji primje- uje i 80 posto ukupnih svojstava druge osobe. A 90 posto je nedostiéno. — Kako éete to postigit — Ah? Ovako, Empiridkd imame dva izvora. Prvi: potpunt psiholodki opis aubjekta w Glewnoj arhevi na Centaurusu. Oni 2 nam prelco TT poslati invod na nada molbu i ue thou od 100 kr, Molbu éu poslati ja. — A je éu plavit, Drugit — Drugi: suvremeni postupek baluamixanje, koi..; ona fe, neravno, pokopana? — Da = .. koji je 98 posto savréen, Od ostataka i na osnovi patholodkog opisa rekonstruirat éemo tijelo | psihu po formuli sigma jednako kvadratni korijen iz minus dva — to mofemo wliniti bez teskota, osim kad je rijet 0 noveu. — Ja imam novac — rege Frankie Aleeste. — Vi utinite eatalo. U intereou svog prijatelja Alceste plati 100 kr. i formaini sahtjey 28 prijepls potpunoga pslholodkog opisa pekojne Sime Morgan bude upuéen Glavno} arhivi na Ceniaurusu. Kad je opie stiguo, Aleeste se vrati na Terru i posjeti grad po imenu Berlin, gdje naijera nekog bogalja po imenu Augenblick da posiane pljatkaé groblja, Augenblick ode na Staats-Gottesacker i ukrade porculanski lijes ispod mramornog nadgrobnog spo~ ‘menika na kojem je pisalo SIMA MORGAN, U lijesu se nala- filo neito nalile na ernokoeu djevojku svilenaste koze u dubo- ‘kom sau, Razlititim stranputieama Alceste uspije prokrijum- Sariti porculanski lijes kroz éetiri cerinske zone na Deneb. Alesste nije mao da je njegovo putovanje pratila serija Retestrofa koja ga je slijedila w stopu, ali ga nije nikad dosti- ‘Tako je eksplozija na mlaonom putnitkom avionu unidtila jou 1 velik dio pristanidta pola aata nakon lkreavanja putnika { tereta. Jedan hotel Je izgorio u plamenu deset minuta polio ga je Alcoste mepustio, Kvar'na uredajima uniltio je pneumatski vlak kojim Alceste samo sluéajno nije krenuo na put. Unatoé svomu, on je uspio predati lijes biokemiéaru Golandu, — Ah! — rede Ernst Theodor Amadeus. — Divno atvore- Inje. Bilo bi Steta ne veatiti joj Hivot. Ostale je jednostavno, ‘esi Kad je rijed o noveu. U interesu svog prijatelja Alceste Je sredio da Goland dobije dopust, kuplo mu laboratorlj | financirao nevjerovatno ‘akup niz pokusa. U interosu svog prijatelja Alceste je davac novae i strpljivo Gekao sve dok se osam mjeseci kasnije ix tamne komore za saztijevanje nije pojavilo ernokoso i ernooko stvorenje sa svilenastom kozom, dugim nogama i visoko uzdig- rnulim grudima, Odazivalo se na ine Sima Morgan. — Cula sam kako se mlaénjak spusta prema Skoli — reve Sima ne znajuéi da govori deset goding kasnije. — Zatim ‘sam Sala trosak. Sto se dogodilot Alceste je bio potresen. Do tog trena ona je bila nestvaran i nedivi cilj. A sada je to bila Ziva Heng, U njenom se govora osjetalo éudino oklijevanje, gotovo gretka uw izgovoru glasa s. Dok je govorila, njena se glava priviaéno naginjala. Usiala je od stola, ali nije bila njesnih pokrela iki gracioona kako je Alceste ofekivao. Kretala se poput djeéaka. — Zovem se Frank Alceste — reve on miro, Uze je 20 ramena. — Pogledajte me i odluéite mozeie li imati u mene povjerenja, ‘Njihovi se pogiedi sretnu. Sima ga je ezbiljno proutavala, Aleeste je opet bio potzesen i dimnut, Ruke mu potele drhtati on panttno pasti djevojéina ramena. — Da — rete Sima — imam povjerenja u vas. — Bez obzira na to Ho kazem, morte mi vjerovati, Sve Mo kaem da uéinite, morate § uéinits. — Zabto? — Radi Johnnyja Strappa, Njene se o&i ratire. — Zar mu se 80 dogodilo — rete br2o. — Sto? — Ne njemu, Sima. Vama. Budite simpljivi, drage. Ob} snit ¢u. Htlo sam vam sada objasniti, ali ne mogu. Hadije éw prigekati do sutra. ‘Smjesti¥e je u postelju, a Alceste izade da se bori sim sa wovom. Denebske su noti blage i erne poput barfuna, pune romantike... ili se berem take Gmile te noti Frankieje Aleesteu. > Ne smijeé se u nju zaljubitie, gundao je. »Te Je Iudos, A zatim: >Vidio sina stotine slignih njo} dok dh je Johnny lovie. Zaito se nisi zaljubio w jednu od njtht« T naposljetku: >Sto bes sada? Udinio je jedino Sto Zastan Sovjek mole uéiniti w takvo} situaciji te je svoju Zelju nastojao pretvoriti w prijateljetve. Shijedeseg je jutra doSso u Siminu sobu w starim pohabanim ‘rapericama, neobrijan i nepocesljan. Uspravi se uz podnozje injene postelje i, dok je ona jela prvo britijive pripremljene elo 810 ga je propisao Goland, Frankie je Evakao cigaretu i ritao jo}. Dok je plakala, nije je uzeo u narutaj da je utjesi ‘nego ju je tap3ao po ledima kao brat. Narutio je za nju haljinu, Naznagio je pogreinu vehitinu 1 kad se ona pojavila pred njim u njoj, izgledala je tako privlatno da ju je htio poljubiti. Umjesto toga lako ju je uudario Sakom, vzlo njesno i vrlo Ijubazne, a zatim je iaveo me napolje da joj kupi garderobu. Kad mu se pokazala u odgo- warajuéo} odjeéi, Izgiedala je tako zamamno da ju je opet morao udariti kom. Zatim su otifli u putnitku agenciju 1 rezervirali mjesta za prvi brod u smjeru Ross-Alphe Ill. ‘Alceste je htio priekati nekoliko dana kako bi se djevojka odmorila, ali Je bio prisiljen poZuriti bojett se sebe samog. To Je Jedino apaailo od eksplozife koja je unidlla kuGu I privat- ni laboratorj biokemigara Golanda, a ublla { samog biokemi- Gara, Aleeste to nije nikad doznao. Bio Je vet na brodu sa Simom ofajnithi se boroti protiv iskuenjs. ‘ma jedne sivar koju svi znaju o svemirskim pulovanjima ‘if Je nitko ne spominje: to Je alihovo afrodizijadko svojstvo. Kao u drovna vromena kad se prelazio ocean na ladama, avornirdki su putalel Yodan dana iaolirani u svom siéuinom svijetu. Otctiepliont su od stvarnosti Caroban osjeta) slobode fed veza 1 odgovornosti viada u mlazajaka, Svi su obijesni, Svakog edna ima na tisuée Yubavnih afore ... Kratkotrajnih strastventh veza Kojima se mote slobodne prepusiiti i koje prestaju na dan slijetanja. U to} Je aimosferi Frankie Alceste uspio saguvati krutu samokontrotu. U tome mu nije pomagale injenica da je slavna Ignost oe stradnim votinjskim magnetizmom, Dok s¢ desetak Wjepih Sena bacalo na njega, ustrajao je w svojo) ulozi starijeg bbrate I taplao I udareo Sakom Simu, koja je protestirale. — Zoam da ai divan prijatelj Johnnyju i meni — prekipi Jj posljednje nogi, — Ali, me iserpljujed, Frankie, Puna eam modrica. — Da, mam, to je navika. Nek Ijudi, na primjer Johnny, ‘misle mozgom. Ja mistim takema Stajeli au pred kristalnim ofenom koje se kupalo u blago} avjetlsti Hoss-Aiphe a nema nifta romantiénije od avemirskog ‘emila obasjenog bijelim violetom udaljenog sunca, Sima nagne glavu I pogieda za — Rasgovarsia sam s neki putncima — rete, — Tl slavan, rar ne? — Bolje reéi, pornat. — Ima tolko sivati koje morem upomati, Ali najprije moram upeznat! be —Mene? ‘Sima potvrdi glavom. — Sve je bilo tako iznenada, Bila sam sbunjena i ‘ako uzbudena da % nism ni zahvalila, Frankie, Zahvaljujem ti Vieni samt ti dun. 123 (Ona obavije ruke oko njegovog vrata i poljubi ga razdvo~ Jenih usana. Aleeste pone drniat: — Ne — mislio je. — Ne. Ona ne 2na fio radi. Ona je tako ludo sretna od pomish da ée opet biti s Johnnyjem da ine shvata.. Uzmicao je dok nije osjetio ledenu plohu krlstala koju je strogo zabranjeno dodirnuti, On namjerno pritisne dlanove na ledenu plohu. Bol ga natjera da se pomakne. Sima ga izne- adeno pusti a kad je odmaknuo ruke od krisiala na njemu ostavi tridesotak Getvornih centimetara krvave kote, ‘Tako stigne na Ross-Alphu Il s jednom djevojkom w do bbrom stanju i sa dvije ruke u loser. Tu ga doteka namrgo- Geni Fisher u pratnji policajaca, koji zamoli Alcestea da ude u njegov ured radi vrlo ozbiljnoga privainog razgovora. — Fisher nas je upozorio — rete policajac — da pokuba- vate prokrijuméariti jednu mladu 2enu s Jainim ispravama — Odakle to Fisher zna? — upita Alceste — Ti budalo! — prasne Fisher. — Misi 1i da bih ja sve to tek tako zaboravio. Pratili smo te. Ni trena te nismo pubiali iz vida, — Fisher nas je obavijestio — stroge nastavi polienjae — da ta Zena putuje pod tudim imenom. Njene eu isprave krivo- tvorene. — Kako krivetvorene? — rege Alceste. — Ona je Sima ‘Morgan. U njenim ispravama pite da je Sima Morgan — Sima Morgan je poginula prije desetak godina — reve Fisher. — Ta ena ne mote biti Sima Morgan. —Tdok se ne razjasni njen pravi identitet — rete poli- ‘cajac — ne mofe dobiti dozvolu ulaska. — Dokumente © smrti Sime Morgan dobit éu za tiedan ana — injavi Fisher trijumfirajuéi. Aleeste pogleds Fishera i umomo kimne glavom. oT ne znai da mi olakSavaé sivars, pomisli, snajmilije bi mi bilo da je odvedem odavde i da je Johony nikad ne vidi ‘Toliko ludujem za njom da... « On se prekine, dodirne povoje na rukama i rete: — Povuei optubbu, Fisher. — Neéu — odvrati Fisher. — Ne model th razdvojiti. Ne na ovaj natin. Preiposta- vimo da Je prltvore. Na koga éu se pevo pozvati radi utvedi- vanja njena identiteta? Na Johna Strappa. Koga éu prvog. pozvati da dode i da je vidi? Johna Sirappa, Mislis li da bi ga ‘mojizo sprijetiti da dode? * —Onaj ugovor — zapotne Fisher. — Ja éu.. — Dovraga i ugovor. Pokati mu ga. On Zeli djevojku a fae mene. Povuct optuabu, Fisher, 1 prestani se boriti Fisher ga je Iutito gledao, a zatim proguta pljuvatku. — Povlaéim optutbu — zagunda. Zatim pogleda Aleestea kevavim pogledom. — Jo§ nije posijednja runda — rede i wade iz ureda Fisher je bio spreman, Na udaljenosti od mnogo godina ‘svjetlosti mogao je kasniti, iako ne mnogo. Ovdje, na Ross -Alphi IIL, on je sitio svoje viasnistvo. Imao je na raspola- ganju svu mot { novac Johna Strappa. Acrotaksijem, kojim su Frankie Alceste i Sima krenull iz svemirske luke, pilotirao je Fisherov pomotnit, koji Je otvorio vrata kabine 1 poteo nagi- ‘ajati letjelicu kako bi svoje putnike izbacio napolje. Alceste razbije staklenu pregradu i snazno Sepa pilota rukom za grlo. On ispravi letjelicu i spusti ih na zemlju. Alceste je sa zado- voljstvom primijetio kako se Sima nije zbunila vibe nego sto je bilo potrebno. Na uliei pokcaj njih profe neki automobil koji je pratio Ietjelieu odozdo. Na prvi pucanj Alceste gume Simu u najblizu webu i zastiti je tijelom. Zmno ga je pogodilo u rame i on na brzinu poveze ranu trakama natinjenim od Siminoga donjeg rublja. Gledala ga je zaprepa8teno svojim. tamnim o¢ima, ali se nije Zalila. Alceste joj zahvali snainim tapSanjem i povede je na krov, a zatim se spuste kroz susjednu zgradu, u kojoj ‘on upadne w jedan stan 1 telefonom pozove ambulanina kola. Kad su ambulantna kola stigla, Alceste { Sima sidoge na ulicu gdje ih doteka uniformirani policajae koji je imao nalog da uhapsi par koji je odgovarao njihovom opisu. Bill su optue Jeni zbog pljadke leljelice i napada na pllota. Opasni. Naoru- Jani. Alcesie sredi policajea, a isto tako | vozata ambulantnih kola i bolniara, On i Sama odvezoSe se ambulantnim kolima, Alceste vozeéi kao bijesan a Sima pritiStudi na sirenu kao pomahnitala. U prigradskoj trgovatko} Zetvrti ostavise Kola, udose u jednu robnu kuéu i éetrdeset minuta postije izadose icao mladt sluga u uniformi koji gura starea w invalidskim kolicima. Osim ‘ito je imala velike grudi, Sima je bila dovoljno nalik na dje- aka, Frankie je opet bio dovoljno slab od ozljede da moze ‘glumiti starea. Odsjedose u roskom Splendidu, gdje Aleeste zabacikadira Sima u jedan apartman, dade si poviti rame i kupi pistol;. Zatim potrazi Johna Strappa. Nade ga u Birou za statistika stanovnistva kako podmicuje nagelnika i daje mu papirié na kojem je pisal visina 165 cm tefina 55 ke kosa erna 8 ene ‘grudi 88 om struk 65 em Dokovi 98 em — Hej, Johnny — rete Alceste. — He}, Frankie — radomo povite Strap. Prijateljski se Tupi’e fakom. Alceste je sa zadovoljnim smijeskom gledao kako Strap objainjava i nudi mito natel- niku za imena | adrese svih djevojaka starijih od dvadeset jedne godine koje odgovaraju opisu na papiritu. Kad su izaili, Alceste rede: : — Naézo sam djevojku koja moida odgovara tom opisu. U Strappovim se otima pojavi onaj hladan pogled. — Zaista? — reve. —S malo telkoée izgovara glas 5. Strapp je éudno gledao u Alcestea, — I smijeino naginje glavu dok govori. Strap évrsto zgrabi Aleesteovu ruku. — Nezgoda je samo ito ona nije Senstvena kao vetina. ‘Vile podsjeéa na djetaka. Znaé ito mislim? — Pokadi mi je, Frankie — ree tiho Strap. Uskodi8e u aerotaksi 1 spustife'se na krov roskog Splen- dida. Liftom se spustife na dvadeseti ket i krenute prema apartmanu 20-M. Aleeste ofiruca Bifru na vrata. Javi se djevo- jatk glas: — Udite! — Alceste pruzi Strappu ruku i rege: — Zhogom, Johnny. Otkijuga vrata { odcta hodntkom da bi se nasionio no ogradu balkona. Izvute pistol) za svaki sluéaj ako se u blizini nalazi Fisher da bi sprijetio susret u posljednji tren. Gleda- juéi panoramu grada, razmisljao je kako bi svatko mogao bit ‘retan kad bi si svi pruzili ruku; ali, ta je ruka ponekad bila 126 skupa. “ohn Strap ude w apartman. Zatvori vrata, oktene se § hladno potne promatrati emokosu i ernooku evajku. Ona sa je zapanjeno gledala. Strap pride blide, nain, Krug oko nie | opet stane pred nju. "Katt neito — rete. = Vi niste John Strap? — promuea ona, — Johnny ‘Strapp? a esa, = Niste! — povige ona. — Niste, Moj Johnny. je miad Moj Johnny je Sirapp Jo} se priblit poput tigra. Njegove su jo} ruke 4 une zadavale bol dok su je njegove of promatrale hladno i padljivo, Djevojka Je vriskala 1 branila se, vzasnita zhog toga fudnog stvanog pogleda, zdog grubih ruleu koje sa jo) bile strane, zbog njoj strariog nagona osobe koja je nekod bila njen Johnny Strapp a sada Je bila bolne godine promjena dalcko od nije. = Vi ste netko drug — vik ‘Strapp. Vi ste netko drugi. TStrapp, ne toliko jedanaest godina stariji koliko jedanaest godina drukéiji od Sovjeka tiju je uspomenu nastojao oZivjeti, ostavi pitanje sim sebiz sJest Hi moja Sima? Jes! hii moja Tjubav... moja iagubliena mriva Ijubav?e A promjena njemu odgovori: »Ne, to nije Sima. To jo8 nije tvoja lubay. ‘Kreni, Johnny. Kreni i tradi. Jednog ée3 je dana nati... dje-~ ejatkoje a iggate ‘On plati poput dientImena i ode. Alceste g0 je # balkona vidio kako odlari. Bio je toliko zatuden da mu se nije ni javio. Vrati ae u apartman i made Simu kako stoji, omamljens, 4 buli a hrpa noveanica na solu On odmah shvatt Ho ae thilo. Kad ga je vidjela, Sima pone plakati... ne ito djevosin nego djeéadei, stimutih Saka i Sobligena Hen, — Frankie — jecala je — Zaboga! Frankie! — Ona w ‘odoju rosin! ruke prema njemu. Bila Je irgubljena svijet koji je profaa mimo nye. On rene prema no} a zatim zastade, Usini posljednji pokusaj da ugusi u sebi ljubav prema tom stvorenju, nastojeti nai nagina da je opet spoji sa Strappom. Zatim f2gubi kone ‘oui stisne je u naruta) Je, — Vi niste Johnny a2 ‘Ona ne zna 810 radi — mislio je. 6e se ingubiti. Ona nije moja. Jos ne. ‘A zatimn: — Fisher je pobijedio a ja sam i2gubio. — I naposijetiu: — Proflosti se samo sjecamo. Kad je sretnemo, ne preporna jemo je. Duh se vraéa, ali vrijeme ide naprijed i rastane: ‘moraju biti zauvijok. ‘Toliko je uplagena da ida nikad nece ni bit, sken x dan355 x www.sftim.com www. sftim.com SF, EF, F & H fan sajt. Fanzin SF Vektor, SF TV program, prikazi SF filmova i serija, novosti, galerija, bibliografije, pisci, knjige, ugodno druStvo za diskusije... Eeaagee Arthur C. Clarke: Tales from the White Hart: Silence Please! GENE Preveo: Krsto Meiuranid Priée iz »Bijelog jelena« — priéa prva: Tiho, molim! Nabasat Gete na »Bijelog jelenae sasvim neotekivane, w Jednoj od onih anonimnih ulitiea 0 se spuitaju od Fleet Streeta prema Embankmentu. Ne bi vam pomoglo kad bih var rekao gdje Je: od onih Bo su krenult da je nada malobrojni su i uspjeli w tome. Za prvi tucet posjeta bit 6 vam potrehan vodit; nakon toga Go biti dovoljno da zatmirite 1 slijedite instinkt. No — da budem sasvim iskren — mi i ne felimo novih gostiju, barem ne na nao} veterl. I sad je veé prevelika gulva. Netu reéi nifta vise nego da se mjesto povremeno ‘rese od vibracije novinskih prefa 1 da se kroz prozor prosto- rije kamo 1 ear ide pjefice mote vidjeli Temza samo ako Sovjek dovoljno istegne vrat. 8 ulice, kréma k’o kréma — Ho, voslalom, i jest, pet dana & tiednu. Bank i stolovi su u prizemlju: wobifajen! pejzal 9 SIRIUS be. 2 = smede hrastovine, mije’na staldla, polied s bocama, rutke 2a totenje pive... nia poschno. Zaiata,jedini ustupak dvadese tom stole jest déuboks uza Sank: Stavili su ga tamo 1a tala, uu smijeBnoj namjeri da ameritkim vojnicitha dotare dom, & nama je bilo prvo rijedti se svake opasnosti da to ikaca vie prowvira Ovaje mi valja rastumatititco sam to »mis, Bit ép to teze nego sto sam mislio kad sam poéeo ovu priéu, jer bi potpan imentk ldlijenata »Bijelog jelenac bilo nemoguée sastavil. Stor ia Ge biti dovoljno da katem da se smi« dijelimo u tri giavne Kategorije. Prvt satinjavaju novinari, pisc i urednicl, Novie nari su, dakako, dolli is obliinjeg Fleet Streeta, Oni koji nam nisu bili dorasl, pobjegote drugamo; debi za ufima ostadote, Sto se tige plsaca, ont bi o nama éuli od drugih pisaca Bo bi dofli da eventualno nabave koju rijetiu kmjigu 1, upavii w klopku, ostjall ‘Gdje je pisacs, bit © { urednika, Da je Drew, visanik naSega sailajalista, zahtijevao postolak od literamih poslova sklopljenih u njegovoj krémi, bio bi postao bogatatem. (Suika— Jo se da on to i jest.) Jedam od nabih vie-mahera jednom je primijetio kako se u avako doba moto vidjti pola tuceia ezlo~ Jedenih pisaca oko urednika ston kruta w uglu »Bijeloga jelenas, @'u dragom se pola fuceta ozlojedenih wredniika avada 2 piscem area kruta ‘Toliko o literatima: oporsinjem vas da ée o pojedinostima jo8 biti rijeti, Bacimo sad. pogled na mmanstvenike, Kako mu ‘ni dospjeli ovamot Pa koledé Birkbeck je tofno preko puta, a 1 Kraljevaki je samo nekolike atotina metara dalje, prema Strandu. Tu valako lei dio odgovore, « 1 osobne su preporuke odigrale Svoju ulogu. Osim toga, mnogi od natih mnanstvenika au isc, ‘@ nemali broj nah pisaca eu manstvenicl Ovo rbunjuje, ali se nama dopads, ‘Tretl dio natog mikrosvijeta saBinjavaju, nazovimo ih tako, szainteresirani lalcle, Njth je w >Bijelt jelone privukla hola- Duka, a razgovor 4 drultvo toliko su im ee avidjeli da sada dolaze redovito svake erijede — to je, naime, dan kad oe sastajemo, Noki, doduse, ne tedrHe. tempo pa otpadnu, all se ‘uvijek nade svjetih snaga, TImajuGi u vidu takav poteneijal, nije tudo Sto su srtjede 4a »Bijelome jelenue rijetko dosadne. Ne samo Sto ve ovdie alo kojekakvih Eudnovatih prifa, nego se 1 kojekakvih tudor 130 vatih zgoda zbilo. Na primjer, one kad je profesor — 2 pulu 2a Harwell zaboravie svoju akiovku, 2 unio}. no, bolje da u to ne ulazimo, Ruski agenti mogu me nadia eutu ispod daske za pikado. Skup sem, ali razuman; modi demo se nagoditi Kad je veé 0 tome rijed, Gini mi se éudnim sto nijednom ‘0d mojihkologa nije palo na um da napite ove price. Zar je tu posrijedi ono da se od sume ne vidi drveée? Ili je posrijeds manjak inicijative? Ne, u to sumnjam: neki od njih su Svore, ‘baé kao i ja, i zajedno smo podjednako zustro prigovaral: Drewu sto se tako kruto dr#i one stast svakome, veresje nikomes. Zapravo, umirem od straha, lupajuéi po Svojoj re- mningtonici, da ba sada { John Christopher ils George Whitley, Bi Jobn Beynon opisuju najzgodnije degodovitine. Kao, na ‘primjer, onu prigu o Fentonovu Utisalu... Ne sjeéam se kad je sve to potelo: jedna je srijeda nalik a drugu, { tedko je pripisati im datume, Osim toga, ljudi se iagube u gomili koja se skupi u »Bijelome jelenue, pa mogu ‘progi mjeseel prije nego Ho ih zapazite. To se vjerojaino dogodilo i Harryju Purvisu, jer kad sam ja saznao za njeza, ‘on je veé mnoge od nas zndo po imenu. A to nj meni nije uspjelo. ‘Ne mam, dakle, kad se to dogodilo, ali zmam barem kako, Katalizator je bio Bert Hugging, ili todnije njegov glas. Bertov Ibi glas katalizirao bilo #to. Kad se on oda povjerljivom Sapta- ju, to vam zvuéi kao kad narednik muitra cijelu regimentu regruta. A kad otpusti sve kotnice, svaki razgovor zastane ddok prisutni nesretnici Sekaju da im se one sitne koitice u ‘ahu vrate na svoje mjesto. ‘On ‘se bal bio naljutio na Johna Christopher (to nam se svima povremeno dogads), pa je gruvanje njegove verbalne ppaljbe prekinulo partiju Asha u dnu kréme. Dvojicu je igrata, ‘kao obitno, okruzila horda kibica, i svi smo podigli pogled prepavil se Bertove grmljavine. Kad su zidovi prestall vibri- ati, netko rete: "= Kad bi barem postojao natin, da se on ubutka. Tada je progborio Harry Purvis: — Postoji, da znate. Nepoznati me glas nagnao da se osvrnem, Ugledao sam ‘malog, uredne edjevena fovjeka tridesetih godina. Pubio je Jedou ed onih rezbarenih njemadkih:Iula-koje me uvijek pod- sjete na ure kukavice i Schwarawald. To je bila jedina nekon- venewnaina sivar na njemu: izgiedao je poput knjigovode 4a Ministarstvu finaneija koji je upravo krenuo na sastanak Komisije drzavnih knjigovoda, — Sto rekoste? — rekon, ‘On se ne osvene ma me nego podne nefio éaékati po svojoj uli. Tek sam tada zamijetio da to nije samo komplicirano inrezbareni komad drveta, kako mi so uéinilo na prvi pogled Bilo je to neSio mnogo slozenije — nekalva naprava od metaia 4 plastike, nalik na mali kemigarskti stro}. Bote, to je i bio nekakay kemiéarski stroj... kojekakvi sith: ventili i sve Ja baS nemam obitaj beéiti so na éuda, all ova) put nisam skrivao svoju radoznalost. On mi se nasmijedi s visine. — Sve za nauku. Ovo je ideja Blokemsjskog labosa. Zanima ih Zega sve ima u duhanskom dimu; stoga svi ovi filteri. Cui ste za davnu nedoumicu: da Wi pusenje taziva rak, i ako izaziva, kako? Nevolja je u tome Sto je potrebne mnogo... ah + -destilata, da bi se Identificirali neki sitniji sastojel. 1 zate ‘moramo mnogo pusit — Zar vam sva ova masinerija ne kvari utitak? — Nemam pojma. Vidite, ja sam samo dobrovoljac. Ja nlsam pusaé. — Oh — rokoh. Tog mi trena nije naum pao pametniji ‘odgovor. A onda se sjetim ato nas je navelo na razgovor. — Rekoste — nastavim ja, a trnei me produ jer mi: je jos avonilo w Iijevom uhu — da ima nodina da se ufutka Bert. Zeljeli bismo ga Cuti, ako mi dopustite malu igru metaforama. — Misiio sam — odgovori on nakon nekolike pokusnih dimova na svojem uredaju — na nesretne Fentonovo Utiéalo, ‘Tuna priéa, a ipak, Sni mi se, zanimljiva pouka za sve nas ‘A jednoga dana, tho zna, moda ée ga netko ipak usavrsiti 1 atedi zahvalnost cijeloga avijeta. ‘Si8i, pull, sid, pusi ‘a, da fujemo pricu. Kad se zbila? (On urdabre. 2 — Gotovo mi je 480 sto sam je spomenue. Ipak, kad vet inzistirate, i pod uvjetom da ne napusti ova éetini zida — Ovaj, pa naravno.. — Dakle, Rupert Fenton je bio jedan od naiih asistenata u laboratoriju. Velo bistar mladié, verziran u mehanici, ali slabo mu ide teorija, Uvijek je izmiiljao nekakve spravice ‘Obicno je ideja bila u redu, aii bez solidne teoreiske osnove, pa nije funkcionirals. To ga, Gini se, nije obeshrabrivalos Imslim dase osjetao novim Edisonom 1 masiao Kako &e se obogatiti elektronkamg i sliGnim sitnicama do se uvijek nag po laboratorijima. Nitko nije imao aniSta protiv njegove auni- aciye, jer nije Skodila njegovom poslu, Dapate, svatko gu je ohrabrivao, jer napokon, ima netega osvjelavajuceg w entu- xjazmu. Ipak, nitko nije ofekivao da bi od njega moglo nesta postati jer, kako rekoh, u teoriji ve nije snalazio, Ne vjerujem da je bio u sianju integrirati vee na »xe — Zar je moguée da netko bude takva neznalica? — zine netko w Gud, : — Moida sam protjerao, Recimo, #xes na =x. Bilo kako bilo, sve je mjegovo ananje bilo sagvim praktiéne, Daj mu elektciénw shema, pa I najslozeniju, i on ée slo#iti aparal. AM ako nije neite zbilja Jednostavno, recimo TV-prijemnik, nese Faxumjeti ni jote, Vidite, on nije blo svjestan svoje mane, 1 tu je, kako éote vidjeti, lefala klica nesreée... Mislim, da ja nadoiuo na ideju dok je promatrao studente fizike kako oba- Wijaju nekakve eksperimente iz akustike. Pretpostavljam da vam fe avima poznat fenomen inierferencije? = Dake — odgovorim. — Hej — rege jedan od Sahista, koji je dignuo ruke od Pokuéaja da se koncentrira (vjerojaino rato ito je gubio). — Meni nije Purvis se osvrne i pogleda ga kao nesto S10 nema prava da se kreve svijetom koji je izmislio penicilin. — Ako je vet tako — rete on ledenim glasom — bit 6e bolje da rasiumatim. — On odmehne rukom na nase oaloje- dene prosvjede. — Ne, inzistiram, Upravo onima koji ne razu- miju, treba takve stvari razjasniti Da je bar netko objasnio feoriju siromainom Fentonu dok je jof bilo veemena... On prostrijeli pogledom postidenog Sahista —'Ne znam — pone on prigu — da liste tkad razmi8ijalt «@ prirodi zvuka, Bit Ge dovoljno ako kale da se on sastojt ‘od serije valova Sto se kreu kroz zrak. Dakako, ne onakvil, vaiova kakvi se javijaju na povrSin! mora. Ti valovi su kretax nje u smjeru gore-dolje. Valovi 2vuka sasioje se od naizmje~ niénih 2guséivanja | razredenja. — Kad izarovemo buku, bilo kakvu, od najliteg dapia do covakvog tutnja koji amo malo prie iskusili, kroz zraic 38 potne Kretatt serija promjena taka, Jeste li kad vidjelt randiranje vagona? Evo vam savrdenog primjera za ono 0 demu govorim. Imate dugatku kolonu tereinth vagona, medusobne poversnih, ‘U jedan kraj udari Jokomotiva, prva dva vagona se sudare, 4 onda vidite kako se val 2guitivanja seli niz kolonu. Iva njega dogada se suprotno, kako se vagoni opet razmigu, — Stvari su jednostavne dok imate jedan izvor avuka, Jednu garnituru valova. Ali, pretpostavime da imate dva vaina ‘zorka, ida se oba kreéu u istom smjeru. Tu se javlja inter- ferencija, a elementarna fizika zna mnoge prikladne eksperi- mente kojima se to demonsirira. Nas ovdje zanima pojava ad su dvije garniture valova tofno u raskoraku, pa je konaéni reultat toGno nula. Vrh zguStivanja jednoga zvugnog vala ‘totno je u dau razredenja drugog, a konaéni rezultat: nikakve promjene, nikakav zvuk. Da se vratim na moju analogiju = Kolonom vagona; to vam-je kao da konaéni vagon istovremene gumete i povutete, jednaicom snagom. Neve se dogoditi nifia. — Vjerujem da pogadate na sto ciljam i da Ce vam biti jamo osnovno nagelo Fentonova Utisala, Mladi je Fenton, rojatno, razmisljao ovako. »Ovaj svijet« — rekao je sm ach — »pretrpan je bukom. Obogatit ée se onej tko Izumi savrieno sredstvo za proizvodnju tisine. Him, da vidimo.... « = Nije mu trebalo dugo da pronade odgovor: kako rekoh, ‘bio je bistar momak. Prvi je model bio vrlo jednostavan. Imao je mikrofon, specijalno pojatalo i par zvuénika. Mikro fon je hvatao avuk, pojagalo ga je pojatavalo i okretalo tofne ‘Ytako da bude w savrienom raskoraku s originalnim sumom, ‘Takay okrenuti, iskrivijen zyuk izlazio je Je zvuenika, osnovni ‘Val { novi val bi se ponistili i konaéni bi rezultat bio tifina, — Razumije se da je stvar mnogo slodenija. Potrebne je pripaciti da poniftavajuéi zvuk bude tofne istog intenziteta, ‘mate bi moglo deti do krasne guive. Ali to au tehnitke poje- Sipe natu vam dosavatl malenbontime. Kako tte svi mogl \juditi, rijeB je © jednostavnoj primjeni negativnog ‘feed- ‘backs. F - — Hej, trenutak samo! — uzvikne Bric Maine. Eric je, ‘moram to ovdje spomenuti, strugnjak za elektroniku i urednike nekakvoga televizijskog éasopisa iki neveg slignog. Napisao je { radio-dramu © svemirskim letovima, all to je druga priga... — Samo trenutak! Ovdje nesio ne Stima. Na takav se natin ne mote postiti tifina. Bilo bi nemoguée uskdladiti da faze... ‘Purvis vrati svoju lulu u usta. Neko se vrijeme gule kobne ‘buékanje Bie me podsjetilo na prvi Sin »Macbethas. A tada on ‘upilji pogled u Erica. — Zelite Ii reéi — rete on, a a svake mu je rijeti visjelo po nekoliko ledenth siga — da ova priéa nije istinita? — Ah... no, ne bih iiao tako daleko, ali... — Ericov se las izgubi keo da je uti¥an. On izvadi iz dvepa nekakvu stara Kuvertu, 2ajedno s itavom izlozbom tranzistora i kondenzatora zapletenih u rupéig, { stane neiio ragunati, Ono su mu zadugo Dile posljednje rijeti = Kako rekoh — mirno nastavi Purvis — tako je radilo Fentonove Utifalo. Prvi model bio je slabaéan i nije se mogao nositi s vrlo visokim i vrlo niskim notama. Rezultat je bio pomalo éudan. Kad bi netko govorio, Sula bi se samo oba kraja ‘spekttra: slabaino piskanje kao u didmila, i nekakvo duboko mumljanje. Fenton je tome br2o doskotio upotrijebivéi line- amiju shemu (dodavola, ne mogu izbjesi tehnitke izraze) 1 tako je kasniji model mogao proizvoditi potpunu tisinu na priligno velikoj povrlini, Ne samo u obignoj sobi nego i u Pravoj, velikoj dvorani.. —'Vidite, Fenton nije bio od.onih tajanstvenih izumitelja koji nikome ne Zele reéi éto namjeravaju, w strahu da im netko ne ukrade ideju, Naprotiv, on je brbljao svakome tko je samo Jelio slufati. Raspravijaa’ Je © svojoj ideji s osobljem i sa atudentima. Tako se dogodilo da je jedna od prvih opoba koji- ma je demonstrirao svoje poboljéano UtiBalo bio jedan student ‘umjetnosti (zvao se, mislim, Kendall ili tako nekako) koji je studirao fiziku kao fatultativni predmet. Kendalla je Uti’slo velo zainteresiralo. Medutim, njega nije zanimao komercijaini aspekt, jo! manje olakianje koje bi Utisalo trebalo donijeti iamuéenim ufima nesreinog ovjetansiva. A, nel Glavom su ‘mu se vramale sasvim druktije Keje. — Depustite mi malu digresiju. Na natem kolediu evjeta Muriéka sokoija, koja je s godinama stekla toliko slanova da ‘se mote uhvatiti ukoitae éak i s manje monumentalnim simfo~ nnijama, I bag one godine kad se zbila moja prita prihvatila se vrlo ambicioznog projekta. Made? je Zeljela postaviti na pozor- nieuw novu operu, djelo talentiranoga mladog sicladatelja, dije ime ne bih htio spominjati jer je danas vrlo pozvfat. Nazovimo ga Edwardom Englandom. Zaboravio sam naslov djela, a bila je to jedna od onth ukotenih drama o tragiénoj Ijubavi za koje niked nisam uspio shvatiti zaSto bi morale biti manje besmi- slene uz glazbenu pratnju nogo bez nje. Nema sumnje, mnogo ovisi o glazbi. — Dobro se sjeéam kako sam itao sadréaj dok sam tekao da se podigne zastor, a do dandanas nisam natistu sa sobom 138 da li je libreto morao biti ozbiljan ili ne. Hmmm, da vidim — ‘vrijeme je kasna viktorijanska era, glavni su Jkovi Sarah Stampe, strastvena postanska Ginovnies, Walter Partzidge, tu- robni lovotuvar, i vlastelinov sin, kojeg sam ime zaboravio, Bijate to stara prita o vjetnome trokutu, koju je zakomplici- rala zacstalost mjeftana 1 njihovo protivijenje promjenama, u ‘oyom sluéaju novom telegrafskom sustavu 2a koji su lokaini znalei tvrdili da Ge zafarati kravlje mlijeko i prouzrokovat! neZeljene posijedice na janjadi. — Sve u svemu, bila je to uobitajena drama 0 operno} Aubomori. Viastelinov se sin ne Zeli ofeniti u PIT, pa lovoéu- var, kojega je vrijedalo ovo odustajanje, snuje osvelu. Trage- ija dostige vrhunac kad siromagnu Sarah pronadu ¥ Uredu 2a ingubljena pisma, zadavljenu ljepljivom trakom za pakiranje 4 Umotanu u poitansku vreéu. Mjestani vjelaju Partridgea 0 1najbliti telegrafski stup, na veliko nezadovoljsivo nadglednika telegrafske linije, Od njega se ofekivalo da pjeva veliku ariju dok ga vjeSaju: 1 dandanas mi je 220 Sto taj dio opere nisam vidio, Viastelinov se sin odaje pién, ili kolonijama, ili oboje: i to vam je to. — Siguran sam da se veé priate na sto eiljam: strpite se Jo samo malo. Cinjenica je da paraleino s umjetnom Ijubo- morom na pozorniei Sesto ide ruku pod ruku i prava, iza nje. ‘Tako i ovdje: Fentonova je prijatelja Kendalla ostavila mlada dama koja je trebalo da pjeva ulogu Sarah Stampe. Ne vjeru- Jem da je inage bio osoba osobito sklona osvetama, all mu se ‘ovdje pruzila zgoda 2a jedinstvenu osvetu. Budimo iskreni i priznajmo da Zivot u koledzima izaziva u ljudima stanovitu neodgovornost; a u slignim okolnostima tho bi od nas bio u stanju odoljeti takvoj sjajnoj prilie!? — Vidim da nasluéujete. Ali mi, publika na oj povijesno} predstavi, nismo ni sanjali Mo nam se sprema dok smo sluiali prve taktove uvertire. Auditorij je bio probran: svi su bili ‘tamo, od Kancelara nadolje, Dekana i profesora je bilo koliko ho€e8: nikad nisam uspio shvatiti kako se tolike ljudi delo nagovoriti da dodu. Zapravo, sad mi nije jasno So sam i sim ‘ondje radio. — Uvertira je napokon utihnula, uz posvemalinje odobra- vanje; tko zna da }i muzief iti Binjenici da je ‘pak zavriila.. Tada se podigne zavjesa. Scena je bila seoski trg Doddering Sloughleighu, oko 1860. Ulazi junakinja, Sitajuti jutarnju poltu. Ona nailazi na pismo adresirano na mladons ‘Vlastelina { smjesta je spopadne napadaj pjevanja. Uvodna arija { nije bila tako loa u usporedbi s uvertirom, all ipal na sreéu, 2uli smo samo nekoliko prvih taktova. — Upravo tako, Ovdje i nije vatno kako je Kendall uspio nagovoriti Fentona, ako je ovaj uopée i bio svjestan u kakve ge avrhe poslufiti njegov izum. Mogu samo reti da je demon- straeija potpuno uspjela, Odjednom, iznenada, zaviadala je posvemasnja tifina, a Sarah Stampe je jednostavno zamaknula, poput TV programa kad iskljuéite ton. Svi smo sjedili priko- Vani uza svoja sjedala, dék st 3e usta nesretne pjevadice nije mo pokrelala. A tada joj lice poprimi izraz kao kad netko UZasno wristi i ona pobjegne s pozormice usred kiSe dopisnica. — Poslije toga kaos je bio neopisiv. Prvih nekoliko minuta svaiko Je mislio da je izgubio sluh, alt je uskoro bilo jasno da Je i osiale prisutne zadesio slitan nedostatak. Nekome je ix Odjela za fiiku, Bint se, ubrzo postalo jasno o Semu je rije’ jer su medu uglednim gostima u prvome redu stall kolatt komadiéi papira. Vicekancelar je tak pokuSao uvesti red mac 44uéi s pozornice rukama poput vjetrenjate, Meni je, medutim, vet bilo gotovo porlilo od amijeha pa nisam vie zapabao fine pojedinost. ‘Nije nam bilo druge nego iziéi w predvorje sto sme brie mogli. Mislim da je Kendall pobjegao; uhvatila ga: je panika pred efektom koji Je izazvala sprava, pa ju je zaboravie iskljutiti. Bojao se da Ge ga auditorij uhvatiti i lingovati. A ito se tige Fentona: avaj, niked nesemo sazati mjegovu verzija rige, Daljaje smo dogadaje mogli samo rekonstruirati prema ‘onome Sto smo kasnije zatekli na lieu mjesta. — Moja je teorija da je vjerojatno priéekao da svi mi fidemo iz 2grade, a onda se prikrao da bi iskljutio sprava, ksplozija je odjeknula Sirom koledia. — Bksplozija? — prodahée netko. — Pa naravno. Spopada me jeza kad pomislim kake smo fematenuli 2a dlaieu, JOB koji decibel, jo8 koji fon — i sivar je mogia otiéi w xrak dole Je dvorana jo§ bila kreata. Gledajte kao na prst sudbine na dinjenieu da je samo izumitelj stradao 1 eksploziji. A moida je tako { boije: nestao je uw trenutky trijumfa i prije nego Sto je dopao dekanovih Saka, — Covjede, dosta moraliziranja! Sto se dogodilo? — Pa, rekoh vam da su Fentonu teorije bile Spanska sela. Da je malo profatkao matematiku Uiiala, bilo bi mu jasno gdje je eretka. Vie je u tome, vidite, Sto se energija ne moze uunistiti. Cak ni kad ponittite jednu garnituru valova drugom. Dogodi se jednostavno to da se energija koju ste neutralizirall at akumulira negdje drugdje. To vam je kao kad metete sobu, pa smcee sakrijete ped tepih. — Ako se malo zamislite nad teorijom ove vrazye spray vidjet ete da Utifalo nije bilo nikakve uidalo nego s#kupl ac avuka. Za sve vrijeme dok je bilo u pogona, ono je apsarbiraic fenergiju avuka. A na koncert je svakako'imalo sto apsorb.- ali. Bit €e vam jasnije ako same pogledate parliture Edwarda Englanda. T poveh toga, dakako, i publika je dizala poprilléno buke — ili da ka%em potusavala dizali —za vrijeme panike, Ukupna kotigina energije vjerojatno je bila golema, a jadno je Utifalo sve to moralo progulati. Kamo je isla sva ta energija? Hja, shema mi nije pozata do u pojedinastl; vjerojetno u kondenzatore predajnika. Kad Je Fenton prispio do njega a ga iskijuéi, ono je bilo poput tive bombe. Zvuk nicgova Golaska bila je ona prekobrojna kap u punoj éa8i vode, preop- tereceni uredaj to vide nije mogao fedrZati, Eksplodirao je Nekoliko frenutaka nitko ne lzusti ni rijeti, mosda iz Pijeteta prema pokojnome Fentonu. A tada Erie Maine, ko} Je Posljednjih deset minuta proveo mrmljajuéi nad svajim kalku- Jacijama, prokrti put kroz obrué slufelnes. U rue: je drtao list papira i agresivno mahao njime, — Hej! — rete on. — Tmao sam pravo. Ta sprava nije ‘mogla funkeionirati. Odnos faze i amplitude Purvis odmahne rukom, — Upravo gam to sada objasnio — reve on strpliivo. — Bolje bi vam bilo da ste sluSali. Nesretni je Fenton to isto otirio na najnezgodniji natin, ‘On bac! pogled na sat. Zbog nevega mu se najednom yrlo Bure. — Bote, kako vrijeme letit Podsjetite me drug! put da vam ispritam kaleva smo sve éuda vidjeli kroz novi protonski mikroskop. To Je jo5 éudesnija pri Napola je bio izi8ao kroz vrata dok smo se sabrali, Tada George Whitley dode de daha — Gekajte malo — izrese on smeteno. — Kako to da nitko od nas nije uo 2a taj dogadaj? Purvis se znustavi na pragu i promotrl nas preko ramena, — Imali smo samo jedan izlaz iz situacije — rege. — Mi nismo Zeijeli skandala: de mostuis nihil nisl bene, znate. Osim toga, s obzirom na Gnjenice, zar ne. mislite da je bilo sasvim na mjestu. ah, Suljeti 0 eljelej toj dogodovstini? Laku noe elim svima, 138 SEKCIJA ZA ZNANSTVENU FANTASTIKU ARKZ NARODNE TEHNIKE ~ Sto je »Hugox«, a Sto »Nebula« Y najuri pride »Ne wird se4 kraljevimas P. Andersone sp inje se »nagrada Hugo. Sto fe to? Hugo Gomsbach aaa — 3067), udenjak, struéajak ax lexiconiku, icumitel, pisne t ‘adavat, roden w Luksembur~ 4, emigcirao w SAD, pokre- ‘up strutnt Casopis za elektro- ‘iku' (bio je kzatka vijeka), uutinio Jew travnju 1026. ne~ Procjenjivu uslugu. znansive- oj fantasiicl I, Istovremeno, ‘acto Jo} velit kip pod noge. Pokrenuo je prvi éasopis posvecen Iskljutive sf: »Ama- Zing Slorlese 1 organiairaa Devi Klub [ubiteie af — Time Je otvorio put ne- vvidenom kvanlitativnom Be fevatu americke st. (Preeje= njuje se da je do danas a SAD objavijeno oko 39.600 rnoslova, preiezno price 1 N0- ‘Time Je poajerio provie~ rivanje sf — Heo nedeg’ Sto. se toboze rerlikule od ostale ber letristike — ix prihvagenit adostojmih paznjes, ome-sunds formikajizevnog urmileta. Toke e nedavno, wu pocetiu fezde- feu odin, af iad pravo Btadansiva, pa se njent iu Ditelji 1 pisel edu Kojima ima i. vehumskih avjetsiah Eenjaka) vise neée morall ati dell tho Jo vole. skoveo je i osebno. ime: sscientifictione, Ho je poslije evoluiralo u de- finitivne | ‘peihvagent blll vecience fictions (znanstvena Beletristika), Ot je moda erijeme t mie 10 dase ukate na prevodi Taek “nonsens: fiction je rijed koja u engleskom jeziku ozo tava ono ft0 mi zovemo bele- fristikom, Fantastika je rie Kojo} ovdje, “zepravo, NEMA MIESTA, Sf je, Jednostavno, Obltic beletristike, pope de= tekifeske, Tjubane, skauboj= thee tat ‘Ameri¢hki, piel 1 2ubitelf at satjerani u irolaciju, prist= Vent na defenziva — da ne ‘ate konspiraeija — olcupill Su seu usko poverani ceh fupatnflee, smechvadentte, Koff ke bave neéim smanje vrijed- hime. Potell su erganizicali suclarke, pa 1 Kanvenci. = Prva je godiinja sveamericka konvencija odréana 1999. Now Yorku ut nekih 200 pri- sutmik. Na XI Konvencijt 1953, Yatima’ najuspjelijih estvare- ‘aja st te godine. A onda, na XIMT 1955.'u Clevelandu, pala Je odluka da se takve nagea- de dijele svake godine 1 da se nazovu »Hugos, To je ime 1998. u Los Angelos postalo sluzbenim. Jasno je da je nagrada do- Pode se oxbitino peste sHu- [eovoje nagradi i Etatelii je fake s2dusnor prihvatil, pisct ‘amanstvene fantastike ‘su 9 malo pocetieal po glavi. Nal- me, svatko je hilo “Hugac, all Kako svugdje broj nagrada Oeranigen — pa tako iu SP-u =nedije vrijedne djelo osta~ fo je fake 1 bez nominacije 22 fu nagradu. ‘To vierojaino nije zadavalo folike glavobolie piscizna (oa~ zi dab ra to Bolfog reiavanja ovog proble- ‘ma osnovali udruzenje ame~ rigkih pisaca zagnsivene fan— tastike, SEWA (Science Piet on Writers of America), all Jeu svakom sluéaju bio jedan fd bitnitt razioga pri pokreta- ‘ju nagrade »Nebulac >Nebulae Je ustanovljena {ate godine iad je osnovana SEWA pa su na prvim godil- fajim banketima tog udruzenja turufene 1 prve »Nebules, Bilo Je to 11, ctujla 1967. godine, uw New Yorkw 1 Los Angeles, sNebulue dodjeljuju svake| godine sami Disc, 1 to za naj- Boljt roman, najbolj, keati roman, najbollu priéu { naj- bolja rates peicu. Nagrada jeu obliku spl- raine maglice, metalnog siaja, apravijene od uzorka kame- ‘Roga kristala usadenog Blok Iueita. Kombinirana od eleme= ala ix kemije, geolonije 1 Stronomije, »Nebulae simboli- ira” neogranigenast poduéja koja zahvaca znanstvena fan taste, Na kraju ketimo i te da su vyrlo rijetia djela koja sudo bila | sHugas i >Nebulue, Raz log je ofit, all eka nas thet { neSto drugo — jo8 svoje na- grade za SF nisw potell do- Gjeljivatt — britiéert, Krsto. Maturanié, Vojke Kroljeta — Novi svjetovi, nove granice Takoevani | sovi_vale ‘manstvenoj fantastiel tapotea Je ‘negdje’ srediaom, ‘prosog jeea, Madi pisci, a i ont Ser nina vie moglt = Se ne obazru na svakodnevna zbivanja na avo} aso) planet, onekad toliko suluda’ da. se doimaju poput najnemogudite| fantastike. ‘Ovo ‘nade. »global no seloe stalno tetura negije ‘pa granicl propasti ! unigtenja do ‘kojeg mode. dost \ zloupo- trobom zanstvenog i tehno- loskog. potencljala 1 sledenja Uh problema, samo ako se re ultati_novin ovjekovih do- stignuca i spoznaja upotrlje- bena pravi, humant natin, Sv smo svjesni paradoiesa tre- nutnog Covjekoveg poloiaja — guramo seu svemir a nlgmo Jos uredili ‘nase prebivaliste Rage eaten U Veliko} Brilaniji su se au- tori Koji gu bil spremal na novi natin progovoriti e tim Bipbtemime Mevaziv ih roe SF okupili oko Casopisa »New Worldse Gvov! svjetovd. Tako {3} Easopis izlazi jo8 od 1646, ‘on se-do 1964. nije u mmogome raulikovao od gomile sitnih asopisa. I tada je 1004. god ne glavni urednile postao Mic- hhael Moorcock Koll je najea- slugniji 2a uspon i uspjeh sto £2 Je Casopis postigae ne samo fa ‘Oloku, vee Lu. seijety, Moorcock’ ne samo da je od 2Novih svjetovae stverio ve- Ezrant hnsitevatfanopit "O- Espivisrmoge aulore Kol fh be gation ors to ne pretvort W mae Sno) ow swjetorie ey lee eal! peanja Suwmoms:wago- bis area Cia fo jek" tne) eld of Pineca SE, youn, Breer a lixovnin amet Lita feng je dugathas Aldi, Bale leva Dict Moorcock. Spin ad Prnchon Bilson, Zan: Br nes Set a ino eshor fetagt Nok Eafoolihmiadin Stans ners) pest objet Be sje stove ny stant Gama Eon shemas Siacbern, Logue i drug Vel Ni tormat GA) na kojem ye ssopin ‘elsio od 1987, G0 19it. prota se $ lkovnim retnieima pritiku da sire uj m jes, Tako su se 2Novim svjetvimae’ pola radovi Paolezzijs, Hamilton, Bickicess eke Dean (Jor Bevin! Se ecynene 2 an pis: sper tet ee eine: nt i ino na on neh ae serie ri ee ae Sete Begs Sonia mat =, ce ee tei aie atl fs ton laa Sue eres oe Bone ia a ate Fae ed seen, a a et a ao tasopisa. Nije pa ee ‘nyu, poput ienjige. Nakon de- selgodisnjeg Tada, 1974. Moor— fock ge ostavio posla glavnog urednika, a niegovo Je mnjesto zaurela ajegova suprugs, Bi ary Bailey. Uz nju mo 3 red. nied M. John Marrison 2 R. Glyn Jones. Tako w tasopisit susrecemo vee poznata imeno, B_evakom Je broju prisutno ekollke priloga madi, ne- ffismirenin awtara, Na ta) na Gin WNovi swjetouie estaga ue sting novi. 2 respon radova, fod fiste fantastike do =tedker Enancivene fantastike, ed z= wesnih fetka do Impresivn’> Ievwnih prilogs, "osigurava slalnu isteativaletker kvalite fu 1 Sir! granice postojete SF. ‘evo _nekoliko najpoznatijih. pisaca SE. Ovaj auloe sredaje”generacije do- ‘itnik je nokolike magrada na polju SF, alt je poznat t kao Butor ekolike besteclera Kobi ‘isu SF. U >New Worldse su- raduje dugi nz godina 1 ne- Kaliko je njegovin. romana tu Gilles nastavcima. Zivk J. G, Ballard (roten Jeu Sangajy) we Alissa Je najpo- matijl —prodstavnike srednje generacife pisaca SF. Po via- tito} ‘ejavi, njoga vite zani- Jma sunutarnji —averire od vvanjskog. Zivi w Shepperton 8 okulao se Keo akipare, lnla- ei reabijene automobile. B. J. Bayley redoval je su- radnik »Novihsvjetovas. Po- Seo Je objavijivati prite ea 18 godina (gad mu je 38. Ne davae mu je izigso roman Duta robotae. John Clute je Kenadanin oji trenuino divi u London, Suradnik je Easopisa od 1966, a osim sto pide izvrsne prige, isto je tal dobar keititar. ‘Thomas M, Disch, utajuel Amerlkanae, pisac SF 1 pjes- nik, Autor poznatih romana »Koncontracion} logore, »Ge- nocidie 1 sJoka oko njogovih kostijue: Dva su _posljednja Tomans bila objavijena w na- staveima Zasopist, ‘M, John Warrison redovai Je suradnik Essopica od 1068 ‘Autor Je nekoliko romana 2ivi w Camdenu 9, Kako on ‘wedi, najvedom" domacom matkom na svijetu. Knjifeval fe urednik Sasopiza, ‘Michael Moorsoek autor jo rojaib romana, od koji a najpoanaliji onto Jecryju Coreliusu. Takedor pile 1 >eiehie fantantien, Povrerneno furaduje aa Tock grapom| SHawkvind., Dobltnic Je na ‘rade Nebulae 1066, an 30- certat stripova, autor ertanth filmovs, dizajner omotnica za KnJige 1 gramofonske plofe 1 dobar jazz-trubo’. Umre Je 1974. of raka u 39. godin! #- vvota, Glyn Jones je umjetnit- Xi urednike Easopisa, all se o- ‘uSao 1 kao pjesnik, kritiéar, izajner { Hustrator. ‘Diplomk rao psthologiju na London- ‘skom aveutilistu, Goran Pavelié Teleksom iz svemira “Tutgo na datum had Je pre 29 godina hitlerovaka Nieman apele Soviet Soves, 22 ipnia. Wt lnmarame. je maa oe Zemije nove tovjetake orbitainn nanica sSaljul-be sedka 18 sone, Minimaina je viana atanice 213 x mossimains 200 km’ no aroates mea Ge iabije sani, biti podlnats (Godatnim rodown raketi ‘ela navi od ke 300m hee) emg deat Aion TH rail od dossdsinjh sovjealn stanica Sipe »Salile ome najnovija ima dva doka 2a prislajanje bredova >Sojurs. Znati de Bi se uw >Saljulu-se mogie etovremeno naGi dvije elape kozmo- aula a I eo bit uno ety Mt Ses Kermonenta Jo ovosa tka mije jesno. Zasad rekord w dudini boravka w svemira pripads tretoj, pe sjednjoj ekipi ameriéke orbitulne stanice »Skylabe, Xoja Je pro vvela ‘u svemiru #1 dana, Moida Ge s«Saljut-b« oborit taj rekon een DOK.O%e Disemo, stanica je Jo} prazna, provjerava se funkelo~ ‘irs ii svi ureds}i ispravne prije nego ‘sto na_nju krenu Ijudi. Zanimljive je da stanica =Saljul-s« na Kojo} pu vee borevile dvije osade Kosmonsula Jol uvijek etl peazna savidivis svoju sj Fe isto vais 1 2a americky stanicu »Skylabe. >Saijut-5e bit Ge, wkolike dodu na nju Kozmonsuti, peta orbi- {ina stanica s Ijudskom posadom Gedna ameritha, éetiri sor Ba *Saljul-2e, naime, nije dolazila poseda), Na stapici we ‘nis instrumenata 2a broutavanje Sunea, 2vileuda, no } nasex pla- eta Zomive. Amerika interplanetarna sonda >Viking 14 jot uvijek ‘kruli ‘oko Marsa. Prvoin! Je bio plan da se dio te le\jelice meko spusti ‘ha ‘povrfinu vervenog planetae 4, srpnja, ma dan proclave 200-20- ‘diinjice nezavisnostt SAD. Strufnjact NASA-e okiijevall wi, me- Gutim, sa zavrinim najdelikainijim manevrom spublanja, jer ae Predvident teren »Chrysee pokazao kao previse neravan. Dok ove pitemo, Viking Jot uvijek {razi pogodne mjeste 2a samarsiranjes X prema posijednjim vijestima sanders (io sVikingae) treba0 ise spustit 16 srpnja. Kad ova} bro) Siriusan signe u vate nee, letjelien de motda vee bill na povrsinl Marsa, a molda ce dod ‘opet do oduode. Pitanje je lakoder hoce i spuslanje wepjet Dossdain}i pokutajl SSSR-a s letjelicema tpa »Marse nieu nikod otpune urodili plodom. Valja pritekat! jo Koji tjedan da bismo Gomnall ste Ge se dogoditi i, moida, prvi put, vidime fologratije Marsa > lica mjestas. Kao Slo je vet dobre poanato, xlavni ell} misije 2Vikinge jest potraga 2a eventualnim Zivoiom no Maro, Tako, dok » Viking 1¢ keruai oko Marsa kao maéka oko vrute kote, droga Istovrena letjelica »Viking 2+ jos se nalezl ma puta prema Marsa, Ona je kremuila kasnije i stidl ce do Marsa 7. Nolo ‘vous. Niezin je zadalak istovelan zadaty >Vikings T+, a Ameri Konei ett posial: dvije letjelice da bi povetall faktor uspiehs. Ako se nesto dogod) 2Vikingu I+, mazda €€ uspjet} njezov dvejnik... Tdudih mjeseci eka nas, dakle, jedna od najuzbudljivish rar doblja planeiamne aetronomije: mofda teme dobiy edgovor na ‘eave plianje ima lina Marea —2ivota. | DAMIR MIKULK KAKO RIJESITI NERJESIV PROBLEM? Obigno se Kade da je opreznost majka mudosti, No opresnost tad nije savriona. Sto Unis kod vor wonvtok neoprene dovede ‘sevaly iz koje jednostavae nema islaxa? Ne oEsjoveite, poreivie vore Tom Godwin, jor nevolia je mojke malerhivoss. U prigi »MAJKA INVENCHEc koju smo vom privedii xa shiededs ‘broj SIRIUSA grupo hrabrik (| pomalo seopreznih)isrativaéa naila se faa planeti naizgled posve obiéno| i bexopasnoj. Kao Sto te Zesto biva, faorotito ¥ znansivenoj Fantestci, ono najobitnije | waixgled nojpito- tmija obigne ve pretvara w xamkv. Trenutok neoprera provzrodio je twiko oitecenje nithoveg svemieskog broda i enemogucie im povratok ' neposnate planets, Korsk po korak Tom Godwin ropleés svoje Joocks w we vedo i vote nevolie i Hotelia ‘edeiedeni od moguénossi peliictonia + planete inwalivedi wstenovivie {eve wunce oko kojeg se planeta vii pretvare w nove. Zbog jedne who ‘eriginaine orobine te planote tu osobinu necemo vom 20% de prijedi v supernove i proguiati Stow ploneini sustew w strchovitoj sekaplozii, A istrad ine gine. Sto biste vi utinili na wisded da bi se time zadov jo On pike nu ncn Lol vam nu ope corok po korck wvedon) stew prigu talike ole je protitate posta jasne koliko jx i #* preposneiu noj- svojoj biti ne rzlikuje mnogo od vita iza vote ki vsivari, onaj faktor koji eve oko noe Zin vaknim kad | fantastignin. To je poruka koja moida niked nije swvigna, Proditat éote w SIRIUSU broj 3 pripevijetky MAJKA INVENCUE, a www.sftim.com SF, EF, F & H fan sajt. Fanzin SF Vektor, SF TV program, prikazi SF filmova i serija, novosti, galerija, bibliografije, pisci, knjige, ugodno druStvo za diskusije...