You are on page 1of 68

PRIRUČNIK

ZA IZVOZNIKE 

U SEDAM KORAKA

HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA



Sadržaj

1. PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.1. PREDNOSTI IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3. PRVI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
RAZMOTRITE SREDSTVA I ZNANJA VAŠE TVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4. DRUGI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
KREIRANJE IZVOZNOG PLANA I STRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5. TREĆI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
ISTRAŽIVANJE I ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.1. HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.2. MARKETINŠKI PLAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
5.3. ULAZAK NA CILJANO TRŽIŠTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

6. ČETVRTI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
MARKETING I PRODAJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
7. PETI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
FINANCIRANJE IZVOZA , OSIGURANJE I JAMSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
7.1. POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
7.2. POTICAJI PODUZETNIŠTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
7.3. EU FONDOVI - NOVI IZVORI FINANCIRANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
8. ŠESTI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
8.1. CE OZNAČAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
8.2. ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
9. SEDMI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
INFORMACIJE, EDUKACIJE, BARIJERE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
10. KONTAKTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

 .

 UVOD .

 .

ali isto tako o izvozu trebaju razmišljati i novi poduzetnici koji su tek registrirali svoju proizvodnu ili uslužnu  djelatnost. u koje spada i Hrvatska. ing. koji su svoje proizvode i usluge potvrdili na domaćem tržištu. Za jedne i druge vrijedi pravilo da se mogu upustiti u izvozni poduhvat pažljivim i iscrpnim pripremanjem svih aktivnosti koje prethode izvozu. dipl. Upravo Vam ovaj Priručnik za izvoz. Ministar Branko Vukelić.Poštovane poduzetnice i poduzetnici. Poznato je kako povećanje od samo jedan posto ukupnog izvoza zemlje čini značajne pomake u zapošljavanju novih radnika kao i stvaranju novih dodanih vrijednosti proizvoda i usluga koji su na korist građanima Republike Hrvatske. Sve aktivnosti obuhvaćene su u sedam koraka koje vode ka željenom cilju. razvijale izvozne strategije s ciljem jačanja i razvoja vlastitih gospodarstava. . Izrada ovog Priručnika rezultat je provođenja mjera projekta „Hrvatska izvozna ofenziva“ koje Vlada Republike Hrvatske provodi putem resornih ministarstava i partnerskih institucija. Svjetska iskustva govore nam da su grupe malih i resursno srednje bogatih zemalja. na jednostavan i razumljiv način. Izvoz mogu ostvariti postojeći poduzetnici. Z načaj izvoza za malu zemlju poput Republika Hrvatska je neupitan. pruža odgovore na pitanje kako pripremiti i provoditi izvozne aktivnosti. a to je poticanje kupaca i potrošača na stranim tržištima da kontinuirano iskazuju interes za Vašim proizvodima i uslugama.

 ofenziva“ za razdoblje 2007. strategijom odnosima s inozemstvom su obuhvaćene smjernice nadležnim omogućuje slobodan protok roba institucijama kako bi osigurale povoljne i usluga. Strategijom su definirana četiri akreditacijske agencije. No. odnosno poticanje izvoza Ujedno zahvaljujemo i predstavnicima proizvoda i usluga s većom dodanom svih partnerskih institucija. Poduzetnike se želi Hrvatski gospodarski razvoj umnogome ovisi ohrabriti da pozitivno razmišljaju o izvozu kao od uvoza novih tehnologija i znanja koja poslovnoj mogućnosti. na aktivno uključivanje u procese poticanja Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske izvoza.2010. su informiranje i edukacija poduzetnika o izvoznim postupcima. kojima ovim putem cilja: povećanje broja izvoznika. Izrada Priručnika za S obzirom da se kroz izvoz u velikoj mjeri izvoznike jedna je od navedenih aktivnosti. UVOD O tvorenost Hrvatske u gospodarskim izravno poduzetniku. Također. reflektira konkurentnost nacionalnog gospodarstva sasvim je razumljivo nastojanje U izradi ovog Priručnika Ured Hrvatske Vlade Republike Hrvatske da prvom izvozne ofenzive koristio je priloge Hrvatske izvoznom strategijom „Hrvatska izvozna gospodarske komore. godine. kao i kolegama vrijednosti. rada i domaćih repromaterijala te osnivanje šest poduzetništva. otvorenost je mogućnost i prilika za hrvatske tvrtke da U tom smjeru poseban naglasak u testiraju svoju konkurentnost na globalnom operativnim mjerama i aktivnostima Strategije tržištu. kako domaćih na međunarodnom uvjete za poslovanje poduzetnika i njihov tržištu tako i stranih na domaćem tržištu. strukture izvoza. potakne sve relevantne strukture društva Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Hrvatskih izvoznika. Strategija je operativna i prijedlozima dali doprinos u stvaranju ovog sadrži 29 mjera. izlazak na strana tržišta. Hrvatske banke za obnovu i razvitak. . promjena zahvaljuje na pomoći i suradnji. koji su sugestijama i izvoznih klastera. od kojih je većina usmjerena Priručnika.. zatim povećanje konkurentnosti iz Ministarstva gospodarstva. mi ne možemo proizvesti.

kao i potrebu upoznavanja zemlje. jezika i poslovnih običaja te uvjeta koji vladaju na tržištu. . predstavlja ulaganje s duljim rokovima povrata. dodatne napore oko istraživanja potencijalnog tržišta. na primjer silazna faza na domaćem tržištu nanijeti će manje štete ukoliko imate druga tržišta s visokom potražnjom  • novo znanje i iskustvo – globalno tržište donosi izobilje novih ideja. čak i ako ste tek registrirali tvrtku bilo bi korisno odmah razmišljati u smjeru izvoza kako biste na vrijeme bili spremni na izazove globalnog tržišta. Vaša izvozna dobit može vrlo brzo narasti • ekonomija razmjera – kad imate širu tržišnu osnovu. to znači da se Vaš proizvod može nadmetati s najboljim što se nudi u svijetu. Također. ali i hrvatskom gospodarstvu u cjelini da postanu konkurentni na globalnom tržištu • domaća konkurentnost – ukoliko Vaša tvrtka uspije na globalnom tržištu. Međutim. izlazak na inozemno tržište pred tvrtku stavlja i dodatne izazove.ZAŠTO SE TREBAM ODLUČITI ZA IZVOZ? Prednosti izvoza Dokazani uspjesi Vaših proizvoda i usluga na domaćem tržištu otvaraju Vam puteve za pronalaženje prilika na međunarodnom tržištu. povećana razina obveza i odgovornosti za sve zaposlene. njezine kulture. odnosno što dobivate izlaskom na strana tržišta? To je prije svega: • povećana prodaja – ukoliko je domaća prodaja dobra. Koje su prednosti. možete proizvoditi u razmjeru koji Vam omogućuje da dobijete maksimum sredstava • smanjena ranjivost – ukoliko izvozite na međunarodna tržišta izbjegavate ovisnost o jednom tržištu. to Vam pomaže da uspijete kod kuće i osigurava Vam otpornost pri suočavanju sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu Naravno. pristupa i marketinških tehnika • globalna konkurentnost – strane tvrtke ulaze na hrvatsko tržište. kao što su povećani troškovi. izvoz je način širenja Vašeg tržišta i ostvarenja koristi od potražnje u svijetu. a domaće tvrtke pokušavaju se probiti na strana tržišta. možete naći i strane tržišne niše na kojima je Vaš proizvod rijedak ili jedinstven • veća dobit – ukoliko možete pokriti fiksne troškove poslovanjem u zemlji ili drugim vrstama financiranja. međunarodno iskustvo pomoći će Vašoj tvrtki.

10 .

11 KORAK 1. .

Financijsku i pravnu potporu – možete li: • pribaviti dovoljno kapitala ili kreditnih linija za proizvodnju ili pružanje usluga. Prvi je korak razmisliti o sredstvima i znanju koje Vaša tvrtka već ima. je li mudro nastaviti? Kako pronaći odgovor? Ovdje su neki elementi koje treba razmotriti: 1. Procjena Vašeg potencijala Može li Vaš proizvod ili usluga naći potencijalno tržište izvan Hrvatske? To je bitno utvrditi. • osoblje s marketinškim vještinama i 12 • načine za premošćivanje jezične barijere. KAKO ĆU PROVJERITI JE LI MOJA TVRTKA SPREMNA ZA IZVOZ? Razmotrite sredstva i znanja Vaše tvrtke Prije nego što se upustite u aktivnosti pripreme izvoza morate provjeriti je li Vaša tvrtka i koliko spremna za izvoz. • jasnu sliku što sve izvoz obuhvaća. Izmjene na proizvodu • Jesu li potrebne izmjene na proizvodu kako bi se privuklo kupca u inozemstvu? • Koji mu je rok trajanja te hoće li se rok trajanja smanjiti uslijed prijevoza? • Zahtijeva li novo tržište poseban način pakiranja i označavanja proizvoda? • Je li potrebna posebna dokumentacija te treba li zadovoljiti posebne tehničke ili zakonske zahtjeve? • Je li potrebna stručna montaža ili druge tehničke vještine? . Dakle. Za početak razmotrite: Vaša očekivanja – imate li: • jasne i ostvarive izvozne ciljeve. • pronaći stručnjake koji će Vas savjetovati o pravnim i poreznim pitanjima vezanim uz izvoz i • osigurati zaštitu Vašeg intelektualnog vlasništva. • rukovodstvo opredijeljeno za izvoz. jer ako nema potražnje za onim što nudite. Konkurentnost – imate li: • sredstava za istraživanje tržišta. • pronaći načine za smanjenje financijskih rizika međunarodne trgovine. a također i kapacitete. • učinkovite načine za brzo odgovaranje na upite kupaca. • načine za ulazak na tržište i • proizvod ili uslugu koja je potencijalno održiva na ciljanom tržištu. Ljudski resursi – imate li: • kapacitete za rješavanje dodatne potražnje povezane s izvozom. Ukoliko nemate nešto od navedenog onda morate razmisliti kako možete pojedini nedostatak ispraviti ili nadoknaditi. trebate imati proizvod ili uslugu koja se može prodati. • otvorenost novim načinima poslovanja i • saznanje o tome što je sve potrebno za uspjeh na međunarodnom tržištu. sredstva i spremnost menadžmenta za natjecanje u globalnim razmjerima.

kulturi i poslovnom okruženju? • Kako planirate isporučivati usluge: osobno. Logistički poslovi • Kakve su mogućnosti prijevoza na ciljana tržišta? • Jesu li troškovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu? 13 Odgovori na navedena pitanja pružit će Vam jasnu sliku o tome je li Vaša tvrtka spremna za početak izvoza te što još morate učiniti kako biste stekli potrebne vještine i znanja za provedbu izvoznog posla. što je na njima jedinstveno ili posebno? • Trebate li modificirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku. Marketinške aktivnosti na inozemnom tržištu • Je li potrebna postprodajna usluga. je li dostupna lokalno ili je trebate pružiti Vi te imate li sredstva i kapacitete za to? 6. Profil kupca/potrošača • Želite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tržištu? • Tko već koristi Vaš proizvod ili uslugu? • Je li proizvod u širokoj. Vaši proizvodni kapaciteti • Hoćete li moći zadovoljiti postojeće domaće kupce i nove kupce u inozemstvu? • Ukoliko poraste domaća potražnja. općoj uporabi ili je ograničen na određenu skupinu? • Postoje li drugi značajni demografski obrasci za njegovo korištenje? • Koji klimatski ili geografski čimbenici utječu na korištenje Vašeg proizvoda ili usluge? 5. 2. a ukoliko jest. s lokalnim partnerom ili elektronski? 3. . hoćete li još uvijek moći zadovoljiti kupce u inozemstvu ili obratno? 4. Izvoz usluga • Ukoliko izvozite usluge.

14 .

. 15 KORAK 2.

identifikaciju prepreka i mogućnosti za ulazak na nova tržišta. tvrtke nerado planiraju uz objašnjenje kako im takva aktivnost oduzima previše vremena ili jednostavno ne vole “birokratske aktivnosti” i “papirologiju”. Dobro osmišljen plan. Unatoč tome. STRATEGIJA ULASKA NA TRŽIŠTE 4. PREGLED CILJNOG TRŽIŠTA • opis proizvoda i usluga • kako istraživati tržište 16 • ključne karakteristike • političko i gospodarsko okruženje • prilagodba i redizajniranje potrebno za • veličina tržišta izvoz • ključni segmenti tržišta • proizvodnja proizvoda i usluga • procesi nabave i kriteriji za kupnju • razvoj budućih proizvoda i usluga • opis ostalih ključnih • komparativna prednost u proizvodnji sudionika/konkurencija • tržišni udio koji ima uvoz • carinske i necarinske prepreke • gospodarski trendovi i ostali tržišni čimbenici • perspektive tržišta 3. Kad jednom započnete s izvozom. Međutim. baziran na točnim i korisnim informacijama. omogućuje Vam u svakom trenutku uvid u rad Vaše tvrtke. nužnost planiranja očita je iz činjenice što će odluke Vaše tvrtke od danas imati učinke na ostvareni postotak uspješnosti poslovanja na inozemnom tržištu u budućnosti. Vaš će plan trebati stalno ažurirati. prepoznavanje njezinih snaga i slabosti. ZAKONSKA I LOGISTIČKA PITANJA • ciljna tržišta • zaštita intelektualnog vlasništva • opis ključne konkurencije • ostala regulatorna pitanja • analiza konkurentnog pozicioniranja • načini prijevoza i osiguranja tereta • pozicioniranje proizvoda • trgovinska dokumentacija • uvjeti prodaje • korištenje pružatelja trgovinskih usluga • strategija distribucije • strategija oglašavanja • promocije • opis posrednika i partnera . HOĆU IZVOZITI! ŠTO TREBAM PODUZETI? Kreiranje izvoznog plana i strategije Planiranje je bitan segment procesa upravljanja i poslovnog odlučivanja kojim određujete smjer i svrhu poslovanja. Elementi Vašeg izvoznog plana 1. PROIZVODI I USLUGE 2. Izvozni plan treba biti razumljiv za sve zaposlene koji rade na poslovima izvoza i treba poslužiti upravi tvrtke pri donošenju odluka vezanih uz izvoz. Izvozni plan nije nešto što možete obaviti u tjedan dana. Prvi koraci u izradi izvoznog plana obuhvaćaju prikupljanje podataka.

FINANCIJSKI PLAN • tržišni rizici • prihodi ili izvori financiranja • kreditni i valutni rizici • troškovi prodaje • politički i ostali rizici • troškovi marketinga i oglašavanja • ostali troškovi i izdaci • operativni proračun 7. U samom početku daje osnovne informacije i smjernice o izvoznom postupku. Utvrđuje Vaša ciljana tržišta. potrebna sredstva i očekivane rezultate. Neke 17 od informacija za dopunu izvoznog plana možete pronaći u sljedećim poglavljima ovog Priručnika. izvozne ciljeve. PLAN PROVEDBE • ključne aktivnosti • kriteriji i postupak evaluacije Izvozni plan je nadogradnja Vašeg postojećeg poslovnog plana usmjeren na međunarodna tržišta. . Treba sadržavati slijedeće elemente: S obzirom da međunarodna trgovina nosi više rizika u poslovanju nego prodaja na domaćem tržištu. 5. a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim informacijama. Izvozni plan nije konačan. koji su na bilo koji način uključeni u proces izvoza. s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vaši zaposlenici. FAKTORI RIZIKA 6.

18 .

19 KORAK 3. .

20 Provjera potencijalnih tržišta obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode ili usluge specifične za određeni sektor u različitim zemljama. • donošenje zaključka. čiji poslovi obuhvaćaju vrlo širok spektar aktivnosti usmjeren ka ostvarivanju naših gospodarskih interesa u zemljama gdje Republika Hrvatska ima svoju diplomatsko-konzularnu mrežu. Stranice pružaju . Vaša tvrtka bi trebala identificirati pet do deset velikih i brzorastućih tržišta za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja tržišta u nastanku koja bi mogla pružiti osnovne prilike za proizvod.hr omogućuje jednostavan. Tržišta možemo podijeliti na brzorastuća konkurenta tržišta. U sekundarnom istraživanju na raspolaganju su Vam strukovna i komorska udruženja putem predstavništava u inozemstvu. relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se financiraju putem međunarodnih financijskih institucija. zatim. U svakom hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu postoje stručni djelatnici zaduženi za gospodarstvo.mvpei. • eksterno ili primarno. transparentan i ujednačen pristup podacima o stranim tržištima. TKO VAM MOŽE POMOĆI PRI ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA? Hrvatska gospodarska diplomacija Prilikom istraživanja i odabira stranih tržišta svakako treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske diplomacije. • procjenu ciljanih tržišta. kulturne razlike i poslovnu praksu. internet. instituti i druge organizacije. čimbenike koji utječu na marketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tržištu. Prilikom procjene ciljanih tržišta potrebno je proučiti konkurenciju. donošenje marketinških odluka i kreiranje izvozne strategije tvrtke. Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije http://hgd. Istraživanje tržišta obuhvaća: • provjeru potencijalnih tržišta. Istraživanje može biti: • interno ili sekundarno. na koliko tržišta se orijentirati i slično. Dok se primarno istraživanje oslanja na prikupljanje tržišnih informacija putem izravnog kontakta s potencijalnim kupcima. Nakon analize podataka treba donijeti odluku o korištenju sredstava predviđenih za marketing. sekundarno istraživanje započinje u Hrvatskoj i oslanja se na časopise. zatim agencije. a također odredite za daljnja istraživanja tri do pet tržišta koja najviše obećavaju. statističke publikacije. KAMO I KAKO IZVOZITI? Istraživanje i odabir ciljanog tržišta Izlasku na strano tržište prethodi istraživanje koje će poslužiti za postavljanje ciljeva. distribucijske kanale.

formuliranje strategije za nastup na tržištu te provedbu i kontrolu marketinških aktivnosti. carinskom sustavu. što predstavlja povelik izdatak za male i srednje tvrtke. a koje Vam mogu pružiti konkretne i pouzdane informacije prilagođene Vašim specifičnim potrebama te Vam pomažu u donošenju poslovnih 21 odluka. poreznom sustavu. postupku uvoza. pregovorima. Također. odnosno definiranje trenutnog i budućeg poslovanja te njegovo ostvarenje. utvrđivanje ciljeva. slabosti i snage te prijetnje i mogućnosti na tržištu. Marketinški plan poslovnog subjekta po opsegu može obuhvaćati nekoliko desetaka stranica i uobičajeno je da sadrži sažetak u kojem je ukratko prezentiran. sajmovima. • upoznati Vas s regulativom trgovinskog poslovanja. • predstaviti Vašu misiju prilikom dolaska izaslanstva. • analiza situacije tvrtke na tržištu. • selekcija ciljanog tržišta. • upoznati Vas s uvriježenim pravilima trgovinskog poslovanja. S obzirom da takva istraživanja zahtijevaju znatna financijska sredstva. analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi. preporučljivo je međusobno povezivanje tvrtki s ciljem smanjivanja troškova. financijskom tržištu i ostalim relevantnim informacijama po državama. KAKO NASTUPITI NA STRANOM TRŽIŠTU? Marketinški plan Marketinški plan je usko povezan s izvoznim planom i obuhvaća definiranje misije poslovanja. • povezati Vas s relevantnim institucijama u gospodarstvu određene zemlje. • oblikovanje marketinške strategije. Izradu marketinškog plana možemo podijeliti u sedam koraka: • definiranje svrhe (misije) poslovanja. • provedba marketinških aktivnosti. ŠTO ZA VAS MOŽE UČINITI GOSPODARSKI SAVJETNIK/SAVJETNICA U REGIJI ILI UDALJENOM TRŽIŠTU? Gospodarski savjetnik može: • istražiti najbolji put poslovne komunikacije u pojedinoj zemlji. Pored Hrvatske gospodarske diplomacije. na raspolaganju su Vam i specijalizirane agencije koje se bave istraživanjem tržišta. • utvrđivanje marketinških aktivnosti. • olakšati Vam organizaciju promotivnih aktivnosti. • kontrola marketinških aktivnosti. u istraživanju ciljanih tržišta možete koristiti i besplatne usluge Informacijskog centra za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U drugom koraku treba analizirati trenutnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi. . prezentacijama i sl. selekciju tržišta na kojem se planira djelovati.podatke o zakonskom okviru za poslovanje. • pomoći Vam pri uspostavi prvog poslovnog kontakta. Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuđenih zemalja možete postaviti konkretno pitanje i zatražiti odgovor vezan uz mogućnost izvoza na tržište pojedine zemlje. Potom slijedi odabir dijela tržišta na kojem će se moći ostvariti najbolji poslovni rezultati. Prvi korak u Vašem marketinškom planiranju obuhvaća utvrđivanje budućeg usmjerenja tvrtke. Četvrti korak .

odnosno preciziranje ciljeva koji se žele postići u određenom vremenskom razdoblju. niže cijene te Vam može dati veći povrat ulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera. prodajete posredniku kao što je strani distributer. koji onda pregovara i ugovara u Vaše ime. • u partnerstvu se dijeli rizik. a u slučaju usluga ugovarate ih s posrednikom. Uzajamnim korištenjem distribucije i tržišne ekspertize štedite novac. Slijedi oblikovanje marketinške strategije. • neizravan (indirektan) izvoz. Pronalaženje najboljih organizacijskih oblika. Sažetak marketinškog plana koji izrađujete na koncu. KOJI JE ZA VAS NAJBOLJI NAČIN ULASKA NA CILJANO TRŽIŠTE? Ulazak na ciljano tržište U međunarodnoj trgovini postoji više načina ulaska na ciljano tržište. Strateška udruženja također mogu biti vrlo profitabilna. osigurati tehnologiju. a ako je riječ o uslugama onda pregovarate. Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na tržište. Sažetak Vam omogućuje da u svakom trenutku imate pregled ciljeva marketinškog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza. Nedostatak ovakve metode ulaska na tržište je što Vaši kupci trebaju više vremena kako bi Vas upoznali. • savezništvo (partnerstvo). Sklapanje partnerstva je također način na koji možete ići na inozemna tržišta. je utvrđivanje marketinških ciljeva. • možete istodobno izaći na više tržišta. ugovarate i radite izravno s kupcima. • svaka se tvrtka usmjerava na ono što najbolje radi. svakako su najzastupljeniji: • izravan (direktan) izvoz. . kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrole marketinških aktivnosti zadnji su koraci marketinškog plana. a koristi u tom slučaju su: • partner može nadopuniti Vaše sposobnosti. a i Vama je potrebno više vremena kako biste upoznali tržište. može Vam pružitit stručnu pomoć. 22 Izravan izvoz omogućuje Vam bliži kontakt s kupcima. kapital. međutim. Kod neizravnog izvoza u slučaju proizvoda plasirate ih. Jedan od od najlakših načina za izvoz je osnovati udruženje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vaše. koja treba odgovoriti na pitanje na koji će se način djelovati kako bi se ostvarili marketinški ciljevi za određeno ciljano tržište. objedinjuje sve informacije sadržane u samom planu na jednostavan i sažet način.

zakonima i kulturnim tradicijama. Dok agent osigurava narudžbu od stranih kupaca u zamjenu za proviziju. Posrednici mogu biti agenti. prijevoz. Jedan i drugi mogu biti ovlašteni sklapati prodajne ugovore sa stranim kupcima u Vaše ime. Mogu obavljati i druge aspekte izvoza kao što su istraživanje tržišta. pružanjem informacija o lokalnim poslovnim praksama. Često određuju prodajnu cijenu i sudjeluju u promociji. Provizija im se plaća samo kada prodaju Vaš proizvod ili uslugu. 23 . zastupnik je specijalizirani agent koji posluje na određenom području i prodaje povezane vrste roba i usluga. istraživanjem tržišta. Distributeri za razliku od agenata stvarno kupuju Vaš proizvod ili uslugu i prodaju ga lokalnim kupcima. Trgovačke kuće su domaći posrednici koji plasiraju robu ili usluge u inozemstvo. imenovanje distributera ili agenta te druge poslove. primjerice. savjetima o mogućnostima financiranja i prijevoza. pri carinjenju. zastupnici. trgovačke kuće i distributeri.PRILIKOM IZVOZA KORISNO JE KORISTITI USLUGE POSREDNIKA Korištenje posrednika možete uštedjeti puno vremena. a i novca. Dobri strani agenti ili zastupnici mogu Vam pomoći na više načina.

24 .

. 25 KORAK 4.

Izuzetno je važno da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenom ponudite kvalitetan proizvod o kojem su potrošači informirani. Pored ova četiri elementa u marketinški splet ulazi i plaćanje. Promocija obuhvaća aktivnosti komuniciranja s tržištem kao što su oglašavanje. • osigurati i isporučiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme. publicitet. Zadaća marketinga je: • utvrditi potrebe potencijalnih potrošača te obilježja njihova ponašanja u procesu kupnje. Distribucija osigurava dovoljnu količinu ponude na određenom mjestu i određenom vremenu. administrativni poslovi. aktivnostima skladištenja i transporta rješavaju se prostorne i vremenske neusklađenosti. Kako bi pridobio i zadržao potrošače poduzetnik određuje širinu i dubinu proizvodnog programa – uski i široki te plitki i duboki (broj različitih i broj inačica proizvoda). kvalitetu i ime.proizvođača i potrošača. količinske te neusklađenost u vrednovanju. . pozicioniranje-percipiranje na tržištu te zaštita tvrtke i intelektualnog vlasništva. Primjerice. prakse . Proizvod označuje asortiman i zahtijeva određivanje specifičnih tehničkih svojstava ponude. Neusklađenosti se rješavaju marketinškim aktivnostima. Cijena je instrument prodaje i izražava količinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvoda ili usluga.postoje li razlike u poslovnoj i kulturnoj praksi. • promocija. vrstu i oblik ambalaže te drugi elementi. odnosno mješavine (miksa) ili spleta kao što su : • proizvod. Može biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u različite kanale distribucije kao što su trgovine na malo i veliko. vlasničke. odnosi s javnošću. informacijske.je li kvalificirano. dakle složenost međunarodnih transakcija. Cilj marketinga je zadovoljenje potreba i želja potrošača isporukom proizvoda i usluga te temeljem toga ostvarivanje dobiti. o stvaranju dugoročnih odnosa s potrošačima kojima se kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potrošači u središtu Vašeg poslovanja. • cijena. Kako bi pridobio i zadržao kupce poduzetnik određuje cijenu ovisno o platežnoj moći potrošača. Vaša ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinškog programa. zastupnici. osobna prodaja i unapređivanje prodaje. osoblje . OPSTATI I ŠIRITI SE NA STRANOM TRŽIŠTU KAKO? Marketing nije umjetnost traženja načina kako se riješiti onoga što si napravio. • distribucija. 26 Dakle. Tržišni uspjeh Vaše tvrtke ovisi o potrošačima. zatim planiranje. vremenske. već je to umjetnost stvaranja jedinstvene vrijednosti za kupce • Philip Kotler Marketing i prodaja Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti između tvrtke . određuje popuste. • upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude. osniva klubove za motiviranje potrošača (kartice trgovačkih lanaca). politike. • ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu. Često se pod marketingom podrazumijeva oglašavanje ili prodaja što su zapravo alati marketinga. Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklađenosti na tržištu koje mogu biti prostorne.

uvažavanje etičkih normi i zaštitu potrošača. 27 . rada i poduzetništva putem projekata poticanja konkurentnosti dodjeljuje bespovratne potpore za dizajnerska rješenja proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede. Centar za dizajn osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori informirati će Vas o mogućnostima primjene dizajnerskih rješenja u Vašoj proizvodnji. a imati će i u budućnosti. šumarstva i vodnog gospodarstva dodjeljuje sredstva za primjenu dizajna u drvoprerađivačkoj industriji). veliku važnost trebate posvetiti oblikovanju i dizajnu. Ne propustite koristiti usluge dizajnera U cilju stvaranja dodane vrijednosti Vašeg novog izvoznog proizvoda ili usluge. • koordinaciji marketinških aktivnosti. (kontakti: tel: 01/ 46 06 709. pružiti potrebna stručna znanja vezana uz oblikovanje ili nova tehnološka rješenja. • stvaranju kvalitetnih proizvoda. društveni pokreti koji su usmjereni na zaštitu prirode. procesa proizvodnje i marketinga. Marketinška orijentacija se temelji na odabiru: • ciljnog tržišta. kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu promociju. U novije vrijeme sve veći utjecaj na marketing imaju.hr) Ministarstvo gospodarstva. • orijentaciji na potrošače. e-mail: dizajn@hgk. fax: 01/46 06 737. kako bi Vaš proizvod ili usluga bio konkurentan na inozemnom tržištu. Bespovratna sredstva za primjenu dizajna u proizvodnji mogu se također koristiti putem projekata drugih resornih ministarstava (npr.

28 .

29 KORAK 5. .

Nešto što Vi kao potencijalni izvoznik nikako ne smijete zaboraviti kod promišljanja realizacije konkretnog izvoznog posla. analizirati vlastite mogućnosti i raspoloživu ponudu financiranja. problema s dobrim izvršenjem posla kao i eventualnim problemima vezanim uz povećanje troškova koje nismo na vrijeme predvidjeli i uključili u cijenu. Visina udjela kamatnih stopa varira ovisno o vrsti financiranja. jedan je od koraka koji je najbolje učiniti prije zaključivanja izvoznog posla s kupcem. Stoga važno je raspitati se o uvjetima kreditiranja koje nude poslovne (komercijalne) banke i procijeniti njihov utjecaj na cijenu proizvoda i očekivani profit. . može se sažeti u tri osnovna koraka: • temeljito i objektivno sagledati sve ili većinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla. dužina trajanja financiranja. II. TROŠKOVI FINANCIRANJA Izbor odgovarajućeg načina financiranja umanjuje rizike poslovanja i utječe na konkurentnost tvrtke na izvoznom tržištu. Ta procjena podrazumijeva sljedeće: • sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaćanja. POTREBA ZA FINANCIRANJEM PROIZVODNJE I PRODAJE Procjena potrebe za financiranjem. • procijeniti potrebu za dodatnim financiranjem. I. za redovito izvršavanje obveza iz izvoznih ugovora. IV. Siguran izvor financijskih sredstava je vrlo bitan za uspješan izvoz i pokrivanje troškova poslovanja. potreba za financiranjem proizvodnje i prodaje. trajna osnovna sredstva. • sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla. za osvajanje novih tržišta i za razvoj proizvoda sukladno zahtjevima tih tržišta. rizici vezani za financiranje. Prije nego donesete odluka o načinu financiranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedeće 30 činitelje: I. Visina potrebnih financijskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o namjeni kredita (obrtna sredstva. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o tržišno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni već i opsegu raspoloživih novčanih sredstava za realizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja kupcu. Jedna od neizostavnih mjera za uspješan izvoz je osiguranje novčanih sredstava za nesmetanu proizvodnju. • realno procijeniti troškove vezane za umanjivanje ili eliminiranje rizika. troškovi financiranja. • realno sagledati visinu potrebnih financijskih sredstava. investicije). a tu se onda suočava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim financiranjem izvoza i strahom od neplaćanja. III. kako kasnije ne bi došlo do nepotrebnih produženja rokova. • dobro proučiti financijsko tržište i ponudu kredita radi sagledavanja troškova različitih vrsta financiranja. Stoga je izvoznik zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati što atraktivnije uvjete plaćanja svojim kupcima. • odrediti namjenu financiranja. • sagledati mogućnosti povrata kredita. II. NEDOSTAJU MI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA IZVOZ ! KOME SE OBRATITI? FINANCIRANJE IZVOZA I JAMSTVA Financiranje izvoza se značajno razlikuje od drugih vidova financiranja poslovanja.

financijske rezultate izvoza i slično. u cilju pravilnog sagledavanja potrebnog iznosa financiranja i mogućnostima njegove otplate te ocjeni isplativosti ulaganja. Nakon što klijent dostavi dokumentaciju kao garanciju potraživanja banka isplaćuje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke. • poslovni plan (domaće tržište i izvoz). politička i ekonomska situacija zemlje u koju se planira izvoz je od presudne važnosti za procjenu rizika financiranja. te zato moraju biti što kvalitetnije pripremljeni i realni. rizik nenaplativosti. Kamata je u ovom slučaju uračunata u proviziju faktoringa. • projekcije toka gotovine. kompetentnost njegove upravljačke strukture i kvalitetu zaposlenih.III. uobičajene načine plaćanja. Stoga je vrlo važno iz kojih će se izvora (dugoročnih ili kratkoročnih) financirati izvozne aktivnosti. Daljnji korak je izrada izvoznog plana koji definira postojeća izvozna tržišta. • dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive. police osiguranja. • popis imovine koja se eventualno nudi kao osiguranje povrata kredita. Zahvaljujući faktoringu mnogi se mali poduzetnici mogu uključiti u međunarodnu razmjenu. poslovni. porezna izvješća) . IV. račune dobiti i gubitka. Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. uvozne dozvole. koja se sastoji od kamate za preuzeto potraživanje. Radi se o posebnom ugovoru između banke i klijenta. Financijska izvješća. Rizik financiranja procjenjuje kreditor i on umnogome ovisi o financijskoj poziciji tražitelja kredita i njegovoj solventnosti da na vrijeme izmiri svoje obveze. naknade za bankarske usluge i iznos bankarske provizije.ukoliko toliko posluje. izvozni i financijski plan predstavljaju osnovu za analizu kreditne sposobnosti i financijske sposobnosti tvrtke. • financijska izvješća za posljednje dvije godine (bilance. što je rok kreditiranja duži to su i kamatne stope više i obrnuto. DUŽINA FINANCIRANJA Visina kamatnih stopa također ovisi i o dužini kreditiranja. POSEBNE VRSTE KREDITIRANJA IZVOZA Faktoring Faktoring je posao kratkoročnog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovačka društva. Isto tako. u kojem se banka obvezuje da će preuzeti nenaplaćena klijentova potraživanja uz određenu proviziju (koja se najčešće kreće do 10% od ukupnih potraživanja). 31 Poslovni plan zauzima značajno mjesto jer treba potencijalnom kreditoru prezentirati izvoznikove tehničke mogućnosti i znanja za uspješno poslovanje. ugovore i drugo). više su kamatne stope na pozajmljena sredstva. na neodređeno vrijeme ili na više godina. to su troškovi financiranja veći tj. Kod prezentacije zahtjeva banci kreditor od izvoznika uobičajeno traži sljedeće osnovne dokumente: • povijest poslovanja. RIZICI VEZANI ZA FINANCIRANJE Što je rizik financiranja izvoza veći. . potrebna sredstva za ostvarenje izvoza. potencijalna nova tržišta. dok brigu o naplati izvezene robe prepuštaju banci. • projekcije vraćanja postojećih i budućih dugovanja. • informacije o upravljačkoj strukturi tvrtke. prihoda i troškova (financijski plan). procjenu rizika i kako se izvoznik štiti od tih rizika. Općenito gledano.

• avansna garancija . NAČINI NAPLATE POTRAŽIVANJA U međunarodnoj trgovini postoji više načina naplate potraživanja. Ukoliko postoji. 32 Postoje dvije vrste akreditiva: potvrđeni i nepotvrđeni. postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed. Potvrđeni akreditiv dodatno štiti ugovorene strane i osigurava plaćanje. Gotovinski avans Gotovinski avans predstavlja najsigurnije rješenje za izvoznika. Strana banka. Među najzastupljenijim su: gotovinski avans. Otvoreni račun Otvoreni račun podrazumjeva da izvoznik isporuči robu. Akreditivi Ova vrsta naplate pruža sigurnost izvozniku. Kod nepotvrđenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaćanja i povećavaju se sredstva za neto radni kapital potreban za ulaganje.da će avans biti vraćen kupcu ukoliko se roba ne isporuči. • garancija za dobro obavljen posao. Aktiviranje akreditiva se vrši nakon dostave dokumenata koji po sadržaju. jer omogućava naplatu robe unaprijed. koja izdaje akreditiv. kupac će u tom slučaju potražiti bankarsku garanciju za povrat avansa u slučaju neisporuke robe. obliku i rokovima odgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. ukoliko je banka koja preuzima garanciju jaka i solventna. ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaćanja ukoliko domaća banka-davalac akreditiva ne izvrši svoje obveze. Prednosti dokumentarne naplate su: jednostavne procedure. Postoji nekoliko oblika jamstava: • garancija plaćanja. uz određeni diskont na teret prodavatelja. U slučaju da banka ne plati garanciju. • garancija da ponuđač neće odustati od tendera ili licitacije. Kod potvrđenog akreditiva javlja se još jedna banka koja garantira da će plaćanje biti izvršeno. dok se kod forfetinga radi o otkupu dugoročnih potraživanja. akreditiv. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspije naplatiti potraživanja. Na žalost. mali troškovi i podjednak rizik za poslovne partnere. Forfeting Forfeting je otkup dugoročnog novčanog potraživanja izvoznika od strane banke. ali samo uz ispunjenje određenih uvjeta. a da se prijenos vlasništva izvrši prije nego što je roba naplaćena. Bankarska garancija Bankarska garancija može biti najsigurniji oblik naplate. otvoreni račun i mjenica. jer mu banka daje garanciju naplate potraživanja. dokumentarna naplata. Ovakav način naplate se savjetuje u slučaju kada je riječ o poznatom kupcu . Dokumentarna naplata Dokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku uruči dokumant temeljem kojeg može raspolagati robom. bankarska garancija. izvoznik ne može naplatiti svoja potraživanja. Ugovor o forfetingu se razlikuje od ugovora o faktoringu po tome što se kod faktoringa radi o redovnom otkupu kratkoročnih potraživanja. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer banka na sebe preuzima ulogu jamca.

kredit za investicijska ulaganja. Mjenica Mjenica je je formalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj formi i glasi na određeni iznos (postoje i bjanko mjenice). 33 bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla. izvoznicima se izdaju okvirna pisma namjere za kreditiranje kupca u inozemstvu. kreditiranje II. Izvoznik financira cijelu transakciju sve dok mu sredstva ne budu uplaćena na račun. kreditne linije s ino-bankama. zaokruženi sustav potpore u svim fazama izvoznog posla kako bi se ravnopravno mogli natjecati na međunarodnom tržištu. Već u samim poslovima predkvalifikacije. KREDITIRANJE Priprema izvoza Program kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje proizvode na inozemnim tržištima. isključujući one koji izvoze sirovine. • Plaćanje . • Izvoz dobara i usluga: kredit kupcu u inozemstvu. ponudbeno bankarsko jamstvo. Mjenice su našle široku primjenu u međunarodnom platnom prometu. mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvršenja ugovorenih obveza. te one koji izvoze robe ekološki neprihvatljive proizvodnje. Ovaj je program namijenjen najširem krugu hrvatskih izvoznika. bankarske garancije III. Izvoznik kod otvorenog računa može biti izložen određenim rizicima naplate potraživanja. osiguranje izvoznih potraživanja. • Izvozni ugovor: financiranje pripreme. a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili žele povećati svoju konkurentnost produženjem roka naplate ne ugrožavajući redovan tijek poslovanja. 60 i 90 dana.bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara u garantnom roku. robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom. osiguranje štete tijekom proizvodnje. Putem otvorenog računa omogućava se odgoda plaćanja od 30. potencijalnim izvoznicima. Pored navedenog pruža Vam i savjetodavnu podršku prilikom zaključenja/izvršenja izvoznog posla. • usluge HBOR –a kroz sve faze izvoza : • Javno nadmetanje: informacije o bonitetu kupaca. avansno bankarsko jamstvo. a u nekim slučajevima su rokovi i duži. naoružanje i vojnu opremu. kredit dobavljača. POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža Vama. Pred toga. budući kupac često osim isporuke robe i usluga traži i kreditiranje projekata. osiguranje izvoza I.s kojim se ranije uspješno poslovalo. Hrvatska banka za obnovu i razvitak poslovnim subjektima pruža slijedeće usluge pri izvozu: I. .

Po ispunjenju propisanih preduvjeta. kreditne linije. ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze. a izvoznik otplaćuje kredit HBOR-u.kredit se isplaćuje u valuti ugovora na račun izvoznika u njegovoj poslovnoj banci. Kredit kupcu Ovim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. • širenje tržišta na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba. radova ili usluga na kredit. a budući da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od političkih i komercijalnih rizika. Kupac u inozemstvu otplaćuje kredit izvozniku. b. . Krediti se u pravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi. a. U svim drugim slučajevima moguće je kreditirati najviše 85% vrijednosti izvoznog ugovora b. • eliminiranje valutnog rizika . Kredit dobavljača Kredit dobavljača odobrava se izvozniku (dobavljaču) koji s kupcem u inozemstvu zaključi izvozni ugovor o kupnji robe. Iznos kredita nije ograničen i u slučaju da je rok otplate kraći od dvije godine moguće je financirati 100% izvoznog ugovora. • prebacivanje većeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja. koji je s kupcem u inozemstvu zaključio izvozni ugovor. detaljno opisanim u dokumentu «Arrangement on Guidelines for Officially Supported Export Credits» općenito poznatim kao OECD Konsensus. Za sva tri programa je zajedničko što su ti krediti usklađeni s osnovnim međunarodno prihvaćenim normama u financiranju izvoza uz državnu potporu. kredit kupcu. obraća se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi omogućio dugoročno kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoršanja vlastite likvidnosti. Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina. dodatno su programi prilagođeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding). kredit dobavljača i c. sredstva iz odobrenog kredita isplaćuju se izravno na račun izvoznika. Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja: • viša razina likvidnosti izvoznika s obzirom na brži obrtaj sredstava. 34 Korisnik kredita po ovom programu može biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik zaključio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo države. Naplata izvoza Kreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa: a. Izvoznik.

II. najčešća podjela je na činidbene i platežne (kreditne) garancije. a platežnom garancijom banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju obvezu u ugovorenom iznosu i roku. znatno se skraćuje postupak odobravanja kredita te je ovakva konstrukcija prihvatljiva za plasman robe široke potrošnje. HBOR ima zaključene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji. ukoliko glavni dužnik ne ispuni obvezu plaćanja. odnosno povećati svoj prihod. Garancija može biti uvjetna te bezuvjetna i neopoziva. garancija za dobro izvršenje posla. U međunarodnom poslovanju se prednost daje garancijama koje su neopozive. bezuvjetne i glase na prvi poziv. 35 U cilju olakšavanja izlaska izvoznika na određena strana tržišta HBOR neprestano stvara potrebnu „infrastrukturu“ zaključivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim zemljama. čime se značajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu. ovisiti i o samom tekstu garancije. uz obavezan avans od 15%. Dakle. Činidbenom garancijom banka garantira da će glavni dužnik izvršiti svoju obvezu u ugovorenom roku i na ugovoreni način. Ukrajini. Crnoj Gori. Kredit dobavljača koristi se najčešće u slučajevima kada: • kupac (uvoznik) ne želi kreditiranje od strane hrvatske banke.Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robni kredit svojem kupcu. Kvaliteta garancije i njena naplativost će osim banke koja iza nje stoji. može će reći da je garancija onoliko siguran instrument osiguranja plaćanja koliko je sigurna banka koja ju izdaje. vrste i pravila vezana za izdavanje garancija sadržana su u Jedinstvenim pravilima za ugovorne garancije «Uniform Rules for Contract Guarantees». Garancijom se banka garant obvezuje korisniku garancije da će platiti svotu na koju garancija glasi. c. Funkcioniraju na sličan način kao kredit kupcu. samo se unaprijed odredi okvirni limit i uvjeti financiranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Tako izvoznik kroz veću kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojem kupcu može nadoknaditi eventualne troškove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posao dogovorio. Osnovnim ugovorom o kreditu definiraju se opći uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i usluga. Od brojnih vrsta garancija. pa je puno praktičnije da se sredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima. BANKARSKE GARANCIJE Garancija je vrlo siguran instrument osiguranja plaćanja. U izvoznom poslovanju najčešći oblici garancija su: ponudbena garancija. Za rokove otplate do 2 godine moguće je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora. Sadržaj. garancija za povrat avansa (avansna garancija) . dok je za kreditiranje duže od 2 godine najveći iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora. ukoliko je garanciju izdala prvorazredna banka (financijska institucija). Bjelorusiji. a klijenata tih banaka. • kupac (uvoznik) se ne može direktno zaduživati kod inozemnih banaka. Srbiji i Kazahstanu. • izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te • predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu mogu biti i trajna potrošna roba. Kreditne linije Kreditne linije predstavljaju nešto operativniji i brži oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u inozemstvu. opreme manje vrijednosti i u slučajevima kada postoji više manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe. pa stoga uvjete garancije uvijek treba pažljivo čitati. Bugarskoj. Budući se odnosi s poslovnom bankom u inozemstvu unaprijed reguliraju. .

• lakši izlazak na nova tržišta i • mogućnost asignacije prava iz police na poslovnu banku kao instrument osiguranja za kreditna sredstva. koja može uzrokovati i dodatna kašnjenja u podmirivanju obveza prema Vama. Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najčešće javlja u vezi s ugovorima za izvršenje isporuke ili usluge na kredit. Međutim. tipu izvezene robe ili usluge te Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranje izvoza štite pred čitavim nizom komercijalnih i političkih rizika. Tender Bond/Guarantee) se koriste kod međunarodnih natječaja gdje se ponuđači pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvršenje investicijskih radova. OSIGURANJE IZVOZA Ugovaranjem prodaje uz odgodu plaćanja Vaš se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u kreditni odnos koji uza sebe veže dodatne troškove i rizike. Avans izvozniku najčešće služi za financiranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupac neopravdano odustane od ugovora. nakon što bude izabran. Kada ne bi bilo ovakve garancije. kao najveći rizik na strani Vašeg kupca u tom se razdoblju može javiti njegova trenutna nelikvidnost. Prijenosom rizika Vašeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) možete olakšati upravljanje političkim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vašeg poslovanja na zahtjevnom inozemnom tržištu. a dio ugovorene cijene se plaća odmah po potpisu ugovora. sama vrijednost takvog potraživanja biti će svakim danom sve manja. kupac ne bi plaćao robu sve dok izvoznik svoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio. Kupac se s druge strane želi osigurati da će mu avans biti vraćen ukoliko izvoznik ne izvrši obvezu. Visina garancijom osiguranog iznosa obično je 10-20% vrijednosti ugovora. Osim zaštite poslovanja. III. pa da toga ne bi došlo upotrebljava se ova garancija. Čest uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obično u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera. Ovom garancijom se pokriva šteta koju bi imao naručitelj tendera. . osiguranje izvoznih potraživanja kod HBOR-a jedan je od vrlo učinkovitih načina za sprječavanje ili umanjenje nastanka štete. Kod HBOR-a možete osigurati različite izvozne transakcije ovisno o roku naplate. Budući je kupčevu nemogućnost podmirenja obveza teško unaprijed predvidjeti. tada Vam HBOR može ponuditi osiguranje naplate pojedinačnih ili više isporuka prema inozemnim kupcima ili pak osiguranje Vašeg cjelokupnog izvoznog prometa. Ponudbene garancije (Bid Bond. ako bi izvoznik odustao od uvjeta ponude. Osim što ćete na naplatu Vaših potraživanja čekati duže. Polica osiguranja zaključena između HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaćanja iz razloga insolventnosti ili stečaja Vaših kupaca kao i rizik neplaćanja kao posljedice nekog događaja izvan kontrole kupca. polica osiguranja pruža niz prednosti za izvoznika kao što su: • mogućnost prodaje uz odgodu plaćanja. a kao najnepoželjniji 36 rasplet čak i stečaj koji naplatu Vaših potraživanja ozbiljno dovodi u pitanje. Garanciju za dobro izvršenje posla (performance bond/guarantee) koja osigurava kupca (naručitelju) u slučaju kada izvoznik ne može isporučiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne može izvršiti ugovorene usluge. kao što je na primjer rat. • povećanje konkurentnosti i posljedično rast prodaje. Kratkoročno osiguranje inozemnih potraživanja Ako ste izvoznik robe široke potrošnje i ugovorili ste rokove plaćanja do 180 dana. nemogućnost transfera novca iz zemlje ili neki drugi politički događaj.

. ne bi trebalo zaobići projekte kojim su osigurana bespovratna sredstva upravo za tu namjenu. prenijeti na poslovnu banku koja financijski prati cijeli izvozni posao. no ponekad Vam se čini kako je potrebno previše pripreme za ishođenje natječajne dokumentacije. izvlaštenje-eksproprijacija. a osobito izvozni. naravno. prava iz police. poduzetnicima koji jačate svoju konkurentnost na globalnom tržištu. a između ostaloga. Također. nemogućnost ili ograničenje transfera valute. šumarstva i vodnog gospodarstva. osobito kod izvoznih tvrtki. Ministarstvo mora. rat i građanski nemiri itd. odnosne bespovratna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poželjna promotivna aktivnost. Čuli ste za poticaje. tu je i neizbježno pitanje kako sve to izdržati.). za tehničko usklađivanje.biznet. Odšteta se osiguraniku isplaćuje u visini stvarnih troškova nastalih u procesu proizvodnje određene robe umanjenih za samopridržaj. odnosno za udio osiguranika u šteti. Osiguranje šteta tijekom proizvodnje Kod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudžbi i koju je nemoguće prodati drugom kupcu. uvođenje novih tehnologija. U slučaju da kupac ne plati robu. 37 Korisni linkovi: Komercijalne banke: http://hgk. bespovratne potpore su namijenjene upravo Vama.xls POTICAJI PODUZETNIŠTVU Poduzetnički poduhvat. Kako ne biste morali stalno provjeravati kad će koja od spomenutih institucija objaviti natječaje . turizma. rada i poduzetništva.Srednjeročno-dugoročno osiguranje inozemnih potraživanja Ako ste izvoznik robe veće vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vašim kupcima uz duži rok odgode plaćanja (više od 1 godine) HBOR nudi osiguranje i takvih potraživanja. a i više je institucija koje dodjeljuju poticaje pa je ponekad doista teško se snaći. Osiguranje ulaganja u inozemstvo Osiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagačima te podrazumijeva osiguranje od političkih rizika na koje ulagač ne može utjecati i koji mogu ugroziti uspješnost realizacije cjelokupnog ulaganja (npr. HBOR izvozniku isplaćuje odštetu u slučaju nastanka jednog od osiguranih rizika. moguće je osigurati i štete tijekom proizvodnje kojima se osigurava rizik nemogućnosti izvršenja izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupca ili nastanka nekog političkog rizika koji onemogućava izvršenje ugovora. zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljšanje vlastitih proizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. obrazovanja i športa. npr uvođenje embarga na izvoz u zemlju kupca. prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti. a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Osiguranje kredita dobavljača Osigurava se prodaja uz odgodu plaćanja. Naime. Unatoč tomu. Svjesni ste toga. Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva.hr/hgk/fileovi/9757. Pored toga. izvoznik može asignacijom. s tim da poduzetnici koji izvoze više od 15 tisuća eura godišnje imaju temeljem toga mogućnost povećanja odobrenih sredstava i do 20 posto. definirana komercijalnim ugovorom između izvoznika i stranog kupca. poticanje inovatorstva. ali. Bez toga se ne možete ravnopravno konkurirati na inozemnom tržištu. često i nemate vremena pratiti objavljivanje natječaja. ipak itekako vrijedi pratiti mogućnosti sufinanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima dosežu i do 300 tisuća kuna. a da se možda opet kreditno ne zadužujete. povezivanje u klastere te marketinške aktivnosti. Za poticajna sredstva možete se obratiti i drugim ministarstvima kao što su: Ministarstvo poljoprivrede. a također i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG).

za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omogućuje da to provjerite pozivom besplatnog info telefona – 0800/44 44 48. je poboljšati institucionalni okvir. ISPA i SAPARD te Hrvatska iz navedenih fondova trenutno koristi 514 milijuna eura kojima se financiraju projekti namijenjeni izgradnji i jačanju sposobnosti za preuzimanje obveza punopravnog članstva. Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvođenje strukturnih promjena u gospodarskom sektoru kako bi se poboljšala sposobnost uspješnog odgovora domaćih tvrtki na pritisak konkurencije na jedinstvenom europskom tržištu. jednostavan . Projekt će postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu i studenome 2007. Projekti definirani pretpristupnim fondom IPA započeti su 2007. EU fondovi – novi izvori financiranja Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Republiku Hrvatsku izazov prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini. te po prvi put usmjeravanju pomoći individualnim malim i srednjim poduzetnicima. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnu potporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem povećanja dodatne vrijednosti proizvodnje i jačanja konkurentnosti općenito. također. politike.9 milijuna eura do 2010. Predviđajući sudjelovanje na unutarnjem tržištu Europske unije. posebice u start-up fazi i fazi razvoja tvrtke. s posebnim naglaskom na područja koja zaostaju u razvoju. Putem ovog programa također će se jačati suradnja između institucija koje financiraju male i srednje tvrtke. Hrvatskoj su se u 2005. U okviru pretpristupnog fonda IPA – komponente namijenjene regionalnom razvoju. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstava nekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jačanje izvozne konkurentnosti. provodi se pilot-projekt „Potpora za jačanje konkurentnosti/ izvoza malih i srednjih poduzetnika“. Cilj projekta PHARE 2005. Pripreme za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći IPA. kroz projekte CARDS pružena je tehnička pomoć nadležnim ministarstvima i strukturama za podršku poduzetništvu kako bi se poboljšalo cjelokupno poslovno okruženje. ali otvara i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna Europske unije. male i srednje tvrtke imat će. godine upravo su u tijeku. godini otvorili pretpristupni programi PHARE. godini i provoditi će se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u članstvo zemalja Europske unije. pažnja je također posvećena shemama za sredstva bespovratne pomoći. godine. koji je uspostavljen upravo radi bržeg i jednostavnijeg informiranja potencijalnih i postojećih izvoznika. u okviru kojeg Hrvatskoj stoji na raspolaganju 589. U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog području gospodarstva i poduzetništva. Cilj programa je pomoć malim i srednjim tvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima financiranja. jačanjem promocije ulaganja i procjenom učinka zakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke. Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Projekti su se bavili 38 pitanjima administrativnih prepreka ulaganjima. U okviru projekta PHARE 2006. poslovno savjetovanje i regulatorni režim. Pretpristupna pomoć koju Europska unija osigurava u razdoblju pristupanja. ima za cilj pomoći Hrvatskoj u pripremama za članstvo uključujući i pripreme za uspješno korištenje financijskih instrumenata namijenjenih zemljama članicama. dio sredstava predviđen je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. Kroz CIP program. kroz postojeće pretpristupne fondove i novi instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre- accession) . uz naglasak na poboljšanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu. Hrvatska također namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost i inovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatrača. programe i strategije za male i srednje tvrtke.

hr 39 . Informacije o navedenim programima: Središnja financijska jedinica za ugovaranje http://cfcu.mfin.pristup informacijama o programima Europske unije kroz mreže poslovne potpore u obliku Euro-info centara i Inovacijskih relejnih centara. osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.ht Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija http://mvpei.hr Središnji državni ured za razvojnu strategiju http://strategija.

40 .

41 KORAK 6. .

Roba 42 za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati u ovlaštenoj organizaciji te odgovarajuće označiti prije izvoza. Kada je ugovorom sa stranom osobom. a samo se iznimno. Ta uvjerenja izdaju nadležne institucije ovisno o vrsti robe. Dozvole izdaju nadležna ministarstva (npr. organizira sve vrste transporta. tu potvrdu izdaje nadležna carinarnica. nadzora izvoza i uvoza umjetničkih djela i nekih plemenitih kovina. uz istodobno ograničavanje unutarnje trgovine tom robom. Ovisno o carinskom postupku. Link Udruženje međunarodnih otpremnika pri HGK www. IZVOZIT ĆU NA CILJANO TRŽIŠTE! ŠTO MORAM ZNATI O PROCEDURI IZVOZA I STANDARDIMA? IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI Uvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni. kamionski tovarni list CMR.) kao dokaz o njihovoj ispravnosti i kakvoći potrebno je priložiti posebna uvjerenja (sanitarno.hr Carinska uprava www.hgk. proizvodi široke potrošnje. a za poljoprivredne proizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja fitosanitarni certifikat. Otpremničke usluge također uključuju logističke usluge putem informacijske i komunikacijske tehnologijom u vezi s prijevozom. Pri izvozu nekih proizvoda (hrana. Prije započinjanja izvoznog postupka nužno je koristiti usluge međunarodnog otpremnika odnosno špeditera. propisima strane države ili hrvatskim propisima. rukovanjem ili skladištenjem robe odnosno upravljanje ukupnim otpremnim lancem. Ako je prema međunarodnim sporazumima o povlaštenoj trgovini predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu robe EUR. životinje. Otpremnik također pruža pomoć izvozniku oko dokaza i prava na povlašteno porijeklo robe te oko popunjavanja certifikata o porijeklu EUR 1.). u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. lijekovi i sl. osiguranja državne sigurnosti. Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak. zaštite života i zdravlja ljudi. mogu poduzeti količinska ograničenja (kontingenti) ili zaštitne pristojbe. izvoz robe može se podijeliti na: • konačni (redovan) izvoz. fitopatološko ili uvjerenje o kakvoći). • izvoz robe radi vanjske proizvodnje. zaštite čovjekove okoline. itd. predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. veterinarsko. posreduje pri osiguranju robe i savjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg načina transporta. za oružje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova. životinja i biljaka. za umjetnička djela Ministarstvo kulture. Za neke specifične proizvode. potrebne su dozvole za izvoz.carina. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanja carinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija – JCD. radi izvršenja međunarodnih ugovora. U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne formalnosti uključujući primjenu trgovinskih mjera i obračunava se izvozna carina ako je propisana. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe. za lijekove Ministarstvo zdravstva. Izvozni se kontingenti mogu odrediti za specifičnu robu radi zaštite neobnovljivih prirodnih bogatstava Hrvatske.1. • privremeni izvoz i • ponovni izvoz.hr . željeznički tovarni list CIM).

upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak jedinstvene carinske deklaracije. Da bi izvoznik mogao steći takav status. On mora sadržavati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku. Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem u kojemu izvoznik ima sjedište ili prebivalište ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz. i druge podatke o robi koja se izvozi. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na dan prihvaćanja carinske deklaracije. prethodnom carinskom postupku (ako je postojao). Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvrđuje stvarni istup robe. zemlji odredišta. nisu kršile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provođenje postupka. mora se obvezati da će poštovati odredbe Ugovora o slobodnoj trgovini između RH i država kojima je roba namijenjena. Ovlašteni izvoznik za podrijetlo robe Ovlašteni izvoznik je osoba kojoj Carinska uprava na njegov zahtjev može izdati odobrenje da bez obzira na vrijednost robe koju izvozi može sam na izvoznom računu ovjeriti podrijetlo robe. omogućuju carinarnicama nadzor nad postupkom . • izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika. • tovani list za prijevoz robe. . on mora poznavati pravila o podrijetlu robe i ne smije ih kršiti neistinitim prikazivanjima činjenica o robi. • uvjerenje o podrijetlu robe i • drugi dokumenti koje traži kupac. izdaje se odobrenje o pojednostavljenom postupku potvrđivanja podrijetla robe. trgovački naziv robe. Carinsku deklaraciju može podnijeti pošiljatelj – izvoznik ili njegov opunomoćenik koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova otpremništva. Knjigovodstveni zapis ima jednak učinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi. fakturnu vrijednost. Nakon podnesenog zahtjeva i provjere znanja. Da bi izvoznik mogao postati ovlašteni izvoznik. Ovlašteni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je u odobrenju Carinske uprave naznačeno. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od strane izvoznika. Odobrenje se može izdati 43 osobama koje redovito i često šalju robu.Središnji ured može tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez podnošenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. Broj odobrenja upisuje se na račun. Carinarnica prihvaća carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priložene sve isprave potrebne za postupak. Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora biti ispunjena na propisani način sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona i sadržavati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi. Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba fizički ne doprema u otpremnu carinarnicu što ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojeftinjuje. Takva tvrtka – ovlašteni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupak izvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Ovlašteni izvoznik Carinska uprava . • jedinstvenu carinsku deklaraciju. tarifnu oznaku Carinske tarife. U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu: • izvoznu fakturu.

ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe: • trgovačke uzorke. Karnete izdaju isključivo gospodarske komore učlanjene u međunarodni ATA jamstveni lanac pri Međunarodnom uredu trgovačkih komora.hr). sa sjedištem u Parizu (ICC). • za carinu ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne pristojbe ako ne bude ponovnog izvoza. prethodno podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici. glazbene instrumente. sitni alat. koji upravlja tim lancem. postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i. nakit. scenografija i ozvučenja za koncerte samo su mali izbor robe i opreme koja prelazi granicu zahvaljujući upravo ATA karnetu. odjeću i medicinske aparate. namještaj. ATA karnet je međunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog uvoza robe s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza. Na temelju ATA karneta ne smiju se izvoziti prehrambeni proizvodi. • karneti pojednostavljuju prelazak granice. postupak ponovnog izvoza. Prednosti ATA karneta: • izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita. PRIVREMENI IZVOZ Carinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske s točno određenom namjenom. muzejski izlošci. • upotrijebiti isti ATA karnet više puta u tijeku godine dana njegove valjanosti.carina. kao i provozni postupak obavlja bez podnošenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana. koji uključuje i njezino obnavljanje i osposobljavanje. obradbi ili popravku. izložbama te slanja uzoraka robe radi potreba istraživanja tržišta. 44 To podrazumijeva gotovo sve: računala. prerada i dorada robe i popravak robe. POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE Postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske kako bi se na njoj obavila određena proizvodna radnja : obrada robe. izlagači i ostali poslovni ljudi mogu: • unaprijed odrediti carinske troškove prema već utvrđenoj cijeni. • stručnu opremu i • robu za prezentaciju. umjetničke slike. kvarljiva roba te roba namijenjena preradbi. e-mail : ata@hgk. uz uvjet ponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju. sastavljanje i ugradbu u drugu robu. S ATA karnetom trgovci. • posjetiti više zemalja. Informacije o Osnovnim zakonima i provedbenim propisima Carinske uprave RH možete pročitati na slijedećoj stranici: www. U Hrvatskoj ATA karnete izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora a troškovi su različiti za svaku zemlju (tel: 01/4606-767 / 768 / 780 / 781. natjecateljska vozila. Trkači konji. Osoba koja namjerava robu privremeno izvesti radi obavljanja vanjske proizvodnje.htm . uključujući montažu. baletni kostimi. odnosno izvoznicima i uvoznicima omogućuju uporabu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti.hr/crozakoni. organiziranja prezentacija u svrhu zaključenja izvoznog posla. relikvije. fotografsku i filmsku opremu. industrijske strojeve. Ova vrsta izvoza u upotrebi je kod otprema robe radi izlaganja na sajmovima. • vratiti se u zemlju s robom bez teškoća i odgoda. izložbe i sajmove.

pomorske agente. Cijena izvješća za hrvatske tvrtke- članice Hrvatske gospodarske komore je 240 kuna. e-mail: bonitet@hgk. Centar za poslovne informacije. sporova i parnica. Osim što su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano vođenje međunarodne trgovine. Za strane tvrtke cijena jednog boniteta ovisi iz koje države tvrtka potječe te o roku isporuke. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi Međunarodna trgovinska komora (ICC) je izdala novu verziju Incotermsa. Grupu F čine klauzule: FAS. Radi lakšeg pregleda i razumijevanja. Zahtjev za izradu bonitetnih izvješća dostavlja se u pismenom obliku e-mailom ili telefaks uređajem na adresu: Hrvatska gospodarska komora.iccwbo. fax: 01/4606-782. 10000 Zagreb (tel: 01/4606-771. njihovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i druga upravna tijela te njihovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogućnost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija između prodavatelja i kupca odnosno izvoznika i uvoznika. a posredno se odnose i na prijevoznike. Oni predstavljaju skup međunarodnih pravila za tumačenje termina. FCA i FOB. Kako biste to saznali zatražite bonitetno izvješće kod Hrvatske gospodarske komore.hr. siječnja 2000. godine. SPOROVI Upotreba Incotermsa nužna je u međunarodnoj trgovini. odnosno izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomsko- pravni odnosi između prodavatelja(izvoznika) i kupca (uvoznika). DES. carinska tijela. a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredišta. Grupu D čine klauzule: DAF. odnosno da prodavatelj plaća prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja. F. luke i pristaništa. transportne su klauzule skupljene u četiri osnovne kategorije označene početnim slovima E. koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke.INCOTERMS. CIP i CPT. koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni. a za ostale naručitelje 65 eura. osiguravajuća društva i dr. odnosno da te troškove snosi kupac-uvoznik.org IZRADA BONITETNIH IZVJEŠĆA Uskoro trebate sklopiti posao sa stranim poslovnim partnerom. Link: Međunarodna trgovačka komora www. s time da prijevoz i osiguranje nisu plaćeni. koje ukazuju da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik. Odjel za poslovne informacije. Incoterms 2000. Incoterms je skup pojmova. Malo ste u dvojbi jer ne znate kakva je njegova ukupna poslovna sposobnost. koje ukazuju na prispijeće robe u određenu zemlju odredišta na trošak i rizik prodavatelja-izvoznika. DDP i DDU. KUPOPRODAJNI UGOVORI. Grupu E čini klauzula EXW. koji se najčešće koriste u međunarodnoj trgovini i to prije svega kod ugovora o prodaji. DEQ. Njima se daje jedinstveno tumačenje trgovačkih termina u međunarodnoj trgovini i izbjegava mogućnost različitog tumačenja u različitim zemljama što može dovesti do nesporazuma. špeditere. CIF. C i D engleskih naziva kratica odgovarajućih transportnih klauzula. odnosno (kod klauzule 45 FCA) do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznačenom mjestu. Grupu C čine klauzule: CFR. čija je upotreba počela 1. Pri izradi boniteta za hrvatske tvrtke nema roka isporuke. odnosno njegova sposobnost plaćanja. . Draškovićeva 45.

godine u Republici Hrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti ( „Narodne novine“. 10000 Zagreb. spor riješite izvansudskom nagodbom. broj 79/07). Sredinom 2005.NECARINSKE PREPREKE IZVOZU Uspješan izlazak Vaše tvrtke na međunarodno tržište zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede na tom tržištu. . ova je usluga izdvojena u posebnu instituciju. godine. kršenja elemenata iz ugovora. putem pravnog sustava. tel: 01/6106-095. europskim i međunarodnim normama dostupne su u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78. Sve informacije o hrvatskim. fax: 01/4848-625. Sudište omogućava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomoćno riješe osobe od njihovog povjerenja.hr. mjeriteljstva i nadzora nad tržištem. Od sredine 2005. Ukoliko je moguće. standardi. a također i arbitražu kao alternativu za spor. Tehničko zakonodavstvo je uređeni sustav akreditacije. Pravna strana međunarodnih ugovora U međunarodnoj trgovini s Vašim inozemnim partnerom može doći do različitih vrsta sporova. procesa i usluga. certifikacije i nadzora nad tržištem na području Republike Hrvatske. mjerenja. umjeravanja. Rješavanje sporova formalno. web: www. usklađen sa zahtjevima Europske unije. sadržaju i izgledu oznake sukladnosti). e-mail: hzn@hzn. Sredinom 2007. e-mail: sudiste@hgk. dobrovoljni sporazumi koji odrređuju ključne kriterije za proizvode. • preduvjete za priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u Republici Hrvatskoj na drugim tržištima. Kod međunarodnih poslovnih ugovora problemi mogu nastati zbog razlika u zakonodavstvu uključenih zemalja. Upoznavanje s normama i njihova primjena olakšava proizvođačima izlazak na svjetsko tržište i osigurava konkurentnost proizvoda na tom tržištu. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnošću ostvaruje i osigurava: • mjerodavno tržište usluga ispitivanja. Važno je da ugovor sadrži zakone koji vrijede u slučaju spora. usluge i procese te pomažu da proizvodi budu usporedivi i usklađeni. normizacije. Primjena normi u Vašem izvoznom poduhvatu je važna jer omogućuje najbrži i najlakši put za zadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrđenih tehničkim propisima.hzn. Inače. hr. može biti vrlo skupo.hr) . odnosno norme definiraju se kao dokumentirani. certifikacije. Od srpnja 2002. STANDARDIZACIJA I CE OZNAČAVANJE . oko plaćanja. Stalno izabrano sudište pri HGK pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije arbitražnog rješavanja sporova (tel: 01/4848-622. otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini i drugo. Donedavno je Sudište pružalo i usluge organizacije i administracije postupaka mirenja. pomažu prijenosu i širenju tehnologija. Pravilnik o obliku. promicanje kakvoće proizvoda. Centar za mirenje pri HGK. čuvane zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša. kao i kretanju roba i usluga. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalno normirno tijelo čija je zadaća ostvarivanje ciljeva normizacije: povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa. tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama informacijskog društva. Europski standardi omogućuju povećanje konkurentnosti tvrtke u Europskoj uniji. 4848-623. zaštite Vašeg intelektualnog vlasništva i drugo. čime je osiguran pravni temelj za donošenje podzakonskih akata (Uredba o načinu i postupku razmjene informacija s drugim državama i međunarodnim organizacijama u području normi. Prepreke slobodnom kretanju roba i usluga su tehničke prepreke odnosno neusklađeni tehnički zahtjevi. ispitivanja. 46 Usklađenje tehničkih normativnih dokumenata i tehničkog zakonodavstva najbolja je komunikacija s tehnički naprednijim zemljama.

uređaji za hlađenje. direktive i postupke za utvrđivanje sukladnosti. obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo označavanje prije nego što se stave na tržište ili u uporabu. web: www. 2. potencijalno eksplozivne atmosfere. • povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti. nedostatke na proizvodima. e-mail: akreditacija@akreditacija.eu . 3.hr).akreditacija. zaštite potrošača i drugih javnih interesa. Island i Lihtenštajn). toplovodni kotlovi. . rekreacijska plovila. plinski uređaji. propisanim EU direktivama tzv. zaštite zdravlja i života ljudi. Koji proizvodi moraju imati CE oznaku? Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema. Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije i u slučaju primjedbi na njegov rad agencija će pravodobno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja eventualnih nesukladnosti (tel: 01/6106-322. dizala. vrijede za nove proizvode koji su stavljeni na tržište ili uporabu. • vjerodostojni certifikati za sustave upravljanja povećavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke i konkurentnost te olakšavaju pristup novim tržištima. 2) CE oznaka je izjava pravne ili fizičke osobe (proizvođača) koja je proizvod označila te uvjerenje 47 za slobodan protok roba unutar tržišta svih zemalja članica EU i zemalja Europskog gospodarskog prostora (Norveška. pospješuju inovacije i pomažu pri odlučivanju i procjenjivanju rizika. novog pristupa detaljno određuju opseg primjene.hr. medicinski uređaji. "novog pristupa". Direktive tzv. U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog suda pravde u slučaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se može legalno kretati na tržištu jedne zemlje članice. Što proizvođač treba znati i poduzeti kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod? Proizvođač bi trebao znati: 1. strojevi. • tehničku potporu tijelima državne uprave u provedbi propisa u području sigurnosti i zdravlja ljudi. neautomatske vage.europa. eksplozivi za civilnu uporabu. Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevima sigurnosti. zaštite okoliša. za sve proizvode uvezene iz trećih zemalja te za rabljene proizvode ako je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. kada uključiti Prijavljeno tijelo (Notified Body). Popis direktiva kojima određeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku i popis proizvoda koji podliježu CE označavanju možete pronaći na stranicama http://ec. zaštite okoliša te zaštite javnog interesa. 3) Skraćenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz francuskog izraza Conformité Europeenne (europska sukladnost). građevni proizvodi. • vjerodostojni certifikati za proizvod povećavaju povjerenje potrošača. usklađene (harmonizirane) norme. zaštite imovine. igračke. korisnika proizvoda te povećavaju konkurentnost na tržištu. može se slobodno kretati i na tržištima ostalih zemalja članica. Koristi od akreditiranih tijela su : • pouzdana ispitivanja. oprema pod tlakom. osobna zaštitna oprema. te telekomunikacijska oprema. mjerenja i nadzor nad tržištem smanjuju proizvodne troškove. jačina motora). CE OZNAKA Što je CE oznaka? 1) CE oznaka je putovnica proizvoda. • tehničku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

sastaviti tehničku dokumentaciju (mapu. Ukoliko nema ovlaštenog zastupnika iz EU. odnosno načini dokazivanja.euroinfo. tada će njegov ovlašteni zastupnik iz EU biti odgovoran. (Euro info komunikacijski centar Zagreb –www. sufinanciranje troškova edukacija kod uvođenja sustava te certificiranja sustava i proizvoda. Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec. 4. spis). proizvođač mora priložiti Izjavu o usklađenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega čvrsto pričvršćena. Od dana stupanja na snagu pojedinog novog tehničkog propisa do pristupanja Republike Hrvatske EU ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda sa EU proizvodi koji se stavljaju na tržište RH moraju biti označeni posebnim potvrdbenim znakom sukladnosti.hr) Putem projekta „Tehničko usklađivanje“ Ministarstvo gospodarstva. Sva dokumentacija povezana s certifikatom mora biti sakupljena u tehničku mapu i biti raspoloživa za uvid nadležnim tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda. napraviti priručnik za uporabu. u rasponu su od jednostavnih koji omogućuju proizvođaču da obavi unutrašnje provjere i sam izjavi sukladnost. Odgovornost proizvođača izvan EU jednaka je kao i za proizvođača iz zemlje članice EU. tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporučila na tržište u EU. . doneseno je novo tehničko zakonodavstvo (novi tehnički zakoni. Proizvođače iz trećih država mogu zastupati ovlašteni predstavnici. rada i poduzetništva omogućuje Vam sufinanciranje dijela troškova konzultantskih usluga prilikom uvođenja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem. Zakon o mjeriteljstvu objavljen u Narodnim novinama broj 163/03. uvoznici i distributeri.htm Tko odgovara za sigurnost proizvoda na tržištu EU? Za sigurnost proizvoda odgovara proizvođač sa sjedištem u EU. od osam mogućih načina dokazivanja sukladnosti. igračke su nisko rizične.eu/enterprise/newapproach/ legislation/nb/notified_bodies.europa. stjecanje prava uporabe znakova kvalitete. Moduli. dakle. pravilno postaviti CE oznaku. Što su Prijavljena tijela? Osam modula ocjene sukladnosti. Što se tiče Republike Hrvatske koja je na putu u članstvo u EU. za certificiranje sukladnosti proizvoda (CE oznaka). izraditi analizu opasnosti. Ukoliko proizvođač nema sjedište u Europskoj uniji. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti objavljen u Narodnim novinama broj 158/03 i 79/07. Prateći ispravnu proceduru. razlikuju se po složenosti ovisno o složenosti proizvoda i mogućoj opasnosti za korisnika. Direktive propisuju moguće načine ocjenjivanja sukladnosti proizvoda i proizvođač može sam birati njemu najprikladniji. Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj glede CE oznake? Obveza je zemalja članica EU prenijeti tehničke direktive u nacionalno zakonodavstvo. za proizvode visokog rizika. ocjenu rizika. 5. Stavljanjem te oznake na proizvod proizvođač jamči da je prošao sve propisane postupke dokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. Neki od tih zakona su Zakon o normizaciji objavljen u Narodnim novinama broj 163/03. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda objavljen u Narodnim novinama broj 158/03. kontrolu kvalitete dijela ili čitavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinačnog proizvoda od strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certifikata (tzv. Predviđene su velike novčane kazne za nepoštivanje tih pravila te naravno pad ugleda tvrtke. Dakle. dok bi neke vrste 48 strojeva mogle biti visoko rizične i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog tijela. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti. 6. Zakon a akreditaciji objavljen u Narodnim novinama broj 158/03. tehnički pravilnici i ostali tehnički propisi). Po prirodi rizika kod svakog proizvoda određuje se odgovarajući model ocjene sukladnosti tj. obaviti sva ispitivanja. do veoma složenih provjera svakog elementa proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Notified Body). direktiva može odrediti obvezu pribavljanja certifikata za dizajn/ izradu.

• moguće bolje upoznavanje konkurencije. Za neka prava kao što su patent ili zaštićeni industrijski dizajn zaštitu je u pravilu potrebno pokrenuti prije bilo kakvog objavljivanja podataka ili puštanja u promet proizvoda koji su predmet zaštite. te postavljanje strategije zaštite u svakom pojedinačnom slučaju zahtijevaju pomoć stručnjaka za marketing. pravo i intelektualno vlasništvo. Zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva U izvoznim pripremama treba utvrditi koji se sve slični proizvodi već nalaze na ciljnom tržištu i na koji je način svaki pojedini od njih zaštićen ili je u postupku zaštite. • moguće bolje tržišno pozicioniranje vlastitog proizvoda/usluge. tehnologiju. . Stoga se za takav nastup valja što bolje pripremiti. Da spomenemo samo neka: • Koji su oblici zaštite proizvoda ili usluge potrebni i poželjni? 49 • Na kojem području treba zaštititi proizvod ili uslugu? • Što se postiže zaštitom proizvoda ili usluge? • Je li sustav ostvarivanja prava zaštite industrijskog vlasništva na odabranom tržištu djelotvoran? • Koliko se isplati investirati u zaštitu proizvoda ili usluge? Odgovori na ovakva i slična pitanja. Izvoz proizvoda znači nastupanje na tržištu koje u pravilu slabije poznajemo od vlastitog. • moguće ostvariti bolju cijenu i povećati zaradu.ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA Zašto je važna zaštita Vašeg intelektualnog vlasništva? Zaštitom intelektualnog vlasništva ostvaruje se bolji položaj. Intelektualno vlasništvo najčešće se dijeli na dvije velike skupine: industrijsko vlasništvo. • moguće ostvariti povoljniji položaj na tržištu i steći dugoročnu prepoznatljivost. uslugu ili tvrtku u cjelini. • jednostavnije pronaći dobrog distributera/zastupnika na novom tržištu. Proizvod koji želite izvoziti niti na koji način ne smije povređivati zaštitu koju uživaju već prisutni proizvodi na novom tržištu. Zašto je izvozniku važna zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva? Zaštita intelektualnog vlasništva izvoznika Zaštita intelektualnog vlasništva može značajno doprinijeti konačnom uspjehu izvoznoga posla. Je li i ako jest zašto izvozniku važna zaštita njegovog intelektualnog vlasništva? 2. • moguće sklopiti bolje ugovore o plasmanu roba i usluga. te na autorsko pravo i srodna prava. žigova i industrijskog dizajna. • moguće ojačati marketinšku kampanju. Većina1 podataka takve vrste može se naći u javno dostupnim bazama patentnih dokumenata. • jednostavnije i pod povoljnijim uvjetima ustupiti licencu. U zemljama članicama WTO-a (151 članica). zaštita intelektualnog vlasništva je jedini dozvoljeni način za ostvarivanje takvog povoljnijeg tržišnog položaja za pojedini proizvod. S razvijenom strategijom zaštite biti će pored ostaloga: • moguća bolja analiza novoga tržišta. U suprotnom lako može doći do carinskih problema pri uvozu ili do vrlo skupih trgovačkih sporova koji mogu rezultirati osobito negativnim posljedicama po izvoznika. dakle u zemljama koje su pristale na liberalizaciju tržišnih odnosa. pa čak i monopol na određenom tržištu. Važan aspekt zaštite je i pravovremenost pokretanja zaštite. Što se tiče intelektualnog vlasništva treba odgovoriti na dva osnovna pitanja: 1. financije. Brojna su pitanja vezana uz zaštitu proizvoda.

godine prijava europskog patenta moći započeti u DZIV-u. Prijave patenta. uputama o pripremanju prijava za zaštitu. tehničku i poslovnu složenost sustava zaštite intelektualnog vlasništva DZIV. Zavod također samostalno ili u suradnji s drugim domaćim ili međunarodnom organizacijama održava specijalističke seminare. Tu je u prvom redu internet stranica http://www. Izvozni proizvod može biti dovoljno različit od svih ostalih proizvoda na novom tržištu. Međunarodna prijava industrijskog dizajna podnosi se izravno Međunarodnom uredu pri WIPO-u. Time je omogućeno da u Hrvatskoj putem Zavoda mogu započeti postupci. Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status može se utvrditi pretragom odgovarajućih baza2. Ako se radi o većem broju sličnih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jako izražena.hr s brojnim korisnim sadržajima iz različitih područja intelektualnog vlasništva. Proizvod nalik onome koji se želi izvoziti ne mora postojati na ciljnom tržištu. ali je označen žigom koji je nalik barem jednom žigu koji uživa zaštitu na novom tržištu. . takvi se podatci mogu pronaći u bazama podataka patentnih dokumenata. Prijave za europski žig i europski dizajn podnose se uredima ovlaštenima za to u skladu s pravilima Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM-a). ili treba izmijeniti žig kojime je proizvod označen. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba više godina. Osim u rijetkim slučajevima izvozni proizvod neće biti potpuno nov ili neće uopće biti nov na ciljnom tržištu. zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to područje. Najčešće će se na njemu već nalaziti barem jedan ili nekoliko sličnih proizvoda. U takvoj situaciji ili se treba pokušati dogovoriti s nositeljem prava sličnog žiga. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna važeći. Kako DZIV može pomoći izvoznicima? S obzirom na pravnu. Međunarodne prijave Republika Hrvatska je pristupila svim važnijim međunarodnim sporazumima i konvencijama vezanim uz intelektualno vlasništvo. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalno mogla u kraćem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom vrstom proizvoda. žiga i industrijskog dizajna mogu se podnositi i izravno u pojedinoj zemlji. čime se u potpunosti integrirala u međunarodni sustav. pruža nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. a da je unatoč tome u toj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomično štiti neka obilježja koja taj proizvod ima.dziv. Pored toga Zavod ima organiziranu službu aktivne stručne3 pomoći putem koje korisnici mogu telefonskim upitom. e-poštom ili u sklopu dogovorenog sastanka dobiti odgovor na većinu pitanja. te se na temelju njih može procijeniti kolika je realno tržišna opasnost od alternativne tehnologije. u cilju izbjegavanja spora moguće je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patenta odnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo. radionice i predavanja iz područja intelektualnog vlasništva. • međunarodne prijave patenta (PCT)4 i • međunarodna prijava žiga (Madridski sustav). te za poslovne ljude i poduzetnike. Očekuje se da će se od početka 2008. što je također preporučljivo provjeriti pretragom odgovarajućih baza. kao specijalizirano tijelo državne uprave za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i 50 druge stručne poslove u tom području. te slobodno dostupnim bazama podataka koje sadrže veliku većinu dokumentacije o industrijskom vlasništvu u Republici Hrvatskoj. Prijava europskog patenta može se osim putem međunarodne prijave (PCT) podnijeti izravno Europskom patentnom uredu (EPO-u). za profesionalce u struci. provedbi postupaka zaštite.

• za izbjegavanje mogućih sporova zbog povreda tuđih prava. Pretraživanje patentnih dokumenata može poslužiti: • za prvu procjenu novosti izuma. niti pretraživanja industrijskog dizajna izvan Republike Hrvatske. Pretraživanje žigova može poslužiti: • kao temelj za procjenu mogućnosti nesmetanog uvođenja pojedinog žiga u određenu zemlju. ako planirate proizvodnju ili prodaju novog proizvoda u određenoj zemlji. Zavod također nudi i komercijalnu uslugu pretrage žigova koji imaju učinak u jednoj od zemalja 51 regije5. brošura i letaka za nove proizvode ili usluge. Međutim.Usluga pretraživanja Pored svoje osnovne djelatnosti Zavod pruža komercijalne usluge pretraživanja patentnih dokumenata. kada je to potrebno Zavod može pomoći zainteresiranima oko uspostavljanja kontakta s drugim organizacijama u svijetu koje takav zadatak mogu kvalitetno obaviti. Zavod za sada ne pruža usluge pretraživanja žigova izvan zemalja regije. • kao prethodno pretraživanje prije podnošenja zahtjeva za registraciju vlastitog žiga. . • da biste spriječili moguće sporove zbog povrede tuđih prava te zahtjeva za naknadu štete. • da biste provjerili vjerodostojnost oglašavanja. Pri pretraživanju patentnih dokumenata stručnjaci Zavoda koriste dostupne međunarodne komercijalne i nekomercijalne baze podataka. • da biste prepoznali buduće trendove u marketingu novih proizvoda i usluga. • kao nadahnuće za stvaranje ili unapređivanje vlastitog izuma. opis. • da biste prikupili dokaze radi podnošenja prigovora ili zahtjeva za opoziv prava na postojeći tuđi patent. bibliografski podaci itd. • da biste stekli uvid u portfelj registriranih žigova tvrtki prilikom poslovnih transakcija. crtež ili slika. žigova i industrijskog dizajna. klasifikacijske oznaka. • da biste istražili u kojim zemljama ne postoje tuđa patentna prava (nema opasnosti od povreda prava). • za procjenu postoje li bitne karakteristike izuma koje ga čine dovoljno različitim od drugih proizvoda • kao osnova za sastavljanje dobro utemeljene patentne prijave (navođenje dokumenata koji opisuju prethodno stanje tehnike). • kao nadahnuće za stvaranje vlastitih žigova. • da biste doznali više o proizvodima ili uslugama konkurenata. • da biste odredili glavno područje tehnike relevantno za određeni izum. • kao prilog za procjenu sigurnosti budućih ulaganja u marketing. • da biste istražili koje su rezultate do sada postigli konkurenti (kako biste donijeli odluku o zaustavljanju ili ubrzavanju vlastitog razvojnog projekta). • za otkrivanje postoje li i tko su Vam glavni konkurenti koji razvijaju jednaki ili sličan proizvod.). Pretraživanja se provode na temelju pisanog zahtjeva koji sadrži podatke o naručitelju i kriterije za pretraživanje (ključne riječi.

hr . http://www. osobito za male i srednje tvrtke.jpo.uspto.jp .stranica Japanskog patentnog ureda 52 .stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske s brojnim sadržajima o različitim vrstama intelektualnog vlasništva i mogućnostima njegove zaštite.epo. http://www.wipo. VAŽNIJE POVEZNICE Opći sadržaji o intelektualnom vlasništvu Mnoge detaljnije informacije o intelektualnom vlasništvu možete naći na slijedećim internetskim stranicama: http://www.org .stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM) Europske unije http://www.int .eu .europa.stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo obiluje brojnim korisnim prilozima svih vrsta uključujući i poslovne aspekte intelektualnog vlasništva.go.dziv.stranica Europskog patentnog ureda http://oami.gov .stranica Ureda za patente i žigove SAD-a http://www.

1. http://oami.baza podataka industrijskog dizajna Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije http://www.int/pctdb/en .epoline.baza podataka patentnih prijava koje slijede međunarodnu (PCT) rutu.int/ipdl/en/search/hague/search-struct. http://tess2.baza podataka patentnih dokumenata Ureda za patente i žigove SAD-a.dozvoljava uvid u podatke objavljene za vrijeme trajanja postupka priznavanja Europskog patenta. Ovdje je naveden tek kratki popis možda najčešće korištenih baza.org/portal/public/registerplus .baza podataka žigova Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. http://oami.html . http://www.gov/patft/index.wipo.jsp .eu/CTMOnline/RequestManager .najveća besplatna baza podataka patentnih dokumenata u svijetu http://www.europa.Baze podataka Na internetu je moguće naći brojne slobodno dostupne baze podataka vezane uz intelektualno vlasništvo.posebna stranica na internetu namijenjena pohrani digitalnih sadržaja u svrhu zaštite autorskog prava i srodnih prava .espacenet.baza podataka žigova Ureda za patente i žigove SAD-a.eu/RCDOnline/RequestManager . http://www.uspto.baza podataka žigova Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije.com .jsp .europa.org . kao i naknadne informacije u nacionalnoj fazi priznavanja patenta.wipo. 53 http://www.wipo. http://www.baza podataka industrijskog dizajna Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.int/ipdl/en/search/madrid/search-struct. http://www.exe?f=tess&state=om3ukf.uspto.gov/bin/gate.1 .iddn.

54

55

KORAK 7.

ŽELIM JOŠ BOLJI I USPJEŠNIJI IZVOZ!
KAKO TO OSTVARITI?
INFORMACIJE O IZVOZU I STJECANJU IZVOZNIČKIH VJEŠTINA
Globalno tržište karakterizira dinamičnost i novi odnosi te je važno imati osiguran pristup različitim
informacijama o inozemnim tržištima i mogućnostima dodatne edukacije kako biste se mogli
prilagoditi zahtjevima globalnog tržišta.
Postoje različiti načini kako steći specifična znanja o izvozu i izvoznim vještinama: specijalizirani
tečajevi, treninzi i edukacije o izvoznim vještinama koje provode različite institucije, zapošljavanje
stručnjaka, partnerstvo s iskusnim tvrtkama-izvoznicama ili sklapanje ugovora o uslugama eksperata
za međunarodnu trgovinu odnosno pojedina ciljana tržišta.

Stjecanje određenih specifičnih znanja o poduzetništvu potrebnih za poslovanje Vaše tvrtke (npr.
u području financija, marketinga, upravljanja) dostupno je putem programa edukacija koje provode
specijalizirane institucije (obrazovne ustanove, poduzetnički centri, regionalne razvojne agencije i
druge specijalizirane institucije).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi projekt „Obrazovanje u poduzetništvu“
putem kojeg sufinancira troškove institucijama koje provode ovaj vid cjeloživotnog obrazovanja,
tako da je većina od navedenih tečaja/seminara za polaznike besplatna (www.mingorp.hr).

Specifična znanja vezana uz izvoz moguće je stjecati kontinuirano putem uključivanja u programe
56 edukacija, koje provodi Hrvatska gospodarska komora putem svojih sektorskih udruženja, kao i
Hrvatska obrtnička komora, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Udruga izvoznika, Hrvatska
udruga poslodavaca, te uredi i predstavništva inozemnih komora u Republici Hrvatskoj.

Navedene institucije također organiziraju ciljane seminare i okrugle stolove uz angažman uspješnih
ljudi - stručnjaka iz prakse čija su znanja i praktična iskustva od koristi za Vašu tvrtku – potencijalnog
izvoznika.
Informacijski centar za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori može Vam pružiti relevantne
informacije o inozemnim tržištima i tenderima, podatke o potencijalnim kupcima i partnerima na
međunarodnim tržištima te informacije o postupcima izvoza i svim potrebnim pratećim uslugama.

Putem Euro Info Komunikacijskog centra (EICC Zagreb) možete zatražiti konkretnu pomoć pri
izlasku na tržište Europske unije, ali i sve ostale zemlje u kojima postoji EIC mreža (područje istočne
i jugoistočne Europe, SAD, Ukrajina, Izrael, Jordan, Sirija…). EICC raspolaže bazom podataka tzv.
„Business Cooperation Database“, preko koje se jednostavno i lako može doći do potencijalnih
partnera za poslovnu suradnju. Baza je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim
kompanijama koje traže partnere vani, i sadrži profile stranih kompanija koji traže poslovnu suradnju
s hrvatskim tvrtkama. Navedena baza je dostupna samo Euro info centrima, kao glavnom alatu za
pomoć malim i srednjim tvrtkama u širenju i jačanju njihovog poslovanja na inozemnom tržištu.

Udruga Hrvatski izvoznici na svojim internetskim stranicama pruža informacije u svezi organiziranja
različitih događanja vezanih uz izvoz ( tribine, forumi, predstavljanja, znanstvene i stručne radionice,
predavanja, i sl. ) Putem internetske stranice Udruge dostupne su Vam informacije o sajmovima i
konferencijama te izvoznim portalima u svijetu.
Hrvatski izvoznici također redovito organiziraju besplatne edukacije za izvoznike s gostovanjima
stranih i domaćih konzultanata. Teme seminara određene su prema iskazanom interesu anketiranih
tvrtki odnosno kadrova koji operativno rade na izvoznim poslovima. Najveći interes izvoznici su
do sada iskazali za edukacije iz područja: istraživanje tržišta, norme i certifikati važni za izvoz; kako

iskoristite mogućnosti. Svi seminari osmišljeni su kao dvosmjerna komunikacija između predavača i sudionika s brojnim primjerima iz prakse. rada i poduzetništva. prodajne strategije. gospodarski susreti Ako želite prezentirati Vašu tvrtku na stranom tržištu. Obavijest o planiranim posjetima stranim tržištima u gospodarskim delegacijama možete pronaći na portalu www. bilo da je riječ o preprekama vezanim uz procese i institucije u Republici Hrvatskoj ili o preprekama vezanim za ulazak i poslovanje na stranom tržištu. uz mogućnost prijave za sudjelovanje. carinske procedure. koje Vam pruža Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva gospodarstva. HOK). i slično. odnosno na stranicama gospodarskih udruženja (HGK. Ured HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) prikuplja informacije o edukacijama koje provode različite institucije. Na internetskim stranicama Ureda HIO www. informirati se o organiziranim nastupima na sajmovima te o ciljanim prezentacijama hrvatskog gospodarstva u inozemstvu.hr • besplatni info telefon: 0800 44 44 48 • fax: 01/6109-714 • e-mail: izvoz@izvoz.izvoz.hr možete doznati sve o aktualnim edukacijama korisnim za izvoznike te predložiti teme koje Vas zanimaju.hr • adresa: Ministarstvo gospodarstva.hr možete iskazati interes za posjetom pojedinoj zemlji u sklopu gospodarske delegacije. rada i poduzetništva.uspješno izvoziti i ući na nova tržišta. identificiranje stranih strateških partnera. bilo da se radi o organiziranom ili individualnom nastupu. 10000 Zagreb . Ulica grada Vukovara 78. U uredu HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) pri Ministarstvu gospodarstva.hr. Isto tako.izvoz.izvoz. U svakom trenutku možete prijaviti prepreku s kojom se susrećete pri izvozu. Prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnom tržištu. • obrazac na internetskoj stranici www. rada i poduzetništva možete zatražiti informacije o mogućnosti sufinanciranja nastupa Vaše tvrtke na inozemnim sajmovima. 57 Prijava prepreka izvozu Ured HIO kontinuirano prikuplja i obrađuje zahtjeve tvrtki za uklanjanjem prepreka za izvoz. Također se organiziraju gospodarski susreti zainteresiranih domaćih i stranih tvrtki u Hrvatskoj i planiraju organizirani nastupi i prezentacije hrvatskog gospodarstva na ciljanim međunarodnim sajmovima. putem portala www. koje u suradnji s drugim institucijama organizira posjete gospodarskih delegacija pojedinim zemljama.izvoz. Odjel za izvoz.

58 .

59 KONTAKTI .

Zrinskog 7-8.hr • Web stranica: http://hgd.izvoz. 01/4828 380 • Telefax: 01/4897 .hr HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA GOSPODARSTVO • Ilica 49.hr HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA HRVATSKI IZVOZNICI • Rooseveltov trg 2. 10000 Zagreb • Prilaz Gjure Deželica 7.555 • Telefax: 01/4826 352.p.556 • E-mail: eicc@hgk. 10000 Zagreb • Telefon: 01/4561 526.euroinfo. 10000 Zagreb Ministarstvo financija • Besplatni info telefon: 0800 18 52 • A. 10000 Zagreb suradnju • Besplatni info telefon: 0800 44 44 48 • Trg N. p.Š. rada i europskih integracija poduzetništva Uprava za međunarodnu gospodarsku • Ulica grada Vukovara 78.hr • Web stranica: www.hr • E-mail: hamag@hamag. p.hbor. 166.hr • Web stranica: www.hr .hr • Web stranica: www.mvpei.p.hr • E-mail: gospodarska.hr • Web stranica: www. poslovne. 10000 Zagreb • Telefon: 01/4806 666 • Telefon: 01/488 10 00 • Telefax: 01/4846 610 • Telefax: 01/488 10 09 • E-mail: hok@hok.hrvatski-izvoznici. 630.hr • Web stranica: www.hr • Telefax: 01/4597 744 • Web stranica: www.hr HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I AGENCIJA ZA PROMICANJE ULAGANJA I RAZVITAK IZVOZ • Strossmayerov trg 9.apiu.hamag. Kontakti HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA ODJEL ZA IZVOZ Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva.hr • E-mail: hgk@hgk.hr EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR ZAGREB HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Hrvatska gospodarska komora (HUP) • Rooseveltov trg 2.hr informacije@hgk. • Telefon: 01/4606 708 • Telefon: 01/61 02 333 • Telefax: 01/4606 782 • Telefax: 01/61 55 280 • E-mail: hio@hgk.hup. 10000 Zagreb • Pavla Hatza 12. 10000 Zagreb • Telefon: 01 4591 666 • Telefon: 01/4866 000.hr • Web stranica: www. 10000 Zagreb • Andrije Hebranga 34. 01/4866 001 • Telefax: 01/ 4591 523 • Telefax: 01/4866 008 • Web stranica: www. 10000 Zagreb. 10000 Zagreb • Telefax: 01/ 6109 714 • Telefon: 01/4569 849 • E-mail: izvoz@izvoz.hok.hr INFORMACIJSKI CENTAR ZA IZVOZNIKE Hrvatska gospodarska komora CARINSKA UPRAVA • Draškovićeva 45. 10000 Zagreb • Telefon: 01/456-1555 • Telefon: 01/4923 796 • Telefax: 01/482-8380 • Telefax: 01/4923 797 60 • E-mail: info@hrvatski-izvoznici.carina.hr • Web stranica: www. • E-mail: ured-ravnatelja@carina.hr • E-mail: hup@hup.suradnja@mvpei. Humboldta 4a. 10000 Zagreb • Hebrangova 34. 01/4561 756 • Telefon: 01/4897 .hr .

hr • E-mail: ured. Prisavlje 14 • Ulica grada Vukovara 78.mzos. branitelja i međugeneracijske solidarnosti • Park Trešnjevka 4.bicro.hr • Web stranica: www.akreditacija.hr 61 Ministarstvo obitelji. obrazovanja i • Web stranica: www. • Telefon: 01/ 6106 322 • Telefon: 01/ 6106 393 • Telefax: 01/ 6109 322 • E-mail: office@mps.hr • E-mail: hzn@hzn.mingorp. 10000 Zagreb • Telefon: 01/6169 111 • Telefon : 01/ 6106 410 .hr • Web stranica: www.O. 10000 Zagreb • Telefon: 01/ 2499 850 • Telefon: 01/2352 601 • Web stranica: www.hr SIQ CROATIA D. • Telefon: 01/3657 888 CE oznaka • E-mail: mobms@mobms. 10000 Zagreb. 10000 Zagreb TÜV CROATIA D.hr • Web stranica: prodaja: prodaja@hzn. turizma.zik.hr Ministarstvo mora. • Planinska 1. šumarstva i Hrvatska akreditacijska agencija vodnog gospodarstva • Ulica grada Vukovara 78. 10000 Zagreb • Ulica grada Vukovara 78.hr • Web stranica: www.O. Ministarstvo gospodarstva. • Web stranica: www. 10000 Zagreb. 01/6106 361 • E-mail: info@mmtrp.O.dnv.mmtrp. – BICRO • Slavonska avenija 50/2.hr .hr Zavoda za ispitivanje kvalitete d.hr • Web stranica: www.O. rada i intelektualno vlasništvo poduzetništva Hrvatski zavod za norme (HZN) • Ulica grada Vukovara 78.dziv.o. • Telefon: 01/4569 000 • Dr Mile Budaka 1. 10000 Zagreb • Ulica grada Vukovara 78. 10000 Zagreb.hr • E-mail: ipo.hr športa • Trg hrvatskih velikana 6.O. • Avenija Dubrovnik 10. 35000 Slavonski Brod • E-mail: ured@mzos.momms.siq.o. 10000 Zagreb • Telefon: 01/ 4806 777 Ministarstvo znanosti.hr Ministarstvo poljoprivrede.Poticaji Norme.hr Poslovno-inovacijski centar Hrvatske DET NORSKE VERITAS ADRIATICA D.hr • Telefax : 01/ 6112 017 • Web stranica: www.mps.O.hr • Web stranica: www.hr • Web stranica: www.hr • E-mail: akreditacija@akreditacija.tuv. 10020 Zagreb • Telefon: 01/ 6551 306 • Web stranica: www. akreditacije. prometa i Državni zavod za intelektualno razvitka vlasništvo • 10000 Zagreb.hr • Telefon: 035 /400 590 • Web stranica: www.croatia@dziv.bicro@bicro. 10000 Zagreb • Telefon: 01/6106 11 • Telefon : 01/ 6106 095 • Info telefon: 0800 234 505 • Telefax : 01/ 6109 321 • E-mail: info@mingorp.hr • Ljudevita Gaja 17/III.

com/ IPSOS http://www.htm GFK http://www.eventseye. millwardbrown.com/ SYNOVATE http://www.tns-global. com/ MILLWARDBROWN http://www.com/Sites/millwardbrown/ Sajmovi http://www.gfk.ipsos.com 62 . com/market-sectors/index. Korisne poveznice: Istraživanje tržišta http://www.or TNS http://text.synovate.esomar.

63 .

64 .

Bugarska. Slovačka i Slovenija (CETMOS). 3 DZIV je ovlašten samo za pružanje stručnih informacija. radi kvalitetne pretrage i ispravnog tumačenja pronađenih informacija na kojima se temelje odluke o zaštiti svakako je preporučljivo savjetovati se sa stručnjakom u području zaštite intelektualnog vlasništva.NAPOMENE UZ TEKST 1 Podaci o postupcima zaštite koji su još u tijeku nisu javno dostupni prije službene objave. . Pretragom su obuhvaćeni i svi žigovi Zajednice (CTM) koji vrijede na cijelom području Europske unije. Za to je potrebno angažirati registriranog zastupnika za intelektualno vlasništvo ili pravnog savjetnika. 65 5 Za sada su to Austrija. Hrvatska. Neke važnije navedene su pri kraju ovoga teksta. 2 Na internetu se nalazi veći broj slobodno dostupnih baza za pretraživanje intelektualnog vlasništva. Rumunjska. 4 PCT je kratica od Patent Cooperation Treaty (Ugovor o suradnji u području patenata) temeljem kojega je moguće jednom patentnom prijavom istovremeno započeti zaštitu izuma u više zemalja potpisnica tog ugovora. Međutim. ali ne i za pružanje konkretne pravne pomoći pojedincima u pojedinačnim slučajevima zaštite. Poljska. Češka. Mađarska. te se ne vide niti u javno dostupnim niti u komercijalnim bazama podataka.

66 .

izvoz. RADA I PODUZETNIŠTVA Uprava za poticanje ulaganja i izvoza Vukovarska 78 10000 Zagreb Ured HIO www. IZDAVAČ REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA.hr Naklada: 1000 Komada Dizajn Duško Bekar 67 Tisak Kratis .

68 .