1

HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
PRIRUČNIK
ZA IZVOZNIKE
U SEDAM KORAKA
2
3
1.PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.1.PREDNOSTIIZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
3.PRVIKORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
RAZMOTRITESREDSTVAIZNANJAVAŠETVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4.DRUGIKORAK ...............................................................................15
KREIRANJEIZVOZNOGPLANAISTRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5.TREĆIKORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
ISTRAŽIVANJEIODABIRCILJANOGTRŽIŠTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.1.HRVATSKAGOSPODARSKADIPLOMACIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.2.MARKETINŠKIPLAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
5.3.ULAZAKNACILJANOTRŽIŠTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
6.ČETVRTIKORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
MARKETINGIPRODAJA................................................................................ 26
7.PETIKORAK.................................................................................29
FINANCIRANJEIZVOZA,OSIGURANJEIJAMSTVA.......................................................... 30
7.1.POTPORAHBOR-aUSVIMFAZAMAIZVOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
7.2.POTICAJIPODUZETNIŠTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
7.3.EUFONDOVI-NOVIIZVORIFINANCIRANJA........................................................ 38
8.ŠESTIKORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41
IZVOZNIPOSTUPAKISTANDARDI........................................................................ 42
8.1.CEOZNAČAVANJE ............................................................................. 47
8.2.ZAŠTITAPRAVAINTELEKTUALNOGVLASNIŠTVA.................................................... 49
9.SEDMIKORAK...............................................................................55
INFORMACIJE,EDUKACIJE,BARIJERE..................................................................... 56
10.KONTAKTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59
Sadržaj
4
5
UVOD
6

|cštcv.ro pcJJ.otr|co | pcJJ.otr|c|.
¯
r.č.| |.vc.. .. n.|J .on||J pcpJt
|opJb||k. |.v.tsk. |o roJp|t.r.
Sv|otsk. |skJstv. gcvc.o r.n J.
sJ g.Jpo n.||| | .osJ.src s.oJr|o bcg.t||
.on.||.. J kc|o sp.J. | |.v.tsk.. ...v||.|o
|.vc.ro st..tog||o s c|||on |.č.r|. | ...vc|.
v|.st|t|| gcspcJ..st.v.. |c.r.tc |o k.kc
pcvoć.r|o cJ s.nc |oJ.r pcstc JkJprcg
|.vc.. .on||o č|r| .r.č.|ro pcn.ko J
..pcš||.v.r|J rcv|| ..Jr|k. k.c | stv...r|J
rcv|| JcJ.r|| v.||oJrcst| p.c|.vcJ. |
Js|Jg. kc|| sJ r. kc.|st g..đ.r|n. |opJb||ko
|.v.tsko.
|.vc. ncgJ cstv..|t| pcstc|oć| pcJJ.otr|c|.
kc|| sJ svc|o p.c|.vcJo | Js|Jgo pctv.J|||
r. Jcn.ćon t.ž|štJ. .|| |stc t.kc c |.vc.J
t.ob.|J ...n|š||.t| | rcv| pcJJ.otr|c| kc|| sJ
tok .og|st.|..|| svc|J p.c|.vcJrJ ||| Js|JžrJ
J|o|.trcst. ¯. |oJro | J.Jgo v.||oJ| p..v||c
J. so ncgJ JpJst|t| J |.vc.r| pcJJ|v.t
p.ž|||v|n | |sc.pr|n p.|p.on.r|on sv||
.kt|vrcst| kc|o p.ot|cJo |.vc.J.
|p..vc \.n cv.| |.|.Jčr|k .. |.vc.. r.
|oJrcst.v.r | ...Jn|||v r.č|r. p.Jž. cJgcvc.o
r. p|t.r|o k.kc p.|p.on|t| | p.cvcJ|t| |.vc.ro
.kt|vrcst|. Svo .kt|vrcst| cbJ|v.ćoro sJ J
soJ.n kc..k. kc|o vcJo k. žo||orcn c|||J. .
tc |o pct|c.r|o kJp.c. | pct.cš.č. r. st..r|n
t.ž|št|n. J. kcrt|rJ|..rc |sk..J|J |rto.os ..
\.š|n p.c|.vcJ|n. | Js|Jg.n..
|...J. cvcg |.|.Jčr|k. .o.J|t.t |o p.cvcđor|.
n|o.. p.c|okt. „|.v.tsk. |.vc.r. c|or.|v.“
kc|o \|.J. |opJb||ko |.v.tsko p.cvcJ| pJton
.osc.r|| n|r|st..st.v. | p..tro.sk|| |rst|tJc||..
Ministar
Branko Vukelić, dipl. ing.
8
O
tvc.orcst |.v.tsko J gcspcJ..sk|n
cJrcs|n. s |rc.onstvcn
cncgJćJ|o s|cbcJ.r p.ctck .cb.
| Js|Jg.. k.kc Jcn.ć|| r. nođJr..cJrcn
t.ž|štJ t.kc | st..r|| r. Jcn.ćon t.ž|štJ.
|.v.tsk| gcspcJ..sk| ...vc| Jnrcgcno cv|s|
cJ Jvc.. rcv|| to|rc|cg||. | .r.r|. kc|.
n| ro ncžonc p.c|.vost|. |c. ctvc.orcst
|o ncgJćrcst | p.|||k. .. |.v.tsko tv.tko J.
tost|..|J svc|J kcrkJ.ortrcst r. g|cb.|rcn
t.ž|štJ.
S cb.|.cn J. so k.c. |.vc. J vo||kc| n|o.|
.o|okt|.. kcrkJ.ortrcst r.c|cr.|rcg
gcspcJ..stv. s.sv|n |o ...Jn|||vc r.stc|.r|o
\|.Jo |opJb||ko |.v.tsko J. p.vcn
|.vc.rcn st..tog||cn „|.v.tsk. |.vc.r.
c|or.|v.“ .. ...Jcb||o 200. 2010. gcJ|ro.
pct.kro svo .o|ov.rtro st.JktJ.o J.Jštv.
r. .kt|vrc Jk||Jč|v.r|o J p.ccoso pct|c.r|.
|.vc... St..tog||cn sJ Jo|r|..r. čot|.|
c|||.. pcvoć.r|o b.c|. |.vc.r|k.. p.cn|or.
st.JktJ.o |.vc... cJrcsrc pct|c.r|o |.vc..
p.c|.vcJ. | Js|Jg. s voćcn JcJ.rcn
v.||oJrcst|. ..t|n pcvoć.r|o kcrkJ.ortrcst|
Jcn.ć|| .op.cn.to.||.|. to csr|v.r|o šost
|.vc.r|| k|.sto... St..tog||. |o cpo..t|vr. |
s.J.ž| 29 n|o... cJ kc||| |o voć|r. Jsn|o.or.
|...vrc pcJJ.otr|kJ. ¯.kcđo.. st..tog||cn
sJ cbJ|v.ćoro sn|o.r|co r.J|ožr|n
|rst|tJc||.n. k.kc b| cs|gJ..|o pcvc||ro
Jv|oto .. pcs|cv.r|o pcJJ.otr|k. | r|||cv
|.|...k r. st..r. t.ž|št.. |cJJ.otr|ko so žo||
c|..b.|t| J. pc.|t|vrc ...n|š||.|J c |.vc.J k.c
pcs|cvrc| ncgJćrcst|.
| tcn sn|o.J pcsob.r r.g|.s.k J
cpo..t|vr|n n|o..n. | .kt|vrcst|n. St..tog||o
sJ |r|c.n|..r|o | oJJk.c||. pcJJ.otr|k. c
|.vc.r|n pcstJpc|n.. |...J. |.|.Jčr|k. ..
|.vc.r|ko |oJr. |o cJ r.voJor|| .kt|vrcst|.
| |...J| cvcg |.|.Jčr|k. |.oJ |.v.tsko
|.vc.ro c|or.|vo kc.|st|c |o p.||cgo |.v.tsko
gcspcJ..sko kcnc.o. |.v.tsk|| |.vc.r|k..
|.v.tsko b.rko .. cbrcvJ | ...v|t.k.
|.ž.vrcg ..vcJ. .. |rto|oktJ.|rc v|.sr|štvc.
|.v.tskcg ..vcJ. .. rc.no | |.v.tsko
.k.oJ|t.c||sko .gorc||o. kc||n. cv|n pJton
..|v.||J|o r. pcncć| | sJ..Jr||.
||oJrc ..|v.||J|onc | p.oJst.vr|c|n.
sv|| p..tro.sk|| |rst|tJc||.. k.c | kc|og.n.
|. V|r|st..stv. gcspcJ..stv.. ..J. |
pcJJ.otr|štv.. kc|| sJ sJgost||.n. |
p.||oJ|c.|n. J.|| Jcp.|rcs J stv...r|J cvcg
|.|.Jčr|k..
|\O|
9
ZAŠTO SE TREBAM ODLUČITI ZA IZVOZ?
|.oJrcst| |.vc..
Dokazani uspjesi Vaših proizvoda i usluga na domaćem tržištu otvaraju Vam puteve za pronalaženje
prilika na međunarodnom tržištu. Međutim, čak i ako ste tek registrirali tvrtku bilo bi korisno odmah
razmišljati u smjeru izvoza kako biste na vrijeme bili spremni na izazove globalnog tržišta. Koje su
prednosti, odnosno što dobivate izlaskom na strana tržišta?
To je prije svega:
• povećana prodaja – ukoliko je domaća prodaja dobra, izvoz je način širenja Vašeg tržišta i
ostvarenja koristi od potražnje u svijetu; možete naći i strane tržišne niše na kojima je Vaš proizvod
rijedak ili jedinstven
• veća dobit – ukoliko možete pokriti fksne troškove poslovanjem u zemlji ili drugim vrstama
fnanciranja, Vaša izvozna dobit može vrlo brzo narasti
• ekonomija razmjera – kad imate širu tržišnu osnovu, možete proizvoditi u razmjeru koji Vam
omogućuje da dobijete maksimum sredstava
• smanjena ranjivost – ukoliko izvozite na međunarodna tržišta izbjegavate ovisnost o jednom
tržištu; na primjer silazna faza na domaćem tržištu nanijeti će manje štete ukoliko imate druga
tržišta s visokom potražnjom
• novo znanje i iskustvo – globalno tržište donosi izobilje novih ideja, pristupa i marketinških
tehnika
• globalna konkurentnost – strane tvrtke ulaze na hrvatsko tržište, a domaće tvrtke pokušavaju se
probiti na strana tržišta; međunarodno iskustvo pomoći će Vašoj tvrtki, ali i hrvatskom
gospodarstvu u cjelini da postanu konkurentni na globalnom tržištu
• domaća konkurentnost – ukoliko Vaša tvrtka uspije na globalnom tržištu, to znači da se Vaš
proizvod može nadmetati s najboljim što se nudi u svijetu; to Vam pomaže da uspijete kod kuće
i osigurava Vam otpornost pri suočavanju sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu
Naravno, izlazak na inozemno tržište pred tvrtku stavlja i dodatne izazove, kao što su povećani
troškovi, povećana razina obveza i odgovornosti za sve zaposlene. Također, predstavlja ulaganje
s duljim rokovima povrata, dodatne napore oko istraživanja potencijalnog tržišta, kao i potrebu
upoznavanja zemlje, njezine kulture, jezika i poslovnih običaja te uvjeta koji vladaju na tržištu.
10
KORAK 1.
11
KORAK 1.
12
KAKO ĆU PROVJERITI JE LI MOJA TVRTKA
SPREMNA ZA IZVOZ?
|..nct.|to s.oJstv. | .r.r|. \.šo tv.tko
Prije nego što se upustite u aktivnosti pripreme izvoza morate provjeriti je li Vaša tvrtka i koliko
spremna za izvoz. Dakle, trebate imati proizvod ili uslugu koja se može prodati, a također i kapacitete,
sredstva i spremnost menadžmenta za natjecanje u globalnim razmjerima. Ukoliko nemate nešto od
navedenog onda morate razmisliti kako možete pojedini nedostatak ispraviti ili nadoknaditi.
Prvi je korak razmisliti o sredstvima i znanju koje Vaša tvrtka već ima.
Za početak razmotrite:
Vaša očekivanja – imate li:
• jasne i ostvarive izvozne ciljeve,
• jasnu sliku što sve izvoz obuhvaća,
• otvorenost novim načinima poslovanja i
• saznanje o tome što je sve potrebno za uspjeh na međunarodnom tržištu.
Ljudski resursi – imate li:
• kapacitete za rješavanje dodatne potražnje povezane s izvozom,
• rukovodstvo opredijeljeno za izvoz,
• učinkovite načine za brzo odgovaranje na upite kupaca,
• osoblje s marketinškim vještinama i
• načine za premošćivanje jezične barijere.
Financijsku i pravnu potporu – možete li:
• pribaviti dovoljno kapitala ili kreditnih linija za proizvodnju ili pružanje usluga,
• pronaći načine za smanjenje fnancijskih rizika međunarodne trgovine,
• pronaći stručnjake koji će Vas savjetovati o pravnim i poreznim pitanjima vezanim uz izvoz i
• osigurati zaštitu Vašeg intelektualnog vlasništva.
Konkurentnost – imate li:
• sredstava za istraživanje tržišta,
• načine za ulazak na tržište i
• proizvod ili uslugu koja je potencijalno održiva na ciljanom tržištu.
|.cc|or. \.šog pctorc||.|.
Može li Vaš proizvod ili usluga naći potencijalno tržište izvan Hrvatske? To je bitno utvrditi, jer ako
nema potražnje za onim što nudite, je li mudro nastaviti? Kako pronaći odgovor?
Ovdje su neki elementi koje treba razmotriti:
1. Izmjene na proizvodu
• Jesu li potrebne izmjene na proizvodu kako bi se privuklo kupca u inozemstvu?
• Koji mu je rok trajanja te hoće li se rok trajanja smanjiti uslijed prijevoza?
• Zahtijeva li novo tržište poseban način pakiranja i označavanja proizvoda?
• Je li potrebna posebna dokumentacija te treba li zadovoljiti posebne tehničke ili zakonske
zahtjeve?
• Je li potrebna stručna montaža ili druge tehničke vještine?
13
2. Izvoz usluga
• Ukoliko izvozite usluge, što je na njima jedinstveno ili posebno?
• Trebate li modifcirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku, kulturi i poslovnom okruženju?
• Kako planirate isporučivati usluge: osobno, s lokalnim partnerom ili elektronski?
3. Vaši proizvodni kapaciteti
• Hoćete li moći zadovoljiti postojeće domaće kupce i nove kupce u inozemstvu?
• Ukoliko poraste domaća potražnja, hoćete li još uvijek moći zadovoljiti kupce u inozemstvu ili
obratno?
4. Profl kupca/potrošača
• Želite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tržištu?
• Tko već koristi Vaš proizvod ili uslugu?
• Je li proizvod u širokoj, općoj uporabi ili je ograničen na određenu skupinu?
• Postoje li drugi značajni demografski obrasci za njegovo korištenje?
• Koji klimatski ili geografski čimbenici utječu na korištenje Vašeg proizvoda ili usluge?
5. Marketinške aktivnosti na inozemnom tržištu
• Je li potrebna postprodajna usluga, a ukoliko jest, je li dostupna lokalno ili je trebate pružiti Vi
te imate li sredstva i kapacitete za to?
6. Logistički poslovi
• Kakve su mogućnosti prijevoza na ciljana tržišta?
• Jesu li troškovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu?
Odgovori na navedena pitanja pružit će Vam jasnu sliku o tome je li Vaša tvrtka spremna za početak
izvoza te što još morate učiniti kako biste stekli potrebne vještine i znanja za provedbu izvoznog
posla.
14
KORAK 2.
15
KORAK 2.
16
HOĆU IZVOZITI! ŠTO TREBAM PODUZETI?
|.o|..r|o |.vc.rcg p|.r. | st..tog||o
Planiranje je bitan segment procesa upravljanja i poslovnog odlučivanja kojim određujete smjer i
svrhu poslovanja. Međutim, tvrtke nerado planiraju uz objašnjenje kako im takva aktivnost oduzima
previše vremena ili jednostavno ne vole “birokratske aktivnosti” i “papirologiju”. Unatoč tome, nužnost
planiranja očita je iz činjenice što će odluke Vaše tvrtke od danas imati učinke na ostvareni postotak
uspješnosti poslovanja na inozemnom tržištu u budućnosti.
Dobro osmišljen plan, baziran na točnim i korisnim informacijama, omogućuje Vam u svakom
trenutku uvid u rad Vaše tvrtke, prepoznavanje njezinih snaga i slabosti.
Prvi koraci u izradi izvoznog plana obuhvaćaju prikupljanje podataka, identifkaciju prepreka i
mogućnosti za ulazak na nova tržišta. Izvozni plan treba biti razumljiv za sve zaposlene koji rade na
poslovima izvoza i treba poslužiti upravi tvrtke pri donošenju odluka vezanih uz izvoz.
Izvozni plan nije nešto što možete obaviti u tjedan dana. Kad jednom započnete s izvozom, Vaš će
plan trebati stalno ažurirati.
||onort| \.šog |.vc.rcg p|.r.
1. PROIZVODI I USLUGE 2. PREGLED CILJNOG TRŽIŠTA
• opis proizvoda i usluga
• ključne karakteristike
• prilagodba i redizajniranje potrebno za
izvoz
• proizvodnja proizvoda i usluga
• razvoj budućih proizvoda i usluga
• komparativna prednost u proizvodnji
• kako istraživati tržište
• političko i gospodarsko okruženje
• veličina tržišta
• ključni segmenti tržišta
• procesi nabave i kriteriji za kupnju
• opis ostalih ključnih
sudionika/konkurencija
• tržišni udio koji ima uvoz
• carinske i necarinske prepreke
• gospodarski trendovi i ostali
tržišni čimbenici
• perspektive tržišta
3. STRATEGIJA ULASKA NA TRŽIŠTE 4. ZAKONSKA I LOGISTIČKA PITANJA
• ciljna tržišta
• opis ključne konkurencije
• analiza konkurentnog pozicioniranja
• pozicioniranje proizvoda
• uvjeti prodaje
• strategija distribucije
• strategija oglašavanja • promocije
• opis posrednika i partnera
• zaštita intelektualnog vlasništva
• ostala regulatorna pitanja
• načini prijevoza i osiguranja tereta
• trgovinska dokumentacija
• korištenje pružatelja trgovinskih usluga
1
5. FAKTORI RIZIKA 6. FINANCIJSKI PLAN
• tržišni rizici
• kreditni i valutni rizici
• politički i ostali rizici
• prihodi ili izvori fnanciranja
• troškovi prodaje
• troškovi marketinga i oglašavanja
• ostali troškovi i izdaci
• operativni proračun
7. PLAN PROVEDBE
• ključne aktivnosti
• kriteriji i postupak evaluacije
Izvozni plan je nadogradnja Vašeg postojećeg poslovnog plana usmjeren na međunarodna tržišta.
Utvrđuje Vaša ciljana tržišta, izvozne ciljeve, potrebna sredstva i očekivane rezultate. Treba sadržavati
slijedeće elemente:
S obzirom da međunarodna trgovina nosi više rizika u poslovanju nego prodaja na domaćem tržištu,
s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vaši zaposlenici, koji su na bilo koji način uključeni u proces
izvoza.
Izvozni plan nije konačan. U samom početku daje osnovne informacije i smjernice o izvoznom
postupku, a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim informacijama. Neke
od informacija za dopunu izvoznog plana možete pronaći u sljedećim poglavljima ovog Priručnika.
18
KORAK 3.
19
KORAK 3.
20
KAMO I KAKO IZVOZITI?
|st..ž|v.r|o | cJ.b|. c|||.rcg t.ž|št.
Izlasku na strano tržište prethodi istraživanje koje će poslužiti za postavljanje ciljeva, donošenje
marketinških odluka i kreiranje izvozne strategije tvrtke.
Istraživanje može biti:
• interno ili sekundarno,
• eksterno ili primarno.
Dok se primarno istraživanje oslanja na prikupljanje tržišnih informacija putem izravnog kontakta
s potencijalnim kupcima, sekundarno istraživanje započinje u Hrvatskoj i oslanja se na časopise,
statističke publikacije, internet.
U sekundarnom istraživanju na raspolaganju su Vam strukovna i komorska udruženja putem
predstavništava u inozemstvu, zatim agencije, instituti i druge organizacije.
Istraživanje tržišta obuhvaća:
• provjeru potencijalnih tržišta,
• procjenu ciljanih tržišta,
• donošenje zaključka.
Provjera potencijalnih tržišta obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode ili
usluge specifčne za određeni sektor u različitim zemljama. Vaša tvrtka bi trebala identifcirati pet
do deset velikih i brzorastućih tržišta za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja tržišta u
nastanku koja bi mogla pružiti osnovne prilike za proizvod, a također odredite za daljnja istraživanja
tri do pet tržišta koja najviše obećavaju.
Prilikom procjene ciljanih tržišta potrebno je proučiti konkurenciju, čimbenike koji utječu na
marketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tržištu, distribucijske kanale, kulturne razlike i
poslovnu praksu.
Nakon analize podataka treba donijeti odluku o korištenju sredstava predviđenih za marketing, na
koliko tržišta se orijentirati i slično. Tržišta možemo podijeliti na brzorastuća konkurenta tržišta, zatim,
relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se fnanciraju putem međunarodnih fnancijskih
institucija.
TKO VAM MOŽE POMOĆI PRI ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA?
|.v.tsk. gcspcJ..sk. J|p|cn.c||.
Prilikom istraživanja i odabira stranih tržišta svakako treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske
diplomacije. U svakom hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu postoje stručni
djelatnici zaduženi za gospodarstvo, čiji poslovi obuhvaćaju vrlo širok spektar aktivnosti usmjeren
ka ostvarivanju naših gospodarskih interesa u zemljama gdje Republika Hrvatska ima svoju
diplomatsko-konzularnu mrežu.
Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije http://hgd.mvpei.hr omogućuje
jednostavan, transparentan i ujednačen pristup podacima o stranim tržištima. Stranice pružaju
21
podatke o zakonskom okviru za poslovanje, carinskom sustavu, poreznom sustavu, postupku uvoza,
sajmovima, fnancijskom tržištu i ostalim relevantnim informacijama po državama.
Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuđenih zemalja možete
postaviti konkretno pitanje i zatražiti odgovor vezan uz mogućnost izvoza na tržište pojedine
zemlje.
ŠTO ZA VAS MOŽE UČINITI
GOSPODARSKI SAVJETNIK/SAVJETNICA
U REGIJI ILI UDALJENOM TRŽIŠTU?
Gospodarski savjetnik može:
• istražiti najbolji put poslovne komunikacije u pojedinoj zemlji,
• povezati Vas s relevantnim institucijama u gospodarstvu određene zemlje,
• pomoći Vam pri uspostavi prvog poslovnog kontakta,
• olakšati Vam organizaciju promotivnih aktivnosti,
• predstaviti Vašu misiju prilikom dolaska izaslanstva,
• upoznati Vas s regulativom trgovinskog poslovanja,
• upoznati Vas s uvriježenim pravilima trgovinskog poslovanja, pregovorima, prezentacijama i sl. .
Pored Hrvatske gospodarske diplomacije, u istraživanju ciljanih tržišta možete koristiti i besplatne
usluge Informacijskog centra za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Također, na raspolaganju
su Vam i specijalizirane agencije koje se bave istraživanjem tržišta, a koje Vam mogu pružiti konkretne i
pouzdane informacije prilagođene Vašim specifčnim potrebama te Vam pomažu u donošenju poslovnih
odluka. S obzirom da takva istraživanja zahtijevaju znatna fnancijska sredstva, što predstavlja povelik
izdatak za male i srednje tvrtke, preporučljivo je međusobno povezivanje tvrtki s ciljem smanjivanja
troškova.
KAKO NASTUPITI NA STRANOM TRŽIŠTU?
V..kot|ršk| p|.r
Marketinški plan je usko povezan s izvoznim planom i obuhvaća defniranje misije poslovanja,
analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi, selekciju tržišta na kojem se planira djelovati,
utvrđivanje ciljeva, formuliranje strategije za nastup na tržištu te provedbu i kontrolu marketinških
aktivnosti. Marketinški plan poslovnog subjekta po opsegu može obuhvaćati nekoliko desetaka
stranica i uobičajeno je da sadrži sažetak u kojem je ukratko prezentiran.
Izradu marketinškog plana možemo podijeliti u sedam koraka:
• defniranje svrhe (misije) poslovanja,
• analiza situacije tvrtke na tržištu,
• utvrđivanje marketinških aktivnosti,
• selekcija ciljanog tržišta,
• oblikovanje marketinške strategije,
• provedba marketinških aktivnosti,
• kontrola marketinških aktivnosti.
Prvi korak u Vašem marketinškom planiranju obuhvaća utvrđivanje budućeg usmjerenja tvrtke,
odnosno defniranje trenutnog i budućeg poslovanja te njegovo ostvarenje. U drugom koraku treba
analizirati trenutnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi, slabosti i snage te prijetnje i mogućnosti na tržištu.
Potom slijedi odabir dijela tržišta na kojem će se moći ostvariti najbolji poslovni rezultati. Četvrti korak
22
je utvrđivanje marketinških ciljeva, odnosno preciziranje ciljeva koji se žele postići u određenom
vremenskom razdoblju. Slijedi oblikovanje marketinške strategije, koja treba odgovoriti na pitanje na
koji će se način djelovati kako bi se ostvarili marketinški ciljevi za određeno ciljano tržište. Pronalaženje
najboljih organizacijskih oblika, kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrole
marketinških aktivnosti zadnji su koraci marketinškog plana.
Sažetak marketinškog plana koji izrađujete na koncu, objedinjuje sve informacije sadržane u samom
planu na jednostavan i sažet način. Sažetak Vam omogućuje da u svakom trenutku imate pregled ciljeva
marketinškog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza.
KOJI JE ZA VAS NAJBOLJI NAČIN ULASKA
NA CILJANO TRŽIŠTE?
||...k r. c|||.rc t.ž|što
U međunarodnoj trgovini postoji više načina ulaska na ciljano tržište, međutim, svakako su
najzastupljeniji:
• izravan (direktan) izvoz,
• neizravan (indirektan) izvoz,
• savezništvo (partnerstvo).
Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na tržište, a ako je riječ o uslugama onda
pregovarate, ugovarate i radite izravno s kupcima.
Izravan izvoz omogućuje Vam bliži kontakt s kupcima, niže cijene te Vam može dati veći povrat
ulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera.
Nedostatak ovakve metode ulaska na tržište je što Vaši kupci trebaju više vremena kako bi Vas
upoznali, a i Vama je potrebno više vremena kako biste upoznali tržište.
Kod neizravnog izvoza u slučaju proizvoda plasirate ih, prodajete posredniku kao što je strani
distributer, a u slučaju usluga ugovarate ih s posrednikom, koji onda pregovara i ugovara u Vaše
ime.
Sklapanje partnerstva je također način na koji možete ići na inozemna tržišta,
a koristi u tom slučaju su:
• partner može nadopuniti Vaše sposobnosti, može Vam pružitit stručnu pomoć, osigurati
tehnologiju, kapital,
• u partnerstvu se dijeli rizik,
• svaka se tvrtka usmjerava na ono što najbolje radi,
• možete istodobno izaći na više tržišta.
Strateška udruženja također mogu biti vrlo proftabilna. Jedan od od najlakših načina za izvoz
je osnovati udruženje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vaše. Uzajamnim
korištenjem distribucije i tržišne ekspertize štedite novac.
23
PRILIKOM IZVOZA KORISNO JE
KORISTITI USLUGE POSREDNIKA
Korištenje posrednika možete uštedjeti puno vremena, a i novca. Posrednici mogu biti agenti,
zastupnici, trgovačke kuće i distributeri.
Dok agent osigurava narudžbu od stranih kupaca u zamjenu za proviziju, zastupnik je specijalizirani
agent koji posluje na određenom području i prodaje povezane vrste roba i usluga. Jedan i drugi
mogu biti ovlašteni sklapati prodajne ugovore sa stranim kupcima u Vaše ime. Provizija im se plaća
samo kada prodaju Vaš proizvod ili uslugu.
Dobri strani agenti ili zastupnici mogu Vam pomoći na više načina, primjerice, istraživanjem tržišta,
savjetima o mogućnostima fnanciranja i prijevoza, pri carinjenju, pružanjem informacija o lokalnim
poslovnim praksama, zakonima i kulturnim tradicijama.
Trgovačke kuće su domaći posrednici koji plasiraju robu ili usluge u inozemstvo. Mogu obavljati
i druge aspekte izvoza kao što su istraživanje tržišta, prijevoz, imenovanje distributera ili agenta te
druge poslove.
Distributeri za razliku od agenata stvarno kupuju Vaš proizvod ili uslugu i prodaju ga lokalnim
kupcima. Često određuju prodajnu cijenu i sudjeluju u promociji.
24
KORAK 4.
25
KORAK 4.
26
OPSTATI I ŠIRITI SE NA STRANOM TRŽIŠTU KAKO?
Marketing nije umjetnost traženja načina kako se riješiti onoga što si napravio,
već je to umjetnost stvaranja jedinstvene vrijednosti za kupce • Philip Kotler
V..kot|rg | p.cJ.|.
Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti između tvrtke - proizvođača i potrošača. Često
se pod marketingom podrazumijeva oglašavanje ili prodaja što su zapravo alati marketinga. Cilj
marketinga je zadovoljenje potreba i želja potrošača isporukom proizvoda i usluga te temeljem toga
ostvarivanje dobiti.
Zadaća marketinga je:
• utvrditi potrebe potencijalnih potrošača te obilježja njihova ponašanja u procesu kupnje,
• upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude,
• osigurati i isporučiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme,
• ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu.
Tržišni uspjeh Vaše tvrtke ovisi o potrošačima, o stvaranju dugoročnih odnosa s potrošačima kojima
se kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potrošači u središtu
Vašeg poslovanja. Izuzetno je važno da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenom
ponudite kvalitetan proizvod o kojem su potrošači informirani.
Dakle, Vaša ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinškog programa, odnosno
mješavine (miksa) ili spleta kao što su :
• proizvod,
• cijena,
• distribucija,
• promocija.
Proizvod označuje asortiman i zahtijeva određivanje specifčnih tehničkih svojstava ponude,
kvalitetu i ime, vrstu i oblik ambalaže te drugi elementi. Kako bi pridobio i zadržao potrošače
poduzetnik određuje širinu i dubinu proizvodnog programa – uski i široki te plitki i duboki (broj
različitih i broj inačica proizvoda).
Cijena je instrument prodaje i izražava količinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvoda
ili usluga. Kako bi pridobio i zadržao kupce poduzetnik određuje cijenu ovisno o platežnoj moći
potrošača, određuje popuste, osniva klubove za motiviranje potrošača (kartice trgovačkih lanaca).
Distribucija osigurava dovoljnu količinu ponude na određenom mjestu i određenom vremenu.
Može biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u različite
kanale distribucije kao što su trgovine na malo i veliko, zastupnici.
Promocija obuhvaća aktivnosti komuniciranja s tržištem kao što su oglašavanje, publicitet, odnosi s
javnošću, osobna prodaja i unapređivanje prodaje.
Pored ova četiri elementa u marketinški splet ulazi i plaćanje, dakle složenost međunarodnih
transakcija, osoblje - je li kvalifcirano, zatim planiranje, administrativni poslovi, prakse - postoje li
razlike u poslovnoj i kulturnoj praksi, politike, pozicioniranje-percipiranje na tržištu te zaštita tvrtke i
intelektualnog vlasništva.
Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklađenosti na tržištu koje mogu biti prostorne,
vremenske, informacijske, vlasničke, količinske te neusklađenost u vrednovanju. Neusklađenosti se
rješavaju marketinškim aktivnostima. Primjerice, aktivnostima skladištenja i transporta rješavaju se
prostorne i vremenske neusklađenosti.
2
Marketinška orijentacija se temelji na odabiru:
• ciljnog tržišta,
• orijentaciji na potrošače,
• koordinaciji marketinških aktivnosti,
• stvaranju kvalitetnih proizvoda.
U novije vrijeme sve veći utjecaj na marketing imaju, a imati će i u budućnosti, društveni pokreti koji
su usmjereni na zaštitu prirode, uvažavanje etičkih normi i zaštitu potrošača.
|o p.cpJst|to kc.|st|t| Js|Jgo J|..|ro..
U cilju stvaranja dodane vrijednosti Vašeg novog izvoznog proizvoda ili usluge, veliku važnost
trebate posvetiti oblikovanju i dizajnu, kako bi Vaš proizvod ili usluga bio konkurentan na inozemnom
tržištu.
Centar za dizajn osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori informirati će Vas o mogućnostima
primjene dizajnerskih rješenja u Vašoj proizvodnji, pružiti potrebna stručna znanja vezana uz
oblikovanje ili nova tehnološka rješenja, kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu
promociju.
(kontakti: tel: 01/ 46 06 709; fax: 01/46 06 737; e-mail: dizajn@hgk.hr)
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva putem projekata poticanja konkurentnosti
dodjeljuje bespovratne potpore za dizajnerska rješenja proizvoda, procesa proizvodnje i marketinga.
Bespovratna sredstva za primjenu dizajna u proizvodnji mogu se također koristiti putem projekata
drugih resornih ministarstava (npr. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
dodjeljuje sredstva za primjenu dizajna u drvoprerađivačkoj industriji).
28
KORAK 5.
29
KORAK 5.
30
NEDOSTAJU MI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA IZVOZ !
KOME SE OBRATITI?
|||/|´||/|'| |¯\O¯/ | '/VS¯\/
Financiranje izvoza se značajno razlikuje od drugih vidova fnanciranja poslovanja.
Jedna od neizostavnih mjera za uspješan izvoz je osiguranje novčanih sredstava za nesmetanu
proizvodnju, za redovito izvršavanje obveza iz izvoznih ugovora, za osvajanje novih tržišta i za razvoj
proizvoda sukladno zahtjevima tih tržišta. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme
zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o tržišno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni već
i opsegu raspoloživih novčanih sredstava za realizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja
kupcu. Stoga je izvoznik zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati što atraktivnije uvjete plaćanja
svojim kupcima, a tu se onda suočava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim fnanciranjem
izvoza i strahom od neplaćanja.
Nešto što Vi kao potencijalni izvoznik nikako ne smijete zaboraviti kod promišljanja realizacije
konkretnog izvoznog posla, može se sažeti u tri osnovna koraka:
• temeljito i objektivno sagledati sve ili većinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla,
• realno procijeniti troškove vezane za umanjivanje ili eliminiranje rizika,
• procijeniti potrebu za dodatnim fnanciranjem, analizirati vlastite mogućnosti i raspoloživu
ponudu fnanciranja.
Prije nego donesete odluka o načinu fnanciranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedeće
činitelje:
I. potreba za fnanciranjem proizvodnje i prodaje,
II. troškovi fnanciranja,
III. dužina trajanja fnanciranja,
IV. rizici vezani za fnanciranje.
I. POTREBA ZA FINANCIRANJEM PROIZVODNJE I PRODAJE
Procjena potrebe za fnanciranjem, jedan je od koraka koji je najbolje učiniti prije zaključivanja
izvoznog posla s kupcem, kako kasnije ne bi došlo do nepotrebnih produženja rokova, problema s
dobrim izvršenjem posla kao i eventualnim problemima vezanim uz povećanje troškova koje nismo
na vrijeme predvidjeli i uključili u cijenu.
Ta procjena podrazumijeva sljedeće:
• sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaćanja,
• odrediti namjenu fnanciranja,
• dobro proučiti fnancijsko tržište i ponudu kredita radi sagledavanja troškova različitih
vrsta fnanciranja,
• sagledati mogućnosti povrata kredita,
• sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla,
• realno sagledati visinu potrebnih fnancijskih sredstava.
II. TROŠKOVI FINANCIRANJA
Izbor odgovarajućeg načina fnanciranja umanjuje rizike poslovanja i utječe na konkurentnost tvrtke
na izvoznom tržištu. Visina potrebnih fnancijskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o namjeni kredita
(obrtna sredstva, trajna osnovna sredstva, investicije). Visina udjela kamatnih stopa varira ovisno o vrsti
fnanciranja. Siguran izvor fnancijskih sredstava je vrlo bitan za uspješan izvoz i pokrivanje troškova
poslovanja. Stoga važno je raspitati se o uvjetima kreditiranja koje nude poslovne (komercijalne)
banke i procijeniti njihov utjecaj na cijenu proizvoda i očekivani proft.
31
III. DUŽINA FINANCIRANJA
Visina kamatnih stopa također ovisi i o dužini kreditiranja. Općenito gledano, što je rok kreditiranja
duži to su i kamatne stope više i obrnuto. Stoga je vrlo važno iz kojih će se izvora (dugoročnih ili
kratkoročnih) fnancirati izvozne aktivnosti.
IV. RIZICI VEZANI ZA FINANCIRANJE
Što je rizik fnanciranja izvoza veći, to su troškovi fnanciranja veći tj. više su kamatne stope na
pozajmljena sredstva. Rizik fnanciranja procjenjuje kreditor i on umnogome ovisi o fnancijskoj
poziciji tražitelja kredita i njegovoj solventnosti da na vrijeme izmiri svoje obveze. Isto tako, politička
i ekonomska situacija zemlje u koju se planira izvoz je od presudne važnosti za procjenu rizika
fnanciranja.
Kod prezentacije zahtjeva banci kreditor od izvoznika uobičajeno traži sljedeće osnovne
dokumente:
• povijest poslovanja,
• poslovni plan (domaće tržište i izvoz),
• dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive, police osiguranja, uvozne dozvole,
ugovore i drugo),
• fnancijska izvješća za posljednje dvije godine (bilance, račune dobiti i gubitka,
porezna izvješća) - ukoliko toliko posluje,
• projekcije toka gotovine, prihoda i troškova (fnancijski plan),
• informacije o upravljačkoj strukturi tvrtke,
• projekcije vraćanja postojećih i budućih dugovanja,
• popis imovine koja se eventualno nudi kao osiguranje povrata kredita.
Poslovni plan zauzima značajno mjesto jer treba potencijalnom kreditoru prezentirati izvoznikove
tehničke mogućnosti i znanja za uspješno poslovanje, kompetentnost njegove upravljačke strukture
i kvalitetu zaposlenih.
Daljnji korak je izrada izvoznog plana koji defnira postojeća izvozna tržišta, potencijalna nova
tržišta, uobičajene načine plaćanja, potrebna sredstva za ostvarenje izvoza, procjenu rizika i kako se
izvoznik štiti od tih rizika, fnancijske rezultate izvoza i slično.
Financijska izvješća, poslovni, izvozni i fnancijski plan predstavljaju osnovu za analizu
kreditne sposobnosti i fnancijske sposobnosti tvrtke, te zato moraju biti što kvalitetnije pripremljeni i
realni, u cilju pravilnog sagledavanja potrebnog iznosa fnanciranja i mogućnostima njegove otplate
te ocjeni isplativosti ulaganja.
|OS|b|| \|S¯| |||||¯||/|'/ |¯\O¯/
Faktoring
Faktoring je posao kratkoročnog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovačka društva.
Radi se o posebnom ugovoru između banke i klijenta, na neodređeno vrijeme ili na više godina, u
kojem se banka obvezuje da će preuzeti nenaplaćena klijentova potraživanja uz određenu proviziju
(koja se najčešće kreće do 10% od ukupnih potraživanja). Nakon što klijent dostavi dokumentaciju
kao garanciju potraživanja banka isplaćuje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke.
Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. Kamata je u ovom slučaju uračunata u
proviziju faktoringa, koja se sastoji od kamate za preuzeto potraživanje, rizik nenaplativosti, naknade
za bankarske usluge i iznos bankarske provizije. Zahvaljujući faktoringu mnogi se mali poduzetnici
mogu uključiti u međunarodnu razmjenu, dok brigu o naplati izvezene robe prepuštaju banci.
32
Forfeting
Forfeting je otkup dugoročnog novčanog potraživanja izvoznika od strane banke, uz određeni
diskont na teret prodavatelja. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspije
naplatiti potraživanja. Ugovor o forfetingu se razlikuje od ugovora o faktoringu po tome što se kod
faktoringa radi o redovnom otkupu kratkoročnih potraživanja, dok se kod forfetinga radi o otkupu
dugoročnih potraživanja.
|/Č||| |/||/¯| |O¯|/Ž|\/|'/
U međunarodnoj trgovini postoji više načina naplate potraživanja. Među najzastupljenijim su:
gotovinski avans, akreditiv, bankarska garancija, dokumentarna naplata, otvoreni račun i mjenica.
Gotovinski avans
Gotovinski avans predstavlja najsigurnije rješenje za izvoznika, jer omogućava naplatu robe
unaprijed. Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaćanja i povećavaju se sredstva za neto radni
kapital potreban za ulaganje. Na žalost, postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed.
Ukoliko postoji, kupac će u tom slučaju potražiti bankarsku garanciju za povrat avansa u slučaju
neisporuke robe.
Akreditivi
Ova vrsta naplate pruža sigurnost izvozniku, jer mu banka daje garanciju naplate potraživanja.
Aktiviranje akreditiva se vrši nakon dostave dokumenata koji po sadržaju, obliku i rokovima
odgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer banka
na sebe preuzima ulogu jamca.
Postoje dvije vrste akreditiva: potvrđeni i nepotvrđeni.
Kod potvrđenog akreditiva javlja se još jedna banka koja garantira da će plaćanje biti izvršeno.
Strana banka, koja izdaje akreditiv, ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaćanja ukoliko domaća
banka-davalac akreditiva ne izvrši svoje obveze. Potvrđeni akreditiv dodatno štiti ugovorene strane
i osigurava plaćanje.
Kod nepotvrđenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. U slučaju da banka ne plati garanciju,
izvoznik ne može naplatiti svoja potraživanja.
Bankarska garancija
Bankarska garancija može biti najsigurniji oblik naplate, ukoliko je banka koja preuzima garanciju
jaka i solventna.
Postoji nekoliko oblika jamstava:
• garancija plaćanja,
• garancija da ponuđač neće odustati od tendera ili licitacije,
• garancija za dobro obavljen posao,
• avansna garancija - da će avans biti vraćen kupcu ukoliko se roba ne isporuči.
Dokumentarna naplata
Dokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku uruči dokumant temeljem kojeg
može raspolagati robom, ali samo uz ispunjenje određenih uvjeta. Prednosti dokumentarne naplate
su: jednostavne procedure, mali troškovi i podjednak rizik za poslovne partnere.
Otvoreni račun
Otvoreni račun podrazumjeva da izvoznik isporuči robu, a da se prijenos vlasništva izvrši prije nego
što je roba naplaćena. Ovakav način naplate se savjetuje u slučaju kada je riječ o poznatom kupcu
33
s kojim se ranije uspješno poslovalo. Izvoznik kod otvorenog računa može biti izložen određenim
rizicima naplate potraživanja. Putem otvorenog računa omogućava se odgoda plaćanja od 30, 60 i 90
dana, a u nekim slučajevima su rokovi i duži. Izvoznik fnancira cijelu transakciju sve dok mu sredstva
ne budu uplaćena na račun.
Mjenica
Mjenica je je formalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj formi i glasi na određeni iznos
(postoje i bjanko mjenice). Mjenice su našle široku primjenu u međunarodnom platnom prometu.
Pred toga, mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvršenja ugovorenih obveza.
|O¯|O|/ |bO|. | S\|V |/¯/V/ |¯\O¯/
Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža Vama, potencijalnim izvoznicima, zaokruženi sustav
potpore u svim fazama izvoznog posla kako bi se ravnopravno mogli natjecati na međunarodnom
tržištu. Pored navedenog pruža Vam i savjetodavnu podršku prilikom zaključenja/izvršenja izvoznog
posla.
• usluge HBOR –a kroz sve faze izvoza :
• Javno nadmetanje:
informacije o bonitetu kupaca,
ponudbeno bankarsko jamstvo,
kredit za investicijska ulaganja.
• Izvozni ugovor:
fnanciranje pripreme,
avansno bankarsko jamstvo,
bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla,
osiguranje štete tijekom proizvodnje.
• Izvoz dobara i usluga:
kredit kupcu u inozemstvu,
kredit dobavljača,
kreditne linije s ino-bankama,
osiguranje izvoznih potraživanja.
• Plaćanje - bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara u garantnom roku.
Već u samim poslovima predkvalifkacije, izvoznicima se izdaju okvirna pisma namjere za kreditiranje
kupca u inozemstvu, budući kupac često osim isporuke robe i usluga traži i kreditiranje projekata.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak poslovnim subjektima pruža slijedeće usluge pri izvozu:
I. kreditiranje
II. bankarske garancije
III. osiguranje izvoza
I. KREDITIRANJE
Priprema izvoza
Program kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje
proizvode na inozemnim tržištima, a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili žele
povećati svoju konkurentnost produženjem roka naplate ne ugrožavajući redovan tijek poslovanja.
Ovaj je program namijenjen najširem krugu hrvatskih izvoznika, isključujući one koji izvoze sirovine,
robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom, naoružanje i vojnu opremu, te one koji izvoze robe
ekološki neprihvatljive proizvodnje.
34
Naplata izvoza
Kreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa:
a. kredit kupcu,
b. kredit dobavljača i
c. kreditne linije.
Za sva tri programa je zajedničko što su ti krediti usklađeni s osnovnim međunarodno prihvaćenim
normama u fnanciranju izvoza uz državnu potporu, detaljno opisanim u dokumentu «Arrangement
on Guidelines for Ofcially Supported Export Credits» općenito poznatim kao OECD Konsensus, a
budući da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od političkih i komercijalnih
rizika, dodatno su programi prilagođeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding).
Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja:
• viša razina likvidnosti izvoznika s obzirom na brži obrtaj sredstava,
• širenje tržišta na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba,
• prebacivanje većeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja,
• eliminiranje valutnog rizika - kredit se isplaćuje u valuti ugovora na račun izvoznika u njegovoj
poslovnoj banci.
a. Kredit kupcu
Ovim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. Izvoznik, koji je
s kupcem u inozemstvu zaključio izvozni ugovor, obraća se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi
omogućio dugoročno kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoršanja vlastite likvidnosti.
Korisnik kredita po ovom programu može biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik
zaključio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo države. Krediti se u
pravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi.
Iznos kredita nije ograničen i u slučaju da je rok otplate kraći od dvije godine moguće je fnancirati
100% izvoznog ugovora. U svim drugim slučajevima moguće je kreditirati najviše 85% vrijednosti
izvoznog ugovora
b. Kredit dobavljača
Kredit dobavljača odobrava se izvozniku (dobavljaču) koji s kupcem u inozemstvu zaključi izvozni
ugovor o kupnji robe, radova ili usluga na kredit. Po ispunjenju propisanih preduvjeta, sredstva iz
odobrenog kredita isplaćuju se izravno na račun izvoznika. Kupac u inozemstvu otplaćuje kredit
izvozniku, a izvoznik otplaćuje kredit HBOR-u.
Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina, ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze.
35
Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robni
kredit svojem kupcu. Tako izvoznik kroz veću kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojem
kupcu može nadoknaditi eventualne troškove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posao
dogovorio, odnosno povećati svoj prihod.
Za rokove otplate do 2 godine moguće je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora, dok je za
kreditiranje duže od 2 godine najveći iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora, uz
obavezan avans od 15%.
Kredit dobavljača koristi se najčešće u slučajevima kada:
• kupac (uvoznik) ne želi kreditiranje od strane hrvatske banke,
• kupac (uvoznik) se ne može direktno zaduživati kod inozemnih banaka,
• izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te
• predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu
mogu biti i trajna potrošna roba.
c. Kreditne linije
Kreditne linije predstavljaju nešto operativniji i brži oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u
inozemstvu. Funkcioniraju na sličan način kao kredit kupcu, samo se unaprijed odredi okvirni limit i
uvjeti fnanciranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Budući se odnosi s poslovnom bankom
u inozemstvu unaprijed reguliraju, znatno se skraćuje postupak odobravanja kredita te je ovakva
konstrukcija prihvatljiva za plasman robe široke potrošnje, opreme manje vrijednosti i u slučajevima
kada postoji više manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe, pa je puno praktičnije da se
sredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima.
U cilju olakšavanja izlaska izvoznika na određena strana tržišta HBOR neprestano stvara potrebnu
„infrastrukturu“ zaključivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim
zemljama. Osnovnim ugovorom o kreditu defniraju se opći uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i
usluga, a klijenata tih banaka, čime se značajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu.
HBOR ima zaključene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Bugarskoj,
Crnoj Gori, Srbiji i Kazahstanu.
II. BANKARSKE GARANCIJE
Garancija je vrlo siguran instrument osiguranja plaćanja, ukoliko je garanciju izdala prvorazredna
banka (fnancijska institucija). Dakle, može će reći da je garancija onoliko siguran instrument
osiguranja plaćanja koliko je sigurna banka koja ju izdaje.
Garancijom se banka garant obvezuje korisniku garancije da će platiti svotu na koju garancija glasi,
ukoliko glavni dužnik ne ispuni obvezu plaćanja. Garancija može biti uvjetna te bezuvjetna i neopoziva.
U međunarodnom poslovanju se prednost daje garancijama koje su neopozive, bezuvjetne i glase na
prvi poziv.
Kvaliteta garancije i njena naplativost će osim banke koja iza nje stoji, ovisiti i o samom tekstu
garancije, pa stoga uvjete garancije uvijek treba pažljivo čitati. Sadržaj, vrste i pravila vezana za
izdavanje garancija sadržana su u Jedinstvenim pravilima za ugovorne garancije «Uniform Rules for
Contract Guarantees».
Od brojnih vrsta garancija, najčešća podjela je na činidbene i platežne (kreditne) garancije.
Činidbenom garancijom banka garantira da će glavni dužnik izvršiti svoju obvezu u ugovorenom
roku i na ugovoreni način, a platežnom garancijom banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju
obvezu u ugovorenom iznosu i roku.
U izvoznom poslovanju najčešći oblici garancija su: ponudbena garancija, garancija za dobro
izvršenje posla, garancija za povrat avansa (avansna garancija) .
36
Ponudbene garancije (Bid Bond, Tender Bond/Guarantee) se koriste kod međunarodnih natječaja
gdje se ponuđači pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvršenje investicijskih radova.
Čest uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obično u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera.
Ovom garancijom se pokriva šteta koju bi imao naručitelj tendera, ako bi izvoznik odustao od uvjeta
ponude, nakon što bude izabran.
Garanciju za dobro izvršenje posla (performance bond/guarantee) koja osigurava kupca
(naručitelju) u slučaju kada izvoznik ne može isporučiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne može
izvršiti ugovorene usluge. Kada ne bi bilo ovakve garancije, kupac ne bi plaćao robu sve dok izvoznik
svoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio, pa da toga ne bi došlo upotrebljava se ova garancija.
Visina garancijom osiguranog iznosa obično je 10-20% vrijednosti ugovora.
Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najčešće javlja u vezi s ugovorima
za izvršenje isporuke ili usluge na kredit, a dio ugovorene cijene se plaća odmah po potpisu ugovora.
Avans izvozniku najčešće služi za fnanciranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupac
neopravdano odustane od ugovora. Kupac se s druge strane želi osigurati da će mu avans biti vraćen
ukoliko izvoznik ne izvrši obvezu.
III. OSIGURANJE IZVOZA
Ugovaranjem prodaje uz odgodu plaćanja Vaš se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u
kreditni odnos koji uza sebe veže dodatne troškove i rizike. Osim što ćete na naplatu Vaših potraživanja
čekati duže, sama vrijednost takvog potraživanja biti će svakim danom sve manja. Međutim, kao
najveći rizik na strani Vašeg kupca u tom se razdoblju može javiti njegova trenutna nelikvidnost,
koja može uzrokovati i dodatna kašnjenja u podmirivanju obveza prema Vama, a kao najnepoželjniji
rasplet čak i stečaj koji naplatu Vaših potraživanja ozbiljno dovodi u pitanje.
Budući je kupčevu nemogućnost podmirenja obveza teško unaprijed predvidjeti, osiguranje izvoznih
potraživanja kod HBOR-a jedan je od vrlo učinkovitih načina za sprječavanje ili umanjenje nastanka
štete. Prijenosom rizika Vašeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) možete
olakšati upravljanje političkim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vašeg poslovanja na
zahtjevnom inozemnom tržištu.
Kod HBOR-a možete osigurati različite izvozne transakcije ovisno o roku naplate, tipu izvezene
robe ili usluge te Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranje izvoza štite pred čitavim nizom komercijalnih i
političkih rizika.
Kratkoročno osiguranje inozemnih potraživanja
Ako ste izvoznik robe široke potrošnje i ugovorili ste rokove plaćanja do 180 dana, tada Vam HBOR
može ponuditi osiguranje naplate pojedinačnih ili više isporuka prema inozemnim kupcima ili pak
osiguranje Vašeg cjelokupnog izvoznog prometa.
Polica osiguranja zaključena između HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaćanja iz razloga
insolventnosti ili stečaja Vaših kupaca kao i rizik neplaćanja kao posljedice nekog događaja izvan
kontrole kupca, kao što je na primjer rat, nemogućnost transfera novca iz zemlje ili neki drugi politički
događaj.
Osim zaštite poslovanja, polica osiguranja pruža niz prednosti za izvoznika kao što su:
• mogućnost prodaje uz odgodu plaćanja,
• povećanje konkurentnosti i posljedično rast prodaje,
• lakši izlazak na nova tržišta i
• mogućnost asignacije prava iz police na poslovnu banku kao instrument osiguranja
za kreditna sredstva.
3
Srednjeročno-dugoročno osiguranje inozemnih potraživanja
Ako ste izvoznik robe veće vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vašim kupcima uz duži rok
odgode plaćanja (više od 1 godine) HBOR nudi osiguranje i takvih potraživanja.
Osiguranje kredita dobavljača
Osigurava se prodaja uz odgodu plaćanja, defnirana komercijalnim ugovorom između izvoznika i
stranog kupca. U slučaju da kupac ne plati robu, HBOR izvozniku isplaćuje odštetu u slučaju nastanka
jednog od osiguranih rizika. Također, izvoznik može asignacijom, prava iz police, prenijeti na poslovnu
banku koja fnancijski prati cijeli izvozni posao.
Osiguranje šteta tijekom proizvodnje
Kod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudžbi i koju je nemoguće
prodati drugom kupcu, moguće je osigurati i štete tijekom proizvodnje kojima se osigurava rizik
nemogućnosti izvršenja izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupca
ili nastanka nekog političkog rizika koji onemogućava izvršenje ugovora, npr uvođenje embarga na
izvoz u zemlju kupca.
Odšteta se osiguraniku isplaćuje u visini stvarnih troškova nastalih u procesu proizvodnje određene
robe umanjenih za samopridržaj, odnosno za udio osiguranika u šteti..
Osiguranje ulaganja u inozemstvo
Osiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagačima te podrazumijeva osiguranje
od političkih rizika na koje ulagač ne može utjecati i koji mogu ugroziti uspješnost realizacije
cjelokupnog ulaganja (npr. nemogućnost ili ograničenje transfera valute, izvlaštenje-eksproprijacija,
rat i građanski nemiri itd.).
Korisni linkovi:
Komercijalne banke: http://hgk.biznet.hr/hgk/fleovi/9757.xls
|O¯|´/'| |O||¯|¯||Š¯\|
Poduzetnički poduhvat, a osobito izvozni, zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljšanje vlastitih
proizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. Bez toga se ne možete ravnopravno
konkurirati na inozemnom tržištu. Svjesni ste toga, ali, naravno, tu je i neizbježno pitanje kako sve
to izdržati, a da se možda opet kreditno ne zadužujete. Čuli ste za poticaje, odnosne bespovratna
sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima, no ponekad Vam se čini kako je potrebno previše
pripreme za ishođenje natječajne dokumentacije, a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Pored
toga, često i nemate vremena pratiti objavljivanje natječaja, a i više je institucija koje dodjeljuju
poticaje pa je ponekad doista teško se snaći. Unatoč tomu, ipak itekako vrijedi pratiti mogućnosti
sufnanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima dosežu i do
300 tisuća kuna, s tim da poduzetnici koji izvoze više od 15 tisuća eura godišnje imaju temeljem
toga mogućnost povećanja odobrenih sredstava i do 20 posto. Naime, bespovratne potpore su
namijenjene upravo Vama, poduzetnicima koji jačate svoju konkurentnost na globalnom tržištu.
Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a između ostaloga,
za tehničko usklađivanje, poticanje inovatorstva, uvođenje novih tehnologija, povezivanje u klastere
te marketinške aktivnosti. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poželjna promotivna
aktivnost, osobito kod izvoznih tvrtki, ne bi trebalo zaobići projekte kojim su osigurana bespovratna
sredstva upravo za tu namjenu. Za poticajna sredstva možete se obratiti i drugim ministarstvima
kao što su: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a također i Hrvatskoj agenciji za
malo gospodarstvo (HAMAG).
Kako ne biste morali stalno provjeravati kad će koja od spomenutih institucija objaviti natječaje
38
za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omogućuje da to provjerite pozivom besplatnog
info telefona – 0800/44 44 48, koji je uspostavljen upravo radi bržeg i jednostavnijeg informiranja
potencijalnih i postojećih izvoznika.
EU fondovi – novi izvori fnanciranja
Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Republiku Hrvatsku izazov prilagodbe
zajedničkoj pravnoj stečevini, ali otvara i mogućnost korištenja fnancijskih sredstava iz proračuna
Europske unije. Pretpristupna pomoć koju Europska unija osigurava u razdoblju pristupanja, kroz
postojeće pretpristupne fondove i novi instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-
accession) , ima za cilj pomoći Hrvatskoj u pripremama za članstvo uključujući i pripreme za uspješno
korištenje fnancijskih instrumenata namijenjenih zemljama članicama.
Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, Hrvatskoj su se u 2005. godini otvorili
pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD te Hrvatska iz navedenih fondova trenutno koristi 514
milijuna eura kojima se fnanciraju projekti namijenjeni izgradnji i jačanju sposobnosti za preuzimanje
obveza punopravnog članstva. Pripreme za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći
IPA, u okviru kojeg Hrvatskoj stoji na raspolaganju 589,9 milijuna eura do 2010. godine upravo su u
tijeku.
Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvođenje strukturnih promjena u gospodarskom sektoru
kako bi se poboljšala sposobnost uspješnog odgovora domaćih tvrtki na pritisak konkurencije
na jedinstvenom europskom tržištu. Predviđajući sudjelovanje na unutarnjem tržištu Europske
unije, kroz projekte CARDS pružena je tehnička pomoć nadležnim ministarstvima i strukturama za
podršku poduzetništvu kako bi se poboljšalo cjelokupno poslovno okruženje. Projekti su se bavili
pitanjima administrativnih prepreka ulaganjima, jačanjem promocije ulaganja i procjenom učinka
zakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke.
U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog području gospodarstva i poduzetništva,
uz naglasak na poboljšanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu,
pažnja je također posvećena shemama za sredstva bespovratne pomoći, te po prvi put usmjeravanju
pomoći individualnim malim i srednjim poduzetnicima.
Cilj projekta PHARE 2005. je poboljšati institucionalni okvir, politike, programe i strategije za male i
srednje tvrtke, poslovno savjetovanje i regulatorni režim.
U okviru projekta PHARE 2006. provodi se pilot-projekt „Potpora za jačanje konkurentnosti/
izvoza malih i srednjih poduzetnika“. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstava
nekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jačanje izvozne
konkurentnosti. Projekt će postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu i
studenome 2007. godine.
U okviru pretpristupnog fonda IPA – komponente namijenjene regionalnom razvoju, dio sredstava
predviđen je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnu
potporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem povećanja dodatne
vrijednosti proizvodnje i jačanja konkurentnosti općenito, s posebnim naglaskom na područja koja
zaostaju u razvoju. Projekti defnirani pretpristupnim fondom IPA započeti su 2007. godini i provoditi
će se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u članstvo zemalja Europske unije.
Hrvatska također namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost i
inovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatrača. Cilj programa je pomoć malim i srednjim
tvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima fnanciranja, posebice u start-up
fazi i fazi razvoja tvrtke. Putem ovog programa također će se jačati suradnja između institucija koje
fnanciraju male i srednje tvrtke. Kroz CIP program, male i srednje tvrtke imat će, također, jednostavan
39
pristup informacijama o programima Europske unije kroz mreže poslovne potpore u obliku Euro-info
centara i Inovacijskih relejnih centara, osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Informacije o navedenim programima:
S.oJ|šr|. |r.rc||sk. |oJ|r|c. .. Jgcv...r|o http://cfcu.mfn.hr
S.oJ|šr|| J.ž.vr| J.oJ .. ...vc|rJ st..tog||J http://strategija.ht
V|r|st..stvc v.r|sk|| pcs|cv. | oJ.cpsk|| |rtog..c||. http://mvpei.hr
40
KORAK 6.
41
KORAK 6.
42
IZVOZIT ĆU NA CILJANO TRŽIŠTE!
ŠTO MORAM ZNATI O PROCEDURI IZVOZA
I STANDARDIMA?
|¯\O¯|| |OS¯||/| | S¯/||/|||
Uvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni, a samo se iznimno, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske
organizacije, mogu poduzeti količinska ograničenja (kontingenti) ili zaštitne pristojbe. Izvozni
se kontingenti mogu odrediti za specifčnu robu radi zaštite neobnovljivih prirodnih bogatstava
Hrvatske, uz istodobno ograničavanje unutarnje trgovine tom robom.
Za neke specifčne proizvode, radi izvršenja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigurnosti,
zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštite čovjekove okoline, nadzora izvoza i uvoza
umjetničkih djela i nekih plemenitih kovina, potrebne su dozvole za izvoz. Dozvole izdaju nadležna
ministarstva (npr. za oružje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova, za umjetnička djela Ministarstvo
kulture, za lijekove Ministarstvo zdravstva, itd.).
Kada je ugovorom sa stranom osobom, propisima strane države ili hrvatskim propisima, predviđeno
da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Ako je prema
međunarodnim sporazumima o povlaštenoj trgovini predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o
podrijetlu robe EUR.1, tu potvrdu izdaje nadležna carinarnica.
Pri izvozu nekih proizvoda (hrana, životinje, proizvodi široke potrošnje, lijekovi i sl.) kao dokaz o
njihovoj ispravnosti i kakvoći potrebno je priložiti posebna uvjerenja (sanitarno, veterinarsko,
ftopatološko ili uvjerenje o kakvoći). Ta uvjerenja izdaju nadležne institucije ovisno o vrsti robe. Roba
za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati u
ovlaštenoj organizaciji te odgovarajuće označiti prije izvoza. Sva domaća roba namijenjena izvozu
mora se staviti u izvozni postupak.
Ovisno o carinskom postupku, izvoz robe može se podijeliti na:
• konačni (redovan) izvoz,
• izvoz robe radi vanjske proizvodnje,
• privremeni izvoz i
• ponovni izvoz.
U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne formalnosti uključujući primjenu trgovinskih mjera i
obračunava se izvozna carina ako je propisana.
Prije započinjanja izvoznog postupka nužno je koristiti usluge međunarodnog otpremnika odnosno
špeditera. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanja
carinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija – JCD, kamionski tovarni list
CMR, željeznički tovarni list CIM), organizira sve vrste transporta, posreduje pri osiguranju robe i
savjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg načina transporta. Otpremnik
također pruža pomoć izvozniku oko dokaza i prava na povlašteno porijeklo robe te oko popunjavanja
certifkata o porijeklu EUR 1. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe, a za poljoprivredne
proizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja ftosanitarni certifkat.
Otpremničke usluge također uključuju logističke usluge putem informacijske i komunikacijske
tehnologijom u vezi s prijevozom, rukovanjem ili skladištenjem robe odnosno upravljanje ukupnim
otpremnim lancem.
Link
Udruženje međunarodnih otpremnika pri HGK www.hgk.hr
Carinska uprava www.carina.hr
43
U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu:
• izvoznu fakturu,
• izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika,
• tovani list za prijevoz robe,
• jedinstvenu carinsku deklaraciju,
• uvjerenje o podrijetlu robe i
• drugi dokumenti koje traži kupac.
Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora biti
ispunjena na propisani način sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona i
sadržavati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi.
Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem
u kojemu izvoznik ima sjedište ili prebivalište ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz.
Carinsku deklaraciju može podnijeti pošiljatelj – izvoznik ili njegov opunomoćenik koji ispunjava
uvjete za obavljanje poslova otpremništva.
Carinarnica prihvaća carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priložene
sve isprave potrebne za postupak. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na dan
prihvaćanja carinske deklaracije. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi
koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvrđuje stvarni istup robe.
Ovlašteni izvoznik
Carinska uprava - Središnji ured može tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez
podnošenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. Odobrenje se može izdati
osobama koje redovito i često šalju robu, omogućuju carinarnicama nadzor nad postupkom , nisu
kršile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provođenje postupka.
Takva tvrtka – ovlašteni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupak
izvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Ovlašteni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je u
odobrenju Carinske uprave naznačeno, upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak
jedinstvene carinske deklaracije. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od strane
izvoznika. On mora sadržavati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku, prethodnom
carinskom postupku (ako je postojao), zemlji odredišta, trgovački naziv robe, tarifnu oznaku Carinske
tarife, fakturnu vrijednost, i druge podatke o robi koja se izvozi. Knjigovodstveni zapis ima jednak
učinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi.
Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba fzički ne doprema u otpremnu
carinarnicu što ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojeftinjuje.
Ovlašteni izvoznik za podrijetlo robe
Ovlašteni izvoznik je osoba kojoj Carinska uprava na njegov zahtjev može izdati odobrenje da bez
obzira na vrijednost robe koju izvozi može sam na izvoznom računu ovjeriti podrijetlo robe. Broj
odobrenja upisuje se na račun.
Da bi izvoznik mogao postati ovlašteni izvoznik, mora se obvezati da će poštovati odredbe
Ugovora o slobodnoj trgovini između RH i država kojima je roba namijenjena. Da bi izvoznik
mogao steći takav status, on mora poznavati pravila o podrijetlu robe i ne smije ih kršiti neistinitim
prikazivanjima činjenica o robi. Nakon podnesenog zahtjeva i provjere znanja, izdaje se odobrenje o
pojednostavljenom postupku potvrđivanja podrijetla robe.
44
|OS¯||/| \/|'S|| ||O|¯\O||'|
Postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog
područja Republike Hrvatske kako bi se na njoj obavila određena proizvodna radnja : obrada robe,
uključujući montažu, sastavljanje i ugradbu u drugu robu, prerada i dorada robe i popravak robe, koji
uključuje i njezino obnavljanje i osposobljavanje. Osoba koja namjerava robu privremeno izvesti radi
obavljanja vanjske proizvodnje, prethodno podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici.
|||\||V||| |¯\O¯
Carinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se
privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske s točno određenom namjenom, uz uvjet
ponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju. Ova vrsta izvoza u upotrebi je kod
otprema robe radi izlaganja na sajmovima, izložbama te slanja uzoraka robe radi potreba istraživanja
tržišta, organiziranja prezentacija u svrhu zaključenja izvoznog posla.
ATA karnet je međunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog
uvoza robe s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza, postupak ponovnog izvoza,
postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i, kao i provozni postupak obavlja bez
podnošenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana.
ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe:
• trgovačke uzorke,
• stručnu opremu i
• robu za prezentaciju, izložbe i sajmove.
To podrazumijeva gotovo sve: računala, sitni alat, fotografsku i flmsku opremu, glazbene
instrumente, industrijske strojeve, natjecateljska vozila, nakit, odjeću i medicinske aparate. Trkači
konji, muzejski izlošci, relikvije, namještaj, baletni kostimi, umjetničke slike, scenografja i ozvučenja
za koncerte samo su mali izbor robe i opreme koja prelazi granicu zahvaljujući upravo ATA karnetu.
Na temelju ATA karneta ne smiju se izvoziti prehrambeni proizvodi, kvarljiva roba te roba namijenjena
preradbi, obradbi ili popravku.
Prednosti ATA karneta:
• izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita.
• za carinu ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne pristojbe
ako ne bude ponovnog izvoza.
• karneti pojednostavljuju prelazak granice, odnosno izvoznicima i uvoznicima
omogućuju uporabu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti.
S ATA karnetom trgovci, izlagači i ostali poslovni ljudi mogu:
• unaprijed odrediti carinske troškove prema već utvrđenoj cijeni,
• posjetiti više zemalja,
• upotrijebiti isti ATA karnet više puta u tijeku godine dana njegove valjanosti,
• vratiti se u zemlju s robom bez teškoća i odgoda.
Karnete izdaju isključivo gospodarske komore učlanjene u međunarodni ATA jamstveni lanac pri
Međunarodnom uredu trgovačkih komora, sa sjedištem u Parizu (ICC), koji upravlja tim lancem.
U Hrvatskoj ATA karnete izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora a troškovi su različiti za
svaku zemlju (tel: 01/4606-767 / 768 / 780 / 781; e-mail : ata@hgk.hr).
Informacije o Osnovnim zakonima i provedbenim propisima Carinske uprave RH možete pročitati
na slijedećoj stranici: www.carina.hr/crozakoni.htm
45
||´O¯||VS. |||O||O|/'|| |´O\O||. S|O|O\|
Upotreba Incotermsa nužna je u međunarodnoj trgovini. Oni predstavljaju skup međunarodnih
pravila za tumačenje termina, koji se najčešće koriste u međunarodnoj trgovini i to prije svega
kod ugovora o prodaji. Njima se daje jedinstveno tumačenje trgovačkih termina u međunarodnoj
trgovini i izbjegava mogućnost različitog tumačenja u različitim zemljama što može dovesti do
nesporazuma, sporova i parnica. Osim što su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano vođenje
međunarodne trgovine, njihovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i druga upravna tijela te
njihovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogućnost nesporazuma koji bi mogli
dovesti do pravnih komplikacija između prodavatelja i kupca odnosno izvoznika i uvoznika.
S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi Međunarodna trgovinska komora (ICC) je
izdala novu verziju Incotermsa, Incoterms 2000, čija je upotreba počela 1. siječnja 2000. godine.
Incoterms je skup pojmova, odnosno izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomsko-
pravni odnosi između prodavatelja(izvoznika) i kupca (uvoznika), a posredno se odnose i na prijevoznike,
špeditere, luke i pristaništa, pomorske agente, carinska tijela, osiguravajuća društva i dr.
Radi lakšeg pregleda i razumijevanja, transportne su klauzule skupljene u četiri osnovne kategorije
označene početnim slovima E, F, C i D engleskih naziva kratica odgovarajućih transportnih klauzula.
Grupu E čini klauzula EXW, koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke, s time da prijevoz i
osiguranje nisu plaćeni, odnosno da te troškove snosi kupac-uvoznik.
Grupu F čine klauzule: FAS, FCA i FOB, koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni,
odnosno da prodavatelj plaća prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno (kod klauzule
FCA) do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznačenom mjestu.
Grupu C čine klauzule: CFR, CIF, CIP i CPT, koje ukazuju da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik,
a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredišta.
Grupu D čine klauzule: DAF, DES, DEQ, DDP i DDU, koje ukazuju na prispijeće robe u određenu
zemlju odredišta na trošak i rizik prodavatelja-izvoznika.
Link:
Međunarodna trgovačka komora www.iccwbo.org
|¯|/|/ bO||¯|¯||| |¯\'|ŠĆ/
Uskoro trebate sklopiti posao sa stranim poslovnim partnerom. Malo ste u dvojbi jer ne znate kakva
je njegova ukupna poslovna sposobnost, odnosno njegova sposobnost plaćanja. Kako biste to saznali
zatražite bonitetno izvješće kod Hrvatske gospodarske komore. Zahtjev za izradu bonitetnih izvješća
dostavlja se u pismenom obliku e-mailom ili telefaks uređajem na adresu: Hrvatska gospodarska
komora, Centar za poslovne informacije, Odjel za poslovne informacije, Draškovićeva 45, 10000
Zagreb (tel: 01/4606-771, fax: 01/4606-782, e-mail: bonitet@hgk.hr. Cijena izvješća za hrvatske tvrtke-
članice Hrvatske gospodarske komore je 240 kuna, a za ostale naručitelje 65 eura. Pri izradi boniteta
za hrvatske tvrtke nema roka isporuke. Za strane tvrtke cijena jednog boniteta ovisi iz koje države
tvrtka potječe te o roku isporuke.
46
Pravna strana međunarodnih ugovora
U međunarodnoj trgovini s Vašim inozemnim partnerom može doći do različitih vrsta sporova, oko
plaćanja, kršenja elemenata iz ugovora, zaštite Vašeg intelektualnog vlasništva i drugo. Rješavanje
sporova formalno, putem pravnog sustava, može biti vrlo skupo. Ukoliko je moguće, spor riješite
izvansudskom nagodbom. Kod međunarodnih poslovnih ugovora problemi mogu nastati zbog
razlika u zakonodavstvu uključenih zemalja. Važno je da ugovor sadrži zakone koji vrijede u slučaju
spora, a također i arbitražu kao alternativu za spor.
Stalno izabrano sudište pri HGK pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije
arbitražnog rješavanja sporova (tel: 01/4848-622, 4848-623; fax: 01/4848-625; e-mail: sudiste@hgk.
hr. Sudište omogućava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomoćno riješe osobe od
njihovog povjerenja. Donedavno je Sudište pružalo i usluge organizacije i administracije postupaka
mirenja. Od srpnja 2002. godine, ova je usluga izdvojena u posebnu instituciju, Centar za mirenje pri
HGK.
S¯/||/|||¯/´|'/ | ´| O¯|/Č/\/|'| ||´/|||S|| |||||||| |¯\O¯|
Uspješan izlazak Vaše tvrtke na međunarodno tržište zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede
na tom tržištu. Inače, standardi, odnosno norme defniraju se kao dokumentirani, dobrovoljni
sporazumi koji odrređuju ključne kriterije za proizvode, usluge i procese te pomažu da proizvodi
budu usporedivi i usklađeni. Europski standardi omogućuju povećanje konkurentnosti tvrtke
u Europskoj uniji, pomažu prijenosu i širenju tehnologija, kao i kretanju roba i usluga. Prepreke
slobodnom kretanju roba i usluga su tehničke prepreke odnosno neusklađeni tehnički zahtjevi.
Usklađenje tehničkih normativnih dokumenata i tehničkog zakonodavstva najbolja je komunikacija
s tehnički naprednijim zemljama. Tehničko zakonodavstvo je uređeni sustav akreditacije, certifkacije,
ispitivanja, normizacije, mjeriteljstva i nadzora nad tržištem. Sredinom 2007. godine u Republici
Hrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode
i ocjeni sukladnosti ( „Narodne novine“, broj 79/07), usklađen sa zahtjevima Europske unije, čime je
osiguran pravni temelj za donošenje podzakonskih akata (Uredba o načinu i postupku razmjene
informacija s drugim državama i međunarodnim organizacijama u području normi, tehničkih propisa
i postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama informacijskog društva; Pravilnik o obliku,
sadržaju i izgledu oznake sukladnosti).
Primjena normi u Vašem izvoznom poduhvatu je važna jer omogućuje najbrži i najlakši put za
zadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrđenih tehničkim propisima. Upoznavanje s normama
i njihova primjena olakšava proizvođačima izlazak na svjetsko tržište i osigurava konkurentnost
proizvoda na tom tržištu. Od sredine 2005. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalno
normirno tijelo čija je zadaća ostvarivanje ciljeva normizacije: povećanje razine sigurnosti proizvoda
i procesa, čuvane zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša, promicanje kakvoće proizvoda, procesa i
usluga, otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini i drugo.
Sve informacije o hrvatskim, europskim i međunarodnim normama dostupne su u Normoteci
Hrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb; tel: 01/6106-095;
e-mail: hzn@hzn.hr; web: www.hzn.hr) .
Sredinom 2005. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnošću
ostvaruje i osigurava:
• mjerodavno tržište usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certifkacije i nadzora nad
tržištem na području Republike Hrvatske,
• preduvjete za priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifkata o sukladnosti izdanih u
Republici Hrvatskoj na drugim tržištima,
4
• tehničku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti na
međunarodnom tržištu,
• povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti,
• tehničku potporu tijelima državne uprave u provedbi propisa u području sigurnosti i
zdravlja ljudi, zaštite okoliša, zaštite potrošača i drugih javnih interesa.
Koristi od akreditiranih tijela su :
• pouzdana ispitivanja, mjerenja i nadzor nad tržištem smanjuju proizvodne troškove,
nedostatke na proizvodima, pospješuju inovacije i pomažu pri odlučivanju i procjenjivanju rizika,
• vjerodostojni certifkati za proizvod povećavaju povjerenje potrošača, korisnika proizvoda
te povećavaju konkurentnost na tržištu,
• vjerodostojni certifkati za sustave upravljanja povećavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke
i konkurentnost te olakšavaju pristup novim tržištima.
Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije i u slučaju primjedbi
na njegov rad agencija će pravodobno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja eventualnih
nesukladnosti (tel: 01/6106-322; e-mail: akreditacija@akreditacija.hr; web: www.akreditacija.hr).
´| O¯|/|/
Što je CE oznaka?
1) CE oznaka je putovnica proizvoda, obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo označavanje
prije nego što se stave na tržište ili u uporabu.
2) CE oznaka je izjava pravne ili fzičke osobe (proizvođača) koja je proizvod označila te uvjerenje
za slobodan protok roba unutar tržišta svih zemalja članica EU i zemalja Europskog gospodarskog
prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn). U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog
suda pravde u slučaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se može legalno kretati na
tržištu jedne zemlje članice, može se slobodno kretati i na tržištima ostalih zemalja članica.
3) Skraćenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz francuskog izraza Conformité Europeenne
(europska sukladnost). Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevima
sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, zaštite okoliša te zaštite javnog interesa,
propisanim EU direktivama tzv. "novog pristupa".
Koji proizvodi moraju imati CE oznaku?
Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema, igračke, građevni proizvodi, strojevi,
dizala, osobna zaštitna oprema, neautomatske vage, medicinski uređaji, plinski uređaji, toplovodni
kotlovi, eksplozivi za civilnu uporabu, potencijalno eksplozivne atmosfere, rekreacijska plovila, uređaji
za hlađenje, oprema pod tlakom, te telekomunikacijska oprema.
Popis direktiva kojima određeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku i popis
proizvoda koji podliježu CE označavanju možete pronaći na stranicama http://ec.europa.eu .
Direktive tzv. novog pristupa detaljno određuju opseg primjene, vrijede za nove proizvode koji su
stavljeni na tržište ili uporabu, za sve proizvode uvezene iz trećih zemalja te za rabljene proizvode ako
je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. jačina motora).
Što proizvođač treba znati i poduzeti kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod?
Proizvođač bi trebao znati:
1. direktive i postupke za utvrđivanje sukladnosti,
2. usklađene (harmonizirane) norme,
3. kada uključiti Prijavljeno tijelo (Notifed Body),
48
4. sastaviti tehničku dokumentaciju (mapu, spis), izraditi analizu opasnosti, ocjenu rizika,
obaviti sva ispitivanja, napraviti priručnik za uporabu,
5. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti,
6. pravilno postaviti CE oznaku.
Dakle, za proizvode visokog rizika, direktiva može odrediti obvezu pribavljanja certifkata za dizajn/
izradu, kontrolu kvalitete dijela ili čitavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinačnog proizvoda
od strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certifkata (tzv. Notifed Body). Prateći ispravnu
proceduru, proizvođač mora priložiti Izjavu o usklađenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu
staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega čvrsto pričvršćena. Sva dokumentacija
povezana s certifkatom mora biti sakupljena u tehničku mapu i biti raspoloživa za uvid nadležnim
tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.
Stavljanjem te oznake na proizvod proizvođač jamči da je prošao sve propisane postupke
dokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. Direktive propisuju moguće načine ocjenjivanja
sukladnosti proizvoda i proizvođač može sam birati njemu najprikladniji, od osam mogućih načina
dokazivanja sukladnosti. Moduli, odnosno načini dokazivanja, razlikuju se po složenosti ovisno o
složenosti proizvoda i mogućoj opasnosti za korisnika.
Što su Prijavljena tijela?
Osam modula ocjene sukladnosti, dakle, u rasponu su od jednostavnih koji omogućuju proizvođaču
da obavi unutrašnje provjere i sam izjavi sukladnost, do veoma složenih provjera svakog elementa
proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Po prirodi rizika kod svakog proizvoda
određuje se odgovarajući model ocjene sukladnosti tj. igračke su nisko rizične, dok bi neke vrste
strojeva mogle biti visoko rizične i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog
tijela.
Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec.europa.eu/enterprise/newapproach/
legislation/nb/notifed_bodies.htm
Tko odgovara za sigurnost proizvoda na tržištu EU?
Za sigurnost proizvoda odgovara proizvođač sa sjedištem u EU. Ukoliko proizvođač nema sjedište
u Europskoj uniji, tada će njegov ovlašteni zastupnik iz EU biti odgovoran. Ukoliko nema ovlaštenog
zastupnika iz EU, tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporučila na tržište u EU.
Predviđene su velike novčane kazne za nepoštivanje tih pravila te naravno pad ugleda tvrtke.
Proizvođače iz trećih država mogu zastupati ovlašteni predstavnici, uvoznici i distributeri.
Odgovornost proizvođača izvan EU jednaka je kao i za proizvođača iz zemlje članice EU.
Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj glede CE oznake?
Obveza je zemalja članica EU prenijeti tehničke direktive u nacionalno zakonodavstvo. Što se tiče
Republike Hrvatske koja je na putu u članstvo u EU, doneseno je novo tehničko zakonodavstvo (novi
tehnički zakoni, tehnički pravilnici i ostali tehnički propisi). Neki od tih zakona su Zakon o normizaciji
objavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon a akreditaciji objavljen u Narodnim novinama
broj 158/03, Zakon o mjeriteljstvu objavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon o općoj
sigurnosti proizvoda objavljen u Narodnim novinama broj 158/03, Zakon o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjeni sukladnosti objavljen u Narodnim novinama broj 158/03 i 79/07.
Od dana stupanja na snagu pojedinog novog tehničkog propisa do pristupanja Republike Hrvatske
EU ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih
proizvoda sa EU proizvodi koji se stavljaju na tržište RH moraju biti označeni posebnim potvrdbenim
znakom sukladnosti. (Euro info komunikacijski centar Zagreb –www.euroinfo.hr)
Putemprojekta„Tehničkousklađivanje“Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništvaomogućujeVamsufnanciranjedijelatroškova
konzultantskihuslugaprilikomuvođenjasustavaupravljanjakvalitetomiokolišem,zacertifciranjesukladnostiproizvoda(CEoznaka),
stjecanjepravauporabeznakovakvalitete,sufnanciranjetroškovaedukacijakoduvođenjasustavatecertifciranjasustavaiproizvoda.
49
¯/Š¯|¯/ ||/\/ ||¯||||¯|/||O´ \|/S||Š¯\/
Zašto je važna zaštita Vašeg intelektualnog vlasništva?
Zaštitom intelektualnog vlasništva ostvaruje se bolji položaj, pa čak i monopol na određenom
tržištu. U zemljama članicama WTO-a (151 članica), dakle u zemljama koje su pristale na liberalizaciju
tržišnih odnosa, zaštita intelektualnog vlasništva je jedini dozvoljeni način za ostvarivanje takvog
povoljnijeg tržišnog položaja za pojedini proizvod, uslugu ili tvrtku u cjelini.
Intelektualno vlasništvo najčešće se dijeli na dvije velike skupine: industrijsko vlasništvo, te na
autorsko pravo i srodna prava. Važan aspekt zaštite je i pravovremenost pokretanja zaštite. Za neka
prava kao što su patent ili zaštićeni industrijski dizajn zaštitu je u pravilu potrebno pokrenuti prije bilo
kakvog objavljivanja podataka ili puštanja u promet proizvoda koji su predmet zaštite.
Izvoz proizvoda znači nastupanje na tržištu koje u pravilu slabije poznajemo od vlastitog. Stoga se
za takav nastup valja što bolje pripremiti.
Što se tiče intelektualnog vlasništva treba odgovoriti na dva osnovna pitanja:
1. Je li i ako jest zašto izvozniku važna zaštita njegovog intelektualnog vlasništva?
2. Zašto je izvozniku važna zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva?
Zaštita intelektualnog vlasništva izvoznika
Zaštita intelektualnog vlasništva može značajno doprinijeti konačnom uspjehu izvoznoga posla.
Brojna su pitanja vezana uz zaštitu proizvoda.
Da spomenemo samo neka:
• Koji su oblici zaštite proizvoda ili usluge potrebni i poželjni?
• Na kojem području treba zaštititi proizvod ili uslugu?
• Što se postiže zaštitom proizvoda ili usluge?
• Je li sustav ostvarivanja prava zaštite industrijskog vlasništva na odabranom tržištu djelotvoran?
• Koliko se isplati investirati u zaštitu proizvoda ili usluge?
Odgovori na ovakva i slična pitanja, te postavljanje strategije zaštite u svakom pojedinačnom slučaju
zahtijevaju pomoć stručnjaka za marketing, fnancije, tehnologiju, pravo i intelektualno vlasništvo.
S razvijenom strategijom zaštite biti će pored ostaloga:
• moguća bolja analiza novoga tržišta;
• moguće ostvariti bolju cijenu i povećati zaradu;
• moguće bolje tržišno pozicioniranje vlastitog proizvoda/usluge;
• jednostavnije pronaći dobrog distributera/zastupnika na novom tržištu;
• moguće sklopiti bolje ugovore o plasmanu roba i usluga;
• jednostavnije i pod povoljnijim uvjetima ustupiti licencu;
• moguće bolje upoznavanje konkurencije;
• moguće ojačati marketinšku kampanju;
• moguće ostvariti povoljniji položaj na tržištu i steći dugoročnu prepoznatljivost.

Zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva
U izvoznim pripremama treba utvrditi koji se sve slični proizvodi već nalaze na ciljnom tržištu i na
koji je način svaki pojedini od njih zaštićen ili je u postupku zaštite. Većina
1
podataka takve vrste može
se naći u javno dostupnim bazama patentnih dokumenata, žigova i industrijskog dizajna. Proizvod
koji želite izvoziti niti na koji način ne smije povređivati zaštitu koju uživaju već prisutni proizvodi
na novom tržištu. U suprotnom lako može doći do carinskih problema pri uvozu ili do vrlo skupih
trgovačkih sporova koji mogu rezultirati osobito negativnim posljedicama po izvoznika.
50
Proizvod nalik onome koji se želi izvoziti ne mora postojati na ciljnom tržištu, a da je unatoč tome u
toj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomično štiti neka obilježja koja taj proizvod ima.
Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status može se utvrditi pretragom
odgovarajućih baza
2
. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna važeći, u cilju
izbjegavanja spora moguće je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patenta
odnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo.
Izvozni proizvod može biti dovoljno različit od svih ostalih proizvoda na novom tržištu, ali je označen
žigom koji je nalik barem jednom žigu koji uživa zaštitu na novom tržištu, što je također preporučljivo
provjeriti pretragom odgovarajućih baza. U takvoj situaciji ili se treba pokušati dogovoriti s nositeljem
prava sličnog žiga, ili treba izmijeniti žig kojime je proizvod označen.
Osim u rijetkim slučajevima izvozni proizvod neće biti potpuno nov ili neće uopće biti nov na ciljnom
tržištu. Najčešće će se na njemu već nalaziti barem jedan ili nekoliko sličnih proizvoda. Ako se radi
o većem broju sličnih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jako
izražena. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalno
mogla u kraćem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom
vrstom proizvoda. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba više godina, takvi se podatci
mogu pronaći u bazama podataka patentnih dokumenata, te se na temelju njih može procijeniti
kolika je realno tržišna opasnost od alternativne tehnologije.
Kako DZIV može pomoći izvoznicima?
S obzirom na pravnu, tehničku i poslovnu složenost sustava zaštite intelektualnog vlasništva DZIV,
kao specijalizirano tijelo državne uprave za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i
druge stručne poslove u tom području, pruža nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. Tu je u
prvom redu internet stranica http://www.dziv.hr s brojnim korisnim sadržajima iz različitih područja
intelektualnog vlasništva, uputama o pripremanju prijava za zaštitu, provedbi postupaka zaštite,
zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to područje, te slobodno dostupnim bazama
podataka koje sadrže veliku većinu dokumentacije o industrijskom vlasništvu u Republici Hrvatskoj.
Pored toga Zavod ima organiziranu službu aktivne stručne
3
pomoći putem koje korisnici mogu
telefonskim upitom, e-poštom ili u sklopu dogovorenog sastanka dobiti odgovor na većinu pitanja.
Zavod također samostalno ili u suradnji s drugim domaćim ili međunarodnom organizacijama
održava specijalističke seminare, radionice i predavanja iz područja intelektualnog vlasništva, za
profesionalce u struci, te za poslovne ljude i poduzetnike.
Međunarodne prijave
Republika Hrvatska je pristupila svim važnijim međunarodnim sporazumima i konvencijama
vezanim uz intelektualno vlasništvo, čime se u potpunosti integrirala u međunarodni sustav.
Time je omogućeno da u Hrvatskoj putem Zavoda mogu započeti postupci,
• međunarodne prijave patenta (PCT)
4
i
• međunarodna prijava žiga (Madridski sustav).
Prijava europskog patenta može se osim putem međunarodne prijave (PCT) podnijeti izravno
Europskom patentnom uredu (EPO-u). Očekuje se da će se od početka 2008. godine prijava europskog
patenta moći započeti u DZIV-u.
Međunarodna prijava industrijskog dizajna podnosi se izravno Međunarodnom uredu pri WIPO-u.
Prijave patenta, žiga i industrijskog dizajna mogu se podnositi i izravno u pojedinoj zemlji. Prijave
za europski žig i europski dizajn podnose se uredima ovlaštenima za to u skladu s pravilima Ureda za
harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM-a).
51
Usluga pretraživanja
Pored svoje osnovne djelatnosti Zavod pruža komercijalne usluge pretraživanja patentnih
dokumenata, žigova i industrijskog dizajna.
Pretraživanje patentnih dokumenata može poslužiti:
• za prvu procjenu novosti izuma;
• za procjenu postoje li bitne karakteristike izuma koje ga čine dovoljno različitim od
drugih proizvoda
• kao osnova za sastavljanje dobro utemeljene patentne prijave (navođenje dokumenata
koji opisuju prethodno stanje tehnike);
• za izbjegavanje mogućih sporova zbog povreda tuđih prava, ako planirate proizvodnju ili
prodaju novog proizvoda u određenoj zemlji;
• za otkrivanje postoje li i tko su Vam glavni konkurenti koji razvijaju jednaki ili sličan proizvod;
• da biste istražili koje su rezultate do sada postigli konkurenti (kako biste donijeli odluku
o zaustavljanju ili ubrzavanju vlastitog razvojnog projekta);
• da biste istražili u kojim zemljama ne postoje tuđa patentna prava (nema opasnosti od
povreda prava);
• da biste odredili glavno područje tehnike relevantno za određeni izum;
• da biste prikupili dokaze radi podnošenja prigovora ili zahtjeva za opoziv prava na
postojeći tuđi patent;
• kao nadahnuće za stvaranje ili unapređivanje vlastitog izuma.
Pri pretraživanju patentnih dokumenata stručnjaci Zavoda koriste dostupne međunarodne
komercijalne i nekomercijalne baze podataka.
Zavod također nudi i komercijalnu uslugu pretrage žigova koji imaju učinak u jednoj od zemalja
regije
5
.
Pretraživanje žigova može poslužiti:
• kao temelj za procjenu mogućnosti nesmetanog uvođenja pojedinog žiga u određenu zemlju;
• kao prethodno pretraživanje prije podnošenja zahtjeva za registraciju vlastitog žiga;
• da biste spriječili moguće sporove zbog povrede tuđih prava te zahtjeva za naknadu štete;
• kao prilog za procjenu sigurnosti budućih ulaganja u marketing;
• da biste provjerili vjerodostojnost oglašavanja, brošura i letaka za nove proizvode ili usluge;
• da biste doznali više o proizvodima ili uslugama konkurenata;
• da biste prepoznali buduće trendove u marketingu novih proizvoda i usluga;
• da biste stekli uvid u portfelj registriranih žigova tvrtki prilikom poslovnih transakcija;
• kao nadahnuće za stvaranje vlastitih žigova.
Pretraživanja se provode na temelju pisanog zahtjeva koji sadrži podatke o naručitelju i kriterije za
pretraživanje (ključne riječi, opis, crtež ili slika, klasifkacijske oznaka, bibliografski podaci itd.).
Zavod za sada ne pruža usluge pretraživanja žigova izvan zemalja regije, niti pretraživanja
industrijskog dizajna izvan Republike Hrvatske. Međutim, kada je to potrebno Zavod može pomoći
zainteresiranima oko uspostavljanja kontakta s drugim organizacijama u svijetu koje takav zadatak
mogu kvalitetno obaviti.

52
\/Ž||'| |O\|¯||´|
Opći sadržaji o intelektualnom vlasništvu
Mnoge detaljnije informacije o intelektualnom vlasništvu možete naći na slijedećim internetskim
stranicama:
http://www.dziv.hr - stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske s
brojnim sadržajima o različitim vrstama intelektualnog vlasništva i mogućnostima njegove zaštite.
http://www.wipo.int - stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo obiluje brojnim
korisnim prilozima svih vrsta uključujući i poslovne aspekte intelektualnog vlasništva, osobito za
male i srednje tvrtke.
http://www.epo.org - stranica Europskog patentnog ureda
http://oami.europa.eu - stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM) Europske unije
http://www.uspto.gov - stranica Ureda za patente i žigove SAD-a
http://www.jpo.go.jp - stranica Japanskog patentnog ureda
53
Baze podataka
Na internetu je moguće naći brojne slobodno dostupne baze podataka vezane uz intelektualno
vlasništvo. Ovdje je naveden tek kratki popis možda najčešće korištenih baza.
http://www.espacenet.com - najveća besplatna baza podataka patentnih dokumenata u svijetu
http://www.epoline.org/portal/public/registerplus - dozvoljava uvid u podatke objavljene za
vrijeme trajanja postupka priznavanja Europskog patenta, kao i naknadne informacije u nacionalnoj
fazi priznavanja patenta.
http://www.wipo.int/pctdb/en - baza podataka patentnih prijava koje slijede međunarodnu
(PCT) rutu.
http://www.uspto.gov/patft/index.html - baza podataka patentnih dokumenata Ureda za
patente i žigove SAD-a.
http://www.wipo.int/ipdl/en/search/madrid/search-struct.jsp - baza podataka žigova Svjetske
organizacije za intelektualno vlasništvo.
http://oami.europa.eu/CTMOnline/RequestManager - baza podataka žigova Ureda za
harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije.
http://tess2.uspto.gov/bin/gate.exe?f=tess&state=om3ukf.1.1 - baza podataka žigova Ureda
za patente i žigove SAD-a.
http://www.wipo.int/ipdl/en/search/hague/search-struct.jsp - baza podataka industrijskog
dizajna Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.
http://oami.europa.eu/RCDOnline/RequestManager - baza podataka industrijskog dizajna
Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije
http://www.iddn.org - posebna stranica na internetu namijenjena pohrani digitalnih sadržaja u
svrhu zaštite autorskog prava i srodnih prava
54
KORAK 7.
55
KORAK 7.
56
ŽELIM JOŠ BOLJI I USPJEŠNIJI IZVOZ!
KAKO TO OSTVARITI?
|||O|V/´|'| O |¯\O¯| | S¯'|´/|'| |¯\O¯||Č||| \'|Š¯||/
Globalno tržište karakterizira dinamičnost i novi odnosi te je važno imati osiguran pristup različitim
informacijama o inozemnim tržištima i mogućnostima dodatne edukacije kako biste se mogli
prilagoditi zahtjevima globalnog tržišta.
Postoje različiti načini kako steći specifčna znanja o izvozu i izvoznim vještinama: specijalizirani
tečajevi, treninzi i edukacije o izvoznim vještinama koje provode različite institucije, zapošljavanje
stručnjaka, partnerstvo s iskusnim tvrtkama-izvoznicama ili sklapanje ugovora o uslugama eksperata
za međunarodnu trgovinu odnosno pojedina ciljana tržišta.
Stjecanje određenih specifčnih znanja o poduzetništvu potrebnih za poslovanje Vaše tvrtke (npr.
u području fnancija, marketinga, upravljanja) dostupno je putem programa edukacija koje provode
specijalizirane institucije (obrazovne ustanove, poduzetnički centri, regionalne razvojne agencije i
druge specijalizirane institucije).
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi projekt „Obrazovanje u poduzetništvu“
putem kojeg sufnancira troškove institucijama koje provode ovaj vid cjeloživotnog obrazovanja,
tako da je većina od navedenih tečaja/seminara za polaznike besplatna (www.mingorp.hr).
Specifčna znanja vezana uz izvoz moguće je stjecati kontinuirano putem uključivanja u programe
edukacija, koje provodi Hrvatska gospodarska komora putem svojih sektorskih udruženja, kao i
Hrvatska obrtnička komora, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Udruga izvoznika, Hrvatska
udruga poslodavaca, te uredi i predstavništva inozemnih komora u Republici Hrvatskoj.
Navedene institucije također organiziraju ciljane seminare i okrugle stolove uz angažman uspješnih
ljudi - stručnjaka iz prakse čija su znanja i praktična iskustva od koristi za Vašu tvrtku – potencijalnog
izvoznika.
Informacijski centar za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori može Vam pružiti relevantne
informacije o inozemnim tržištima i tenderima, podatke o potencijalnim kupcima i partnerima na
međunarodnim tržištima te informacije o postupcima izvoza i svim potrebnim pratećim uslugama.
Putem Euro Info Komunikacijskog centra (EICC Zagreb) možete zatražiti konkretnu pomoć pri
izlasku na tržište Europske unije, ali i sve ostale zemlje u kojima postoji EIC mreža (područje istočne
i jugoistočne Europe, SAD, Ukrajina, Izrael, Jordan, Sirija…). EICC raspolaže bazom podataka tzv.
„Business Cooperation Database“, preko koje se jednostavno i lako može doći do potencijalnih
partnera za poslovnu suradnju. Baza je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim
kompanijama koje traže partnere vani, i sadrži profle stranih kompanija koji traže poslovnu suradnju
s hrvatskim tvrtkama. Navedena baza je dostupna samo Euro info centrima, kao glavnom alatu za
pomoć malim i srednjim tvrtkama u širenju i jačanju njihovog poslovanja na inozemnom tržištu.
Udruga Hrvatski izvoznici na svojim internetskim stranicama pruža informacije u svezi organiziranja
različitih događanja vezanih uz izvoz ( tribine, forumi, predstavljanja, znanstvene i stručne radionice,
predavanja, i sl. ) Putem internetske stranice Udruge dostupne su Vam informacije o sajmovima i
konferencijama te izvoznim portalima u svijetu.
Hrvatski izvoznici također redovito organiziraju besplatne edukacije za izvoznike s gostovanjima
stranih i domaćih konzultanata. Teme seminara određene su prema iskazanom interesu anketiranih
tvrtki odnosno kadrova koji operativno rade na izvoznim poslovima. Najveći interes izvoznici su
do sada iskazali za edukacije iz područja: istraživanje tržišta, norme i certifkati važni za izvoz; kako
5
uspješno izvoziti i ući na nova tržišta; prodajne strategije; identifciranje stranih strateških partnera;
carinske procedure, i slično. Svi seminari osmišljeni su kao dvosmjerna komunikacija između
predavača i sudionika s brojnim primjerima iz prakse.
Ured HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) prikuplja informacije o edukacijama koje provode različite
institucije. Na internetskim stranicama Ureda HIO www.izvoz.hr možete doznati sve o aktualnim
edukacijama korisnim za izvoznike te predložiti teme koje Vas zanimaju.
Prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnom tržištu, gospodarski
susreti
Ako želite prezentirati Vašu tvrtku na stranom tržištu, iskoristite mogućnosti, koje Vam pruža Vlada
Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koje u
suradnji s drugim institucijama organizira posjete gospodarskih delegacija pojedinim zemljama.
Također se organiziraju gospodarski susreti zainteresiranih domaćih i stranih tvrtki u Hrvatskoj i
planiraju organizirani nastupi i prezentacije hrvatskog gospodarstva na ciljanim međunarodnim
sajmovima.
Obavijest o planiranim posjetima stranim tržištima u gospodarskim delegacijama možete pronaći
na portalu www.izvoz.hr, odnosno na stranicama gospodarskih udruženja (HGK, HOK), uz mogućnost
prijave za sudjelovanje.
Isto tako, putem portala www.izvoz.hr možete iskazati interes za posjetom pojedinoj zemlji u
sklopu gospodarske delegacije, informirati se o organiziranim nastupima na sajmovima te o ciljanim
prezentacijama hrvatskog gospodarstva u inozemstvu.
U uredu HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva možete
zatražiti informacije o mogućnosti sufnanciranja nastupa Vaše tvrtke na inozemnim sajmovima, bilo
da se radi o organiziranom ili individualnom nastupu.
Prijava prepreka izvozu
Ured HIO kontinuirano prikuplja i obrađuje zahtjeve tvrtki za uklanjanjem prepreka za izvoz.
U svakom trenutku možete prijaviti prepreku s kojom se susrećete pri izvozu, bilo da je riječ o
preprekama vezanim uz procese i institucije u Republici Hrvatskoj ili o preprekama vezanim za ulazak
i poslovanje na stranom tržištu.
• obrazac na internetskoj stranici www.izvoz.hr
• besplatni info telefon: 0800 44 44 48
• fax: 01/6109-714
• e-mail: izvoz@izvoz.hr
• adresa: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Odjel za izvoz,
Ulica grada Vukovara 78,
10000 Zagreb
58
KONTAKTI
59
KONTAKTI
60
Kontakti
ODJEL ZA IZVOZ
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob
• bosp|.tr| |r|c to|o|cr. 0800 44 44 48
• ¯o|o|.x. 01/ 6109 14
• |n.||. |.vc.¨|.vc..|.
• \ob st..r|c.. ....|.vc..|.
INFORMACIJSKI CENTAR ZA IZVOZNIKE
Hrvatska gospodarska komora
• |..škcv|ćov. 45. p.p. 630. 10000 ¯.g.ob
• bosp|.tr| |r|c to|o|cr. 0800 18 52
• ¯o|o|cr. 01/4606 08
• ¯o|o|.x. 01/4606 82
• |n.||. ||c¨|gk.|. . pcs|cvro
|r|c.n.c||o¨|gk.|.
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
• |ccsovo|tcv t.g 2. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4561555
• ¯o|o|.x. 01/4828380
• |n.||. |gk¨|gk.|.
EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR
ZAGREB
Hrvatska gospodarska komora
• |ccsovo|tcv t.g 2. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4561 526. 01/4561 56
• ¯o|o|.x. 01/4826 352. 01/4828 380
• |n.||. o|cc¨|gk.|.
• \ob st..r|c.. ....oJ.c|r|c.|.
HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I
RAZVITAK
• St.cssn.vo.cv t.g 9. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01 4591 666
• ¯o|o|.x. 01/ 4591 523
• \ob st..r|c.. ....|bc..|.
HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO
GOSPODARSTVO
• |.||.. ´|J.o |ožo||c. . 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/488 10 00
• ¯o|o|.x. 01/488 10 09
• |n.||. |.n.g¨|.n.g.|.
• \ob st..r|c.. ....|.n.g.|.
HRVATSKA GOSPODARSKA
DIPLOMACIJA
Ministarstvo vanjskih poslova i
europskih integracija
Uprava za međunarodnu gospodarsku
suradnju
• ¯.g |.Š. ¯.|rskcg 8. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4569 849
• ¯o|o|.x. 01/459 44
• |n.||. gcspcJ..sk..sJ..Jr|.¨nvpo|.|.
• \ob st..r|c.. |ttp.//|gJ.nvpo|.|.
CARINSKA UPRAVA
Ministarstvo fnancija
• /. |Jnbc|Jt. 4.. 10000 ¯.g.ob.
• ¯o|o|cr. 01/61 02 333
• ¯o|o|.x. 01/61 55 280
• |n.||. J.oJ..vr.to||.¨c..|r..|.
• \ob st..r|c.. ....c..|r..|.
HRVATSKI IZVOZNICI
• /rJ.||o |ob..rg. 34. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4923 96
• ¯o|o|.x. 01/4923 9
• |n.||. |r|c¨|.v.tsk||.vc.r|c|.|.
• \ob st..r|c.. ....|.v.tsk||.vc.r|c|.|.
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA
(HUP)
• |.v|. |.t.. 12. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/489 555
• ¯o|o|.x. 01/489 556
• |n.||. |Jp¨|Jp.|.
• \ob st..r|c.. ....|Jp.|.
AGENCIJA ZA PROMICANJE ULAGANJA I
IZVOZ
• |ob..rgcv. 34. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4866 000. 01/4866 001
• ¯o|o|.x. 01/4866 008
• \ob st..r|c.. .....p|J.|.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
• |||c. 49. p.p. 166. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4806 666
• ¯o|o|.x. 01/4846 610
• |n.||. |ck¨|ck.|.
• \ob st..r|c.. ....|ck.|.
61
Poticaji
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/6106 11
• |r|c to|o|cr. 0800 234 505
• |n.||. |r|c¨n|rgc.p.|.
• \ob st..r|c.. ....n|rgc.p.|.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnog gospodarstva
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob.
• ¯o|o|cr. 01/ 6106 393
• |n.||. c|co¨nps.|.
• \ob st..r|c.. ....nps.|.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka
• 10000 ¯.g.ob. |.|s.v||o 14
• ¯o|o|cr. 01/6169 111
• |n.||. |r|c¨nnt.p.|.
• \ob st..r|c.. ....nnt.p.|.
Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti
• |..k ¯.ošr|ovk. 4. 10000 ¯.g.ob.
• ¯o|o|cr. 01/365 888
• |n.||. ncbns¨ncbns.|.
• \ob st..r|c.. ....ncnns.|.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa
• ¯.g |.v.tsk|| vo||k.r. 6. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/4569 000
• |n.||. J.oJ¨n.cs.|.
• \ob st..r|c.. ....n.cs.|.

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske
– BICRO
• ||.r|rsk. 1. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/2352 601
• |n.||. J.oJ.b|c.c¨b|c.c.|.
• \ob st..r|c.. ....b|c.c.|.
Norme, akreditacije,
intelektualno vlasništvo
Hrvatski zavod za norme (HZN)
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr . 01/ 6106 095
• ¯o|o|.x . 01/ 6109 321
• |n.||. |.r¨|.r.|.
• \ob st..r|c.. p.cJ.|.. p.cJ.|.¨|.r.|.
Hrvatska akreditacijska agencija
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/ 6106 322
• ¯o|o|.x. 01/ 6109 322
• |n.||. .k.oJ|t.c||.¨.k.oJ|t.c||..|.
• \ob st..r|c.. .....k.oJ|t.c||..|.
Državni zavod za intelektualno
vlasništvo
• |||c. g..J. \Jkcv... 8. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr . 01/ 6106 410 . 01/6106 361
• ¯o|o|.x . 01/ 6112 01
• |n.||. |pc.c.c.t|.¨J.|v.|.
• \ob st..r|c.. ....J.|v.|.
CE oznaka
Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o.
• ||JJov|t. ´.|. 1/|||. 10000 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/ 4806
• \ob st..r|c.. .....|k.|.
TÜV CROATIA D.O.O.
• |. V||o bJJ.k. 1. 35000 S|.vcrsk| b.cJ
• ¯o|o|cr. 035 /400 590
• \ob st..r|c.. ....tJv.|.
DET NORSKE VERITAS ADRIATICA D.O.O.
• S|.vcrsk. .vor||. 50/2. 10000 ¯.g.ob.
• ¯o|o|cr. 01/ 2499 850
• \ob st..r|c.. ....Jrv.|.
SIQ CROATIA D.O.O.
• /vor||. |Jb.cvr|k 10. 10020 ¯.g.ob
• ¯o|o|cr. 01/ 6551 306
• \ob st..r|c.. ....s|o.|.
62
Korisne poveznice:
Istraživanje tržišta
|ttp.//....oscn...c.
¯|S |ttp.//toxt.trsg|cb.|.
ccn/n..kotsoctc.s/|rJox.|tn
´|| |ttp.//....g|k.ccn/
||SOS |ttp.//....|pscs.ccn/
S+|O\/¯| |ttp.//....svrcv.to.
ccn/
V|||\/||b|O\| |ttp.//....
n|||...Jb.c.r.ccn/S|tos/n|||...Jb.c.r/
Sajmovi
|ttp.//....ovortsovo.ccn
63
64
65
NAPOMENE UZ TEKST

1
Podaci o postupcima zaštite koji su još u tijeku nisu javno dostupni prije
službene objave, te se ne vide niti u javno dostupnim niti u komercijalnim bazama
podataka.

2
Na internetu se nalazi veći broj slobodno dostupnih baza za pretraživanje
intelektualnog vlasništva. Neke važnije navedene su pri kraju ovoga teksta.
Međutim, radi kvalitetne pretrage i ispravnog tumačenja pronađenih informacija
na kojima se temelje odluke o zaštiti svakako je preporučljivo savjetovati se sa
stručnjakom u području zaštite intelektualnog vlasništva.

3
DZIV je ovlašten samo za pružanje stručnih informacija, ali ne i za pružanje
konkretne pravne pomoći pojedincima u pojedinačnim slučajevima zaštite. Za to je
potrebno angažirati registriranog zastupnika za intelektualno vlasništvo ili pravnog
savjetnika.

4
PCT je kratica od Patent Cooperation Treaty (Ugovor o suradnji u području
patenata) temeljem kojega je moguće jednom patentnom prijavom istovremeno
započeti zaštitu izuma u više zemalja potpisnica tog ugovora.

5
Za sada su to Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija (CETMOS). Pretragom su obuhvaćeni i svi žigovi Zajednice
(CTM) koji vrijede na cijelom području Europske unije.
66
6
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Uprava za poticanje ulaganja i izvoza
Vukovarska 78
10000 Zagreb
Ured HIO
www.izvoz.hr
Naklada: 1000 Komada
Dizajn
Duško Bekar
Tisak
Kratis
IZDAVAČ
68



Sadržaj
1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 2.UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8 2.1. PREDNOSTI IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 3. PRVI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 RAZMOTRITE SREDSTVA I ZNANJA VAŠE TVRTKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 4. DRUGI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 KREIRANJE IZVOZNOG PLANA I STRATEGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 5. TREĆI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 ISTRAŽIVANJE I ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 5.1. HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 5.2. MARKETINŠKI PLAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 5.3. ULAZAK NA CILJANO TRŽIŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 

6. ČETVRTI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 MARKETING I PRODAJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 7. PETI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 FINANCIRANJE IZVOZA , OSIGURANJE I JAMSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 7.1. POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 7.2. POTICAJI PODUZETNIŠTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 7.3. EU FONDOVI - NOVI IZVORI FINANCIRANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

8. ŠESTI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 8.1. CE OZNAČAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 8.2. ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

9. SEDMI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 INFORMACIJE, EDUKACIJE, BARIJERE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 10. KONTAKTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59

 .

 UVOD .

 .

ali isto tako o izvozu trebaju razmišljati i novi poduzetnici koji su tek registrirali svoju proizvodnu ili uslužnu djelatnost. Svjetska iskustva govore nam da su grupe malih i resursno srednje bogatih zemalja.  Ministar Branko Vukelić. a to je poticanje kupaca i potrošača na stranim tržištima da kontinuirano iskazuju interes za Vašim proizvodima i uslugama. Za jedne i druge vrijedi pravilo da se mogu upustiti u izvozni poduhvat pažljivim i iscrpnim pripremanjem svih aktivnosti koje prethode izvozu. .Poštovane poduzetnice i poduzetnici. razvijale izvozne strategije s ciljem jačanja i razvoja vlastitih gospodarstava. Izvoz mogu ostvariti postojeći poduzetnici. Poznato je kako povećanje od samo jedan posto ukupnog izvoza zemlje čini značajne pomake u zapošljavanju novih radnika kao i stvaranju novih dodanih vrijednosti proizvoda i usluga koji su na korist građanima Republike Hrvatske. koji su svoje proizvode i usluge potvrdili na domaćem tržištu. u koje spada i Hrvatska. dipl. Upravo Vam ovaj Priručnik za izvoz. pruža odgovore na pitanje kako pripremiti i provoditi izvozne aktivnosti. Z načaj izvoza za malu zemlju poput Republika Hrvatska je neupitan. na jednostavan i razumljiv način. Sve aktivnosti obuhvaćene su u sedam koraka koje vode ka željenom cilju. Izrada ovog Priručnika rezultat je provođenja mjera projekta „Hrvatska izvozna ofenziva“ koje Vlada Republike Hrvatske provodi putem resornih ministarstava i partnerskih institucija. ing.

otvorenost je mogućnost i prilika za hrvatske tvrtke da testiraju svoju konkurentnost na globalnom tržištu. U izradi ovog Priručnika Ured Hrvatske izvozne ofenzive koristio je priloge Hrvatske gospodarske komore. Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske akreditacijske agencije. kako domaćih na međunarodnom tržištu tako i stranih na domaćem tržištu. promjena strukture izvoza. U tom smjeru poseban naglasak u operativnim mjerama i aktivnostima Strategije su informiranje i edukacija poduzetnika o izvoznim postupcima. Poduzetnike se želi ohrabriti da pozitivno razmišljaju o izvozu kao poslovnoj mogućnosti. zatim povećanje konkurentnosti domaćih repromaterijala te osnivanje šest izvoznih klastera. Strategija je operativna i sadrži 9 mjera. kao i kolegama iz Ministarstva gospodarstva. koji su sugestijama i prijedlozima dali doprinos u stvaranju ovog Priručnika. odnosno poticanje izvoza proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti. S obzirom da se kroz izvoz u velikoj mjeri reflektira konkurentnost nacionalnog gospodarstva sasvim je razumljivo nastojanje Vlade Republike Hrvatske da prvom izvoznom strategijom „Hrvatska izvozna ofenziva“ za razdoblje 00. od kojih je većina usmjerena O izravno poduzetniku. Strategijom su definirana četiri cilja: povećanje broja izvoznika. strategijom su obuhvaćene smjernice nadležnim institucijama kako bi osigurale povoljne uvjete za poslovanje poduzetnika i njihov izlazak na strana tržišta.. godine. kojima ovim putem zahvaljuje na pomoći i suradnji. rada i poduzetništva. potakne sve relevantne strukture društva na aktivno uključivanje u procese poticanja izvoza. Hrvatskih izvoznika.  . Hrvatski gospodarski razvoj umnogome ovisi od uvoza novih tehnologija i znanja koja mi ne možemo proizvesti. Izrada Priručnika za izvoznike jedna je od navedenih aktivnosti. Također. Ujedno zahvaljujemo i predstavnicima svih partnerskih institucija. Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Hrvatske banke za obnovu i razvitak. No.00.UVOD tvorenost Hrvatske u gospodarskim odnosima s inozemstvom omogućuje slobodan protok roba i usluga.

međunarodno iskustvo pomoći će Vašoj tvrtki. izvoz je način širenja Vašeg tržišta i ostvarenja koristi od potražnje u svijetu. Međutim. možete naći i strane tržišne niše na kojima je Vaš proizvod rijedak ili jedinstven • veća dobit – ukoliko možete pokriti fiksne troškove poslovanjem u zemlji ili drugim vrstama financiranja. to znači da se Vaš proizvod može nadmetati s najboljim što se nudi u svijetu. njezine kulture. to Vam pomaže da uspijete kod kuće i osigurava Vam otpornost pri suočavanju sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu Naravno. na primjer silazna faza na domaćem tržištu nanijeti će manje štete ukoliko imate druga tržišta s visokom potražnjom • novo znanje i iskustvo – globalno tržište donosi izobilje novih ideja. čak i ako ste tek registrirali tvrtku bilo bi korisno odmah razmišljati u smjeru izvoza kako biste na vrijeme bili spremni na izazove globalnog tržišta. predstavlja ulaganje s duljim rokovima povrata. kao i potrebu upoznavanja zemlje. povećana razina obveza i odgovornosti za sve zaposlene. Vaša izvozna dobit može vrlo brzo narasti • ekonomija razmjera – kad imate širu tržišnu osnovu. dodatne napore oko istraživanja potencijalnog tržišta. pristupa i marketinških tehnika • globalna konkurentnost – strane tvrtke ulaze na hrvatsko tržište. jezika i poslovnih običaja te uvjeta koji vladaju na tržištu. kao što su povećani troškovi.ZAŠTO SE TREBAM ODLUČITI ZA IZVOZ? Prednosti izvoza Dokazani uspjesi Vaših proizvoda i usluga na domaćem tržištu otvaraju Vam puteve za pronalaženje prilika na međunarodnom tržištu. možete proizvoditi u razmjeru koji Vam omogućuje da dobijete maksimum sredstava • smanjena ranjivost – ukoliko izvozite na međunarodna tržišta izbjegavate ovisnost o jednom tržištu. 9 . odnosno što dobivate izlaskom na strana tržišta? To je prije svega: • povećana prodaja – ukoliko je domaća prodaja dobra. Koje su prednosti. a domaće tvrtke pokušavaju se probiti na strana tržišta. izlazak na inozemno tržište pred tvrtku stavlja i dodatne izazove. ali i hrvatskom gospodarstvu u cjelini da postanu konkurentni na globalnom tržištu • domaća konkurentnost – ukoliko Vaša tvrtka uspije na globalnom tržištu. Također.

0 .

 KORAK 1. .

• rukovodstvo opredijeljeno za izvoz. Dakle. Konkurentnost – imate li: • sredstava za istraživanje tržišta. Ukoliko nemate nešto od navedenog onda morate razmisliti kako možete pojedini nedostatak ispraviti ili nadoknaditi. • osoblje s marketinškim vještinama i • načine za premošćivanje jezične barijere. trebate imati proizvod ili uslugu koja se može prodati. • otvorenost novim načinima poslovanja i • saznanje o tome što je sve potrebno za uspjeh na međunarodnom tržištu. • jasnu sliku što sve izvoz obuhvaća. Izmjene na proizvodu • Jesu li potrebne izmjene na proizvodu kako bi se privuklo kupca u inozemstvu? • Koji mu je rok trajanja te hoće li se rok trajanja smanjiti uslijed prijevoza? • Zahtijeva li novo tržište poseban način pakiranja i označavanja proizvoda? • Je li potrebna posebna dokumentacija te treba li zadovoljiti posebne tehničke ili zakonske zahtjeve? • Je li potrebna stručna montaža ili druge tehničke vještine? . • pronaći načine za smanjenje financijskih rizika međunarodne trgovine. jer ako nema potražnje za onim što nudite. Prvi je korak razmisliti o sredstvima i znanju koje Vaša tvrtka već ima. • načine za ulazak na tržište i • proizvod ili uslugu koja je potencijalno održiva na ciljanom tržištu.KAKO ĆU PROVJERITI JE LI MOJA TVRTKA SPREMNA ZA IZVOZ? Razmotrite sredstva i znanja Vaše tvrtke Prije nego što se upustite u aktivnosti pripreme izvoza morate provjeriti je li Vaša tvrtka i koliko spremna za izvoz. sredstva i spremnost menadžmenta za natjecanje u globalnim razmjerima.  Procjena Vašeg potencijala Može li Vaš proizvod ili usluga naći potencijalno tržište izvan Hrvatske? To je bitno utvrditi. Financijsku i pravnu potporu – možete li: • pribaviti dovoljno kapitala ili kreditnih linija za proizvodnju ili pružanje usluga. a također i kapacitete. Ljudski resursi – imate li: • kapacitete za rješavanje dodatne potražnje povezane s izvozom. • pronaći stručnjake koji će Vas savjetovati o pravnim i poreznim pitanjima vezanim uz izvoz i • osigurati zaštitu Vašeg intelektualnog vlasništva. Za početak razmotrite: Vaša očekivanja – imate li: • jasne i ostvarive izvozne ciljeve. • učinkovite načine za brzo odgovaranje na upite kupaca. je li mudro nastaviti? Kako pronaći odgovor? Ovdje su neki elementi koje treba razmotriti: 1.

 . Vaši proizvodni kapaciteti • Hoćete li moći zadovoljiti postojeće domaće kupce i nove kupce u inozemstvu? • Ukoliko poraste domaća potražnja. s lokalnim partnerom ili elektronski? 3. Profil kupca/potrošača • Želite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tržištu? • Tko već koristi Vaš proizvod ili uslugu? • Je li proizvod u širokoj. što je na njima jedinstveno ili posebno? • Trebate li modificirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku. kulturi i poslovnom okruženju? • Kako planirate isporučivati usluge: osobno. Marketinške aktivnosti na inozemnom tržištu • Je li potrebna postprodajna usluga. općoj uporabi ili je ograničen na određenu skupinu? • Postoje li drugi značajni demografski obrasci za njegovo korištenje? • Koji klimatski ili geografski čimbenici utječu na korištenje Vašeg proizvoda ili usluge? 5.2. a ukoliko jest. hoćete li još uvijek moći zadovoljiti kupce u inozemstvu ili obratno? 4. Izvoz usluga • Ukoliko izvozite usluge. Logistički poslovi • Kakve su mogućnosti prijevoza na ciljana tržišta? • Jesu li troškovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu? Odgovori na navedena pitanja pružit će Vam jasnu sliku o tome je li Vaša tvrtka spremna za početak izvoza te što još morate učiniti kako biste stekli potrebne vještine i znanja za provedbu izvoznog posla. je li dostupna lokalno ili je trebate pružiti Vi te imate li sredstva i kapacitete za to? 6.

 .

 KORAK 2. .

PREGLED CILJNOG TRŽIŠTA • kako istraživati tržište • političko i gospodarsko okruženje • veličina tržišta • ključni segmenti tržišta • procesi nabave i kriteriji za kupnju • opis ostalih ključnih sudionika/konkurencija • tržišni udio koji ima uvoz • carinske i necarinske prepreke • gospodarski trendovi i ostali tržišni čimbenici • perspektive tržišta 4. tvrtke nerado planiraju uz objašnjenje kako im takva aktivnost oduzima previše vremena ili jednostavno ne vole “birokratske aktivnosti” i “papirologiju”. Unatoč tome. Dobro osmišljen plan. omogućuje Vam u svakom trenutku uvid u rad Vaše tvrtke. identifikaciju prepreka i mogućnosti za ulazak na nova tržišta. ZAKONSKA I LOGISTIČKA PITANJA • zaštita intelektualnog vlasništva • ostala regulatorna pitanja • načini prijevoza i osiguranja tereta • trgovinska dokumentacija • korištenje pružatelja trgovinskih usluga  3. baziran na točnim i korisnim informacijama.HOĆU IZVOZITI! ŠTO TREBAM PODUZETI? Kreiranje izvoznog plana i strategije Planiranje je bitan segment procesa upravljanja i poslovnog odlučivanja kojim određujete smjer i svrhu poslovanja. Međutim. STRATEGIJA ULASKA NA TRŽIŠTE • ciljna tržišta • opis ključne konkurencije • analiza konkurentnog pozicioniranja • pozicioniranje proizvoda • uvjeti prodaje • strategija distribucije • strategija oglašavanja • promocije • opis posrednika i partnera . prepoznavanje njezinih snaga i slabosti. Izvozni plan nije nešto što možete obaviti u tjedan dana. Izvozni plan treba biti razumljiv za sve zaposlene koji rade na poslovima izvoza i treba poslužiti upravi tvrtke pri donošenju odluka vezanih uz izvoz. Kad jednom započnete s izvozom. Vaš će plan trebati stalno ažurirati. PROIZVODI I USLUGE • opis proizvoda i usluga • ključne karakteristike • prilagodba i redizajniranje potrebno za izvoz • proizvodnja proizvoda i usluga • razvoj budućih proizvoda i usluga • komparativna prednost u proizvodnji 2. Elementi Vašeg izvoznog plana 1. Prvi koraci u izradi izvoznog plana obuhvaćaju prikupljanje podataka. nužnost planiranja očita je iz činjenice što će odluke Vaše tvrtke od danas imati učinke na ostvareni postotak uspješnosti poslovanja na inozemnom tržištu u budućnosti.

FAKTORI RIZIKA • tržišni rizici • kreditni i valutni rizici • politički i ostali rizici 6. a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim informacijama. Izvozni plan nije konačan. Utvrđuje Vaša ciljana tržišta. s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vaši zaposlenici. U samom početku daje osnovne informacije i smjernice o izvoznom postupku. koji su na bilo koji način uključeni u proces izvoza.5. Neke od informacija za dopunu izvoznog plana možete pronaći u sljedećim poglavljima ovog Priručnika. FINANCIJSKI PLAN • prihodi ili izvori financiranja • troškovi prodaje • troškovi marketinga i oglašavanja • ostali troškovi i izdaci • operativni proračun 7. PLAN PROVEDBE • ključne aktivnosti • kriteriji i postupak evaluacije Izvozni plan je nadogradnja Vašeg postojećeg poslovnog plana usmjeren na međunarodna tržišta. izvozne ciljeve. Treba sadržavati slijedeće elemente: S obzirom da međunarodna trgovina nosi više rizika u poslovanju nego prodaja na domaćem tržištu. potrebna sredstva i očekivane rezultate.  .

 .

9 KORAK 3. .

KAMO I KAKO IZVOZITI? Istraživanje i odabir ciljanog tržišta Izlasku na strano tržište prethodi istraživanje koje će poslužiti za postavljanje ciljeva. Dok se primarno istraživanje oslanja na prikupljanje tržišnih informacija putem izravnog kontakta s potencijalnim kupcima. donošenje marketinških odluka i kreiranje izvozne strategije tvrtke. instituti i druge organizacije. Tržišta možemo podijeliti na brzorastuća konkurenta tržišta. na koliko tržišta se orijentirati i slično. U svakom hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu postoje stručni djelatnici zaduženi za gospodarstvo. Istraživanje može biti: • interno ili sekundarno. transparentan i ujednačen pristup podacima o stranim tržištima. zatim. • eksterno ili primarno. zatim agencije. Nakon analize podataka treba donijeti odluku o korištenju sredstava predviđenih za marketing. kulturne razlike i poslovnu praksu.mvpei. čiji poslovi obuhvaćaju vrlo širok spektar aktivnosti usmjeren ka ostvarivanju naših gospodarskih interesa u zemljama gdje Republika Hrvatska ima svoju diplomatsko-konzularnu mrežu. a također odredite za daljnja istraživanja tri do pet tržišta koja najviše obećavaju. statističke publikacije. U sekundarnom istraživanju na raspolaganju su Vam strukovna i komorska udruženja putem predstavništava u inozemstvu. čimbenike koji utječu na marketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tržištu. internet. relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se financiraju putem međunarodnih financijskih institucija. • procjenu ciljanih tržišta. Prilikom procjene ciljanih tržišta potrebno je proučiti konkurenciju. Stranice pružaju .hr omogućuje jednostavan. Istraživanje tržišta obuhvaća: • provjeru potencijalnih tržišta. Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije http://hgd. distribucijske kanale. TKO VAM MOŽE POMOĆI PRI ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA? Hrvatska gospodarska diplomacija Prilikom istraživanja i odabira stranih tržišta svakako treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske diplomacije. Vaša tvrtka bi trebala identificirati pet do deset velikih i brzorastućih tržišta za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja tržišta u nastanku koja bi mogla pružiti osnovne prilike za proizvod. 0 Provjera potencijalnih tržišta obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode ili usluge specifične za određeni sektor u različitim zemljama. sekundarno istraživanje započinje u Hrvatskoj i oslanja se na časopise. • donošenje zaključka.

utvrđivanje ciljeva. Također. preporučljivo je međusobno povezivanje tvrtki s ciljem smanjivanja troškova. carinskom sustavu.  KAKO NASTUPITI NA STRANOM TRŽIŠTU? Marketinški plan Marketinški plan je usko povezan s izvoznim planom i obuhvaća definiranje misije poslovanja. S obzirom da takva istraživanja zahtijevaju znatna financijska sredstva. Četvrti korak . Potom slijedi odabir dijela tržišta na kojem će se moći ostvariti najbolji poslovni rezultati. sajmovima. što predstavlja povelik izdatak za male i srednje tvrtke. a koje Vam mogu pružiti konkretne i pouzdane informacije prilagođene Vašim specifičnim potrebama te Vam pomažu u donošenju poslovnih odluka. • selekcija ciljanog tržišta. • analiza situacije tvrtke na tržištu. • povezati Vas s relevantnim institucijama u gospodarstvu određene zemlje. • olakšati Vam organizaciju promotivnih aktivnosti. • predstaviti Vašu misiju prilikom dolaska izaslanstva. postupku uvoza. Izradu marketinškog plana možemo podijeliti u sedam koraka: • definiranje svrhe (misije) poslovanja. • provedba marketinških aktivnosti. • pomoći Vam pri uspostavi prvog poslovnog kontakta. • kontrola marketinških aktivnosti. formuliranje strategije za nastup na tržištu te provedbu i kontrolu marketinških aktivnosti. poreznom sustavu. Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuđenih zemalja možete postaviti konkretno pitanje i zatražiti odgovor vezan uz mogućnost izvoza na tržište pojedine zemlje. Marketinški plan poslovnog subjekta po opsegu može obuhvaćati nekoliko desetaka stranica i uobičajeno je da sadrži sažetak u kojem je ukratko prezentiran. • upoznati Vas s regulativom trgovinskog poslovanja.podatke o zakonskom okviru za poslovanje. U drugom koraku treba analizirati trenutnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi. Pored Hrvatske gospodarske diplomacije. • oblikovanje marketinške strategije. financijskom tržištu i ostalim relevantnim informacijama po državama. odnosno definiranje trenutnog i budućeg poslovanja te njegovo ostvarenje. . • upoznati Vas s uvriježenim pravilima trgovinskog poslovanja. prezentacijama i sl. selekciju tržišta na kojem se planira djelovati. analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi. pregovorima. slabosti i snage te prijetnje i mogućnosti na tržištu. na raspolaganju su Vam i specijalizirane agencije koje se bave istraživanjem tržišta. ŠTO ZA VAS MOŽE UČINITI GOSPODARSKI SAVJETNIK/SAVJETNICA U REGIJI ILI UDALJENOM TRŽIŠTU? Gospodarski savjetnik može: • istražiti najbolji put poslovne komunikacije u pojedinoj zemlji. Prvi korak u Vašem marketinškom planiranju obuhvaća utvrđivanje budućeg usmjerenja tvrtke. • utvrđivanje marketinških aktivnosti. u istraživanju ciljanih tržišta možete koristiti i besplatne usluge Informacijskog centra za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Slijedi oblikovanje marketinške strategije.  . kapital. • možete istodobno izaći na više tržišta. kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrole marketinških aktivnosti zadnji su koraci marketinškog plana. koji onda pregovara i ugovara u Vaše ime. Izravan izvoz omogućuje Vam bliži kontakt s kupcima.je utvrđivanje marketinških ciljeva. Strateška udruženja također mogu biti vrlo profitabilna. a u slučaju usluga ugovarate ih s posrednikom. koja treba odgovoriti na pitanje na koji će se način djelovati kako bi se ostvarili marketinški ciljevi za određeno ciljano tržište. • neizravan (indirektan) izvoz. Nedostatak ovakve metode ulaska na tržište je što Vaši kupci trebaju više vremena kako bi Vas upoznali. KOJI JE ZA VAS NAJBOLJI NAČIN ULASKA NA CILJANO TRŽIŠTE? Ulazak na ciljano tržište U međunarodnoj trgovini postoji više načina ulaska na ciljano tržište. • savezništvo (partnerstvo). • u partnerstvu se dijeli rizik. Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na tržište. svakako su najzastupljeniji: • izravan (direktan) izvoz. a ako je riječ o uslugama onda pregovarate. osigurati tehnologiju. a i Vama je potrebno više vremena kako biste upoznali tržište. Uzajamnim korištenjem distribucije i tržišne ekspertize štedite novac. a koristi u tom slučaju su: • partner može nadopuniti Vaše sposobnosti. može Vam pružitit stručnu pomoć. odnosno preciziranje ciljeva koji se žele postići u određenom vremenskom razdoblju. Jedan od od najlakših načina za izvoz je osnovati udruženje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vaše. prodajete posredniku kao što je strani distributer. objedinjuje sve informacije sadržane u samom planu na jednostavan i sažet način. Sažetak Vam omogućuje da u svakom trenutku imate pregled ciljeva marketinškog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza. Sažetak marketinškog plana koji izrađujete na koncu. Kod neizravnog izvoza u slučaju proizvoda plasirate ih. • svaka se tvrtka usmjerava na ono što najbolje radi. Sklapanje partnerstva je također način na koji možete ići na inozemna tržišta. Pronalaženje najboljih organizacijskih oblika. ugovarate i radite izravno s kupcima. niže cijene te Vam može dati veći povrat ulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera. međutim.

Dobri strani agenti ili zastupnici mogu Vam pomoći na više načina. pružanjem informacija o lokalnim poslovnim praksama. zakonima i kulturnim tradicijama. Trgovačke kuće su domaći posrednici koji plasiraju robu ili usluge u inozemstvo. prijevoz. zastupnik je specijalizirani agent koji posluje na određenom području i prodaje povezane vrste roba i usluga. Posrednici mogu biti agenti. savjetima o mogućnostima financiranja i prijevoza. Često određuju prodajnu cijenu i sudjeluju u promociji. Provizija im se plaća samo kada prodaju Vaš proizvod ili uslugu. Dok agent osigurava narudžbu od stranih kupaca u zamjenu za proviziju. trgovačke kuće i distributeri.  . zastupnici. primjerice.PRILIKOM IZVOZA KORISNO JE KORISTITI USLUGE POSREDNIKA Korištenje posrednika možete uštedjeti puno vremena. Jedan i drugi mogu biti ovlašteni sklapati prodajne ugovore sa stranim kupcima u Vaše ime. imenovanje distributera ili agenta te druge poslove. Distributeri za razliku od agenata stvarno kupuju Vaš proizvod ili uslugu i prodaju ga lokalnim kupcima. a i novca. pri carinjenju. Mogu obavljati i druge aspekte izvoza kao što su istraživanje tržišta. istraživanjem tržišta.

 .

 KORAK 4. .

Neusklađenosti se rješavaju marketinškim aktivnostima. Pored ova četiri elementa u marketinški splet ulazi i plaćanje. Često se pod marketingom podrazumijeva oglašavanje ili prodaja što su zapravo alati marketinga. vrstu i oblik ambalaže te drugi elementi.proizvođača i potrošača. Može biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u različite kanale distribucije kao što su trgovine na malo i veliko. Kako bi pridobio i zadržao potrošače poduzetnik određuje širinu i dubinu proizvodnog programa – uski i široki te plitki i duboki (broj različitih i broj inačica proizvoda).postoje li razlike u poslovnoj i kulturnoj praksi. • distribucija. odnosi s javnošću. informacijske. odnosno mješavine (miksa) ili spleta kao što su : • proizvod. osoblje . određuje popuste. zatim planiranje. već je to umjetnost stvaranja jedinstvene vrijednosti za kupce • Philip Kotler Marketing i prodaja Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti između tvrtke . • cijena. vremenske. kvalitetu i ime. Zadaća marketinga je: • utvrditi potrebe potencijalnih potrošača te obilježja njihova ponašanja u procesu kupnje. • promocija. Tržišni uspjeh Vaše tvrtke ovisi o potrošačima. zastupnici. aktivnostima skladištenja i transporta rješavaju se prostorne i vremenske neusklađenosti. Cijena je instrument prodaje i izražava količinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvoda ili usluga. publicitet. administrativni poslovi. o stvaranju dugoročnih odnosa s potrošačima kojima se kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potrošači u središtu Vašeg poslovanja. Cilj marketinga je zadovoljenje potreba i želja potrošača isporukom proizvoda i usluga te temeljem toga ostvarivanje dobiti. Promocija obuhvaća aktivnosti komuniciranja s tržištem kao što su oglašavanje. • ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu. dakle složenost međunarodnih transakcija. Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklađenosti na tržištu koje mogu biti prostorne. prakse . politike. • upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude. osobna prodaja i unapređivanje prodaje. Distribucija osigurava dovoljnu količinu ponude na određenom mjestu i određenom vremenu.je li kvalificirano. Vaša ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinškog programa. Kako bi pridobio i zadržao kupce poduzetnik određuje cijenu ovisno o platežnoj moći potrošača. količinske te neusklađenost u vrednovanju. . Izuzetno je važno da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenom ponudite kvalitetan proizvod o kojem su potrošači informirani. vlasničke. Proizvod označuje asortiman i zahtijeva određivanje specifičnih tehničkih svojstava ponude. • osigurati i isporučiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme. Primjerice. osniva klubove za motiviranje potrošača (kartice trgovačkih lanaca).  Dakle. pozicioniranje-percipiranje na tržištu te zaštita tvrtke i intelektualnog vlasništva.OPSTATI I ŠIRITI SE NA STRANOM TRŽIŠTU KAKO? Marketing nije umjetnost traženja načina kako se riješiti onoga što si napravio.

(kontakti: tel: 01/ 46 06 709. a imati će i u budućnosti.Marketinška orijentacija se temelji na odabiru: • ciljnog tržišta. veliku važnost trebate posvetiti oblikovanju i dizajnu. društveni pokreti koji su usmjereni na zaštitu prirode. kako bi Vaš proizvod ili usluga bio konkurentan na inozemnom tržištu. kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu promociju. U novije vrijeme sve veći utjecaj na marketing imaju. pružiti potrebna stručna znanja vezana uz oblikovanje ili nova tehnološka rješenja. fax: 01/46 06 737.  . procesa proizvodnje i marketinga. • orijentaciji na potrošače. Bespovratna sredstva za primjenu dizajna u proizvodnji mogu se također koristiti putem projekata drugih resornih ministarstava (npr. šumarstva i vodnog gospodarstva dodjeljuje sredstva za primjenu dizajna u drvoprerađivačkoj industriji). Centar za dizajn osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori informirati će Vas o mogućnostima primjene dizajnerskih rješenja u Vašoj proizvodnji.hr) Ministarstvo gospodarstva. uvažavanje etičkih normi i zaštitu potrošača. Ministarstvo poljoprivrede. rada i poduzetništva putem projekata poticanja konkurentnosti dodjeljuje bespovratne potpore za dizajnerska rješenja proizvoda. Ne propustite koristiti usluge dizajnera U cilju stvaranja dodane vrijednosti Vašeg novog izvoznog proizvoda ili usluge. e-mail: dizajn@hgk. • stvaranju kvalitetnih proizvoda. • koordinaciji marketinških aktivnosti.

 .

.9 KORAK 5.

• realno procijeniti troškove vezane za umanjivanje ili eliminiranje rizika. IV. Siguran izvor financijskih sredstava je vrlo bitan za uspješan izvoz i pokrivanje troškova poslovanja. • dobro proučiti financijsko tržište i ponudu kredita radi sagledavanja troškova različitih vrsta financiranja. • procijeniti potrebu za dodatnim financiranjem. dužina trajanja financiranja. a tu se onda suočava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim financiranjem izvoza i strahom od neplaćanja. za osvajanje novih tržišta i za razvoj proizvoda sukladno zahtjevima tih tržišta. Visina potrebnih financijskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o namjeni kredita (obrtna sredstva. I. • odrediti namjenu financiranja. TROŠKOVI FINANCIRANJA Izbor odgovarajućeg načina financiranja umanjuje rizike poslovanja i utječe na konkurentnost tvrtke na izvoznom tržištu. jedan je od koraka koji je najbolje učiniti prije zaključivanja izvoznog posla s kupcem.NEDOSTAJU MI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA IZVOZ ! KOME SE OBRATITI? FINANCIRANJE IZVOZA I JAMSTVA Financiranje izvoza se značajno razlikuje od drugih vidova financiranja poslovanja. II. za redovito izvršavanje obveza iz izvoznih ugovora. Nešto što Vi kao potencijalni izvoznik nikako ne smijete zaboraviti kod promišljanja realizacije konkretnog izvoznog posla. Stoga važno je raspitati se o uvjetima kreditiranja koje nude poslovne (komercijalne) banke i procijeniti njihov utjecaj na cijenu proizvoda i očekivani profit. može se sažeti u tri osnovna koraka: • temeljito i objektivno sagledati sve ili većinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla. Visina udjela kamatnih stopa varira ovisno o vrsti financiranja. III. problema s dobrim izvršenjem posla kao i eventualnim problemima vezanim uz povećanje troškova koje nismo na vrijeme predvidjeli i uključili u cijenu. Stoga je izvoznik zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati što atraktivnije uvjete plaćanja svojim kupcima. • realno sagledati visinu potrebnih financijskih sredstava. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o tržišno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni već i opsegu raspoloživih novčanih sredstava za realizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja kupcu. • sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla. analizirati vlastite mogućnosti i raspoloživu ponudu financiranja. POTREBA ZA FINANCIRANJEM PROIZVODNJE I PRODAJE Procjena potrebe za financiranjem. . Ta procjena podrazumijeva sljedeće: • sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaćanja. potreba za financiranjem proizvodnje i prodaje. • sagledati mogućnosti povrata kredita. rizici vezani za financiranje. 0 Prije nego donesete odluka o načinu financiranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedeće činitelje: I. investicije). kako kasnije ne bi došlo do nepotrebnih produženja rokova. II. troškovi financiranja. trajna osnovna sredstva. Jedna od neizostavnih mjera za uspješan izvoz je osiguranje novčanih sredstava za nesmetanu proizvodnju.

DUŽINA FINANCIRANJA Visina kamatnih stopa također ovisi i o dužini kreditiranja. • projekcije toka gotovine. naknade za bankarske usluge i iznos bankarske provizije. Općenito gledano. izvozni i financijski plan predstavljaju osnovu za analizu kreditne sposobnosti i financijske sposobnosti tvrtke. • informacije o upravljačkoj strukturi tvrtke. • projekcije vraćanja postojećih i budućih dugovanja. uobičajene načine plaćanja. na neodređeno vrijeme ili na više godina. Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. u kojem se banka obvezuje da će preuzeti nenaplaćena klijentova potraživanja uz određenu proviziju (koja se najčešće kreće do 10% od ukupnih potraživanja). potrebna sredstva za ostvarenje izvoza. to su troškovi financiranja veći tj.III. Financijska izvješća. dok brigu o naplati izvezene robe prepuštaju banci. Poslovni plan zauzima značajno mjesto jer treba potencijalnom kreditoru prezentirati izvoznikove tehničke mogućnosti i znanja za uspješno poslovanje. porezna izvješća) . potencijalna nova tržišta. prihoda i troškova (financijski plan). Stoga je vrlo važno iz kojih će se izvora (dugoročnih ili kratkoročnih) financirati izvozne aktivnosti. Nakon što klijent dostavi dokumentaciju kao garanciju potraživanja banka isplaćuje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke. Kamata je u ovom slučaju uračunata u proviziju faktoringa. • popis imovine koja se eventualno nudi kao osiguranje povrata kredita. IV. koja se sastoji od kamate za preuzeto potraživanje. procjenu rizika i kako se izvoznik štiti od tih rizika. • financijska izvješća za posljednje dvije godine (bilance. Kod prezentacije zahtjeva banci kreditor od izvoznika uobičajeno traži sljedeće osnovne dokumente: • povijest poslovanja. poslovni. više su kamatne stope na pozajmljena sredstva. kompetentnost njegove upravljačke strukture i kvalitetu zaposlenih. rizik nenaplativosti. • poslovni plan (domaće tržište i izvoz). te zato moraju biti što kvalitetnije pripremljeni i realni. RIZICI VEZANI ZA FINANCIRANJE Što je rizik financiranja izvoza veći. ugovore i drugo). financijske rezultate izvoza i slično. račune dobiti i gubitka. police osiguranja. . Rizik financiranja procjenjuje kreditor i on umnogome ovisi o financijskoj poziciji tražitelja kredita i njegovoj solventnosti da na vrijeme izmiri svoje obveze. što je rok kreditiranja duži to su i kamatne stope više i obrnuto. u cilju pravilnog sagledavanja potrebnog iznosa financiranja i mogućnostima njegove otplate te ocjeni isplativosti ulaganja.ukoliko toliko posluje. politička i ekonomska situacija zemlje u koju se planira izvoz je od presudne važnosti za procjenu rizika financiranja. Radi se o posebnom ugovoru između banke i klijenta. • dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive. Isto tako.  POSEBNE VRSTE KREDITIRANJA IZVOZA Faktoring Faktoring je posao kratkoročnog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovačka društva. Zahvaljujući faktoringu mnogi se mali poduzetnici mogu uključiti u međunarodnu razmjenu. uvozne dozvole. Daljnji korak je izrada izvoznog plana koji definira postojeća izvozna tržišta.

Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaćanja i povećavaju se sredstva za neto radni kapital potreban za ulaganje.  Bankarska garancija Bankarska garancija može biti najsigurniji oblik naplate. dokumentarna naplata. Akreditivi Ova vrsta naplate pruža sigurnost izvozniku. U slučaju da banka ne plati garanciju. bankarska garancija.da će avans biti vraćen kupcu ukoliko se roba ne isporuči. dok se kod forfetinga radi o otkupu dugoročnih potraživanja. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspije naplatiti potraživanja. NAČINI NAPLATE POTRAŽIVANJA U međunarodnoj trgovini postoji više načina naplate potraživanja. ali samo uz ispunjenje određenih uvjeta. postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed. Ukoliko postoji.Forfeting Forfeting je otkup dugoročnog novčanog potraživanja izvoznika od strane banke. izvoznik ne može naplatiti svoja potraživanja. uz određeni diskont na teret prodavatelja. ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaćanja ukoliko domaća banka-davalac akreditiva ne izvrši svoje obveze. Kod nepotvrđenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. Kod potvrđenog akreditiva javlja se još jedna banka koja garantira da će plaćanje biti izvršeno. Gotovinski avans Gotovinski avans predstavlja najsigurnije rješenje za izvoznika. Otvoreni račun Otvoreni račun podrazumjeva da izvoznik isporuči robu. Strana banka. obliku i rokovima odgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. mali troškovi i podjednak rizik za poslovne partnere. Dokumentarna naplata Dokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku uruči dokumant temeljem kojeg može raspolagati robom. Aktiviranje akreditiva se vrši nakon dostave dokumenata koji po sadržaju. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer banka na sebe preuzima ulogu jamca. ukoliko je banka koja preuzima garanciju jaka i solventna. • avansna garancija . a da se prijenos vlasništva izvrši prije nego što je roba naplaćena. Postoje dvije vrste akreditiva: potvrđeni i nepotvrđeni. jer mu banka daje garanciju naplate potraživanja. Potvrđeni akreditiv dodatno štiti ugovorene strane i osigurava plaćanje. kupac će u tom slučaju potražiti bankarsku garanciju za povrat avansa u slučaju neisporuke robe. Prednosti dokumentarne naplate su: jednostavne procedure. Na žalost. jer omogućava naplatu robe unaprijed. Ovakav način naplate se savjetuje u slučaju kada je riječ o poznatom kupcu . • garancija za dobro obavljen posao. akreditiv. Postoji nekoliko oblika jamstava: • garancija plaćanja. • garancija da ponuđač neće odustati od tendera ili licitacije. Među najzastupljenijim su: gotovinski avans. koja izdaje akreditiv. otvoreni račun i mjenica. Ugovor o forfetingu se razlikuje od ugovora o faktoringu po tome što se kod faktoringa radi o redovnom otkupu kratkoročnih potraživanja.

Mjenica Mjenica je je formalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj formi i glasi na određeni iznos (postoje i bjanko mjenice). isključujući one koji izvoze sirovine. a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili žele povećati svoju konkurentnost produženjem roka naplate ne ugrožavajući redovan tijek poslovanja. izvoznicima se izdaju okvirna pisma namjere za kreditiranje kupca u inozemstvu. mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvršenja ugovorenih obveza. Pored navedenog pruža Vam i savjetodavnu podršku prilikom zaključenja/izvršenja izvoznog posla. budući kupac često osim isporuke robe i usluga traži i kreditiranje projekata. kreditne linije s ino-bankama. osiguranje izvoza  I.s kojim se ranije uspješno poslovalo. Već u samim poslovima predkvalifikacije. bankarske garancije III. • Plaćanje . . Putem otvorenog računa omogućava se odgoda plaćanja od 30. Izvoznik financira cijelu transakciju sve dok mu sredstva ne budu uplaćena na račun. a u nekim slučajevima su rokovi i duži. KREDITIRANJE Priprema izvoza Program kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje proizvode na inozemnim tržištima. naoružanje i vojnu opremu. potencijalnim izvoznicima. kredit za investicijska ulaganja. Ovaj je program namijenjen najširem krugu hrvatskih izvoznika. Mjenice su našle široku primjenu u međunarodnom platnom prometu. ponudbeno bankarsko jamstvo. kredit dobavljača. robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom. osiguranje štete tijekom proizvodnje.bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara u garantnom roku. Izvoznik kod otvorenog računa može biti izložen određenim rizicima naplate potraživanja. avansno bankarsko jamstvo. kreditiranje II. • usluge HBOR –a kroz sve faze izvoza : • Javno nadmetanje: informacije o bonitetu kupaca. POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža Vama. 60 i 90 dana. Pred toga. • Izvoz dobara i usluga: kredit kupcu u inozemstvu. zaokruženi sustav potpore u svim fazama izvoznog posla kako bi se ravnopravno mogli natjecati na međunarodnom tržištu. osiguranje izvoznih potraživanja. • Izvozni ugovor: financiranje pripreme. te one koji izvoze robe ekološki neprihvatljive proizvodnje. bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla. Hrvatska banka za obnovu i razvitak poslovnim subjektima pruža slijedeće usluge pri izvozu: I.

koji je s kupcem u inozemstvu zaključio izvozni ugovor. Iznos kredita nije ograničen i u slučaju da je rok otplate kraći od dvije godine moguće je financirati 100% izvoznog ugovora.Naplata izvoza Kreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa: a. • prebacivanje većeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja. dodatno su programi prilagođeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding). U svim drugim slučajevima moguće je kreditirati najviše 85% vrijednosti izvoznog ugovora b. Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina. b. .kredit se isplaćuje u valuti ugovora na račun izvoznika u njegovoj poslovnoj banci. radova ili usluga na kredit. obraća se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi omogućio dugoročno kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoršanja vlastite likvidnosti. Izvoznik. Kupac u inozemstvu otplaćuje kredit izvozniku. a. Kredit kupcu Ovim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. Za sva tri programa je zajedničko što su ti krediti usklađeni s osnovnim međunarodno prihvaćenim normama u financiranju izvoza uz državnu potporu. Kredit dobavljača Kredit dobavljača odobrava se izvozniku (dobavljaču) koji s kupcem u inozemstvu zaključi izvozni ugovor o kupnji robe. sredstva iz odobrenog kredita isplaćuju se izravno na račun izvoznika. Krediti se u pravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi. kreditne linije. kredit kupcu. Po ispunjenju propisanih preduvjeta. • eliminiranje valutnog rizika . a izvoznik otplaćuje kredit HBOR-u. ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze. detaljno opisanim u dokumentu «Arrangement on Guidelines for Officially Supported Export Credits» općenito poznatim kao OECD Konsensus. • širenje tržišta na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba. kredit dobavljača i c. Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja: • viša razina likvidnosti izvoznika s obzirom na brži obrtaj sredstava. a budući da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od političkih i komercijalnih rizika.  Korisnik kredita po ovom programu može biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik zaključio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo države.

Kvaliteta garancije i njena naplativost će osim banke koja iza nje stoji. Bjelorusiji. bezuvjetne i glase na prvi poziv. uz obavezan avans od 15%. samo se unaprijed odredi okvirni limit i uvjeti financiranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Činidbenom garancijom banka garantira da će glavni dužnik izvršiti svoju obvezu u ugovorenom roku i na ugovoreni način. U izvoznom poslovanju najčešći oblici garancija su: ponudbena garancija. Kredit dobavljača koristi se najčešće u slučajevima kada: • kupac (uvoznik) ne želi kreditiranje od strane hrvatske banke.  II. Osnovnim ugovorom o kreditu definiraju se opći uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i usluga. . ukoliko je garanciju izdala prvorazredna banka (financijska institucija). Od brojnih vrsta garancija. Crnoj Gori. Budući se odnosi s poslovnom bankom u inozemstvu unaprijed reguliraju. ukoliko glavni dužnik ne ispuni obvezu plaćanja. Za rokove otplate do 2 godine moguće je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora. pa stoga uvjete garancije uvijek treba pažljivo čitati. znatno se skraćuje postupak odobravanja kredita te je ovakva konstrukcija prihvatljiva za plasman robe široke potrošnje. HBOR ima zaključene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji. ovisiti i o samom tekstu garancije. dok je za kreditiranje duže od 2 godine najveći iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora. Tako izvoznik kroz veću kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojem kupcu može nadoknaditi eventualne troškove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posao dogovorio. Garancija može biti uvjetna te bezuvjetna i neopoziva. • izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te • predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu mogu biti i trajna potrošna roba. najčešća podjela je na činidbene i platežne (kreditne) garancije.Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robni kredit svojem kupcu. može će reći da je garancija onoliko siguran instrument osiguranja plaćanja koliko je sigurna banka koja ju izdaje. Srbiji i Kazahstanu. Funkcioniraju na sličan način kao kredit kupcu. garancija za dobro izvršenje posla. vrste i pravila vezana za izdavanje garancija sadržana su u Jedinstvenim pravilima za ugovorne garancije «Uniform Rules for Contract Guarantees». Kreditne linije Kreditne linije predstavljaju nešto operativniji i brži oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u inozemstvu. opreme manje vrijednosti i u slučajevima kada postoji više manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe. U cilju olakšavanja izlaska izvoznika na određena strana tržišta HBOR neprestano stvara potrebnu „infrastrukturu“ zaključivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim zemljama. U međunarodnom poslovanju se prednost daje garancijama koje su neopozive. Ukrajini. odnosno povećati svoj prihod. • kupac (uvoznik) se ne može direktno zaduživati kod inozemnih banaka. garancija za povrat avansa (avansna garancija) . Bugarskoj. c. Sadržaj. BANKARSKE GARANCIJE Garancija je vrlo siguran instrument osiguranja plaćanja. čime se značajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu. Garancijom se banka garant obvezuje korisniku garancije da će platiti svotu na koju garancija glasi. pa je puno praktičnije da se sredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima. a platežnom garancijom banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju obvezu u ugovorenom iznosu i roku. Dakle. a klijenata tih banaka.

ako bi izvoznik odustao od uvjeta ponude. Polica osiguranja zaključena između HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaćanja iz razloga insolventnosti ili stečaja Vaših kupaca kao i rizik neplaćanja kao posljedice nekog događaja izvan kontrole kupca.Ponudbene garancije (Bid Bond. • povećanje konkurentnosti i posljedično rast prodaje. . koja može uzrokovati i dodatna kašnjenja u podmirivanju obveza prema Vama. Garanciju za dobro izvršenje posla (performance bond/guarantee) koja osigurava kupca (naručitelju) u slučaju kada izvoznik ne može isporučiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne može izvršiti ugovorene usluge. OSIGURANJE IZVOZA Ugovaranjem prodaje uz odgodu plaćanja Vaš se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u kreditni odnos koji uza sebe veže dodatne troškove i rizike. pa da toga ne bi došlo upotrebljava se ova garancija. tada Vam HBOR može ponuditi osiguranje naplate pojedinačnih ili više isporuka prema inozemnim kupcima ili pak osiguranje Vašeg cjelokupnog izvoznog prometa. kupac ne bi plaćao robu sve dok izvoznik svoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio. nakon što bude izabran. III.  Kratkoročno osiguranje inozemnih potraživanja Ako ste izvoznik robe široke potrošnje i ugovorili ste rokove plaćanja do 180 dana. Kod HBOR-a možete osigurati različite izvozne transakcije ovisno o roku naplate. nemogućnost transfera novca iz zemlje ili neki drugi politički događaj. sama vrijednost takvog potraživanja biti će svakim danom sve manja. Čest uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obično u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera. Ovom garancijom se pokriva šteta koju bi imao naručitelj tendera. kao što je na primjer rat. Kada ne bi bilo ovakve garancije. Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najčešće javlja u vezi s ugovorima za izvršenje isporuke ili usluge na kredit. Avans izvozniku najčešće služi za financiranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupac neopravdano odustane od ugovora. Osim zaštite poslovanja. • lakši izlazak na nova tržišta i • mogućnost asignacije prava iz police na poslovnu banku kao instrument osiguranja za kreditna sredstva. Kupac se s druge strane želi osigurati da će mu avans biti vraćen ukoliko izvoznik ne izvrši obvezu. Osim što ćete na naplatu Vaših potraživanja čekati duže. Tender Bond/Guarantee) se koriste kod međunarodnih natječaja gdje se ponuđači pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvršenje investicijskih radova. Međutim. tipu izvezene robe ili usluge te Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranje izvoza štite pred čitavim nizom komercijalnih i političkih rizika. a kao najnepoželjniji rasplet čak i stečaj koji naplatu Vaših potraživanja ozbiljno dovodi u pitanje. polica osiguranja pruža niz prednosti za izvoznika kao što su: • mogućnost prodaje uz odgodu plaćanja. kao najveći rizik na strani Vašeg kupca u tom se razdoblju može javiti njegova trenutna nelikvidnost. Prijenosom rizika Vašeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) možete olakšati upravljanje političkim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vašeg poslovanja na zahtjevnom inozemnom tržištu. osiguranje izvoznih potraživanja kod HBOR-a jedan je od vrlo učinkovitih načina za sprječavanje ili umanjenje nastanka štete. Visina garancijom osiguranog iznosa obično je 10-20% vrijednosti ugovora. a dio ugovorene cijene se plaća odmah po potpisu ugovora. Budući je kupčevu nemogućnost podmirenja obveza teško unaprijed predvidjeti.

ali..hr/hgk/fileovi/9757. Unatoč tomu. Osiguranje šteta tijekom proizvodnje Kod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudžbi i koju je nemoguće prodati drugom kupcu. za tehničko usklađivanje. Kako ne biste morali stalno provjeravati kad će koja od spomenutih institucija objaviti natječaje .biznet. izvlaštenje-eksproprijacija. ipak itekako vrijedi pratiti mogućnosti sufinanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima dosežu i do 300 tisuća kuna. a osobito izvozni. odnosno za udio osiguranika u šteti. povezivanje u klastere te marketinške aktivnosti. Čuli ste za poticaje. poduzetnicima koji jačate svoju konkurentnost na globalnom tržištu. a i više je institucija koje dodjeljuju poticaje pa je ponekad doista teško se snaći. prava iz police. HBOR izvozniku isplaćuje odštetu u slučaju nastanka jednog od osiguranih rizika. no ponekad Vam se čini kako je potrebno previše pripreme za ishođenje natječajne dokumentacije. a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Svjesni ste toga. s tim da poduzetnici koji izvoze više od 15 tisuća eura godišnje imaju temeljem toga mogućnost povećanja odobrenih sredstava i do 20 posto. odnosne bespovratna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima. Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva. ne bi trebalo zaobići projekte kojim su osigurana bespovratna sredstva upravo za tu namjenu. rada i poduzetništva.  Korisni linkovi: Komercijalne banke: http://hgk. obrazovanja i športa. Bez toga se ne možete ravnopravno konkurirati na inozemnom tržištu. prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti. definirana komercijalnim ugovorom između izvoznika i stranog kupca. Također. a također i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG). Odšteta se osiguraniku isplaćuje u visini stvarnih troškova nastalih u procesu proizvodnje određene robe umanjenih za samopridržaj. šumarstva i vodnog gospodarstva. osobito kod izvoznih tvrtki. U slučaju da kupac ne plati robu. naravno. bespovratne potpore su namijenjene upravo Vama. tu je i neizbježno pitanje kako sve to izdržati. moguće je osigurati i štete tijekom proizvodnje kojima se osigurava rizik nemogućnosti izvršenja izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupca ili nastanka nekog političkog rizika koji onemogućava izvršenje ugovora. uvođenje novih tehnologija. a da se možda opet kreditno ne zadužujete. izvoznik može asignacijom. zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljšanje vlastitih proizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poželjna promotivna aktivnost.Srednjeročno-dugoročno osiguranje inozemnih potraživanja Ako ste izvoznik robe veće vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vašim kupcima uz duži rok odgode plaćanja (više od 1 godine) HBOR nudi osiguranje i takvih potraživanja. rat i građanski nemiri itd. nemogućnost ili ograničenje transfera valute.). turizma. Za poticajna sredstva možete se obratiti i drugim ministarstvima kao što su: Ministarstvo poljoprivrede.xls POTICAJI PODUZETNIŠTVU Poduzetnički poduhvat. poticanje inovatorstva. npr uvođenje embarga na izvoz u zemlju kupca. često i nemate vremena pratiti objavljivanje natječaja. prenijeti na poslovnu banku koja financijski prati cijeli izvozni posao. Osiguranje kredita dobavljača Osigurava se prodaja uz odgodu plaćanja. a između ostaloga. Naime. Osiguranje ulaganja u inozemstvo Osiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagačima te podrazumijeva osiguranje od političkih rizika na koje ulagač ne može utjecati i koji mogu ugroziti uspješnost realizacije cjelokupnog ulaganja (npr. Pored toga. Ministarstvo mora.

U okviru projekta PHARE 2006. koji je uspostavljen upravo radi bržeg i jednostavnijeg informiranja potencijalnih i postojećih izvoznika. Cilj projekta PHARE 2005. poslovno savjetovanje i regulatorni režim. pažnja je također posvećena shemama za sredstva bespovratne pomoći.za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omogućuje da to provjerite pozivom besplatnog info telefona – 0800/44 44 48. Pripreme za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći IPA. ali otvara i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna Europske unije. u okviru kojeg Hrvatskoj stoji na raspolaganju 589. također. Projekti su se bavili pitanjima administrativnih prepreka ulaganjima. uz naglasak na poboljšanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu. posebice u start-up fazi i fazi razvoja tvrtke. Putem ovog programa također će se jačati suradnja između institucija koje financiraju male i srednje tvrtke. godini i provoditi će se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u članstvo zemalja Europske unije. provodi se pilot-projekt „Potpora za jačanje konkurentnosti/ izvoza malih i srednjih poduzetnika“. male i srednje tvrtke imat će. kroz projekte CARDS pružena je tehnička pomoć nadležnim ministarstvima i strukturama za podršku poduzetništvu kako bi se poboljšalo cjelokupno poslovno okruženje. Hrvatskoj su se u 2005. Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvođenje strukturnih promjena u gospodarskom sektoru kako bi se poboljšala sposobnost uspješnog odgovora domaćih tvrtki na pritisak konkurencije na jedinstvenom europskom tržištu. U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog području gospodarstva i poduzetništva. je poboljšati institucionalni okvir. jednostavan  . Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. EU fondovi – novi izvori financiranja Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Republiku Hrvatsku izazov prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini. dio sredstava predviđen je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. ISPA i SAPARD te Hrvatska iz navedenih fondova trenutno koristi 514 milijuna eura kojima se financiraju projekti namijenjeni izgradnji i jačanju sposobnosti za preuzimanje obveza punopravnog članstva. Projekt će postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu i studenome 2007.9 milijuna eura do 2010. programe i strategije za male i srednje tvrtke. Predviđajući sudjelovanje na unutarnjem tržištu Europske unije. s posebnim naglaskom na područja koja zaostaju u razvoju. godini otvorili pretpristupni programi PHARE. te po prvi put usmjeravanju pomoći individualnim malim i srednjim poduzetnicima. jačanjem promocije ulaganja i procjenom učinka zakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke. U okviru pretpristupnog fonda IPA – komponente namijenjene regionalnom razvoju. godine upravo su u tijeku. Cilj programa je pomoć malim i srednjim tvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima financiranja. godine. Hrvatska također namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost i inovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatrača. politike. ima za cilj pomoći Hrvatskoj u pripremama za članstvo uključujući i pripreme za uspješno korištenje financijskih instrumenata namijenjenih zemljama članicama. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnu potporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem povećanja dodatne vrijednosti proizvodnje i jačanja konkurentnosti općenito. Projekti definirani pretpristupnim fondom IPA započeti su 2007. kroz postojeće pretpristupne fondove i novi instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Preaccession) . Pretpristupna pomoć koju Europska unija osigurava u razdoblju pristupanja. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstava nekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jačanje izvozne konkurentnosti. Kroz CIP program.

hr 9 .pristup informacijama o programima Europske unije kroz mreže poslovne potpore u obliku Euro-info centara i Inovacijskih relejnih centara. osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Informacije o navedenim programima: Središnja financijska jedinica za ugovaranje Središnji državni ured za razvojnu strategiju Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija http://cfcu.hr http://strategija.mfin.ht http://mvpei.

0 .

 KORAK 6. .

Otpremnik također pruža pomoć izvozniku oko dokaza i prava na povlašteno porijeklo robe te oko popunjavanja certifikata o porijeklu EUR 1. zaštite čovjekove okoline. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanja carinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija – JCD. Prije započinjanja izvoznog postupka nužno je koristiti usluge međunarodnog otpremnika odnosno špeditera. za umjetnička djela Ministarstvo kulture. • privremeni izvoz i • ponovni izvoz. željeznički tovarni list CIM). fitopatološko ili uvjerenje o kakvoći).hgk. zaštite života i zdravlja ljudi. za oružje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova. Izvozni se kontingenti mogu odrediti za specifičnu robu radi zaštite neobnovljivih prirodnih bogatstava Hrvatske. Ako je prema međunarodnim sporazumima o povlaštenoj trgovini predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu robe EUR. Za neke specifične proizvode. rukovanjem ili skladištenjem robe odnosno upravljanje ukupnim otpremnim lancem.  Link Udruženje međunarodnih otpremnika pri HGK www. Ovisno o carinskom postupku. radi izvršenja međunarodnih ugovora. veterinarsko. lijekovi i sl. Dozvole izdaju nadležna ministarstva (npr. nadzora izvoza i uvoza umjetničkih djela i nekih plemenitih kovina.hr Carinska uprava www. Otpremničke usluge također uključuju logističke usluge putem informacijske i komunikacijske tehnologijom u vezi s prijevozom.IZVOZIT ĆU NA CILJANO TRŽIŠTE! ŠTO MORAM ZNATI O PROCEDURI IZVOZA I STANDARDIMA? IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI Uvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni.carina. Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak. proizvodi široke potrošnje. Kada je ugovorom sa stranom osobom. predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. tu potvrdu izdaje nadležna carinarnica. životinja i biljaka.). Ta uvjerenja izdaju nadležne institucije ovisno o vrsti robe. Pri izvozu nekih proizvoda (hrana. U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne formalnosti uključujući primjenu trgovinskih mjera i obračunava se izvozna carina ako je propisana. izvoz robe može se podijeliti na: • konačni (redovan) izvoz.) kao dokaz o njihovoj ispravnosti i kakvoći potrebno je priložiti posebna uvjerenja (sanitarno. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe. potrebne su dozvole za izvoz. osiguranja državne sigurnosti. a samo se iznimno. organizira sve vrste transporta.1. propisima strane države ili hrvatskim propisima. Roba za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati u ovlaštenoj organizaciji te odgovarajuće označiti prije izvoza. za lijekove Ministarstvo zdravstva.hr . itd. • izvoz robe radi vanjske proizvodnje. životinje. posreduje pri osiguranju robe i savjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg načina transporta. a za poljoprivredne proizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja fitosanitarni certifikat. kamionski tovarni list CMR. uz istodobno ograničavanje unutarnje trgovine tom robom. mogu poduzeti količinska ograničenja (kontingenti) ili zaštitne pristojbe. u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

On mora sadržavati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku. • izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika.Središnji ured može tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez podnošenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. fakturnu vrijednost. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od strane izvoznika. Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem u kojemu izvoznik ima sjedište ili prebivalište ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz. .  Ovlašteni izvoznik za podrijetlo robe Ovlašteni izvoznik je osoba kojoj Carinska uprava na njegov zahtjev može izdati odobrenje da bez obzira na vrijednost robe koju izvozi može sam na izvoznom računu ovjeriti podrijetlo robe. i druge podatke o robi koja se izvozi. Takva tvrtka – ovlašteni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupak izvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Carinsku deklaraciju može podnijeti pošiljatelj – izvoznik ili njegov opunomoćenik koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova otpremništva. Broj odobrenja upisuje se na račun. on mora poznavati pravila o podrijetlu robe i ne smije ih kršiti neistinitim prikazivanjima činjenica o robi. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvrđuje stvarni istup robe. Odobrenje se može izdati osobama koje redovito i često šalju robu. Da bi izvoznik mogao steći takav status. nisu kršile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provođenje postupka. • jedinstvenu carinsku deklaraciju. trgovački naziv robe. Ovlašteni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je u odobrenju Carinske uprave naznačeno. tarifnu oznaku Carinske tarife. mora se obvezati da će poštovati odredbe Ugovora o slobodnoj trgovini između RH i država kojima je roba namijenjena. Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora biti ispunjena na propisani način sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona i sadržavati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi. Ovlašteni izvoznik Carinska uprava . prethodnom carinskom postupku (ako je postojao). izdaje se odobrenje o pojednostavljenom postupku potvrđivanja podrijetla robe. Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba fizički ne doprema u otpremnu carinarnicu što ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojeftinjuje.U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu: • izvoznu fakturu. • uvjerenje o podrijetlu robe i • drugi dokumenti koje traži kupac. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na dan prihvaćanja carinske deklaracije. Knjigovodstveni zapis ima jednak učinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi. omogućuju carinarnicama nadzor nad postupkom . Carinarnica prihvaća carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priložene sve isprave potrebne za postupak. • tovani list za prijevoz robe. zemlji odredišta. Da bi izvoznik mogao postati ovlašteni izvoznik. Nakon podnesenog zahtjeva i provjere znanja. upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak jedinstvene carinske deklaracije.

Karnete izdaju isključivo gospodarske komore učlanjene u međunarodni ATA jamstveni lanac pri Međunarodnom uredu trgovačkih komora. izlagači i ostali poslovni ljudi mogu: • unaprijed odrediti carinske troškove prema već utvrđenoj cijeni. namještaj. fotografsku i filmsku opremu. Prednosti ATA karneta: • izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita. • vratiti se u zemlju s robom bez teškoća i odgoda. relikvije. • posjetiti više zemalja. odjeću i medicinske aparate. sitni alat. organiziranja prezentacija u svrhu zaključenja izvoznog posla. nakit. baletni kostimi. PRIVREMENI IZVOZ Carinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske s točno određenom namjenom. izložbe i sajmove. ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe: • trgovačke uzorke.hr/crozakoni. odnosno izvoznicima i uvoznicima omogućuju uporabu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti. umjetničke slike. industrijske strojeve. ATA karnet je međunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog uvoza robe s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza. To podrazumijeva gotovo sve: računala. e-mail : ata@hgk. sastavljanje i ugradbu u drugu robu. Osoba koja namjerava robu privremeno izvesti radi obavljanja vanjske proizvodnje. U Hrvatskoj ATA karnete izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora a troškovi su različiti za svaku zemlju (tel: 01/4606-767 / 768 / 780 / 781.POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE Postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske kako bi se na njoj obavila određena proizvodna radnja : obrada robe. koji upravlja tim lancem. • za carinu ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne pristojbe ako ne bude ponovnog izvoza. • karneti pojednostavljuju prelazak granice. Na temelju ATA karneta ne smiju se izvoziti prehrambeni proizvodi. postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i. prerada i dorada robe i popravak robe. postupak ponovnog izvoza. kvarljiva roba te roba namijenjena preradbi. natjecateljska vozila. glazbene instrumente. obradbi ili popravku. • upotrijebiti isti ATA karnet više puta u tijeku godine dana njegove valjanosti. Trkači konji. uz uvjet ponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju.carina. S ATA karnetom trgovci. prethodno podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici. uključujući montažu. sa sjedištem u Parizu (ICC). Informacije o Osnovnim zakonima i provedbenim propisima Carinske uprave RH možete pročitati na slijedećoj stranici: www. kao i provozni postupak obavlja bez podnošenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana. muzejski izlošci. scenografija i ozvučenja za koncerte samo su mali izbor robe i opreme koja prelazi granicu zahvaljujući upravo ATA karnetu.htm  . Ova vrsta izvoza u upotrebi je kod otprema robe radi izlaganja na sajmovima. izložbama te slanja uzoraka robe radi potreba istraživanja tržišta. • stručnu opremu i • robu za prezentaciju. koji uključuje i njezino obnavljanje i osposobljavanje.hr).

Incoterms je skup pojmova. odnosno da te troškove snosi kupac-uvoznik. 10000 Zagreb (tel: 01/4606-771.hr. Kako biste to saznali zatražite bonitetno izvješće kod Hrvatske gospodarske komore. Grupu E čini klauzula EXW. pomorske agente. Draškovićeva 45. a za ostale naručitelje 65 eura. s time da prijevoz i osiguranje nisu plaćeni. godine. CIP i CPT.  Link: Međunarodna trgovačka komora www. odnosno da prodavatelj plaća prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja. Zahtjev za izradu bonitetnih izvješća dostavlja se u pismenom obliku e-mailom ili telefaks uređajem na adresu: Hrvatska gospodarska komora. DDP i DDU. Incoterms 2000. DES. fax: 01/4606-782. špeditere. koje ukazuju da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik. a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredišta. čija je upotreba počela 1. . njihovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i druga upravna tijela te njihovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogućnost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija između prodavatelja i kupca odnosno izvoznika i uvoznika. Grupu F čine klauzule: FAS. Pri izradi boniteta za hrvatske tvrtke nema roka isporuke. Cijena izvješća za hrvatske tvrtkečlanice Hrvatske gospodarske komore je 240 kuna. F. Osim što su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano vođenje međunarodne trgovine.INCOTERMS. a posredno se odnose i na prijevoznike. transportne su klauzule skupljene u četiri osnovne kategorije označene početnim slovima E. Za strane tvrtke cijena jednog boniteta ovisi iz koje države tvrtka potječe te o roku isporuke. koje ukazuju na prispijeće robe u određenu zemlju odredišta na trošak i rizik prodavatelja-izvoznika. Radi lakšeg pregleda i razumijevanja. Malo ste u dvojbi jer ne znate kakva je njegova ukupna poslovna sposobnost. odnosno izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomskopravni odnosi između prodavatelja(izvoznika) i kupca (uvoznika). osiguravajuća društva i dr. Odjel za poslovne informacije. DEQ. koji se najčešće koriste u međunarodnoj trgovini i to prije svega kod ugovora o prodaji. siječnja 2000. SPOROVI Upotreba Incotermsa nužna je u međunarodnoj trgovini. e-mail: bonitet@hgk. Centar za poslovne informacije. koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni. Grupu C čine klauzule: CFR. Oni predstavljaju skup međunarodnih pravila za tumačenje termina. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi Međunarodna trgovinska komora (ICC) je izdala novu verziju Incotermsa. C i D engleskih naziva kratica odgovarajućih transportnih klauzula. CIF. carinska tijela.iccwbo. luke i pristaništa. Grupu D čine klauzule: DAF.org IZRADA BONITETNIH IZVJEŠĆA Uskoro trebate sklopiti posao sa stranim poslovnim partnerom. odnosno (kod klauzule FCA) do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznačenom mjestu. sporova i parnica. KUPOPRODAJNI UGOVORI. odnosno njegova sposobnost plaćanja. koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke. FCA i FOB. Njima se daje jedinstveno tumačenje trgovačkih termina u međunarodnoj trgovini i izbjegava mogućnost različitog tumačenja u različitim zemljama što može dovesti do nesporazuma.

e-mail: hzn@hzn. Europski standardi omogućuju povećanje konkurentnosti tvrtke u Europskoj uniji. e-mail: sudiste@hgk. može biti vrlo skupo. ispitivanja. odnosno norme definiraju se kao dokumentirani. Tehničko zakonodavstvo je uređeni sustav akreditacije.hzn. hr. fax: 01/4848-625. Kod međunarodnih poslovnih ugovora problemi mogu nastati zbog razlika u zakonodavstvu uključenih zemalja. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnošću ostvaruje i osigurava: • mjerodavno tržište usluga ispitivanja. normizacije. Pravilnik o obliku. Primjena normi u Vašem izvoznom poduhvatu je važna jer omogućuje najbrži i najlakši put za zadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrđenih tehničkim propisima. Od sredine 2005. tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama informacijskog društva. Važno je da ugovor sadrži zakone koji vrijede u slučaju spora. kršenja elemenata iz ugovora. čuvane zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša. standardi. Ukoliko je moguće. Donedavno je Sudište pružalo i usluge organizacije i administracije postupaka mirenja. pomažu prijenosu i širenju tehnologija. Sve informacije o hrvatskim. umjeravanja. Inače. Stalno izabrano sudište pri HGK pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije arbitražnog rješavanja sporova (tel: 01/4848-622. usluge i procese te pomažu da proizvodi budu usporedivi i usklađeni. certifikacije. mjeriteljstva i nadzora nad tržištem.NECARINSKE PREPREKE IZVOZU Uspješan izlazak Vaše tvrtke na međunarodno tržište zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede na tom tržištu. certifikacije i nadzora nad tržištem na području Republike Hrvatske.hr) .Pravna strana međunarodnih ugovora U međunarodnoj trgovini s Vašim inozemnim partnerom može doći do različitih vrsta sporova. Upoznavanje s normama i njihova primjena olakšava proizvođačima izlazak na svjetsko tržište i osigurava konkurentnost proizvoda na tom tržištu. tel: 01/6106-095. a također i arbitražu kao alternativu za spor. mjerenja. kao i kretanju roba i usluga. 4848-623. Sredinom 2005. • preduvjete za priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u Republici Hrvatskoj na drugim tržištima. europskim i međunarodnim normama dostupne su u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78. broj 79/07). zaštite Vašeg intelektualnog vlasništva i drugo. dobrovoljni sporazumi koji odrređuju ključne kriterije za proizvode. procesa i usluga. web: www. Od srpnja 2002. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalno normirno tijelo čija je zadaća ostvarivanje ciljeva normizacije: povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa. čime je osiguran pravni temelj za donošenje podzakonskih akata (Uredba o načinu i postupku razmjene informacija s drugim državama i međunarodnim organizacijama u području normi. Sredinom 2007. godine.hr. Centar za mirenje pri HGK. usklađen sa zahtjevima Europske unije. godine u Republici Hrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti ( „Narodne novine“. 10000 Zagreb. Prepreke slobodnom kretanju roba i usluga su tehničke prepreke odnosno neusklađeni tehnički zahtjevi. putem pravnog sustava. promicanje kakvoće proizvoda. Usklađenje tehničkih normativnih dokumenata i tehničkog zakonodavstva najbolja je komunikacija s tehnički naprednijim zemljama. ova je usluga izdvojena u posebnu instituciju. Rješavanje sporova formalno. sadržaju i izgledu oznake sukladnosti). otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini i drugo. STANDARDIZACIJA I CE OZNAČAVANJE . oko plaćanja. spor riješite izvansudskom nagodbom. Sudište omogućava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomoćno riješe osobe od njihovog povjerenja.  .

propisanim EU direktivama tzv. Što proizvođač treba znati i poduzeti kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod? Proizvođač bi trebao znati: 1. mjerenja i nadzor nad tržištem smanjuju proizvodne troškove. • vjerodostojni certifikati za proizvod povećavaju povjerenje potrošača. nedostatke na proizvodima. . plinski uređaji. 3. novog pristupa detaljno određuju opseg primjene. može se slobodno kretati i na tržištima ostalih zemalja članica. dizala. kada uključiti Prijavljeno tijelo (Notified Body).eu . uređaji za hlađenje. "novog pristupa". zaštite potrošača i drugih javnih interesa. oprema pod tlakom. zaštite zdravlja i života ljudi. eksplozivi za civilnu uporabu. toplovodni kotlovi. 3) Skraćenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz francuskog izraza Conformité Europeenne (europska sukladnost). 2) CE oznaka je izjava pravne ili fizičke osobe (proizvođača) koja je proizvod označila te uvjerenje za slobodan protok roba unutar tržišta svih zemalja članica EU i zemalja Europskog gospodarskog prostora (Norveška. direktive i postupke za utvrđivanje sukladnosti.akreditacija.  Koji proizvodi moraju imati CE oznaku? Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema. zaštite imovine. Popis direktiva kojima određeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku i popis proizvoda koji podliježu CE označavanju možete pronaći na stranicama http://ec. 2. • povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti. obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo označavanje prije nego što se stave na tržište ili u uporabu.hr. e-mail: akreditacija@akreditacija. usklađene (harmonizirane) norme.hr).europa. neautomatske vage. Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevima sigurnosti. rekreacijska plovila. Koristi od akreditiranih tijela su : • pouzdana ispitivanja. strojevi. zaštite okoliša te zaštite javnog interesa.• tehničku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti na međunarodnom tržištu. CE OZNAKA Što je CE oznaka? 1) CE oznaka je putovnica proizvoda. web: www. U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog suda pravde u slučaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se može legalno kretati na tržištu jedne zemlje članice. zaštite okoliša. medicinski uređaji. potencijalno eksplozivne atmosfere. Direktive tzv. Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije i u slučaju primjedbi na njegov rad agencija će pravodobno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja eventualnih nesukladnosti (tel: 01/6106-322. za sve proizvode uvezene iz trećih zemalja te za rabljene proizvode ako je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. Island i Lihtenštajn). jačina motora). korisnika proizvoda te povećavaju konkurentnost na tržištu. vrijede za nove proizvode koji su stavljeni na tržište ili uporabu. • vjerodostojni certifikati za sustave upravljanja povećavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke i konkurentnost te olakšavaju pristup novim tržištima. • tehničku potporu tijelima državne uprave u provedbi propisa u području sigurnosti i zdravlja ljudi. građevni proizvodi. pospješuju inovacije i pomažu pri odlučivanju i procjenjivanju rizika. te telekomunikacijska oprema. osobna zaštitna oprema. igračke.

dakle. .europa. od osam mogućih načina dokazivanja sukladnosti.htm  Tko odgovara za sigurnost proizvoda na tržištu EU? Za sigurnost proizvoda odgovara proizvođač sa sjedištem u EU. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti. za proizvode visokog rizika. Zakon o mjeriteljstvu objavljen u Narodnim novinama broj 163/03. dok bi neke vrste strojeva mogle biti visoko rizične i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog tijela. Notified Body). odnosno načini dokazivanja. za certificiranje sukladnosti proizvoda (CE oznaka). Proizvođače iz trećih država mogu zastupati ovlašteni predstavnici. Moduli. rada i poduzetništva omogućuje Vam sufinanciranje dijela troškova konzultantskih usluga prilikom uvođenja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem. 5. Sva dokumentacija povezana s certifikatom mora biti sakupljena u tehničku mapu i biti raspoloživa za uvid nadležnim tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda. tehnički pravilnici i ostali tehnički propisi). Što se tiče Republike Hrvatske koja je na putu u članstvo u EU. uvoznici i distributeri. pravilno postaviti CE oznaku. 6. (Euro info komunikacijski centar Zagreb –www. tada će njegov ovlašteni zastupnik iz EU biti odgovoran. Neki od tih zakona su Zakon o normizaciji objavljen u Narodnim novinama broj 163/03. izraditi analizu opasnosti. Prateći ispravnu proceduru. igračke su nisko rizične. tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporučila na tržište u EU. Ukoliko nema ovlaštenog zastupnika iz EU. razlikuju se po složenosti ovisno o složenosti proizvoda i mogućoj opasnosti za korisnika. Ukoliko proizvođač nema sjedište u Europskoj uniji. obaviti sva ispitivanja. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti objavljen u Narodnim novinama broj 158/03 i 79/07. stjecanje prava uporabe znakova kvalitete. Od dana stupanja na snagu pojedinog novog tehničkog propisa do pristupanja Republike Hrvatske EU ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda sa EU proizvodi koji se stavljaju na tržište RH moraju biti označeni posebnim potvrdbenim znakom sukladnosti. Predviđene su velike novčane kazne za nepoštivanje tih pravila te naravno pad ugleda tvrtke. spis). Po prirodi rizika kod svakog proizvoda određuje se odgovarajući model ocjene sukladnosti tj. napraviti priručnik za uporabu. do veoma složenih provjera svakog elementa proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Direktive propisuju moguće načine ocjenjivanja sukladnosti proizvoda i proizvođač može sam birati njemu najprikladniji. sufinanciranje troškova edukacija kod uvođenja sustava te certificiranja sustava i proizvoda. ocjenu rizika. proizvođač mora priložiti Izjavu o usklađenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega čvrsto pričvršćena.hr) Putem projekta „Tehničko usklađivanje“ Ministarstvo gospodarstva. u rasponu su od jednostavnih koji omogućuju proizvođaču da obavi unutrašnje provjere i sam izjavi sukladnost.eu/enterprise/newapproach/ legislation/nb/notified_bodies.4. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda objavljen u Narodnim novinama broj 158/03. Što su Prijavljena tijela? Osam modula ocjene sukladnosti. Dakle. Odgovornost proizvođača izvan EU jednaka je kao i za proizvođača iz zemlje članice EU. doneseno je novo tehničko zakonodavstvo (novi tehnički zakoni. Stavljanjem te oznake na proizvod proizvođač jamči da je prošao sve propisane postupke dokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. direktiva može odrediti obvezu pribavljanja certifikata za dizajn/ izradu. sastaviti tehničku dokumentaciju (mapu. kontrolu kvalitete dijela ili čitavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinačnog proizvoda od strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certifikata (tzv. Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj glede CE oznake? Obveza je zemalja članica EU prenijeti tehničke direktive u nacionalno zakonodavstvo.euroinfo. Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec. Zakon a akreditaciji objavljen u Narodnim novinama broj 158/03.

Stoga se za takav nastup valja što bolje pripremiti. Da spomenemo samo neka: • Koji su oblici zaštite proizvoda ili usluge potrebni i poželjni? • Na kojem području treba zaštititi proizvod ili uslugu? • Što se postiže zaštitom proizvoda ili usluge? • Je li sustav ostvarivanja prava zaštite industrijskog vlasništva na odabranom tržištu djelotvoran? • Koliko se isplati investirati u zaštitu proizvoda ili usluge? Odgovori na ovakva i slična pitanja. Zašto je izvozniku važna zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva? Zaštita intelektualnog vlasništva izvoznika Zaštita intelektualnog vlasništva može značajno doprinijeti konačnom uspjehu izvoznoga posla. • moguće sklopiti bolje ugovore o plasmanu roba i usluga. Što se tiče intelektualnog vlasništva treba odgovoriti na dva osnovna pitanja: 1. 9 Zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva U izvoznim pripremama treba utvrditi koji se sve slični proizvodi već nalaze na ciljnom tržištu i na koji je način svaki pojedini od njih zaštićen ili je u postupku zaštite. • moguće ostvariti bolju cijenu i povećati zaradu. • moguće bolje upoznavanje konkurencije. pa čak i monopol na određenom tržištu. . • moguće bolje tržišno pozicioniranje vlastitog proizvoda/usluge. Većina1 podataka takve vrste može se naći u javno dostupnim bazama patentnih dokumenata. Brojna su pitanja vezana uz zaštitu proizvoda. tehnologiju. žigova i industrijskog dizajna. • moguće ostvariti povoljniji položaj na tržištu i steći dugoročnu prepoznatljivost. te postavljanje strategije zaštite u svakom pojedinačnom slučaju zahtijevaju pomoć stručnjaka za marketing. Izvoz proizvoda znači nastupanje na tržištu koje u pravilu slabije poznajemo od vlastitog. • jednostavnije i pod povoljnijim uvjetima ustupiti licencu. Važan aspekt zaštite je i pravovremenost pokretanja zaštite. zaštita intelektualnog vlasništva je jedini dozvoljeni način za ostvarivanje takvog povoljnijeg tržišnog položaja za pojedini proizvod. te na autorsko pravo i srodna prava. uslugu ili tvrtku u cjelini. pravo i intelektualno vlasništvo. U suprotnom lako može doći do carinskih problema pri uvozu ili do vrlo skupih trgovačkih sporova koji mogu rezultirati osobito negativnim posljedicama po izvoznika. Proizvod koji želite izvoziti niti na koji način ne smije povređivati zaštitu koju uživaju već prisutni proizvodi na novom tržištu. U zemljama članicama WTO-a (151 članica). • jednostavnije pronaći dobrog distributera/zastupnika na novom tržištu. dakle u zemljama koje su pristale na liberalizaciju tržišnih odnosa. • moguće ojačati marketinšku kampanju. financije. S razvijenom strategijom zaštite biti će pored ostaloga: • moguća bolja analiza novoga tržišta. Za neka prava kao što su patent ili zaštićeni industrijski dizajn zaštitu je u pravilu potrebno pokrenuti prije bilo kakvog objavljivanja podataka ili puštanja u promet proizvoda koji su predmet zaštite. Intelektualno vlasništvo najčešće se dijeli na dvije velike skupine: industrijsko vlasništvo.ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA Zašto je važna zaštita Vašeg intelektualnog vlasništva? Zaštitom intelektualnog vlasništva ostvaruje se bolji položaj. Je li i ako jest zašto izvozniku važna zaštita njegovog intelektualnog vlasništva? 2.

• međunarodne prijave patenta (PCT)4 i • međunarodna prijava žiga (Madridski sustav). Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status može se utvrditi pretragom odgovarajućih baza2. pruža nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. čime se u potpunosti integrirala u međunarodni sustav. Osim u rijetkim slučajevima izvozni proizvod neće biti potpuno nov ili neće uopće biti nov na ciljnom tržištu. Najčešće će se na njemu već nalaziti barem jedan ili nekoliko sličnih proizvoda. Izvozni proizvod može biti dovoljno različit od svih ostalih proizvoda na novom tržištu. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna važeći. Prijave patenta. a da je unatoč tome u toj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomično štiti neka obilježja koja taj proizvod ima. uputama o pripremanju prijava za zaštitu.hr s brojnim korisnim sadržajima iz različitih područja intelektualnog vlasništva. Očekuje se da će se od početka 2008. tehničku i poslovnu složenost sustava zaštite intelektualnog vlasništva DZIV. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalno mogla u kraćem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom vrstom proizvoda. kao specijalizirano tijelo državne uprave za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i druge stručne poslove u tom području. Ako se radi o većem broju sličnih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jako izražena. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba više godina. zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to područje. Zavod također samostalno ili u suradnji s drugim domaćim ili međunarodnom organizacijama održava specijalističke seminare. takvi se podatci mogu pronaći u bazama podataka patentnih dokumenata. što je također preporučljivo provjeriti pretragom odgovarajućih baza. godine prijava europskog patenta moći započeti u DZIV-u. te za poslovne ljude i poduzetnike. Pored toga Zavod ima organiziranu službu aktivne stručne3 pomoći putem koje korisnici mogu telefonskim upitom. Tu je u prvom redu internet stranica http://www. za profesionalce u struci. žiga i industrijskog dizajna mogu se podnositi i izravno u pojedinoj zemlji. provedbi postupaka zaštite. te slobodno dostupnim bazama podataka koje sadrže veliku većinu dokumentacije o industrijskom vlasništvu u Republici Hrvatskoj. . Međunarodna prijava industrijskog dizajna podnosi se izravno Međunarodnom uredu pri WIPO-u. ili treba izmijeniti žig kojime je proizvod označen. Prijava europskog patenta može se osim putem međunarodne prijave (PCT) podnijeti izravno Europskom patentnom uredu (EPO-u). Prijave za europski žig i europski dizajn podnose se uredima ovlaštenima za to u skladu s pravilima Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM-a). Kako DZIV može pomoći izvoznicima? 0 S obzirom na pravnu. Time je omogućeno da u Hrvatskoj putem Zavoda mogu započeti postupci.Proizvod nalik onome koji se želi izvoziti ne mora postojati na ciljnom tržištu.dziv. Međunarodne prijave Republika Hrvatska je pristupila svim važnijim međunarodnim sporazumima i konvencijama vezanim uz intelektualno vlasništvo. u cilju izbjegavanja spora moguće je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patenta odnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo. te se na temelju njih može procijeniti kolika je realno tržišna opasnost od alternativne tehnologije. e-poštom ili u sklopu dogovorenog sastanka dobiti odgovor na većinu pitanja. ali je označen žigom koji je nalik barem jednom žigu koji uživa zaštitu na novom tržištu. radionice i predavanja iz područja intelektualnog vlasništva. U takvoj situaciji ili se treba pokušati dogovoriti s nositeljem prava sličnog žiga.

• kao prethodno pretraživanje prije podnošenja zahtjeva za registraciju vlastitog žiga. • kao nadahnuće za stvaranje ili unapređivanje vlastitog izuma. Međutim. Pretraživanje žigova može poslužiti: • kao temelj za procjenu mogućnosti nesmetanog uvođenja pojedinog žiga u određenu zemlju.Usluga pretraživanja Pored svoje osnovne djelatnosti Zavod pruža komercijalne usluge pretraživanja patentnih dokumenata. • kao prilog za procjenu sigurnosti budućih ulaganja u marketing. Pretraživanja se provode na temelju pisanog zahtjeva koji sadrži podatke o naručitelju i kriterije za pretraživanje (ključne riječi. Zavod za sada ne pruža usluge pretraživanja žigova izvan zemalja regije. • da biste istražili koje su rezultate do sada postigli konkurenti (kako biste donijeli odluku o zaustavljanju ili ubrzavanju vlastitog razvojnog projekta). • kao nadahnuće za stvaranje vlastitih žigova. Pretraživanje patentnih dokumenata može poslužiti: • za prvu procjenu novosti izuma. • da biste doznali više o proizvodima ili uslugama konkurenata. niti pretraživanja industrijskog dizajna izvan Republike Hrvatske. • za izbjegavanje mogućih sporova zbog povreda tuđih prava. žigova i industrijskog dizajna. • za otkrivanje postoje li i tko su Vam glavni konkurenti koji razvijaju jednaki ili sličan proizvod. Pri pretraživanju patentnih dokumenata stručnjaci Zavoda koriste dostupne međunarodne komercijalne i nekomercijalne baze podataka. • da biste prepoznali buduće trendove u marketingu novih proizvoda i usluga. crtež ili slika. • da biste istražili u kojim zemljama ne postoje tuđa patentna prava (nema opasnosti od povreda prava). • da biste prikupili dokaze radi podnošenja prigovora ili zahtjeva za opoziv prava na postojeći tuđi patent. ako planirate proizvodnju ili prodaju novog proizvoda u određenoj zemlji. bibliografski podaci itd. klasifikacijske oznaka. • da biste spriječili moguće sporove zbog povrede tuđih prava te zahtjeva za naknadu štete. brošura i letaka za nove proizvode ili usluge.  . Zavod također nudi i komercijalnu uslugu pretrage žigova koji imaju učinak u jednoj od zemalja regije5.). • za procjenu postoje li bitne karakteristike izuma koje ga čine dovoljno različitim od drugih proizvoda • kao osnova za sastavljanje dobro utemeljene patentne prijave (navođenje dokumenata koji opisuju prethodno stanje tehnike). • da biste provjerili vjerodostojnost oglašavanja. • da biste odredili glavno područje tehnike relevantno za određeni izum. opis. • da biste stekli uvid u portfelj registriranih žigova tvrtki prilikom poslovnih transakcija. kada je to potrebno Zavod može pomoći zainteresiranima oko uspostavljanja kontakta s drugim organizacijama u svijetu koje takav zadatak mogu kvalitetno obaviti.

dziv.uspto.jpo.int .stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo obiluje brojnim korisnim prilozima svih vrsta uključujući i poslovne aspekte intelektualnog vlasništva.europa.epo.wipo.gov .stranica Europskog patentnog ureda http://oami. http://www.stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske s brojnim sadržajima o različitim vrstama intelektualnog vlasništva i mogućnostima njegove zaštite. osobito za male i srednje tvrtke.VAŽNIJE POVEZNICE Opći sadržaji o intelektualnom vlasništvu Mnoge detaljnije informacije o intelektualnom vlasništvu možete naći na slijedećim internetskim stranicama: http://www.go. http://www.stranica Japanskog patentnog ureda  .stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM) Europske unije http://www.org .jp .stranica Ureda za patente i žigove SAD-a http://www.eu .hr .

kao i naknadne informacije u nacionalnoj fazi priznavanja patenta.exe?f=tess&state=om3ukf. http://tess2.espacenet.int/pctdb/en .europa. http://www.jsp .iddn.1.baza podataka industrijskog dizajna Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije http://www.dozvoljava uvid u podatke objavljene za vrijeme trajanja postupka priznavanja Europskog patenta.baza podataka žigova Ureda za patente i žigove SAD-a.najveća besplatna baza podataka patentnih dokumenata u svijetu http://www.gov/bin/gate.baza podataka patentnih dokumenata Ureda za patente i žigove SAD-a.Baze podataka Na internetu je moguće naći brojne slobodno dostupne baze podataka vezane uz intelektualno vlasništvo.eu/CTMOnline/RequestManager .baza podataka industrijskog dizajna Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Ovdje je naveden tek kratki popis možda najčešće korištenih baza.epoline.baza podataka žigova Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije.europa.org/portal/public/registerplus .org .baza podataka žigova Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.eu/RCDOnline/RequestManager .int/ipdl/en/search/madrid/search-struct. http://www.gov/patft/index.uspto.jsp .posebna stranica na internetu namijenjena pohrani digitalnih sadržaja u svrhu zaštite autorskog prava i srodnih prava  .com .wipo. http://oami.baza podataka patentnih prijava koje slijede međunarodnu (PCT) rutu.wipo.uspto.1 . http://www. http://www. http://oami.html .wipo.int/ipdl/en/search/hague/search-struct. http://www.





KORAK 7.

ŽELIM JOŠ BOLJI I USPJEŠNIJI IZVOZ! KAKO TO OSTVARITI?
INFORMACIJE O IZVOZU I STJECANJU IZVOZNIČKIH VJEŠTINA
Globalno tržište karakterizira dinamičnost i novi odnosi te je važno imati osiguran pristup različitim informacijama o inozemnim tržištima i mogućnostima dodatne edukacije kako biste se mogli prilagoditi zahtjevima globalnog tržišta. Postoje različiti načini kako steći specifična znanja o izvozu i izvoznim vještinama: specijalizirani tečajevi, treninzi i edukacije o izvoznim vještinama koje provode različite institucije, zapošljavanje stručnjaka, partnerstvo s iskusnim tvrtkama-izvoznicama ili sklapanje ugovora o uslugama eksperata za međunarodnu trgovinu odnosno pojedina ciljana tržišta. Stjecanje određenih specifičnih znanja o poduzetništvu potrebnih za poslovanje Vaše tvrtke (npr. u području financija, marketinga, upravljanja) dostupno je putem programa edukacija koje provode specijalizirane institucije (obrazovne ustanove, poduzetnički centri, regionalne razvojne agencije i druge specijalizirane institucije). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi projekt „Obrazovanje u poduzetništvu“ putem kojeg sufinancira troškove institucijama koje provode ovaj vid cjeloživotnog obrazovanja, tako da je većina od navedenih tečaja/seminara za polaznike besplatna (www.mingorp.hr). 

Specifična znanja vezana uz izvoz moguće je stjecati kontinuirano putem uključivanja u programe edukacija, koje provodi Hrvatska gospodarska komora putem svojih sektorskih udruženja, kao i Hrvatska obrtnička komora, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Udruga izvoznika, Hrvatska udruga poslodavaca, te uredi i predstavništva inozemnih komora u Republici Hrvatskoj. Navedene institucije također organiziraju ciljane seminare i okrugle stolove uz angažman uspješnih ljudi - stručnjaka iz prakse čija su znanja i praktična iskustva od koristi za Vašu tvrtku – potencijalnog izvoznika. Informacijski centar za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori može Vam pružiti relevantne informacije o inozemnim tržištima i tenderima, podatke o potencijalnim kupcima i partnerima na međunarodnim tržištima te informacije o postupcima izvoza i svim potrebnim pratećim uslugama. Putem Euro Info Komunikacijskog centra (EICC Zagreb) možete zatražiti konkretnu pomoć pri izlasku na tržište Europske unije, ali i sve ostale zemlje u kojima postoji EIC mreža (područje istočne i jugoistočne Europe, SAD, Ukrajina, Izrael, Jordan, Sirija…). EICC raspolaže bazom podataka tzv. „Business Cooperation Database“, preko koje se jednostavno i lako može doći do potencijalnih partnera za poslovnu suradnju. Baza je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim kompanijama koje traže partnere vani, i sadrži profile stranih kompanija koji traže poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Navedena baza je dostupna samo Euro info centrima, kao glavnom alatu za pomoć malim i srednjim tvrtkama u širenju i jačanju njihovog poslovanja na inozemnom tržištu. Udruga Hrvatski izvoznici na svojim internetskim stranicama pruža informacije u svezi organiziranja različitih događanja vezanih uz izvoz ( tribine, forumi, predstavljanja, znanstvene i stručne radionice, predavanja, i sl. ) Putem internetske stranice Udruge dostupne su Vam informacije o sajmovima i konferencijama te izvoznim portalima u svijetu. Hrvatski izvoznici također redovito organiziraju besplatne edukacije za izvoznike s gostovanjima stranih i domaćih konzultanata. Teme seminara određene su prema iskazanom interesu anketiranih tvrtki odnosno kadrova koji operativno rade na izvoznim poslovima. Najveći interes izvoznici su do sada iskazali za edukacije iz područja: istraživanje tržišta, norme i certifikati važni za izvoz; kako

rada i poduzetništva možete zatražiti informacije o mogućnosti sufinanciranja nastupa Vaše tvrtke na inozemnim sajmovima.hr možete doznati sve o aktualnim edukacijama korisnim za izvoznike te predložiti teme koje Vas zanimaju.izvoz. putem portala www. U uredu HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) pri Ministarstvu gospodarstva. Ured HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) prikuplja informacije o edukacijama koje provode različite institucije. Prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnom tržištu.izvoz.izvoz. i slično. koje u suradnji s drugim institucijama organizira posjete gospodarskih delegacija pojedinim zemljama. Obavijest o planiranim posjetima stranim tržištima u gospodarskim delegacijama možete pronaći na portalu www. odnosno na stranicama gospodarskih udruženja (HGK. rada i poduzetništva.hr besplatni info telefon: 0800 44 44 48 fax: 01/6109-714 e-mail: izvoz@izvoz. Svi seminari osmišljeni su kao dvosmjerna komunikacija između predavača i sudionika s brojnim primjerima iz prakse.izvoz. bilo da je riječ o preprekama vezanim uz procese i institucije u Republici Hrvatskoj ili o preprekama vezanim za ulazak i poslovanje na stranom tržištu.hr možete iskazati interes za posjetom pojedinoj zemlji u sklopu gospodarske delegacije. bilo da se radi o organiziranom ili individualnom nastupu. identificiranje stranih strateških partnera. iskoristite mogućnosti. gospodarski susreti Ako želite prezentirati Vašu tvrtku na stranom tržištu. informirati se o organiziranim nastupima na sajmovima te o ciljanim prezentacijama hrvatskog gospodarstva u inozemstvu. • • • • • obrazac na internetskoj stranici www. Na internetskim stranicama Ureda HIO www.hr adresa: Ministarstvo gospodarstva.hr. HOK). uz mogućnost prijave za sudjelovanje. U svakom trenutku možete prijaviti prepreku s kojom se susrećete pri izvozu. Isto tako. Ulica grada Vukovara 78. carinske procedure.uspješno izvoziti i ući na nova tržišta. prodajne strategije. Također se organiziraju gospodarski susreti zainteresiranih domaćih i stranih tvrtki u Hrvatskoj i planiraju organizirani nastupi i prezentacije hrvatskog gospodarstva na ciljanim međunarodnim sajmovima.  Prijava prepreka izvozu Ured HIO kontinuirano prikuplja i obrađuje zahtjeve tvrtki za uklanjanjem prepreka za izvoz. 10000 Zagreb . rada i poduzetništva. koje Vam pruža Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva gospodarstva. Odjel za izvoz.

 .

9 KONTAKTI .

hup. 0000 Zagreb • Besplatni info telefon: 000    • Telefax: 0/ 09  • E-mail: izvoz@izvoz.hr 0 . 0000 Zagreb • Besplatni info telefon: 000   • Telefon: 0/0 0 • Telefax: 0/0  • E-mail: hio@hgk.Kontakti ODJEL ZA IZVOZ Ministarstvo gospodarstva.p. rada i poduzetništva • Ulica grada Vukovara . 0000 Zagreb • Telefon: 0/ 000.hr HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO • Prilaz Gjure Deželica .hrvatski-izvoznici. 0/ 00 • Telefax: 0/ 00 • Web stranica: www.apiu.hr AGENCIJA ZA PROMICANJE ULAGANJA I IZVOZ • Hebrangova .hok.euroinfo.hr CARINSKA UPRAVA Ministarstvo financija • A.hr • Web stranica: www. poslovneinformacije@hgk.hr • Web stranica: www.hr HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Uprava za međunarodnu gospodarsku suradnju • Trg N.hr HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA • Ilica 9.hr EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR ZAGREB Hrvatska gospodarska komora • Rooseveltov trg .hr • Web stranica: www.hbor.hr HRVATSKI IZVOZNICI • Andrije Hebranga . 0000 Zagreb. • Telefon: 0/ 0  • Telefax: 0/  0 • E-mail: ured-ravnatelja@carina.hr INFORMACIJSKI CENTAR ZA IZVOZNIKE Hrvatska gospodarska komora • Draškovićeva .p.mvpei. 0/ 0 • E-mail: eicc@hgk. 0000 Zagreb • Telefon: 0/- • Telefax: 0/-0 • E-mail: hgk@hgk.hr HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA (HUP) • Pavla Hatza . 0000 Zagreb • Telefon: 0/9 9 • Telefax: 0/9 9 • E-mail: info@hrvatski-izvoznici. 0/  • Telefax: 0/ . 0000 Zagreb • Telefon: 0/9 .izvoz.hamag.Š. 0000 Zagreb • Telefon: 0/9 9 • Telefax: 0/9  • E-mail: gospodarska. p. • Telefax: 0/9 . 0000 Zagreb • Telefon: 0/ 0 00 • Telefax: 0/ 0 09 • E-mail: hamag@hamag. p.hr • Web stranica: www. 0000 Zagreb • Telefon: 0/ .hr • Web stranica: http://hgd. Humboldta a.hr • Web stranica: www.hr • Web stranica: www.suradnja@mvpei.hr . Zrinskog -. 0. • E-mail: hup@hup.hr • Web stranica: www.carina.hr HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA • Rooseveltov trg . . 0000 Zagreb • Telefon: 0/0  • Telefax: 0/ 0 • E-mail: hok@hok. 0000 Zagreb • Telefon: 0 9  • Telefax: 0/ 9  • Web stranica: www.hr HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK • Strossmayerov trg 9.

• Telefon: 0/ 0 9 • E-mail: office@mps.O.hr Ministarstvo znanosti. • Telefon: 0/ 99 0 • Web stranica: www. 0000 Zagreb. 0000 Zagreb • Telefon: 0/0  • Info telefon: 000  0 • E-mail: info@mingorp.mmtrp.O.dnv.hr Ministarstvo mora.hr • Web stranica: www. • Ljudevita Gaja /III.zik. • Dr Mile Budaka . 0/0  • Telefax : 0/  0 • E-mail: ipo. branitelja i međugeneracijske solidarnosti • Park Trešnjevka . 0000 Zagreb • Telefon: 0/ 0  • Telefax: 0/ 09  • E-mail: akreditacija@akreditacija.dziv.o. 0000 Zagreb • Telefon : 0/ 0 0 .hr • Web stranica: www.O.akreditacija.tuv.Poticaji Ministarstvo gospodarstva.O.hr Državni zavod za intelektualno vlasništvo • Ulica grada Vukovara . prometa i razvitka • 0000 Zagreb.o.hr • Web stranica: www.hr SIQ CROATIA D.hr Ministarstvo obitelji. intelektualno vlasništvo Hrvatski zavod za norme (HZN) • Ulica grada Vukovara .hr Ministarstvo poljoprivrede. obrazovanja i športa • Trg hrvatskih velikana . šumarstva i vodnog gospodarstva • Ulica grada Vukovara . 0000 Zagreb.croatia@dziv. 0000 Zagreb • Telefon: 0/9 000 • E-mail: ured@mzos. 000 Zagreb • Telefon: 0/  0 • Web stranica: www. 0000 Zagreb • Telefon: 0/ 0 • E-mail: ured.hr • Web stranica: www. • Telefon: 0/  • E-mail: mobms@mobms. 000 Slavonski Brod • Telefon: 0 /00 90 • Web stranica: www.bicro@bicro. 0000 Zagreb • Telefon : 0/ 0 09 • Telefax : 0/ 09  • E-mail: hzn@hzn.hr • Web stranica: www. • Avenija Dubrovnik 0.hr  CE oznaka Zavoda za ispitivanje kvalitete d.hr • Web stranica: prodaja: prodaja@hzn.momms. 0000 Zagreb • Telefon: 0/ 0  • Web stranica: www. • Slavonska avenija 0/.hr • Web stranica: www.hr Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO • Planinska .hr Norme. akreditacije.siq.hr • Web stranica: www.hr • Web stranica: www.hr Hrvatska akreditacijska agencija • Ulica grada Vukovara .mingorp.hr .mps. 0000 Zagreb.O.hr TÜV CROATIA D.mzos.hr DET NORSKE VERITAS ADRIATICA D. rada i poduzetništva • Ulica grada Vukovara .bicro. turizma. Prisavlje  • Telefon: 0/9  • E-mail: info@mmtrp.O.

or TNS http://text.synovate.gfk.com/Sites/millwardbrown/ Sajmovi http://www.htm GFK http://www.com/ SYNOVATE http://www.ipsos. millwardbrown. com/ MILLWARDBROWN http://www.tns-global.com  .Korisne poveznice: Istraživanje tržišta http://www. com/market-sectors/index.com/ IPSOS http://www.esomar.eventseye.

 .

 .

Bugarska. Rumunjska. Za to je potrebno angažirati registriranog zastupnika za intelektualno vlasništvo ili pravnog savjetnika. Neke važnije navedene su pri kraju ovoga teksta. te se ne vide niti u javno dostupnim niti u komercijalnim bazama podataka. radi kvalitetne pretrage i ispravnog tumačenja pronađenih informacija na kojima se temelje odluke o zaštiti svakako je preporučljivo savjetovati se sa stručnjakom u području zaštite intelektualnog vlasništva. Pretragom su obuhvaćeni i svi žigovi Zajednice (CTM) koji vrijede na cijelom području Europske unije. 3 PCT je kratica od Patent Cooperation Treaty (Ugovor o suradnji u području patenata) temeljem kojega je moguće jednom patentnom prijavom istovremeno započeti zaštitu izuma u više zemalja potpisnica tog ugovora. Poljska. Češka. Mađarska. 4  Za sada su to Austrija.NAPOMENE UZ TEKST Podaci o postupcima zaštite koji su još u tijeku nisu javno dostupni prije službene objave. Međutim. 1 Na internetu se nalazi veći broj slobodno dostupnih baza za pretraživanje intelektualnog vlasništva. ali ne i za pružanje konkretne pravne pomoći pojedincima u pojedinačnim slučajevima zaštite. Hrvatska. Slovačka i Slovenija (CETMOS). 2 DZIV je ovlašten samo za pružanje stručnih informacija. 5 .

 .

izvoz.IZDAVAČ REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA. RADA I PODUZETNIŠTVA Uprava za poticanje ulaganja i izvoza Vukovarska 78 10000 Zagreb Ured HIO www.hr Naklada: 1000 Komada Dizajn Duško Bekar Tisak Kratis  .

 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful