Srednja ekonomska škola, Sarajevo

MATURSKI RAD
Tema: Poslovi banaka sa stanovništvom
Mentor: Arijana Izmirlija, prof. Lejla Berilo 4/14/2010

Sarajevo, 2010

Page 1

SADRŽAJ

SADRŽAJ……………………………………………………............ 2 1. UVOD……………………………………………………... 3 2. POSLOVI BANAKA SA STANOVNIŠTVOM...…….….. 4 2.1. Kreditiranje fizičkih lica……………………………… 4 2.1.2. Kreditna sposobnost…………………………… 5 2.2. Postupak odobrenja kredita………………………....... 7 2.2.1. Razgovor sa klijentom…………………………. 7 2.2.2. Evidentiranje zahtjeva za kredit……………….. 8 2.2.3. Postupak obrade zahtjeva……………………… 8 2.2.4. Donošenje odluke o odobravanju kredita……… 8 2.2.5. Zaključivanje ugovora o kreditu………………. 9 2.2.6. Otplata kredita………………………………… 9 2.3. Gotovinske transakcije………………………………. 9 2.4. Bankarski informacioni sistem i stanovništvo………. 10 2.4.1. Elektronski sistem plaćanja……………………. 10 2.4.1.1. Kartično poslovanje…………………… 10 2.4.2. Vrste elektronskog poslovanja………………… 15 2.4.2.1. On – line bankarstvo………………….. 15 2.5. Pasivni bankarski poslovi............................................. 18 2.5.1 Depozitni poslovi....................................................................... 19 2.5.1.1 A`vista depoziti....................................................................... 19 2.5.1.2 Oročeni depoziti...................................................................... 19 2.5.1.3 Štedni depoziti........................................................................ 20 3. ZAKLJUČAK…………………………………………… 21 4. LITERATURA…………………………………………… 22

2

Jedan od preduslova za funkcionisanje banke tj. Da bi se steklo povjerenje tj. Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu. potrebno je zdravo finansijsko tržište. Najkraće rečeno tržište je oblikovan kontakt prodavca i kupca. a u svrhu razmjene za novčana sredstva. 3 . Taj gubitak povjerenja odnosi se na period konfiskacije banaka od strane države i period kada su štediše ostali bez mogućnosti raspolaganja svojim uloženim sredstvima. kupovnu moć. prostor u kome se kupoprodaja obavlja te cijenu. Banka ima za cilj da teži se ka kvalitetnim rješenjima da bi se ostavio utisak na klijente kao i na potencijalne klijente. banka treba da pruži široku lepezu usluga. tržište kapitala. a posebno građana.UVOD Poznato nam je da je poslednjih decenija banka kao institucija u dva navrata izgubila zadobljeno povjerenje privrednih subjekata. za njen opstanak. da bi banka bila institucija od povjerenja. svojim klijentima i korisnicima usluga. te iz tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i organizovanju svake banke a to je sve definisano politikama i procedurama banke. Samo tržište obuhvata ljude. uprkos činjenici da je garanciju davala sama država.

nenamjenske kredite . POSLOVI BANAKA SA STANOVNIŠTVOM Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu. 2. devizni poslovi. uplate i isplate po svim vrstama kratkoročnih i dugoročnih kredita fizičkih lica.stambene kredite . te iz tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i organizovanju svake banke. gotovinske transakcije kao što su: uplate-isplate po štednim ulozima.ostale kredite ______________________ 4 . prijem i izdavanje gotovine u korist i na teret računa u Banci i računa drugih banaka i dr. mjenjački poslovi.2. namjenske i nenamjenske.kredite za kupovinu.kredite po tekućim računima . Banka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite. Poslovanje banaka sa stanovništvom obuhvataju: kreditiranje. Banka odobrava sledeće vrste kredita i to: .1. računari itd. sa položenim depozitom i bez depozita.kredite za kupovinu automobila .hipotekarne kredite . poslovi tekućih računa.poljoprivredne kredite . izgradnju i adaptaciju poslovnih prostora .) . Kreditiranje fizičkih lica Kreditiranje fizičkih lica1 predstavlja aktivni bankarski posao i obavlja se u skladu sa Programom i politikom za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija aktive.kredite za kupovinu robe široke potrošnje (namještaj.

Kod utvrđivanja kreditne sposobnosti. njegove mogućnosti da dobije kredit i da ga zajedno sa pripadajućom kamatom otplati u roku utvrđenom u ugovoru o kreditu.1 Fizička lica – stanovništvo/građanstvo.1.00 KM. 2 Bonitet – kreditna sposobnost dužnika klijenta. 5 .u stalnom radnom odnosu .00 KM.poljoprivrednici i drugi 2. Kreditnu sposobnost tražioca kredita mogu poboljšati solidarni dužnici koji potpisuju ugovor o kreditu i solidarno odgovaraju za naplatu svih potraživanja Banke po kreditu. Kreditna sposobnost Kreditna sposobnost predstavlja utvrđivanje boniteta2 tj. Izuzetak čine hipotekarni krediti kod kojih se akcenat stavlja na vrijednost hipoteke. Banka može udružiti kreditnu sposobnost tražioca kredita sa kreditnom sposobnošću članova porodičnog domaćinstva i na osnovu toga omogućiti podizanje većeg iznosa kredita.korisnici ličnih i porodičnih penzija i invalidnina .) . Kreditna sposobnost tražioca kredita utvrđuje se u visini do 1/2 prosječnog ličnog primanja ostvarenog u poslednja tri mjeseca za korisnike čija su primanja do 1000. odnosno do 2/3 za korisnike čija su primanja preko 1000.1. treba obratiti pažnju da li je podnosilac zahtjeva za kredit već dužnik po nekom kreditu ili po osnovu jemstva. Krediti se odobravaju sa utvrđenim rokom otplate i ostalim uslovima u skladu namjenom kredita i ocjenom kreditne sposobnosti tražioca kredita. kredit mu se može odobriti za razliku od 2/3 slobodnog dijela ličnog primanja. Korisnici kredita mogu biti fizička lica starosne dobi od 18 do 70 godina koja su: . Ako je njegova kreditna sposobnost umanjena. Kreditna sposobnost solidarnih dužnika utvrđuje se kao i za tražioca kredita.slobodnih profesija (sportisti. umjetnici. itd.

oročeni novčani depoziti .hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu . Obezbjeđenje kredita Banka je dužna da obezbjedi sigurnost plasmana datih stanovništvu. Ako dužnik ne vrati kredit u ugovorom utvrđenom roku.2. Banka putem suda pokreće javnu prodaju nekretnina i od dobijenog iznosa namiruje svoja cjelokupna potraživanja. Korisnik kredita ne može otuđiti nekretninu dok u cjelosti ne vrati kredit sa pripadajućom kamatom. b.2. a eventualno preostali dio isplaćuje vlasniku prodatog objekta. Uredno i pravilno popunjena mjenica od strane dužnika i žiranata predstavlja sigurnost i garanciju da će se dug naplatiti.1.jemci .polisa osiguranja a. vraća mu se mjenica i ostala dokumentacija koja banci nije potrebna. Hipoteka Hipoteka je jedno od veoma čestih i sigurnih sredstava obezbjeđenja urednog vraćanja kredita.bankarska garancija . _______________________ 6 .mjenica3 .kada dužnik otplati u cjelosti kredit. Sredstva obezbjeđenja za date kredite mogu biti: . uvećanih za obračunatu ugovorenu kamatu na te plasmane. adaptaciju ili kupovinu stambenih objekata i poslovnih prostora. Hipoteka se koristi najčešće kod većih iznosa kredita datih za izgradnju. Mjenično jemstvo Mjenično jemstvo podrazumjeva da je banka pohranila u trezor bjanko mjenice potpisane od dužnika i određenog broja kreditno sposobnih žiranata.akcije .

takođe mogu biti fizičkim licima sredstvo obezbjeđenja kredita. Sastanak sa tražiocem kredita obavlja se u Banci a može se obaviti i od klijenta. Novčani depozit može biti u visini odobrenog kredita ili već.2. može biti beskamatan ili kamatonosan.3 Mjenica – vrijedonosni papir kojima se izdavač obavezuje da će platiti iznos kredita. poštenju i reputaciji tražioca kredita. oročava se na poseban račun na isti rok na koji je odobren kredit.2. Razgovor sa klijentom Razgovor sa tražiocem kredita pruža mogućnost ocjene o karakteru. Polisa osiguranja Banka može zahtjevati kada je riječ o većim iznosima kredita da se nekretnina koja se nudi za obezbjeđenje kredita kod osiguravajuće kuće koju prihvati Banka. 7 . Novčani depozit Novčani depozit koji služi za obezbjeđenje kredita. U tom slučaju ovjerava se ugovor o kreditu i ugovor o upisu založnog prava na akcijama preduzeća. e. 2. Akcije Akcije4 pojedinih preduzeća koje kotiraju na Berzi. potrebno je skupiti što više informacija o samom tražiocu kredita i o dosadašnjem poslovanju sa bankom. Ukoliko korisnik kredita ne ispuni svoju obavezu osiguranja nekretnine.1. Iz razgovora. isti ovlašćuje Banku da u njegovo ime i za njegov račun izvrši plaćanje premije osiguranja i za nastale troškove tereti korisnika kredita. Ukoliko službenik banke smatra da postoje osnove za odobrenje kredita. popunjava aplikaciju i izdaje Zahtjev za kredit. d. Postupak odobrenja kredita 2. c.

8 . Nakon primljene komplentne dokumentacije podnosioca zahtjeva kod kojih je potreban upis hipoteke.2. Evidentiranje zahtjeva za kredit Primljeni zahtjevi klijenata se evidentiraju u bazi podataka Banke.2. 2.4.2. zaduženi kreditni referent pregleda svaki pojedinačno zahtjev za kredit i provjerava sledeće elemente: kreditnu sposobnost dužnika i žiranata5. kreditni referent je obavezan da istog dana proslijedi sve dokumente Pravnoj službi Banke.2. utvrđuje se i mogućnost pokrića traženog kredita kreditnom sposobnošću tražioca kredita. 2. Kreditni odbor ne razmatra kreditne zahtjeve do iznosa od 2. te prije odobravanja i isplate sredstava predloži kvalitetne i pouzdane ocjene kao i zaključke o svakom pojedinačno.3. način obezbjeđenja kredita i sl.000 KM. mogućnost otplate kredita. Donošenje odluke o odobravanju ili odbijanju kredita Kredite preko utvrđenog limita odobrava Kreditni odbor Banke na prijedlog kreditnog referenta i uz suglasnost direktora Filijale. koja je sačinjena od strane ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke. 2. Kod hipotekarnih kredita neophodno je uz zahtjeva za kredit priložiti procjenu objekata. Nakon prijema zahtjeva za odobravanje kredita. urednost i ispravnost dokumenata po kreditu. obaveze po drugom kreditu.______________________ 4 Akcije – hartija od vrijednosti koja je definisana nominalnom vrijednošću iskazanom u domaćoj valuti. urednost izmirenja postojećih dugova. Postupak obrade zahtjeva za kredit i izrada kreditnog prijedloga Kreditni referent je dužan da provede sveobuhvatnu i kvalitetnu analizu kreditnih zahtjeva. u postupku obrade zahtjeva za kredit. Ovi krediti se odobravaju na prijedlog kreditnog referenta. analizu namjene kredita.

Otplata kredita vrši se u: . U tom slučaju obračunava se naknada za prijevremenu otplatu u skladu sa Odlukom o visini kamatnih stopa i naknada za kredite. polugodišnje.ratama (mjesečno. godišnje) Po odobrenju kredita. Korisnik kredita ima pravo da vrati cjelokupan iznos kredita i prije isteka roka odobrenja kredita. Otplata kredita Otplata kredita vrši se prema planu otplate koji je sastavni dio svakog Ugovora o kreditu. Ugovor se obavezno potpisuje u prostorijama banke. __________________________ 5 Žirant – lice koje garantuje otplatu kredita u slučaju da glavni dužnik iz bilo kog razloga ne otplaćuje kredit. Banka službenim putem dostavlja administrativnu zabranu i plan otplate kredita. Zaključivanje ugovora o kreditu Klijent se obavještava o odobenju kreditnog zahtjeva a odbijeni zahtjevi se vraćaju klijentu.jednakim mjesečnim anuitetima6 .2. Gotovinske transakcije 9 . Ukoliko je klijent saglasan sa uslovima iz Odluke Kreditnog odbora.2.5. 2. referent priprema ugovornu dokumentaciju.Izuzetak su krediti po tekućem računu u visini pet plata za koje garantuje firma podnosioca zahtjeva. 2. 2.3.6.

1. kreditna kartica. Radi svog obezbjeđenja. banka vodi računa o platnoj sposobnosti svojih klijenata kojima izdaje kartice.sistemi mikro plaćanja (Micropayment) 2. Digital Cash) .Poslovanje banaka sa stanovništvom pored kreditiranja obuhvata gotovinske transakcije kao što su: . Bankarski informacioni sistem i stanovništvo Interni bankarski informacioni sistemi su usmjereni na efikasnije i brže pružanje usluga stanovništvu.devizni poslovi .4.4. 2.uplate i isplate po svim vrstama kratkoročnih i dugoročnih kredita fizičkih lica .poslovi tekućih računa .4. 2. Sigurnost kod korišćenja kartica se obezbjeđuje putem personalnog identifikacionog broja koji se ugrađuje na magnetnu traku ili čip. Elektronski sistemi plaćanja Kao najčešće korišćena sredstva za obavljanje finansijskih transakcija u elektronskom poslovanju izdvajaju se: .uplate-isplate po štednim ulozima . određuje maksimalni iznos kredita (kartice) i rok do koga kartica važi.pametne kartice (Smart Card) i elektronski novčanici (Electronic Wallet) . Kartično poslovanje 10 .elektronski ili digitalni novac (Electonic Money.mjenjački poslovi .1.prijem i izdavanje gotovine u korist i na teret računa u Banci i računa drugih banaka _________________________ 6 Anuitet – iznos kojima se otplaćuje kredit.1.platne kartice (debitna kartica. revolving kartica…) .

revolving kartice ♦ Debitna kartica Banka izdaje debitnu karticu koja je vezana za tekući račun korisnika kartice. Navešću neka pojašnjena nekih pojmova koja se često koriste u poslovanju sa karticama: ATM (automated teller machine) – bankomat koji služi za podizanje gotovine POS (point of sale) – uređaji postavljeni na šalterima banaka za podizanje gotovine i postavljeni u trgovinama. što omogućava osobi na koju kartica glasi da je koristi za navedene namjene. Ova kartica je internacionalna što znači da se koristi za plaćanje roba i usluga i podizanje gotovine svugdje u svijetu. posredstvom on-line veze sa kompjuterskim centrom.♦ Platne kartice Platna kartica je instrument bezgotovinskog načina plaćanja i instrument za podizanje gotovog novca kod izdavaoca kartice ili preko bankomata. za plaćanje roba i usluga PIN (personal identification number) – četverocifreni lični indentifikacioni broj korisnika kartice koji služi za kompjuterku indentifikaciju… 11 .kreditne kartice . Korisnik u momentu korištenja kartice mora imati sredstva na svome računu kod banke i može potrošiti onoliko koliko ima sredstava na računu. Korisnik osnovne kartice može postati svako punoljetno lice koje ima otvoren tekući račun u banci a uz njegovu suglasnost može da se izda i dodatna kartica za sva lica koja on ovlasti. To je mali komad plastike koji sadrži neko sredstvo za identifikaciju (potpis ili sliku).debitne kartice . Korišćenje debitne kartice može se vršiti samo do iznosa pokrića na čekovnom računu. Korisnik se odmah po izvršenom plaćanju zadužuje na teret njegovog čekovnog računa. Platne kartice mogu se podjeliti u tri grupe: . hotelima i sl.

odmah se zadužuje na svom računu kod banke. na čiji račun se takođe trenutno transferišu sredstva.podizanje gotovine . Pod određenim uslovima.plaćanje troškova službenog puta u zemlji i inostranstvu . vlasnik debitne kartice ima mogućnost korišćenja sredstva samo do iznosa pokrića na svom računu kod banke. ali je za to potreban poseban ugovor između banke koja je izdala karticu i prodajnog mjesta. koji povlači novac ili vrši plaćanje za kupovinu roba ili usluga. Business kartica svojim korisnicima pruža i sljedeće pogodnosti kao što su: . DEBITNA 12 . Međutim. Kada se završi personalizacija kartice ona se preko ovlaštenih radnika banke dostavlja filijalama i nakon toga se uručuje komitentu na šalteru banke. odnosno davaoce usluga.Kartica se izdaje nakon što klijent popuni zahtjev za izdavanje kartice.plaćanje putarine Osnovna razlika između ove vrste kartice i ostalih kartica jeste u tome što je ona vezana za račun pravnog lica tj. S obzirom na činjenicu da se vlasnik debitne kartice. Debitne kartice mogu se koristiti u trgovinskim radnjama koje su snabdjevene POS terminalima ili bankarskim automatima (ATM). debitne kartice su povoljne za prodavce. debitne kartice mogu poslužiti i kao kreditne. ♦ Business kartica Business kartica je debitna kartica namjenjena isključivo poslovnim ljudima koji često putuju kako u zemlji tako i u inostranstvu i kojima je novac dostupan u svakom momentu na bilo kom mjestu u svijetu.plaćanje goriva na benzinskim pumpama . preduzeća.

1.KARTICE BUSINES KREDITNA Slika br.pruža slobodu i mogućnost upravljanja potrošnjom .jednostavno praćenje potrošnje putem mjesečnog izvoda o svakom učinjenom trošku.mogućnost plaćanja preko interneta 13 . Vrste kartica ♦ Kreditna kartica Namjena i prednosti kreditne kartice Kreditna kartica je embosirana kartica namjenjena isključivo fizičkim licima. Prednosti kreditne kartice su sljedeće: . .pruža finansijsku fleksibilnost kroz kredit dostupan u svakom trenutku. Koristi se za plaćanje roba i usluga kao i za podizanje gotovine na bankomatima7 i isplatnim mjestima (POS uređajima. imprinterima) označenim za njeno prihvatanje u zemlji i inostranstvu. Po ovoj kartici se odobrava kreditni limit koji predstavlja finansijski okvir za korištenje ove kartice. obračunatoj kamati i naknadama .

Kreditna kartica se izdaje na rok od dvije godine i nakon toga se vrši njeno reizdavanje ili poništavanje ukoliko korisnik ne želi da je koristi uz prethodno izmirenje svih obaveza prema banci.2 bjanko mjenice za korisnika kartice Ostali uslovi su: Kartica se izdaje sa limitom od 500. Izvještaj sadrži detaljne informacije o svakoj transakciji koja je načinjena karticom tokom obračunskog perioda na koji se izvještaj odnosi. Banka je dužna da korisniku kartice dostavi izvještaj o svim transakcijama i ostalim zaduženjima do 5-og u mjesecu za prošli mjesec. Naravno.Da obezbjede polog depozita u visini jedne trećine traženog kredita .000. Korisnik kredita je dužan da do 15-og u mjesecu uplati cjelokupan iskorišteni iznos kredita za prošli mjesec. naplaćuje se kamata. Korisnik kreditne kartice obično na mjesečnoj bazi dobija stanje na računu. Ako dužnicki saldo nije pokriven.00 KM zavisno od kategorije i primanja korisnika i potrebnog obezbjeđenja. uslov za dobijanje kreditne kartice jeste da korisnik prima platu preko Banke i da već posjeduje karticu. _______________________ 7 Bankomat /ATM – aparat za podizanje gotovine.Iznos odobrenog kredita može biti 3 puta veći od primanja korisnika kartice . ♦ Revolving kartica Revolving kartica je po svim karakteristikama indentična gore navedenoj kartici.00 KM – 15. 14 . Osnovni uslovi za izdavanje kartice su: . uključujući i iznos eventualno obračunate kamate i drugih troškova.Da klijenti imaju redovna primanja (minimalno 500 KM mjesečna primanja na tekući račun) . osim u dijelu koji se odnosi na uplatu iskorištenog iznosa.Korisnik kreditne kartice može biti svako punoljetno lice koje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

da budu interaktivne. ulaganjima. Danas ljudi mogu imati banku unutar svog doma.4.). Danas se postavljaju dodatni zahtjevi da prezentacije moraju da pruže i nešto više.4.plaćanje računa. On-line / Internet bankarstvo On-line bankarstvo predstavlja obavljanje bankarskih transakcija direktnom vezom klijenta i banke uz pomoć specijalizovanog softvera. Internet bankarstvo je moguće obavljati sa bilo kog mjesta na svijetu.pristup stanju na tekućem računu i kreditnim karticama. . multimedijalne i da omogućavaju kompletno poslovanje direktno na Internetu. praktično bez prostorne ograničenosti. dostupan 24 sata dnevno. . Banke su shvatile da nije dovoljno da imaju samo Internet prezentacije koje dobro izgledaju.usluge vođenja finansija za šta je potreban dodatni softver Internet bankarstvo je najjeftiniji oblik bankarskih usluga. da na mjestu iz kog obavlja poslovanje postoji računar sa pristupom Internetu i da korisnik zna sve šifre koje su mu potrebne za ulazak u Internet banku i njegov račun.2. Vrste elektronskog poslovanja banke sa stanovništvom 2.. Dakle. Bankarske transakcije na Internetu su najviši nivo komunikacije banke i komitenta. bez obzira gdje god da žive. potreban je poseban softver instaliran na klijentovom računaru sa kog se jedino mogu obavljati transakcije i na kome će se nalaziti podaci o izvršenim promjenama.2. Potrebno je da korisnik ima otvoren račun u nekoj banci koja pruža usluge Internet bankarstva. Ipak i pored pomenutih inovacija ponuda bankarskih proizvoda i usluga je gotovo uniformna. . Zbog toga su banke u svoje Internet poslovanje uvele niz inovacija (virtualne poslovnice. 15 .1.. Usluge koje su 24 sata dnevno dostupne su: .prenos novca sa računa na račun. . specijalne finansijsko-softverske programe koji brinu o budžetu klijenata.planirano i zakazano plaćanje za određeni termin koje će se izvršiti automatski.2.

provjera stanja na računima klijenta . Master Card..otvaranje i korišćenje depozitnih računa .. informacije o stanju klijentovih ulaganja.obustave plaćanja (Stop Payment) .Bankarski proizvodi i usluge koje nudi većina banaka u svom Internet poslovanju su: .plaćanje računa elektronskim putem . Plaćanje računa preko Interneta elektronskim novcem ili pametnim karticama (Smart Cards) je nova aktivnost koju Internet banke omogućavaju svojim klijentima. Otvaranje računa u Internet bankama je potpuno besplatno.. Ostale provizije za Internet bankarske proizvode i usluge su identične ili manje od provizija u takozvanom tradicionalnom (filijalnom) bankarstvu.elektronski transferi između računa .korišćenje sistema kreditnih kartica (Visa.) . Provizije za plaćanje računa elektronskim putem su minimalne ili u većini banaka potpuno besplatne.) .otvaranje i korišćenje tekućih računa . 16 .mjenjački poslovi .savjetodavna funkcija Bankarsko poslovanje na Internetu je brzo.otvaranje i korišćenje zajmovnog računa (Loan account) .odobravanje hipotekarnih i ostalih kredita . informacije o aktivnostima banke.otvaranje i korišćenje čekovnih računa .trgovina hartijama od vrijednosti .e-mail korespodencija (dostavljanje svih najvažnijih informacija za klijentovo poslovanje poput: informacije sa svjetskih berzi.. efikasno i ekonomično.provjera transakcija iz prethodnog perioda na svim računima klijenta .

Osnovna prednost Internet banaka je njihovo neograničeno radno vrijeme. i na dugoročne poslove kojima ona prikuplja sredstva za kreditiranje razvoja industrije i prometa odnosno finansiranje investicija. Passivgeschäfte) su po kriteriju funkcionalnosti poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava kojima banka privlači sredstva u kreditni sistem.5. Prednosti se uglavnom ogledaju u vremenskoj i prostornoj neograničenosti. Internet bankarstvo je daleko brži način za obavljanje bankarskog poslovanja. zatim vrijeme za čekanje u filijalama. niskoj cijeni i širokom asortimanu bankarskih proizvoda i usluga. U klasičnom bankarstvu korisnik je vezan za mjesto i zemlju gdje postoji filijala banke u kojoj ima otvorene račune. a s obzirom na to da ih pribavlja od drugih imalaca. Brzina obavljanja transakcija u klasičnom bankarstvu potrebno je utrošiti vrijeme za dolazak i odlazak u filijalu banke. 17 . Pasivni bankarski poslovi Pasivni bankovni poslovi (engl. kao i vrijeme za obavljanje samih transakcija. brzini obavljanja transakcija. njem. čekova i ostalih dokumenata. Za bankovno poslovanje ovi su poslovi bitni. deposit business. vrijeme za popunjavanje obrazaca. Provizije koje se plaćaju za obavljanje bankarskih usluga u Internet bankarstvu su iste ili niže od onih u tradicionalnom bankarstvu 2. sa stanovišta bilansa oni predstavljaju dug banke i nalaze se u njenoj pasivi.Prednosti Internet bankarstva Internet bankarstvo ima niz prednosti u odnosu na takozvano tradicionalno poslovanje banaka. Za poslovanje u Internet banci potrebno je samo vrijeme za prijavljivanje u Internet banku i vrijeme za obavljanje bankarske transakcije. a strukturirani su na kratkoročne poslove kojima se prikupljaju novčana sredstva za odobravanje kratkoročnih kredita svojim komitentima i za obavljanje ostalih vlastitih i drugih aktivnih poslova. Cijena obavljanja bankarskih transakcija Internet bankarstva je najjeftiniji oblik obavljanja bankarskih transakcija. jer preko njih ona prikuplja sredstava za svoj rad.

Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke. drugih banaka i vladinih tijela. Novčane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguće je podijeliti prema više kriterija. Ablagerung. Ablagerung. A`vista depoziti Depozit po viđenju (engl. deposit. a oročeni depoziti imaju utvrđen rok dospijeća i do tada u pravilu deponent ne može raspolagati novčanim sredstvima u depozitu. Oročeni depoziti Depozit (engl. štednji ne smatraju se novcem već kvazi novcem – tobožnjim novcem – iako po svemu mogu poslužiti kao prometno i plaćevno sredstvo. njem. njem. Banke primaju i nenovčane depozite.1.5. tako i za čekove i mjenice plative čim se predoče.2. Aktivni (kreditni) poslovi banke moraju biti vođeni tako da se zaštite interesi deponenata: pojedinaca. 2. Krediti po viđenju imaju ugovorenu klauzulu kojom kreditor može od dužnika tražiti potpunu otplatu kredita u svakom trenutku. Depoziti po viđenju koji nisu namijenjeni transakcijama već npr. prosječno iznose oko 70-75% ukupne količine novca u optjecaju i služe kao prometno i plaćevno sredstvo. Uz gotovinu (metalni i notalni – papirni novac) komponenta su novčane mase.1. kao depozitne stvari (depo poslovi. Bedarfablagerung. Banke primaju i nenovčane depozite. Aktivni (kreditni) poslovi banke moraju biti vođeni tako da se zaštite interesi deponenata: pojedinaca. pasivna kamata. a oročeni depoziti imaju utvrđen rok dospijeća i do tada u pravilu deponent ne može raspolagati novčanim sredstvima u depozitu. "A vista" je odgovarajući talijanski izraz koji se upotrebljava kako za depozite plative po viđenju. njem. Hinterlegung) je pojam koji se dominantno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite.1. demand deposit – DD.5. 18 .2. poduzeća. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke. poduzeća. ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) – depozite po viđenju i vremenske ili ročne depozite (time deposits). Depoziti Depozit (engl. a vlasnicima depozita plaća se tzv. a vlasnicima depozita plaća se tzv. Novčane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguće je podijeliti prema više kriterija. Bedarfdeposit) su novčana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povučena u gotovini ili prenijeta na drugi račun bez prethodne obavijesti banci. drugih banaka i vladinih tijela. Hinterlegung) je pojam koji se dominantno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. ostave). Depoziti po viđenju isplaćuju se njihovu vlasniku na prvi poziv. Depoziti po viđenju isplaćuju se njihovu vlasniku na prvi poziv. ostave). pasivna kamata. ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) – depozite po viđenju i vremenske ili ročne depozite (time deposits). kao depozitne stvari (depo poslovi.5. deposit. 2.1.

2. odnosno podizanjima novca. 19 . odnosno štedno-kreditne organizacije. Ti podaci u štednoj knjižici imaju svojstvo dokazne isprave u pogledu stanja potraživanja deponenta od banke. ulozi na štednju mogu se podijeliti na uloge po viđenju. Depozitarova eventualna naknada za obavljanje poslova ex lege nije predviđena. Štedni depoziti Štedni depozit je podvrsta ugovora o depozitu pri kojem banka.1.5. odnosno štednokreditna organizacija deponentu izdaje štednu knjižicu.3. Ugovorna odredba upravljena na odricanje takvog svojstva štednoj knjižici ništava je. U pogledu deponentove mogućnosti svakodobnog raspolaganja svojim potraživanjem. oročene s otkaznim rokom i oročene bez otkaznog roka. Na uloge na štednju depozitar je dužan deponentu plaćati kamatu. Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donositelja. U štednu knjižicu unose se podaci o svim uplatama.

Zadovoljan klijent proizvodima i uslugama banke. 3. Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu. te nastoji da na svaki način svojom poslovnošću sačuva postojeće klijente ali i da privuče što veći broj novih potencijalnih klijenata. Pored ostalih tu su i razlozi što banka potencira i u ogromnom dijelu se oslanja na poslove sa stanovništvom. te zauzima važnu ulogu u kreiranju poslovne politike banke.. a to je jedan od razloga što je sektor poslova sa stanovništvom po organizaciji poslova a i po broju zaposlenih najviše zastupljen u samoj banci. U tom smislu banke nastoje da pruže široku lepezu proizvoda i usluga. 20 . predstavlja odraz poslovnosti a samim tim reputaciji te i opstanku same banke. te iz tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i organizovanju svake banke. Kao važan faktor poslovi sa stanovništvom predstavljaju temelj poslovne politike banke i kao takvi snose ogroman značaj u samom radu i opstanku na finansijskom tržištu koji je svakim danom sve konkurentnije. ZAKLJUČAK Rad sa stanovništvom spada u veoma važan segment banke.

ba/. Internet izvori: 1.hypo-alpe-adria. Dušanić.4.ba/ 21 .Sarajevo-Beograd..htm http://www. J. S. Poslovno bankarstvo./stanovnistvo/index.raiffeisenbank. Consseco institut. 2003.. 2. http://www. LITERATURA Knjige: 1..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful