PRVA

GIMNAZIJA SARAJEVO

USPOSTAVLJANJE AUSTRO-UGARSKE VLASTI

Profesor: Sanela Ćesko

Učenici

Maj , 2008

................................................................................................................................................................................2 Austro-Ugarsko razdoblje ..............................................................................2........ 8 Gavrilo Princip .......................5 Struktura stanovništva .......................................................................................................................................... ........ 7 Radnički pokret ..................................................... 7 Složenost agrarnog pitanja ...........................................6 Porezi ...................................................................................SADRŽAJ AustroUgarska.......9 Carinska diktatura ........................................1 Politička podjela ................................................................10 AUSTRO-UGARSKA ............... 4 Bosna i Hercegovina po dolasku Austro-Ugarske .1 Povijest..............................................................................................................................................9 Sadržaj ............................................. 3........................ .....................6 Odnos prema vjerskim zajednicama ........

Česi. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje. Furlani. U njoj su živjeli Nijemci. u Mađarskoj okrunjen za kralja. Odcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u Saint Germainu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom. nekolicine nadvojvoda i monarha. vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car Franjo Josip I.) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Rumunji. POVIJEST Austro-Ugarska je utemeljena 8. a Čehoslovačka. Srbi.) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije. Vanjska politika. Austrije i Mađarske. – 1918. (1867. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.Carska i kraljevska (k.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. (I. utemeljena na istopravnosti obiju država. Tek je pred kraj prvog svjetskog rata. Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. vojska i vanjska politika). Ustroj Austro-Ugarske Tek osnovana dvojna monarhija trebala je biti zajednica dviju država. Mađari. što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Poljaci. Rusini. Vlast u Austro-Ugarskoj bila je podijeljena između tri strukture:    Mađarske vlade Austrijske vlade objedinjene vlade pod okriljem monarha Ujedinjeno ministarsko vijeće imalo je ovlasti nad zajedničkim poslovima. Ladini. početkom listopada 1918.k. a bilo je sačinjeno od tri ministra ujedinjenih resora (financije. Banatska Republika i Država SHS proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. austrijsko i mađarsko. juna 1867.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. Slovenci i drugi narodi. Poljska. Karlo IV. . Hrvati. Austro-Ugarska je poražena. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima. Dva poslanička izaslanstva.u. Slovaci. – 1916. Talijani. predsjednikâ vlade oba dijela monarhije.

koji je odlučivao o vanjskoj i vojnoj politici. tzv. koja je još bila formalno pod turskim vrhovništvom. Bosnom i Hercegovinom koja je bila pod austrougarskom upravom od 1878. Filipovićeve postrojbe zauzele su Sarajevo (u kojemu je pružen žestok otpor domaćeg muslimanskog stanovništva). POLITIČKA PODJELA Rijeka Leitha (Lajta) bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije."okupacijske jedinice" od 9. dok su postrojbe pod zapovjedništvom podmaršala Stjepana Jovanovića nadirale iz Dalmacije. te napredovanjem kroz Hercegovinu i Novopazarski sandžak zauzele cijelu Bosnu i Hercegovinu.. zauzeti AustroUgarska i dovesti pod svoju jurisdikciju. zajednički su upravljali oba dijela monarhije. prosinca 1910. suprotstavila se slabo organizirana pretežno muslimanska milicija od 40. jačine 82. godine.000 ljudi.sastajala su se odvojeno i izglasavala proračun Ujedinjenog ministarskog vijeća i na taj način utjecala na zajedničku administraciju. tijekom kojih su ukupni gubitci austrijskih jedinica iznosili 946 poginulih i . koju je vodio sarajevski agitator Hadži Lojo. Nakon bitke kod Viteza u srednjoj Bosni u kojoj su presudno porazile vojsku bosanskih Muslimana. dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se Translajtanija (područje preko rijeke Leithe). Maglaj i Jajce.000 vojnika . AUSTRO-UGARSKO RAZDOBLJE Po završetku rusko-turskoga rata. Ova tablica prikazuje stanje u monarhiji prema popisu stanovništva od 31. brzo su prodrle kroz sjevernu Bosnu osvojivši Banju Luku. Glavne austrijske snage. Ministri su bili odgovorni samo monarhu. Austrijskim postrojbama.400 vojnika pod zapovjedništvom baruna Josipa Filipovića. Osvajanje je trajalo manje od tri mjeseca. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se Cislajtanija (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive). 1878 je održan Berlinski kongres na kojem je donešena odluka da će Bosnu i Hercegovinu.

Srba i Hrvata. Od 1882.3. reforme u školstvu i društvenim odnosima). Godina 1906 i 1907 su osnovane nacionalne stranke Bosnskih Muslimana. Opća zaostalost kočila je provedbu i umjerenih reformi. je dio europskog poretka. od 100.pokušaji negiranja vec postojećih nacija (hrvatske i srpske) u Bosni i Hercegovini samo su doveli do porasta netrpeljivosti. Austro-ugarsko razdoblje je doba umjerene modernizacije Bosne i Hercegovine (početci industrijalizacije. No. te djelovao kao glavni faktor stvaranja bošnjacke "nacije". Tijekom toga perioda. reagirali su dvojako:  a) jedan dio (po nekim procjenama. najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bijahu:  .000 ljudi) se iselio u Tursku b) drugi su nevoljko prihvatili austrijsku vlast. ta ideja. koja je imala za cilj zadržati BiH kao posebnu. da se administrativno "stvori" nova nacija. traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini. BiH. i pokušali se prilagoditi. aktivnom promidžbom u školstvu. koji su teško primili odvajanje od Osmanskog carstva. sustavnom politikom promovirati termin "Bošnjak". integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. austrougarski upravitelj Bosne i Hercegovine. kao i zabrani ili gušenju hrvatskih i srpskih nacionalnih udruga. Od 1878. ili. . bilo modernizacijom u zapadnom stilu. pokušavao je. s muslimanskim plemstvom kao stožerom cijeloga projekta. Ako se uzme u obzir loše stanje prometnica. bila je u začetku osuđena na propast. i prvi puta se našli pod vlašću stranog. i njena sudbina je povezana s europskim ideologijama.definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor Europe. sukobima i geopolitičkim planovima. madžarski povjesničar Benjamin Kallay. Habsburška monarhija se nije usudila izvršiti . Bosanski Muslimani.. U praksi se to očitovalo u financiranju pro-bošnjačkih publikacija i udruga. samo-održivu upravnu jedinicu u okviru Austro-Ugarske monarhije. može se zaključiti zajedno s jednim suvremenikom da je Austrija zauzela Bosnu i Hercegovinu za onoliko vremena koliko je trebalo njenim vojnicima da propješače kroz nju s kraja na kraj. koji bi "pokrio" sve stanovnike BiH.1918. ali bez radikalnih poteza koji bi mogli poremetiti ravnotežu odnosa u Habsburškom carstvu.000 do 200. kršćanskog i zapadnog imperija. Od 1878. od naroda u nacije. i njeni narodi.980 ranjenih vojnika. bilo inzistiranjem na održanju zatečenog stanja (većina muslimanskog plemstva ).konačna kristalizacija bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte.

primirila Rusija. uz antagonizam velikih sila u Europi.lipnja ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand. posebno poslije uspjeha u Balkanskim ratovima (1912-1913). kao njihov zaštitnik. Tako je aneksijska kriza oko BiH riješena samo privremeno. odlučila te pokrajine anektirati izravno u svoj državni ustroj. koje je vremenom. ali su pripreme za konačni obracun ipak nastavljene. to je ubojstvo bilo povod ratu koji je Srbiji navijestila Habsburška monarhija. Srbiju i Crnu Goru je 1908. Budući da je atentat organizirala prosrpska organizacija "Mlada Bosna" (atentator Gavrilo Princip je bio uvježbavan u terorističkim organizacijama u Srbiji i u vezi sa srpskom obavještajnom službom.agrarnu reformu. s tvrdnjom kako još nije spremna za rat. koristeći pragmatizam i oportunizam bečkoga dvora. Kad je u Osmanlijskom Carstvu pobijedila mladoturska revolucija. dovelo je. Godine 1914 u Sarajevu je 28. ali i oštre istupe država Srbije i Crne Gore koje su prijetile ratom tvrdeći da je BiH nacionalno srpska zemlja. U Beogradu je osnovana teroristička organizacija "Ujedinjenje ili smrt" (poznato i kao "Crna ruka"). kao države-klijenta ruskog carstva. do Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije. Naime. Jačanje srpske države. od protivnika Austro-Ugarske monarhije postalo jednim od oslonaca austrijske vlasti U 1908 dolazi do Aneksijske krize. Austro-Ugarska se pobojala da će morati vratiti BiH pa je 1908. kojom bi bila oduzeta zemlja muslimanskom plemstvu. diplomatskim putem. srpski političari prema velikosrpskoj teoriji tvrdili su kako su svi katolici i muslimani koji govore štokavskim narječjem pravi Srbi. To je izazvalo prosvjede Srba i Muslimana. kojom je zapovijedao pukovnik Dimitrijević-Apis). kroz srbijansko financiranje sve radikalnijeg projugoslavenskog i pro-srbijanskog tajnog udruženja "Mlada Bosna" i atentata na austrijskog prijestolonasljednika u Sarajevu. BOSNA I HERCEGOVINA PO DOLASKU AUSTRO-UGARSKE Cjelokupno vrijeme vladavine Austro-Ugarske nad Bosnom podijeljeno je u više perioda: . sa suprugom Sofijom. a što je dovelo Prvog svjetskog rata.

Period civilne uprave (1882. Ustav i njegovi prateći zakoni uveli su u politički život zemlje tri nove institucije:    Bosanski sabor Zemaljski savjet Kotarsko vijeće Uz to je bilo neophodno zakonski garantirati osnovna građanska prava i regulisati javno udruživanje i sakupljanje.) Zakon sakupljanja u BiH (Zakon o načinu udruživanja) Zakon o kotarskim vijećima (Zakon kontrolisanja rada kotarskih vijeća) Bez obzira na sva ograničenja u pogledu zakonodavstva i uprave. Ukupna privredna i politička djelatnost austro-ugarske vlasti dovela je do izvjesnih demografskih promjena u BiH. najvažniji je bio postaneksioni period. što se i desilo 20.) Za Bosnu i Hercegovinu. Postaneksioni period (1910. itd. jer se bez toga ne bi mogao ostvariti ni minimum parlamentarnog života STRUKTURA STANOVNIŠTVA Demografske mijene kao posljedica promjene vlasti.) 1. godine. Aneksiona kriza (1908. – 1918. – 1908. februara 1910. uslovno rečeno.) 3.) 2. koji su bili nametnuti bosanskohercegovačkoj autonomiji. Period vojne uprave (1878. Okupacioni period (1878. koja je bila regulisana sa 6 zakona:       Zemaljski statut (Ustav) Izborni red (Izborni zakon) Saborski poslovni red (Poslovnik o radu sabora) Zakon o društvima u BiH (Zakon o strankama. – 1908. kada je službeno proglašena ustavnost.) 2.1.) 4. Prvi svjetski rat (1914. – 1914. jer je AustroUgarska već tada vršila posljednje pripreme za uvođenje ustavnog stanja u Bosni i Hercegovini. – 1882. – 1910. Promjena .

januara 1880.25 % u 1910. zemaljski zajmovi. intelektualaca.decembra 1879. Radi privlačenja kapitala iz Monarhije razvijan je i bankarski sistem.87 %. posebno seljaci. a iselilo se blizu 150. Zbog iseljavanja udio muslimana u stanovništvu BiH pao je od 38. radi privlačenja privatnog kapitala. ali je osnovni teret samofinansiranja bosanskohercegovačke uprave snosio bosanski seljak u obliku neposrednih poreza. Osnovni takav porez bila je stara osmanska desetina. POREZI Austrougarska finansijska politika u BiH. pretvorena u „desetinski paušal“. Potrebe austrougarske kolonijalne privredne politike u BiH hitno su zahtijevale njeno uključivanje u u carinski sistem Monarhije. Centralno pitanje bosanskohercegovačke uprave u toku cijele austrougarske vladavine bile su finansije.88 % na 43. osnovala Privilegovanu zemaljsku banku za BiH. ODNOS PREMA VJERSKIM ZAJEDNICAMA . što je bio prelazni stadij između desetine i modernog zemljišnog poreza. „obćem carinskom području Austrougarske monarhije“. vojnika. uglavnom u Tursku. Do 1914. Vlada je 1895. Najviše su se iseljavali muslimani.08 % na 22. te sredstva dobijena od zajedničke vlade u obliku kredita i predujma za gradnju željeznica. Gradsko stanovništvo postepeno se povećavalo dolaskom činovnika. Carine su donosile znatan prihod. na 32. Srbiju i Ameriku. BiH je priključena od 1. Pravoslavni su zadržali stabilan demografski položaj.73 % u 1879. Zakonom o upravljanju BiH postavljen je princip samofinansiranja bosanskohercegovačke uprave.000 domaćih ljudih. od 42. koja je 1906. a Vlada je na njihove zemlje dovodila doseljenike iz raznih dijelova Monarhije.ekonomskih i političkih prilika uzrokovala je iseljavanje pojedinih kategorija stanovništva.000 ljudi. Naredbom od 24.49 %. doselilo se iz Monarhije blizu 200. preduzetnika i industrijskih radnika iz Monarhije. dok je udio katolika u istom periodu zbog doseljavanja porastao od 18. Značajnu ulogu u fiskalnoj politici Zemaljske vlade imao je državni monopol soli i duhana.

Uz podršku dijela muslimanskog građanstva. Austro-Ugarska je u oktobru 1882. nacionalnih i poltičkih previranja u toku XIX st. što je kasnije i finansijski pomagala. nakon zaključivanja konvencije s Carigradskom patrijaršijom 28. Vlada je prvo pokušala da Pravoslavnu crkvu u BiH pripoji Karlovačkoj patrijaršiji. što je Porta prećutno priznala. održana je u Sarajevu agrarna konferencija. i prve decenije XX st. Vlada to nastoji onemogućiti. Važno mjesto u austrougarskoj politici u BiH predstavljao je rad na razvijanjusaobraćaja i industrije. Izgrađeno je blizu 1500 km pruga uskog kolosijeka. a zatečena normalnotračna pruga Banja Luka – Dobrljin (oko 104 km) spojena je sa željezničkom mrežom u Monarhiji. Međutim. 2 Novopazarske konvencije muslimanskom stanovništvu garantirano da slobodno održava veze sa svojim vjerskim starješinama u Carigradu. Nakon diplomatske aktivnosti u Vatikanu.Pokušaji podvrgavanja vjerskih zajednica ciljevima Monarhije. Austro-Ugarska je od prvih dana vladavine nastojala što prije uvesti red u agrarne odnose i održati zatečeno stanje dok ne nađe rješenje koje će joj odgovarati. Saferska naredba iz 1859. .marta 1880. ali u tome nije uspjela. austrijski car je dobio pravo da imenuje mitropolita i episkopa i predlaže ih Patrijaršiji radi ispunjenja kanonskih formalnosti. Austro-Ugarska je 8. SLOŽENOST AGRARNOG PITANJA Osnovno iskušenje austrougarske politike u BiH predstavljalo je agrarno pitanje koje se nalazilo u središtu bosanskohercegovačkih socijalnih. uspostavila posebnu islamsku vjersku hijerarhiju u BiH s Ulema-medžlisom i reis-ul-ulemom na čelu. a u Beču 1880. Ovim ugovorom dobio je austrijski car privilegiju da imenuje nadbiskupa i biskupe u BiH. Krajem 1879. Za vrijeme austrougarske vladavine sva sreska mjesta povezana su makadamskom putnom mrežom. nakon čega se vlast iz finansijskih i političkih razloga odlučila za dobrovoljni otkup seljaka. tzv. Može se reći da je AustroUgarska od samog početka svoje vladavine nastojala da uspostavi kontrolu i jurisdikciju nad vjerskim zajednicama u BiH. Razvijanje saobraćaja i industrije. potpisala konkordat o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u BiH. posebno prema Uredbi o čiflucima u Bosni. Dva savjetovanja o agrarnom pitanju. Mada je čl. Agrarni odnosi između posjednika i zakupnika regulirali su se na osnovu osmanskih zakona.juna 1881.

a od 1. a Glas slobode 1909-1929. odobrile ova pravila. posebno uglja. na kojem su usvojena pravila Glavnog radničkog saveza (GRS) i izabrana njegova privremena uprava.januara 1910. postaje njeno službeno glasilo.jula 1905. radnici su dobili zdravstveno osiguranje. Eksploatacija željezne rude počela je 1886.juna 1909. čime je u BiH legaliziran sindikalni pokret. izdržala i odbila ofenzive austrijske vojske pod zapovjedništvom generala Potioreka na području preko rijeke Drine.septembra 1906. Vlasti su tek 21. Prvi opći javni radnički zbor održan je u Sarajevu 27. Iz sindikalnog pokreta izrasla je Socijaldemokratska stranka za BiH (SDS). u BiH je registrirano 140 različitih radničkih štrajkova. uspostavila Inspekciju rada. U kasno ljeto srpska je . oko 52. do rata 1914.Austro-Ugarska je u BiH prvo počela razvijati ekstraktivnu industriju. Započeta su istraživanja i eksploatacija rudnog blaga.000 radnika. Uspostavljen je državni monopol soli i podignuta je 1884. Sistematski rad na udruživanju radnika na modernoj klasnoj osnovi počinje 1905. otvaranjem rudnika i željezare u Varešu I gradnjom željezare u Zenici. Radnička klasa se počinje rano boriti za svoja socijalnoekonomska i politička prava. RADNIČKI POKRET Istovremeno dolazi do sindikalnog i političkog organizovanja radničke klase BiH. U privatnim i državnim preduzećima radilo je 1907. najviše pažnje posvećeno je uzgoju I tvorničkoj preradi duhana. kod Tuzle prva moderna solana u BiH. i vezan je za ime grafičkog radnika Miće Sokolovića. Razvitak industrije doveo je do pojave moderne radničke klase. Kada je u pitanju prerađivačka industrija. GAVRILO PRINCIP Od 1914-1915 Srbija je. osnovana 28-29. Izboreni su isti tarifni uslovi za radnike u BiH s onima u Monarhiji. Pred zahtjevima organiziranog radničkog pokreta Vlada je 1908. Od 1890. uz velike gubitke.

po kojoj je Austro – Ugarskoj naknadno omoguceno da na ostatku Bosanskog vilajeta drzi svoje garnizone.04. uključujući ratne gubitke i iseljavanja. Berlinskog ugovora. te se povukla preko planina na sjeveru Albanije do savezničkih vojnih snaga u Grčkoj. Potpisana je 21. . Tijekom samoga rata. demografski gubitak stanovništva Bosne i Hercegovine. Budućnost same BiH je odlučena kolapsom Austro-Ugarske. francuskih i. iznosi oko 300. te mješavinom političkih igara u kojima su sudjelovali razni činitelji-od Jugoslavenskoga odbora u kojemu su različite uloge igrali političari kao Ante Trumbić ili Svetozar Pribićević i srbijanske vlade s Pašićem na čelu do britanskih. posebno. sovjetskom komunističkom revolucijom koja je Srbiji oduzela glavnog zaštitnika velikosrpskih projekata. CARIGRADSKA KONVENCIJA Konvenicja na koju je Tursku i Austro – Ugarsku obavezao clan 25.1879.vojska poražena od ujedinjenih austro-ugarskih i njemačkih armija. godine u Carigradu. američkih. kako bi vojnicki osigurala svoj polozaj u BiH. talijanskih vojnopolitičkih aspiracija. Srbi su u Bosni i Hercegovini bili podvrgnuti progonima i zlostavljanjima.000 ljudi. po nekim procjenama.

Internet .Literatura: .Sorguč . Indira Kučuk.Udžbenik historije za četvrti razred gimnazije – Zijad Šehić .Historija Bošnjaka – Mustafa Imamović .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful