You are on page 1of 30

novac.

hr OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

karijere.hr

novčanik.hr

VELIKI
novac.hr
PREOKRET U
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

ENERGETSKOJ
novac.hr
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

OBNOVI
karijere.hr
Mjesečne uštede
sad nadmašuju
novčanik.hr
ratu kredita za
investiciju
INVESTICIJE NAKON DESETLJEĆA ČEKANJA NAFTNE
GARNITURE DOLAZE NA HRVATSKE DINARIDE

Počinje potraga za
ličkim crnim zlatom
Ličko istražno područje prostire se na gotovo 2700
četvornih kilometara, no zbog ekoloških ograničenja
sam istražni prostor, na kojem kompanije mogu bušiti i
istraživati, prostire se na manje od trećine tog područja

N
piše Filip Pavić

akon što je na adresu domaće Agencije za uglji-


kovodike (AZU) početkom rujna stigla ponuda u
trećem nadmetanju za istraživanje i eksploata-
ciju ugljikovodika na kopnu, točnije na području
Dinarida, odlučili smo provjeriti što sve uključuje
proces istraživanja tog prostora i koje su vjerojat-
nosti da Dinaridi skrivaju naftne zalihe.
Početkom godine AZU je otvorio treće nadmetanje za istraživanje i
eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, i to nakon što su kao
rezultat prvog nadmetanja ljetos prijavljena tri komercijalna otkrića
plina na području Slavonije i Podravine, jedan Ine i dva kompanije
Vermilion, te nakon što su dozvole za istraživanje u panonskom baze-
nu dobile još četiri kompanije.
Treće službeno nadmetanje, za još uvijek slabo istražen prostor Dina-
rida, polučilo je ponudom Ine za istražni prostor ili blok D-14 koji se
prostire preko Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije. Iz AZU-a
još uvijek ne mogu potvrditi točan iznos investicije, ali mogao bi biti
poznat za nekoliko tjedana.
Sljedeći je korak na AZU-u, koji mora pregledati ponudu i istražni
plan. Tek nakon toga hrvatska Vlada izdaje dozvolu za istraživanje
i eksploataciju ugljikovodika odabranom ponuditelju. Inače, D-14 je
samo jedan blok, a zainteresirani ponu-
đači mogli su se prijaviti za ukupno četiri
istražna prostora, D-13, D-14. D-15 i D-16,
koji se protežu na preko 12.000 četvor-
nih kilometara i obuhvaćaju Karlovačku,
Ličko-senjsku, Primorsko-goransku,
Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku te Ši-
bensko-kninsku županiju. Za preostala
tri područja nije bilo ponuda, a to znači
da se na njima neće obavljati nikakve
istražne radnje.
Ličko D-14 područje prostire se na goto-
vo 2700 četvornih kilometara, no sam
istražni prostor, na kojem kompanije
mogu raditi, bušiti i istraživati, zapravo
je vrlo ograničen. Izuzmemo li iz tog po-
dručja tzv. definirane zone izuzeća, koje
se odnose na sve prirodne resurse koji
trebaju zaštitu, kao što su izvorišta, jeze-
ra, nacionalni parkovi, parkovi prirode,
rezervati, špilje, jame, šume od posebne
namjene i građevinske zone, kompanija
će na ličkom području na raspolaganju
imati možda i manje od trećine uku-
pnog prostora na kojem će moći položiti
bušotinu.
U Europi, primjerice, postoji istraživa-
nje, pod strogim uvjetima zaštite, na po-
dručju nacionalnog parka Waddenskog
mora, gdje je najveće njemačko nalazište
sirove nafte. Hrvatska nije i ne planira
uvesti model istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika unutar zaštićenih područja kao što su nacionalni parko-
vi, prema odgovoru AZU-a.
Odluči li Povjerenstvo za provođenje nadmetanja za izdavanje dozvo-
la za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida da
je ponuditelj zadovoljio sve potrebne kriterije u svojoj ponudi, a potom
odobri Vlada, dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika do-
dijelit će mu se na razdoblje od najviše trideset godina, koje se sastoji
od istražnog razdoblja i razdoblja eksploatacije.
Istražno razdoblje inače traje najdulje pet godina, a na zahtjev investi-
tora može se produljiti najviše dva puta na razdoblje od jedne godine.
Istražno razdoblje je ključno jer kompanija ima pet godina na raspola-
ganju da istražnim radovima dokaže da postoji komercijalna količina
ugljikovodika na tom području i preduvjet je za eksploatacijsku fazu.
ima li dovoljno Dakle, nije dovoljno tek utvrditi postojanje nafte ili
plina, već je potrebno utvrditi dovoljnu količinu tih resursa koji bi pod-
mirili izrazito velike troškove faze istraživanja te naposljetku donijeli
zaradu. Potvrdi li se komercijalna, odnosno isplativa količina ugljiko-
vodika, donosi se odluka o izradi istražne bušotine i kreće građenje
rudarskih objekata i postrojenja za izradu bušotine.
Budući da je svaki prostor specifičan, prema informacijama AZU-a,
istražna faza na Dinaridima trajat će i do sedam godina. Dinaridi su
još uvijek vrlo neistraženi, a glavni razlozi leže upravo u nepristu-
pačnom i krševitom terenu koji je nepovoljan za kvalitetno snimanje
seizmičkih podataka.

Istražno razdoblje
je ključno jer tvrtka
ima pet godina na
raspolaganju da dokaže
da postoje komercijalne
rezerve

Stoga za područje Dinarida još uvijek ne postoje snimke gravimetrij-


skih i magnetometrijskih podataka iz zraka. Te bi snimke, odnosno
interpretirani podaci iz njih, potvrdili nalaze li se tamo “džepovi”
ispod površine koji bi bili ispunjeni naftom ili plinom. Iz tog je razloga
AZU još u srpnju pokrenuo natječaj za snimanje gravimetrijskih po-
dataka gradiometrom i magnetometrijskih podataka iz zraka. Prema
njihovim riječima, time se bavi tek nekoliko kompanija na svijetu,
čije usluge onda koriste države i energetske tvrtke, jer je oprema za
snimanje izrazito skupa. No, čak i nakon prikupljanja snimki, podatke
moraju interpretirati geolozi. Snimanje novih regionalnih seizmičkih
podataka, aviogravimetrijskih i magnetometrijskih podataka, izrada
geokemijske studije te analiza postojećih podataka, kažu iz AZU-a,
bitno bi unaprijedila interpretaciju kompleksnih struktura Dinarida.
nema jamstava Ipak, ti podaci još uvijek ne jamče stopostotnu vjero-
jatnost nalazišta ugljikovodika, ali kompanijama koje ulaze u istraž-
ne radnje nekog prostora mogu dati presudnu informaciju gdje da
“zakopaju prvu lopatu”. Na području Dinarida do sada je snimljeno
tek 545,98 kilometara 2D seizmičkih podataka. Geofizička mjerenja
započela su gravimetrijskim mjerenjima 40-ih godina i nastavila se u
pedesetima. Seizmička snimanja počela su 1957. godine, a prva istraž-
na bušotina izrađena je 1959. godine te su otada u širem prostoru izra-
đene ukupno 23 bušotine. Sedam bušotina ondje je pokazalo potencijal
s pojavom nafte i plina. Unatoč ohrabrujućim pojavama nafte i plina
u određenim bušotinama, do danas nije bilo značajnijeg otkrića uglji-
kovodika. To znači da sva dosadašnja istraživanja nisu jednoznačno
definirala geološko-naftni model za navedeno područje. Sva istraživa-
nja radila je kompanija Ina.
Rizik je uvijek na strani kompanije-investitora koja radi istraživanje i
eksploataciju. No, za očekivati je da se radi o kalkuliranom riziku koji
potencijalno može dati povrat u milijunima, pa i milijardama dolara.
Da bi prostor Dinarida mogao skrivati nalazišta nafte govore i istraži-
vanja iz 80-ih godina, na kojima su radili američki i britanski istraži-
vači, odnosno američka kompanija Amoco, identificirajući nekoliko
potencijalnih naftnih polja na Balkanu. Ta je studija i dalje dostupna u
AZU-u.
Također je zanimljivo da je Amoco ta istraživanja svojedobno radila s
Ina - Naftaplinom, a na temelju tih istraživanja prije pet godina vlada
Bosne i Hercegovine bila je u pregovorima s divom naftne industrije
Shellom, koji je planirao istraživati na potezu od sjeverozapada BiH
preko Bihaća, Drvara prema Mostaru i za to izdvojiti 700 milijuna
dolara. Tada se spekuliralo da bi južni Dinaridi, koji ulaze i na teritorij
Hrvatske, mogli skrivati 500 milijuna tona naftnih rezervi. Shell se
godinu nakon izraženog interesa ipak povukao iz dogovora, govoreći
da su se promijenili uvjeti na globalnom tržištu nafte.
Ostavljajući po strani potencijalni profit energetske kompanije, ako
hrvatska Vlada prihvati ponudu za istraživanje i eksploataciju Dina-

Slavonske su županije tijekom posljednjeg ciklusa


istraživanja uprihodovale oko 17 milijuna kuna

rida, lički kraj može očekivati višestruku gospodarsku korist. Prema


informacijama AZU-a, sve općine na području Ličko-senjske županije,
kao i općine Rakovica i Saborsko u Karlovačkoj županiji te Gračac u
Zadarskoj, dobivat će naknadu za istraživanje u iznosu od 400 kuna po
četvornom kilometru u idućih pet do sedam godina. U slučaju prona-
laska ugljikovodika, naknada se povećava za čak deset puta. Tako su,
primjerice, u prvom valu istraživanja, koji je bio usmjeren prvenstve-
no na istočne slavonske županije, odnosno panonski istražni prostor,
lokalne općine u tri godine uprihodile preko 17 milijuna kuna.
Uz fiksne naknade, kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju
s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu. Naime,
preuzimanjem obveza obvezujućeg radnog programa i poštujući
odredbe Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika,
investitori će angažirati domaće dobavljače i kooperante u najvećoj
mogućoj mjeri.
INTERVJU: JULIJE DOMAC,
RAVNATELJ REGEA-e

Hrvatska politika treba


shvatiti da su obnovljivi
izvori naš vrijedni resurs
Hitno nam treba sustav koji će omogućiti da građani
ravnopravno sudjeluju na tržištu električne energije, da
jedni od drugih kupuju zelenu energiju, da se olakša
pohrana energije u baterijama i električnim vozilima…

Š
to je nova energetika i što ona donosi za Hrvatsku i
njezine građane, otkrivamo u razgovoru s dr. sc. Juli-
jem Domcem, ravnateljem REGEA-e i predsjednikom
FEDARENE-a.
Što znače pojmovi energetska tranzicija i nova
energetika?
- Energetska tranzicija je transformacija globalnog
energetskog sektora od fosilnih izvora na ugljično-neutralne izvore
zbog potreba obuzdavanja klimatskih promjena. Nova energetika ko-
risti se sve više u kontekstu drastične promjene odnosa u energetici, a
što se temelji na širokoj primjeni digitalnih tehnologija. Tu u prvi plan
dolazi pojedinac, ujedno i potrošač i proizvođač energije. Digitalizacija
daje fantastične mogućnosti upravljanja i proizvodnjom i potrošnjom
energije - to je ključno za široko otvaranje vrata obnovljivim izvorima
energije. Nova energetika i potpuno demokratizira odnose, ruši mo-
nopole i dovodi u pitanje ekstraprofite velikih energetskih kompanija.
Europska unija započela je s ovim smjerom još u studenome 2016. -
objava prijedloga paketa Čista energija za sve Europljane trenutak je
nakon kojeg se sve počelo mijenjati. Novi pristup, tzv. prosumer, koji je
tada opisala Komisija, pokazuje da će on biti puno više od puke dopune
centraliziranoj proizvodnji energije. Ovdje je riječ o slobodi potrošača,
odnosno poduzeća, građana, komunalnih poduzeća itd., da samostal-
no donose odluke te uz pomoć aktivne proizvodnje i potrošnje energi-
je, skladištenja i vlastitog tržišnog plasmana preuzmu aktivnu ulogu
u budućem energetskom sustavu. Kad se ovakva promjena poveže i
događa uz pomoć digitalnih tehnologija, koje se već uobičajeno jako
brzo razvijaju, jasno je da nas očekuju promjene koje po intenzitetu i
po svojoj brzini još nisu bile viđene u energetici. Nova energetika daje
odgovornost građanima, ali i nadu da naš svijet može bolje izgledati,
zato se za nju treba obrazovati i dobro pripremiti.
Što se u Hrvatskoj može i treba raditi?
- Hrvatska politika treba konačno shvatiti da su obnovljivi izvori u
najboljem nacionalnom interesu i jedan od najvrjednijih resursa koji
posjedujemo. To treba jasno artikulirati u svakom strateškom doku-
mentu, a ne donositi strategije u kojima se vidi rukopis plinskog lobija
ili koje su formulirane tako da se pod izlikom otvorenog tržišta omo-
gućava sve, a ne definira ništa. Ako razgovaramo o tržištu, onda treba
hitno ukloniti prepreke za obnovljive izvore kod građana, posebno u
višestambenim zgradama, ali i ukinuti skrivene subvencije fosilnim
izvorima. Pametna bi politika prepoznala da su fotonaponske elektra-
ne na obiteljskim i višestambenim zgradama prilika za investicijsko
ulaganje građana i osiguranje njihove mirovine, zato bi im trebalo
hitno omogućiti poštenu otkupnu cijenu. Pozitivno je da Fond sufinan-
cira male FN elektrane za građane, ali treba i razvijati tehničke predu-
vjete na strani potrošača (pametna brojila, pametne mreže), što treba
smatrati dijelom nadogradnje mreže te kao takvo i financirati. Hitno
nam treba sustav koji će omogućiti da građani ravnopravno sudjeluju
na tržištu električne energije, da jedni od drugih kupuju zelenu energi-
ju, da se olakša pohrana energije u baterijama i električnim vozilima… Paradoksalno
Imamo li razloga za optimizam u Hrvatskoj? je bilo vidjeti da
- Pozitivno je da se HEP očito otvara prema obnovljivim izvorima, se krajem 2018.
iako se to trebalo dogoditi davno prije i treba se događati još puno više. slavilo potpisivanje
Bojim se da će HEP na isti način na koji je u vjetroelektranama izgubio sporazuma o
bitku sa stranim poduzetnicima, u fotonaponu kod građana izgubiti suradnji na izgradnji
bitku s RWE-om i nekim drugim igračima na tržištu. Tu bi opet po- fotonaponske
litika trebala intervenirati - ne u vođenje tvrtke i kadroviranje, nego elektrane snage
u postavljanje ciljeva. Paradoksalno je bilo vidjeti da se krajem 2018. 6,5 MW na Cresu,
slavilo potpisivanje sporazuma o suradnji na izgradnji fotonaponske a u isto je vrijeme
elektrane snage 6,5 MW na Cresu, dok je u isto vrijeme u Albaniji već u Albaniji već
potpisan ugovor za izgradnju fotonaponske elektrane od 100 MW. Mi potpisan ugovor
ovdje zaostajemo u redu veličine! Praktički sve europske elektropri- za elektranu od
vrede postavljaju ciljeve u stotinama MW-a fotonapona, pa nema 100 MW. Mi ovdje
razloga da tako ne bude i u Hrvatskoj. zaostajemo u redu
Budući premijski sustav za obnovljive izvore koji bi se u Hrvatskoj tre- veličine!
bao dogoditi morao bi rasteretiti potrošače i donijeti bolju percepciju
obnovljivih izvora energije u javnosti. Nažalost, imamo loše naslijeđe
u kojem su se feed-in tarifom poticali i dobri i loši projekti, i to prema
kriterijima vlasništva i političkih boja, a ne prema koristi za društvo.
Moramo razmišljati i dugoročno - zbog klimatskih promjena moglo bi
se dogoditi da naše hidroelektrane ostanu bez značajne količine vode,
a već sada, čak i u dobrim hidrološkim godinama, uvozimo i do 50 %
potrebne električne energije.
Optimizam u Hrvatskoj treba temeljiti na činjenici da bi ipak bilo
lako sve brzo promijeniti. Prirodan potencijal je nesporan, mislim da
i stručni kapaciteti nisu upitni. Zabrinjavajuće je, međutim, stanje
svijesti - podjednako i stručnjaka i građana koji se nisu spremni boriti
za promjene, koji nisu nimalo uvjereni da su promjene moguće i koji
su nakon gotovo tri desetljeća hrvatske državnosti potpuno apatični.
ISKORAK NACIONALNA ELEKTROENERGETSKA
KOMPANIJA KROZ TVRTKU HEP ESCO RADI NA
ENERGETSKOJ TRANSFORMACIJI

PAMETNA ZGRADA,
PAMETNA MREŽA,
PAMETAN GRAD
HEP intenzivno radi na projektima uvođenja naprednih
mreža u distribucijskim područjima, sustava daljinskog
centralnog grijanja, mjera energetske učinkovitosti u
krajnjoj potrošnji u vlastitim zgradama i zgradama
svojih kupaca te razvija projekte obnovljivih izvora

G
radovi se mijenjaju iz pasivnih potrošača energije u
aktivne sudionike gospodarenja energijom. Prvi je
korak prema pametnim gradovima u Hrvatskoj po-
dizanje energetske učinkovitosti potrošnje, odnosno
znatno smanjenje potrošnje električne energije te
informacijsko povezivanje između pametnih uređa-
ja, pametnih zgrada i distribucijske mreže.
Kako je zgrada temeljna građevna jedinica grada, upravo zgradu treba
početi mijenjati iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika
koji prikuplja podatke i kreira nove informacije koje služe za upravlja-
nje potrošnjom. Kako bi se optimizirala upotreba energije, zgradu je
potrebno “učiniti pametnom” tako da energetska učinkovitost postane
prioritet. Pametne zgrade, osim upravljanja uvjetima u interijeru, imaju
sposobnost komunikacije s okolinom i prilagođavanja vlastite potrošnje
mrežnim uvjetima. Priključivanjem obnovljivih izvora energije zgrada
postaje aktivni element mreže.
Smanjenje ovisnosti o uvozu, razvoj energetike prema europskoj Ener-
getskoj uniji, energetska učinkovitost, dekarbonizacija energetskog
sektora, pa i sektora zgradarstva te istraživanje novih tehnologija samo
su neki od ciljeva Europske unije, Hrvatske i njezine vodeće energetske
kompanije - Hrvatske elektroprivrede.
“Energetska učinkovitost već se dulje vrijeme smatra novim izvorom
energije i gorivom broj jedan u održivom globalnom energetskom susta-
vu. HEP ESCO je tvrtka u vlasništvu HEP grupe, koja razvija, financira
i provodi projekte energetske učinkovitosti. Kratica ESCO potječe od
engleske riječi “energy services company” - tvrtka za pružanje energet-
skih usluga. HEP ESCO pomaže kupcima HEP-a da prepoznaju i ostvare
određene uštede, bilo kroz projekte provedbe konkretnih mjera ener-
getske učinkovitosti, bilo uvođenjem sustavnog pristupa gospodarenju
energijom, kao i gradnjom integriranih fotonaponskih elektrana. Jedan
od načina na koji HEP grupa pomaže kupcima je i provedba Progra-
ma pogodnosti za kupce HEP Opskrbe po principu one-stop-shop, koji
objedinjuje opskrbu električnom energijom i više energetskih usluga
na jednome mjestu”, kažu u HEP-u. HEP tako evoluira iz proizvođača i
opskrbljivača energijom u dobavljače održivih rješenja i novih energet- Nakon otplate
investicije prema ESCO
skih usluga. modelu - financiranja
HEP svoj poslovni model stalno proširuje te ponudu kupcima obogaćuje iz postignutih ušteda
raznim energetskim uslugama. - HEP ESCO izlazi iz
Osnovna djelatnost HEP-ovih tvrtki je proizvodnja i prodaja električne i projekta
toplinske energije te plina krajnjim kupcima.
HEP ESCO tu uslugu dopunjuje tako da pomaže kupcima HEP grupe da
prepoznaju i ostvare određene uštede, bilo izvedbom mjera energetske
učinkovitosti, bilo uvođenjem sustavnog pristupa gospodarenju energi-
jom. Tako HEP Opskrba u suradnji s HEP ESCO-om svojim kupcima iz
kategorije poduzetništva, uz opskrbu električnom energijom, nudi ener-
getske usluge koje im mogu pomoći da prate i smanje svoju potrošnju.
Jedna od energetskih usluga koja se nudi kupcima HEP-a je i Uspostava
daljinskog očitanja električne energije i uvođenje sustava za gospodare-
nje energijom ESCO wMonitor®.
Također, HEP je pokrenuo je nove programe investicija u energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije te projekte javne rasvjete pre-
ma novom ESCO/EPC modelu. Naime, HEP ESCO kroz program HEP
EE Solar plus na tržištu nudi gradnju sunčanih elektrana u kombinaciji
s mjerama energetske učinkovitosti prema načelu ključ u ruke. Program
je namijenjen javnim, poslovnim i višestambenim zgradama, hoteli-
ma i industrijskim objektima. Procjenjuje se da su potencijali za razvoj
solarne energetike u Hrvatskoj veliki.
“HEP EE Solar plus program namijenjen je za klijente na tržištu, a
obuhvaća javne zgrade, poslovne zgrade, hotele, višestambene zgrade
i industrijske objekte. Mjere energetske učinkovitosti u kombinaciji
s mjerama korištenja obnovljivih izvora energije. Mjera tj. investicija
financira se iz postignutih ušteda.
Projekti energetske učinkovitosti rezultiraju znatnim smanjenjem
potrošnje svih energenata, povećanjem sigurnosti, pouzdanosti i radne
efikasnosti, tehničkim unapređenjima i smanjenim troškovima odr- KOLIKI SU
žavanja. Nakon otplate investicije prema ESCO modelu (financiranja ENERGETSKI
iz postignutih ušteda), HEP ESCO izlazi iz projekta, a sve pogodnosti POTENCIJALI
projekta ostavlja klijentu, posebice smanjenje troška za energiju i održa- ZGRADA?
vanje. U Hrvatskoj imamo
Mjere energetske učinkovitosti najčešće se izvode u nekoliko faza, pa otprilike 80 milijuna
korisnik sam može odlučiti koje i kada želi provesti”, kažu u HEP-u. kvadratnih metara
Iako je pitanje isplativosti ono koje primarno zaokuplja sve potencijalne krovova (28 milijuna
m2 na jadranskoj
investitore, u HEP-u smatraju kako bilo kakva spekulacija o toj temi bez obali). Uz udjel
konkretnih podataka može biti kontraproduktivna. pokrivenosti od
“Što se samog izračuna isplativosti tiče, izuzetno je nezahvalno raditi 50 posto, to je 40
procjene bez svih potrebnih ulaznih parametara i točnih podatka jer milijuna kvadratnih
onda najčešće dolazi do krivih zaključaka o isplativosti projekta. U metara fotonaponskih
elektrana (sunčanih
pravilu je za isplativost bilo kakve mjere energetske učinkovitosti ključ- elektrana). To je oko
no da imate dovoljno veliku potrošnju energije čijom biste uštedom u 4 GW, što je 5 TWh
konačnici mogli isplatiti uložena sredstva u izvedbu takve mjere. godišnje (2 TWh na
Ideja je kod malih solarnih elektrana, bilo na poslovnim, bilo na stam- Jadranu), a to pokriva
benim objektima, proizvesti optimalnu količinu energije za potrebe 30 posto potreba
za električnom
objekta. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima energijom (12 posto
budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu i moguć- na Jadranu). Naravno,
nost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije”, kažu. tu treba uzeti u
Za suvlasnike višestambenih zgrada pripremljen je Program obnove obzir integraciju
plinskih kotlovnica, koji omogućuje uštede koje su odmah vidljive na fotonaponskih
elektrana na
računima za grijanje, a investicija se otplaćuje kroz stambenu pričuvu distribucijsku mrežu
na rok do deset godina. Kakva je struktura tih projekata? HEP-a, pa stoga i
“Program obnove kotlovnice sastoji se od sljedećih koraka: definiranje HEP intenzivno radi
obuhvata, izrada projektnog zadatka, prikupljanje ponuda za izradu na modernizaciji
glavne projektne dokumentacije (faza I), izrada projektnog rješenja distribucijske mreže
(Smart Grid).
(ishođenje suglasnosti distributera i MUP-a), raspisivanje (pozivnog) Uvođenjem pametnih
natječaja za nabavu opreme i izvođenje potrebnih radova (faza II), mreža poboljšava se
implementacija projekta (faza III) te puštanje u rad kotlovnice i početak upravljanje energijom
otplatnog perioda. Sa završetkom radova na sanaciji kotlovnice počinje te se potiče efikasno
financijska obveza za suvlasnike. Suvlasnici plaćaju dva računa: putem iskorištavanje
energije u zgradama.
pričuve onaj za otplatu sanirane kotlovnice na rok do deset godina, Istodobno će
definiran ESCO ugovorom, te za utrošenu energiju dosadašnjem opskr- energetske
bljivaču energentom”, objašnjavaju u HEP-u. kompanije znati koliko
HEP grupa, kao predvodnik primjene zelene tehnologije, planira do energije dobaviti, što
2023. godine kroz HEP PV program na krovovima vlastitih poslovnih rezultira smanjenim
dijelom neiskorištene
i proizvodnih zgrada instalirati više od 300 sunčanih elektrana koje će energije. J
električnu energiju koristiti na mjestu proizvodnje.
Temeljna je zamisao da te elektrane proizvode optimalnu količinu elek-
trične energije za potrebe objekta.
Time HEP doprinosi ispunjenju ciljeva iz zakonodavnog paketa Europ-
ske komisije “Čista energija za sve Europljane”.
Nadalje, kroz program sustavnog gospodarenja energijom - HEP SGE
program - realizirat će se više od 80 projekata.
Time HEP planira sveobuhvatno gospodariti energijom u svojim zgra-
dama s ciljem djelotvornog upravljanja troškovima energije te identi-
fikacije potencijala za uštedu energije i vode. Ostvarenim uštedama
smanjit će se i utjecaj HEP-ovih zgrada na okoliš.
HEP SGE program u skladu je s revidiranom Direktivom o energetskoj
učinkovitosti zgrada, koja potiče korištenje novih pametnih tehnologija
za smanjenje potrošnje energije u zgradama.
Energetska učinkovitost je “gorivo” broj jedan u održivoj globalnoj
energetici i najdjelotvorniji način smanjenja negativnih utjecaja ener-
getskih sustava na okoliš.
Ona je idealan poligon za uvođenje i ubrzan razvoj pametnih tehnolo-
gija koje upotpunjuju i unapređuju sustave gospodarenja energijom u
zgradama. Zahvaljujući takvim trendovima, termini kao što su “pamet-
na zgrada”, “pametna brojila” i “pametni grad” sve više postaju dio naše
svakodnevice.
Razvoj pametne energetske infrastrukture ipak sa sobom nosi i odre-
đene izazove. Jedan od glavnih elemenata razvoja “pametnih gradova”

Energetska učinkovitost je “gorivo” broj jedan u održivoj


energetici i najbolji način smanjenja utjecaja na okoliš
jest isprepletanje energetske infrastrukture i IT rješenja, što otvara
brojne izazove u segmentu cyber sigurnosti.
Kako odgovoriti na te izazove?
“Razvoj informatičke tehnologije, pametna brojila, pametne zgrade te
prikupljanje i upravljanje informacijama promijenit će tradicionalni
pristup energetskih tvrtki klijentima jer vrijeme pasivnih kupaca zavr-
šava. HEP već čini određeni zaokret prema kompleksnijoj budućnosti i
aktivno radi na cyber sigurnosti te na zaštiti elektroenergetskog sustava
zemlje. HEP već ima višegodišnje iskustvo u segmentu cyber sigurnosti
kao operator prijenosnog i distribucijskog sustava”, zaključuju u HEP-u.
ANTE ČIKOTIĆ STRUČNJAK ZA ENERGETSKU
UČINKOVITOST I OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

Poljoprivredne i
braniteljske zadruge
preusmjeravaju se na
energetsku djelatnost
Energetsko zadrugarstvo u EU nije novost.Federacija
energetskih zdruga u EU okuplja više od 15oo članica
piše Lea Balenović

L
oša fasada, vlaga, žarulje koje troše puno energije i neu-
činkovit sustav grijanja neki su od problema s kojima se
bori većina stanara u hrvatskim zgradama. Čak 40 posto
potrošnje energije u Hrvatskoj odvija se upravo u zgrada-
ma, a njihov je velik broj izgrađen tijekom 1960-ih i 1970-
ih kada se za pojam energetske učinkovitosti nije ni znalo.
Zapravo, zbog svakodnevnog rasta cijene energije o kojoj
stalno slušamo, a i osjetimo je na našim računima, energetska učinko-
vitost tek sada dobiva prave obrise u Hrvatskoj.
- Postoji golemi tržišni spektar i to ne samo za struku, nego i za kori-
snike. U zgrade se godinama nije ulagalo jer se predstavnici stanara
ne bave time budući da nemaju dovoljno znanja i kompetencija da
bi se mogli boriti sa svime što se odvija u zgradama. S druge strane,
zakonski okviri i tržište nisu bili zainteresirani za pomoć jer je teško
skupiti potpise svih stanara i suvlasnika koji su potrebni da se krene u
neku obnovu - pojasnio nam je Ante Čikotić, stručnjak za energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ipak, on svaki dan dobiva
hrpu poziva od stanara u zgradama koji traže rješenje za lošu kvalitetu
života u svojim stanovima.
- Ljudi su očajni, zovu nas jer moraju nešto hitno napraviti. Više stvar-
no nije pitanje suglasja jer svi žele bolje živjeti - kazao nam je.
A rješenje je, kako tvrdi Čikotić, veoma jednostavno - cjelovita ener-
getska obnova višestambene zgrade. Obnova ovojnice, odnosno fasade
kamenom vunom, zamjena sustava grijanja modernim rješenjima,
novi sustav automatske regulacije i mjerenje potrošnje energije,
fotonaponska elektrana na krovu za zajedničku potrošnju u zgradama
te učinkovita rasvjeta, odnosno led žarulje sa senzorima u stubištima
zgrada mjere su koje Čikotić preporučuje kako bi se smanjila potrošnja
energije i troškovi, a poboljšala kvaliteta života.
- Jedino cjelovita energetska obnova ima smisla. Ona podrazumijeva,
osim ovojnice i stolarije, učinkoviti sustav grijanja i hlađenja, pripre-
mu potrošne tople vode uz podršku obnovljivih izvora energije poput
dizalice topline, biomase, geotermalne energije ili sunca. Upravo ti
obnovljivi izvori energije su najmanje zastupljeni u energetici stambe-
nih zgrada - smatra Ante Čikotić.
Za svaku od tih mjera, osim za led žarulje naravno, stanari mogu dići
zeleni kredit u bankama koji je, kako saznajemo, povoljniji, odnosno
ima niže kamate od ostalih kredita.
Fotonaponska elektrana na krovu zgrade time bi proizvodila energiju
za zajedničku potrošnju kao što je rasvjeta u stubištima, lift te ventila-
cija u garažama, čime bi im se uvelike smanjili računi.
- Matematika je jednostavna. Primjerice, isplativost solarnih panela

Investicija iz 2020. možda će se na papiru isplatiti tek


2035., ali dok će u međuvremenu cijene rasti za ostale
potrošače, za stanare u energetski učinkovitim zgradama
neće te je time njihova ušteda zapravo veća

je šest do osam godina. Stanari bi mjesečnu ratu za 10-godišnji kredit


plaćali otprilike 70 kuna, dok su dosad zajedničku potrošnju, koju sad
više ne moraju plaćati jer sami proizvode energiju plaćali po sto kuna.
To znači da bi uštedjeli već prvi mjesec kredita - izračunao je Čikotić.
Novi višak novca stanari mogu ili dogovoriti da ostane njima ili, pak,
da se stavi u zajednički fond i uloži u nešto drugo poput sigurnosti,
gospodarenja otpadom, stolarije, novog lifta ili pak čišćenja grafita.
Ako zgrada, uz elektranu, dobije i novu fasadu te se promijeni sustav
grijanja, kvaliteta života stanara uvelike se poboljšava, ali i raste vri-
jednost njihove investicije, odnosno stana u kojem žive.
- Gledajući povrat investicije, on je moguć i realan unutar 10 do 12 VIŠESTAMBENA
godina i uz sve benefite koje energetskom obnovom stanari dobivaju ZGRADA U OBNOVI
i dostupnosti jeftinog zelenog financiranja kroz 15 godina dolazimo U zgradi od sedam katova i
do situacije da će građani koji žive u takvim obnovljenim objektima 28 stanova u Zagrebu spo-
jena na toplanu ili vlastitu
svoju uštedu razliti kroz godine i u prvom mjesecu imati manje raču- kotlovnicu prosječan stan
ne. Ukratko, ušteda na računima je veća od rate kredita i dostupna je od 70 kvadrata godišnje
potroši 16.500 kWh grija-
odmah - rekao je. nja, što bi za cijelu zgradu
Kako nam je objasnio Ante Čikotić, učinkovitom fasadom smanjuju se iznosilo oko 500.000 kWh
godišnje.
mjesečni računi. Ako su stanari, primjerice, mjesečnu potrošnju ener-
gije plaćali 500 kuna, nova fasada smanjit će ih na 250 kuna. CJELOVITA ENERGETSKA
OBNOVA TAKVE ZGRADE
Dodatno, Čikotić zagovara moderna rješenja grijanja poput dizalica to- PODRAZUMIJEVA:
pline ili, pak, učinkovitih kotlovnica. Dizalice topline su, da pojasnimo,
●●  novu ovojnicu s 12 cm
uređaji pogonjeni električnom energijom nalik vanjskoj jedinici klime negorivom izolacijom
koji umjesto hladne proizvodi vruću vodu, a kao medij mogu koristiti ●●  energetsku obnovu
toplinske stanice koja
zrak, podzemnu vodu i tlo, odnosno ono što priroda daje svakoj građe- podrazumijeva ugradnju
vini na raspolaganje. Ilustracije radi, jedan kilovat električne energije dizalice topline na zrak,
novih frekventnih crp-
na kompresoru topline daje 3,5 do četiri kilovata toplinske energije ki, balansiranje cijevnog
te je tako i njegova cijena niža. Preciznije, ako jedan kilovat energije sustava, ugradnju mjernih
podstanica za svaki stan
košta jednu kunu, na dizalici topline koštat će 0,25 lipa, objasnio nam ●●  prelazak na niskotem-
peraturni režim grijanja
je naš sugovornik. uz zadržavanje postojećih
Uz to, individualnim sustavom automatske regulacije grijanja za svaki radijatora
●●  poseban sustav za grija-
stan, energija bi se trošila samo onda kada je uistinu potrebna. nje tople vode višeg tem-
- Grijanje u zgradama se upali otprilike 15. listopada, a gasi se 15. peraturnog režima
●●  zamjenu stubišne
travnja. To je tako možda funkcioniralo prije 30 godina, no danas je rasvjete učinkovitom led
situacija stvarno drugačija. Temperature su svaki tjedan različite i rasvjetom sa senzorima
pokreta
nema potrebe da se cijela zgrada grije dok je vani 20 stupnjeva iako je ●●  fotonaponsku elektra-
prosinac - pojasnio nam je. nu na krovu objekta snage
15-30 kW (ovisno o smje-
- Moramo ulagati u edukaciju kako bi ljudi shvatili koliko je to ulaganje štajnim mogućnostima
važno, odnosno da ono ne mora nužno značiti povećane troškove - krova) koja pokriva dio
zajedničke potrošnje, lif-
naglasio je naš sugovornik i dodao da “pitanje energetske učinkovitosti ta, stubišne rasvjete, crp-
nije samo pitanje uštede, nego i kvalitete života i vrijednosti nekretni- ki i dizalica topline
●●  mogućnost svakog sta-
ne te da se moramo uhvatiti u koštac problematikom lošijih zgrada i na da se spoji na zrak za
krenuti u investicije jer one su povratne”. potrebe rekuperatora
čime dobivamo mogućnost
Za dio tih ulaganja, naravno, postoje i poticaji, odnosno sufinanciranja da zgrada postane pasivna
fondova, no kako tvrdi Čikotić, to su ipak samo poticaji, čija je funkcija ili gotovo nul energetska.

potaknuti investicije, a ne ih u potpunosti pokriti. Potrošnja toplinske ener-


gije ovakvom energet-
- Priča energetske obnove u Hrvatskoj treba ići u smjeru ekonomije skom obnovom smanjuje
obujma. Ovakvih investicija treba biti sve više, treba se više kupovati, se za 70 do 80 posto, a
dodatna ušteda je ušteda
educirati i raditi na tome na razini države pa će i cijena biti manja - električne energije.
smatra.
Ipak, i uz trenutne cijene energetska obnova zgrade više je nego
isplativa investicija. Sam izračun potrošnje i uštede zapravo je statički
podatak budući da cijena energenata na razini Europske unije raste
po godišnjoj stopi od tri posto. Stoga, investicija iz 2020. možda će se
na papiru isplatiti tek 2035., ali dok će u međuvremenu cijene rasti za
ostale potrošače, za stanare u energetski učinkovitim zgradama neće
GODIŠNJICA ČETIRI DESETLJEĆA RADA
HRVATSKE TVRTKE ZA TRANSPORT NAFTE

U godini jubileja Janaf


nastavlja s investicijama
Janafovi prihodi od inozemnih korisnika čine 70 posto
ukupnih poslovnih prihoda, a kupci usluga su značajne
domaće i inozemne energetske kompanije: INA, Crodux,
NIS, MOL, Optima Grupa, Vitol...

U
godini svojih jubileja, 40 godina rada i 45 godina od
osnivanja, JANAF nastavlja s novim investicijskim
ciklusom, pridonoseći sigurnosti opskrbe energijom,
kako Hrvatske, tako i država članica
EU i jugoistočne Europe.
Nakon završetka gradnje osam
spremnika za skladištenje nafte
na Terminalu Omišalj, u 2019. započela je grad-
nja dva nova spremnika (uz pet već izgrađenih)
na Terminalu Sisak, a u pripremi su proširenja
kapaciteta na svim terminalima, što će zavisiti o
budućoj potražnji. Također se nastavljaju značaj-
na ulaganja u modernizaciju sustava, energetsku
učinkovitost, a posebno u projekte sigurnosti i
zaštite okoliša, ljudi i materijalnih dobara, čime će
investicije u proteklih deset godina premašiti iznos
od 3 milijarde kuna.
Dinamičan razvoj JANAF-a, uz ulaganja u nove
objekte, ostvaruje se uz uspješno poslovanje i
upravljanje te operativno vođenje kompanijom.
Tako su u prvom polugodištu 2019. rasli, kako
ukupni prihodi, tako posebno i profitabilnost,
ekonomičnost poslovanja i produktivnost rada.
Pritom prihodi od inozemnih korisnika, koji čine
70% ukupnih poslovnih prihoda, pokazuju dugo-
ročnost trenda izvozne orijentiranosti kompanije.
Kupci usluga su značajne domaće i inozemne energetske kompanije,
INA, Agencija za ugljikovodike, Crodux, NIS, MOL, Optima Grupa,
Vitol, Glencore, Litasco i dr. Neizvjesnošću naftnog tržišta, posebno
posljednjih mjeseci (cijene nafte, političke tenzije na Bliskom Istoku,
sankcije prema velikim proizvođačima nafte, i dr.), raste i interes
inozemnih kompanija za skladištenjem i transportom nafte i derivata
u JANAF-ovim kapacitetima. U tome važnu ulogu ima i projekt od
zajedničkog interesa EU “Naftovodi JANAF Adria” koji je realiziran u
suradnji s mađarskim MOL-om i slovačkim Transpetrolom, sa svr-
hom diverzifikacije uvoznih naftnih pravca upravo iz smjera Omišlja.
Takva politika jačanja sigurnosti opskrbe EU i njezinih članica pokaza-
la se potpuno opravdanom u 2019., kada je bio zaustavljen i ograničen
transport nafte (travanj-kolovoz) iz Rusije zbog kontaminacije nafte u
sustavu naftovoda Družba.
Razvojni planovi JANAF-a bit će i dalje usmjereni na projekte skla-
dištenja nafte i naftnih derivata te modernizacije sustava, uz daljnji
rast ulaganja u sigurnost i zaštitu, kao i u projekte tranzicije prema
niskougljičnom razvoju. S obzirom na ograničenost domaćeg tržišta,
strateški cilj je nastaviti rast prodaje usluga inozemnim kupcima, uz
poboljšanje kvalitete i vrsta usluga, ali i putem različitih marketinških
aktivnosti te povezivanjem sa strukovnim udruženjima.
Tako će JANAF, uz dosadašnja članstva u brojnim domaćim i stranim
stručnim udruženjima, postati i član promatrač Međunarodnog udru-
ženja naftnih transportera (IAOT) 25. rujna 2019. na sjednici Usprav-
nog odbora, koja se održava u Almatyju u Kazahstanu. Time se želi
proširiti razmjena znanja i iskustava te otvoriti novi poslovi i tržišta.
U širenju međunarodnih aktivnosti posebnu ulogu imaju JANAF-ove
tradicionalne energetsko-naftne konferencije, od kojih će se jedna

Prepoznavanje prilika i kretanja na energetskom


tržištu dovelo je do otvaranja JANAF-a prema
novim tržištima i izvozu
održati i ove godine, a kojom će se ujedno radno i svečano obilježiti
JANAF-ove obljetnice. U današnjim turbulentnim i tranzicijskim
uvjetima energetskog tržišta bit će važno čuti što energetski stručnjaci
i poslovni ljudi misle o tranziciji prema niskougljičnoj energiji, rastu-
ćim političkim rizicima, politici sigurnosti opskrbe energijom EU,
promjenjivosti cijena nafte, i drugo.
“Prepoznavanje prilika i kretanja na energetskom tržištu dovelo je do
otvaranja JANAF-a prema novim tržištima i izvozu, a samim time do
intenzivnog investicijskog ciklusa usmjerenog prema izgradnji novih
spremničkih kapaciteta i infrastrukture naftovoda te smo istodobno
razvijali i pružanje novih usluga našim korisnicima, kao što je mije-
šanje različitih vrsta nafte tzv. blending. Takve poslovne odluke, uz
smanjenje troškova poslovanja, omogućile su nam ostvarivanje više-
godišnjih dobrih poslovnih rezultata. Takvim pristupom upravljanja
kompanijom, koji dovodi do stvaranja novih vrijednosti, osnažuje se
JANAF, koji je postao jedan od najznačajnijih poslovnih subjekata u
Republici Hrvatskoj i važan čimbenik u energetskoj sigurnosti Europ-
ske unije i ovog dijela Europe”, istaknuo je predsjednik Uprave JA-
NAF-a dr.sc. Dragan Kovačević.
NOVI SMJER ININO POLUGODIŠTE U ZNAKU
INTENZIVNOG RAZVOJA POSLOVANJA

Od plinskih otkrića do
ulaganja u startupe
Iza naftne kompanije je izrazito dinamičnih pola godine,
u kojima je tvrtka ostvarila rast prihoda i niz uspjeha
od razvoja novih komercijalnih rezervi do jednog od
najvećih rafinerijskih remonta u svojoj povijesti

I
za hrvatske nacionalne naftne kompanije uzbudljivih je pola godi-
ne. Ina je u prvih je šest mjeseci ostvarila rast prihoda i nešto nižu
dobit, ali uz više od 1,2 milijarde kuna investicija. Utoliko se može
zaključiti da je, kako naglašavaju u tvrtki, iza Ine polugodište ulaga-
nja. A taj trend trebao bi trajati i dalje.
U fokusu su povećanje i rast domaće proizvodnje, nastavak istraži-
vanja te obnova i povećanje rezervi, jer tako Ina doprinosi energet-
skoj neovisnosti države i dodatno osigurava sigurnu opskrbu tržišta.
Jedan od takvih projekata je svakako ciklus istraživanja ugljikovodika
u panonskom dijelu Hrvatske.
Novo poglavlje tog projekta počelo je nakon što je Vlada 29. kolovoza
2019. donijela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploata-
ciju ugljikovodika na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu
Hrvatske.
Rezultat je to drugog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju uglji-
kovodika na kopnu koji je bio raspisan u listopadu prošle godine. Ina je
dobila dozvole za istraživanje na dva istražna prostora, i to Drava-03 te
Sjeverozapadna Hrvatska-01.
U prijašnjem natječaju još 2016. Ina je dobila pravo istraživanja istraž-
nog prostora Drava-02 i ti su se napori pokazali uspješnima. Tako je
Ina nedavno Agenciji za ugljikovodike prijavila komercijalno otkriće
ležišta plina na bušotini Severovci-1 u istražnom prostoru Drava-02,
na kojoj je ispitivanjem u dva plinom zasićena intervala izmjerena
količina plina od ukupno 53.000 prostornih metara na dan.
Istražna bušotina Severovci-1 nalazi se na istražnom prospektu Seve-
rovci, u blizini Ininih eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac i Ferdi-
nandovac. Samo bušenje i izrada kanala bušotine trajali su četiri mje-
seca, pri čemu je postignuta konačna dubina bušotine od 3410 metara.
Sve istražne aktivnosti Ina je provela u okviru odobrenih radnih
programa te ugovorenih radnih obveza, a iz kompanije su poručili da
planiraju nastaviti aktivnosti kako bi novootkrivene rezerve plina u
sljedećim godinama privela proizvodnji, s time da će ostvarenje plana
ovisiti o trajnosti postupaka izdavanja svih potrebnih dozvola. Ukupno
je na istražnom području Drava-02 uloženo oko 100 milijuna kuna. Inina regionalna mreža
Inače, prihodi Ina Grupe u prvih su šest mjeseci iznosili nešto manje dostigla brojku od 511
od 9,5 milijardi kuna, što je rast od 13 posto u odnosu na isto prošlo- maloprodajnih mjesta u
godišnje razdoblje. Pozitivan trend, objašnjavaju u Ini, uglavnom je Hrvatskoj te susjednoj
rezultat veće prodaje. Povećao se i operativni novčani tok, i to za 22 Bosni i Hercegovini,
Sloveniji i Crnoj Gori.
posto, te je dosegnuo gotovo 1,2 milijarde kuna. EBITDA je, pak, bila Samo ove godine
nešto manja nego u istom lanjskom razdoblju te je iznosila malo više otvoreno je ukupno
od 1,6 milijardi kuna. novih 11 maloprodajnih
U Ini ističu da su im ukupna kapitalna ulaganja u prvom ovogodiš- mjesta u te tri države
njem polugodištu iznosila 518 milijuna kuna. Istodobno, neto dug je na
kraju lipnja smanjen na samo 701 milijun kuna, a omjer duga i kapita-
la bio je ispod 6 posto. Što se već spomenutih investicija tiče, valja ista-
knuti kompanijine napore u segmentu rafinerijskog poslovanja. Radi
se o projektu Novi smjer 2023., u sklopu kojeg bi se trebalo realizirati
i ulaganje u gradnju postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj
rafineriji nafte.
U prvih šest mjeseci 2019. kapitalna ulaganja u rafinerijsko poslovanje
odnose se uglavnom na remont Rafinerije nafte Rijeka koji je jedan od
najvećih u povijesti kompanije. Tijekom ovog remonta zamijenjena je
glavna kolona na postrojenju za atmosfersku destilaciju te su završeni
brojni drugi radovi s ciljem stvaranja održivog i efikasnog rafinerijskog
poslovanja.
Takvo ulaganje pokazuje Ininu predanost daljnjem razvoju ove dje-
latnosti, s dodatnim aktivnostima u sklopu programa Ina R&M Novi
smjer 2023. Istodobno se nastavljaju aktivnosti vezane za ulaganje u
Postrojenje za obradu teških ostataka u RNR. Ukupna ulaganja veća
su od 4 milijarde kuna, što predstavlja dosad najveći pojedinačni Inin
investicijski projekt. Konačna odluka o investiciji planira se donijeti do
kraja ove godine, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.
U segmentu maloprodaje Inin je cilj povećati udio na postojećim
tržištima te se proširiti na nova - u Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju.
Danas Ina upravlja maloprodajnom mrežom s više od 500 lokacija, a
uz širenje i razvoj novih proizvoda i usluga nastavlja se modernizacija
maloprodajne mreže te implementacija koncepta Fresh Corner. Ina
je nedavno preuzela dva nova maloprodajna mjesta, u Svetoj Nedelji i
Desincu.
Time je njezina regionalna mreža dostigla brojku od 511 maloprodaj-
nih mjesta u Hrvatskoj te susjednoj Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Cr-
noj Gori. Samo ove godine otvoreno je 11 maloprodajnih mjesta - dva u
Hrvatskoj, tri u BiH i šest u Crnoj Gori. U kompaniji naglašavaju da je
to nastavak provedbe njihove strategije, u kojoj su među najvažnijim

U Ininoj rafineriji Rijeka zamijenjena je glavna kolona


na postrojenju za atmosfersku destilaciju
ciljevima povećana ulaganja u usluge kupcima i maloprodaju te konti-
nuirana modernizacija maloprodajnih mjesta, a ove su godine poveća-
li i mjesečna primanja svojim radnicima u maloprodaji.
Inače, Ina je u suradnji s nacionalnom elektroenergetskom kompa-
nijom pokrenula i projekt gradnje punionica za elektromobile na
njezinim benzinskim postajama koje se nalaze na autocestama. Čak
12 HEP-ovih punionica postavljeno je u suradnji s Inom, a nalaze se
na odmorištima Ljubeščica, Vukova Gorica, Brinje i Lepenica Sjever
te na točkama ulaska ili izlaska s autocesta u Goričanu i u Sesvetskom
Kraljevcu.
Na koncu, Ina je bila vrlo aktivna i u segmentu razvoja i poticanja no-
vih poslovnih rješenja. Tako je nedavno sklopljen ugovor između Ine
i Zagrebačkog inovacijskog centra, Algebra Laba te Step RI-ja, čime
je pokrenut prvi Inin startup program pod nazivom ANI, što znači Svoj startup program
“akceleriranje novih ideja”. Ina će razvijati u suradnji
s tri domaća inkubatora
Projektom ANI, koji će trajati go-
dinu dana, jedna od naših vodećih
energetskih kompanija u suradnji
s partnerima pokrenula je sveobu-
hvatni startup program putem kojeg
želi privući inovativne pojedince i
timove čije su ideje u skladu s ra-
zvojnom vizijom i potrebama kom-
panije, ali i cijelog tržišta. Iz tog su
razloga najveći fokus stavili upravo
na maloprodajna rješenja, energiju i
energetiku te mobilnost.
Iz Ine poručuju da su svjesni kako
živimo u svijetu koji se mijenja brže
nego ikad te da veze sa startup zajed-
nicom tvrtkama pomažu u zadrža-
vanju konkurentnosti na tržištu.
TRŽIŠTE KAKO JE JAČA KONKURENCIJA DOBAVLJAČA
SRUŠILA CIJENU NAJČIŠĆEG FOSILNOG GORIVA

Što pad cijena prirodnog


plina znači za hrvatske
potrošače i zaštitu
Kratkoročne cijene prirodnog plina na europskim
burzama u pojedinim su trenucima ovog ljeta dosezale
najnižu razinu u zadnjih deset godina. Što to znači za
potrošače i napore da se uspore klimatske promjene?
piše Marko Biočina

E
uropa se guši u prirodnom plinu. Ali, to gušenje nije
štetno, već blagotvorno. Zbog niza razloga cijene prirod-
nog plina na europskom tržištu tijekom proteklog ljeta
dosegnule su iznimno nisku cijenu, najnižu u proteklih
deset godina.
Tijekom proteklih tjedana cijena ovog energenta na ni-
zozemskom TTF-u - najlikvidnijoj europskoj burzi - pale
je ispod razine od 8 eura za megavatsat. U isto vrijeme prošle godine
cijena istog proizvoda bila je tri puta viša, oko 26 eura za megavatsat.
Radi se o cijenama na takozvanom “day ahead tržištu”, gdje se kupuje
plin za isporuku sljedećeg dana, a koje zbog toga najbolje reflektira
aktualno stanje likvidnosti na tržištu. Iz PPD-a, najvećeg domaćeg
distributera prirodnog plina, tvrde kako je takva cijena posljedica niza
kratkoročnih utjecaja i kroz smanjenu potrošnju plina i kroz povećanu
ponudu.
“Rekordno stanje popunjenosti podzemnih skladišta plina u cijeloj EU
te povećana proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, po-
sebice vjetra, smanjila je trenutnu potražnju za plinom. Uz to dobava
plina iz Norveške i Rusije je na visokom nivou te su na terminal Gate u
Rotterdamu pristigla dva broda s LNG-om. Sve navedeno uzrokovalo
je višak plina u sustavu, što je smanjilo cijenu na TTF-u, koja je po-
četkom ovog mjeseca bila najniža u posljednjih 10 godina. Ipak, treba
znati i da je ta cijena vrlo volatilna. Samo tijekom rujna kretala se u
rasponu od 7,5 eura do 12,25 eura po megavatsatu. Također, dugoročniji
proizvodi imaju više cijene - za listopad je na razini od 13,4 eura po
megavatsatu. A trenutna cijena prirodnog plina za buduću isporuku
plina u prvom kvartalu 2020. na TTF-u trenutno je 51 posto skuplja
od cijene plina za “day-ahead proizvod” i na nivou je od 19,4 eura po
megavatsatu”, objašnjavaju iz PPD-a.
Objašnjenje ove diskrepancije krije se u različitim metodama formi-
ranja cijene ovih proizvoda. Dok “day ahead” proizvodi reflektiraju
odnos fizičke dostupne količine plina na tržištu i potražnje za njim u
danom trenutku, na cijene plina za dugoročnije proizvode (mjesec,
kvartal, sezona ljeto, sezona zima, plinska ili kalendarska godina), a
koje su referentne opskrbljivačima za nabavne ugovore, utjecaj imaju
prvenstveno kretanja cijena nafte, ugljena i emisije CO2, odnosa teča-
ja dolara i eura, doba godine (ljeto ili zima) te geopolitičke okolnosti.
A ta diskrepancija još je izraženija ako se analiziraju cijene na austrij-
skoj burzi plina u Baumgartenu (VTP) koja je zbog zemljopisne blizine
i infrastrukturne povezanosti referentnija za određivanje cijene plina

Trend snižavanja cijena dnevnih trgovačkih proizvoda


na austrijskom tržištu uzrokovan je povećanim dotokom
plina iz Slovačke na interkonekciji Baumgarten te
očekivanjem porasta uvoza iz Njemačke
u Hrvatskoj. A cijene u Baumgartenu su znatno više nego u Nizozem-
skoj.
“To tržište je trenutno skuplje u odnosu na nizozemsko za oko 25 posto
ako promatramo kratkoročni proizvod. Naime, on je trenutačno 11,45
eura po megavatsatu. No i na ovom tržištu je cijena niža u odnosu na
prošlu godinu. Trend snižavanja cijena DA proizvoda na austrijskom
tržištu uzrokovan je povećanim dotokom plina iz Slovačke na interko-
nekciji Baumgarten te očekivanjem porasta uvoza iz Njemačke. No,
pad cijene kratkoročnih proizvoda u Austriji daleko je manji u odnosu
na Nizozemsku jer su kratkoročni uzroci pada cijene značajno manji.
Cijena za listopad na tom je tržištu veća za 19 posto, dok je cijena plina
isporučenog u prvom kvartalu 2020. košta čak 73 posto viša”, kažu u
PPD-u.
Kod razmatranja mogućih faktora koji bi mogli dovesti do povećanja
cijena na europskom tržištu u PPD-u ističu nekoliko faktora.
Prvi razlog takvog povećanog rizika se u znatnoj mjeri krije u straho-
vima kako bi prvim danom 2020. mogla biti prekinuta opskrba ruskog
plina u Europu.
Naime, zadnjim danom ove godine prestaje vrijediti i desetogodiš-
nji ugovor o transportu plina koji je 2009. sklopljen između ruskog
Gazproma i ukrajinskog Naftogaza, a temeljem kojeg je okončana
velika plinska kriza iz 2009.
Ako taj ugovor ne bude produžen ili novi ne bude potpisan, ruski plin
bi prestao teći kroz ukrajinske plinovode CIJENE PLINA
Realizira li se taj, još uvijek neizvjestan, ali posve moguć scenariji,
cijeli niz država središnje i istočne Europe - među kojima je i Hrvatska
- mogao bi opet biti prisiljen na neugodne i vrlo skupe redukcije prirod-
nog plina.
7,5
eur/MWh bila je
najniža cijena
na TTF burzi
51
posto je razlika
Dakako, mogućnost takvog scenarija povećava i rizik opskrbe, pa između kratko-
ročnih i dugo-
samim time i diže cijenu po kojoj se danas može kupiti plin koji će biti 10 ročnih cijena
plina
isporučen tada. godina nisu
Upravo radi tog razloga europski potrošači plina zadnjih su mjeseci viđene ovako

koristili nisku cijenu kako bi punili plinska skladišta diljem Europe i na


niske cijene
12,2
taj način smanjili rizik u slučaju prekida isporuka u siječnju.
Već početkom ovog mjeseca, otprilike mjesec dana prije nego što obič-
25
posto je skuplji
eura
bila je najviša
DAM cijena
no započinju ciklusi povlačenja plina iz skladišta, europski kapaciteti plina na VTP-u po megavat-
nego na TTF-u satu
bili su napunjeni 95 posto.
Ipak, kako posljednji izvještaji sugeriraju da su Rusija i Ukrajina ostva-
rile osjetan napredak u pregovorima oko novog transportnog režima,
2,18% bit će niža cijena
za kućanstva

jača optimizam kako prekida neće biti.


U tome slučaju, s obzirom na puna skladišta, a dogode li se i pogodne
klimatske okolnosti (topla zima) cijena plina mogla bi ostati niska i
tijekom sezone grijanja. No, postoje još neki faktori koji bi mogli rezul-
tirati rastom cijene.
Iščekuje se odluka Europske unije o ograničavanju pristupa Gazpromu

Sljedeće ogrjevne sezone, dakle, građani će kupovati


nešto jeftiniji plin, a veći, poslovni, kupci već sad mogu
iskoristiti povoljne okolnosti. Potraje li ovo razdoblje
povoljnog plina, mogao bi to biti i kraj korištenja ugljena
korištenju OPAL plinovoda koji povezuje Sjeverni tok s njemačkim i
ostalim srednjoeuropskim tržištima.
Bude li ta odluka negativna po Gazprom, smanjit će se količine plina
dostupne u srednjoj Europi, pa bi cijena mogla rasti.
Još jedan mogući rizik je kretanje cijene nafte. S obzirom na to da još
uvijek znatan broj ugovora za dobavu plina u Europi u svojoj cjenov-
noj formuli ima uključen i element cijene nafte, njezin rast temeljem
događaja poput napada na postrojenja u Saudijskoj Arabiji mogao bi
dovesti do poskupljenja plina.
Na koncu, tu su i rizici vezani za anomalije koje su otkrivene u reakto-
rima francuskih nuklearnih elektrana, a koji bi mogli dovesti do sma-
njenog intenziteta njihova rada. U tom slučaju je za očekivati da će
zbog zadovoljenja potreba za električnom energijom rasti proizvodnja
plinskih elektrana. A to bi, pak, povećalo potražnju za tim energentom
i, konzekventno, njegovu cijenu.
Ipak, kako god se kretala cijena plina na regionalnim tržištima, mali
hrvatski potrošači nemaju razloga za brigu. Naime, segment opskrbe
kućanstva još uvijek je djelomično regulirana djelatnost u Hrvatskoj,
a cijena se određuje formulom koja se temelji na cijenama iz prošle
godine.
Kako su generalno cijene plina u 2019. godini niže u odnosu na 2018.
godinu, cijene plina za kućanstva od 1. travnja 2020. godine sigurno
neće rasti.
“Prošle je godine zbog visokih cijena plina u Europi, plin hrvatskim
kućanstvima trebao poskupjeti 19 posto, no formulom za izračun refe-
rentne cijene plina dozvoljeno je povećanje nabavne cijene za mak-
simalno 10 posto. Referentna cijena plina za razdoblje od 1. travnja
2019. do 31. ožujka 2020. godine iznosi 0,1985 kuna po kilovatsatu, pri
čemu cijena nabave plina iznosi 0,1548 kuna po kilovatsatu, a premija,
odnosno fiksni dio referentne cijene plina, iznosi 0,0437 kuna po ki-
lovatsatu. Dakle, poznata je formula za izračun cijene plina za kućan-
stva za iduću sezonu grijanja. Raspolažući stvarnim podacima za 8 od
12 mjeseci ove godine, a koji ulaze u izračun referentne cijene plina za
iduću sezonu te trenutnim cijenama dugoročnih proizvoda, nabavna
cijena plina za kućanstva od 1. travnja 2020. niža je od trenutačne za
2,18 posto”, objašnjavaju iz PPD-a.
Sljedeće ogrjevne sezone, dakle, građani će kupovati nešto jeftiniji
plin, a veći, poslovni, kupci već sad mogu iskoristiti povoljne okolnosti
na ovom tržištu. Potraje li ovo razdoblje povoljnog plina, mogao bi to
biti i konačni kraj energetskog korištenja ugljena u Europi, što je važan
trenutak u borbi za zaustavljanje klimatskih promjena.

Kako obnovljivce učiniti piše


doc. dr. sc. Goran

fleksibilnima?
Krajačić
voditelj Katedre
za energetska
postrojenja i
Oslanjanje sustava na varijabilne izvore traži energetiku, FSB,
promjenu u paradigmi vođenja i planiranja sustava Zagreb

Četrnaesti po redu tjedan održive energetike EU održavao se ove


godine u Bruxellesu od 18. do 20. lipnja pod sloganom “Oblikova-
nje europske energetske budućnosti” (‘Shaping Europe’s Energy
Future’).
Preko 90 tematskih sekcija vezanih uz energetsku politiku, s preko
4000 sudionika, 380 govornika i više od 100 prilika za umrežava-
nje, konferencija je bila mjesto na kojem se zaista moglo nazrijeti Republika Hrvatska
kako bi mogla izgledati energetika budućnosti. Ono što je bilo ima značajan kapacitet
upečatljivo za budućnost elektroenergetskih sustava bile su disku- fleksibilnih elektrana,
to su prije svega
sije o tome kako postići stabilne i sigurne sustave koji 100 % svojih hidroelektrane koje
potreba zadovoljavaju iz obnovljivih izvora energije, i to većim u manje od 15 minuta
dijelom onih varijabilnih, dakle iz energije Sunca i vjetra. Druga mogu postići svoju
bitna poruka sa skupa kojem je tema bila kako ostvariti taj sustav nazivnu snagu, pa se i
jest izgradnja Energetske unije u EU. Energetska unija se temelji većina akumulacijskih
elektrana koristi za
na pet stupova: 1. povjerenje, sigurnost i solidarnost, 2. zajedničko optimalno vođenje
energetsko tržište, 3. energetska učinkovitost, 4. dekarbonizacija sustava
energetskih sustava, to jest izbacivanje fosilnih goriva iz upotrebe,
5. istraživanje, razvoj i kompetitivnost, to jest preuzimanje vodeće
uloge u svijetu po pitanju korištenja čistih tehnologija.
Oslanjanje sustava na varijabilne izvore traži promjenu u para-
digmi vođenja i planiranja sustava, pa tako proizvodnja više ne
slijedi potražnju, nego to treba biti obrnuto. K tome je još potrebno
imati fleksibilne elektroenergetske sustave. U elektroenergetskim
sustavima imamo četiri glavna izvora fleksibilnosti. U prvom redu
tu su fleksibilne elektrane koje imaju brzo vrijeme odaziva i mogu
značajno podizati i spuštati snagu u kratkom periodu. Drugi izvor
fleksibilnosti je skladištenje električne energije. Prije svega, tu se
gleda na pretvorbu električne energije u neki drugi vid te zatim
njeno skladištenje i naknadna pretvorba u električnu energiju, kao
što je pretvorba u mehaničku energiju i skladištenje u hidropoten-
cijalu reverzibilnih hidroelektrana. Treći vid fleksibilnosti su in-
terkonekcije i prekogranični vodovi koji omogućavaju da se koristi
fleksibilnost susjednih sustava te se geografskom rasprostranjeno-
šću umanjuje varijabilnost kako primarnih izvora, tako i potražnje.
Na kraju, četvrti i možda najznačajniji vid fleksibilnosti proizlazi
iz povezivanja elektroenergetskog sustava sa svim drugim ener-
getskim sustavima i infrastrukturom kojoj je potreban neki vid
energije. Tu se radi o povezivanju s centraliziranim toplinskim su-
stavima za grijanje i hlađenje, zatim sa sustavima transporta kroz
punjenje električnih vozila, kao i s vodovodnim sustavima.
Proizvodnja vodika i sintetičkih goriva također se nameće kao
moguće rješenje varijabilnosti. Integriranjem raznih sustava omo-
gućuje se aktivno upravljanje potražnjom te se električna energija
naprednim sustavima predikcije i vođenja optimalno koristi da se
izbjegnu zagušenja u mreži, nestašice te viškovi koji bi se trebali
odbacivati jer u svakom trenutku potražnja i proizvodnja moraju
biti jednake.
Republika Hrvatska ima značajan kapacitet fleksibilnih elektrana,
to su prije svega hidroelektrane koje u manje od 15 minuta mogu
postići svoju nazivnu snagu pa se i većina akumulacijskih elektra-
na koristi za optimalno vođenje sustava. Protočne hidroelektrane
su isto fleksibilne, no smanjivanje proizvodnje u određenim tre-
nucima može izazvati prelijevanja brana, što znači gubitak vode
i energije. Slično tome, regulacija prema dolje se može vršiti u
vjetroelektranama i solarnim fotonaponskim elektranama. Flek- U elektroenergetskim
sibilne elektrane na fosilna goriva uključuju plinske elektrane, sustavima postoje
elektrane na tekuća goriva te sve više termoelektrana na kameni četiri izvora
ugljen novije proizvodnje, koje zbog uvjeta na tržištu ipak moraju fleksibilnosti:
osigurati fleksibilnost da ne bi morali plaćati preuzimanje energije fleksibilne elektrane,
koje se ponekad reflektira negativnim cijenama u pojedinim sati- skladištenje energije,
ma na burzi. interkonekcije i
Velike termoelektrane na lignit ili nuklearne elektrane nije po- integracija raznih
željno ciklirati, iako je to moguće, te je taj problem bio rješavan društvenih sustava
skladištenjem viškova energije, kao što je prije spomenuto, u
reverzibilnim hidroelektranama. Za reverzibilne hidroelektra-
ne karakteristični su veliki investicijski troškovi, dugo vrijeme
izgradnje, a najviše treba paziti na zakonodavstvo i politiku re-
gulacije, mrežna pravila, politiku oporezivanja i zaštite okoliša te
tržište električnom energijom. S druge strane, ovi objekti sa svojim
akumulacijama donose mnoge dobrobiti, kao što su navodnjavanje,
zaštita od poplava i upravljanje vodotocima, zaštita od požara te
povezivanje s desalinizacijskim postrojenjima, koje omogućava
dodatnu fleksibilnost te podiže razinu sigurnosti dobave vode i
energije. Sve ovo čini reverzibilne i crpno akumulacijske elektrane
potrebnim rješenjima više u sustavu prilagodbi klimatskim pro-
mjenama i gospodarenju vodama, nego u sustavu elektroenergeti-
ke, gdje se sve više naglaska stavlja na stacionarne baterije.
Nekoliko sekcija na tjednu održive energetike bilo je posvećeno
baterijama i proizvođači u svojim planovima imaju izgradnju
nekoliko “gigatvornica” u Europi, što će omogućiti zadovoljavanje
potražnje do 2025. Prema planovima razvoja stacionarnih bate-
rija od 2030. do 2050. ostavlja se sve manje prostora za plin kao
tranzicijsko gorivo u regulaciji elektroenergetskih sustava jer zbog
sigurnosti dobave neće moći konkurirati lokalnim resursima.
ANALIZA KAKO SPOJITI URAVNOTEŽENU I
OPTIMISTIČNU LIDERSKU HRVATSKU

Nova energetika
- kako do nje?
Trebamo poduzetne ljude, inovatore i stručnjake, ali i
ljude koji će shvatiti realnost u kojoj se nalazimo

M
ožemo li zamisliti promjenu paradigme u Hrvat-
skoj i jednu novu Hrvatsku 2050. u kojoj ćemo
voziti 80 do 85 posto vozila na obnovljive izvore
energije, a 75 posto na električni pogon i plin (bio-
plin, vodik)?
Možemo li zamisliti da ćemo 2050. imati skoro pot-
puno elektrificirani gradski i međugradski promet? piše
Igor Grozdanić
I to do 85 posto ako želimo postići cilj smanjenja emisije stakleničkih
energetičar i energetski
plinova od 60 posto do 2050.? Sve to kako bismo postigli klimatski ekonomist, HGK
neutralnu Europu prema procjenama Svjetskog energetskog foruma.
Možemo li zamisliti da će većina brodova i plovila na Jadranu i našim
rijekama umjesto dizela i “plave lože” kao goriva koristiti električnu
energiju ili obnovljivu zelenu energiju (bioplin), a prije toga kao rješe-
nje LNG na moru u velikim transportnim brodovima i kruzerima?
Možemo li zamisliti da će sve kraće brodske linije biti elektrificirane
kao što je to danas slučaj u nacionalnom parku Mljet? Sve to možemo,
ali prvo moramo uočiti ozbiljan problem dizela i benzina i raditi da na
tome da ih potisnemo s naših cesta i iz naših luka. Nerealno je to oče-
kivati i učiniti samo s OIE (potreban nam je i prirodni plin kao potpora
i nadopuna). Krajnje je vrijeme da počnemo uopće i/ili bolje promišlja-
ti kako će izgledati budućnost 2030. i 2050. godine. I za jedan i za drugi
vremenski okvir već su definirani različiti razvojni okviri, bilo globalni Natječaj u vrijednosti
u obliku 17 ciljeva održivog razvoja, bilo EU u obliku klimatski neu- od milijun kuna
tralne Europe. Mi ih samo trebamo slijediti i malo biti i “slobodoumno” omogućilo je 130 tvrtki
kreativni. kupnjom električne
energije u 2018. godini
Znamo li mi u Hrvatskoj što je COR i 17 ciljeva održivog razvoja ili
što spada pod terminologiju održivosti. Pola hrvatske struke nažalost
“ne barata” (ne upotrebljava) s ovim pojmovima, a dosta ih uopće i ne
razumije. Hrvatska se nažalost slabo ili previše polagano mijenja. Ona
je s druge strane zagušena problemima jer nemamo ni volje ni obzira
jedni prema drugima, a još manje kapaciteta da ih rješavamo (a mno-
gi bi visoko letjeli). U trenutku (predvečerju) kad Hrvatska preuzima
predsjedanje Europskom unijom iduće godine i kada se većina europ-
skih zemalja već izjasnila za klimatski neutralnu EU do 2050., upravo
bi energetika trebala biti hrvatski prioritet i tema za nametnuti osta-
lima. Upravo je vrijeme u kojem bi mogli poentirati. To bi bila Hrvat-

Apostrofirat ću Winstona Churchilla: “Znanje,


hrabrost i lucidnost su nam potrebni u ovom
trenutku, ali i hladna glava”

ska kojom bismo se mogli ponositi. Treba nam nekakav “poguranac”


optimizma u društvu.
Zemlja koja koristi sve svoje prirodne potencijale i mineralne resurse
kako bi među prvima u Europi mogla iskoristi baš te resurse da bi došla
do 85% obnovljivih i postala održiva (za početak, energetski i promet-
no). Ona bi s time unaprijedila svoj energetski sustav, pokrenula kon-
tinuirana ulaganja u energetiku (naglasak na kontinuirana) i proširila
uporabu korištenje OIE. OIE je krajnji cilj, to je sada svima jasno, samo
je nepoznanica na koji način i kojim putem “koračati”.
Dok raspravljamo trebaju nam vjetroelektrane ili ne i u kolikoj mje-
ri, puše li vjetar ili ne puše i koliko dovoljno puše. Imamo li dovoljno
sunca u predvečerje ljeti (a kamo li zimi), i ako sunce sja, može li tada
biti vjetra (drugim riječima danas u 21. stoljeću iluzorna pitanja) po-
stavljaju se sljedeći problemi. Navest ću ih samo par trenutno aktual-
nih u RH (za više, a ima ih dosta pa bi mi trebalo puno više prostora).
Problematika toplinarskog sustava (centraliziranog i područnog),
sustav emisija CO2; Sustav obveza energetske učinkovitosti za nje-
gove obveznike; - Podzakonski akti u sektoru OIE; -Cijena električne
energije za kategoriju kupaca “poduzetništvo”. Oni su itekako rješivi,
ali za njih treba znanje, volja i solidarnost dionika (i to nam manjka
uz sve ostale probleme na koračanju prema niskougljičnom društvu).
Zeleni i obnovljivci smatraju da su ovo ključni trenuci za prebaciti se
u novu brzinu jer vremena nema. Smatraju da je sada došlo vrijeme
za promjenu paradigme i za “Novu energetiku” (neki kažu i “Moderna
energetika”). To je promjena paradigme i promjena načina razmišlja-
nja i rada. Nemojte uspoređivati OIE s termoelektranama na klasična i
fosilna goriva. Mi mijenjamo društvo, sada i odmah.
Međutim, mi se moramo naučiti, što i kako? S jedne strane mi mora-
mo imati optimizma (to nam nasušno manjka), a s druge strane mo-
ramo naučiti raditi i prihvatiti svoje kapacitete. Trebamo lidere, ali i
ljude koji će ih pratiti i imati znanja.
Moramo naučiti prvo “puzati” da bismo prohodali i jednog dana trčali,
veli mi nedavno jedan dobar prijatelj i sjajan stručnjak i gospodarstve-
nik. Jedan od njih je i uporaba prirodnog plina. Njega treba više kori-
stiti (posebno u sektoru prometa gdje je on zapostavljen), jer prirodni
plin ima sve kvalitete, a služi i kao podloga i kao potpora energetici
i prometu k famoznih 85% OIE. Kada smo već kod prirodnog plina,
on se s druge strane na nekakav čudan način omalovažava (u ovim

Nova energetika je promjena paradigme


i promjena načina razmišljanja i rada.
Mi mijenjamo društvo, odmah

procesima energetske tranzicije), posebice prirodni plin u prometu,


ako znamo da je sljedeće desetljeće proglašeno desetljećem prirodnog
plina. Autora se pita zaista kuda to mi idemo i kako ćemo stići u 2050.
godinu. S druge strane nameće se stvar da za sve energente ima mje-
sta u energetskom miksu pa i za prirodni plin . Dapače, plin i OIE će
zajedno činiti energetski miks već 2040. U čemu je onda problem? Za-
što Hrvatska ne radi samo na tom cilju? Cilj je vrlo jasan. Iskoristimo
prirodni plin da bi ojačali ulogu OIE, i zajednički, što bezbolnije, prošli
energetsku tranziciju.
Trebamo ljude s hrabrošću, znanjem, a ne ljude podijeljene u “rovo-
vima”. Ljude koji će u pravom trenutku presjeći i donijeti odluku na
osnovu naših stvarnih kapaciteta. Teško, ali imamo ih, javite se, i sve
je izvedivo.
Napomena: Autor zadržava samo i isključivo svoj stav, nikako svoje
kuće u kojoj radi. Ovo je isključivo autorov komentar navedene proble-
matike.
Priključi se
zelenoj
budućnosti