MREŽE

Svrha ove brošure je sažeto prenijeti dvogodišnje iskustvo iz Mreže ekosela Balkana o participativnom odlučivanju, edukacijskim koracima i strukturiranju ‘organske’ mreže. Te se metode mogu primijeniti u svim segmentima društva i organizaciji života u zajednicama, kako bi se zamijenile današnje piramidalne organizacijske strukture društva, dovodeći do veće ravnopravnosti i većeg utjecaja svakog/e člana/ice zajednice na odluke koje ih se tiču, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska.

Društvo za kulturu i suživot s prirodom 'Kneja', Čakovec, 2007.
sastavila Marijana Lesar, marijana@kneja.hr
Ovu e-publikacija omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj ne odražava nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Kneja. This e-publication is made possible by the generous support of the American people through the support of the United States Agency for International Development (USAID), under the terms of Cooperative Agreement USAID CA#160-A-00-01-00109-00, through CroNGO Project, operated by the Academy for Educational Development (AED). The contents are the responsibility of Kneja and do not necessarily reflect the views of USAID or the United States Government.

1

PREAMBULA Suradnja ljudi kroz povijest pokretala je revolucije, spašavala živote i prenosila vijesti s jednog kraja svijeta na drugi. U kriznim situacijama, u katastrofama i ratovima, ljudi na pogođenim područjima organizirali su se u grupe (po susjedstvima, kvartovima…) pomažući si međusobno, što je najčešće bilo ključ preživljavanja. U situacijama kad su ugroženi životi, najćešće se zaboravlja na osobne predrasude, koje u normalnim okolnostima sprječavaju komunikaciju sa skupinama ili drugim zemljama koji se znatno razlikuju od naših osobnih navika ili navika većinskog stanovništva. Zbog negativnih posljedica globalizacije propadaju lokalne ekonomije, društvo se sve više raslojava na bogate i siromašne, konzumerizam i ‘šoping’ postali su novi hobiji ‘tranzicijskih’ društava, dok klimatske promjene naplaćuju dugove otrovanih i opustošenih krajeva multinacionalnih kompanija kojima smrt, glad ili oboljenje od raka predstavlja samo povećanje nula na kontima njihovih računa. Na mnoge političke sustave danas utječu obavještajne službe, Svjetska Banka i World Trade Organization, koji predstavljaju udruženja multinacionalnih kompanija i njihove interese. Te organizacije kroz razne ugovore uvlače države u krize zatirući ljudska prava, eksploatirajući resurse i uništavajući okoliš i zdravlje ljudi. Primjeri za to su beskonačni, no najveći je problem što se resursi eksploatiraju u bogate zemlje, dok se države iz kojih se zalihe crpe sve više srozavaju. U Hrvatskoj se počeo osjećati neokapitalistički zadah. Naši vrijedni resursi klize u kompanije poput Coca Cole koja otkupljuje naše izvore pitke vode (‘Bistra’), ili se truju kroz izbjegavanje odgovornosti za ugrožavanje života, preslikavajući ponašanje multinacionalnih kompanija, gdje slučaj Karlovačke pivovare može poslužiti kao jedan od rjetkih primjera koji su došli do očiju javnosti. Rivalstvo u politici troši energiju društva i veliku količinu novčanih sredstava, koja bi se mogla usmjeriti na kreativnije sadržaje. Primjer takvog sustava moguće je usporediti sa piramidom kojoj dno čini narod, a vrh čine oni koji su na vlasti, a sve sa ciljem zgrtanja što veće količine novca i zadovoljavanja osobnih interesa. Svi ti ‘pozadinski procesi’ kojih do sada nismo bili direktno svjesni, našli su svoj put na svjetlost dana kroz poskupljenje goriva, temperaturne oscilacije, topljenje ledenjaka, prirodne katastrofe, siromaštvo, nove bolesti, ratove i nasilje, glad, žeđ… Još je jedna važna činjenica, da je sva naša ovisnost o nafti također postala breme, s jedne strane kao sve skuplji resurs koji se tretirao kao da je neiscrpan, a s druge strane,

2

resurs koji je neumjerenom potrošnjom suodgovoran za klimatske promjene. Još šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, počelo je upozoravanje na posljedice neumjerenog trošenja resursa, koje danas osjećamo svakim danom sve više. U tom se razdoblju počeo razvijati pokret ekosela, kao alternativa alternativnom pokretu, koji je, za razliku od prosvjeda, pokušavao provesti u praksu ono što su prosvjednici vikali po ulicama. Grupe ‘sličnomišljenika’ i ‘sličnomišljenica’ organizirale su svoje živote na zajedničkim imanjima, susjedstvima ili u zgradama, imajući za cilj stvoriti miran, kreativan suživot u skladu s prirodom, jednakim pravima u odlučivanju, te stvoriti poticajno okruženje za djecu.

Kao metoda odlučivanja većinom se koristi konsenzus, koriste se metode rješavanja sukoba i nenasilna komunikacija, te se posjedi dizajniraju koristeći permakulturne principe. U ekoselima se život ne organizira kroz BORBE I OPRAVDAVANJA, kao u klasičnom sustavu, već kroz SURADNJU, te bi se mogla prikazati kao krug, sa točkom u sredini koja je spojena sa svakom točkom u krugu, nasuprot piramide današnjeg političkog sustava. Ta se ekosela udružuju u mrežu, Global Ecovillage Network. Kružni konsenzulani sustav može se preslikati na bilo koje aktivnosti društva, pa tako i na mreže – mreže udruga, ljudi i na politički sustav.

3

Mreže

MREŽA
Mreža ekosela Balkana (MEB) nastala je kao zajednički projekt udruga ZMAG, Kneja, EIA i Eko kamo Ortiješ, s ciljem stvaranja i umrežavanja edukacijskih centara za permakulturu i ekološke tehnologije u balkanskoj regiji. Osnovana je na temelju čl. 11. Zakona o udrugama

predstavnici Skupštine. Predsjednik/ca, dopredsjednik/ca i još tri člana/ica biraju se na mandat od dvije godine. MEB održava redovne sastanke, skupštine i sastanke Provedbenog odbora, vodi zapisnike i prezentira bliske sadržaje i svoje aktivnosti na web stranicama www.ekosela.org. Komunikacija između članova/ica Provedbenog odbora i Skupštine, te ostalih članova/članica udruga odvija se preko elektroničke mailing liste i preko online komunikacijskog alata Skype. MEB se do sada financirao kroz projekte i godišnju članarinu od 100 kn po članici. Toliko o formalnom birokratskom funkcioniranju MEB-a, gdje završava ono površno, a počinje ono malo dublje, ono što nas povezuje u mrežu. MEB nije savez udruga koji bi se okoristio samo tehničkom činjenicom suradnje – npr. brzim širenjem informacija kroz članice na raznim geografskim područjima, većim kredibilitetom kod fundera i predstavnika vlasti, već se suradnja događa i na osobnim razinama, privatnim povezivanjem i direktnoj pomoći u uspostavi edukacijskih centara, proslavama, posjetama, povjerenjem, zagrljajima, plesom, pjesmom, razmjenom sjemenja biljaka… Efikasnost Mreže je to bolja što je različitije članstvo (sa zajedničkim ciljem) i tim više što se razlike pozitivno iskorištavaju i potiću, što se može vidjeti i u primjerima u prirodi npr. na graničnim prostorima dvaju različitih sustava (edge effect), i biljnih obitelji (companion planting), gdje razlike stvaraju koristi za biljke i cjelokupni ekosustav, te su ti prostori najproduktivniji zbog pristupa različitim resursima. Fokusirani smo na zajednički cilj sa različitim pristupima koji se kroz konsenzualni pristup stapaju u ideje i projekte koji uživaju potporu svih članica u MEBu.

(“Narodne novine”, br. 88/01) kao Savez udruga. Osnivačka skupština održana je 27. veljače 2005. u Zagrebu, kojoj su prisustvovale 24 osobe, predstavnika i predstavnica 13 nevladinih udruga i inicijativa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U MEB se redovno mogu učlaniti udruge i zadruge, koje prihvaćaju načela i Statut MEB-a, dok fizičke osobe i profitne pravne osobe mogu postati pridruženi članovi, bez uzajamnih obaveza i prava odlučivanja. S obzirom na ciljeve MEB-a, podržavamo da proizvodne djelatnosti, odnosno profitni subjekti oformljuju zadruge koje imaju izraženiju socijalnu komponentu, te se mogu učlaniti kao punopravne članice. Upravljačka funkcija je dodijeljenja Skupštini, koju sačinjava po jedan/na zastupnik/ca svake redovne članice, a odluke se donose konsenzualno. Izvršnu funkciju obnaša Provedbeni odbor koji je sastavljen od predsjednika/ce, dopredsjednika/ce i još tri člana/ica koje odabire Skupština. Članovi Provedbenog odbora ne moraju biti 4

Mreže Nadalje, u MEBu se nalaze udruge/zadruge čiji članovi teže ka stvaranju namjernih zajednica vođenih permakulturnim načelima, nenasilnom komunikacijom i rješavanjem sukoba. Permakultura jest praktična metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica. Permakultura nikad nije i neće biti zapisana i definirana do kraja, svaka bioregija i ekološki sustavi su toliko različiti da je teško precizno definirati metode i zajednice koje će funkcionirati jednako na različitim područjima. Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazično znanje o promatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima. Permakulturni dizajn radi se na temelju načela – brige za Zemlju, brige za ljude i ponovnog investiranja viškova s ciljem postizanja prethodnih dvaju načela. Koriste se uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajući ih u međusobno podupiruće elemente koji zadovoljavaju naše potrebe bez da se narušava prirodni poredak. U permakulturi se čovjek i njegove radnje vraćaju natrag u prirodno kruženje tvari, kao dio cikličkog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog trošenja energije. Tu prestaje deklarativna ekologija i prerasta u način života odnosno životnu folozofiju. Mnoge nove inicijative se rađaju vođene kroz pozitivne primjere već donekle uspostavljenih članica, odnosno, edukacijskih centara - npr. projekt 5 Recikliranog imanja Vukomerić, EIA, Latinovac i projekt u Rovinjskom selu, gdje se u raznim fazama ostvaruju namjerne životne zajednice fokusirane na holistički ekološki projekt – ekoselo. Te inicijative predstavljaju praktično ostvarenje deklarativne ekologije, što bi zapravo i trebao biti glavni cilj ekološkog pokreta. Pozitivna iskustva navedenih inicijativa stvaraju pozitivni poticaj, kako drugim članicama na sastancima kroz prezentacije, tako i kao domaćini sastanaka MEBa i Provedbenog odbora (PO). Ljudi koji sastavljaju PO visoko su osobno motivirani zbog uspješnosti inicijativa MEBa, te je uključenost u rad za dobrobit Mreže maksimalna. To opet stvara dobru atmosferu kod članica Mreže te se pozitivni krug zatvara. Jedna od dodatnih prednosti MEBa je ta, što se rade edukacijske radionice u praktičnim alternativnim znanjima o tehnologijama i metodama koje su prijazne okolišu. Primjeri za to mogu biti gradnja kuća od bala slame, izrada solarnih kolektora za grijanje vode, postavljanje malih vjetrenjača, sjetva/sadnja, kompostiranje sa kalifornijskim glistama i bez njih, izrada osnovnog kompostnog wca, gradnja krušne peći, izrada bio dizela iz trošenog ulja… Radionice su jednostavne, te svatko nakon njih može koristiti stećena znanja kod svojih inicijativa te na taj način širiti znanje, svoje kapacitete i doprinijeti održivosti vlastitih projekata. Oni malo nesigurniji mogu uz dogovor dobiti pomoć od onih malo vještijih i i skusnijih. Također je na takvim radionicama specifična velika

Mreže uključenost žena u raznim radovima npr. fleksanje, bušenje, varenje, blanjanje… što daje dodatnu emancipaciju i jačinu Mreži. Takve radionice daju sigurnost u stupanju u ‘uradi sam’ svijet, koji je zatiran globalnim marketingom da se sve treba kupiti gotovo. Kroz ‘uradi sam’ se povećava kreativnost i ekologičnost, te se i uz malo novca iz raznih odbačenih materijala može izraditi namještaj, razna pomagala u štednji energije i grijanja, graditi objekte… Radionice se nastoje organizirati na način da su besplatne za udruge članice, ili da se skupljaju doprinosi u minimalnom iznosu, kako bi ljudi koji nemaju novaca mogli sudjelovati. Do sada su na taj način održana dva tečaja permakulture, jedan u trajanju od dva, a jedan u tri tjedna, dva treninga menadžmenta ekosela, trening pisanja projekata i suradnje sa lokalnom samoupravom i trening gradnje balama slame. Radionice koje drže članovi udruga međusobno unutar MEBa, također je dogovoreno da budu besplatne. Nabrojene aktivnost financirane su iz projekata, a u planu je da se MEB osamostali u financiranju kroz spajanje različitih znanja i vještina koje smo stekli. Novcu se na taj način vraća njegova prvobitna funkcija zbog koje se i počeo koristiti – biti sredstvo lakše razmjene, a ne sredstvo moći. Kroz takvu suradnju stvaraju se i nove mogućnosti ekonomske razmjene dobara i usluga, ali bez prisustva državnog novca. Sastanci Mreže se svaki puta nastoje održati na drugom mjestu, osim u zimskim mjesecima, te se sastanci odvijaju na način da se jedan dan ili dio dana posveti 6 praktičnom radu, kako bi se iskoristila prednost velikog broja ljudi i pomogla u potrebnim radovima u gradnji, sadnji, pospremanju i sl. Sastanci i radionice nastoje se koordinirati na način da se najmanje zagađuje okoliš, te da se koristi lokalna i svježa hrana koja se sprema na licu mjesta. U slučaju korištenja automobila za dolazak na sastanke, nastoji se popuniti sa drugim predstavnicima/ama članica sa različitih područja koja se nalaze usput, kako bi se smanjio trošak prijevoza i zagađenje, no najčešće se koristi javni prijevoz ili vozila koja su pogonjena na auto plin ili samoizrađeni bio dizel iz trošenog ulja. Smještaj je obično zajednički u uređenom potkrovlju ili u vlastitim šatorima, dok se za sanitar koriste ili jednostavni kompostni wc-i i solarni tuševi sa kišnicom, ili klasični sanitarni čvorovi. Na taj način su troškovi i ekološki otisak ‘sastančenja’ minimalni, a efekti su maksimalni. Uz večernje proslave stvaraju se nove prijateljske veze i upoznavaju se nove/i članice/ovi na neformalan način. Efektivnom sastančenju doprinosi činjenica da je 13 od 16 udruga članica barem jedna osoba koja zastupa članicu prošla tečaj menadžmenta ekosela i /ili tečaj permakulture. Na tim se tečajevima, između ostalog, stjeću znanja o konsenzusu, nenasilnoj komunikaciji, rješavanju konflikta i organizaciji sastanaka, te daju kvalitetnu podlogu kako bi se izvukla maksimalna korist iz vještina koje su specifične za svaku osobu, te kako bi svaki/a imao/la priliku izraziti svoje stavove i mišljenje, te se ohrabrio nastup onih koji su sramežljivi. Konflikti se ne smatraju

Mreže tragedijom, već konstruktivnim naglašavanjem nedostataka ili nedorečenosti određene teme ili problema i nastoje se riješiti na licu mjesta. Kroz otvoreni i ležerni razgovor, svaki/a predstavnik/ca izražava iskreno svoju nelagodu ili argumentirano protivljenje nekoj temi ili odluci, ako ono postoji. Na taj se način sprječava situacija gomilanja negativnih emocija koje su nekonstruktivne i najčešće subjektivne, a ako i nastanu takve situacije (što je u MEBu samo jednom bio slučaj u dvije godine), pravilo je da se ne govori kad smo emocionalno uzrujani, upravo zbog subjektivnosti. Na početku sastanaka obično se utvrdi dnevni red koji sadrži češće stanke, te se određuju zapisničar/ka i ona/j koja/i pazi na vrijeme, te se kratko ponavljaju pravila sastanka koja su ranije utvrđena, pravila konsenzusa i rješavanja sukoba. Sastanak vodi facilitator, koji bi u pravilu trebao biti neutralna osoba i ne sudjelovati u raspravama, međutim, kako je to najčešće osoba koja bi trebala sudjelovati u raspravama, ne držimo se toga pravila. Tu vidimo da nam treba dodatni trening. Postoje razne osobne religije ili osobna religijska uvjerenja unutar MEBa, ima anarhista, muslimana, kršćana… Međutim, to ne stvara nikakve prepreke u radu, jer smo fokusirani na stvari koje su dobre za grupu u cjelini, a osobno zadovoljstvo proizlazi iz zadovoljstva grupe, te se religije uopće ne smatraju važnim faktorom, kao ni boja kože ili razlike u kulturi. Svaki/a je slobodan/slobodna slijediti svoja uvjerenja. 7 Radimo za ono što nam je svima zajedničko – čisti zrak, čisti i zdravi okoliš, zdrava hrana, čista voda, društvo u kojem osjećamo slobodu i potporu biti onakvima kakvi stvarno jesmo. MEB je od 2005. punopravni član svjetske mreže ekosela - Global Ecovillage Network-a, koja predstavlja “globalnu konfederaciju ljudi i zajednica koji ostvaruju i dijele svoje ideje, razmjenjuju tehnologije, provode kulturne i edukacijske razmjene, sastavljaju adresare i newslettere, a posvećeni su obnovi zemlje i ‘održivom plus’ životu, na način da vraćaju više resursa u okoliš nego su potrošili.” Na taj način se naš rad podupire kroz slične mreže po cijelom svijetu, koje neke uključuju i više od 15000 održivih naselja (Sarvodaya, Sri Lanka), jer na početku nije lako biti ‘drugačiji’. Kroz visoke moralne vrijednosti rađa se osobna odgovornost. Rad za MEB je najčešće volonterski, međutim, u slučaju raspolaganja dovoljnim sredstvima, dodjeljuju se stimulacije za rad, što je dobra motivacija i znak da se pridaje pažnja tome da se dobar rad nagradi. Jedan od kratkoročnih nedostataka, a dugoročne prednosti opisanog načina funkcioniranja Mreže, je početno sporije razvijanje i uhodavanje takvih ‘organskih’ mreža, zbog usklađivanja raznih strana te zadovoljavanje formalnih potreba za postavljanjem pravila i uobličavanje same ideje mreže. U toj se fazi događa formiranje osnovnog članstva, u kojoj neke članice

Mreže otpadaju zbog drugačijih prioriteta, a javljaju se nove. To je faza koja zahtijeva veliku strpljivost i trening, međutim, kad se uhodavanje završi, efekti su vrlo povoljni i pogoduju sve bržem i efikasnijem razvijanju inicijativa. Kao pomoć u radu, planiranju i težim situacijama, stoje na raspolaganju treneri/ce iz bliskih ekosela, npr. iz ekosela Torri Superiore iz Italije, koji imaju dugogodišnje iskustvo u participativnim načinima odlučivanja i organizacije života u ekoselu. pozadini, dok su danas članice Provedbenog Odbora.

REZULTATI umrežavanja
Umjesto aktivnosti koje samo grebu po površini okolišnih i socijalnih problema, MEB je aktivan na tri razine: 1. kroz svoje članice educira javnost sa praktičnim radionicama koje direktno djeluju na smanjenje ekološkog otiska, te šire ideju permakulture i ekosela; 2. organizira radionice za svoje članice u praktičnim radionicama koje onda dalje mogu prenositi široj zajednici ili svojim članovima/članicama, a mogu ih koristiti direktno za izgradnju svojih kapaciteta. Na taj način dolazimo do treće razine, a to je direktno stvaranje održivih zajednica koji predstavljaju životne primjere i edukacijske centre za metode koje dovode do takvih zajednica. MEB je aktivan kod samih korjena, stvarajući primjere održivih zajednica koji će biti pristupačni svima, te nuditi primjere koje svatko može primijeniti u svakom kućanstvu, školama ili drugim ustanovama. Na taj se način cijela ideja permakulture i ekosela najviše i najbrže može rasprostrijeti, te se mogu dogoditi i brze promjene koje su danas najpotrebnije. Pozitivan primjer djelovanja konsenzualnog sustava i treninga koje smo prošli može biti i osnaživanje inače sramežljivih osoba, koje su u MEBu na početku sjedile negdje u

8

TABLICA – usporedba početnog stanja i stanja nakon 2 godine suradnje u Mreži

Stanje prilikom osnivanja Mreže (27. veljače 2005.) Broj udruga/zadruga članica Broj certificiranih permakulturista u Mreži Broj članica sa barem započetom gradnjom edukacijskih centara Udruge koje surađuju na projektima s lokalnom samoupravom Broj certificiranih osoba u ekosela menadžmentu u Mreži Broj oglednih objekata alernativne gradnje

Stanje 30. ožujka 2007.

9 15 4 ( ZMAG, EIA, Latinovac, COR, Latinovac) 2 (COR, Latinovac) 25 0

16 34 9 (ZMAG + Rustica, Čarobnjaci, EIA, Latinovac, Kneja, COR, CORU + Ružica, Latinovac + EU Dom, Armano?) 8 (Čarobnjaci, ZMAG, Latinovac, Kneja, Eia, Ružica, Eu Dom, Bio Istra) 43 3 (ZMAG, Eia, Kneja) 14 (Čarobnjaci- Eia, -ZMAG, Armano, Rustica –ZMAG, -Kneja, -Latinovac,- COR, -CORU, Bio Istra – Čarobnjaci, ZMAG-COR, Eia, -Kneja, Kneja –EU dom, Kneja – Latinovac, EU dom – Vilenice)

Broj projekata na kojima su surađivale najmanje 2 udruge iz Mreže

1

9

Mreže

ZAKLJUČAK
Kao reakcija na sve negativne posljedice klimatskih promjena i negativne globalizacije, potrebne su brze promjene koje možemo postići provodeći ono što zagovaramo. Mreže koje nisu same sebi svrha, mreže koje su ‘organske’, koje se razvijaju u skladu s potrebama ljudi koji ih stvaraju, koje razvijaju međusobno povjerenje i poštovanje i daju svakome priliku da sudjeluje u stvaranju boljeg sutra, je ono što nam je potrebno u današnjim uvjetima. Uz pomoć modernih komunikacijskih sredstava može se razvijati razmjena znanja, iskustva i mogu jačati lokalne inicijative, lokalna razmjena dobara i usluga. To se neće postići samo prosvjedima, mijenjanjem zakona ili novcem. To se može postići kroz suradnju, kroz naš život u održivim životnim mrežama, a to je ono što stvaramo kroz MEB.

10

Mreže

Raznolikost - izjave o MEBu na elektroničkoj mailing listi Mreže
….. Dragi ekoveseljaci, meni se najviše sviđa kada zajedno stvaramo nešto bitno, kao kuće od slame ili vrtove, volio bi da zajedno realiziramo jednu dobru knjigu koja će inspirirati puno ljudi da se vrati prirodi. Zahvalan sam za tečajeve permakulture i sl. Vjerujem da smo svi tako pozitivni da nam ne treba alkohol da bi uživali u svakom trenutku ovog prekrasnog Života. Imamo puno entuzijazma, ideja, snage, volje, otvorenosti, praktičnosti,.... ….. Lijepo je što se na različite načine pristupa sličnim problemima, posebno oštrumne provokacije, kuće od slame definitivno su zanimljive, a meni osobno bile bi jos ljepše da se oslikaju... ….. Meni je u mreži najljepša tolika raznoliki, a ipak se razumijemo, radimo svaki na svojoj strani a ipak dajemo zajedničke rezultate koji se isprepliću, lijepo mi kad vidim kako se ljudi oslobađaju i poprimaju razne uloge koje im leže, imam osjećaj da od kad smo umreženi da nam svima ide sve bolje i bolje, kao onda kad je mnogo različitih biljaka zajedno pa puno ljepše rastu, brže i bujnije. Koristimo jedni druge za motivaciju i dižemo se... a to što se volimo, svi ionako znamo. sretna sam i zbog toga što je Latinovac uspio izgraditi zimske kapacitete, što je Mariu došao Domagoj, što su dragi Čarobnjaci kupili zemlju a Miro ima kravicu i kozice, te mi je želja da se stvari i dalje tako eksponencijalno razvijaju, a htjela bih uskoro posjetiti i prve rezidente na Vukici. ….. --- par teza pa rasplet :

--- ovim svijetom se valja besmisao kome je najljući protivnik bezrazložna radost i bezrazložno slobodno bivanje ----- dilanje s bezbrojnim razlozima za gotovo sve ljudske akcije iskopčalo nas je iz onoga što nam je dato a to je mogućnost slobode ----- moć ovakve grupe je i u potencijalu za radost i nenamjernost pa i slobodu, naravo uz vjeru da svaka akcija pa i bezrazložna ima smisla ----- ne moramo spašavati svijet pa ga spašavamo refleksom i intuicijom ----- ono što radi razliku između životodajnog refleksa i pasivnosti su neraščišćeni motivi unutar svakog od nas ----- kada bi sve bilo jasno i čisto meb bi mogao izmalčirati i slavoniju i vukomerić i istru, mogli bi bili veliki debeli i moćni od organske mreže, poklanjali bi viškove, kuće bi bile živa bića i mogli bi imati dvjesto pedeset i troje djece u juniorskom pogonu meba spremnih da stvaraju bolji svijet --….. joooooj...malo romantike, malo realizma, puno optimizma i stvari idu ko u priči... ….. Meni se jako sviđa slika da smo svi kao biljke koje rastu zajedno! ….. Ono što je meni lijepo u MEBu... Ah, mislim da se neke stvari uopće ne mogu opisati. Volim taj ludi osjećaj koji me dugo drži nakon naših susreta, zbog kojeg lepršam danima i smijem se stalno... Volim što znam da sam narasla mnogo od kada vas sve znam (ili bolje da kažem da sam sazrela :).

11

Mreže Volim tečaj permakulture koji smo prošli zajedno, gradnju kuće od slame, gacanje po blatu... Volim što smo kao jedna obitelj i podržavamo se, a opet smo svi tako različiti. Ples, pjesma... I kao sto netko reće, ne treba mi ni alkohol kad sam s vama jer sam pijana od atmosfere i osjećaja.... I sad stajem sa pisanjem... Ali evo i dok sad ovo pišem i mislim na sve vas, ne mogu sakriti osmijeh... Riječi su prozori (ili zidovi) Ruth Bebermeyer "Osjećam se tako osuđeno tvojim riječima, osjećam se tako presuđeno i odgurnuto. Prije nego što odem moram znati je li to ono što si htjela reći? Prije nego se počnem braniti, prije nego progovorim iz boli ili straha, prije nego podignem taj zid od riječi, reci mi, jesam li zaista to čula? Riječi su prozori, ili zidovi, one nas osuđuju ili oslobađaju. Kada govorim i kada slušam, neka svjetlost ljubavi sja kroz mene. Postoje stvari koje trebam reći, stvari koje mi toliko mnogo znače. Ako me moje riječi ne pojasne, hoćes li mi pomoći biti slobodnom? Ako ti se čini da te podcjenjujem, Ako ti izgleda kao da mi nije stalo, pokušaj čuti kroz moje riječi, osjećaje koje dijelimo."
…..

Tu je puno lipih ljudi koji su svjesni da smo mi i Zemlja partneri/ce na našem putu na Zemlji i koji se tome istinski vesele... Ništa nije slučajno i sve je možda Jedno al nije mi svejedno That`s why I am hear, …..

... Hej koje dobro, susretati nove susrete, drago mi je da si bio u Latinovcu. Kako god da mi nije poznato što te veže uz grupu. Moguće što i mene. Ljudi. ….. Prvi osjećaj mi je pozitivan, dobra ideja, lijepe mogućnosti za nešto što u kasnijoj fazi može postati dobra (šira) obiteljska zajednica i sve redom oko toga. Baš sam jučer u par slika iz Danske prepoznao tu energiju, tu mogućnost.. ono što mebu sad fali je rulja, ekipa, prvenstveno obitelji u punom smislu te riječi (ali ne nužno obitelji sa klincima, već ono, životne obitelji) i to da se dogodi jedno mjesto, jedna priča i krene u razvoj..

Obzirom da MEB čine ljudi (sad i vile i patuljci ;)) izuzetno ste mi nadahnuće, jer ste uporni, otporni, nesvakidašnji i ljubavni, inspirativni i nije vam problem iskakati iz "normale", što je sve zapravo tajna uspjeha meb-a, zatim podrška i prijateljstvo, povjerenje i otvoren um kojim se svakome čovjeku u meb-u prilazi, te neformalnost u pristupu i organizaciji koja ne umanjuje kvalitetu rada, čini ovu Mrežu balkanskih ekosela u nastajanju posebnom. 12

Mreže

NAČELA MREŽE EKOSELA BALKANA
• poštivanje Zemlje i života na Zemlji u svoj njegovoj raznolikosti (prema povelji o Zemlji) • poštivanje slobode mišljenja, govora, osjećanja

drugim osobama i kulturama, drugim oblicima života, prema zemlji, te prema još većoj cjelini, koje smo svi mi samo jedan djelić (preuzeto iz Povelje o Zemlji) • prepoznavanje, očuvanje i poštivanje tradicionalnog znanja i duhovne mudrosti u svim kulturama koje pridonose zaštiti okoliša i dobrobiti čovjeka (iz Povelje o Zemlji) • stvaranje zajednica koje će živjeti i razvijati se u skladu sa prirodnim okolišem te primjenjivati i poticati održivi način života kako u ruralnim tako i u urbanim područjima • promoviranje kulture tolerancije i nenasilja, mira i ljubavi • poticanje i podržavanje uzajamnog razumijevanja, solidarnosti i suradnje među svim narodima unutar pojedinih zemalja ili među zemljama • integrirati u formalno obrazovanje i doživotno učenje znanja , vrijednosti i vještine potrebne za održivi način življenja (iz Povelje o Zemlji) • osigurati svima, osobito djeci i mladima mogućnost edukacije na području održivog razvoja koja im omogućuje aktivan doprinos • promoviranje i poticanje upotrebe tehnika ekološkog dizajna i ekološki prijateljskih tehnologija • zagovaranje neoutuđivog prava na prirodna bogatstva kao što su pitka voda, nezagađeno tlo, čisti zrak, poticanje ekonomskih aktivnosti koje potiču ljudski razvoj na pravedan i održiv način (iz Povelje) • zahtjevati od multinacionalnih korporacija i međunarodnih financijskih organizacija da djeluju transparentno, u interesu javnog dobra te ih držati odgovornim za posljedice njihovih aktivnosti (iz povelje) • promoviranje i poticanje ravnomjerne distribucije znanja i informacija te osiguravanje njihove dostupnosti što širem krugu ljudi • poticanje i promoviranje slobode stvaralaštva

• poticanje osobne odgovornosti svakog pojedinca i pojedinke kako za svoj život tako i za život drugoga • poštivanje prava na izbor i odlučivanje o vlastitom životu • poštivanje prava na izbor i odlučivanje o vlastitom tijelu • uvažavanje, prihvaćanje i poštivanje međusobnih različitosti kao bogatstva čovječanstva • protivljenje svim oblicima diskriminacije temeljenih na spolu, rasi, boji kože, spolnoj orijentaciji, dobi, religiji, jeziku i društvenom, etničkom ili nacionalnom porijeklu • poticanje i stvaranje društva temeljenog na suradnji umjesto na dosadašnjim modelima nadmoći • postupanje sa svim živim bićima s poštovanjem i pažnjom • prepoznavanje da mir u svojoj sveukupnosti čini pravedan odnos prema samome sebi, prema

13

Mreže

KONSENZUS
“Kao facilitatorka koja se specijalizirala u konsenzulanom procesu donošenju odluka, često sam potištena i ponekad užasnuta, zbog konteksta u kojem se konsenzus koristi. Za mene konsenzus predstavlja participativni proces u kojem sudjeluju sve zainteresirane strane ili osobe kojih se odluke tiću, gdje su uvjeti uključivanja jasno definirani i sudionici/ce se svi/e slažu o rasporedu sastanka i njegovim rezultatima. Kad uđem u proces konsenzusa, bilo da sudjelujem kao osoba ili kao facilitatorka, pridonosim procesu koji nastoji balansirati odnos moći, koji poštuje raznolikost i stvara odluku koju svi podupiru. Nadalje, u formalnom procesu konsenzusa nema glasovanja. Većina ne vlada. Također ne vlada ni manjina. Takav proces može (ne uvijek) biti mučan i vremenski zahtjevan, a zaključak nikada nije siguran. Sa efektivnom facilitacijom, grupa koja je posvećena zajedničkom cilju, može postići zaista zadivljujuće rezultate. Sa takvim operativnim modelom, možete razumijeti zašto mi neka popularna korištenja riječi ‘konsenzus’ zadaju bol. Relativno blagi primjer za krivo korištenje riječi, mogao bi biti izraz ‘Konsenzus je da će se sljedeće godine podići cijene’. Ovdje konsenzus predstavlja ‘opće slaganje’. Kako je taj sporazum postignut, ili što da radimo sa takvom odlukom upitno je. Izjava ne traži formalni proces odluke, niti podrazumijeva opredjeljenje za tijek događaja. To je jednostavno izjava o navodnom široko rasprostranjenom osjećaju ili stavu. Još jače uznemiruje korištenje ‘konsenzusa’ kako bi 14

se opisala 100% većina ili jednoglasan izbor. Za mene, konsenzus znači jedinstvo, a ne jednoglasnost. To znači da ljudi žele biti zajedno u solidarnosti, kako bi postigli zajednički cilj, bez obzira na razlike ili minimalna neslaganja. Netko može i ‘stajati po strani’, što znaći da neće sudjelovati u provedbi odluke, no neće ni druge sprječavati da nastave. Ako se konsenzus shvati na taj način, on postaje bogat i duboko teksturiran goblen od osjećaja i stavova, koji zajedno daju sliku u solidarnoj odluci koja vodi do daljnjih akcija. Ponekad se konsenzus koristi kako bi se označila “jednostavna većina’, kao u izrazu ‘ Potreban nam je neparan broj članova na sastanku kako bi postigli konsenzus’. Zap mene, odluka kojoj se protivi skoro polovica grupe, nikako ne predstavja konsenzus. Možda najgori izraz predstavlja ‘stvaranja konsenzusa’. Često je korišten od političara i korporativnih funkcionera, kako bi prodali odluku koja je već donesena, što je suprotno ono što bih ja opisala kao participativni proces. Forumi u kojem se govori, prezentacije i vrijeme za ‘inpute’ koriste za marketing za proizvod, politiku ili program, bez stvarne namjere da se druga strana shvati ozbiljno, je sprdanje iz stvarnog značenja konsenzusa i zloporaba vremena i pozornosti publike.” Beatrice Briggs,
SAD/Mexico, izjava u glasilu ‘Bonfire’, siječanj 2003. www.consensus.net . IFAAC-a godine,

Mreže

Pet je osnovnih elemenata potrebno za uspješno konsenzualno odlučivanje: spremnost na podjelu moći objavljeno opredjeljenje za korištenje konsenzualnog procesa zajednički cilj “jaki” dnevni red efektivno facilitiranje Ključno stajalište: svaka osoba drži važan djelić istine! Vrijednosti: poštovanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra vjera, istinoljubivost, različitost, spremnost na pokuse, volja za rješavanje problema. Tri su stupnja u donošenju odluka: upoznavanje s idejom/problemom rasprava odluka Važne uloge: facilitator pisari zapisničar Moguće uloge: vratar osoba koja pazi na vrijeme osobe za pripremu/ pospremanje osoba koja raspoređuje dnevni red osoba koja pazi na raspoloženje/ proces predlagaći dnevnog reda osobe za održavanje mira prevoditelji Postupak U procesu konsenzusa ne broje se glasovi. Ideje ili prijedlozi se predstavljaju, raspravljaju i revidiraju po potrebi, prije dosezanja točke odluke. Ni jedno važno pitanje ne bi trebalo upoznavati, raspravljati i odlučivati na samo jednom sastanku. Ako se ne postigne konsenzus, ne poduzimaju se nikakve akcije. Namjera je da se nenasilno riješe sve nedoumice i sukobi, koji okružuju prijedlog/pitanje, na način da se svi zaista slažu sa odlukom.

15

Mreže

U procesu konsenzusa, osoba u grupi ima tri mogućnosti: zaustaviti rješenje (block) “stati na stanu” pristati Šutnja se smatra pristankom.
(IIFAC, International Institute fo Facilitation and Consensus, www.iifac.org )

16

Mreže

PRIMJER GLOBALNE MREŽE - GLOBAL ECOVILLAGE NETWORK
http://gen.ecovillage.org/about/index.html

Vizija: Vizija nam je planeta različitih kultura sveg života, ujedinjeni u stvaranju zajednica u skladu jednih sa drugima i sa Zemljom, kroz stvaranje dobrih uvjeta za ovu generaciju i za one nadolazeće generacije. Misija: Stvaramo održivu budućnost kroz prepoznavanje, sudjelovanje i koordinaciju nastojanja zajednica da stvore socijalni, duhovni, ekonomski i ekološki sklad. Mi ohrabrujemo kulturu uzajamnog prihvaćanja i poštovanja, solidarnosti i ljubavi, otvorene komunikacije, multikulturalnosti i edukaciju kroz primjer. Mi služimo kao ubrzivaći kako bi najviše ljudske težnje pretvorili u praktičn u stvarnost. GEN doprinosi globalnoj transformaciji prema održivosti, kroz svoju potporu ekoselima, spajanje sa partnerima istomišljenicima i širenjem edukacije i demonstrativnih programa o održivom životu. Naši ciljevi su: podupirati razvoj ekosela po cijelom svijetu stvarati jake međunarodne, nacionalne i regionalne mreže ekosela, stvoriti organizacijsku strukturu koja je prikladna za povezivanje ‘grassroot’ ekosela i projekata i pretvoriti je u jaki participativni svjetski pokret razvoj ‘Living and Learning’ centara po cijelom svijetu, kako bi se promovrala praktična participativna edukacija u održivom načinu življenja Potpora razvoja cjelovitih sustava i iskusnog učenja po cijelom svijetu Predstavljati održive zajednice na javnim forumima Sklapati partnerstva i surađivati sa organizacijama i ljudima koji dijele našu viziju

17

Mreže

Što je ekoselo?
Uvod
Ekosela su urbane ili ruralne ljudske zajednice, koje teže integraciji podupiruće socijalne okoline sa niskoutjecajnim načinom življenja. Kako bi to postigli, oni spajaju različite aspekte ekološkog dizajna, permakulture, ekološke gradnje, zelene proizvodnje, alternativnih izvora energije, prakse stvaranja zajednica i mnogo više.

Findhorn, Scotland

HuehueCoyotl, Mexico

Thlolego, South Africa

Pozadina
Motivacija za stvaranje ekosela je izbor i doprinos okretanju procesa postepenog raspadanja podupirućih socijalnih/kulturalnih struktura i napretka za prirodu razornih postupaka na našem planetu. Kroz tisućljeća, ljudi su živjeli u zajednicama bliskim prirodi i sa suportivnom socijalnom strukturom. Mnoge takve zajednice, ili ‘ekosela’, postoje do današnjih dana i bore se za opstanak. Ekosela se sada stvaraju namjerno, tako da ljudi imaju priliku živjeti u zajednicama koje su spojene sa Zemljom na način koji osigurava vječnu dobrobit svih oblika života. Ekosela su jedno rješenje za glavni problem našeg vremena – planet je u fazi iskušenja limitiranog rasta, a naše životu nesdostaje smislenog sadržaja. Prema svevećem broju znanstvenika, trebamo naučiti živjeti održivo, ukoliko želimo preživjeti kao vrsta. Ekosela, kroz nastojanje životnog stila koji se može održati beskonačno, su živući modeli održivosti i primjeri su za odmah primijenjivu akciju. Predstavljaju efektivni, pristupačni način borbe protiv socijalne, ekološke i duhovne degradacije našeg okoliša. Pokazuju nam na koji način možemo živjeti održivo u 21. stoljeću (Agenda 21). U 1998, ekosela su proglašena službeno kao jedan od 100 najboljih praktičnih primjera za održiv život. 18

Mreže
Ekosela se obično stvaraju kroz različite kombinacije triju dimenzija: Socijalnu/kulturološku Duhovnu Ekološku

Vidjeti također - Community Sustainability Assessment alat, koji je izrađen odGENa, a služi kao metofa za mjerenje različitih aspekata održivosti vaše zajednice i kao vodič za učenje mnogih postignuća koji omogućavaju još održivije zajednice.

Socijalne dimenzije ekosela
Ekosela su zajednice u kojoj ljudi osjećaju potporu i odgovornost prema drugim ljudima. Ona daju duboki smisao pripadanju zajednici. Dovoljno su mala kako bi se svi osjećali sigurno, osnaženo, viđeno i saslušano. Ljudi su u mogućnosti sudjelovati u transparentnom donošenju odluka koji se odnose na njihove vlastite živote i na zajednicu.

Permakulturni projekt u ekoselu u Boliviji. U Južnoj Americi, osjećaj za zajednicu je primjer svakoj namjernoj zajednici na svijetu, kao što se to može vidjeti na ovoj slici.

Zajednica znači: Priznavati druge i povezivati se s njima Dijeliti zajedničke resurse i osiguravanje uzajamne pomoći Naglašavati holističke i preventivne zdravstvene prakse Osigurati smisleni rad i podršku svim članovima Uključivati marginalne grupe Promovirati doživotnu edukaciju Ohrabrivanje jedinstva kroz poštovanje za različito Njegovanje kulturalnog izričaja

19

Mreže

Ekološka dimenzija
Ekosela dozvoljavaju ljudima iskustva vlastite veze sa živućom Zemljom. Ljudi uživaju u dnevnoj interakciji sa zemljom, vodom, vjetrom, biljkama i životinjama. Ekosela zadovoljavaju svoje dnevne potrebe za hranom, odjećom, zaklonom, kroz poštovanje ciklusa prirode.

Ekologija znači: Uzgajati potrebnu hranu unutar bioregije zajednice Podupirati organsku proizvodnju hrane na tom mjestu Graditi kuće i domove iz lokalno raspoloživih materijala Koristiti ugrađene obnovljive energetske sustave koji su postavljeni unutar naselja Zaštititi bioraznolikost Njegovati ekološke poslovne principe Ispitivati životni ciklus svih proizvoda koji se koriste unutar ekosela kroz socijalno, duhovno i ekološko gledište Očuvati čistu zemlju, vodu i zrak kroz adekvatno gospodarenje energijom i otpadom Zaštititi prirodu i očuvati divlja područja.

20

Mreže

Kulturna /duhovna dimezija ekosela

Najčešće ekosela ne naglašavaju svoje duhovno djelovanje kao takvo, već na svoj način ekosela poštuju i podupiru Zemlju i sva živa bića; kulturno i umjetničko obogaćivanje i izričaj i duhovnu raznolikost.

Kulturna i duhovna vitalnost znači: Dijeliti kreativnost, umjetničko izražavanje, kulturne aktivnosti, rituale i slavlja Smisao za jedinstvenu zajedničku potporu Popštovanje i potpora duhovnosti koja se iskazuje na razne načine Zajednička vizija i sporazumi koji izražavaju doprinos, kulturno nasljedstvo i jedinstvenost svake zajednice Fleksibilnost i uspješno prolaženje kroz poteškoće Razumijevanje međusobne povezanosti i međuovisnosti svih elemenata života na Zemlji i mjesto zajednice u svijetu i njezin odnos s njim kao cjelinom Stvaranje mirnog, ljubavnog i održivog svijeta

21