You are on page 1of 19

novac.

hr OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

karijere.hr

novčanik.hr

novac.hr OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

Eko City i
novac.hr
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

Smart City 2019.

Digitalne platforme
karijere.hr

promijenile su
novčanik.hr

život u gradovima
Gradona-
čelniku
Dubrovnika
nagradu je
uručio Jerko
Dumanić iz
Hrvatskog
Telekoma

DUBROVNIK POBJEDNIK U KATEGORIJI


SMART CITY

Ugradili najbolji sustav


parkiranja u Europi i
mjerače broja gostiju u
staroj gradskoj jezgri
Gotovo 2000 senzora postavljenih po čitavom gradu
vozačima putem aplikacije prikazuje parkirno mjesto
P
objedom u kategoriji Smart-city, Grad Dubrovnik
potvrdio je svoj status jednog od predvodnika na
području pametnog grada. Dubrovnik je, naime, jedan
od još uvijek rijetkih gradova u Hrvatskoj koji uopće
imaju strategiju razvoja pametnog grada, a kojom su
definirali 17 osnovnih projekata pametnog grada koji
međusobnom integracijom trebaju pridonijeti usposta-
vi koncepta pametnog grada.
Također, jedan su od prvih gradova koji je krenuo
u projekt digitalizacije cjelokupne gradske uprave.
Građani će tako, kada ovaj gotovo pet milijuna kuna
vrijedan proces bude završen, moći u realnom vre-
menu pratiti status svih svojih predmeta i zahtjeva,
ali i gradskih financija. Kad su gradske financije
u pitanju, Grad Dubrovnik je ove godine krenuo s
projektom participativnog budžetiranja te građane
izravno uključuje u kreiranje proračuna za 2020.
godinu.
Među ključnim smart-city projektima kojima Grad
Dubrovnik olakšava komunikaciju s građanima i
rješava jedan od svojih ključnih problema - promet-
ne gužve, treba istaknuti aplikaciju Dubrovačko oko.
Riječ je o interaktivnoj platformi koja građanima
omogućuje jednostavnu prijavu, pregled i komenti-
ranje komunalnih nepravilnosti i problema u gradu
te zaprimanje povratnih informacija od dubrovač-
ke gradske uprave po pitanju rješavanja njihovih
zahtjeva. Turističke gužve u sezoni sjedište Du-
brovačko-neretvanske županije također pokušava
riješiti pametnom tehnologijom, kroz posebnu web
stranicu koja svim građanima pruža uvid u trenutni
i projicirani broj posjetitelja na glavnim gradskim
atrakcijama. Uveli su i najsuvremeniji smart-par-
king sustav s gotovo 2000 senzora postavljenih po
čitavom gradu, pa vozači preko aplikacije mogu
naći parkirno mjesto te ga platiti. Preko aplikacije se
mogu kupiti i autobusne karte, te vaučeri za zau-
stavljanje u zonama posebne regulacije prometa,
a Libertas app korisnicima nudi raspored javnog Istražno razdoblje
prijevoza u Dubrovniku. Projekt Dubrovnik card nudi, pak, sve infor- je ključno jer tvrtka
macije o najznačajnijim znamenitostima Dubrovnika i Cavtata te po- ima pet godina na
puste u brojnim restoranima, suvenirnicama i turističkim agencijama, raspolaganju da dokaže
a informacije korisnici dobivaju preko ibeacona u realnom vremenu. da postoje komercijalne
rezerve
‘Digitalne platforme dramatično su promijenile život u gradovima,
donijele nove modele rada i stvorile pretpostavke za stvaranje novih
startup poduzetnika, jačanje ekonomije grada i povećanje standarda
života. Dubrovnik je pionir pametnih gradova, otvoren prema idejama
i smart-city rješenjima. No ovo je tek početak onoga što bi pametni
gradovi trebali biti te Grad Dubrovnik ima u planu još puno projeka-
ta, a sve u cilju povećanje zadovoljstva građana’, ističe gradonačelnik
Mato Franković.
Gradska komunalna poduzeća implementirala su, pak, sustave daljin-
skog očitavanja potrošnje, prati se i potrošnja električne energije javne
rasvjete, a imaju i ECO mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka.
Projekt kojim se Grad Dubrovnik još jednom etablira kao prvi u Hrvat-
skoj jest sustav upravljanja prostornim podacima u formatu 3D i 2D “Digitalne
portala. Riječ je o bazi podataka na kojoj se radilo punih 20 godina, a u platforme
kojoj su ortofoto snimke čitavog područja Grada Dubrovnika, uz nove dramatično su
mogućnosti pregleda i pretrage, 3D prikaze i modernizaciju. promijenile život u
‘Unaprijeđeni sustav olakšat će građanima dostupnost informacija gradovima, donijele
i komunikaciju s gradskom upravom jer na jednom mjestu sadrži nove modele rada
sve evidencije prostorno-planskih podataka u izvrsnom 3D formatu. i nove startup
Jednim klikom na kartu područja građanima su dostupne informacije poduzetnike,
kada smo uredili cestu i kada će novo održavanje, kada smo rekonstru- jačanje ekonomije
irali javnu rasvjetu područja i slično. Zbog toga je ovaj sustav izniman i povećanje
alat za građane, ali i službenike. Podatke poput površine parcele ili standarda
volumena zgrade se može dobiti s velikom točnošću i u ovom trenutku života”, ističe
to je najbolji sustav u Hrvatskoj’, kaže gradonačelnik Dubrovnika Mato gradonačelnik
Franković. Mato Franković
Grad u tri dimenzije višenamjenski je alat jer služi za potrebe planira-
nja, upravljanja, ali i za zaštitu prostora grada. Za taj sustav Grad Du-
brovnik dobio je priznanja za najbolje rješenje za 3D urbano planiranje
za pametni i održivi grad, dodijeljeno na konferenciji GDi Solutions
Day.
RAZGOVOR JERKO DUMANIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA
MARKETING POSLOVNIH KORISNIKA HT-A

Gradske vlasti sve više i


više prepoznaju dobrobiti
pametnog upravljanja
Ciljana strategija HT-a i jest pomoći domaćim malim
softverskim i hardverskim tvrtkama da jednog dana
postanu srednje i velike održive tvrtke s 100 ili 200
zaposlenih, postajući pokretači gospodarstva
razgovarao Vedran Marjanović

S
ve je veći interes hrvatskih gradova za primjenu rješenja
za pametne gradove i praksi u upravljanju infrastruktu-
rom te pružanju usluga građanima.
O spremnosti naše lokalne samouprave i tvrtki za su-
radnju na razvoju smart city rješenja, razgovarali smo s
Jerkom Dumanićem, direktorom Sektora za marketing
poslovnih korisnika Hrvatskog Telekoma. Kao nositelj
domaćeg razvoja smart city tehnologije i prakse, HT je na proglašenju
pobjednika izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, porta-
la Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos u Šibeniku, održao prisutnim grado-
načelnicima prezentaciju o dosadašnjim dosezima kompanije na razvija-
nju smart city rješenja i mogućnostima buduće suradnje.
Kakvu je suradnju i u kolikom opsegu Hrvatski Telekom ostvario
s gradovima koji su razvijali smart city prakse i rješenja?
- Hrvatski Telekom trenutno surađuje s petnaestak hrvatskih gradova na
implementaciji desetak različitih smart city rješenja.
Koja rješenja HT može ponuditi u razvoju pametnih gradova i
razvijate li ih sami ili u suradnji s drugim tvrtkama?
- Naša rješenja grupirao bih u tri velika područja. Prva velika grupa Neki naši part-neri
odnosi se na ekologiju i promicanje zelenih energija. Tu ulaze projekti ra- krenuli su praktički
zvoja infrastrukture za sve tipove električnih vozila, poput bike sharing ‘iz garaže’ da bi
sustava (sustava javnih gradskih električnih bicikala te romobila koje sve danas imali više
više vidimo u upotrebi u našim gradovima), kao i punionica za električna od 100 zaposlenih.
vozila. U ovoj skupini imamo i rješenja kao što su, primjerice, sustav pa- To je win-win
metnog parkinga i rješenja za prevenciju gužvi tijekom turističke sezone situacija za sve, jer
na našim jadranskim destinacijama, gdje možemo kao uspješan primjer se pritom stvaraju
navesti projekt koji smo razvili u Dubrovniku. nova radna mjesta
Cilj je druga grupe povećati zadovoljstvo građana i poboljšati njihov osje- i potiče ostanak
ćaj kvalitete življenja u sredinama u kojima žive. I tu pripadaju rješenja radno sposobnog
koja preveniraju prometne gužve i smanjuju, primjerice, emitiranje štet- stanovništva u
nih plinova iz vozila, ali prije svega je riječ o zonama s besplatnim Wi-Fi Hrvatskoj, kaže
signalom na glavnim gradskim trgovima, u vozilima gradskog prijevoza, Jerko Dumanić
poput, primjerice, tramvaja, te na plovilima Jadrolinije. U tom dijelu sve
više do izražaja dolaze sustavi pametnog transporta, u kojima će građani
putem odgovarajuće aplikacije moći kupiti dnevnu, tjednu ili mjesečnu
kartu za javni prijevoz te vidjeti kada na njihovu stanicu dolazi autobus
ili tramvaj. To su sustavi koji utječu na samu kvalitetu života u gradovi-
ma. U trećoj skupini pametnih rješenja koja razvijamo su projekti koji
poboljšavaju učinkovitost samih gradova, odnosno donose velike uštede
u troškovima njihova funkcioniranja. Možemo to ilustrirati primjerima
pametnog gospodarenja otpadom i pametnog upravljanja javnom rasvje-
tom.
Pametno gospodarenje otpadom odnosi se na senzoriku koju imamo na
kantama i kontejnerima za odvoz otpada. Ta senzorika šalje signal komu-
nalnim službama o popunjenosti kanti i kontejnera, što omogućava zna-
čajne uštede na troškovima odvoza koji više ne mora biti u točno određe-
nim danima bez razlike ima li potrebe za odvozom ili nema. Govorimo
o godišnjim uštedama od nekoliko stotina tisuća kilometara manje koje
komunalna vozila koja dobivaju podatke o stanju komunalnog otpada
moraju prijeći, što rezultira značajnim uštedama na gorivu i troškovima
održavanja vozila.
Pametno upravljanje javnom rasvjetom također osigurava značajne
uštede gradovima dinamičnim uključivanjem svjetiljki. Dovoljno je da
se svjetiljke javne rasvjete u nekom gradu, ovisno o dobu godine, upale
pet minuta kasnije ili ugase pet minuta ranije, emitirajući tako manje
svjetlosti, pa da imate značajne uštede za gradove.
Kako ocjenjujete ukupnu spremnost hrvatskih gradova na razvoj
95%
smart city rješenja i suradnju s HT-om? Više od 90 posto naših
- Rekao bih da smo u dijelu ukupnog razvoja smart city rješenja koja partnera u razvijanju
se odnose na same gradove još na skromnom nivou, i to u prvom redu smart city rješenja
kada govorimo o njihovim rezultatima u povlačenju novca iz fondova domaće su tvrtke. Sad
radimo s njih tridesetak
Europske unije dostupnog za pametna rješenja. Isto vrijedi i za strukturu
samih rješenja koja gradovi primjenjuju, gdje dominiraju tzv. bazična
rješenja koja nisu međusobno povezana. Tu imamo nekoliko uzroka, a
jedan je zasigurno nedostatak stručnog kadra u gradovima koji se mogu
baviti tom tematikom. Imate velik broj gradonačelnika koji su vrlo entu-
zijastični, žele promijeniti grad, primijeniti pametna rješenja, ali nema-
ju kome u gradskoj upravi povjeriti provođenje takvih projekata. Jed-
nako tako, vidljiv je i nedostatak stručnjaka za fondove EU u upravama
gradova. Procesi i procedure kandidiranja i povlačenja novca iz fondova
EU prilično su složene. Uz to, proračuni gradova za razvijanje pametnih
rješenja imaju svoje limite, što također utječe na dinamiku i rezultate o
kojima govorimo.
No, bez obzira na sva ograničenja koja sam spomenuo, entuzijastičan
sam u pogledu daljnjeg razvoja smart city rješenja u gradovima jer grad-
ske vlasti sve više i više prepoznaju dobrobiti pametnog upravljanja kako
u dijelu koji se odnosi na uštede u troškovima upravljanja tako i kada
govorimo o kvaliteti usluga koje pružaju svojim građanima.
Jesu li HT-u i gradovima partneri u razvijanju smart city rješenja
domaće tvrtke ili se mora posegnuti za suradnjom iz inozemstva?
- Više od 90 posto naših partnera u razvijanju smart city rješenja do-
maće su tvrtke. Trenutno surađujemo s tridesetak domaćih tvrtki koje
imaju domensko znanje i specijalisti su za određena rješenja koja se
obično sastoje i od softverskih i od hardverskih komponenti. Za pametni
parking, primjerice, potrebno je imati i aplikaciju i senzore koji se ugra-
đuju na pripadajuća parkirališna mjesta.
Ciljana strategija HT-a i jest pomoći domaćim malim softverskim i
Dovoljno je da se
hardverskim tvrtkama da jednoga dana postanu srednje i velike održive javna rasvjeta upali 5
tvrtke te da u tom procesu narastu s tri do pet na 100 ili 200 zaposlenih, minuta kasnije ili ugasi
postajući tako pokretačima gospodarstva i zapošljavanja. Takve primjere 5 minuta ranije za
već imamo. Neki naši partneri krenuli su praktički ‘iz garaže’ da bi danas značajne uštede
imali više od 100 zaposlenih. To je win-win situacija za sve nas, odnosno
za cijelu Hrvatsku, jer se pritom stvaraju nova radna mjesta i potiče osta-
nak radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, više se novca uplaćuje u
proračun, a koristi ima i telekomunikacijska industrija jer se razvojem
ovih tvrtki povećava i potražnja za fiksnim, mobilnim i ICT uslugama.
Naša strategija ide u tom smjeru da pomažemo malim tvrtkama kako bi
one postale motor rasta hrvatskoga gospodarstva.
NAJBOLJI GRAD 2019. RIJEČKA TVRTKA KOJA
PRIDONOSI SMANJENJU ZAGAĐENJA

Metis u četiri županije


prikupi i obradi više od
100.000 tona otpada
Da obradimo 5000 t opasnog otpada koji sakupimo u
Hrvatskoj, milijuni eura ostali bi tu, kažu u tvrtki

K
ada je davne 1948. osnovana, teško je itko mogao pretpo- S ciljem poboljšanja
staviti da će tijekom idućih sedamdeset godina dionič- i napretka našeg
poslovanja te
ko društvo Metis iz Rijeke izrasti u jedno od najvećih usklađivanja
domaćih poduzeća za gospodarenje otpadom i oporabu sa svjetskim
sekundarnih sirovina, s razgranatim poslovanjem u standardima, proveli
četiri županije i postrojenjima sagrađenim po najvišim smo i prihvatili
europskim standardima. certifikate ISO
9001:2015 i ISO
Metis danas posluje na području Primorsko-goranske, Istarske, Lič- 14001:2015, kaže
ko-senjske i Karlovačke županije, gdje, na temelju dozvola izdanih Jerry Pajić
od državnih tijela, prikupi više od 100.000 tona otpada, od kojeg se,
umjesto da završi na odlagalištima, izrađuju novi proizvodi. Samim
time daje se konstantan doprinos u smanjenju zagađenja i optere-
ćenja prirode i okoliša, a godišnje sakupe i oko 5000 tona opasnog
otpada, koji se po najstrožim pravilima struke prevozi i obrađuje u
specijaliziranim energanama i spalionicama diljem EU. Na žalost,
napomenut će u Metisu, jer bi energetskom oporabom tog otpada
milijuni eura ostali u Hrvatskoj.
- S ciljem poboljšanja i napretka našeg poslovanja te usklađivanja
sa svjetskim standardima, proveli smo i prihvatili certifikate ISO
9001:2015 i ISO 14001:2015, kojima smo se obvezali obavljati sa-
kupljanje, reciklažu i trgovinu ostataka i otpadaka te postupanje s
opasnim otpadom. Proveli smo i međunarodnu normu koja utvrđuje
pravila za sigurnost i zaštitu na radu OHSAS 18001:2008 te ISCC EU,
standard koji propisuje sustav upravljanja otpadnim jestivim uljima -
kaže direktor Metisa Jerry Pajić.
Velik dio svojeg posla Metis obavlja uz ovlaštenje Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost. Tvrtka je ovlaštena za prikupljanje
otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme za područje
Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, a na području
četiriju županija u kojima je aktivna prikuplja otpadnu primarnu,
sekundarnu i tercijarnu ambalažu. Na području cijele Hrvatske
prikuplja otpadne gume, vozila, baterije i akumulatore te maziva ulja.
Metis ga obradi prema zahtjevima tvornica oporabitelja, a riječ je o
količinama većim od 25.000 tona godišnje i isporuči tvornicama koje
ga pretvaraju ponovno u gotov proizvod.
Bitna je činjenica da je Hrvatska, prema sadašnjem stanju, na europ-
skom dnu po količinama nerazvrstanog otpada na odlagalištima.
Do 2020. prema direktivama EU na odlagalištima ne bi smio završiti
ni kilogram nerazvrstanog otpada, a polovica sveg otpada trebala bi
se reciklirati. U protivnom će gradovi plaćati penale, a slijedom toga i
građani će snositi financijske posljedice.
U svjetlu toga direktor Metisa Jerry Pajić ukazuje na probleme.

Sva ulaganja u tehnička sredstva i opremu Metis financira


vlastitim novcem, a partner je države, u konačnici i EU

- U Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, već su sagrađeni prvi


Centri za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun - čiji su kapa-
citeti ograničeni samim okolišnim dozvolama po količini zaprimlje-
nog otpada. Tu i na tim trenutno najaktualnijim problemima zbrinja-
vanja glomaznog otpada građana Metis s C.I.O.S.-om MBO, jedinim
privatnim postrojenjem za mehaničko-biološku obradu otpada koje
djeluje u sustavu C.I.O.S. Grupe, radi na projektu zajedničkog sustav-
nog rješavanja problema korištenjem kapaciteta MBO-ovih postroje-
nja, ali i respektabilnih kapaciteta cijele Grupe, koja godišnje prikupi
i obradi gotovo 600.000 tona otpada u Hrvatskoj - kaže Jerry Pajić.
INOVATIVAN PRISTUP GRADOVI I OPĆINE PREPOZNALI
DOBROBITI SUFINANCIRANJA PAMETNIH RJEŠENJA

Zbog velikog interesa


natječaj Fonda za
zaštitu okolišta zatvoren
u samo pet dana
Na natječaj je pristiglo 107 prijava gradskih projekata te
151 prijava za projekte u hrvatskim općinama

Č
ak 258 gradova i općina ove su godine od Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražili
sufinanciranje projekata razvoja pametnih rješenja u
pružanju usluga svojim građanima na pripadajućem
natječaju Fonda.
Za tu je svrhu Fond osigurao osam milijuna kuna, a
ovisno o području na kojem se nalazi jedinica lokalne
samouprave, za projekt je moguće dobiti 40, 60 ili 80 posto bespovrat-
nih sredstava, odnosno najviše 200.000 kuna po zahtjevu.
Kako su nam kazali, na natječaj je pristiglo 107 prijava gradskih proje-
kata te 151 prijava za projekte u hrvatskim općinama, što znači da za
svoja pametna rješenja poticaje želi gotovo 85 posto gradova te više
od 35 posto općina u Lijepoj našoj. Najviše je prijava pritom stiglo iz
Osječko-baranjske županije, u kojoj je čak 27 jedinica lokalne samo-
uprave zatražilo sufinanciranje svojih pametnih rješenja, a slijedi ju
Istarska s 25 te Virovitičko-podravska županija s 19 prijava. S druge
pak strane, najmanje projekata prijavile su Šibensko-kninska, Lič-
ko-senjska, Požeško-slavonska i Međimurska županija.
Cilj Javnog poziva za sufinanciranje projekata primjene koncepta
“pametnih gradova i općina”, kako su nam pojasnili u Fondu, je “inte-
gracija tehnoloških rješenja za ostvarenje održivog razvoja, učinko-
vite infrastrukture, primjene energetske učinkovitosti i poboljšanja
kvalitete života građana”. Zbog velikog interesa sam natječaj zatvoren
je nakon svega pet dana, odnosno čak tri mjeseca prije ciljanog roka,
a prijave se, kako tvrde, trenutno obrađuju i još nije odlučeno koji će
točno projekti dobiti poticaje, kao ni koliko njih.
Prema dosad obrađenim zahtjevima, rekli su nam u Fondu za zašti-
tu okoliša i energetsku učinkovitost, najviše se projekata, preciznije
njih 96, odnosi na integrirano upravljanje gradom i gradskim usluga-
ma. Slijedi održivo gospodarenje energijom, zaštita okoliša, prirode
i klimatske promjene, za što je pristiglo 60 prijava, dok je projekt iz
područja sigurnosti prijavilo 54 gradova ili općina. Osim njih, projek-
ti razvoja pametnih rješenja mogli su se prijaviti i za obrazovanje i
kvalitetu života građana, te se 23 projekta odnosi upravo na tu katego-
riju, zatim za održivi promet, za što je pristiglo 18 prijava, dok je, kako
doznajemo, sedam prijavljenih projekata Fond smjestio u kategoriju
gospodarstva.

Najviše je prijava, 27, stiglo iz Osječko-baranjske


županije, a slijedi ju Istarska s njih 25
Inače, ovo je prvi takav poziv Fonda, a s obzirom na velik odaziv iz
svih županija, sufinanciranje projekata primjene koncepta pametnog
grada i općine planira se i za sljedeću godinu.
- Inovativan i učinkovit pristup upravljanja gradovima i općinama, nji-
hovim resursima i javnim uslugama uz primjenu razvijenih digitalnih
tehnoloških rješenja neophodan je za podizanje kvalitete života naših
građana. Zato želimo potaknuti jedinice lokalne samouprave da, vode-
ći se praksom svjetskih i europskih gradova, kreiraju projekte i usluge
koji će pridonijeti njihovom održivom razvoju - zaključuju u Fondu za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
KOPRIVNICA POBJEDNIK U KATEGORIJI
ECO CITY

Uredili više
biciklističko-pješačkih
staza po stanovniku
od Amsterdama
Energetsko zadrugarstvo u EU nije novost.Federacija
energetskih zdruga u EU okuplja više od 15oo članica

Gradonačelniku Koprivnice nagradu je uručila Mirna Perović Komadina iz tvrtke Metis


T
itulu najboljega grada u kategoriji Eco-city Grad Ko-
privnica ove je godine izborio nizom svojih projekata
s područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom od
kojih čak šest financiraju sredstvima EU, a kojima su,
zaključio je stručni žiri, izdvojili i zasjenili ostale grado-
ve.
O uspješnosti njihova modela i prakse najbolje govori
podatak da se na području grada odvojeno prikuplja 56 posto otpada,
pet posto više nego na početku ove godine.
Sva kućanstva s područja Grada Koprivnice imaju uvjete za odvojeno
prikupljanje otpada. Dosad je 70 posto građana dobilo besplatne spre-
mnike za odvojeno prikupljanje otpada, a ostatak se odvojeno predaje
u za to predviđene vreće (u različitim bojama, ovisno o vrsti otpada).
I kante i vreće dostupne su svim građanima, a na raspolaganju im je
i 90 zelenih otoka te 259 spremnika za odvojeno prikupljanje stakla,
metala, tekstila, plastike i papira. Jedno reciklažno dvorište u gradu
već je u funkciji, drugo je u izgradnji, za što je Grad osigurao 5,2 miliju-
na kuna iz fondova EU.
Kad je u pitanju prijevoz na čisti pogon, na području grada čak je osam “Ova nagrada
punionica za električna vozila, koprivnička gradska uprava i ustanove vjetar je u leđa
kroz carsharing sustav koriste pet električnih i dva hibridna vozila, svim aktivnostima
a u javni prijevoz prvi su uvrstili i dva potpuno električna autobusa u i projektima
kojima je prijevoz za građane potpuno besplatan. Osim toga, komunal- kojima razvijamo
no poduzeće ima tri električna vozila za održavanje gradskih groblja Koprivnicu i čini
i zelenih površina, a gradska regionalna energetska agencija REA nas ponosnima
Sjever jedno električno vozilo. jer su uloženi
Sustav javnih bicikala, s osam terminala i flote od 60 klasičnih i 10 trud i sredstva
električnih bicikala imaju još od 2014. godine, a koristi ga oko 1000 prepoznati na
korisnika godišnje. Na području grada postoji 70 kilometara pješač- nacionalnoj
ko-biciklističkih staza. Statistički gledano, ističu u Gradu, imaju više razini”, izjavio je
biciklističkih staza po glavi stanovnika nego Amsterdam. gradonačelnik
Kad je riječ o javnoj rasvjeti, oko 20 posto područja grada je pokriveno Mišel Jakšić
energetski visoko učinkovitom LED rasvjetom, 70 posto čini učinko-
vita natrijeva rasvjeta zadnje generacije, a 10 posto je rasvjeta starije
generacije. Ove su, pak, godine u dijelu grada, prvi u Hrvatskoj, uspo-
stavili Living Lab pametne rasvjete.
Sve više se koriste i obnovljivi izvori energije pa su tako na novi Podu-
zetnički inkubator kreativnih industrija postavili solarnu elektranu
snage 30 kW, zgrada suda, koja je u vlasništvu Grada, ima geotermal-
ne dizalice topline, osnovna škola i vrtić imaju rekuperatore za povrat
topline te solarne panele za pripremu tople vode, a tri zgrade POS-
ovih stanova građene su po niskoenergetskim principima.
Od eko-projekata u Koprivnici za istaknuti je svakako i projekt Kompo-
stišta u kojemu gradsko komunalno poduzeće iz prikupljenog biootpa-
da stvara visokokvalitetan kompost naziva DomKo, koji građani mogu
dobiti u zamjenu za biootpad ili pak kupiti po cijeni od 0,50 kn po litri.
Kompost se, također, koristi za održavanje zelenih površina u gradu.
Kad je riječ o zelenim površinama, 78 obitelji besplatno koristi gradske
eko vrtove na kojima proizvodi svoje voće i povrće.
S obzirom na to da je osviještenost građana ključni element za uspjeh
povećanja stope odvojenog prikupljanja otpada, treba istaknuti kako
Grad Koprivnica već 15 godina kontinuirano provodi edukacije u vrti-
ćima i školama o pravilnom gospodarenju otpadom.
“Naši bicikli i biciklističke staze, električni autobusi, novo reciklažno
dvorište, odvojeno prikupljanje otpada, energetske obnove škole i vr-
tića, Living Lab za javnu rasvjetu i pametna rješenja… samo su dokazi
koliko se ulaže u kvalitetu života i očuvanje okoliša u našoj Koprivnici.
Ova nagrada vjetar je u leđa svim aktivnostima i projektima kojima
razvijamo Koprivnicu i čini nas ponosnima jer su uloženi trud i sred-
stva prepoznati na nacionalnoj razini. Hvala Jutarnjem listu i portalu
Gradonačelnik.hr što nas vjerno prate u našim projektima, a ponajviše
hvala građanima Koprivnice jer ova nagrada je zasluga svih nas”, izja-
vio je gradonačelnik Mišel Jakšić.

Sustav javnih bicikala, s osam terminala i flote od 60


klasičnih i 10 električnih bicikala imaju još od 2014.
godine, a koristi ga oko 1000 korisnika godišnje
INTERVJU IVAN PAIĆ, GENERALNI DIREKTOR SCHNEIDER
ELECTRICA ZA HRVATSKU, SLOVENIJU TE BIH

Gradovi od nas traže


uštede u energiji, a
industrije da budu bolje
i još efikasnije
Imamo jednu od najvećih instaliranih baza ‘pametnih’
uređaja na svjetu, što nam omogućava razvijanje
naprednih aplikacija koje daju dodatnu vrijednost
razgovarao Filip Pavić

S
chneider Electric jedna je od vodećih svjetskih tehno-
loških kompanija, a generalni direktor njezina poslo-
vanja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini od
2017. je zagrebački inženjer Ivan Paić.
U intervjuu za Jutarnji list govori o radu kompanije,
inovativnim proizvodima koje nudi i viziji digitalizira-
nog svijeta budućnosti što ga Schneider Electric poma-
že ustrojiti diljem globusa.
Nekoliko stvari o vama. Mnogo ste putovali po svijetu. Koliko
je to utjecalo na vaš stav o nužnosti digitalne transformacije
poslovanja?
Nakon završetka FER-a u Zagrebu dobio sam priliku raditi 2003.
godine u Japanu. Međunarodno mi je iskustvo bilo od neizmjerne
pomoći na mom poslovnom putu. Nakon Japana zaposlio sam se kao
inženjer projektant u Končar - Mjernim transformatorima, gdje sam
u pet godina prošao različite pozicije vezane uz projektiranje, R&D i
implementaciju novog digitalnog ekspertnog sustava za projektiranje
i konstruiranje mjernih transformatora. Godine 2008. preuzimam
poziciju produkt menadžera u Schneider Electricu i tu počinje moj sa-
dašnji karijerni put i napredak u međunarodnoj korporaciji. Tri godine
sam proveo u francuskom Grenobleu kao direktor razvoja poslovanja
za digitalna iskustva klijenata, gdje sam vodio multikulturalni tim in-
ženjera energetičara i programera posvećenih izgradnji novih online
platformi i digitalizaciji poslovanja. Naš je zadatak bio sistematizirati
i standardizirati ponudu proizvoda Schneider Electrica u interne i
eksterne lokalne aplikacije. Jedan od važnih ciljeva tadašnje digitalne
transformacije bio je stvaranje najboljeg online korisničkog iskustva.
Bez obzira na to radi li se o tradicionalnom ili tehnološki naprednom
poslovanju, korisnici su ti koji će evaluirati pruženu vrijednost. Za
njih, ustvari, trebate uvijek imati sluha, ali zapravo i morate biti ispred
njih kako biste predivdjeli njihove potrebe.
S povratkom u Zagreb 2015. godine preuzimam poziciju direktora
prodaje odjela energetike, a 2017. sam postao generalni direktor za
Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu. Moji timovi imaju ukupno
gotovo 100 zaposlenika, dobrim dijelom mladih inženjera koji rade na
digitalnoj transformaciji naših klijenata.
Na početku, u kojoj mjeri je Schneider Electric hardverska tvrt-
ka, a u kojoj mjeri softverska? Koji bi bio vaš krunski argument
kad biste morali tvrtke u (hrvatskom) energetskom sektoru,
bilo elektroprivredne ili vodovode, navesti da shvate da se mora-
ju priključiti digitalnoj transformaciji?
Schneider Electric je osnovan prije više od 175 godina, te od samih po-
četaka proizvodi različitu hardversku opremu za zaštitu električnih in-
stalacija, upravljanje energijom i automatizaciju. Posljednjih nekoliko
godina uveli smo pravilo kojim želimo postići da svaki novi proizvod
koji izađe iz našeg R&D odjela mora imati mogućnost komunikacije s
nadzornim Edge Control sustavima (danas često korišten pojam IOT
uređaja) i neki od algoritama za prediktivno održavanje kojima šalje
informacije o svojem ‘zdravstvenom’ statusu. Ponosni smo što može-
mo reći da imamo jednu od najvećih instaliranih baza takvih uređaja
na svijetu, što nam omogućuje razvoj naprednih softverskih smart
aplikacija koje daju dodatnu vrijednost za donošenje boljih poslovnih
odluka. Time donosimo efikasnost u cijeli industrijski, elektroener-
getski, vodni ili toplinski sustav i omogućavamo njegovo optimalno
vođenje. Kompanija smo koja nudi integrirana hardverska i softverska
rješenja na otvorenoj platformi EcoStruxureTM, čime pomažemo
ubrzanju digitalne transformacije.
Lani ste s Elektro Ljubljanom potpisali ugovor o implementa-
ciji naprednog sustava vođenja distribucije energije. Smijete li
otkrivati detalje, na njezinu primjeru, o tome koji su benefiti i
kolike su uštede zabilježili susjedi?
Slovenija je intenzivno razvijala svoj elektroenergetski sustav i nje-
zina usmjerenost na digitalnu transformaciju rezultat je dugoročnog
opredjeljenja. Energetsko-distribucijske tvrtke Elektro Celje i Elektro
Ljubljana odlučile su implementirati napredni sustav za nadzor i
upravljanje distribucijskom mrežom i kao rješenje odabrali su ADMS
sustav Schneider Electrica. Riječ je o složenom sustavu vođenja, nad-

144
zora i upravljanja elektroenergetskom mrežom. Elektro Celje je na-
dogradilo postojeći SCADA sustav naprednim ADMS sustavom treće
generacije i uvjeren sam da će projekt biti uistinu značajan u pogledu
kvalitete budućeg upravljanja njihovom mrežom. Budući da je riječ
o dvogodišnjem projektu implementacije koji ulazi u završnu fazu, Talijanski ENEL naš
sustav koristi nekoliko
još ne možemo iznositi konkretne brojke. Možemo iznijeti primjer
godina te ostvaruje
talijanskog ENEL-a, koji naš sustav koristi nekoliko godina te ostva- godišnje uštede od
ruje godišnje uštede od oko 144 gigavatsata, što odgovara 75.000 tona oko 144 gigavatsata,
ugljičnog dioksida godišnje za tržište od 61 milijun stanovnika. što odgovara 75.000
Ostvarujete li takvu suradnju s nekim našim tvrtkama i koje su to? tona ugljičnog dioksida
godišnje za tržište od 61
Lani ste izrazili sigurnost da bi uvođenje naprednih mreža moglo
milijun stanovnika
zaživjeti i u Hrvatskoj? Aktualni projekti u Sloveniji potaknuli su nas
na razmišljanje o implementaciji i u Hrvatskoj, gdje već sada imamo
izrazito veliko inženjersko znanje unutar HEP - Operatora distribu-
cijskog sustava, kao i u nekim od najvećih hrvatskih kompanija poput
Končara. Lokalno znanje i iskusni kadar može olakšati, pojednostaviti
i ubrzati implementaciju ovakvih rješenja, koje će dugoročno donijeti
uštede kroz smanjene gubitaka i optimizirani rad sustava. I, naravno,
ubrzati digitalnu transformaciju HEP-a.
Upravo zbog toga aktivan smo partner u projektu zagrebačkog FER-a,
kojim se želi unaprijediti njihov budući kurikulum, a kako bi diplo-
manti bili što bolje pripremljeni za potrebe privrede i zahtjeve digital-
ne transformacije. Kao još bolju poveznicu znanosti i gospodarstva,
u suradnji s nekoliko fakulteta elektrotehnike u regiji pripremamo
znanstveno-istraživački projekt financiran iz europskih fondova na
temu Smart Grid rješenja za efikasniju distribuciju električne energije
i njihovu primjenu u regiji.
Ovakvim pristupom otvaramo širom vrata mogućnosti pokretanja
budućeg R&D centra za napredna smart grid rješenja, što nam je
jedna od velikih želja kako bi mladim, sposobnim i pametnim ljudima
omogućili da se i lokalno bave najnaprednijim tehnologijama.
Koja rješenja koja tvrtke od vas najčešće traže? Primjerice, znamo da
su Međimurske vode krenule u implementacije Aquisa?
Izuzetno nam je drago da je prepoznata potreba za nadogradnjom
sustava upravljanja distribucijom pitke vode te što ćemo i na sjeveru
Hrvatske uskoro započeti implementaciju rješenja zasnovanog na
našem softveru Aquis. Korištenje ovog sustava pridonijet će donošenju
kvalitetnijih odluka kako bi se smanjili gubici pitke vode, a odluke o
obnovi postojeće mreže cjevovoda ciljale područja s najvećim povrat-
kom investicija.
Ovaj sustav jedan je od stupova modernog smart city rješenja, jer se
kvalitetnim upravljanjem infrastrukturom omogućava povećanje kva-
litete života unutar gradova.
Sve se više govori o potrebi za eco i smart city rješenjima. S
obzirom na to da ste globalna tvrtka, koji biste grad (državu) iz-
dvojili kao posebno posvećenu tim rješenjima i kako se hrvatski
gradovi mogu tome približili?
Smart city rješenja nisu samo pametne klupe, pametni parking,
e-uprava, videoekrani za turiste, LED rasvjeta, punjači za električna
vozila i slično. Govorimo o segmentima koji omogućavaju međusobnu
efikasnu razmjenu podataka na otvorenim platformama kako bi grad-
ske infrastrukture funkcionirale učinkovitije i održivije u stvarnom
vremenu.
Izuzetno važno područje je infrastruktura. Ovdje mislim na energet-
sku, vodovodnu i plinsku infrastrukturu, za koje nudimo pametna,
ekološka, održiva rješenja. Primjer pametne energetske mreže su
Elektro Ljubljane i Elektro Celja, a nadamo se uskoro znatnijim poma-
cima i u Hrvatskoj. Primjer pametne vodoopskrbne mreže sa Schnei-
derovim rješenjem dolazi iz talijanske kompanije Acqua Novara, koja
opskrbljuje 450.000 stanovnika, na području 139 općina, s godišnjom
potrošnjom oko 38 milijuna prostornih metara vode. Naš klijent je
ukazao na potrebu za smanjivanjem gubitaka, optimizacijom potroš-

Za Acqua Novaru osigurali smo rješenje koje je smanjilo


potrošnju struje od 20% te uštedu od 6 milijuna m3 vode

nje energije, centralizacijom postrojenja te za kvalitetnim podacima.


Schneider Electric je za Acqua Novaru osigurao tehničku podršku te
implementirao integrirano rješenje koje je omogućilo smanjenje po-
trošnje električne energije od 20 posto te uštede od 6 milijuna kubika
vode godišnje.
Mislite li da bi prvaci i predvodnici trendova u segmentu smart/
eco cityja trebale biti tvrtke i njihove inovacije ili to mogu biti i
gradovi, lokalne samouprave?
Schneider Electric uistinu raspolaže svim stručnim kompetencijama
kako bi pomogao gradskim vlastima, lokalnim samoupravama, tehnič-
kim timovima, projektantima, razvojnim inženjerima i savjetnicima u
misiji stvaranja pametnijih gradova. A budućnost vidimo u povećanju
efikasnosti i održivosti.
novac.hr
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

karijere.hr

novčanik.hr