SVEUČILIŠTE U SPLITU ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Mr. Sc. Juraj Buzolić

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava
- ZA INTERNU UPORABU-

Split, 2006.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

2

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

SADRŽAJ
1. 2. UVOD USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U HRVATSKOJ 2.1. KOMUTACIJA 2.2. SUSTAVI PRIJENOSA 2.3. PRISTUPNE MREŽE 2.3.1. OSNOVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PRISTUPNE MREŽE 2.3.2. KONCEPCIJA IZGRADNJE PRISTUPNE MREŽE 2.3.3. KOMERCIJALNA ADSL MREŽA 2.4. KABELI PRISTUPNE I SPOJNE MREŽE 2.5. ISDN (INTEGRATED DIGITAL SERVICES NETWORK) 2.5.1. PRIMJENE ISDN USLUGA 2.5.2. INTERNET I ISDN 2.5.3. POVEZIVANJE INTERNETA I JAVNE TELEFONSKE MREŽE 2.5.4. ISDN I INTERNET 2.6. MREŽA INTERNET 2.6.1. HT INTERNET 2.6.2. PRISTUP MODEMOM 2.6.3. NET START 2.6.4. NET PLUS 2.6.5. NET SUPER 2.6.6. NET GOST 2.6.7. STALNA VEZA NA INTERNET 2.6.8. VELIKI KORISNIK 2.6.9. VELIKI KORISNIK U NACIONALNOJ MREŽI 2.6.10. MEðUNARODNI INTERNET ROAMING 2.6.11. NAPREDNE USLUGE – USLUGE S DODATNOM VRIJEDNOŠĆU TELEFONSKI I WEB IMENIK WEB TRGOVANJE INTERNET BANKARSTVO UČENJE NA DALJINU KOMPONENTE ELEKTRONIČKOG OKRUŽENJA NAMIJENJENOG UČENJU NA DALJINU USLUGA FAKSIMIL-FAKSIMIL DIZAJN RJEŠENJA IP PLATFORME NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTI 4.1 DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA I FUNKCIJA 4.1.1 EFIKASNOST 4.1.2 RASPOLOŽIVOST 4.1.3 POUZDANOST 4.1.4 OSNOVNE FUNKCIJE TEORIJE POUZDANOSTI I ODNOSI MEðU NJIMA DEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA DEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA 6.1 POSTIZANJE OPTIMALNE EFIKASNOSTI SUSTAVA 6.1.1 ASPEKT PREDVIðANJA 6.1.2 ASPEKT PROCJENE I REVIZIJE 6.1.3 ASPEKT VERIFIKACIJE 6.2 EKONOMSKI ASPEKT EFIKASNOSTI 6.3 LOGISTIČKA PODRŠKA 6.3.1 SREDNJE VRIJEME IZMEðU KVAROVA (MTBF) 6.3.2 FUNKCIJA OBNAVLJANJA 6.3.3 SREDNJE VRIJEME POPRAVAKA (MTTR) 6.3.4 DEFINIRANJE RASPOLOŽIVOSTI ZA SUSTAVE SA OBNAVLJANJEM 6.3.5 RASPOLOŽIVOST SLOŽENIH SUSTAVA 4 5 5 7 9 9 11 13 14 17 17 18 19 19 20 20 20 20 20 21 21 21 21 22 22 22 23 23 25 26 26 28 29 35 36 36 36 36 36 38 40 45 45 45 47 47 49 51 52 52 54 56 1

3. 4.

5. 6.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

7.

8.

9.

REFERENTNI MODELI ZA PROMETNE MREŽE 7.1 STRUKTURIRANJE PROMETNE MREŽE PREMA POOPĆENOM MREŽNOM MODELU 7.2 SLOJEVITO STRUKTURIRANJE FUNKCIJA I PROCESA 7.3 OSI REFERENTNI MODEL 7.4 UMREŽAVANJE PREMA TCP/IP PROTOKOLIMA TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV I PROMETNI TOKOVI 8.1 PROMETNI VOLUMEN 8.2 ODNOSI TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA, TELEKOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJA TEORIJSKI OPISI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 9.1 TEOREMI SHANNONOVE TEORIJE INFORMACIJE 9.2 ODREðIVANJE KAPACITETA PREMA VELIČINI I SVOJSTVIMA INFORMACIJSKOG PROMETA

60 60 61 64 67 69 69 70 72 72

75 9.3 OSNOVNI MODELI KVANTIZACIJE TK PROMETA 77 10. MODELIRANJE GLOBALNOG HIJERARHIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE, NADZOR, KONTROLU EFIKASNOSTI TK MREŽE U EKSPLOATACIJI 78 10.1 STRATUMI: RAZINE OPISA ILI APSTRAKCIJE 80 10.1.1.2SLOJEVI: NIVOI KOMPLEKSNOSTI ODLUČIVANJA 82 10.1.1.3SUSTAVI SA VIŠE EŠALONA – ORGANIZACIJSKE HIJERARHIJE 83 11. MODEL UPRAVLJANJA TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM NA NIVOU IZGRAðENE TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE 86 12. MODELIRANJE GLOBALNOG SUSTAVA ZA EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE, NADZOR I ODRŽAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U OBLIKU FUNKCIONALNE MREŽE CENTARA ZA ODRŽAVANJE I OPERATIVNO VOðENJE (OIOV CENTRI) 89 13. IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA 95 14. UPRAVLJANJE RAZVITKOM TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA 108 14.1 INVESTIRANJE 110 15 PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA 118 16 ORGANIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA 135 16.1 CENTRALISTIČKI SUSTAVI 126 16.2 TELEKOMUNIKACIJSKO TRŽIŠTE 126 16.3 DECENTRALIZIRANO USTROJSTVO 126 16.4 TEHNOLOGIJA – ČOVJEK - ORGANIZACIJA 127 16.5 MODELIRANJE DECENTRALIZIRANOG USTROJA 128 16.6 PROCESNO USMJERENJE KORISNICIMA 129 16.7 SINERGIJA 132 16.8 SPOZNAJA I ZNANJE 132 16.9 ORGANIZACIJSKO UČENJE 133 16.10 DEFINIRANJE FUNKCIJA TELEKOMUNIKACIJSKOG OPERATORA 134 17 PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA 135 17.1 REGIONALNO (DECENTRALIZIRANO) USTROJSTVO 135 17.2 UPRAVLJANJE STRATEGIJOM 135 17.3 UPRAVITELJ REGIJE 136 17.4 OPĆE I KADROVSKE FUNKCIJE 136 17.5 ULOGA OPERATORA 136 17.6 EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE 137 17.7 DEFINIRANJE EKSPLOATACIJSKIH FUNKCIJA 138 17.8 TEHNOLOGIJSKI MARKETING 138 17.9 PRODAJA/MARKETING 138 17.10 MARKETING 138 17.11 NADZOR I UPRAVLJANJE 138 17.12 ADMINISTRATIVNE SLUŽBE 139 17.13 SKRB O KORISNIKU (CUSTOMER CARE) 140 17.14 RAZVITAK I REALIZACIJA RAZVITKA 140

2

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

PRILOG 1 PROJEKT SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 1.1 POLAZNE POSTAVKE 1.2 KONCEPT KONFIGURACIJE 1.3 NAČIN POVEZIVANJA 1.4 STRUKTURA SUSTAVA 1.5 FUNKCIJE SUSTAVA 1.5.1 SUSTAV ZA PRIJEM I OBRADU PODATAKA 1.5.2 OBRAČUN TELEFONSKE USLUGE 1.5.3 OBRAČUN TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA – BIS (BILLING SYSTEM) 1.5.4 NADZOR I UPRAVLJANJE 1.5.5 STATUS SUSTAVA 1.5.6 UPRAVLJANJE 1.5.7 ZBIRNA IZVJEŠĆA PRILOG 2 1. PODRUČJE RAZMATRANJA 2. PREPORUKE 3. DEFINICIJE I SKRAĆENICE 4 OPĆA RAZMATRANJA 5 POKAZATELJI KAKVOĆE USLUGE GOVORNE TELEFONIJE 6 POKAZATELJI KAKVOĆE ISDN USLUGA

144 144 145 147 147 148 149 149 151 152 155 156 157 158 159 161 161 162 162 163 173

3

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

1. UVOD

Činjenica je da telekomunikacijski sustav (gledano globalno) “preživljava” enormni rast, uz izraziti rast potreba korisničkih sustava. Digitalizacija i integracija telekomunikacijskih sustava je orijentacija razvitka današnje telekomunikacijske mreže u cjelini. Postupna realizacija integrirane telekomunikacijske mreže (komutacijski čvor, prijenosni sustav) je današnja realnost. Meñutim, što je stupanj te realizacije viši, to je konfliktnost izmeñu korisničkog područja, kao jednog segmenta telekomunikacijske mreže, i ostalog dijela telekomunikacijskog sustava veća. Ta konfliktnost se ogleda u sve slabijoj kompatibilnosti i suradnji izmeñu ova dva segmenta, posebno na razini tehničke osnovice, što uvjetuje ozbiljnu kočnicu daljnjeg razvitka telekomunikacija kao cjeline. Uvoñenjem novih usluga u telekomunikacijsku mrežu, osjetljivost korisnika na ažurnost i kvalitetu njegovih usluga izrazito raste, odnosno korisnički sustav dolazi u još veću ovisnost prema sustavu telekomunikacija, koji samo potvrñuje svoj značaj. S obzirom je TK mreža sa stajališta eksploatacije odreñena velikom količinom podataka i velikom dnevnom dinamikom dogañaja, u sadašnjoj organizaciji, posluživanje može vršiti samo veliki broj radnika. Zbog navedenoga nužno je izvršiti sagledavanje ovog područja telekomunikacijskog sustava u cilju postizanja efikasnijeg tehnološkog procesa na izvršnoj razini, bez proporcionalnog povećanja broja zaposlenih s povećanjem kapaciteta TK mreže, te ponuditi mogućnost efikasnijeg upravljanja ovim područjem na svim razinama (od planiranja, projektiranja, eksploatacije i održavanja). CCIT preporukom G106 i diskusijama unutar studijskih grupa definiran je osnovni koncept parametara kojima se ocjenjuje kvaliteta telekomunikacijske mreže. U toj preporuci izvršena je hijerarhijska stratifikacija parametara kvalitete definiranim kao ukupni efekt kvalitete usluga izraženih kao stupanj zadovoljenja korisnika tih usluga. Najviši stratum kvalitete usluga odreñen je kombiniranim aspektom raspoloživosti usluga, podrške uslugama i pouzdanošću usluga. Drugi stratum je odreñen karakteristikama prometa, raspoloživosti funkcija i pouzdanosti prijenosa. Treći najniži stratum je odreñen karakteristikama pouzdanosti sustava, pogodnosti za održavanje i podrškom održavanja. Definiranjem kvalitete telekomunikacijske mreže izražene kao kvalitete sa stajališta korisnika u sebi sadrži sve elemente koji omogućavaju kvalitetno nov pristup eksploataciji, nadzoru i održavanju složene telekomunikacijske mreže.

4

Sukladno tome i ciljni ustroj digitalnih mjesnih mreža u velikim hrvatskim gradovima u pogledu komutacije biti će u dvije razine. Komutacija Prilikom definiranja odrednica daljnjeg razvitka telekomunikacijske mreže posebnu pozornost treba posvetiti kvaliteti telekomunikacijskih usluga mjerenoj parametrima raspoloživosti. pored osnovnih smjernica tehnološkog razvitka. Na slici 1. USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U HRVATSKOJ Projekcijom dugoročnog razvitka telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. Slika 1. Na donjoj razini nalazit će se digitalne pristupne centrale (područne centrale). pouzdanosti i održivosti mreže. Stari i novi ustroj hrvatske telefonske mreže 2. − tranzitna i − meñunarodna. Kao jedan od najvažnijih ciljeva reorganizacije mreže zacrtano je podizanje razine kvalitete usluga kroz osiguravanje maksimalnog stupnja njene otpornosti na prometna opterećenja i na sve pojedinačne kvarove izazvane višom silom ili utjecajem drugih nepredvidivih čimbenika u bilo kojem segmentu mreže. godine utvrñena je. prikazan je stari i novi ustroj TK mreže. potreba reorganizacije nacionalne telekomunikacijske mreže koja je uvjetovana tim tehnološkim razvitkom. Planom realizacije nacionalne mreže u hrvatskoj digitalnoj telefonskoj mreži predviñene su tri razine: − pristupna.1. putem udaljenih pretplatničkih stupnjeva. 5 . a na koje će pretplatnici biti povezani izravno. pretplatničkih multipleksnih ureñaja ili na neki drugi pogodan način. koje su prikazane na slici 1.

što znači da će svaka pristupna (područna i/ili lokalna) centrala za odlazni i dolazni promet biti povezana s obje ove centrale. Ciljni ustroj digitalnih mjesnih mreža velikih gradova u Hrvatskoj Na prostoru Splitsko-dalmatinske županije izgrañena je telekomunikacijska mreža prikazana slikom 3. Načelni prikaz ciljnog ustroja mreže prikazan je na slici 2. godine 6 . koja je istovjetna tranzitnoj razini nacionalne mreže. izravno s drugim tranzitnim centralama u zemlji. Komutacije u splitskoj mreži 2000. kako iz mjesne mreže tako i iz cijele županije.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na gornjoj razini. nacionalnog i meñunarodnog prometa pretplatnika pristupnih centrala. Izravne veze izmeñu pristupnih centrala neće postojati. Povezivanje pristupnih centrala i tranzitnih (meñunarodno/tranzitnih) centrala biti će ostvareno po načelu “dual homing”. Slika 2. nalazit će se po jedan par tranzitnih ili kombiniranih meñunarodno/tranzitnih centrala s ulogom tranzitiranja ukupnog lokalnog. Slika 3. s drugim zemljama prema pretežnom prometnom interesu i s meñunarodnim centralama I ranga u Hrvatskoj (u Zagrebu). Tranzitne (meñunarodne/tranzitne) centrale biti će povezane meñuvezom unutar para. osim prometa koji se ostvaruje izmeñu pretplatnika pojedine pristupne centrale.

“lanci” i “dvojne trase”.prva faza (logički prikaz) 7 . kvaliteta i raspoloživost mreže primjenom upravljanja na razini transportnih puteva.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. To su: − potpuna digitalizacija i primjena optičke tehnologije. Slika 4. DXC. − primjena suvremenih koncepcija. tehnologije i modova prijenosa (SDH. Prijenosni sustavi u Splitu . ADM). i 5. u tijeku daljnje izgradnje iste smjernice primjenit će se i u izgradnji lokalnih spojnih i pristupnih mreža na području velikih gradova. prospajanja i umetanja digitalnih grupa.2. prikazana je planirana evolucija mreže prijenosnih sustava za povezivanje pristupnih komutacija u Splitu (Split – Solin – Kaštela). elastične i otporne zajedničke digitalne transmisijske infrastrukture za sve signale postojećih i budućih širokopojasnih usluga. − transparentnost za prijenos govornih i negovornih usluga. Na slikama 4. − strukturirano ustrojstvo transmisijske mreže tipa “prsteni”. Sustavi prijenosa Osnovni cilj daljnjeg razvitka mreže sustava prijenosa je ostvarenje kvalitetne. S obzirom je u dosadašnjoj izgradnji primjenom navedenih odrednica po principu “odozgo – na dolje” postavljena osnova suvremene mreže na magistralnoj meñunarodnoj i meñužupanijskoj razini. − maksimalna sigurnost. Temeljne odrednice podjednako se odnose na sve razine i područja mreže. SDH (Synchronous Digital Hierarchy) – Sinkrona digitalna hijerarhija DXC ( Digital Cross Connect) – Digitalni prespojnik ADM (ADD Drop Multiplexer) – SDH multipleksor s funkcijom izdvajanja.

Županijski prijenosni sustavi i povezivanje s višim razinama (I i II faza) 8 . prikazuje planiranu mrežu prijenosnih sustava koja Split povezuje u telekomunikacijsku mrežu na županijskoj i nacionalnoj razini. Prijenosni sustavi u Splitu – druga faza (logički prikaz) Slika 6. Slika 6.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 5.

prema načinu polaganja dijeli se na: uvlačni. omogućavaju da više pretplatnika koristi glavni vod. 9 . 2. distributivni I i II reda. instalacijski kabel sa izolacijom i omotačem od plastičnih masa ili izolacijom od lak papira ili lak pamuka i sa metalnim omotačem. podvodni i nadzemni. − Pretplatnički kabel. UPS – udaljeni pretplatnički stupanj FMUX (Fleksible MUX) – fleksibilni multipleksor ADMUX PGS (Plair Gain Systems) – digitalni sustavi za višestruko korištenje parica xDSL – bilo koja DSL (Digital Subscriber Line) digitalna pretplatnička linija − primjenu odgovarajućih mehaničkih struktura (npr. služi za elastično spajanje kabela glavne i distributivne mreže. − Kabelska kanalizacija. Ona omogućava brzu i laku zamjenu postojećih kabela. − Kabelski izvod – distributivna točka.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. omogućava elastično spajanje vodova iz pretplatničke. FAS/FMUX. a prema mjestu u mreži na: glavni. − Ureñaji za plinsku ili električnu kontrolu. jednostavno proširenje mreže. Osnovni konstruktivni elementi pristupne mreže Osnovni konstruktivni elementi pristupne mreže su: − Glavni razdjelnik (vertikalna strana). − Završni nastavak. SDH/ADMUX. predstavlja krajnju točku distributivne mreže – distributivna točka – u kojoj se vrši prijelaz sa parica glavnog kabela u krutom sustavu pretplatničke mreže. xDSL). kao i kabela u distributivnoj mreži. predstavlja mrežu podzemnih cijevi koja služi za razvod i zaštitu kabela. izvodni.3.1. ATM (Asynchronous Transfer Mode) – asinkroni transfer mod definiran od strane ITU-T kao vrsta prijenosa u kojem su informacije organizirane u ćelijama CATV (Cable TeleVision) – kabelska televizija − rezervne kapacitete optičke infrastrukture za nadogradnju širokopojasne multimedijalne mreže. Njihov osnovni zadatak je stalno kontroliranje nepropusnosti na vlagu i vodu ugrañenih kabela i nastavaka. razvodni. Pristupne mreže U sustavu korisničkih pristupnih mreža pažnju obratiti na: − primjenu suvremenih elemenata pristupne mreže (UPS. − Ureñaji za višestruko korištenje pretplatničkih vodova.3. a da se kod ovih radova ne oštećuje vanjska površina ulice i ne ometa promet. kabineti i/ili ormarići koje će omogućiti osim smještaja i napajanja već spomenutih elemenata i postepenu ugradnju ATM i CATV pristupnih ureñaja). podzemni. instalacijski i spojni. primjenjuju se u mjesnoj mreži za održavanje izgrañenih dionica mreže. PGS. odnosno spojne mreže sa vodovima u centrali. − Razdjelnik u mreži. je kabelski nastavak glavnog i završnog kabela. na vodove kućne instalacije ili na vodove razvodne mreže. On se postavlja na kabelsko postolje. na vrijeme signaliziranje pojave popuštanje i po mogućnosti. spriječavanja daljnjeg prodiranja vlage i vode sve do trenutka otklanjanja nastale smetnje. odnosno sa parica distributivnog kabela u elastičnom i mješovitom sustavu mreže. − Završni kabel. popravak kabela u slučaju kvara. Prema vrsti izolacije i omotača razlikujemo tri tipa mjesnih kabela: kabeli sa zračno-papirnom izolacijom i metalnim omotačem i kabeli sa izolacijom i omotačem od plastičnih masa.

10 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 7. Slika 7. prikazuje strukturu pretplatničke mreže prema načelima grañenja u analognoj tehnologiji.

Koncepcija izgradnje pristupne mreže Pristupna mreža čija je gradnja trajala dugi niz godina i koja se gradila po načelima analognog telekomunikacijskog sustava predstavlja izgrañenu telekomunikacijsku infrastrukturu velikih gradova.. − dvosmjernost (za podržavanje distribucijskih i interaktivnih/komutiranih službi). video). Ciljni model pristupne mreže Slika 9. − sposobnost evolucije (iterativne nadogradnje sustava unutar vijeka trajanja). − Slika 8. a kasnije do samih korisnika).Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. nadogradnju u skladu s komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža na svjetskom tržištu. tj.3. Ti modeli (slike 9. − multifunkcionalnost (za podržavanje svih vrsta službi/usluga i svih oblika poruka (audio. data. − kompatibilnost (s postojećom infrastrukturom/resursima).2.) podržavaju: − širokopojasnost (mreža s monomodnim optičkim nitima kao transmisijskom podlogom do brzine korisnika.FIFo concept 11 . 10. i 11. Model za realizaciju suvremene pristupne mreže za velike poslovne korisnike . prema ciljnoj strukturi prikazanoj na slici 8. sposobni za evoluiranje. Uvažavajući izgrañenost pristupne mreže definirani su inicijalni hibridni optičko-bakreni modeli pristupnih mreža.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 10. Inicijalni model realizacije suvremene pristupne mreže na stambenim dijelovima velegradskih područja – koncept FTTB/FTTC Slika 11. Model realizacije suvremene pristupne velegradske mreže – koncept FTTB/FTTC/FTTH 12 .

interaktivnog učenja na daljinu i drugih teleusluga. − distribucije TV programa. Ovakve mreže su već puštene u rad od strane svih zapadnoeuropskih i sjevernoameričkih telekomunikacijskih operatora. − rezidencijalni korisnici. − videa na zahtjev. srednja i velika poduzeća.3. − razne teleusluge. − hoteli i bolnice. Korisnici ADSL usluga su: − mala. − znanstvene i obrazovne ustanove. 13 . uvoñenje telemedicine. − ostvarivanje videokonferencijskih veza izmeñu centrale tvrtke i poslovnica. Privatnim korisnicima mogle bi se ponuditi usluge: − brzog pristupa Internetu. Slika 12. DSL pristup širokopojasnim uslugama preko ATM mreže Uvoñenje ovakve mreže širokopojasnih usluga u komercijalnu uporabu potencijalno je vrlo profitabilno.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. − povezivanje LAN mreža. Komercijalna ADSL mreža Shema komercijalne ADSL mreže prikazana je na slici 12. Poslovnim korisnicima mogle bi se ponuditi sljedeće usluge: − brzi pristup Internetu.3.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. 14 . su dani kabeli proizvoñača ELKA Zagreb koji se upotrebljavaju u izgradnji pristupne i spojne mreže.4. 14. Slika 13. i 15. Kabeli pristupne i spojne mreže Na slikama 13..

15 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 14.

16 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 15.

boljoj kvaliteti veze i u različitim komunikacijskim sposobnostima. − veća kvaliteta pružanja usluga. ISDN (Integrated Digital Services Network) ISDN digitalna mreža s integracijom usluga je koncept pružanja skupa usluga.5. 2. Primarni pristup PRA omogućuje pristup ISDN uslugama putem 30B+D (30*64kbit/s + 64kbit/s). Na slici 16.1. Mali kućni uredi obično su uspješniji od velikih korporacijskih ureda jer mogu brzo i učinkovito odgovoriti na zahtjeve korisnika. Mreža ISDN omogućava dva načina pristupa: − osnovni pristup – BRA. je prikazan primjer organizacije veze malog ureda koji ima do 25 zaposlenih. Za male urede može se upotrebljavati Microsoft Small Buisiness Server kako bi svaki korisnik u mreži mogao imati pristup Internetu. pristup Internetu ili LAN mreži tvrtke. − primarni pristup – PRA. prema Internetu. Primjene ISDN usluga Pristup Internetu je jedna od najočitijih i najpopularnijih primjena mreže ISDN. Small Business Server upotrebljavajući Microsoft Proxy Server. što je uporabom mogućnosti mreže ISDN postalo još lakše ostvarivo. Ukupni kapacitet sastoji se od dva B kanala koji služe za razmjenu podataka kroz komutiranu mrežu i jednog D kanala koji služi za signalizaciju. − videotelefonija i videokonferencije. automatski obrañuje pozive svakoga korisnika mreži pri pokušaju pristupa Internetu. BRA pristup namjenjen je rezidencijalnim i manjim poslovnim korisnicima. PRA pristup namijenjen je velikim poslovnim korisnicima i to za povezivanje njihovih kućnih sustava na javnu telefonsku mrežu. Osnovni pristup BRA omugućuje pristup ISDN uslugama putem 2B+D (2*64kbit/s + 16kbit/s). te za još neke usluge ISDN. Pristup BRA omogućuje istovremenu razmjenu podataka mrežom pri brzini od 128 kbit/s. te jedna BRA linija može kućni ured ili udaljeni ured pretvoriti u učinkovito komunikacijsko središte. ISDN je nadogradnja postojeće digitalne telefonske mreže u smislu omogućavanja digitalne veze od korisnika do korisnika kao i povećanje prijenosnih kapaciteta postojeće mreže. Pristup Internetu samo je dio prednosti mreže ISDN koje se očituju u bržoj komunikaciji. kao i za prijenos podataka. Pristup Internet mreži omogućava se putem ISDN modema. − brzi pristup Internetu. Brzine pristupa su 64128 kbit/s. − pristup svim raspoloživim mrežama. oprema i standarda pristupanja mreži. Putem jedne ISDN linije moguće je istodobno osigurati telefonsku liniju.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. − digitalna komunikacija brzinama od 64kbit/s do 2Mbit/s. 17 . Rad na daljinu je sve popularniji način rada u modernim tvrtkama. Pogodnosti koje mreža ISDN nudi su: − široki spektar usluga.5.

U rješenju namjenjenom za ovakve urede bitno je omogućavanje kvalitetnog pristupa Internetu svakog korisnika preko uredske lokalne mreže.2. stoga telekomunikacijski operatori imaju jasan interes da i dalje ulažu u nju. Veza malog ureda prema Internetu Organizacijsko rješenje veze prema Internetu ureda s 20 do 50 zaposlenih prikazano na Slici 17 temelji se na uporabi ISDN routera. Predviña se da će se ove godine taj odnos promijeni. Slika 17: Veza ureda s više od 20 zaposlenih prema Internetu 2. Ostatak će otpasti na asinkrone DSL portove.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 16. Internet i ISDN Pristup Internetu osim javne telefonske mreže (PSTN) omugućava i digitalna mreža integriranih usluga (ISDN). te da je što bolje iskoriste kao transportni medij do Interneta. ISDN to Ethernet router štiti lokalnu mrežu od neželjenih upada. U ovom rješenju korištenje proxy servera nije nužno. Istraživanja tržišta pokazuju da 97% postojećih Internet portova čine analogni modemi (32 milijuna) i ISDN portovi (2 milijuna). Od 133 milijuna Internet portova 83% činit će: analogni modemi (86 milijuna) i ISDN portovi (24 milijuna). PSTN/ISDN je najveća telekomunikacijska mreža. Dakle.5. 18 . i tada će 90% prometa nositi javna telefonska i ISDN mreža.

Slika 18. ISDN kartice povezuju se na S/T ISDN sučelje. jer nakon pristupne centrale na koju je takav korisnik povezan put do Internet servera je potpuno digitalan. Isto tako korisnicima analognih modema omogućen je kvalitetniji pristup Internetu. ili PRA priključak. 19 . koje omogućavaju spajanje na jedan ili više BRA priključaka sve do PRA priključaka. Dostupne su PC kartice različitih mogućnosti. te neke druge usluge koje podržava mreža ISDN.4. Kartice namijenjene priključivanju na više BRA priključaka. slanje faksa (skupine 3 i 4).25) po B i D kanalu. korisniku donosi brzinu od 128 kbit/s. te podržavaju osnovnu komunikaciju po B kanalu brzinama n*64 kbit/s. namijenjene su serverima lokalnih računalnih mreža kojima je tako omogućen izlaz na javnu ISDN mrežu. ISDN adapteri omogućavaju i spajanje telefona. 2. Pristupne centrale su meñusobno povezane samo tamo gdje nema tranzitne centrale tranzitnih središta i sav meñužupanijski promet se odvija preko tranzitne centrale. Split. Cijena ISDN karice se ne razlikuje bitno od cijena analognih modema. Na slici 18. Osijek) koja imaju parove tranzitnih centrala na koje su povezane sve pristupne centrale tranzitnog područja. Iz toga razloga povezivanje Interneta i telefonske mreže ide na tranzitnoj razini.3.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. Tako više ne postoje D/A i A/D konverzije na putu do komutacije na koju su bili spojeni modemi do samih modema.5. Mreža je podijeljena u četiri tranzitna područja (Zagreb. ISDN PRA priključci na tranzitnim centralama namjenjeni su priključivanju na Internet. Povezivanje Interneta i javne telefonske mreže Povezivanje preko ISDN primarnog pristupa (PRA) omogućava ISDN korisnicima pristup Internetu. Time se postiže manje opterećenje telefonske mreže. Povezivanje Interneta i javne telefonske mreže Telefonska mreža u Hrvatskoj je organizirana na dvije razine: pristupna i tranzitna. ISDN omogućava višestuku namjenu: − pristup Internetu − razmjenu podataka s bilo kojim ISDN korisnikom iz cijeloga svijeta. Osobno računalo prilagoñava se ISDN sučelju ugradnjom ISDN kartice. ISDN i Internet Za korisnika Interneta ISDN priključak donosi brzinu nekoliko puta veću od one koju omogućava analogni modem. uporabom obaju B kanala (B kanal 64 kbit/s). odnosno prema Internetu brzinama do 2Mbit/s. Rijeka. prikazan je način povezivanja Interneta i javne telefonske mreže. Osnovni ISDN pristup.5. i paketski prijenos (X. a koje su utjecale na smanjenje kvalitete veze.

− brz pristup modemom u bilo koje doba dana. Mreža Internet Internet je svojevrstan komunikacijski fenomen koji možemo promatrati sa tehničkog i sociološkog aspekta.6. − neograničeno vrijeme služenja Internetom. Danas je T-Com internet vodeći hrvatski ISP (Internet Service Provider) s više od 540. odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. 2. U sociološkom smislu Internet čine pojedinci koji koriste globalnu mrežu za pristup do udaljenih podataka ili za korištenje usluga nekog drugog računala u svijetu.6. − e-mail adresu. a naplaćuje mu se po posebnoj tarifi za telefonski. godine je službeno započeo rad HT Interneta čime je HT postao prvi komercijalni davatelj Internet usluge u Hrvatskoj. odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Net Plus korisnik nema vremenskog ograničenja u služenju Internetom. − brze i pouzdane veze prema najznačajnijim izvorima informacija i programa u svijetu. Korisnik ne plaća mjesečnu naknadu nego samo cijenu uporabe. u sklopu telefonskog računa za taj mjesec. − analogni modem brzine do 56 kbit/s ili adapter za brzinu 64/128 kbit/s. − programsku podršku za jednostavno priključivanje na Internet. Pristup modemom Tehnički preduvjeti za korisnike koji pristupaju Internetu sa svog osobnog računala putem komutirane telefonske mreže modemom su: − osobno računalo. Korisnik plaća mjesečnu pretplatu u sklopu 20 . tri dodatne besplatne e-mail adrese.6. provjera zauzetosti e-mail pretinca. koja uključuje antivirusnu. Net Start Ova je usluga namijenjena korisnicima koji se svakodnevno ili povremeno služe Internetom. prilagodba statusa sigurnosne zaštite. 2.6.1. novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu. postavljanje poruke u odsutnosti. Paket Net Start korisnik sadrži: e-mail adresu kapaciteta 10 MB. − telefonska linija. − odgovarajući program za pristup Internetu.2. Net Plus Usluga je namijenjena korisnicima koji se intenzivnije služe Internetom.3.4. Sa tehničkog aspekta Internet je mreža računala na kojima su pohranjeni različiti podaci i koja meñusobno komuniciraju. T-Com internet svojim korisnicima osigurava: − neograničen pristup uslugama Interneta u cijelom svijetu. HT Internet Krajem 1995. a naplaćuje mu se posebna tarifa za telefonski. 2.6. mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte.000 korisnika. aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd). Putem velikog broja svojih modemskih ulaza koji podržavaju najveće standardne brzine prijenosa podataka. antispam i firewall zaštitu. − neograničen prijenos različitih vrsta informacija. 2. Net Start korisnik nema vremenskog ograničenja dok se služi Internetom.

aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd) 2. Net Gost korisniku omogućen je pristup u svjetsku internet mrežu bez posebne registracije na T-Com internet čvoru.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava T-Com računa. koja uključuje antivirusnu. HDLC.6. . aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd) 2. Net Super korisnik nema vremenskog ograničenja dok se služi Internetom.mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte.6 kbit/s do 8Mbit/s.e-mail adresu kapaciteta 10 MB .mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte. provjera zauzetosti e-mail pretinca.7. 21 .e-mail adresu kapaciteta 10 MB. antispam i firewall zaštitu .novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu. a uporabu Interneta u sklopu telefonskog računa za taj mjesec. Net Gost Usluga je namijenjena svima koji tek povremeno pristupaju Internetu i nemaju potrebu za e-mail adresom i trajnim registriranjem. Veliki korisnik u pravilu komunicira sinkronim načinom prijenosa.8. 2. Paket Net Plus korisnik sadrži: . Paket Net Super korisnik sadrži: .5. postavljanje poruke u odsutnosti. Veliki korisnik Uporabom jednog od prijenosnih protokola (PPP. Korisnik u svojoj lokalnoj mreži ima računalo (ili više njih) koje obavlja funkciju Mail Servera i Domain Name Servera za njegovu domenu. prilagodba statusa sigurnosne zaštite.6. Korisnik plaća mjesečnu naknadu u sklopu T-Com računa. − odgovarajući komunikacijski ureñaj za željenu brzinu prijenosa. a kod manjih je brzina (do 33.tri dodatne besplatne e-mail adrese.6. T-Com osigurava korisniku domenu i odgovarajući broj Internet adresa. antispam i firewall zaštitu. Stalna veza na Internet Tehnički podaci za korisnike putem usmjerivača (router) i zakupljenog voda svoju lokalnu mrežu trajno vežu na Internet su: − odgovarajući usmjerivač (router). a naplaćuje mu se posebna tarifa za telefonski. . 2. koja uključuje antivirusnu.6 kbit/s) moguće upotrijebiti i asinkroni način rada.6. Frame Relay) moguće je ostvariti brzine prijenosa od 33.6.tri dodatne besplatne e-mail adrese . postavljanje poruke u odsutnosti. provjera zauzetosti e-mail pretinca. odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. a upotrebu Interneta u sklopu telefonskog računa za protekli mjesec. Net Gost korisnik nema svoje korisničko ime (account) na T-Com internetu. prilagodba statusa sigurnosne zaštite. − zakupljeni vod do najbližeg T-Com čvora. Net Super Usluga je namijenjena korisnicima koji se vrlo intenzivno služe Internetom. .novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu.

Ta je činjenica potakla razvitak mnogih aplikacija koje koriste infrastrukturu Internet mreže za pristup korisnicima. Općenita shema HiNet mreže 2.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 2. 22 . te istodobno biti veliki korisnik u nacionalnoj i u svjetskoj Internet mreži.6.hr/poslovni/internet/roaming/usluge. − Internet bankarstvo. Veliki korisnik u nacionalnoj mreži Usluga je namijenjena velikim korisnicima koji svu Internet komunikaciju obavljaju unutar Hrvatske. Korisnicima T-Com-a je na raspolaganju više od 8000 ulaznih točaka (POP-ova) u više od 150 zemalja širom svijeta. Putem odvojenih priključaka moguće je kombinirati obje vrste usluga.tcom.asp. kao i korisnicima drugih Internet mreža koji se nañu u Hrvatskoj i žele se iz naše telefonske mreže putem T-Coma povezati na svoje korisničke račune u domicilnim zemljama.11.6. Neke od usluga su: − telefonski i web imenik.6.9.10. Promet je ograničen sampo na mrežu T-Com-a i mreže T-Com-ovih ravnopravnih (peering) partnera. 2. Meñunarodni Internet roaming Meñunarodni Internet roaming je namijenjen korisnicima T-Com usluga koji se u inozemstvu žele putem lokalnog telefonskog poziva vezati na korisnički račun T-Com-a. Slika 19. − web trgovina. Napredne usluge – usluge s dodanom vrijednošću Internet mreža je zbog svoje sveopće prisutnosti i rasprostranjenosti dostupna široj populaciji stanovništva. Detaljnije upute za korištenje Internet roaminga objavljene su na Web stranicama http://www.

Naime.tel. Problem je u tome što ne postoji jedinstvena baza podataka svih korisnika WWW usluge u svijetu po kojoj je moguće pretraživanje po ključnoj riječi. Pod uvjetom da su podaci trenutno ažurirani ova usluga predstavlja najbrži mogući način dobivanja informacija o pretplatnicima. Web trgovina Web trgovina se sastoji od niza stranica na kojima se mogu razgledati. − prijenos faksimila putem Internet protokola (FoIP). Kao osnovni podatak potrebno je poznavati davatelja usluge koji je ugostio web sadržaj odreñenog korisnika ili tvrtke. Potrebno je omogućiti pretraživanje po dijelu naziva pretplatnika što daje točnije rezultate.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava − prijenos govora preko Internet protokola (VoIP). Kreiranjem dinamičkih stranica moguće je postaviti upit za odreñeni podatak na koji poslužitelj daje rješenje u obliku ispisa osoba koje zadovoljavaju zadani kriterij. Telefonski i Web imenik Slika 20. Takoñer je potrebno osigurati složeni pristup većem broju korisnika istovremeno. podaci o telefonskim pretplatnicima i korisnicima Web stranica u jednoj državi postavljeni su u bazu podataka. 23 . Usluga telefonskog imenika je alternativa usluzi službe informacija.hr. HT posjeduje takav imenik na adresi imenik. − učenje na daljinu. naručiti i platiti ponuñeni proizvodi. Pružatelji pristupa Internetu takoñer daju na uvid i popis vlastitih Web korisnika. Ova usluga je dostupna 24 sata dnevno i to neograničeno mnogo puta.

Prilikom prodaje pouzećem roba se šalje kupcu koju on plaća prilikom primitka od poštara. Odabrane proizvode korisnik sprema u virtualnu košaricu koja sprema popis odabranih artikala i njegove količine. Web trgovina se kreira postavljanjem Web poslužitelja koji često ima dodatak za kriptiranje potreban kod prikupljanja podataka o broju kartice. Prodavač s navedenim iznosom tereti račun kupca i šalje robu kupcu. imena tvrtke i sl. Plaćanje naručenih proizvoda moguće je na više načina. zarade. Podaci o proizvodima nalaze se u bazi podataka na poslužitelju. rezervnim dijelovima. te posjećenosti vlastite Web trgovine. Dostava proizvoda može biti preko poštanske usluge ili pak preko posebnih službi za dostavu. Slična je situacija i kod plaćanja općom uplatnicom. Korisnik takoñer kao klijent komunicira s poslužiteljem. Sadržaj stranice nije stalan već ga odreñuje korisnik iteracijom s Web stranicama. Takoñer postoji mogućnost kupnje instaliranog poslužitelja Web trgovine kojeg prodavač mora sam posluživati. karticom. ali na takav način ima potpunu kontrolu troškova. generiranje dinamičkih Web stranica i slično. adrese. Kriptiranje se odvija po SSL protokolu. Takoñer mora omogućiti informacije o servisu. uobičajeno Windows NT. te dodatne informacije o proizvodu kod svojih dobavljača u cilju zadovoljenja kupca. Sa vlastitog računala prodavač se spaja na poslužiteljsko računalo tvrtke koja je za njegove potrebe otvorila Web trgovinu te unosi izmjene u asortimanu. Unix ili Linux. ispisa trenutno potrošene količine novca i sl. Sadržajem vlastite košarice korisnik može upravljati tako da može izvršiti pregled košarice. Uspostava web trgovine podrazumijeva usvajanje tehnologija kreiranja Web stranica. a autorizacija se odvija preko kratkih informacija zvanih cookies (kolačići). integracije Web sadržaja s bazama podataka. 24 . Dinamičko kreiranje stranica prema podacima iz baze podataka izvodi se primjenom ASP tehnologije. Kao tehnička podloga Web trgovine nalazi se operacijski sustav. pouzećem ili općom uplatnicom. stanju zaliha.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 21. Na početku ili na kraju kupovine od korisnika se traže podaci poput imena. pražnjenje dijela ili cijele košarice. Prilikom plaćanja kreditnom karticom korisnik mora u Web formularu ostaviti broj svoje kartice koji se zaštitno kodiran šalje prodavaču. cijenama i slično. Svaka Web trgovina mora ostaviti mogućnost povrata naručene robe u odreñenom vremenskom razdoblju uz povrat novca. zaštitnog kodiranja. Male tvrtke koje prodaju relativno uski asortiman roba mogu zakupiti Web trgovinu koju održavaju druge tvrtke. prezimena.

Internet bankarstvo Internet bankarstvo ili telebanking je uporaba Internet infrastrukture u poslovanju banaka kojom se omogućava korisniku samoposluživanjem obaviti akcije plaćanja računa. Slika 23. Način provjere identiteta korisnika Internet bankarstva Sigurnosna komponenta kod Internet bankarstva je uvelike izražena i podijeljena u dvije razine razina provjere identiteta korisnika i sigurnost komunikacije s korisnikom.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 22. Sama banka treba imati potvrdu o autentikaciji. uvida u stanje računa i slično. 25 . Korisnik za korištenje usluge Internet bankarstva mora imati računalo. prebacivanja novca s računa na račun. Sigurnost komunikacije korisnika i bankovnog sustava se osigurava razmjenom zaštitno kodiranih poruka po SSL protokolu putem Internet mreže. pristup Internet mreži te identifikator. ureñaj koji generira jednokratnu lozinku koja se koristi pri provjeri identiteta korisnika u bankovnom sustavu.

Dodatni izvori informacija su časopisi. Nastavna graña je organizirana u hipertekstualne. u gradu i u udaljenim mjestima. priručnici koji ne spadaju u nastavnu grañu. Tečajevi se mogu organizirati na intranet mreži neke tvrtke kojom ona na brz. učenik ili program. Komponente elektroničkog okruženja namijenjenog učenju na daljinu Slika 24. slike. omogućavaju potpuni proces učenja. a njegovu ulogu može preuzeti učitelj.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Učenje na daljinu Sustavi učenja na daljinu omogućavaju obrazovanje u elektroničkom okruženju gdje korisnici uče u bilo koje vrijeme. Ostali učenici takoñer sudjeluju u procesu učenja kao kod tradicionalnog modela učenja. simulacijski programi. Sukladno opisanim načinima samoučenja i pronalaženja podataka putem Internet mreže moguće je organizirati formalne programe učenja na daljinu. WWW usluga sa svojim svojstvima hipertekstualnih veza i multimedijalnog sadržaja predstavlja najatraktivniji način provoñenja usluge učenja na daljinu. kao što su lekcije. WWW je idealna infrastruktura za odvijanje procesa daljinskog učenja. Putem elektroničke pošte mogu se primati poruke sa poštanskih lista organiziranih na neku tematiku kao i mogućnost razmjene poruka. 26 . Uloga učitelja je tumačenje gradiva. multimedijske dokumente. Nadzornik brine o organizaciji te o provjeri identiteta učenika. Korisnik se takoñer može pretplatiti na elektronske časopise posvećene odreñenoj tematici. programska podrška za komunikaciju. Web stranice mogu sadržavati tekst. Prvenstveno je to prikladno kod organiziranja osposobljavanja i tečajeva namijenjenih zaposlenim osobama. Moguće je organizirati formalne i neformalne programe daljinskog učenja. predavača i učenika. jeftin i učinkovit način može podići stručno znanje svojih djelatnika. Internet mreža sa svojim uslugama elektroničke pošte. Prednosti daljinskog učenja putem Internet mreže su mogućnost suradničkog rada profesora. audio i video zapise te. u sprezi s uslugom elektroničke pošte. vježbe. a učitelj može biti osoba ili program. zatim interaktivni pristup multimedijalnom sadržaju te ravnopravan pristup znanju učenicima na lokalnoj i nacionalnoj razini. Alati su sredstva kojima se učenik pomaže pri učenju kao što su kalkulatori. prijenosa datoteka (ftp). uporabom računala kod kuće ili u uredu.

nakon dekodiranja govorni signal slušamo preko zvučnika računala. IP telefon-IP telefon. ploču (whiteboard). telefonskoj centrali ili u povezniku. PC telefon-PC telefon. sažimanje i paketizacija govornog signala odvija se u koderu računala pošiljatelja. Takoñer podržava priključak PC kamere na USB sučelje te ostvaruje uslugu videotelefona. a temelji se na komutaciji paketa u koje se paketiziraju informacije. Bolje performanse se postižu ako se u računalo ugradi kartica za kodiranje govora. Tada se pristup Internet mreži odvija preko poveznika koji obavlja povezivanje telefonske i Internet mreže prevoñenjem telefonskih brojeva u IP adrese i obratno. Usluge IP telefonije uključuju komunikaciju: − − − − − − telefon-telefon. Slika 25: Arhitektura IP telefonije PC telefon je aplikacija postavljena na multimedijalno računalo koje je spojeno na IP mrežu. telefon-PC telefon i obratno. Standardnim telefonom pristupa se Internet telefoniji putem poveznika tako da se bira njegov telefonski broj. Na dobiveni izbornik unese se telefonski broj ili adresa pozivatelja. Slanje govora putem IP protokola sastoji se od digitaliziranja i paketiziranja govora te slanja kroz mrežu Internet.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Prijenos govora preko IP mreže Internet protokol je prvenstveno namijenjen prijenosu informacija u nerealnom vremenu. telefon-IP telefon i obratno. Krajnji korisnik može i preko telefonskog ureñaja pristupiti Internet telefoniji. Model Internet telefonije temelji se na komunikaciji dvaju ili više korisnika koji posjeduju multimedijalno računalo spojeno na Internet. govornu poštu. IP telefon-PC telefon i obratno. mjerač vremena poziva. Ova kartica predstavlja poveznik za mali broj priključaka. Uzorkovanje. Na prijemnom računalu. U ovom slučaju digitalizacija govornog signala moguća je u samom telefonskom aparatu. prijenos podataka. 27 . a naziva se Internet telefonija. Poveznik provjerava status pozivatelja i uspostavlja vezu i nadzire promet. Uz uobičajene funkcije prijenosa i kodiranja govora ove aplikacije omogućavaju tekstualnu razmjenu podataka (text chat). blokiranja poziva. statistiku veze.

Prijenos faksimila je sličan prijenosu elektroničke pošte. Postoje dva načina prijenosa faksimila: metoda kontinuiranog prijenosa u realnom vremenu i metoda pohrani i proslijedi (store-and-forward). − višespojne upravljačke jedinice. a koji se temelje na H.323 standard te multimedijske aplikacije. tvrtke te telekomunikacijski operateri i davatelji podatkovnih usluga. upravlja pojasnom širinom te obračunava i naplaćuje korisničke usluge. računalo koje podržava H. 28 . − administratori poveznika. Administrator poveznika je središnja točka za sve pozive unutar mreže. Terminali koji se koriste za kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju u stvarnom vremenu su telefon. Korisnici usluga IP telefonije mogu biti fizičke osobe korisnici pokretnih i nepokretnih telefona. daje odobrenja i provjere ispravnosti terminala i poveznika.323 standardu namijenjenom za prijenos multimedijalnih usluga u realnom vremenu preko paketskih mreža su: − terminali. zatim bržem slanju faksimila na više adresa istovremeno te u smanjenju broja potrebnih telefonskih linija. Davatelj usluge FoIP posjeduje Internet faksimil poveznik koji obavlja prethodno opisane akcije. poglavito pri slanju velikog broja faksimila. te osigurava potvrdu slanja ili prekida pri slanju faksimila. Administrator poveznika obavlja funkcije adresiranja. IP telefon predstavlja telefonski ureñaj koji u sebi ima ugrañen sklop za kodiranje govornog signala. Davatelj FoIP usluge prihvaća faksimil. Naplatu usluge moguće je izvršiti plaćanjem prije (pre-paid) ili poslije (post-paid) ostvarene usluge. Podržan je i prijenos dodanih datoteka koje su kreirane u nekom tekstualnom programu koje se transformiraju u faksimil. Usluga elektronička pošta-faksimil Postoji mogućnost slanja elektroničke pošte na faksimil ureñaj putem mreže Internet. Slanje faksimila se može obaviti na razne načine uz korištenje usluge davatelja FoIP. − poveznici. Konfiguriranje IP telefona se obavlja putem Web sučelja. Osnovni elementi arhitekture IP telefonije. Usluga faksimil-faksimil Usluga slanja faksimil dokumenata putem Internet mreže povoljna je radi snižavanja troškova.com. Putem korisničkog programa za slanje elektroničke pošte umjesto adrese unosi se slijedeći oblik adrese: broj_faksimila@davatelj_usluge_FoIP. ponavlja slanje ako je odredišnji faksimil zauzet.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava IP telefon se spaja izravno na IP mrežu preko Ethernet sučelja. Prijenos faksimila preko IP mreže (FoIP) Aplikacije prijenosa faksimila putem paketskih mreža omogućava rad faksimil ureñaja preko mreža s komutacijom paketa kao što je Internet. pretvorbom formata medija i prenošenjem informacija meñu mrežama. Poveznik spaja dvije različite mreže prevoñenjem protokola za uspostavu i prekid poziva. a prednosti su u uštedi u prijenosu putem paketskih mreža u odnosu na slanje preko telefonske mreže.

Funkcija prijenosnog sloja definirana je kao pouzdana i jeftina transmisija prometa izmeñu mrežnih točaka i od korisnika do tih mrežnih točaka. dinamički konfiguriranu prijenosnu infrastrukturu. varijacijama u opterećenju. Iteracijski postupci izmeñu sustava upravljanja mrežom. mrežnog planiranja i alata za dizajniranje mreže. Na slici 26. prikazana su predviñanja potreba za informacijskim kapacitetima u godinama koje dolaze. kao i multipleksera optičkog sloja. pomažu da bi se ovaj složeni zadatak mogao riješiti. kako uz pomoć geografskih proširenja sustava. Glavni zahtjev koji stoji pred prijenosnom mrežom je porast njezine inteligencije. Ovo se može realizirati korištenjem „add/drop“ multipleksera i digitalne unakrsne konekcije. To znači da prijenosni sloj treba pomoći IP mrežnom sloju kod podizanja pouzdanosti i raspoloživosti sustava kao cjeline. te optičke unakrsne konekcije. VIŠEUSLUŽNE MREŽE UTEMELJENE NA IP PLATFORMI Dinamički rast prometa.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 3. nužno se nameće upotreba mreže svjetlovodnog sloja (Optical Layer Network). da bi se obavili zadaci viših slojeva. Ono takoñer zahtijeva fleksibilnu. tako i povećanja kapaciteta. pristupa internetu i mobilne telefonije. kao višeuslužnog protokol sloja. pokazalo se kao najpogodnija mrežna arhitektura da bi se izvršila interkonekcija IP sloja i prijenosne mreže. Slika 26. Mreže trebamo graditi na način da su nadogradive u budućnosti. kao i stvaranje nove generacije multimedijalnih usluga. pojačan eksplozijom podatkovnih komunikacija. postao je pokretač ogromnog zahtjeva za povećanjem kapaciteta u gradskim i magistralnim transportnim mrežama. telekomunikacijska mreža ga mora pratiti. s mogućnošću ispunjavanja novih zahtjeva. Dinamičko preusmjeravanje (routing). Kako opseg prometa raste. Dinamičko prijenosno preusmjeravanje zahtijeva da IP sloj konfigurira prijenosnu mrežu sukladno prometnom inženjeringu. greškama/prekidima na mreži i zagušenju. 29 . Uvažavajući tehnologiju internet protokola (IP).

Svjetlovodna mreža postaje jedino rješenje za ispunjenje zahtjeva krajnjeg korisnika u budućnosti.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Možda u prvom trenutku dinamičko-prijenosno preusmjeravanje nema toliki značaj zbog startnog prekapacitiranja sustava. Na slici 27. optimizira ulaganje u mrežu. Dinamičko prijenosno preusmjeravanje. dan je prikaz prijelaza sa tradicionalnih jednouslužnih mreža na višeuslužne mreže. pojednostavljeno ilustrira arhitekturu višeuslužne mreže. Slika 27. Prijelaz sa jednouslužnih na višeuslužnu mrežu Slika 28. sa svojim alociranjem resursa u realnom vremenu tamo gdje su oni potrebni. Slika 28. Arhitektura konvergiranih IP usluga 30 . meñutim rast potreba za širokopojasnom paketskom mrežom u budućnosti će sigurno pomoći sačuvanju kvalitete usluge. Fleksibilni elementi svjetlovodne mreže i inteligentni sustavi upravljanja mrežom ključ su rješenja u osiguranju da će upravljanje uslugama od kraja do kraja biti podržano sa svih aspekata. Svjetlovodni kabel postaje temeljni kamen razvitka telekomunikacijskih višeuslužnih mreža.

kojoj krajnji korisnici (End Users) pristupaju posredstvom pristupnih mreža (Access Networks).1. Osnovni elementi transmisijske mreže su: digitalni linkovi (električki ili optički). usluga. Jezgrena mreža obavlja prijenos. . . . valnom multipleksiranju u optičkoj domeni. . .povećanje zahtjeva za raspoloživošću. .fleksibilnost u radu. čiji je zadatak prenijeti ponuñenu količinu informacija. odnosno transmisiju te komutiranje (switching).mala učestalost pogreške (BER).integracija postojećih usluga. .povećanje zahtjeva za raznolikošću telekomunikacijskih usluga. . komutaciju i procesiranje optičkog signala. Na strani krajnjeg korisnika najčešće se nalazi jedan ili više krajnjih ureñaja koji su danas vrlo često povezani u lokalnu mrežu (Local Area Network). Svojstva optičke mreže su: .ogroman potencijalni transmisijski kapacitet. OADM. . .pad cijena fotoničkih komponenata.tehnološki napredak komponenti za prijenos. zahtijevane kvalitete na traženu udaljenost uz što manju cijenu. . Arhitekture transmisijskih mreža Suvremena transmisijska mreža temelji se na digitalnom prijenosu i vremenskom multipleksiranju u električkoj domeni.zahtjevi za širokopojasnim uslugama. ureñaji za multipleksiranje i komutacijski elementi (ADM. Transmisijske mreže Transmisijska ili prijenosna telekomunikacijska mreža je skup prostorno distribuiranih i povezanih transmisijskih sustava. 31 .2. te čvorove meñusobno u jezgrenoj mreži. Jezgrena je mreža zadužena za transport informacija izmeñu krajnjih korisnika ili izmeñu krajnjih korisnika i davatelja sadržaja. . DXC i OXC). odnosno usmjeravanje informacija.1.tehnologija svjetlovodne niti. .brzi porast prometa. Optički transmisijski sustav Razvitak optičke transmisijske mreže potaknut je nizom razloga: . 3. te prostornovremenskom prospajanju.obrada optičkog signala. 3.komutacijska tehnika. .povećanje zahtjeva za fleksibilnošću. Transmisijska se mreža može opisati i kao skup transmisijskih čvorova ili linkova koji na fizičkoj razini povezuju krajnje korisnike s čvorovima u pristupnoj mreži.multipleksne tehnike.1. 3.optička transparentnost na velikim udaljenostima. Osnovne tehnologije i tehnike optičke mreže su: .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Današnje širokopojasne telekomunikacijske mreže uglavnom se grade oko jezgrene ili temeljne mreže (Backbone Network).transmisijska tehnika. .tehnologije fotoničkih sustava i komponenti.1. odnosno aplikacija.

1. koristi se dvostruki prsten.zbog kvara u mreži i potrebe da se preusmjeravanjem izbjegne gubitak prometa (brza promjena). zaštite 1+1. na meñunarodnoj i nacionalnoj razini.) izmeñu čvorova A i B. D. primjenjuju se redundandni optički putovi uz primjenu različitih scenarija zaštite i obnavljanja (npr. Za zadovoljenje prometnih zahtjeva (slika 29. B) i rezervni put (A. najčešće na razine valnih duljina. U čvorovima se koriste električki prospojnici (DXC) s tendencijom prema primjeni optičkih prospojnika (OXC). ugrožen je promet na oba puta. Optička transmisijska mreža koja obuhvaća optički prijenos i prospajanje u optičkoj domeni. Radi povećanja mogućnosti preživljavanja u slučaju kvara. U prstenastoj mreži primjenjuju se add/drop multiplekseri i to električni (ADM) ili optički OADM.zbog promjene u prometnim zahtjevima (spora promjena). obnavljanje linka). 3. primjenjuje se povezana optička mreža jer minimizira duljine optičkih putova. Slika 29. U slučaju kvara izmeñu čvorova transmisijske mreže (prospojnika) A i B. Radi zaštite u slučaju kvara.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U mreži se prospajaju agregatni tokovi na dugoročnoj osnovi da bi se zadovoljili prometni zahtjevi izmeñu pojedinih čvorova komutacijske mreže.3. U prospojnicima A. D. B. B) s potrebnim kapacitetom od x standardnih kanala. C) s y kanala. Promjene u komutacijskoj matrici čvorova transmisijske mreže dogañaju se u dva slučaja: . U jezgrenoj mreži s većim udaljenostima izmeñu transmisijskih čvorova. B i C treba u što kraćem vremenskom intervalu prospojiti promet na rezervne putove: rezervni put (A. C) umjesto primarnog (A. B) umjesto primarnog (A. a izmeñu A i C primarni put (A. Suvremena arhitektura transmisijske mreže Suvremena arhitektura transmisijske mreže razlikuje dvije osnovne razine: jezgrenu i pristupnu mrežu. ili . 1:1. u normalnom stanju mreže koristi se primarni put (A. Na razini mreže gdje udaljenosti nisu velike (regionalna razina) najviše se koristi prstenasta struktura. naziva se sveoptičkom transmisijskom mrežom. C). 32 .

ali i nejnepouzdanija. kao najučinkovitiji način prijenosa i komutacije podataka u mreži. pa je naše opredjeljenje za zvjezdastom strukturom pristupne mreže (vidi sliku 30). IP ATM MPLS MPλS SDH DWDM Slika 31. Slika 30. 33 . Osnove topologije transportnih mreža Današnja hijerarhija razina transmisijske mreže u slojevitom prikazu ima tendenciju smanjenja skupih i složenih posrednika (ATM i SDH) izmeñu sveprisutnog IP sloja i perspektivnog fizičkog sloja DWDM (slika 31). nužno je potrebno povećati pouzdanost i raspoloživost pristupa korisnika na mrežu. Razine mreže U IP mreži primjenjuje se komutacija paketa. S tehnološkog gledišta ovaj zadatak nije jednostavno realizirati jer pretpostavlja brzu optičku komutaciju zaglavlja paketa i primjenu optičkih memorija. može se očekivati razvoj i implementacija optičke komutacije paketa (OPS-Optical Packet Switching) u optičkim mrežama nove generacije. Uvažavajući činjenicu da je telekomunikacijska mreža informacijska infrastruktura. Protokol s komutacijom oznaka u IP mreži MPLS (Multi-Protocol Label Switching) u optičkoj domeni postaje protokol s komutacijom valnih duljina MPλS (Multi-Protocol Lambda Switching). Budući da se i dalje očekuje velik porast podatkovnog prometa u telekomunikacijskoj mreži.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na razini pristupne mreže najčešće se koristi zvjezdasta struktura. kao najjeftinija.

sa uvoñenjem MPLS protokola. nužno je izvršiti i meñusobno povezivanje meñu čvorovima. 34 . prikazana je evolucija funkcionalnosti optičke mreže koja se očekuje u sljedećih nekoliko godina. kako bi se osigurala redundantnost kapaciteta. Na slici 31. Novi telekomunikacijski operatori na prostoru Republike Hrvatske grade informacijskokomunikacijsku mrežu zasnovanu na IP platformi. u kojoj se paketi agregiraju u velike snopove koji se prenose odvojeno od zaglavlja snopa i tako ostavljaju dovoljno vremena za elektroničko procesiranje i usmjeravanje.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Kao kompromisno rješenje se razmatra optička komutacija snopova (OBS – Optical Burst Switching). Splitu i Osijeku. IP MPLS mreža se u početnoj fazi rada sastoji od glavnog čvora u Zagrebu. Slika 32. te regionalnih centara u Rijeci. Svaki od tri regionalna centra povezana su na centralni čvor u Zagrebu bežičnim radio vezama i optičkim vezama. Osim zvjezdaste strukture povezivanja sa glavnim čvorom.

sustave koji se ne obnavljaju. to jest za vrijeme izvršenja obnavljanja prekida se izvršenje zadatka. Sustave koji se obnavljaju možemo podijeliti na: − − sustave koji se obnavljaju na nivou komponente. Sustavi koji se obnavljaju Sustavi Sustavi koji se ne obnavljaju Sustavi koji se obnavljaju na nivou komponente Sustavi koji se obnavljaju na nivou sustava Sustavi koji za vrijeme obnavljanja bezuvjetno prekidaju rad Sustavi koji se uopće ne obnavljaju Slika 33. 35 . Prema mjestu koje sustav zauzima u ovoj podjeli definiraju se osnovne veličine iz teorije pouzdanosti. sustave koji se obnavljaju na nivou sustava. sustave koji se uopće ne obnavljaju. DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTI Sve tehničke sustave općenito možemo podijeliti na: − − sustave koji se obnavljaju. ovisno o strukturi obnavljanje se vrši na nivou sustava ili na nivou komponente. raspoloživost i pouzdanost. Kod telekomunikacijskih sustava definiramo sve pojmove iz teorije pouzdanosti: − − − efikasnost. Sustave koji se ne obnavljaju možemo podijeliti na: − − sustave koji za vrijeme obnavljanja bezuvjetno prekidaju izvršenje zadatka. Telekomunikacijski sustavi spadaju u sustave koji se obnavljaju. Na primjer sustav koji se uopće ne obnavlja ne posjeduje veličinu raspoloživosti.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 4. to jest za vrijeme izvršenja obnavljanja ne prekida se izvršenje zadatka.

E(t. Pouzdanost Pouzdanost je vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu uz definirane uvjete rada i zadatak.4.τ)Et(t.τ) τ τ τ Ee(t.2.τ) – cijena izvršenja zadatka Vrlo često efikasnost izražavamo i u obliku E(t.1. f(τ) – funkcija gustoće kvarova.F(τ) 36 .τ) – vjerojatnost izvršenja zadatka C(t. R(τ) + F(τ) = 1 Iz gornje relacije proizlazi R(τ) = 1 .τ) = D (t . 4. A(t) = Ta Tu Ta – ukupno aktivno vrijeme Tu – ukupno vrijeme promatranja 4.τ) – ekonomski aspekt efikasnosti Et(t.1.1.τ) – tehnički aspekt efikasnosti 4. ta veza je dana relacijom.1. λ(τ) – funkcija intenziteta kvarova. Osnovne funkcije teorije pouzdanosti i odnosi meñu njima U teoriji pouzdanosti definiramo četiri osnovne funkcije: R(τ) – pouzdanost.τ ) C (t . Očito je da postoji odreñena veza izmeñu funkcije R(τ) i F(τ). Praktički raspoloživost najčešće računamo iz odnosa ukupnog vremena ispravnog rada i čitavog vremena promatranja sustava.3.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 4. Definicija osnovnih pojmova i funkcija 4.1. Raspoloživost Raspoloživost je vjerojatnost da će u nekom po volji odabranom trenutku sustav koji se obnavlja biti u ispravnom stanju. vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu. F(τ) – vjerojatnost kvara u nekom vremenskom intervalu.τ) = D(t.1. Efikasnost Efikasnost je vjerojatnost izvršenja zadatka uz odgovarajuću cijenu koštanja.τ ) D(t.τ) = Ee(t.

µ) Iz gornje relacije nam proizlazi veza izmeñu funkcije R(τ) i λ(τ). R(τ) = P(0. što odgovara razdoblju normalnog rada tehničkog ureñaja. τ − λ (τ ) dτ R(τ) = e ∫ 0 Preko navedenih gornjih jednadžbi proizlazi nam veza izmeñu sve tri navedene funkcije koja glasi: f(τ) = λ(τ)R(τ) Oblik pojedinih statističkih dogañaja ovisit će prvenstveno o obliku funkcija λ(τ). Pomoću donjeg izraza najprije možemo izračunati prosječan broj kvarova u nekom intervalu µ(τ).µ) daje vjerojatnost odreñenog broja kvarova. τ F(τ) = −∞ ∫ f (τ )dτ Takoñer iz funkcije gustoće kvarova možemo izračunati vrijednost pouzdanosti. U našim razmatranjima najčešće se uzima da je funkcija λ(τ) konstanta.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Takoñer iz teorije matematske statistike i vjerojatnosti poznata nam je veza izmeñu funkcija f(τ) i F(τ). τ µ(τ) = ∫ λ (τ )dτ 0 Poissonova raspodjela P(n. pouzdanost je vjerojatnost nultog kvara. Slika 34. 37 .

Vjerojatnost p11 se odnosi na pojedine pretplatničke telekomunikacijske priključke (ptp). a daje se kao raspoloživost. a dana je kao odnos broja uspješnih posluživanja s obzirom na ukupan broj pokušaja pozivanja. odnosno vjerojatnost korisničke dostupnosti do centralnih organa. Parametri u upotrebi su: gomilanje.Očito je da se ovaj parametar ne odnosi samo na tzv. a na temelju informacija o pozivanom korisniku bude uspješno prospojen .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 5. koja se dobiva kao odnos uspjelih pokušaja uspostavljanja veze obzirom na ukupan broj pokušaja uspostavljanja veze. p2 – pouzdanost uspostavljene veze. i − pozvani korisnik ili poslužitelj. p1 – raspoloživost telekomunikacijske mreže. uz uvjet da se veza uspostavlja prema slobodnom korisniku ili slobodnom davatelju TK usluga. već on ovisi i o prometnoj sposobnosti tj. Ova kvaliteta usluga se odnosi na kvalitetu usluga sa stanovišta korisnika. CCITT preporuka G 106 (poglavlje l) definira kvalitetu usluga kao vjerojatnost uspješnog završetka posluživanja. predmet obrade će biti kvaliteta veza unutar telekomunikacijske mreže. Razlikujemo tri skupine razloga. vrijeme odziva. odnosno davatelj usluge. p12 predstavlja vjerojatnost da jedan prihvaćeni poziv. p3 – komponenta ljudskog faktora. šumovi. prekidi itd. DEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA Korisnika telekomunikacijskih usluga zanima isključivo kvaliteta usluga koju mu mreža pruža. tehničku raspoloživost telekomunikacijskog sustava. 38 . uključujući osim kompletne veze i utjecaj ponašanja korisnika. vjerojatnosti da će veza biti uspješno prospojena u uvjetima realnog prometnog opterećenja. s obzirom na širinu problema. odnosno uzroka koji rezultiraju neuspješnim završetkom posluživanja i to: − pozivajući korisnik. Pojam kvalitete usluga sa stanovišta korisnika često se naziva i efikasnost telekomunikacijske mreže sa stanovišta korisnika. CCITT ovu složenu vjerojatnost naziva vjerojatnost uspješnog posluživanja: p = p1 × p2 × p3 gdje je: p – vjerojatnost uspješnog posluživanja. Prethodno izražavanje kvalitete telekomunikacijskih usluga je iznošeno više parametrima nego li stvarnom definicijom. Iako su sva tri moguća izvora neuspješnog završetka posluživanja jednako važna. p1. p2 i p3 se mogu dalje razložiti na : p1 = p11 × p12 p2 = p21 × p22 p3 = p31 × p32 Produkt vjerojatnosti p1 × p2 daje kvalitetu mreže (Network Connection Ration – NCR). − telekomunikacijski sustav u mreži.

Komponente koje utječu na kvalitetu usluga 39 . pa korisnički telekomunikacijski ureñaj i mreža čine zajedno jedan sustav izmeñu čijih se dijelova razmjenjuju informacije. Sa vjerojatnošću p32 razmatra se ponašanje korisničkog telekomunikacijskog priključka kao inicijatora pokušaja uspostavljanja željene veze. Ova informacija daje kvantificirano veličinu o kvaliteti telekomunikacijske mreže.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Vjerojatnost p3 ovisi isključivo o ponašanju A i B korisnika i nije predmet razmatranja. a trajno praćenje nabrojenih parametara omogućava identifikacija mjesta otkaza kao i razdvajanje utjecaja trajnih od trenutnih smetnji. U ranijim razmatranjima korisnici su se tretirali kao apsolutni izvori prometa. odnosno na njihovo ponašanje u velikoj mjeri utječe stanje u mreži. Slika 35. ali u svrhu razjašnjenja treba kazati da se p31 vrlo često navodi u literaturi i kao p13 tj. kojima se ne mogu pripisati nikakva svojstva. ili poslužitelj odnosno davatelj usluga. a u svrhu uspješnog ostvarenja veze. a postizanje definiranog nivoa tako specificirane kvalitete predstavlja krajnji cilj eksploatacije. U vezi toga govori se o ponašanju korisnika prilikom pokušaja ponovljenog pozivanja. Analizirajući elementarne vjerojatnosti ovog skupa uočavamo da možemo izvršiti razdvajanje utjecaja prometa i utjecaja korisnika telekomunikacijskog priključka od utjecaja otkaza (kvarova) na kvalitetu posluživanja. kao vjerojatnost da je B korisnički telekomunikacijski priključak slobodan. odnosno kvalitetu posluživanja. U stvarnosti na korisničke telekomunikacijske priključke. Zbog toga je potrebno razlučiti pojam gubitak poziva od gubitka veze. Na temelju praćenja ovako specificiranih vjerojatnosti skupa dogañaja nazvanih kvaliteta usluga možemo u potpunosti procijeniti kvalitetu usluge koju osjeća korisnik.

E ( t . τ) = gdje je: K r ( t . može se prikazati izrazom: E ( t. τ) . efikasnije mogućnosti prijenosa na razini složene mreže pomoću dinamičkog upravljanja i boljeg dinamičkog iskorištenja mreže u cjelini. τ) C uk ( t .vrijeme početka promatranja .statička ocjena stvarne efikasnosti mreže Kp( t. τ ) D( t . ali se tim izrazom ne obuhvaća mogućnost boljeg iskorištenja. τ) .statička procjena potencijalne efikasnosti mreže 40 .ukupna cijena koštanja prijenosa τ t . τ) = gdje je: D ( t. τ) . Zbog navedenog pogodnija je ocjena efikasnosti pomoću komparativnog izraza idealne efikasnosti mreže s obzirom na stvarnu efikasnost promatrane telekomunikacijske mreže. τ) K p ( t . τ) K r ( t .vjerojatnost izvršenja funkcije sustava C uk ( t . τ) = gdje je: C0 + Ck C0 co – cijena koštanja rada bez pojave kvara ck – dodatni troškovi zbog pojave kvara co = ci + cod ci – cijena investicija (nabava + montaža) cod – cijena održavanja i logističke podrške tijekom održavanja bez kvara ck = cot + cg cot – troškovi otklanjanja kvarova cg – direktni gubici radi zastoja sustava Izraz za efikasnost dat na ovaj način predstavlja statičku ocjenu efikasnosti sustava kojom se mogu dosta dobro prikazati pojedina čvorišta sa relativno dosta fiksnim algoritmom upravljanja. DEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA Efikasnost telekomunikacijskih sustava se definira kao vjerojatnost da će tijekom eksploatacije sustav uspješno osigurati uspostavljanje veze meñu korisnicima (kada se za to ukaže potreba) i zadanu kvalitetu prijenosa informacija u odreñenom vremenskom intervalu pod odreñenim uvjetima rada i uz neko cijenu koštanja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6.vremenski interval promatranja Relativnu cijenu korištenja prijenosa možemo prikazati izrazom: C rel ( t . τ) .

τ) . τ) ograničena vjerojatnošću pravilnog funkcioniranja sustava odnosno njenih parametara.τ ) = D max(t . τ) ≤ 1 Ukoliko sada analiziramo pojedine parametre efikasnosti spomenute u izrazu (1) možemo vjerojatnost pravilnog prijenosa informacije D( t . τ) C min ( t.τ ) E ( t. τ) .τ ) ⋅ P(t .τ ) . Uvrštavajući dobivamo: D (t .takozvani tehnički aspekt efikasnosti D max ( t . τ) D max ( t .τ ) C (t . τ) pa za D( t . τ) (1) D( t .takozvani ekonomski aspekt efikasnosti C( t . τ) D( t. τ) . τ) C( t. τ) D max ( t . τ) Za ukupnu efikasnost vrijedi: 0 ≤ E ( t .τ ) E (t .τ ) = Ppr pr (t . τ) .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava K r ( t . tako da vrijedi: 41 .procjena najmanjih mogućih troškova. τ) C min ( t. τ) . τ) C min ( t .procjena vjerojatnosti pravilnog rada i prijenosa informacija u vremenskom intervalu ( t . τ) C( t . τ) = D( t . τ) prikazati kao produkt vjerojatnosti nepojavljivanja grešaka u prospajanju i prijenosu informacija Ppr pr (vjerojatnost pravilnog prijenosa informacija uz zanemarenje utjecaja pouzdanosti i vjerojatnošću pravilnog tehničkog funkcioniranja sustava P( t . t + τ) na temelju stvarnih podataka o funkcioniranju telekomunikacijske mreže C (t . τ) možemo pisati: D (t .maksimalna moguća vjerojatnost pravilnog prijenosa informacija C min ( t. τ) = D max ( t.ukupni troškovi nabave i eksploatacije K p ( t . τ) = pri čemu je: D( t.τ ) Kod toga je vjerojatnost D( t .τ ) D min(t .

τ) ≈ 1 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava D( t .funkcija raspoloživosti . τ) Vjerojatnost pravilnog uspostavljanja veze D ( t .funkcija obnavljanja K . ali će se u intervalu τ 0 izvršiti popravak. τ) ≤ P ( t . τ) = D ( t . τ) C( t. U slučaju da je vrijeme promatranja dovoljno dugo. što onda daje: D (t . idealna potencijalna efikasnost sustava K p ( t . kod kojih su procesi otkazivanja i obnavljanja neovisni. uvrštenjem dobivamo: E ( t. te da se u preostalom vremenskom intervalu τ − τ 0 neće dogoditi kvar.prikladnost konstrukcije promatranog sustava τ0 . t + τ) + [1 − A( t )] ⋅ M ( τ 0 ) ⋅ R ( τ − τ 0 )} A(t ) ≈1 ≈0 gdje su: A(t) R(t) . τ) Pprpr max ( t . a intezitet otklanjanja kvarova mnogo veći od inteziteta nastanka kvara što je osigurano za sve telekomunikacijske ureñaje i sustave. τ) tj. τ) ukupna cijena koštanja idealizirane mreže. τ) = K r ( t . to se drugi izraz u sumi uvjetnih vjerojatnosti može uzeti približno 0. τ) a time i Dmax (t . budući da imamo brzo obnavljanje. τ) je odreñena vjerojatnošću bezotkaznog rada sustava koja se za sustave. dolazimo na početni izraz: E ( t.funkcija pouzdanosti M ( τ 0 ) . a što za slučaj promatranja jednog čvora ili pretplatničke telekomunikacijske mreže možemo napraviti . možemo odrediti prema: D( t . τ) = K{A ( t ) ⋅ R ( t . τ) C min ( t . Možemo kazati da je raspoloživost približno 1.τ ) = K p A(t ) ⋅ R(τ ) 42 .τ ) Ako je C uk min ( t . odnosno da će sustav ispravno obavljati svoju funkciju. τ) C i + C 0 + C p + C g Ukoliko pretpostavimo da je K p ( t .vremenski interval promatranja τ Iz ovog izraza vidimo da je vjerojatnost izvršenja zadatka dana produktom faktora prikladnosti konstrukcije i sume uvjetnih vjerojatnosti da je u trenutku t sustav na raspolaganju. τ) D( t.vrijeme obnavljanja .vrijeme ispravnog rada τr = τ − τ0 .τ ) = Pprpr max (t . τ) = • K p ( t. tada se u vremenskom intervalu τ neće dogoditi kvar i vjerojatnosti da u trenutku t sustav nije na raspolaganju.

funkcija raspoloživosti sustava. prikladnost konstrukcije s obzirom na mogućnost izvršenja C( t . A ( t ) . U literaturi se najčešće govori o tehničkom aspektu efikasnosti.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Za ukupnu sustavsku efikasnost imamo sada izraz: E ( t. ako je na početku intervala sustav ispravno radio.sposobnost tj. 43 . zadatka. τ) = gdje je: R ( τ) A ( t ) K p C( t .pouzdanost izvršenja zadatka u intervalu τ . K p . Ova definicija efikasnosti objedinjuje sve osnovne faktore koji se javljaju tijekom eksploatacije sustava. organizacijski i tehnički aspekti osiguranja efikasnosti telekomunikacijskih složenih sustava. jer daje stupanj zadovoljenja korisnika. τ) .ukupna cijena koštanja. τ ) R ( τ) . Ovdje su prisutni ekonomski.

podataka. rez. osoblja i sredst. Rezervni djelovi Sredstva Ugovori o održav. Osnovni odnosi izmeñu raznih parametara efikasnosti 44 . sredstava i osob. Slika 36. Planirano održavanje Stvarna i ekonomska podrška Administrativno vrijeme Funkcija osoblja i sredstava Ispitno mjerna oprema Obuka kadrova Upute i ost. dijelova. opreme. zadatka Sposobnost Adekvatnost konstrukcije Operativno vrijeme pouzdanosti Vrijeme zastoja Pogodnost za održavanje Vrijeme aktivnog remonta Funkcija dizajna. Logističko vrijeme Funkcija raspolo. dokum. za održ.Efikasnost složenih tehničkih sustava Ekonomski moment efikasnosti Tehnički moment efikasnosti Raspoloživost Radna raspoloživost Pouzdanost Pouzdanost izvrš.

višestrukog traženja optimuma meñusobno izbalansiranih vrijednosti pojedinih parametara efikasnosti. analize i testiranja).6. − pouzdanost (MTBF) (predviñanja. − metoda lokacije greške (predviñanja. konstrukcije. ne bi u sebi nosio suštinu teorije efikasnosti. − mogućnost popravka (predviñanja.1. 6. aspekt procjene i revizije i aspekt verifikacije) u fazama projektiranja. analize i testiranja). analize i testiranje). − logističku podršku (predviñanja. analize i testiranja).2. Aspekt procjene i revizije Procjenu efikasnosti treba vršiti tijekom faze projektiranja. − raspoloživost: − metoda nadzora (predviñanja. konstrukcije i proizvodnje. analize i testiranja). 6. proizvodnje i svih elemenata koji osiguravaju uspješno održavanje i visoku iskoristivost sustava u svrhu smanjenja cijene sustava. osigurava uspješno planiranje optimuma efikasnosti sustava.1 Postizanje optimalne efikasnosti sustava U svrhu postizanja optimalne efikasnosti sustava postoje uglavnom tri aspekta efikasnosti sustava (aspekt predviñanja. Potrebno je naglasiti da bilo kakav pristup projektiranju efikasnosti sustava koji bi izostavio potrebu iterativne procjene i revizije tj. Procjena efikasnosti objedinjava: − funkcionalnost (predviñanja. analize i testiranje). Aspekt predviñanja Tehnika predviñanja efikasnosti tijekom projektiranja i razvitka. − ljudski faktor (predviñanja.1. 45 .1. analize i testiranje).

programa izbora Upravljanje modela i efikasnosti sustava Mjerenje i komp. parametara efikas. faktori Kvantitativni zahtjevi Efikasnost sustava Raspoloživost Pouzdanost Sposobnost Izvori podataka Očekivani izvori Primjenjivi elementi podataka Prikupljanje podataka i postupak Analiza izmjena Procjena i primjena izmjena Osnovni zahtjevi Dizajn sustava Podrška sustava Povratna veza Slika 37. sustava za alternat. sustave Izvršenje sustava studije i prodaje Postupak odlučivanja Prelazak na tvorničko testiranje razvoja Optimal. konfiguracije sustava DA NE Ulazni zahtjevi Definicija sustava Iskoristivost Okolina Radni/održ. Specificiranje radnih zahtjeva. Zahtjevi podrške. Granice podatk. 46 . sredstva Identifikacija zahtjeva podrške za svaki alter. Sredstva Popisi Konceptualni studij Sredstva Buñet Osoblje Kapacitet industrije Tehnološke granice Opis sustava Identifikacija alternativnih sustava Konfiguracija Dokumentacija Faktori podrške Definicija interfacca sustava Variable itd. Popisi.Ulazni zahtjevi Kvalitativni operativni zahtjevi. sustav Konstrukcija MODELA efikasnosti sustava Definicije parametara interfacca Tehn.

47 . Kod toga. bilo vremena održavanja. a što stvarno može utjecati na redukciju bilo intenziteta kvarova. odnosno kupoprodajni ugovori obzirom na mogućnost sustava. Aspekt verifikacije Ovim se misli na verifikaciju predviñenih parametara efikasnosti u fazi proizvodnje (na uzorcima ili sustavu) i u fazi eksploatacije kroz prizmu praćenja stvarno postignute efikasnosti sustava. mjerenje i procjena postaju iterativni proces započet tijekom početnog projektiranja i proširen tijekom razvitka proizvodnje i testiranja. Stvarna efikasnost sustava će se pokazati tek kad nastupe radni uvjeti sustava. 6.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6. Ukupna cijena uključuje početne troškove (cijenu konceptualnih studija. razvitka. ispitna oprema i pomoćna sredstva). Uz pravilnu procjenu troškova.3. Čekanje do trenutka radnih uvjeta sustava je uzaludno ukoliko nisu bili osigurani odreñeni postupci koji će rezultirati očekivanom efikasnošću sustava. moguće je bitno smanjiti troškove kroz sagledavanje problema troškova s obzirom na traženu pouzdanost i raspoloživost. proizvodnje. rezervni dijelovi instrumenata.1. a kroz mogućnost alternativnih rješenja tokom izvedbene faze. kako bi se osigurala moguća korektivna akcija uz minimalne troškove. Kroz fazu koncepcije i definicije postupak služi da bi ustanovio početne zahtjeve za sustav i služi da se jasnije sagledavaju tehnički uvjeti.2. Ekonomski aspekt efikasnosti Kod projektiranja i konstruiranja sustava želi se postići ispunjenje namijenjene funkcije uz nižu cijenu. a kroz to i na reducirane zahtjeve i troškove za podršku u fazi eksploatacije. testiranja i montaže). te operativne troškove (troškovi održavanja.

Godišnje održavanje a) održavanje sustava b) održavanje ostalih sredstava 2. Početni radovi podrške a) materijalno rukovodstvo opskrba pripravnost podaci / kontrola inventara b) ugovorni radovi terenski radovi c) zahtjevi obuke d) administrativno vodstvo 12. Postupak i kontrola ugovaranja 2. Osoblje i obuka a) obuka – teoretska b) obuka c) učionice d) ureñaji za obuku e) podaci za obuku f) obuka nastavnika g) administrativno – režijski troškovi 11. Rezervni dijelovi za popravak a) osnovna oprema b) sredstva tipa rezerve 9.) d) administracija 5. Rezervni dijelovi za popravak a) nadopunjavanje rezervnih dijelova osnovna oprema oprema podrške b) modifikacija rezervnih dijelova 3. Integrirano testiranje a) kategorija I b) kategorija II c) kategorija III 6. Tehnički podaci podrške a) servisni bilteni b) tehničke upute 48 . Modifikacija oprema 4. Tehnički podaci a) tehnička dokumentacija b) radni izvještaji c) crteži / mikrofilmovi/CD 10. Konceptualne studije 3. Oprema podrške a) radna b) održavanje c) instrumenti 8. stanovanje i dr. Transport (prvo odredište) a) osobna oprema b) oprema podrške c) rezervni dijelovi za popravak d) sredstva e) tehnički podaci f) pakiranje g) ureñaj za obuku OPERATIVNI TROŠKOVI 1. Izvedba 5. Sredstva a) održavanje i popravak b) skladište c) nekretnine d) korištenje 7. Projektiranje i razvitak a) osnovna oprema b) oprema podrške c) tehnički podaci 4.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava POČETNI TROŠKOVI INVESTICIJE 1. snabdijevanje i brisanje / dodavanje kontrole inventara b) servisi nabavljača terenski servis tehničko udruživanje c) administrativno – režijski trošk. Logistička podrška a) upravljanje materijalom. Osobni dohoci osoblja a) kvantiteta osoblja b) brzina i vještina c) direktna podrška osoblja (socijalna zaštita. 6.

tehnički podaci. 4.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6. Planirano održavanje u sebi sadrži: − filozofiju. postupci za lociranje grešaka i druge forme tehničkih logističkih podataka). 2. Ovaj skup poslova definiran je i sljedećim pojmovima (poglavlje 4. opisi. Tehnička dokumentacija obuhvaća svu dokumentaciju koja je potrebna za efikasno upravljanje i održavanje (specifikacije. 3. sheme. − rukovanje i uskladištenje. Oprema podrške 3. okvirno definirana ugovorom. Logistička podrška Logistička podrška osigurava korisniku trajan i efikasan rad sustava u fazi eksploatacije. vrijeme lokacije i identifikacije greške. 5. iskustva itd. MTBM.3. osiguranje tehničke pomoći u održavanju itd. Oprema podrške uključuje svu potrebnu opremu koja osigurava planirane ciljeve održavanja s obzirom na traženu efikasnost opreme. Očito je da intefrirana logistička podrška direktno utječe na parametre raspoloživosti sustava. − planirano obnavljanje koje uključuje servis. Da bi se postiglo efikasno održavanje potrebno je da se pojam pogodnosti za održavanje razmatra u ranim fazama projektiranja i konstrukcije. testiranje. popravak. Ugovori s dobavljačem rezervnih dijelova 1. plan i postupke koji se odnose na upravljanje. Tehnička dokumentacija 5.) kao MTTR. način dobave. jer se isključivo u tim fazama mogu ostvariti preduvjeti za efikasno održavanje i upravljanje sustavom. Rezervni dijelovi 6. Osoblje i obuka definira nivo stručnosti. Osoblje i obuka 4. vrijeme potrebno za demontažu. vještine. 6. Logistička podrška uključuje sljedeće elemente: 1. prilikom održavanja. popravak i montažu. Ugovori s dobavljačima rezervnih dijelova definiraju potrebu i intenzitet narudžbi. a razvijena u fazi konstrukcije. izvršenje i kontrolu kvalitete preventivnog i korektivnog ili kontrolirano korektivnog održavanja (ukoliko je primijenjeno). vrijeme reakcije na kvar. a kroz to na sveukupnu efikasnost sustava. modifikacije. Iz iznesenog proizlazi da je analiza pogodnosti održavanja takoñer iterativna funkcija. upute. itd. vrijeme pripreme. Rezervni dijelovi obuhvaćaju količinu dijelova obzirom na postignutu pouzdanost i raspoloživost sustava. 49 . započeta u ranoj fazi projekta. Planirano održavanje 2. kalibriranje.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 38. 50 .

µ= 1 MTTR naziva se učestalost popravka i daje srednju vrijednost za broj popravaka u jedinici vremena.Mean Time to Failure (MTTF) je srednja vrijednost razdoblja izmeñu završetka popravka i pojave sljedećeg kvara. Iz iznesenog proizlazi da je: MTBF = MTTF + MTTR Ukoliko je MTTR zanemarivo imamo: MTBF = MTTF Prikaz vremena dat je na slici 39. c2 MTTF Trenutci kad doñe do kvara Vremenski intervali (korisnog) rada Vremenski intervali izmeñu pojave kvarova Vrijeme popravka Srednja vrijednost vremenskih intervala do pojave greške: a= ∑ a i = ∑ (bi − ci ) i i MTBF . Vrijeme koje je potrebno da se otkrije kvar. naziva se vrijeme popravka. a2 b1.3. locira i ukloni. Slika 39. Srednja vrijednost vremena popravaka kod raznih pojava greške naziva se srednje vrijeme popravka – Mean Time To Repear (MTTR).Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6. a1. b2 c1.Srednja vrijednost vremenskih intervala izmeñu grešaka: 51 . Recipročna vrijednost tj. Srednje vrijeme izmeñu kvarova (MTBF) Jedan način opisivanja ponašanja sustava ili sklopa kojeg je moguće popraviti jest da se da srednja vrijednost vremena izmeñu uzastopnih kvarova označenih s MTBF – Mean Time Between Failure (MTBF).1. Jasno ova srednja vrijednost se odnosi na vrijeme kada sustav radi. Srednje vrijeme do zakazivanja .

52 . kod apliciranja MTTR-a na mjesnu mrežu moramo razlikovati odvojeno slučaj: odvija li se preko vodova za vrijeme popravaka tt promet i slučaj: je li došlo do prekida prometa.funkcija obnavljanja. 6.e -µt gdje je: M (t) µ t . i . Srednje vrijeme popravaka (MTTR) Kako je predmet rada problem upravljanja i nadzora mjesne decentralizirane tt mreže. nakon što se pojavio.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava b= ∑ bi i MTTR . dok ci nije veći od nekoliko sati. Na osnovi evidencije o kvarovima možemo izračunati srednje vrijeme obnavljanja.3. 6. odnosno popravaka: TC = 1 1 NK = ⋅ ∑ T Ci µ N K i =1 gdje je: Nk .broj popravaka. S obzirom na prethodno izneseno.vrijeme.intenzitet obnavljanja.2.3. uz odreñene korake i mogućnosti popravljanja sustava. zadržat ćemo se na analizi srednjeg vremena popravaka (MTTR). Funkcija obnavljanja daje vjerojatnost da će kvar biti otklonjen u vremenu t. . Funkcija obnavljanja Funkcija koja opisuje nalaženje i otklanjanje kvarova naziva se funkcija obnavljanja.Srednja vrijednost vremenskih intervala potrebnih za popravak: c= ∑ ci i ili MTBF = MTTF + MTTR Dakle: b = a + c Za telekomunikacijske sustave općenito vrijedi da su vremenski intervali ai i bi reda veličine mjeseci ili godine. Najčešće korišten analitički izraz je: M (t) = 1 .3.

greškama koje uvjetuju prekid prometa treba u održavanju dati prioritet. mreža ispravna I mreža u kvaru II III Slika 40.vrijeme u kojem se na osnovi dobivene informacije o nastanku greške (dobivene preko opreme ili korisnik – služba “97”) izvrši fino lociranje greške.vrijeme potrebno da se provjeri ispravnost popravljenog dijela mreža (kabelski pravac. te o broju i vrsti rezervnih dijelova i komponenata. Ova veličina ovisi o načinu i izboru metoda održavanja kao i o izboru prikladne nadzorne opreme i upotrebljenog načina informiranja. U svrhu povećanja kvalitete usluga. vještini i opremljenosti ekipa na popravci. vidimo da se ono u stvari sastoji od četiri zasebna dijela koji ovise o stupnju opremljenosti nadzorne opreme.vrijeme zamjene ili popravka elementa mjesne mreže. Lokaciju greške izvodi oprema ili osoblje za održavanje isključivo na osnovi znanja i iskustva koje mu stoji na raspolaganju. o kojoj ovisi raspoloživost. i − administrativno vrijeme. koji traje odreñeno vrijeme. mreža ispravna t IV tMTTR = t1 + t2 + t3 + t4 Za slučaj mjesne mreže vrijedi da se srednje vrijeme popravka mreže u kvaru sastoji od: t1 .vremena potrebnog da se nastala greška uoči. predstavlja izuzetno važnu veličinu.) i njegovo puštanje u eksploataciju. Ukoliko izvršimo analizu tog vremena. 53 . Aktivno vrijeme popravaka uglavnom je ovisno o tipu opreme koja se popravlja. t2 . koje definira sustav snabdijevanja rezervnim dijelovima. Ukoliko to nije slučaj onda ovoj grupi vremena. Očito je da za radnu jedinicu koja vrši održavanje mjesne mreže greške sa i bez prekida prometa uvjetuju rad na popravci dijelova mreže.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Vrijeme popravka za slučaj kada se preko vodova mjesne mreže ne može odvijati promet. t3 . dok se vrijeme čekanja odnosi na efikasnost organizacije održavanja. koju možemo nazvati zajedničkim imenom aktivno vrijeme održavanja (popravaka) treba pridodati i vrijeme čekanja. u trenutku saznanja za kvar. a time i kvaliteta usluga sa stajališta korisnika. izvod i dr. o organizaciji kao i snabdjevenosti rezervnim dijelovima. t4 . brzinu komuniciranja. Vrijeme čekanja sadrži: − logističko vrijeme. raspoloživost i kvalifikaciju ekipa za održavanje. Ovo je slučaj kada je na raspolaganju ljudstvo za održavanje sa potrebnim materijalom za rad. koje ovisi isključivo o znanju. ogranak. koje definira organizaciju održavanja.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6. Matrica prijelaza glasi d1 c 21 − λ µ = λ −µ c12 d 2 a sustav transformiranih diferencijalnih jednadžbi I Laplaceova transformacija glasi: P1 (0) s + λ − µ L{P1} = P 2 (0) − λ s + µ L{P 2} Ako pretpostavimo da u trenutku t = 0 sustav može biti u ispravnom stanju s vjerojatnošću α (time je obuhvaćen i slučaj α = 1) vrijede sljedeći početni uvjeti: P1 (0) = α P2 (0) = 1 . Vjerojatnost da će sustav t sati nakon svakog kvara biti ponovno spreman za rad (ispravan) data je sa: M(t) = 1 – e .3. potrebno je izračunati vjerojatnost P1(t) da će sustav biti ispravan u trenutku “t”. Definiranje raspoloživosti za sustave sa obnavljanjem Pojavu kvarova općenito možemo predstaviti eksponencijalnom raspodjelom gustoće kvarova čiji je intenzitet ispada konstantan I 4 I .µt gdje je: µ= 1 .α Na poznat način dobivamo vrijednost P1(t) 54 . da bi definirali raspoloživost za sustave sa obnavljanjem. a iz stanja 2 u stanje 1 s učestalošću popravaka µ. Iz stanja 1 sa intenzitetom otkaza λ prelazi se u stanje 2. Uz primjenu Markovljevog procesa razlikujemo stanje 1 u kojem je sustav u redu i stanje 2 u kojem je sustav u kvaru i biti će popravljen.4. µ − µ∆t −λ 1 2 λ Slika 41.učestalost popravka MTTR Dakle.

te da postoji stanje ravnoteže.a MTTR λ= 1 MTBF možemo pisati: t →∞ lim (A ( t ) = MTBF MTBF + MTTR Ovako definiranu raspoloživost nalazimo često u literaturi.tN / k) P1(t) odnosno A(t) je vjerojatnost da se sustav u nekom proizvoljnom trenutku t nalazi u ispravnom stanju.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava α −µ 1 − α s + µ α(s + µ) + µ(1 − α) αs + µ µ 1 µ 1 L{P1} = ∆1 = = = = ⋅ + (α − ) s+λ −µ ∆ (s + λ )(s + µ) − µλ s(s + µ + λ ) µ + λ s µ+λ s+µ+λ −λ s+µ → P1 ( t ) = µ µ −(µ +λ ) t + (α − )⋅ µ+λ µ+λ e Ako se vrijeme t mjeri višekratnicima srednjeg vremena 1/µ do popravka postavlja se dakle: t = → t = tN µ 1 µ tN P ( t ) = µ + λ + (α − µ + λ ) ⋅ e 1 µ µ − [( µ + λ ) µ ] tN ako to označimo sa: µ =k µ+λ imamo P1(t) = k + (α .k) exp (. Ovako definiranu vjerojatnost nazivamo RASPOLOŽIVOST sustava. Vrlo često nas raspoloživost interesira kroz dulji vremenski period pa onda tražimo µ lim (A ( t ) = P1 ( t )) = lim (k + (α − k ) exp(− t N k ) = 144 2444 4 3 µ+λ t →∞ t →∞ 0 Budući je µ= 1 . Ovo možemo ilustrirati sljedećim dijagramom: 55 . ali je očito da ovaj izraz vrijedi uz ograničenje da su intenzitet ispadanja i popravaka konstante.

.tN/k) za različite vrijednosti α. Iz gornjeg dijagrama je vidljivo kako se A(t) približava konačnoj vrijednosti kada “t” postaje vrlo velik. pri čemu funkcija raspoloživosti postiže odreñenu vrijednost.k) exp (.: A 56 1 A 2 A 3 A n Slika 43. te je za trajnu raspoloživost jednog sklopa izveden izraz: A= µ = µ+λ 1 1+ λ µ ≈ 1− λ µ kada je λ << µ U slučaju jednostavnih sklopova ili sustava kao na slici 43. iz čega je vidljivo da što je stacionarna raspoloživost veća to će trebati dulje vremena da sustav doñe u stanje ravnoteže. Kako “t” postaje velik sve funkcije pouzdanosti približavaju se nuli. Važna razlika izmeñu A(t) i R(t) je njihovo ponašanje u stacionarnom stanju.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 42. 6.3.5. A∞ ( t ) = lim (A( t ) = t →∞ µ µ+λ Prikazane su krivulje A(tn) = k + (α . Raspoloživost složenih sustava Već su u prethodnom poglavlju izvedeni izrazi za raspoloživost pojedinih sklopova i sustava.

tada se za redundantni sustav kaže da nije raspoloživ. A3 . ni n-ti sustav ne stoji na raspolaganju tj. vrijedi izraz: A = A1 ⋅ A 2 ⋅ ⋅ ⋅ A n = (1 − A1) ⋅ (1 − A 2) ⋅ ⋅ ⋅ (1 − A n ) za slučaj dva sklopa moguće je uvrštavanje za A= µ λ−µ dobiti izraz = 1 − (1− A) 2 A p µ = 1 − (1− )= λ +µ 2 2µλ + µ 2 µ 2 + 2µλ + λ 2 Ako se gornji izraz izrazi kao funkcija od λ dobivamo: µ 2 λ +1 µ 2 A pa = λ λ 1+ 2 + ( ) µ µ Izvodeći dalje uz λ << µ dobivamo aproksimativni izraz za raspoloživost dvaju aktivnih redundantnih sklopova ili sustava. . . izraz za trajnu raspoloživost može se izvesti na temelju prethodne relacije samo što umjesto raspoloživosti koristimo izraz za neraspoloživost. kada ni jedan ni drugi. Ako se s A1 označi raspoloživost jednog sustava. A2 . 57 . An Kod redundantnih sklopova ili sustava kao na slici 44: A 1 A 2 A n Slika 44.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava trajna raspoloživost cijelog lanca dana je izrazom: As = Π Ai = A1 .

dobivamo relativno vrijeme prekida prometa tj. IhI TA = A ⋅ 8760 ⋅ broj godina Ukoliko ovo vrijeme definiramo kao granicu dozvoljenog nerada sustava u odreñenom razdoblju. onda ovo vrijeme postaje osnova i granica unutar koje se mora naći projektant kada projektira kako sklopovsku konfiguraciju sustava IMTBFSI tako i sustava održavanja IMTTRSI.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Apa = 1+ 1 λ µ 2 2 ≈1− λ µ 2 2 + 2µλ + 2µλ Ukoliko na sličan način razmotrimo izraz za pasivnu redundanciju dvaju sklopova dobijemo: A pp = µ µ 2 2 +µ 2 + µλ + λ = λ +1 µ λ ( ) µ 2 + λ +1 µ Za redundantne sklopove od ranije vrijedi izraz: A = ∏ A i = ∏ [1− (1− A i)]= ∏ 1− A1 i =1 i =1 i =1 n n n [ ] Odnosno A S = (1 − A1)(1 − A 2)(1 − A3) ⋅ ⋅ ⋅ (1 − A n ) n i +1 S obzirom da više članove možemo zanemariti (njihov udjel u ukupnoj raspoloživosti je vrlo mali). nerada sustava. A S ≈ 1 − ∑ A i za A i << 1 n Iz teoretski izračunate raspoloživosti sustava dobivamo neraspoloživost kao: As = 1 − As Ukoliko se to množi sa ukupnim vremenom rada sustava. dobijemo aproksimativni izraz za raspoloživost sustava pomoću pojedinih izraza za raspoloživost u serijskom spoju prema: A S = 1 − ∑ A i + članovi višeg reda i +1 Ovi izrazi nam daju mogućnost da teoretski procijenimo vrijeme trajanja rada ili otkaza cijelog sustava dozivom na ukupno vrijeme rada. To znači da: Ih / god ⋅I Igod⋅ I 58 .

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava A S ≥ zadane ≥ 1 − λ µ s s ≈1− MTTR MTBF s s su ovime fiksno zadane granice odnosno omjer MTTRS i MTBFS tj. jednom riječju ovisi o sustavu održavanja. kao i o opskrbi rezervnim dijelovima. Druga je ovisnost o srednjem vremenu otkaza sustava. srednja vrijednost izmeñu otkaza sustava IMTBFSI koja ovisi o intenzitetu otkaza sklopova i njihovoj serijskoj ili paralelnoj razmještenosti u strukturi sustava. nadzora i upravljanja telekomunikacijskom mrežom u cjelini. a koji ovisi o metodama identifikacije kvara te njegove lokacije i brzine kojom se kvar može otkriti. 59 .

SSN.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 7. INS. Takvim pristupom omogućeno je lakše razumijevanje kompleksne strukure mreže te je osigurana konzistentnost proučavanja. Klasični tehnički opisi mrežni elemenata. struktura i procesa u telekomunikacijskim mrežama. RSM) 60 . sučelja i protokola specifičnih za svaku mrežu trebaju se razumjeti kroz njihove temeljne funkcije i procese. TSN. Prikaz poopćenog referentnog modela telekomunikacijske mreže dan je na slici 45. odnosno vrsta telekomunikacijskog prometa prema osnovnim teleuslugama. ASN. Ovdje rekapituliramo poopćeni model koji je koristan u proučavanju prometnih mreža. Poopćeni referentni model TK mreže Prema poopćenom referentnom modelu fizičku strukturu telekomunikacijske mreže možemo načelno predstaviti izrazom: MFS = (UTE. Osnovni koncept poopćenog referentnog modela telekomunikacijske mreže je sustavno utemeljen opis funkcija. prihvaćen danas kao standardni pristup. NMS. Slika 45.1 Strukturiranje prometne mreže prema poopćenom mrežnom modelu Strukturu pojedine prometne mreže (teletraffic network) možemo sustavno proučavati polazeći od poopćenog referentnog modela telekomunikacijske mreže koji prikazuje generičke podsustave mreže i odnose (relacije) izmeñu njih i prema okruženju. REFERENTNI MODELI ZA PROMETNE MREŽE 7.

Formalno možemo zapisati da skup funkcija telekomunikacijske mreže (FM) obuhvaća prethodno naznačene osnovne skupine funkcija tako da vrijedi: FM = FBS U FTS U FIN U FNM gdje rabimo već uvedene oznake. ponajprije vezane za telefonski. ponavlja poziv u slučaju zauzeća. te razvitkom paketnih i integriranih višeuslužnih mreža. Funkcije koje automatizirano obavlja telekomunikacijska mreža u osnovnoj klasifikaciji podijeljene su na: funkcije osnovne noseće (transportne) mreže (FBS). Govorna (glasovna) komunikacija posredovanjem telefonske mreže uključuje inteligentne krajnje korisnike koji obavljaju odgovarajuće postupke na početku. Pri tome je značajno koristiti stečene spoznaje i iskustva iz dosadašnje eksploatacije. odnosno sustavi. u slučaju smetnji ponovit će riječi ili rečenice i dr.2 Slojevito strukturiranje funkcija i procesa Klasična telekomunikacijska (telefonska) mreža nije zahtijevala takvu funkcijsku kompleksnost i složenu slojevitu arhitekturu kakvu nalažu novije mreže. odnosno funkcija i procesa koji se u njoj obavljaju. funkcije upravljanja mrežom (FNM). Čovjek bira odgovarajući broj. Razloga tomu ima više i ukratko ćemo ih objasniti. tijekom i na kraju razgovora bez potrebe posebnih programa i protokola ugrañenih u krajnje telefonske ureñaje. Novi pristup nije se mogao oslanjati na klasična rješenja telefonske mreže. Struktura telekomunikacijske mreže treba podržavati odgovarajuće funkcije i procese kojima se osigurava kvalitetno usluživanje korisničkih zahtjeva. predstavlja se na početku razgovora. usluge se nadograñuju na automatizirane tehničke funkcije i sustavno ih emuliraju. Komunikacija izmeñu krajnjih korisnika ( →sugovornika) oslonjena je uglavnom na fizičku (eletričku) razinu mrežne usluge. Uvoñenjem računalskih komunikacija putem javne mreže. Svaka funkcija realizira se odvijanjem odgovarajućih procesa odnosno programa za odreñena „sustavska ponašanja“. funkcije asocirane teleuslugama (FTS). postalo je nužno razraditi drugačiji pristup i koncept ustrojavanja telekomunikacijske mreže.) (access subnet) komutacijska podmreža sastavljena od komutacijskih sustava (centrala) (switching subnet) TSN spojna transmisijska podmreža koja povezuje čvorišta (trunk subnetwork) NMS oprema (podsustavi) za upravljanje mrežom (network management system) RSM relacije koje opisuju povezivanje komponenti mreže odnosno mrežnih elemenata.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava gdje je: UTE ASN SSN korisnički terminalni ureñaj (user terminal equipment) pristupna podmreža (pretplatničke parice. mobilni pristup i dr. telegrafski i podatkovni promet. nego je zahtijevao cjelovito tretiranje komunikacije izmeñu krajnjih sustava tako da se integralno tretiraju transmisijske mrežne funkcije i aplikacijski orijentirane funkcije. Za pojedine prometne mreže. 61 . funkcije asocirane uslugama inteligentne mreže (FIN). 7. Izuzetak je faza uspostavljanja i raskidanja veze kad se šalju odgovarajuće signalizacijske poruke koje zahtijevaju višu razinu logičkog (mrežnog) procesiranja. postaviti funkcijske i strukturne specifikacije za mrežne i ostale resurse koji će omogućiti efikasno i efektivno obavljanje prometa. Inženjeri telekomunikacijskog prometa i prometni tehnolozi trebaju dobro upoznati korisničke zahtjeve (user requirements).

ISO (International Organization for Standardization) je 1977. Načela slojevitog strukturiranja funkcija/procesa bila su ugrañena i u računalske mreže koje su prethodile OSI-RM-u. zahtijevalo je složene prilagodbe i adaptacije. Načelno vrijedi: K (TfM) < K (PDN) K(TfM) << K (MSN) gdje je: K (TfM) K (PDN) K (MSN) . Digitalova DNA (Digital Network Architecture).kompleksnost (K) klasične telefonske mreže (TfM) . Čitav komunikacijski sustav predstavlja podsustav korisničkog (stvarnog) okruženja u kojem se obavljaju odreñene aplikacije (AP) i iz njih generira potreba za telekomunikacijom.200 [61]. To je takoñer slojeviti model koji je podržan sve širom ponudom aplikacija i produkata [60]. Opis tih funkcija uključuje odgovarajuću kompoziciju mrežnih funkcija i aplikacijski orijentiranih funkcija tako da vrijedi: f 62 OSI TM = {f } Ο {f } MF AP . Sustavski pristup razmatranja računalske komunikacije i slojevitog strukturiranja funkcija/procesa prikazan je na slici 46. Najpoznatije takve mrežne arhitekture su: IBM-ova SNA (System Network Architecture). Konceptualno se razlikuju „niži“ slojevi orijentirani na mrežne funkcije (transmisiju. Povezivanje računalne opreme u kojoj je bio instaliran vlastiti nekompatibilan komunikacijski software (napisan u npr.kompleksnost (K) širokopojasne multiservisne mreže (MSN). godine preporukom X. tako da je nakon publiciranja OSI-referentnog modela gotovo istovjetan model prihvaćen 1984. te podržao spomenuti novi pristup razvitku integralnih komunikacijskih sustava. Izmeñu podsustava moraju postojati odgovarajuća sučelja tako da se osigura obavljanje procesa odnosno „end-to-end“ usluga za krajnje korisnike.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U skladu s uvedenim sustavskim opisivanjem možemo naznačiti da su zahtjevi temeljnim funkcijama i strukturom mrežnih elemenata klasične telefonske mreže bitno manji u odnosu na podatkovne i druge (negovorne) mreže. Veliki problemi koji su nastali 70-ih godina u telekomunikacijskom povezivanju različite računalne opreme dodatno su intenzivirali napore na standardizaciji i prihvaćanju globalno usuglašene slojevite mrežne arhitekture. To znači da se pored horizontalne strukture i razgraničenja mrežnih elemenata uvodi detaljnjija vertikalna podjela sustava u podsustave sa srodnim funkcijama.kompleksnost (K) javne podatkovne mreže (PDN) . asembleru). [61]. Paralelno sa time radile su i radne skupine CCITT-a. U formalnom zapisu možemo načelno identificirati skup različitih funkcija telekomunikacijske mreže kod otvorenih sustava. Kao svojevrsna konkurencija i/ili nadopuna OSI-RM razvijan je i skup Internet protokola (TCP/IP). Rast kompleksnosti implicira zahtjeve za slojevitim strukturiranjem. Kompletan komunikacijski sustav promatra se u okruženjima i razlaže na odreñen broj slojeva od kojih svaki obavlja neke funkcije. Da bi se riješili takvi problemi. godine pokrenuo rad na referentnom (slojevitom) modelu povezivanja otvorenih sustava (Open Systems Interconnection). transport) i „viši“ slojevi s aplikacijski orijentiranim funkcijama.

tada je potrebno postići sljedeće „dogovore“ izmeñu njih: Koje usluge (e-mail. naponi)? 63 . MF { f } .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava gdje je: f OSI TM .skup mrežnih funkcija.operator kompozicije. Rad se obavlja prema definiranom protokolu razmjenom poruka koje sadrže korisničke podatke i dodatne upravljačke informacije izmeñu korespondirajućih slojeva udaljenih sustava (terminala). Slika 46. Svaki sloj ima definirano sučelje prema sloju koji je neposredno ispod i iznad njega. Sustavni prikaz slojevitog strukturiranja računalske komunikacije Različite funkcije koje omogućuju komunikaciju krajnjim korisnicima.) i koji jezik će se koristiti? Kako će informacije biti kodirane? Koje funkcije trebaju biti aktivirane za otklanjanje posljedica smetnji u prijenosu? Koja metoda će se koristiti za dodavanje adresnih labela? Kako će terminali biti fizički priključeni na mrežu (tip konektora.skup funkcija telekomunikacijske mreže prema OSI okruženju { f } . Signalizacija i upravljanje mrežom su u gornjem izrazu uključene u mrežne funkcije. odnosno aplikacijskim procesima (AP) mogu biti grupirane na različite načine. file transfer ili dr.skup aplikacijskii orijentiranih funkcija. Svaki sloj obavlja odreñenu dobro definiranu funkciju u kontekstu ukupne komunikacije. razmatramo komunikaciju izmeñu dva udaljena računala. Takvim slojevitim ustrojavanjem protokoli odreñenog sloja nezavisni su od ostalih slojeva. no moguće ih je posebno tretirati. AP Ο . Ako npr.

odnosno protokole mrežnih komunikacija. te kao preporuka CCITT (ITU-T) X. 2. Tri donja sloja (1-3) su mrežno-ovisni i orijentirani na protokole asocirane s (podatkovnom) telekomunikacijskom mrežom koja se koristi za povezivanje dva (računalska) sustava. razvijen je referentni model povezivanja otvorenih sustava (Open Source Interconnection – Reference Model). Meñusloj (4) → transportni sloj posreduje izmeñu viših i nižih slojeva tako da aplikacijski orijentiranim slojevima pruža mrežno-neovisne usluge. Nasuprot tomu. Sustavni prikaz logičke strukture OSI modela dan je na slici 47.3 OSI referentni model Polazeći od općeg koncepta i načela slojevitog strukturiranja komunikacija. godine). 5. Opis funkcija i programskih modula na pojedinim protokolskim razinama dan je u nastavku.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Nakon opsežnih razmatranja stručnjaci uključeni u razradu OSI-RM usvojili su unificiranu podjelu funkcionalnih slojeva kao opći hijerarhijski okvir za dotadašnje i nove standarde. tri gornje razine (5-7) su aplikacijsko-ovisne i sadrže protokole koji omogućuju interakciju aplikacijskih procesa (AP) krajnjih korisnika.200 na Plenarnoj sjednici CCITT (takoñer u listopadu 1984. 7. fizički sloj (Physycal Layer) sloj podatkovne veze (Data Link Layer) sloj mreže (Network Layer) sloj transporta (Transport Layer) sloj sesije (Session Layer) sloj prezentacije (Presentation Layer) sloj primjene (Application Layer). godine kao ISO norma dokumentom ISO7948. OSI referentni model definira sedam protokolskih razina. 64 . Izbor sedam razina rezultat je iscrpnih evaluacija (prijedlozi su bili u rasponu 5 ÷ 11). 4. Slojevi OSI referentnog modela su: 1. od najvišeg sloja primjene ili aplikacije do najnižeg fizičkog sloja. OSI –RM službeno je prihvaćen u listopadu 1984. 7. 6. 3.

prijenos poslova/programa (Job Transfer and Manipulations) i dr. Većina telematskih usluga (teleks. usluge virtualnog terminala (Virtual Terminal Service). koji su podržani lokalnim radnim (operacijskim) softwareom. Osim transfera do korisnika. A-L sadrži skup aplikacijskih entiteta koji podržavaju semantički razumljivo povezivanje aplikacijskih procesa iz okruženja sustava (RSE-Real System Environment). 65 . Pristup aplikacijskim uslugama ostvaruje se kroz definirani skup primitiva. viteoteks. svaki s pridruženim parametrima. A-L pruža sljedeće usluge: identifikacija namjeravanog komunikacijskog partnera imenom ili adresom. usluge imenika (X.500). Razvijeni su i razvijaju se brojni protokoli aplikacijskog sloja: MHS-X. izbor načina ili discipline dijaloga.. Niz programskih modula sadržanih u A-L omogućuju da vanjski korisnici (a to su aplikacijski procesi ili ljudi) uspostavljaju komunikaciju s drugim vanjskim korisnicima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 47. no on ne obuhvaća aplikacijske procese (AP) iz okruženja.400 (Message Handling Service). i dr. Sustavni prikaz strukture OSI referentnog modela Sloj aplikacije ili primjene (A-L) pruža korisničko sučelje (user interface) za različite mrežne informacijske usluge. uspostavljanje autoriteta (ovlasti) za komuniciranje.) realizira se potporom aplikacijskih uslužnih modula/protokola. dogovor o privatnosti i enkripciji..

Sloj mreže (N-L) pruža usluge prijenosa (podataka) izmeñu krajnjih sustava preko komutirane mreže. termin fizički ne označava uvijek fizičku/materijalnu suspstancu. V. V. S-L dopušta dvosmjernu simultanu ili naizmjeničnu komunikaciju. Primjena novog transmisijskog medija ili načina prijenosa implicira proširenje postojećih protokola ili pak definiranje novih . i dr. pri čemu se mogu koristiti različite linije i posredujući sustavi (čvorovi). T-L pruža sloju sesije uslugu prijenosa poruka (message transfer facility) koja je neovisna o tipu mreže. te detekciju i korekciju pogrešaka koje mogu nastati na fizičkom sloju.21.21: EIA RS-232C. šifrirana poruka i dr.24. nego postoji samo pasivno okruženje. 66 . N-L obavlja funkcije uspostavljanja. T-L osigurava najpovoljnije korištenje mrežnih resursa i usluga ovisno o vrsti i zahtjevima komunikacije koju definiraju korisnici. Sesijske PDU (Protocol Data Unit) ponekad se nazivaju porukama (messages). PL sadrži funkcionalne i proceduralne norme za upravljanje fizičkom vezom i osiguranje nužnih fizičkih i električkih performanci prijenosa. Npr. multipleksiranja i dr. Sljedeća važna funkcija P-L odnosi se na sigurnost podataka (data security) i potrebna šifriranja (encrypted).što je proces koji kontinuirano traje. proširene i garantirane usluge te posebna izvješća o iznimnoj situaciji/podatku (exception reporting). RS 449/442/423 i dr. Transportne PDU nazivaju se blokovi (blocks). održavanja i raskidanja podatkovne konekcije od-točke-do-točke. Fizički sloj (P-L) obavlja funkciju transportnog prijenosa slijeda bitova preko fizičkog medija. odnosno pruža usluge pouzdanog prijenosa podataka preko nekog fizičkog kanala/medija. a klasa 4 kod korištenja PSTN za prijenos podataka. odnosno obavlja konverziju ili adaptaciju u razumljiv oblik za lokalni sustav. odnosno sloj sesije. klasa 0 izabire se kod korištenja PSPDN mreže. te definira specijalne pristupne znakove (tokens) za strukturiranje. Sloj podatkovne veze ili data-linka (D-L) obavlja funkcije uspostavljanja. nisu potpuno usklañeni s OSI modelom. Primjeri normi i protokola su: CCITT (ITU-T) V. To uključuje funkciju prijenosa okvira (frames – naziv za PDU na sloju D-L) kao uslugu entitetima sloja mreže. Nadalje.23. Da bi se ostvarilo istinski otvoreno povezivanje sustava brojne apstraktne i konkretne sintaksne forme moraju biti definirane za korištenje aplikacijskih procesa. održavanja i raskidanja konekcije kroz čitavu mrežu. Sloj može sadržavati usluge tarifiranja. HDLC (High Level Data Link Control). Sloj sesije ili sjednice (S-L) pruža „mehanizme“ za uspostavljanje. Lista sesijskih usluga koje se pružaju sloju prezentacije sadrži normalne. Sučelje izmeñu fizičkog sloja (korisničke opreme) i realnog fizičkog medija (mrežnog zaključenja) definira se posebnim specifikacijama konektora i elektroničkih signala. LAP-B (Link Access Procedure Balanced).22. osiguravajući prepoznatljivost tih podataka. odnosno adresira korisnike i usmjerava podatkovne jedinice (→ pakete) kroz mrežu. Treba znati da klasični opisi električkih i/ili mehaničkih povezivanja. P-L entiteti „pregovaraju i selektiraju“ odgovarajuće sintakse.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Sloj prezentacije (P-L) obavlja funkciju prezentacije (sintaksi) podataka tijekom komunikacije. Sloj transporta pruža različite klase usluga (classes of services) što korenspondiraju različitoj kvaliteti usluga koje pružaju pojedine telekomunikacijske mreže. npr. Protokoli D-L su: BCS (Binary Synchronous Communication). Primjeri protokola sloja prezentacije: virtualna datoteka. koordinaciju i sinkronizaciju dijaloga izmeñu dva udaljena aplikacijska procesa. Postoji pet klasa usluga u rasponu od klase 0 (koja pruža samo osnovne funkcije uspostavljanja konekcije) do klase 4 koja uključuje i funkcije potpune kontrole pogrešaka i kontrolu tijeka prometa. X. V. Fizički sloj bitno se razlikuje od ostalih slojeva u tome što ispod njega nema sloja koji mu daje uslugu. Sloj transporta (T-L) ima posredničku ulogu izmeñu viših aplikacijskih orijentiranih slojeva (protokola) i nižih mrežno-ovisnih slojeva (protokola). fizička konekcija (circuit) može biti realizirana bit-stringovima u TDM-sustavu prijenosa. odnosno dovodi krajnje sustave u stanje kao da s neposredno priključeni jedan na drugog. U slučaju meñumrežne komunikacije N-L pruža različite funkcije harmonizacije rada povezanih mreža.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Opisane funkcije i usluge po pojedinim slojevima OSI modela posebno se razrañuju kroz protokole [33]. Osim toga, OSI razmatra funkcije upravljanja (management functions) koje uključuju prikupljanje, procesiranje i distribuciju informacija o statusu resursa, njihovim promjenama i koordinaciji upravljačkih procesa. Aktivnosti OSI managementa takoñer uključuju dijagnozu kvarova, tarifiranje, naplatu, rekonfiguraciju mreže i dr. Jedan konkretniji prikaz strukture podatkovnih jedinica na pojedinim slojevima prikazan je na slici 48.

Slika 48. Prijenos podataka izmeñu dva (podatkovna) sustava prema OSI modelu

Prijenos podataka obavlja se od aplikacijskog (transmitting) procesa u računalskom sustavu (DTE) A do aplikacijskog (receiving) procesa u računalskom sustavu B. U svakom sloju dodaju se korisničkim podacima upravljačke informacije (X header) na početku podatkovne jedinice. Na sloju data linka dodaju se posebne informacije i na kraju podatkovne jedinice (paketa) kao DT (data trailer). Posebni bitovi umežu se na fizičkom sloju. Naznačeni postupak prilagodbe informacijskog sadržaja za prijenos mrežom ekvivalentan je adaptacijskim postupcima prema generičkoj teoriji prometa.

7.4 Umrežavanje prema TCP/IP protokolima
U praksi danas egzistiraju dvije temeljne norme umrežavanja. Uz prethodno opisanu ISO normu (OSI-RM), to je sustav otvorenog povezivanja prema TCP/IP skupini (Internet) protokola. Može se reći da je TCP/IP široko prihvaćen, ne samo u akademskim krugovima (gdje je najprije uveden) nego i kod vrlo rastućeg broja korisnika. 67

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Prikaz prihvaćenih normi (protokola) asociranih TCP/IP skupinom protokola (TCP/IP protocole suite) dan je na slici 49. Naznačeni protokoli detaljnije su objašnjeni u posebnom poglavlju (→ Internet promet), tako da ovdje iznosimo samo zapažanja u kontekstu razmatranja slojevitih modela.

Slika 49. Pregledni prikaz TCP/IP normi/protokola otvorenog povezivanja

Budući da se TCP/IP razvija paralelno s OSI modelom (i ISO/ITU normama koje podržavaju OSI-RM), on ne sadrži protokole potpuno usklañene s OSI slojevima. Takoñer se i metodologija korištena kod TCP/IP razlikuje od metodologije OSI modela, odnosno pripadajuće ISO skupine normi/protokola. Tijekom 90-ih postoji snažan trend od OSI prema TCP/IP i Internetu.

68

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV I PROMETNI TOKOVI
Telekomunikacijski sustav promatramo kao tehnološki sustav čija se svrha iskazuje u korisničkom okruženju (a ne unutar tehničkog okruženja). Svrha telekomunikacijskog sustava i temeljni ciljevi koje definiraju relevantni sudionici (korisnici, vlasnici mreže, davatelji usluga) neposredno su vezani uz uspješno obavljanje telekomunikacijskih usluga angažiranjem adekvatnih kapaciteta telekomunikacijske mreže.

Slika 50.

S prometnog aspekta važno je precizno identificirati različite vrste/klase telekomunikacijskih usluga i potrebne kapacitete telekomunikacijske mreže (opreme), komponente (facilities) koji omogućavaju učinkovito i kvalitetno obavljanje usluga.

8.1 Prometni volumen
Prometni volumen svakog dijela TK mreže i čitave mreže mora biti dostatan za kvalitetno posluživanje korisničkih zahtjeva uz respektiranje kriterija racionalnosti i cjenovne prihvatljivosti. Obavljanjem TK usluga zauzimaju se (troše) alikvotni dijelovi prometnog volumena mreže PVM, odnosno zauzimaju se odreñeni kapaciteti Cs tijekom vremena ts. Svaka TK usluga potrošit će odreñeni dio prometnog volumena (Cs·ts), tako da će za n usluga obavljenih tijekom vremena T biti potreban prometni volumen (PVM):

PV M ≥ ∑ C s ⋅ t s
s =1

N

69

Prometni zahtjevi imaju izraženu stohastičnost i razlikuju se za pojedine oblike informacije.. možemo reći da je ključna zadaća osigurati raspoloživost prostorno-distribuiranih kapaciteta mreže za očekivane vrijednosti prometnih tijekova: E (ϕi) = ο ≤ ϕi ≤ Ci Uz zadovoljene normirane kvalitete posluživanja (QoSN) i minimalne troškove di (Ci) → min gdje je: E (φi) . telekomunikacija (TK) i komunikacija (KOM) ne mogu se predstaviti samo jednostavnom relacijom: TC TKC KOM 70 .očekivana vrijednost tijekova informacija Ci .vremenska transparentnost prijenosa (kašnjenja) .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Apstrahirajući ovdje problem varijabilnosti prometa.trošak mrežnog kapaciteta Ci Ukupni kapacitet mreže predstavlja cjelokupnu prometnu sposobnost mreže da zadovolji specificirane operacije (postupke) prijenosa i/ili procesiranja informacije u jedinici vremena.) Sustavni pristup proučavanja telekomunikacijskog prometa ističe dva osnovna komplementarna aspekta promatranja: 1. telekomunikacija i komunikacija Odnosi izmeñu telekomunikacijskog prometa (TP). Odnos kapaciteta mreže i prometnog volumena mreže. Cm) . C2. Temeljni generički zahtjevi su: . podaci..kapacitet mrežnih elemenata di (Ci) . odnosno odreñene teleusluge. Napušta se klasični obrazac dizajniranja „mreže za jednu uslugu“. Ci.potrebna širina kanala . 8.. nepomična slika.2 Odnosi telekomunikacijskog prometa.. video).. telekomunikacijske mreže kao ureñen sustav fizičkih (tehničkih) komponenti (hardware+software) → „facilities network“ 2. tekst. C3.prometni volumen mreže . prometne mreže -> (traffic networks) asocirane s osnovnim vrstama teleusluga (govor.ukupni kapacitet mreže s m-uključenih elemenata -(C1. .semantička transparentnost (osjetljivost na pogreške i dr.vrijeme promatranja. predstavljen je izrazom: PVM = C ⋅ T gdje je: PVM C C T .

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 51. 71 .

„promjenu ponašanja“ i dr. 2. U skladu sa sustavnim pristupom treba respektirati činjenicu da je fenomen informacija moguće promatrati s više različitih aspekata i stratuma.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 9. Gallager (1968. drugi uz funkcije kodera i dekodera signala radi sigurnosnog prijenosa informacije ometanim komunikacijskim kanalom. G.B. tako da postoje i drugi teorijski modeli informacija.) . godine. Daljnji rad na ovoj problematici izvršili su: .) .) . Shannon u svom radu „A Mathematical Theory of Communication“ iz 1948. Formalno je prvi teorem definiran ovako: broj kodnih elemenata koji je u prosjeku potreban da bi se kodiranjem prikazao bilo koji informacijski sadržaj (simbol. Izvor informacija generira neki informacijski sadržaj koji nakon kodiranja (adaptiranja za prijenos) protječe komunikacijskim kanalom i preko dekodera stiže do odredišta.A.L. Slika 52. Matematički modeli u pravilu predstavljaju diskretne (binarne) izvore i diskretne (binarne) komunikacijske kanale. npr. oni vezani uz „učenje“. vijest) iz skupa {x} nalazi se u granicama: I(X ) I ( x) 1 ≤b ≤ + λd L λd L K 72 . prvi je vezan uz učinkovito kodiranje i dekodiranje informacije (razina korisnika). Breiman (1957. Feinstein (1957.1 TEORIJSKI OPISI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Teoremi shannonove teorije informacije Temeljne postavke teorije informacija relevantne za proučavanje informacija i komunikacijskih kanala dao je C.E. 9.) i dr. Za osnovno objašnjenje problema komuniciranja u teoriji informacija rabi se shema elementarnog komunikacijskog sustava (kanala) prikazana na slici 52. Teorija informacija postavlja dva osnovna teorema u proučavanju problema komunikacije: 1.R. Mc Millan (1953.

73 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava gdje je: b prosječna dužina kodne riječi I(x) prosječna količina informacija generirana na izvoru (izražena u bitima binarnim jedinicama) L baza kodne obrade (za binarne sustave L=2) K broj simbola (vijesti u bloku) koji se uzima kao jedinica za kodiranje Veličina I(x) definirana je izrazom: I ( x) = −∑ p ( xi) ld p ( xi) [bita ] i =1 n gdje p(xi) prikazuje vjerojatnost pojave simbola (vijesti) xi. Duljine pojedinih kodnih riječi bi kojima se prikazuje elementarni informacijski sadržaj moraju zadovoljiti uvjet: ∑L i =1 n −bi ≤1 Time se osigurava da postoji skup od n različitih kodnih riječi (npr. To je nužan i dovoljan uvjet da bi se na odredišnoj strani uspješno obavio postupak dekodiranja izvorišne informacije Matematičko opisivanje fenomena prijenosa inforamcije kroz komunikacijski kanal u teoriji informacije temelji se na drugom teoremu koji kaže: „pod odreñenim uvjetima moguće je kodirati i dekodirati signale tako da vjerojatnosti pogrešnog prijenosa predane informacije budu po volji male“. Informacijski tijek koji se prenosi danim kanalom odreñen je količinom informacija sadržanih u skupu primljenih simbola ili vijesti (Y) jednoznačno povezanih sa skupom predanih simbola ili vijesti (X).64) napisanih abecedom od L različitih elemenata (npr. nula i jedinica za L=2). 32. takvih da dužine pojedinih kodnih riječi iznose bi kodnih elemenata i nijedna kraća kodna riječ se ne pojavljuje kao početak neke dulje kodne riječi. Količina informacije asocirana sa svakim simbolom (viješću) iznosi: I ( xi) = − ld p ( xi) [bita ] ld – označava logaritam po bazi2. Količina ispravno prenesenih informacija naziva se transinformacija i opisuje izrazom: I ( X i i Y ) Ix) − I ( x) − I ( X / Y ) = I (Y ) − (Y / X ) [bita ] I(x). I(y) – izražavaju prosječni sadržaj informacija na ulazu i na izlazu kanala. od ukupno n-simbola (vijesti) koje se mogu pojaviti na izvoru. smetnje i generiranje informacija su slučajni procesi.

B2=3.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U opisu kanala možemo rabiti entropije diskretnih slučajnih varijabli ulaza H(X) i izlaza H(Y). B3=3kH2) u ovisnosti o odnosu signal/šum.pn) slučajne varijable X koja može poprimiti vrijednosti u zatvorenom skupu R(x). 74 . srednje uvjetne entropije H(Y/X) i H(X/Y) i entropiju ureñenih parova H (X i N).7 kH2. možemo načelno definirati ključnu veličinu za opis svojstva kanala (diskretnog bez memorije) neovisno o ulaznoj distribuciji vjerojatnosti Px= (p1. Ta veličina naziva se kapacitet ili propusna moć kanal i formalno je definirana izrazom: C= max I (X.... Odgovarajućom prilagodbom (adaptacijom prema generičkoj teoriji prometa) uz primjenu zaštitnog kodiranja signala. moguće je zaštititi ulazni tijek od djelovanja smetnji. Ne ulazeći u deteljne matematičke opise.Y) Px є D u gdje je: Px – ulazna distribucija vjerojatnosti Du – skup svih distribucija vjerojatnosti na skupu V (skup je zatvoren i ograničen) Є – označava pripadanje (element) Funkcija I:Du → R je neprekidna funkcija tako da maksimum u gornjem izrazu uvijek postoji. Na Slici 49 su prikazane teorijske granice kapaciteta za tri pojasne širine (B1=4kH2. Zaštitno kodiranje provodi se koderom signala tako da se izvornom tijeku dodaje zaštitni tijek čija veličina ovisi o intenzitetu djelovanja šuma ili smetnji na kanalu. Slika 53.

1) erlanga.. i to: 75 .prosječna veličina odnosno dužina poruke [bita] .prosječno prometno opterećenje jednog kanala (? = A/m) ℘ .) raspoloživ za prijenos korisničke informacije predstavljen je izrazom: CK = C – φz (x) [bit/s] gdje je: CK kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr. korisničke - Kroz neki kanal u jedinici vremena ili vremenu promatranja (T) protječe informacijski tijek: ϕ =℘⋅ D stvarajući prosječno prometno opterećenje kanala: ρ = A= gdje je: ϕ C [erl ] ρ . odnosno u graničnom slučaju maksimalni ukupni tijek informacija jednak je nominalnoj brzini kanala: max (ϕ ′( x)) = C 9. kod 10% zauzimanja kapaciteta ostvaruje se promet 0.) tijek.dodatni adaptacijski (zaštitni.kapacitet kanala.prosječni informacijski tijek Prometnom jedinicom „Erlang“ opisujemo zauzimanje kapaciteta odreñenog kanala tijekom promatranog vremena tako da jedan kanal može ostvariti promet u rasponu (0.) φz(x) .nominalni kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr. kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr.) rasploživ za prijenos informacije) C .intenzitet dolazaka jedinica ili blokova (prometno/transmisijskih entiteta) D C .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Tako će realnim kanalom protjecati povećani tijek (ϕ ′( x)) : ϕ ′( x ) = ϕ ( x) + ϕ Z ( x) ϕ ( x) izvorni tijek ϕ Z (x) dodatni zaštitni tijek Takav povećan tijek ne može prelaziti iznos kapaciteta C..1 erlanga.2 Odreñivanje kapaciteta prema veličini i svojstvima informacijskog prometa Uz dodatni adaptacijski (zaštitni) dio. φ . Kod potpunog (100%) iskorištenja kapaciteta kanala tijekom vremena T ostvaren je promet od 1 erlanga.

.000 km/s) 76 .000 – 300. Vrijeme propagacije signala Tpr odreñeno je izrazom: Tpr = lM/vEM gdje je: lM vEM .prosječna duljina poruke.fizička dužina medija kojim „putuje“ EM signal . tada rabimo prosječne vrijednosti tako da vrijedi izraz: TS = D/C [s] gdje je: Ts D C . φ Vrijeme zauzimanja kapaciteta kanala uključuje „često“ vrijeme posluživanja [Ts] i vrijeme propagacije signala [Tpr]. Ako se prenose različite poruke. .kapacitet kanala.prosječno vrijeme zauzimanja komunikacijskog kanala za prijenos jedne poruke.brzina progacije EM signala kroz medij (200.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava (C) φ=C Slika 54.

kapacitet poslužitelja/kanala [bit/s] Paketske mreže i pripadajući podsustavi u pravilu funkcioniraju kao sustavi s čekanjem.tijeku posluživanja i odlazaka.3 Osnovni modeli kvantizacije TK prometa Telekomunikacijski promet na pojedinim podsustavima mreže s komutacijom kanala ili paketa moguće je kvantitativno opisati ako raspolažemo odgovarajućim opisom: . tijekom vremena T prosječno prometno opterećenje ili intenzitet prometa odreñeno je općim modelom (izrazom): A = λ ⋅ Ts = gdje je: A λ Ts β λ [erl ][T .U . .duljina/veličina paketa (u bitima) . Taj prometni model ima oblik A= λ ⋅ A D C D [erl.] C .] β . . .relacije izmeñu dolazaka i posluživanja/odlazaka.intenzitet dolazaka prometnih entiteta (poziva ili paketa) tijekom vremena T. U uvjetima stacionarnog ponašanja ili statističke ravnoteže. .prosječno trajanje posluživanja ili prijenosa jednog entiteta (poziva ili paketa) . U paketnim mrežama veličinu prometa možemo odrediti uporabom drugog modela koji odvojeno tretira dolaske i posluživanje. 77 .prosječno prometno opterećenje ili intenzitet prometa.tijeka dolazaka prometnih entiteta (poziva ili paketa) u odreñenom reprezentativnom vremenu T.intenzitet posluživanja na jednom poslužitelju/kanalu tijekom vremena T β= 1 Ts Promet od jednog erlanga načinit će 10 korisnika koji zauzimaju odreñeni kapacitet svaki po 10% vremena T ili 2 korisnika koji zauzimaju jedinični kapacitet svaki po 50% vremena T.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 9.veličina prometa u erlanzima . te omogućuje izračunavanje količine prenesenih informacija u bitima.

tako i o zadovoljenju svakog od parametara koji ulaze u definiciju kvalitete sustava.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 10. Općenito specijalizacija predstavlja raščlanjivanje organizacije povezujući je meñusobno funkcijskim i operacijskim algoritmima i zadacima. Najupadljiviji strukturalni aspekt neke hijerarhijske strukture predstavlja specijalizacija. poslije koje neizbježno slijedi koordinacija. a to je da specijalizirane aktivnosti moraju biti koordinirane. Dakle. Ako se taj uzajamni odnos opiše dinamički mogu se izvući korisni zaključci. Zbog toga specijalizacija bilo koje vrste zahtijeva i definiranje druge karakteristike koja je od bitne važnosti u upravljanju složenim sustavima. kako bi se moglo zaključiti kako o globalnom zadovoljenju kvalitete mreže. Praćenje kvalitativnih i kvantitativnih veličina parametara efikasnosti u velikim telekomunikacijskim mrežama predstavlja vrlo složen problem čije se rješenje može isključivo tražiti u teoriji upravljanja složenih hijerarhijskim sustavima. koja će u neposrednoj mjeri biti povezana sa teorijom upravljanja složenim telekomunikacijskim sustavom u eksploataciji. Rad na proučavanju složenih sustava sa više nivoa motiviran je željom da se izradi teorija praćenja kvalitete sustava. Kod toga se složeni sustavi mogu promatrati kao familije funkcija koja na odreñene akcije (promjene) odgovara optimalnim reakcijama. kao cjeline i da li će se moći dobiti informacija o pojedinačnim parametrima kvalitete. Ova funkcionalna struktura treba otkriti najistaknutije karakteristike sustava upravljanja složenim telekomunikacijskim mrežama. Upravo zbog toga je praćenje pouzdanosti pojedinih usluga odnosno funkcija nužan preduvjet za kvalitativno nov način eksploatacije telekomunikacijske mreže pod nazivom: Kontinuirano kontrolirana korektivna metoda centraliziranog održavanja. Koordinacija koja se u teoriji složenih sustava često naziva i upravljanjem dijeli se općenito u dva dijela: 78 . Taj zahtjev zapravo znači da se uočavaju ne samo trajni otkazi već i kratkotrajne nedozvoljene promjene pojedinih parametara. nadzora i upravljanja telekomunikacijskom mrežom. osnova ove metode je trajno. ali selektivno praćenje pouzdanosti i raspoloživosti pojedinih usluga. NADZOR. funkcija i organa koristeći pri tome procesore posebne namjene. a koje ukazuju na pojedine neregularnosti. Činjenica je da od strukturiranja modela upravljanja. Predvidljivost općeg pristupa na osnovi ulaz – izlaz (koji se naziva totalni sustavni pristup) ograničena je njegovom neprikladnošću za predstavljanje unutrašnjih organizacijskih funkcija. MODELIRANJE GLOBALNOG HIJERARHIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE. koji ima strukturu na više nivoa. a samim tim i strukturalnim neslaganjem do kojeg dolazi izmeñu ulazno – izlaznih algoritama i pripadajućih funkcija upravljanja. koji se odnose na promjene u vremenu do kojih dolazi u ponašanju nekog sustava. KONTROLU EFIKASNOSTI TK MREŽE U EKSPLOATACIJI U dosadašnjem izlaganju bilo je ukazano na potrebu trajnog praćenja odgovarajućih veličina koje omogućavaju kvantifikaciju kvalitete usluga odnosno lokaciju mjesta greške. nadzora i održavanja telekomunikacijskih sustava u eksploataciji ovisi da li će se moći sakupiti sve informacije koje definiraju kvalitetu telekomunikacijske mreže. Specijalizacija predstavlja jednu od najvažnijih karakteristika organizacije. Ova razmatranja ukazuju na potrebu sustavnog teoretskog modela organizacije.

Y – izlazni skup. Izlaganje ćemo početi sljedećim jednostavnim pojmovima: Jedan globalni sustav je skup operacija nad skupovima S ⊆ X ⋅Y Ako je S funkcija. odnosno posljedični parametri. Sustav S može se u tom slučaju razmatrati tako da uključuje jedan algoritam rješenje i u kasnijem će se tekstu nazivati onim kojim donosi odluke ili odlučiteljem. nadzor i kontrolu kvalitete telekomunikacijske mreže. U svrhu sistematizacije gore navedenih karakteristika pokazati ćemo one (neophodne) koncepcije koje će biti korištene u okviru daljnjeg izlaganja.. treba potražiti u ukazivanju na neke suštinske karakteristike zajedničke svim hijerarhijama: − vertikalni raspored podsustava koji sačinjavaju globalni sustav. Ako je neki dani sustav funkcionalni sustav. Prikazivanje jednog sustava posredstvom analitičke relacije je. Iz teorije upravljanja složenim sustavima poznato je da prilikom raščlanjivanja treba definirati stupanj samostalnosti funkcionalnih jedinica. elementi X i Y su ulazni. dok se traženje optimalnog rješenja unutar tako definiranog zadatka pojedine organizacijske jedinice obzirom na rezultat cijelog sustava naziva upravljanje u malom. U našem slučaju raščlanjivanje globalnog zadatka na pojedine dijelove organizacijske strukture zove se upravljanje u velikom. prema tome ulazni i izlazni skupovi mogu se promatrati kao uzročno. Neka jedinica je samostalna u onoj mjeri i u onom stupnju u kome su uvjeti za provoñenje njenih aktivnosti nezavisni od onoga što se radi u drugim organizacijskim jedinicama. Sastavni skupovi jednog sustava S ⊆ X ⋅ Y nazivaju se: X – ulazni skup. dobit će naziv funkcionalni sustav. Iz tog razloga odgovor na pitanje što je hijerarhijska struktura sa više nivoa. njegovi ulazi mogu se tretirati kao uzroci. Čak i površna analiza organizacije službe za upravljanje kvalitetom sustava u eksploataciji može uvjeriti svakog da bi sveobuhvatna definicija bila isto što i nabrajanje svih mogućih alternativa. − odreñivanje postupaka pri donošenju rješenja koje mora biti u skladu sa globalnim ciljem i operacijskim algoritmom. Koncepcija globalnog hijerarhijskog sustava Koncepcija hijerarhijskih struktura sa više nivoa ne može se definirati kratkim izlaganjem. Ovako definiran globalni sustav omogućava definiranje najčešće upotrebljavanih tipova hijerarhije u sustavu za upravljanje. odnosno izlazni. a njegovi izlazi kao posljedice. S : X → Y .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava − utvrñivanje operativnih pravila. − prioritet djelovanja ili pravo na intervenciju. 79 . − zavisnost podsustava na višem nivou od stvarnih performansi na nižim nivoima. prema tome prikazivanje veza ulaza – izlaza.

zakona i principa pomoću kojih se može opisati ponašanje sustava. te strukturiranje organizacije i zadataka obzirom na zadovoljenje globalnog cilja. 80 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Osnovni tipovi hijerarhije Da bi mogli sistematizirati karakteristike globalnog hijerarhijskog sustava uvodimo tri tipa hijerarhijskih sustava koji omogućavanju definiranje parametara efikasnosti sustava. U ovoj fazi razvitka ovo je značajan zadatak jer dovodi do razjašnjavanja pitanja zahvaljujući većoj preciznosti izlaganja o sustavima i problemima koji su s njima u svezi. ona podcrtava razlike. a u manjoj mjeri isključuje mogućnosti da sustav pripada većem broju klasa.1 STRATUMI: Nivoi opisa ili apstrakcije U trenutku koncipiranja sustava možemo ga opisati kao porodicu modela od kojih se svaki odnosi na ponašanje sustava promatranog s različitih nivoa apstrakcije. tako i način skupljanja informacija i podataka o kvaliteti pojedinih čvorišta ili dionica mreže. koliko je to moguće. tako i aktivnosti usmjerene na preventivu i održavanje. S obzirom na teoriju efikasnosti najviši strat opisuje ponašanje telekomunikacijske mreže kroz prizmu ekonomskog aspekta efikasnosti tako nadzirane i upravljajuće mreže. nivo opisa ili apstrakcije. To u stvari znači da se na tom stratu opisuju i definiraju parametri sustava kroz prizmu čiste dobiti po pretplatniku godišnje. organizacijski nivo. Razine apstrakcije do kojih dolazi u stratificiranom opisu nazivaju se “STRATUMI”. Za svaki nivo postoji jedan skup relevantnih karakteristika. 3. Kod opisa ove koncepcije hijerarhije koristimo termin “STRATIFICIRANI SUSTAV” ili “STRATIFICIRANI OPIS”. Na slici 55. postizanje definirane kvalitete usluga sa stanovišta korisnika. Potrebno je ukazati na to da pri opisu nekog stvarnog hijerarhijskog sustava može doći do korištenja sva tri pojma. razjašnjavanje ne treba shvatiti kao podjelu. Uvodimo tri pojma nivoa: 1. ilustriran je primjer formiranja nivoa opisa za sustav upravljanja. odnosno “ešaloni”. 10. Kao što je često slučaj. a najniži strat (stratum 1) opisuje kao pogonsku ispitno mjernu opremu. 2. Da bi se napravila razlika izmeñu ovih pojmova koristimo termine “stratumi”. nivo kompleksnosti odlučivanja. dok srednji strat (stratum 2) opisuje telekomunikacijski sustav kroz prizmu parametara tehničke efikasnosti i kvalitete usluga sa stanovišta korisnika. nadzora i održavanja efikasnosti telekomunikacijskih sustava u eksploataciji. način donošenja odluka. “slojevi”. Najviši strat (stratum 3) opisuje upravljanje telekomunikacijskim sustavom kroz prizmu ekonomije. varijabli. Slučajevi u kojima se koristi samo jedan pojam mogu se prije smatrati izuzetkom nego pravilom. U svrhu efikasnosti hijerarhijskog opisa neophodno je da funkcioniranje na bilo kojem nivou bude u onoj mjeri neizvjesno od funkcioniranja na drugim razinama.

a to je pouzdanost. Za pravilno funkcioniranje sustava na danom stratumu neophodno je da svi stratumi ispod njega funkcioniraju pravilno. a u nju ulaze nadzorni ureñaji sa svojom opremom. 81 . kroz najviši strat. možemo pristupiti definiranju drugog nižeg strata kroz prizmu tehničkog aspekta efikasnosti sustava za upravljanje. U treću razinu hijerarhije (najniži strat) ide oprema koja trajno nadzire smanjenje efikasnosti sustava. Jasno je da nakon verifikacije dobiti. Na ovaj način dobiva se realna slika kojom efikasnošću sa strane pretplatnika sustav radi. raspoloživost i sposobnost telekomunikacijske mreže. Drugi strat opisuje globalni model kroz prizmu zahtjeva i problema koji proizlaze iz parametara koji definiraju tehnički aspekt efikasnosti. odnosno kontrolirano mjerna oprema za kontrolu prijenosnog sustava. Danas se kod mnogih telekomunikacijskih organizacija prate kontrolirano – korektivnom metodom globalni pokazatelji tehničkog aspekta efikasnosti sustava. Ovo je u skladu sa karakteristikama povratne sprege performansi kod hijerarhijskih sustava. pouzdanosti i raspoloživosti telekomunikacijske mreže. mjeri se u stvari produkt sposobnosti. te ostali instrumenti na čvorištima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 55. odnosno pod nazivom gubici.

Kao primjer za interpretaciju može nam poslužiti model koji se inače naziva funkcionalna hijerarhija u procesu odlučivanja. Ona se u osnovi sastoji u tome da se specificira grupa problema u vezi sa donošenjem odluka čije se rješenja onda pokušava osigurati na sekventni način. Dakle.1. 2. ali vrlo značajna momenta koji važe za gotovo svaku situaciju u stvarnom životu kada treba donijeti odluku: 1. tako da je ovaj posljednji potpuno odreñen ranijim i može se pristupiti njegovom rješavanju. Neizvjesnost u pogledu posljedica provoñenja različitih alternativnih akcija. Ono što je element na danom stratumu. sadrži tri sloja. kada treba donijeti odluku. postaje skup na nižim stratumima. koncepcija i principa.1. često puta zaboravljena. U tom slučaju postoje dva. Ova dva čimbenika rezultiraju u fundamentalnoj dilemi pri donošenju odluka. prioritet akcija i ovisnost performansi. tako da rješenje svih podproblema u grupi dovodi do rješenja prvobitnog problema. Smanjene ili eliminiranje nesigurnosti. Selekcija strategije koju treba koristiti u procesu odlučivanja. a čitav sustav donošenja odluka naziva se sustav odlučivanja sa više slojeva. Ova se hijerarhija slojeva pojavljuje u vezi sa tri osnovna aspekta problema odlučivanja u uvjetima stvarne nesigurnosti: 1. a s druge isto tako velika potreba da se situacija bolje upozna. S jedne strane postoji potreba za djelovanjem bez odlaganja. 3. 2. njeno donošenje i provoñenje ne može se više odlagati. Po pravilu opis modela na bilo kojem stratu manje je detaljan nego na nižim stratumima. 82 . Ova meñusobna povezanost izmeñu stratuma može se prikazati i matematički. u tome smislu što rješavanje bilo kojeg problema u sekvenci odreñuje i fiksira neke parametre kasnijeg problema. Traženje poželjnog ili bar prihvatljivog pravca djelovanja u unaprijed specificiranim uvjetima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Iz iznesenog uočavamo da svaki stratum ima svoj vlastiti skup termina. U kompleksnim situacijama. Općenito – stratifikacija uključuje tri suštinske karakteristike hijerarhija: vertikalnu dekompoziciju. Ovakva se hijerarhija naziva hijerarhija slojeva odlučivanja. To znači da se rješenje prvobitnog problema postiže u trenutku kada se riješe svi problemi. 10.2 SLOJEVI: Nivoi kompleksnosti odlučivanja Druga koncepcija hijerarhije pojavljuje se u kontekstu definiranja procesa donošenja odluka. Funkcionalna hijerarhija prikazana na slici 56. Kada doñe trenutak za odluku. ovim načinom rješenje nekog kompleksnog problema zamjenjuje se rješenjem jedne grupe sekvencijalno rasporeñenih jednostavnih podproblema. razrješavanje ove dileme traži se u hijerarhijskom pristupu.

Jedinice koje odlučuju kod nižih razina moraju stoga raspolagati odreñenom slobodom djelovanja kako bi bile u stanju selekcionirati svoje vlastite upravljačke parametre u procesu odlučivanja. Meñusobna povezanost izmeñu podsustava može dovesti do srednjeg meñusobnog odnosa meñu podsustavima. Jedinice odlučivanja rasporeñuju hijerarhijski u tom smislu da na neke od njih utječu ili da ih kontroliraju druge jedinice odlučivanja. 83 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava HIJERARHIJA DONOŠENJA ODLUKE Samo .organizacija (P. 2. Ove odluke mogu biti (ali ne uvijek) iste one koje bi izabrale i jedinice na višoj razini. Sustav sastoji od jedne grupe meñusobno djelujućih podsustava. G) Selekcija Telekomunikacijski proces Slika 56. G. 10. P.3 Sustavi sa više ešalona – Organizacijske hijerarhije Kod organizacijske hijerarhije neophodno je da se: 1. Može se prikazati da je od suštinske važnosti za efikasno korištenje strukture sa više razina da se osigura odreñena sloboda akcije jedinicama odlučivanja struktura sa više razina. jedino u slučaju ako je takva sloboda djelovanja osigurana na nižim razinama. U sustavima se mogu ostvariti uštede kod korištenja raspoloživih resursa za donošenje odluka. s obzirom na ranije prikazane i definirane slojeve odlučivanja kao i s obzirom na stratifikaciju funkcionalnih zadataka. ali ne mogu u potpunosti upravljati aktivnostima jedinica nižih razina usmjerenih ka ostvarenju postavljenih ciljeva. 3.1. U prirodi sustava sa više ciljeva i više razina je da više razine uvjetuju. Neki od podsustava definiraju kao jedinice za donošenje odluka. Jedan dijagram sustava ovog tipa prikazan je na slici 57. gdje se jedna razina naziva ešalon. strategija učenja) Učenje i adaptacija (U.1. Ovakvi sustavi se takoñer zovu i višeešalonskim ili sustavima na višoj razini sa više ciljeva.

a s time neposredno vezan pojam koordinacije. jeste najvažniji problem koji je specifičan za sustave sa više razina. Jedinica odlučivanja Nadzor mjesne mreže Nadzor nad čvorištima Mjerenje prometa Nadzor nad transmisijom ATME Ešalon 2. Za naše razmatranje telekomunikacijskog sustava interesantan je sustav sa više ciljeva i više razina. Hijerarhijski model odlučivanja centra za upravljanje. nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže 84 . Jedino u tom slučaju biti će opravdano postojanje hijerarhije. UPRAVLJANJE KVALITETOM Hijerarhija donošenja odluka IMC-S OMC-S AOM-S Ešalon 3. Koordinacija Informacija povrat. vezama Pogonsko održavanje Pogonsko održavanje Pogonsko održavanje Ešalon 1.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Treba se utvrditi prikladna raspodjela naprava u svezi sa donošenjem odluka izmeñu jedinica na različitim razinama. Upravljanje Povratna veza za performanse TELEKOMUNIKACIJSKI PROCES Slika 57. Postojanje jedne nadreñene jedinice (na vrhunskoj razini) predstavlja najvažniju karakteristiku organizacijskih hijerarhijskih sustava. Sustav sa više razina i više ciljeva karakteriziran je postojanjem hijerarhijske relacije izmeñu jedinica odlučivanja u datom sustavu. Problem odlučivanja za neodreñenu jedinicu.

mjesnom mrežom na području jedne velike mreže. kao i definiranja granice tolerancije mogućih intervencija najvišeg sloja obzirom na podreñene jedinice (odnosno na samu telekomunikacijsku mrežu – ako je tako zacrtano). odnosno mjesne mreže. prijenosnim sustavima. 85 . čvorištima. Ešalon 1 predstavlja organizacijske jedinice za održavanje kvalitete pojedinog čvorišta. prijenosnog sustava. ali se ipak u suštini sastoji od 3 ešalona.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ovaj hijerarhijski model je kod raznih telekomunikacijskih operatora dosta raznolik. Ova razina predstavlja mjesto raščlanjivanja globalne obveze na podobveze (upravljanje u velikom). Ešalon 3 predstavlja hijerarhijsku razinu u kojoj se donose odluke o globalnom hijerarhijskom algoritmu i gdje su definirane jednoznačno prava i obaveze l (povratna sprega i intervencija) svake u prenesenom smislu podreñene jedinice. Ešalon 2 predstavlja organizacijske jedinice za koordinaciju i to: npr. jedinice za koordinaciju aktivnostima održavanja.

Slika 58. Prikaz globalnog telekomunikacijskog sustava 86 . odnosno aktivnosti koordinacije izmeñu pojedinih službi za održavanje pojedinih čvorišta odnosno prijenosnih sustava. Sagledavanjem telekomunikacijskog sustava od A do B pretplatnika uočavamo više komutacija i prijenosnih sustava povezanih u serijski lanac. Na slici 58. usklañivanju i dogovaranju.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 11. kao ukupni efekt kvalitete usluga izraženih kao stupanj zadovoljenja korisnika tih usluga. je dan prikaz globalnog telekomunikacijskog sustava. Danas su uglavnom izražene aktivnosti na drugom ešalonu. MODEL UPRAVLJANJA TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM NA NIVOU IZGRAðENE TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE U uvodu je iznesena preporuka CCITT-a G 106 koja definira kvalitetu telekomunikacijskog sustava. Činjenica je da u današnjoj organizacijskoj hijerarhiji najčešće ne postoji najviši hijerarhijski ešalon – UPRAVLJANJE KVALITETOM ili on postoji samo u izuzecima. te upravljanje sustavno direktno ovisi o njihovom meñusobnom koordiniranju. Ovo dobrim dijelom proizlazi iz činjenice da se telekomunikacijski sustav nalazi u vlasništvu više TO-a.

Trajna kontrola prijenosnih karakteristika . 87 . takav sustav pretpostavlja intervenciju nakon aktivnosti na nižim nivoima (ešalonima). Jasno. Formiranjem sistemske grupe za koordinaciju nadzora i održavanja na nivou globalnog sustava. koja govori o gubicima probnih poziva unutar promatrane telekomunikacijske mreže u satima slabog prometa kada su gubici prouzrokovani isključivo tehničkim greškama. ovo je moguće samo onda ako informacija centralne grupe za održavanje obavezuje podgrupe za održavanje na akciju. uzimajući kao mjerilo kvalitetu usluga sa stanovišta korisnika.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 3 Kvaliteta sa stanovišta korisnika na nivou tranzitnog područja Ukoliko se uvede dodatna oprema 2 Komutacioni dio Probni pozivi sa stanovišta pretplatnika sa registracijom pojedinih faza uspostavljanja veza Prijenosni dio Manualna ili automatska kontrola prijenosnih karakteristika 1 Trajna kontrola centralnih organa . Slika 59. Ovaj se parametar mjeri kao kvocijent neuspješnih i ukupnog broja probnih poziva. . dobivamo ocjenu kvalitete usluga i tehničku kvalitetu kroz prizmu efikasnog održavanja pojedinih podsustava. ešalonu). Dakle. Drugi nivo odreñen je analizom podataka iz statistike. . Hijerarhijski prikaz procesa kontrolirano korektivne metode održavanja Očito je da grupa za nadzor i održavanje predstavlja podsustav. . Kontrolirano korektivna metoda održavanja prvi put uvodi pojam “nadzor telekomunikacijske mreže”. a stvarna slika se upotpunjava uzimanjem uzoraka iz realnog prometa. uspješan rad globalnog sustava ovisi o ispravnom koordiniranju pri održavanju i upravljanju kvalitetom svakog od podsustava globalnog sustava. S tim u svezi definirana su i dva parametra kvalitete: − “tehnička kvaliteta” telekomunikacijskog postrojenja. − kvaliteta usluge sa stajališta korisnika kao osjećaj korisnika o mogućnosti realizacije želje za uspostavljanje definirane veze. . U svrhu rješavanja problema i donošenja odluka na trećem nivou (3. a u cilju utvrñivanja tehničke kvalitete sustava. odnosno bazu trokuta unutar globalne strukture hijerarhijskog sustava KONTROLIRANO KOREKTIVNE METODE ODRŽAVANJA (slika 59).

88 . Očito je da ukoliko ne postoji cjelovita ispitno-mjerno oprema ili/i ne postoje jednoznačno definirani zahtjevi za kvalitetu usluga.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Da bi kontrolirano korektivna metoda dala dobre rezultate potrebno je da: − telekomunikacijska mreža koja se nadzire bude opremljena dodatnom opremom za trajni nadzor centralnih organa sa mogućnošću lociranja izvora greške. jednoznačni. kao i nizom druge opreme za pogonsko održavanja čvorišta. − se na nivou telekomunikacijske mreže osigura oprema za generiranje probnih poziva. odnosno smetnje unutar komutacijskih stupnjeva i spojnih vodova. Oprema ATME za nadzor i mjerenje. mogu odreñena periodična ili trajna povećanja opterećenja unutar mreže dovesti do značajnih gubitaka. definirani i kvantificirani odgovarajućim uputstvima. kako bi se otkrile greške. Nadalje potrebno je posjedovati opremu za mjerenje prometa i odgovarajućih statističkih veličina. neophodno je da su parametri kvalitete od kojih je najvažniji KVALITETE USLUGA SA STAJALIŠTA KORISNIKA. odnosno smanjenja kvalitete usluga. Da bi u praksi mogli uspješno uvesti kontrolirano korektivnu metodu (i dalje razvijati održavanje na temelju stanja). karakteristika prijenosnih sustava. Kako je već i u prethodnim poglavljima iznesena organizaciona forma i veličina službi za eksploataciju ovise u stvari o željenom cilju – normirana kvaliteta usluge sa stanovišta korisnika. te opremu koja omogućava uzimanje uzoraka poziva iz realnog prometa kao i opremu za centralizaciju alarma. kao i oprema za ispitivanje i provjeru kvalitete mjesnih vodova služi za kontrolu prijenosnih sustava.

pokušati ćemo modelirati globalni sustav za upravljanje. pa je predmetnu integraciju moguće učinkovitije riješiti. prijenosnih sustava i službi. nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže. nadzora i upravljanja telekomunikacijskom mrežom uz korištenje svih prednosti koje pružaju SPC sustavi.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 12. Funkcionalni prikaz podsustava eksploatacijskog upravljanja telekomunikacijskog sustava 89 . SPC (Stored Program Control). Polazeći od kvalitete telekomunikacijskog sustava kao cjeline i izdvajanjem “vremena odziva” Tso (u formi usluge) kao jednog od najvažnijih (uz sigurnost i vjernost dostave informacije) parametara kvalitete usluge sa stanovišta korisnika. a takoñer i formulirati funkcionalnu ovisnost “vremena odziva” (slika 60). MODELIRANJE GLOBALNOG SUSTAVA ZA EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE. Ukoliko iz cjelokupnosti sustava telekomunikacija izdvojimo eksploatacijsko upravljanje. te usmjeravanje funkcionalnih i pogonskih ponašanja resursa mreže. – kontrola. nadzor. koji su imali tendenciju tehničke i funkcionalne integracije čvorišta. Veličina Tso definira stupanj kvalitete telekomunikacijskih usluga i to u obrnuto proporcionalnom odnosu izraza odgovarajućeg parametra kvalitete. Najnoviji sustavi koje uvode novi telekomunikacijski operatori bazirani su na novoj ICT tehnologiji. Ovi sustavi su uveli nove metode održavanja. kao posebni podsustav moguće je jasnije vrednovati njegovu ulogu u kontekstu kvalitete odnosa izmeñu korisnika i komunikacijske mreže. Prikazani model ima dvije uloge u okviru podsustava eksploatacijskog upravljanja i to kao: – posrednik izmeñu okoline (korisnika i drugih sustava …) i mreže. Slika 60. NADZOR I ODRŽAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U OBLIKU FUNKCIONALNE MREŽE CENTARA ZA ODRŽAVANJE I OPERATIVNO VOðENJE (OIOV CENTRI) Sadašnja telekomunikacijska mreža izgrañena je na telekomunikacijskim sustavima tzv.

a o čemu izravno ovisi RASPOLOŽIVOST telekomunikacijskog sustava. Ovaj način rada uvjetovao je da su se informacije potrebne za pogonsko održavanje elektromehaničkih čvorišta. što znači (u globalnom smislu) nazočnost većeg broja (različitih) dogañaja. ali kako intervencije na nadzorne informacije ne moraju biti trenutačne. to su se nadzorne informacije iz svih komutacija mogle centralizirati u odreñeni ispitno-mjerni centar. u svrhu izvršenja neke korektivne akcije potrebna je izravna intervencija osoblja za održavanje. to se TM može tretirati kao početno nezavisna veličina. dok u suprotnom smjeru. odlučivanja. Uočavamo da je upravljanje s jedne strane pritisnuto povećanim zahtjevima za kvalitetnijim telekomunikacijskim uslugama. procjenjujemo da će TU i TKU-M biti u nekom zavisnom odnosu od TM. a koje se koriste u funkciji nadzora takoñer su jednosmjerne. Elektromehanički indirektni sustavi daju mogućnost predaje informacije od elektromehaničkih čvorišta prema ispitnom centru. a to se reflektira u odnosima koji su obrnuto proporcionalni kako sa TU. a s druge strane smanjenjem vremena TM (koje zapravo interpretira povećanje efikasnosti same mreže). morale zadržati u okviru centrale. TKU-M) gdje je: TU – odziv upravljanje TM – odziv mreže TKU-M – globalno vrijeme na relaciji informacijsko – komunikacijskih odnosa navedenih podsustava. Upravo ova jednosmjernost informacije uvjetovala je činjenicu da je reagiranje na pojedinu grešku bilo relativno dugo. planiranja i djelovanja na elemente izvršnih podsustava. racionalnijim i svestranijim korištenjem resursa mreže. iako kvantitativna koristi za definiranje funkcije λ. TM. kao i porast količine i vrste informacija u mreži (uz zadržavanje ekonomskih parametara u dozvoljenim granicama) zahtijevati će sigurno znatno veći angažman (eksploatacijskog) upravljanja u podržavanju definiranog stupnja kvalitete samih usluga. što je prava posljedica upravo tih zahtjeva. najčešće na nekom nadzornom stolu ili panelu. Ova relacija. 90 . Apstrahirajući ta ponašanja. (TM)I Ovaj izraz ukazuje na činjenicu da jednostavnim smanjenjem vrijednosti TM ne doprinosima smanjenju vremena Tso nego naprotiv možemo očekivati i njegovo povećanje.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Tso = λ (TU. Informacije koje takvi sustavi mogu dati. Poznato je da se suština djelovanja upravljajućeg podsustava svodi na manipuliranje informacijama u cilju: analize. ρ (TM). Uvoñenje novih usluga. Razlog ovome je u kvantitativnom i kvalitativnom povećanju informacijskih tokova u mreži. svoñenjem na zajedničku mjeru u vremenu. tako i za TKU-M. TKU-M = ρ (TM). Kako brzina dostave informacije prvenstveno (ali ne i jedino) ovisi o efikasnosti resursa mreže. a time i “vrijeme odziva” Tso (u formi usluge). kako bi osoblje za održavanje moglo u za to odreñenom vremenu intervenirati na pojavu ozbiljne greške. Svrstavanjem u prethodnu jednadžbu imamo: Tso = λ I φ (TM). što formalno možemo izraziti na sljedeći način: TU = φ (TM).

vidimo prikaz gubitaka u telekomunikacijskoj mreži u odnosu na funkcije raspoloživosti i opterećenja. modernizacijom tehničke osnovice informacijskog sustava. CCITT je u svojim preporukama (Z 317 volume VI. a prema CCITT Z 311 volume VI. bilo sa bliskog ili sa udaljenog terminala. instaliranjem komutacijske opreme na osnovu SPC – tehnika. Uz to se morala omogućiti potpuna dvosmjernost u razmjeni informacija izmeñu terminala za održavanje i SPC komutacije. Kroz pregled eksploatacijskih funkcija CCITT Z 317 i Z 318. Uvažavajući izneseno i koristeći prethodna izlaganja u hijerarhijskim sustavima možemo pristupiti izradi sustava (organizacijskog tipa) sa više ešalona. uz pretpostavku povećanja opterećenosti mreže. što je proizvodnja SPC sustava i uspjela.4) definirao funkcije za izravnu dvosmjernu vezu terminal – SPC sustav. 91 . eksploatacija dolazi u situaciju da koristeći njihove prednosti (i tehnologiju) uz prethodno iznesene potrebe. nadzirati i upravljati pojedinim SPC čvorištima. Treba naglasiti da ne postoji odnos jedan prema jedan izmeñu strata. održavati. Iz slike 61. Savladati ovu činjenicu se moglo jedino tako da funkcije održavanja. bezuvjetno moramo povećati raspoloživost telekomunikacijskih postrojenja. što dalje omogućava centralizaciju svih službi eksploatacije. te ih ovdje ne treba posebno nabrajati. Racionalna polazna točka osigurana je time što se u obzir uzima “sagledavanje globalnog sustava” – cijeli telekomunikacijski sustav i zadatak koji će on (kvalitativno posluživanje korisnika) morati da obavi korištenjem koncepcije “strata” i “slojeva” kod hijerarhije. Dakle. a koje se uključuju u preporuku Z 311 proizlazi neophodnost i pogodnost njihove centralizacije na razini cijele telekomunikacijske mreže.4. prvenstveno smanji svoju “tromost” u procesima upravljanja. nadzora i upravljanja postanu sastavni dio funkcija sustava. Iz danog prikaza vidljivo je da služba eksploatacije može. Na Slici 59 vidimo preporuke mogućeg pristupa rješavanju eksploatacije SPC sustava. Kod izrade sustava sa više ešalona javlja se problem u dodjeli zadataka koje izvršavaju različiti nivoi ili individualne jedinice. Uočavamo da ukoliko želimo zadržati gubitke na istom nivou (odnosno “vrijeme odziva” usluga). ešalona i slojeva.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava raspoloživost e op te re će nj gubici Slika 61. te uvoñenjem digitalne transmisije s PCM-om.

nadzor i upravljanje telekomunikacijskom mrežom 2 I/O 2 Udaljeni terminali za komunikaciju I/O Procesor za potrebe mjesne mreže Lokalni terminali za komunikaciju Slika 62. kao i do zahtjeva za centralizaciju niza eksploatacijskih funkcija. 2 I/O 2 I/O Funkcije drugih namjena Funkcije upravljanja. koje možemo centralizirati pomoću jedne ili više specijaliziranih službi (ovisno o načinu organizacije HT). zadatak za jedan ešalon može sadržavati elemente problema iz dva ili više slojeva odlučivanja. nadzora i održavanja mreže. Na ovaj način dolazimo do centralizacije upravljanja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Zadatak za dva ili više ešalona može se definirati korištenjem modela iz istog stratuma. dok se problem odlučivanja na datom sloju može raspodijeliti na nekoliko ešalona. Nadalje. nadzora i održavanja Udaljeni terminali za komunikaciju 2 I/O 2 Udaljeni terminali za komunikaciju I/O Računalo opće namjene Lokalni terminali za komunikaciju 2 I/O 2 Udaljeni terminali za komunikaciju I/O Lokalni terminali za komunikaciju Procesor posebne namjene za centralizirano održavanje. 92 .

Meñusobni hijerarhijski odnosi različitih aktivnosti vezanih za održavanje jedne telekomunikacijske mreže s procesorski upravljanim sustavima TCC .centar za obračun prihoda 93 . STRATUM 3 EKONOMIJA BIC CHC TCC Samoorgani zirajući sloj EŠALON 3 STRATUM 2 EFIKASNOST MREŽE Ekonomija TAC Učenje STRATUM 1 CSO FIZIČKE OPERACIJE softver UPRAVLJANJE MREŽOM CENTAR OIOV-a OMC Selekcija EŠALON 2 TCC TCC TCC TCC TCC EŠALON 1 FDC OMC Osoblje za pogonsko održavanje EKIPA ZA RAD NA TERENU TELEKOMUNIKACIJSKI PROCESI Slika 63.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Jedan od mogućih hijerarhijskih odnosa dan je na slici 63.centar za upravljanje mrežom TAC – centar za analizu prometa TMC – centar za održavanje prijenosnih sustava SAC – centar za procijenu kvalitete usluga SCC – centar za žalbe pretplatnika FDC – centar za otklanjanje kvarova OMC – centar za nadzor i održavanje BIC – centar za naplatu CSO – centar za prijavu i odjavu pretplatnika (prodajni centar) CHC – tarifni centar CDA .

to pojedine službe mogu donositi u okviru svoje djelatnosti i u granicama dozvoljenih tolerancija odluke prije akcije što omogućava ne samo efikasan nadzor nego i efikasno upravljanje prometnim tokovima. Zbog toga je na modelu prikazana maksimalna struktura takvog operacijskog centra.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Formiranjem centra održavanja i operativnog voñenja (OIOV čvor) dobivamo takoñer i prve komponente tehničke osnove informacijskog sustava HT eksploatacije. takoñer izvor podataka u obliku komandi koje “kanaliziraju” funkcionalno i programsko ponašanje mreže prema optimalnim eksploatacijskim zahtjevima. 94 . pa hijerarhija donošenja odluka i hijerarhija organizacije bitno ovise jedna o drugoj. OIOV centar predstavlja “informacijsko sučelje” koje s jedne strane postaje izvorom podataka za proces odlučivanja u upravljanju. a s obzirom na specificirane zadatke pridodjeljena im je maksimalna samostalnost. Budući da se informacije efikasnosti mreže sakupljaju kontinuirano i ON LINE putem centralnog procesora za nadzor. Zadaci i meñusobni odnosi. prema mreži. dok je s druge strane tj. kao što je poznato. semantički grupiranih i koncentriranih unutar pojedinih službi. a meñusobni algoritam interakcija jednoznačno je definiran. usko su vezani.

i upravljajući dio. kao i njihova povezanost nisu strogo determinirani već imaju slučajni karakter. koja je namijenjena tom upravljanju. raspoloživost telekomunikacijske mreže CCITT definira kao raspoloživost posluživanja. S obzirom da se radi o velikom sustavu elementi koji čine sustav. vezan za obradu podataka. meñutim pretplatnik osjeća djelovanje oba parametra kao jedinstveni parametar usluge. Kao rezultat obrade dobivamo skup upravljajućih informacija {u}. 95 . Primjećujemo podjelu na upravljani dio sustava koji je povezan uz tijek procesa. Ovo je moguće postići smanjenjem MTTR-a i povećanjem operativnosti u okviru preventivnih zahvata. Ti se podaci obrañuju u sustavu za obradu podataka po odreñenim algoritmima uz korištenje baze podataka. Ovaj parametar ovisi kako o prometnim uvjetima tako i o kvarovima mreže i radovima na održavanju. odnosno definirane raspoloživosti. Očito je da porastom tehničke raspoloživosti raste i ukupan parametar usluge. pa nam je za opisivanje podataka koji ulaze iz procesa u sustav {x} potrebno poznavanje gustoće vjerojatnosti. Na Slici 61 dan je prikaz kolanja informacija i akcija na održavanju ili šire na upravljanju kvalitetom na nivou jedne telekomunikacijske mreže. IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA S obzirom da polazimo od kvalitete telekomunikacijskog sustava kao cjeline. Kao i kod drugih sustava i ovdje ćemo poći od činjenice da je potrebno proces kojim upravljamo (održavanje mreže u stanju raspoloživosti koja je definirana odreñenom veličinom) promatrati zajedno sa obradom podataka.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 13. Kako je već izneseno. Kvarovi pojedinih dijelova mreže povećavaju prometno opterećenje preostalog dijela mreže. koje uz pomoć izvršnih akcija djeluju na stanje TK mreže tako da ona dolazi u stanje koje odgovara definiranoj raspoloživosti. Uz pomoć kontrolne opreme dovodi se na obradu skup podataka {x} koji izražavaju trenutno stanje procesa. ovim sustavom upravljanja želimo dovesti TK sustav u stanje maksimalne.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Programska baza Baza podataka

UPRAVLJAJUĆI DIO

PREMA DRUGIM SUSTAVIMA

informacije akcije

Nadzor i održavanje

OD DRUGIH SUSTAVA

Akcija održavanja

Proces u TK mreži

Kontrolna oprema

UPRAVLJANI DIO

Smetnje i poremećaji

Slika 64.

Iz teorije informacija poznato je da se količina informacija koja je potrebna za opisivanje svih mogućih stanja TK mreže izražava entropijom TK mreže, kao mjerom neodreñenosti. Maksimalnu entropiju ima TK mreža u kojoj su sva stanja jednako vjerojatna, tj. radi se o mreži o kojoj unaprijed ništa ne znamo. Svaki sustav, a time i telekomunikacijska mreža, koji je prepušten samo utjecaju smetnji (grešaka) teži upravo k stanju maksimalne entropije. Uvoñenjem upravljanja u TK mrežu, smanjuju se nepredviñene pojave grešaka i entropija TK mreže pada, odnosno TK mreža prelazi u stanje veće odreñenosti Hυ (Slika 62). Ako prekinemo povratnu vezu, onda će se sustav nalaziti u stanju bez upravljanja tj. u stanju maksimalne neodreñenosti koju označava entropija Ho. Konačno razlikujemo i takozvano prijelazno stanje sustava koje se javlja na prijelazu iz upravljanog u neupravljano stanje i obrnuto, a definirano je entropijom izmeñu Ho i Hυ.

96

informacije

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

H
Entropija

Ho (x)
Ix

H ε (x)

H υ (x)
TR

bez upravlljanja

prelazno

stacionirano s upravljanjem

Slika 65.

Očito je da smanjenje entropije sustava od vrijednosti od Ho do Hє možemo provesti unošenjem informacije Ix iz računala u sustav. Ix = Ho (x) - Hє (x) Ovu količinu informacija računalo je trebalo prethodno obraditi. Vrijeme obrade, uzimanje podataka i predaja rezultata predstavlja takt rada izmjene informacija (slika 66.) Tr.

Količina podataka u sustavu za obradu

uzimanje podataka

obrada

predaja rezultata

t
t1 t2 Tr t3

Količina podataka kod održavanja

t
Tr

Slika 66.

97

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Količina informacije Ir koja se u vremenu Tr predaje u sustav može imati različite odnose ovisno o prirastu entropije (Slika 64). Razlika entropije je:

Hr = Hk - Hp
H

Hk
Hr Ir Hr > Ir

Hp
TR

t
Odnos entropije i obrañene informacije

H

Hk Hr
Hp

Ir

TR

H r < Ir
t
Odnos entropije i obrañene informacije

H Hk Ir = H r

Hp Hr = Ir
TR

t
Odnos entropije i obrañene informacije

Slika 67.

98

.iznos entropije dok je sustav prepušten sam sebi. Sam izraz predstavlja prijelazno stanje (slika 69). Sumarni sadržaj informacije koju unosi računalo u sustav dan je sa: Ipr = ∑ k =1 m (Hk-1 – Hk) + ∑ k =1 m Hrk Prva suma znači smanjenje entropije koja je već dana prvim izrazom za Ix. vidimo jednu konstantnost smanjenja i povećanja entropije.2 H k -1 Hk TR H rk Ik t0 t1 tk-2 tk-1 tk t Odnos entropije i obrañene informacije u prijelaznom stanju Slika 68.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ukoliko je unesena količina informacija Ir mala da bi TK mreža bila u predviñenim granicama kvalitete. Iznos informacije koju računalo daje u sustav u trenutku k dan je sa: Ik = Hk-1 -Hk + Hrk stacionarno stanje (kojem se teži) dano je sa: Hk-1 – Hk = Ik – Hrk gdje je: Hrk . Ovaj podatak zahtijeva povećanje volumena informacijskog sustava. TK mreža teži k povećanju entropije (Ir < Hr). U slučaju Ir < Hr predana količina informacija je prevelika za predviñenu kvalitetu i sustav će nastojati smanjiti entropiju što će reći da je informacijski sustav predimenzioniran. 99 . Ako pogledamo još jednom cijeli proces kroz dijagram na slici 68. H H o (x) Hk .

Osim toga vrijeme Tr ovisi i o komunikacijskim svojstvima informacijske mreže (t1 i t3). i Tr – dužina taktnog intervala. predana u k-tom taktnom intervalu.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Veća količina informacija Ir može se dobiti samo obradom veće količine ulaznih podataka. čiji porast se mora kompenzirati dobivenom količinom informacija Ir. Iz iznijetog proizlazi da upravljanje i održavanje telekomunikacijskom mrežom predstavlja sustav upravljanja i održavanja cjelokupnog telekomunikacijskog sustava. Za obradu veće količine podataka potrebno je veće vrijeme Tr (ukoliko su mogućnosti sustava za obradu podataka konačne). Jasno je da će za povećano vrijeme Tr porasti i entropija Hr. Brzina prijenosa informacija za vrijeme jednog taktnog intervala dana je sa: Ck = gdje je: Ik – količina informacije. Još je potrebno izraziti povezanost brzine prijenosa informacija i kapaciteta računala. Maksimalni odnos ovih veličina: Ik Tr Cr =   Ik   max  Tr  Predstavlja karakteristiku računala (u praksi se povezuje sa kapacitetom računala). Očito je da uspješan rad ukupnog sustava ovisi o ispravnom radu i ispravnom koordiniranju pri održavanju i upravljanju kvalitetom svakog od podsustava. 100 . H H o (x) Ix H ε (x ) m faktora Prelazno stanje Stacionarno stanje t Odnos entropije i obrañene informacije Slika 69.

ilustriran je prikaz aktivnosti radnika na poslovima iz više razina. Potrebno je detaljnije razmotriti koncept prethodne i povratne sprege (slika 71). norme i definirane veličine) koji su ranije usvojeni. 101 . BC/AD% vremena na aktivnosti taktičkog planiranja i CD/AC % vremena na aktivnosti operativne kontrole. onima koje su radili – operativa – prije nego su postavljeni na rukovodeće poslove i radne zadatke) i radi toga teže provoditi manje vremena na aktivnostima koje nedovoljno poznaju ili na koje nisu navikli. a previše vremena na aktivnosti operativne kontrole. Prikaz aktivnosti radnika 100% Operativna kontrola Ovo vjerojatno proizlazi iz činjenice da se rukovoditelji teže baviti aktivnostima na koje su navikli (tj. te usmjeravanje ciljeva i područja odgovornosti na primatelje izvještaja. Rukovodstvo usporeñuje rezultate sa ciljevima (standardi. Upravo radi toga kod projektiranja izvještaja treba vršiti filtriranje detalja sa operativnih nivoa.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Uvažavajući izneseno možemo za aktivnosti upravljanja TK mreža takoñer definirati tri osnovne razine: − strateško planiranje (definiranje ciljeva i pravaca djelovanja u svrhu postizanja maksimalne efikasnosti TK mreže u eksploataciji). a i radnici na najvišem nivou nedovoljno vremena poklanjaju aktivnostima strateškog i taktičkog planiranja. Nažalost praksa pokazuje da rukovoditelji. Radnik na razini A bi trebao utrošiti prosječno AB/AD% vremena na aktivnosti strateškog planiranja. Najviše rukovodstvo A A B Strateško planiranje C D Srednje rukovodstvo Operativno rukovodstvo 0% Taktičko planiranje i kontrola Slika 70. Upravljački informacijski sustav (UIS) obrañuje rezultate procesa kao i sam proces i o njemu izvještava rukovodstvo. Na slici 70. te − operativna kontrola i izvoñenje radova (detaljno terminiranje aktivnosti i izvještavanje o realizaciji). − taktičko planiranje i kontrola (donošenje detaljnih planova i osiguranje mogućnosti za realizaciju ovih planova).

Rukovoditelj treba izvršiti usporedbu dostavljenih informacija sa postavljenim ciljevima i na osnovi usporedbe poduzeti potrebne mjere. povratna sprega se vrši post fakto i zbog toga je reaktivna. Upravljački informacijski sustav treba osigurati informacije i o okolini putem analize okoline (utjecaj električne vuče. 102 . negativne ili i jedne i druge. radovi u postrojenjima. Prethodna sprega jorijentirana je prema budućnosti i predviñanju dogañaja koji će se u budućnosti vjerojatno dogoditi. predstavljaju sveukupne procese iz područja organizacije i mjerenja stanja TK mreže. procesi koje rukovoditelj prati. Treba naglasiti da na ova predviñanja često djeluju promjene okoline koje mogu biti pozitivne. vremenske nepogode.). Poduzete akcije mogu biti orijentirane na stanje TK mreže. U ovom slučaju. Prethodna sprega je s druge strane proaktivna. a utjecati će na ulaze u proces (gradnja i puštanje u eksploataciju novih kapaciteta TK mreže) ili na sam proces (stanje mjesne tt mreže). radovi u blizini postrojenja. na organizaciju održavanja. Okolina Standardi Analiza okoline Rukovodilac UIS Akcija Analiza organizacije i stanja tk mreže Ulaz Procesi u mjesnoj tk mreži Izlaz Organizacija Slika 71. polazeći od postojećeg stanja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ove usporedbe mogu izazvati odreñene akcije (naročito ukoliko su rezultati ispod definiranih veličina). postaju smjernice za akcije orijentirane ka budućnosti (usmjerene ka prerastanje razlika koje postoje izmeñu ciljeva i postojećeg stanja). Predviñeni rezultati. prisutnost agresivnih tvari. itd. i na uvoñenje novih kapaciteta u TK mrežu (“ulaz”). ukoliko se podrži zacrtan trend. na okolinu.

moguće je razraditi količinu informacija s obzirom na potrebu pojedinog rukovodećeg nivoa. U tom programu svaki se podprogram za održavanje može predočiti posebnim i nezavisnim modulom. prikazuje dva tipa predviñanja: − mehanički (jednostavno korištenje povijesnih podataka metodom sezonskih oscilacija) i − analitički (modifikacija mehaničkog korištenja primjenom intuitivnih ili očekivanih promjena okoline). 3.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 72. 2. analizu grešaka. Redoslijed dogañaja možemo svrstati na sljedeći način: 1. standarde. stanje mreže. preventivno održavanje. Jaz izmeñu cilja (stanje koje treba postići) i analitičkog treba biti izazov rukovodiocu. kontrolu materijala. te financijsku kontrolu. služeći se često rezultatima računala i modeliranja. i procjenu radnih performansi. Datum cilja Imajući u vidu dosadašnje izlaganje. 103 Razlika nastala planiranjem ltati nji rezu osadaš D e ciljevi pr anistički Meh dviñanja . Rukovoditelj i osoblje izrañuju plan akcija koje su potrebne da bi se eliminirao jaz izmeñu postavljenog cilja i analitičkog trenda. Ova predviñanja treba vršiti na svim razinama. Izvještaji rukovodiocu pokazuju mehanistička predviñanja. U svrhu operativnosti opredjeljenje je izvršeno za program koji koristi modularan koncept i pruža veliku fleksibilnost. Kompjutorizirani sustav upravljanja održavanjem Kompletno kompjuteriziran sustav trebao bi obuhvatiti sve glavne funkcije održavanja: raspored. Utjecaj okoline Sada Slika 72. Rukovoditelj i osoblje uz pomoć imaginacije odreñuju analitički trend.

loša procjena itd. program. kodovi grešaka. te hitne intervencije. 104 . planer ili neka druga ovlaštena osoba. norme specijalističkog posla kodovi za raspored prioriteta. Program dopušta korisniku. koje sačinjavaju bazu podataka održavanja. moraju se skupljati. manipulirati i distribuirati na logički način.). aktivnostima održavanja i opisima poslova. Raspored rada mora uzeti u obzir zahtjeve sadržane u poslu. raspored financijske kontrole. ustanovljeni su prioriteti odnosno klasifikacijski sustav. a ne specijalisti unose sve informacije vezane uz radni nalog. Treba razviti numeričke šifre za svaki tip održavanja i za svaki tipradnog naloga (hitna intervencija. prije nego što uñe u samu obradu.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Modularni koncept pruža mogućnost da se dodatni podprogrami ugrade bez promjena i ponovnog pisanja programa. stanje rezervnog materijala na skladištu. pismene zahtjeve uz posao. Informacije u vezi sa održavanjem. razmotreni su bitni elementi tipičnog radnog naloga. Modularna izgradnja programa omogućava korisniku da odabere samo one podprograme koje želi. Ovi izbori u stvari specificiraju program. kontrolu grešaka. Taj je sustav jedinstven na dva načina. Bazu podataka održavanja trebaju formirati sljedeće stavke: − − − − − − − − − − − aktivni radni nalozi. Sustav radnog naloga daje efikasnu kontrolu bilo koje funkcije održavanja (skup procedura za potrebe postavljanja upita i izvještavanja). moraju se označiti zbog daljnje naknadne procjene odgovornih osoba. te odreñivanju specijalnosti. datoteke i izlazne izvještaje. završeni radni nalozi. povijest opreme. Nadalje. Orijentiran na izradi i tijeku radnog naloga. sustav treba osigurati da u bazu podataka uñu samo točni i pouzdani podaci. dok i nadalje odabrani programski sustav zadržava svu svoju širinu. katalog kadrova specijalista. Daljnje izlaganje odnosi se na protok radnih naloga kroz opći sustav. kodovi akcija. Prvo. preventivno održavanje itd. konstrukcija sustava osigurava da nepotrebne ili problematične radne naloge može uočiti operator jedinice. Uz to treba izraditi i šifre grešaka i aktivnosti što će omogućiti sortiranje i kumuliranje podataka za potrebe formiranja povijesti opreme. Poslovi. da posao bude završen prema planskom rasporedu. Svakoj specijalnosti treba dodijeliti naziv i broj. koje želi. Informacija o radnom nalogu može biti manipulirana mnoštvom kombinacija. pohranjivati. budući da samo poslovoñe ekipa. da pomoću informacija sa izvještaja iz svakog podprograma odabere one. izradu izvještaja o radovima održavanja koji su obavljeni na svakoj stavci opreme. Drugo. zaostali radni nalozi. koje će pomoći rukovodstvu održavanja TK mreže. Ovi kadrovi imaju ovlaštenje da odobre ili odbiju radne naloge. kodne oznake opreme. Radni nalog je srce sustava dokumentacije održavanja. sustav obuhvaća četiri osnovna elementa: ulaz. pri procjeni i kontroli operacija održavanja. te preventivno održavanje. Sustav u sebi treba uključiti izvještavanje o performansama. Budući da nedostatak materijala ili kadrova. zahtjeve preventivnog održavanja. mogu spriječiti. brojčana oznaka područja TK mreže. za koje se troškovi ne mogu opravdati.

105 . saniranja). Sekundarna informacija dobivena iz akumuliranih podataka datoteka koristi se za podršku pri obradi aktivnih i završenih radnih naloga. Podaci u radnom nalogu trebaju sadržavati: podatke definirane tabelom. Podaci sa završenih radnih naloga automatski se prenose na odgovarajuće baze podataka podprograma. Za željeni stupanj kontrole potrebni su odreñeni izvještaji: − radne performanse (kvaliteta posluživanja TK mreže sa stanovišta korisnika. ilustrira bazu podataka. Informacije u sustavu možemo podijeliti na dvije osnovne kategorije. Ta pogodnost omogućava sustavu da se koristeći modularnu strukturu. − povijest opreme. Program preventivnog održavanja Povijest opreme Izvještavanje o financijama Izvještavanje o financijama Izvještavanje o Rasporeñivanje izostanaka performaciama Aktivni. a koje su potrebne za generiranje izvještaja koji pomažu pri odlučivanju trebaju takoñer biti sadržane u bazi podataka održavanja. − analiza grešaka (uzroci. Slika 73. raspoloživost TK mreže. Uočavamo da neki podprogrami predstavljaju osnovu sustava. Informacije kanalizirane u odreñeni modul kombiniraju se sa podacima u upravljačkom dijelu sustava i tako se formiraju izvještaji. − raspored aktivnosti održavanja. Ova primarna informacija koristi se pri generiranju sustavskih izvještaja – pouzdanost. Aktivni.). Slika 71 prikazuje dijagram toka informacija kroz sustav i ilustrira kako se te informacije koriste za kreiranje slogova u svakom modulu. Svi aktivni i neaktivni radni nalozi smještaju se u datoteku završenih radnih naloga. neaktivni i završni Upravljačke datoteke radni nalozi Baza podataka održavanja Slika 73. − raspored preventivnog održavanja. Veličina baze podataka ovisi o funkciji. Sustav omogućava kreiranje izvještaja koji pomažu svim nivoima upravljanja održavanjem kod donošenja odluka. podatke specijaliste i osobe koja odobrava posao. prilagoñava uvjetima održavanja TK mreže. TK usluga i dr. dok se ostali mogu izvesti.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Baza podataka sadrži samo one informacije koje su u vezi sa sustavom održavanja. podatke dobivene iz nadzorne opreme na osnovu kojih se pristupilo radu. neaktivni i završeni radni nalozi predstavljaju primarnu informaciju – to znači informaciju dobivenu direktno iz sustava u kojem se prikupljaju zahtjevi za obavljanje poslova održavanja. kojom želimo upravljati. − troškovi materijala i rada. Sve informacije u vezi sa troškovima i poslom. koja može rezultirati iz tog sustava.

− analiziranje standardnih vremena za radove održavanja. odnosno ocjena efikasnosti organizacijske jedinice za održavanje. − utvrñivanje efikasnosti programa preventivnog održavanja. − poboljšanje kvalitete prijenosa. − lociranje područja sa prevelikim troškovima. − adekvatniji pristup dijelovima TK mreže karakterističnim po pretjeranim ili nepotrebnim greškama. rasporeñivanja. 106 . − ocjenjivanje da li je broj kadrova za održavanje suviše velik ili nedovoljan. − osiguranje realnog mjerila za procjenu troškova održavanja za sljedeću godinu. Koristi ovakvog pristupa održavanju su sljedeće: − efikasnije prognoziranje inženjeringa TK mreža.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ovi izvještaji daju realno mjerilo za mjerenje. − ocjena efikasnosti planera i procjenitelja. kao i kvalitete usluga sa stanovišta korisnika u TK mrežama. Uz to. − planiranje potreba za kadrovima održavanja. mjerenja i povratne informacije u nekom koordiniranom formatu za poboljšanje operacija održavanja. − otkrivanje propusta u nadziranju radova na održavanju. − stvaranje mogućnosti za poduzimanje mjera smanjenja ukupnih troškova održavanja. kontrolu i ocjenu operacija održavanja. oni omogućavaju okvir za željeni stupanj kontrole čitavog sustava i mogu dozvoliti kombiniranje planiranja. − efikasnije analiziranje kvaliteta opreme TK mreže. − minimiziranje grešaka u TK mrežama. − mogućnost otkrivanja povoljnijih ili nepovoljnijih trendova u kretanju troškova rada i materijala. − otkrivanje propusta kod nadzora TK mreža. − ocjena grešaka u ovisnosti sa održavanjem. − provjeravanje pouzdanosti postojećih standarda.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 74. Tijek informacija od započinjanja rada na radnom nalogu preko različitih koraka obrade do završetka radnog naloga 107 .

upravljanje razvitkom sustava direktno ovisi o meñusobnom koordiniranju Telekomunikacijskih centara (TKC-a). UPRAVLJANJE RAZVITKOM TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U cilju razvitka telekomunikacijskog sustava kao cjeline. Planiranje predstavlja primarnu fazu procesa upravljanja koja obuhvaća definiranje ciljeva. promatrano sa stanovišta kibernetike. 108 . Izlaz faze kontrole (eksploatacije) je povratnom vezom vezan sa fazom planiranja (i sa fazom realizacije). odnosno kao kontrolu realizacije i kontrolu realiziranog. možemo podijeliti u tri faze i to: − planiranje. Osim toga ovdje treba istaći potrebu zajedničkog rada HT-a. potrebno je postići jedinstvenost upravljanja razvitkom sustava. definiranje mogućih globalnih alternativa za realizaciju postavljenih ciljeva i izbor najoptimalnije alternative. − realizacija i − kontrola. a u svrhu postizanja kvalitetnijeg i pravilnijeg razvitka. financiranje i izgradnja planiranog dijela sustava. Kibernetičar A.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 14. te planova investicija za tekuću godinu. Kroz ovu fazu obuhvaćene su izrade dugoročnih i srednjoročnih planova razvitka. proizvoñača opreme. te je zbog toga treba shvatiti dinamički. dok je period srednjoročnog planiranja odreñen sa 5 godina. U okviru ove faze obuhvaćena je izrada investicijskih programa. a koje je izabrano iz mnoštva mogućih djelovanja. koja prima izlaze od faze realizacije (kao svoj ulaz) i odreñuje je li realizacija u skladu sa planiranjem. na osnovu za to raspoložive informacije”. S obzirom na činjenicu da se telekomunikacijski sustav. Faza kontrole objedinjuje fazu eksploatacije telekomunikacijskog sustava. Faza planiranja sa svojim izlazom. dok je povratnom vezom vezana za fazu realizacije i fazu kontrole. u okviru hrvatske telekomunikacijske mreže. dok je sa povratnom vezom vezana za fazu planiranja. Upravljanje razvitka i investiranja. Faza realizacije obuhvaća izvršenje pripreme za realizaciju i direktnu realizaciju. U svrhu valjanog planiranja telekomunikacijskog sustava potrebno je vršiti istraživanja na osnovi podataka koji se dobivaju kroz kontrolu sustava u eksploataciji. Lerner definirao je upravljanje na sljedeći način: ”Upravljanje je djelovanje na objekt koje poboljšava funkcioniranje i razvitak danog objekta. pravaca i globalnog sagledavanja razvitka. fazom realizacije. usklañivanju i dogovaranju. te se na taj način reagira na moguća odstupanja u realizaciji i novim planiranjem i korekcijama utječe na realizaciju. Faza kontrole je zadnja faza. znanstvenih ustanova. Izlaz faze realizacije povezan je direktnom vezom sa fazom kontrole (eksploatacije). kompletne investicijsko-tehničke dokumentacije. Za dugoročno razdoblje planiranja uzima se period od 20 godina. povezana sa sljedećom fazom. nalazi u vlasništvu HT-a. kanalom direktne veze. T. a u novije vrijeme sa 3 godine.

Dalje produbljivanje i proširivanje niza disciplina kao što su pouzdanost. KO EKS NTROL PL OAT A ACIJ A PL AN IR. Rješenje ovoga cilja leži u potrebi adekvatnijeg koordiniranja TK centara unutar HT-a sa znanstvenim ustanovama. 109 AN R EA LI. dali su doprinos osvjetljavanju problema efikasnosti. može sagledati kroz tri osnovne faze – planiranje. To omogućava da se prilikom ocjene sustava uzme u razmatranje čimbenike kao što su: uporabna vrijednost sustava. . . kao što je rečeno. održavanje. definirano je jedinstvenim parametrom nazvanim EFIKASNOST sustava. a kroz to i sveukupnim troškovima sustava.. raspoloživost. sposobnost sustava i analize sustava. proizvoñačima i montažerima telekomunikacijske opreme. Objedinjavanjem kvalitativnih parametara kao što su pouzdanost. pogodnost za održavanje. KO N T. Koncept efikasnosti sustava treba shvatiti kao integralno jedinstvo više raznih i povezanih disciplina. Na taj način efikasnost omogućava da se upravlja projektiranjem. realizaciju i kontrolu. P LA N . REALIZACIJA PL R EA LI. Kako vidimo proces upravljanja razvitkom i investiranjem predstavlja kompleksan proces koji se. funkcionalna prikladnost konstrukcije itd. proizvoñača. proizvodnjom i eksploatacijom. Osnovni cilj koji treba postići u svrhu bržeg razvitka telekomunikacijskog sustava je stvaranje jedinstvenog procesa upravljanja razvitkom i investiranjem (za sve nivoe telekomunikacijske mreže) kod planera. To je neprekidan i stalan proces u kojem se sve tri faze stalno ponavljaju.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava PL AN IR AN JE LI. EA R KON T. T. montažera i vlasnika. razvitkom. KON Slika 75. koji sudjeluje u definiranju kvalitete telekomunikacijskih sustava sa stajališta korisnika.

tehničke zahtjeve. u svrhu osiguranja definirane pouzdanosti. iterativnim postupkom. dan je na blok dijagramu na slici 76. za svaki dio sustava vršimo izradu investicijsko-tehničke dokumentacije i zasebno ugovaranje i gradnju. Krajnji cilj realizacije investiranja je uglavnom ostvarenje odreñenog broja novih telekomunikacijskih priključaka ili usluga. koji mogu utjecati na efikasnost sustava. stoga je studija cijena i ekonomičnosti prijenosnih pokazatelja pojedinih parametara trajni rad koji omogućava traženje stvarnog. komutacije. koji opisuju njegova svojstva. U cilju postizanja efikasnosti sustava potrebno je izvršiti kontinuiranu analizu i optimalno balansiranje svih mogućih parametara i troškova.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava ukupni troškovi prihvaćene odluke u fazi projektiranja. a ne samo tehničkog optimuma zadovoljenja korisnika. kao i svih čimbenika koji definiraju efikasnost nekog sustava i pripadajućih troškova. odnosno cjelokupan proces realizacije investicije. Grafički prikaz odvijanja procesa investiranja telekomunikacijske mreže. Sveukupnu efikasnost tehničkih sustava može se prikazati kao produkt tehničko-organizacijske efikasnosti (ET) i financijske efikasnosti (EF). pripreme i realizacije jedne investicije. nadzorne opreme itd. Proučavanje ovih svojstava vrši se preko razmatranja pouzdanosti i odgovarajućih troškova. izgradnju mjesne mreže. 110 . raspoloživost. 14. administrativne. do konačne realizacije investicijskog poduhvata i njegovog puštanja u eksploataciju. pogodnost za održavanje i sve ostalo što se može uključiti u parametre sustava. pouzdanost. tako i izgradnju dijelova sustava. vijek trajanja.1 Investiranje Proces investiranja obuhvaća skup svih aktivnosti u cjelokupnom periodu planiranja. raspoloživosti i odgovarajućih troškova. te pogodnosti za održavanje i odgovarajućih troškova. U investicijskom programu treba obuhvatiti sve radnje koje vode ostvarenju cilja investiranja (proširenje meñumjesne mreže. Da bi mogli ovo ostvariti potrebno je izvršiti. koji grupno ostvaruje cilj investiranja. kako proširenje.). eksploatacijske troškove. Iako jednim investicijskim programom obuhvaćamo više dijelova telekomunikacijskog sustava.

itd Donošenje investicijske odluke NE Kraj Izbor projektanta Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije Dobijanje raznih dozvola i suglasnosti Izbor izvoñača radova Početak gradnje Montaža telekomunikacijske opreme Definitivno zatvaranje financijske konstrukcije Ugovaranje opreme Izgradnja grañ. 111 . prometa.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Vlastiti istraživačko razvojni rad Istraživanje tuñih znanja Stvaranje i selekcija ideja Usporeñivanje sa planom razvoja Donošenje prethodne odluke NE Kraj Izbor najoptimalnije tehnologije Istraživanje najvažnijih utjecajnih faktora Izrada investicijskog programa Analiza zahtjeva. dijelova objekta Obuka kadrova Kontrola kvalitete Tehnički prijem Puštanje u eksploataciju Slika 76. grešaka.

Najjednostavije je izbalansirati ekonomske i neekonomske investicije zbrajanjem svih investicija. postiže se mogućnost uporabe različitih metoda planiranja i upravljanja koje omogućavaju efikasnu realizaciju investicije. Najčešća podjela efekata investicija je podjela na ekonomske i neekonomske efekte. te za ukupno investiranje utvrditi ekonomsku opravdanost investiranja. Kod nekih investicija će očito prevladati neekonomski efekti (gradnja telekomunikacijskih mreža u nerazvijenim područjima – velika ulaganja po priključku). tako i u investicijskoj studiji. dok se u dinamičke kriterije ubrajaju pokazatelji koji uzimaju u obzir vrijeme. S obzirom da o realizaciji investicija telekomunikacijskih mreža ovisi dohodak HT (kao i daljnji razvitak telekomunikacija). kod izrade investicijskog programa treba voditi računa i o neekonomskim efektima –politički. − dinamički kriterij. U statičke kriterije ubrajaju se oni pokazatelji koji ne uzimaju u obzir vrijeme procesa investiranja. s obzirom na trenutak investiranja. kako u pogledu vremena (rokova). industrijskim i dr. treba izvršiti analizu ekonomskih i neekonomskih efekata od predmetne investicije. Prilikom izrade investicijskog programa potrebno je izraditi ocjenu opravdanosti realizacije investicijskog programa. obrambeni i dr. pri izradi investijskih programa posebnu pažnju treba posvetiti obradi ekonomskih efekata od predmetnih investicija. Treba naglasiti da faza realizacije nosi najveći dio troškova od ukupnih troškova cjelokupnog procesa investiranja i da su efekti dobrog upravljanja u ovom dijelu najveći. 112 . primjenjuje se kako u predinvesticijskoj. U našoj teoriji investicija razlikuju se uglavnom dvije vrste ekonomskih kriterija za ocjenu opravdanosti investicijskog programa i to: − statički kriterij. prije svega utvrñivanje efekata koji se dobiju realizacijom odreñene investicije. Dakle. Osim toga. najčešće uz pomoć računa aktualizacije. Statička ocjena Statički pristup ocjeni financijske. područjima). pomoću koje se planira cjelokupna realizacija investicijskog objekta i operativno prati i kontrolira njegovo odvijanje. odnosno tržišne efikasnosti projekta. Jasno je da u odreñenom periodu investiranja treba iznaći kompromisni odnos izmeñu ekonomskih i neekonomskih investicija u cilju neugrožavanja dohotka. dok će kod drugih prevladati ekonomski efekti (gradnja mreža u gradskim. Ovdje je efikasno upotrijebiti metodu mrežnog planiranja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Objedinjavanje svih dijelova sustava unutar jednog investicijskog programa vodi skraćenju razdoblja ulaganja i sinkroniziranoj izgradnji. kod izrade investicijskog programa telekomunikacijske mreže. Ocjena opravdanosti realizacije investicijskog programa vrlo je složen postupak koji treba obuhvatiti sagledavanje i razmatranje svih relevantnih faktora. socijalni. Ekonomski efekti od investicija izraženi kroz broj impulsa izraz su rezultata realizacije (eksploatacije) investicije i najlakši su za mjerenje i prikazivanje. tako i u pogledu troškova. S obzirom da telekomunikacijska mreža spada u infrastrukturne objekte.

Reprezentativna godina vijeka projekta jest godina u kojoj je postignut projektirani kapacitet proizvodnje. Prema našem mišljenju bilo bi korisno izračunati znatno veći broj pokazatelja. Vrijednost pokazatelja za analizirani investicijski projekt korisno je usporediti s korespondirajućim pokazateljima grupacije kojoj investicijski projekt pripada. i to ne samo za reprezentativnu godinu. Samo izračunavanje pokazatelja je veoma jednostavno. odnosno investicijske studije. Smatramo da bi bilo korisno izračunati slijedeće pokazatelje: a) Pokazatelji rentabilnosti Bruto dobitak × 100 Uložena sredstva Akumulacija (neto dobitak) × 100 Uložena sredstva Akumulacija + amortizacija × 100 Uložena sredstva Isplacene dividende ×100 Dionicki kapital Ukupni rashodi Obrtna sredstva c) Pokazatelji ekonomičnosti Ukupni prihodi × 100 Ukupni rashodi Bruto dobitak × 100 Ukupni prihod Akumulacija × 100 Ukupni prihod 113 . veća za sve godine životnog vijeka i prosječne pokazatelje za cijeli životni vijek projekta. a sve potrebne podloge za to mogu se dobiti iz pojedinih prethodnih poglavlja predinvesticijske. a još traju financijske obveze prema investicijskim kreditima. pri čemu vrijednosti pokazatelja za projekt trebaju biti povoljnije od prosjeka grupacije.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Često se smatra da je u statičkom pristupu ocjeni dovoljno koristiti podatke iz reprezentativne godine vijeka projekta.

komutacije. Dinamička ocjena investicijskog ulaganja Investiranje u izgradnji telekomunikacija (mreže. dok se kod roka povrata uzima u obzir nekoliko godina do povrata uloženih sredstava). i dr. Statički kriteriji promatraju samo jedan vremenski presjek u procesu investiranja. − pokazatelji rezultata rada: − ekonomičnost. − rentabilnost.) predstavlja dinamički proces koji se odvija tijekom vremena i to tijekom dužeg perioda vremena (stalno) te nema realnog opravdanja da se za ocjenu investicija upotrebljavaju oni kriteriji koji ne prate dinamiku procesa investiranja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava d) Pokazatelji proizvodnosti Fizicki opseg proizvodnje Broj zaposlenih Bruto place Broj zaposlenih e) Posebni pokazatelji Utrosak energije Fizicki opseg proizvodnje Uložena sredstva Broj zaposlenih e) Devizni efekt Devizni primici × 100 Devizni izdaci Pri izradi investicijskih programa izgradnje telekomunikacija u prethodnom razdoblju. 114 . odnosno najčešće se promatra samo jedna godina perioda eksploatacije investicije (npr. nadzora i dr. kod pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti. a i sada za ocjenu opravdanosti investicijskog programa koriste se uglavnom statički kriteriji i to: − kriterij roka vraćanja − kriterij jedinične cijene koštanja.

veličina godina. apsolutne pokazatelje pozitivnih rezultata investicija. .. isto onako kao jabuka i kruška koje su raspoložive u isto vrijeme. dok je investirano dobro njihova fizička spona”. Kao osnovna metoda za ocjenu i selekciju investicijskih programa smatra se metoda svoñenja na sadašnju vrijednost – metoda aktualizacije. Kod problema investicija cijena koja igra osnovnu ulogu je kamatna stopa. 115 . Pomoću ove metode se uzimaju u razmatranje efekti tijekom cijelog perioda eksploatacije jedne investicije i svode na vrijeme u kome se vrši proračun. 1 novčana jedinica danas = (1 + i1) (1 + i2) novčanih jedinica kroz dvije godine . imamo: A= An (1 + i) n Veličina A odreñuje sadašnju vrijednost iznosa An raspoloživog kroz n godina. jedna kuna raspoloživa odmah i jedna kuna raspoloživa kroz deset godina čine dva razna ekonomska dobra. Na taj način se dobiva mogućnost usporedbe i ocjene investicija.(1 + i n ) 1 (1 + λ ) n novčanih jedinica danas Dakle. U svrhu objašnjenja iznesenog pratimo Pierre Massea: “Pored fizički istog izgleda. 1 novčana jedinica danas = (1 + i1) (1 + i2) …(1 + in) novčanih jedinica kroz n godina. što je neophodno za sagledavanje ukupne efikasnosti jedne investicije. 1 predstavlja sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice raspoložive kroz n (1 + 1) n Ako umjesto novčane jedinice uzmemo neki iznos An.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na taj način izvedena ocjena investicijskog programa ne obuhvaća cjelinu perioda eksploatacije.. I ova teškoća se savladava na isti način u dva slučaja – pribjegavanjem sustava cijena. niti uzima u obzir često vrlo značajne. Oni se ne mogu niti usporediti niti zbrojiti direktno. računska veza izmeñu sadašnjosti i budućnosti. a odavde proizlazi da: 1 novčana jedinica kroz n godina = ili uz pretpostavku da je konstantna stopa i = i1 = i2 = i3 = … = in imamo: 1 novčana jedinica kroz n godina = 1 novčanih jedinica danas (1 + i1 )(1 + i 2 ). Ako izneseno matematički izrazimo imamo: 1 novčana jedinica danas = (1 + i1) novčanih jedinica kroz jednu godinu gdje je: i = kamatna stopa.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U našoj teoriji i praksi investicija meñu apsolutnim pokazateljima kao najpogodniji za primjenu smatra se kriterij ukupne aktualizirane akumulacije (kriterij sadašnje vrijednosti ukupne akumulacije).stopa aktualizacije. te ih nije potrebno posebno obrañivati. .investicijska sredstva koja se ulažu u j – toj godini razdoblja ulaganja. Kod ocjene opravdanosti investicijskog ulaganja težnja je da se ovaj kriterij minimizira.ukupna aktualizirana akumulacija od investicija. Ekonomski je opravdana realizacija onog sustava upravljanja koji donosi sniženje ukupnih aktualiziranih troškova (kod velikih mreža). Matematički izraz za ovaj kriterij dan je relacijom: Ta = ∑ gdje je: Tk k k =1 (1 + i) n Ta – ukupni aktualizirani troškovi Tk – troškovi od investicije u k – toj godini perioda eksploatacije. Ostali dijelovi procesa investiranja su dovoljno jasno prikazani na Slici 38. . . tj.akumulacija od investicija (uvećana za amortizaciju u K-toj godini razdoblja eksploatacije investicije. . .razdoblje ulaganja. koji predstavlja sadašnju vrijednost akumulacije koja se ostvari u tijeku razdoblja eksploatacije investicije. . 116 . S obzirom da je predmet ovog rada izgradnja sustava upravljanja u telekomunikacijskim mrežama.Ia Aa = ∑ k =1 n D Ak (1 + i) k −∑ j=1 m Ij (1 + i) j = ∑ D Ak ⋅ a k − ∑ I j ⋅ a j k =1 j=1 n m gdje je: Aa DAa DAk Ia Ij n m i a .razdoblje eksploatacije investicije. Za Aa veće od 0 investicija je ekonomski opravdana. Opravdanost ulaganja postoji i za slučaj da se ne smanje ukupno aktualizirani troškovi. izgradnja dijela sustava čiji je osnovni cilj sniženje troškova koji nastaju u eksploataciji (kao i povećanje kvalitete prijenosa) može se kao kriterij ocjene efikasnosti investicije upotrijebiti veličina aktualiziranih troškova.ukupna aktualizirana uložena sredstva .faktor aktualizacije. ukoliko se poveća kvaliteta prijenosa (naročito ukoliko je kvaliteta postojećeg prijenosa ispod dozvoljene granice). kao i povećanje kvalitete prijenosa u odnosu na stanje prije realizacije investicije.kriterij ukupne aktualizirane akumulacije. Matematički imamo: A = DAa . Akumulaciju predstavlja dio dohotka izdvojen za proširenje materijalne osnove i rezerve uvećan za veličinu amortizacije. .

oprema kod korisnika. centri 7% meñumjesni kabeli 7% tel.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Na sljedećoj tablici dan je prikaz raspodjele sredstava za pojedine dijelove telekomunikacijskog sustava. Meñumjesna mreža 27% Gradska i pristupna mreža 73% 7% pojačala + mjerni ureñaj 4% bežične veze 9% meñumjesni kom. iz kojeg se uočava činjenica da mjesne kabelske mreže i pretplatnički ureñaji predstavljaju velik dio investiranja. prijenosna oprema – imaju amortizacijski vijek > 3-5 godina - AKTIVNA OPREMA 117 . + kućne centrale 20% mjesni komutacijski centri 46% mjesni kabeli Ovakav odnos raspodjele sredstava za pojedine dijelove telekomunikacijskih sustava je trenutno stanje odnosa cijena na tržištu za opremu koja se ugrañuje u telekomunikacijsku mrežu. Amortizacijski vijek trajanja dijelova TK sustava: INFRASTRUKTURA KABELSKA MREŽA DTK distribucijska telekomunikacijska kanalizacija ima amortizacijski vijek > 20-25 godina SVK svjetlovodna kabelska mreža. instalacije – strukturno kabliranje imaju amortizacijski vijek > 10-20 godina čvorišta. Razvitak tehnologije prijenosa i komutacije vjerojatno će unijeti promjene odnosa cijena u budućnosti. apar.

16. to ne predstavlja razliku. lipnja 1999. 122/03. 118 . godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d. a ovo osobito vrijedi za liberalizaciju koja je puno kompleksnija od privatizacije. U meñuvremenu su brojne zemlje provele ovu transformaciju. prilikom prodaje prvih 35% dionica. Michael Beesley. da bi se povećala Osim političkih i administrativnih promjena. neprofitna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima. Privatizacija i liberalizacija su često povezane. srpnja 2001. Prof. Tada stečeno iskustvo. koji je bio glavni konzultant Vlade telekomunikacija tijekom osamdesetih godina. br. (NN 65/99). ali telekomunikacijska industrija još uvijek uči kako ove promjene izvesti uspješno. godine. donesen je Zakon o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d. Ne postoje propisane metode ili modeli. koja je zadužena za brigu o lakšem ulasku novih igrača na telekomunikacijsko tržište i zaštitu od antikonkurencijske prakse pozicioniranog monopolističkog operatora HT-a.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 15. Rad Agencije je javan. i 60/04) kao samostalna.d. liberalizacija predstavlja otvaranje monopolističkog tržišta konkurentnom pružanju sadržaja i usluga. bilo kao monopolistički subjekt. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska i za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. 158/03. Hrvatska agencija za telekomunikacije je osnovana na temelju Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine”. prilikom prodaje daljnjih 16% dionica HT-a. Velike Britanije u privatizaciji “Privatizacija je neprijatelj zemalja potakli su ga na gore posljedica savjeta investicijskih operatora. Hrvatska agencija za telekomunikacije je pravni sljednik Vijeća za telekomunikacije i Hrvatskog zavoda za telekomunikacije. a je li bivši monopolistički operator državno ili privatno poduzeće. (NN 68/01). a 24. telekomunikacijski sektor prolazi kroz velike tehnološke promjene Hrvatska agencija za telekomunikacije Otvaranje telekomunikacijskog tržišta Republike Hrvatske konkurenciji uvjetovalo je formiranje Hrvatske agencije za telekomunikacije. U svojoj osnovi. je izjavio: liberalizacije”. Državno poduzeće može biti privatizirano bilo kao konkurentski.d. PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA Prva privatizacija državnih telekomunikacijskih operatora i liberalizacija telekomunikacijskih usluga dogodila se u Velikoj Britaniji otprilike prije 20 godina.. privatizacija je pretvorba državnog poduzeća u privatno vlasništvo. kao i iskustvo iz drugih citiranu tvrdnju koja se odnosi na političke pritiske koji su često bankara koji zagovaraju produljenu zaštitu tržišta privatiziranih vrijednost dionica. Za razliku od toga.

Postoje dva načina podsticanja konkurencije: 1. Dakle. otvoreni i transparentni procesi regulacije mogu biti najvažniji zahtjev.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 77. glavna uloga Hrvatske agencije za telekomunikacije je rješavanje pitanja kao što su: konkurencija. sve subvencije moraju biti jasne. onda regulator mora biti u mogućnosti spriječiti meñufinanciranje konkurentskih usluga uz pomoć prihoda od monopolističkih usluga. . Regulator mora imati ovlasti i autoritet da bi kontrolirao tržišno ponašanje industrije. interkonekcija i odreñivanje cijena. U privatiziranim okruženjima. Sporazum s WTO zahtijeva da regulator bude neovisan od državnog operatora. a najčešće je to potrebno u pogledu zlouporabe tržišne snage od strane obveznog operatora. Novim operatorima koji ulaze na tržište mora biti omogućen pristup izgrañenoj infrastrukturi i korištenje nužnih prostora i postrojenja Ukoliko neke usluge nisu konkurentne. mora biti transparentna i troškovno orijentirana. Postupak testiranja i certificiranja ICT opreme mora biti fleksibilan i usmjeren na to da ispuni zahtjeve tržišta. Bez infrastrukture po dostupnoj cijeni. 119 2. konkurencija u pružanju usluge ostat će i dalje ograničena. Podržati konkurenciju baziranu na uslugama – davati podsticaje da bi se maksimizirao faktor opterećenja (“load factor”) postojeće infrastrukture. Podržati konkurenciju baziranu na infrastrukturi – davati podsticaje da bi se promoviralo investiranje u infrastrukturu. primarno s pozicioniranim operatorom. Brze tehnološke inovacije stvorile su pritisak za brzom prodajom i uporabom nove ICT opreme. Interkonekcija izmeñu operatora.

Od novih operatora (ili ostalih operatora) koji ne koriste naručene kapacitete infrastrukture unutar unaprijed odreñenog roka. Operatori koji osiguravaju infrastrukturu za zajedničku uporabu morali bi bilježiti i držati dostupnim za pregled od strane operatora rokove za vlastite aktivnosti i za aktivnosti konkurenata. itd. U slučaju nedovoljnih kapaciteta. U cilju razvijanja konkurencije. s većim opterećenjem za operatora koji je zahtijevao radove Budući zajednički korisnici infrastrukture trebali bi nadoknaditi ranijim korisnicima infrastrukture troškove od kojih i oni imaju koristi. regulatori bi trebali ohrabrivati razvitak jasnih smjernica. pozicionirani i ostali operatori trebali bi biti u mogućnosti povratiti barem njihove izravne dodatne troškove zajedničke uporabe infrastrukture. može se tražiti da ih vrate. Početak telekomunikacijskog tržišta i razvitak konkurencije uvjetovan je sa oba načina podsticanja. Takoñer se može odrediti i kazna za prekomjerno naručivanje kapaciteta. plus razuman dodatak. osim onda kada i on od takvih radova bude imao koristi. Tamo gdje pozicionirani operator nema nikakve koristi od radova potrebnih da bi se smjestio novi operator. regulator bi trebao odobriti plan racionalizacije. Ovo uključuje vlasnika infrastrukture. niti obeshrabriti investiranje u različite infrastrukture. Troškovi nove infrastrukture trebali bi se podijeliti izmeñu 2 ili više operatora proporcionalno i ovisno o uporabi infrastrukture (npr. zahtijevati od pozicioniranog operatora da pruži informacije o lokacijama infrastrukture i raspoloživom kapacitetu za zajedničku uporabu (npr. operatori bi trebali biti u mogućnosti unaprijed rezervirati kapacitete. tako da se od operatora koji zahtijeva pristup traži da plati samo za usluge koje koristi. on normalno ne bi trebao platiti. da podrže i olakšaju zajedničku uporabu infrastrukture. potrebno je: - objaviti regulatorsku politiku ohrabrujući zajedničku uporabu infrastrukture i kolokaciju. Kapacitet bi se trebao osiguravati po principu „tko prije stigne“. Alternativno rješenje bi bila alokacija troškova meñu operatorima bazirana na korištenju. a dodatne komponente cijena mogu biti predmet pregovora i regulatorskih odluka po prigovorima. ohrabrivati lokalne vlasti. uspostaviti zajedničko tijelo operatora da bi se planirali infrastrukturni kapaciteti. po razumnim uvjetima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava U svakom slučaju. Podijeljena infrastruktura trebala bi biti dostupna svim operatorima na nediskriminatornoj osnovi. podržati reciprocitet zajedničke uporabe infrastrukture (npr. osobito komunalne.). broj antena lociranih na mikrovalnom tornju). 120 . stupova. a troškovi povećanih kapaciteta i kolokacije infrastrukture trebali bi se podijeliti meñu onima koji od njih imaju koristi. U normalnim uvjetima. - - - - U pogledu cijene zajedničke uporabe i kolokacije infrastrukture. uvoñenje bilo koje regulatorne mjere ne bi smjelo imati negativan učinak na dugoročnu konkurentnost. niti. od novih operatora trebalo bi tražiti da prilagode veličinu i izgradnju svoje infrastrukture uz mogućnost korištenja od strane pozicioniranog i drugih operatora). Cijene kolokacije i zajedničke uporabe infrastrukture trebale bi biti pojedinačne. kapacitet cijevi. koordinirale dozvole lokalnih vlasti i poboljšala meñusobna učinkovitost postupka osiguravanja infrastrukture.

Karakteristike pojedinih vrsta konkurencije. 121 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Fizičko odvajanje infrastrukture (npr. Slika 78. njihovog odnosa s pozicioniranim operatorom i tipični pristupi u odreñivanju cijena prikazani su na slici 79. prikazani su različiti argumenti u pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji Na slici 78. ali operatori bi trebali biti stimulirani da infrastrukturu zajednički koriste na najučinkovitiji način. uz pomoć zidova ili ograda) može biti ishodovano tamo gdje je to potrebno za prevenciju sabotaže.

pratiti pridržavanje. tako da se može učinkoviti izvršiti povrat troškova. Neovisno o izboru. Regulator na te osnovne probleme može odgovoriti na dva načina: rješavati monopolističke cijene intervenirajući uz pomoć odreñivanja cijena interkonekcije. i/ili služiti se destimulacijama da bi se osigurao pristup osnovnim kapacitetima. Ključna stvar je iščitati kriterije dominantnosti (na usporedivim ili čak susjednim tržištima). 122 . Osnovna stvar je da interkonekcijske usluge za nove operatore budu identične onim uslugama koje bi pozicionirani operator pružao svojim vlastitim podružnicama. u drugim situacijama konkurencija može evoluirati iz jednog oblika u drugi tijekom vremena.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 79. Posebna regulativa potrebna je i prilagoñava se svaki put kada jedan od igrača na tržištu uživa dominantnu poziciju. veća je vjerojatnost da će primjeniti diskriminaciju tarife i na taj način narušiti tržišno natjecanje. npr. cijena i uvjeta plaćanja. U nekim slučajevima sve vrste konkurencije dozvoljene su od samog početka. Prvi korak je dobiti „pravu“ definiciju troškova. i to: po pitanju kvalitete. jer kad god je neki operator dominantan. regulatoru u svakom od tih slučajeva treba barem nepristrana. i odreñujući sankcije za nepridržavanje. po pitanju tehničkih okolnosti i po pitanju uvjeta. a drugi korak je postaviti „pravu“ strukturu. Konkurencija je dinamična i regulatorske mjere moraju reflektirati tu činjenicu. da bi razine cijena interkonekcije bile pravilno postavljene. objektivna i vjerodostojna informacija o troškovima usluge interkonekcije i kapaciteta da bi odredio odgovarajuću cijenu. postavljajući komercijalne i tehničke uvjete interkonekcije.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Slika 80. Regulatorna evolucija na telekomunikacijskom tržištu nakon liberalizacije

Općenito gledajući, tamo gdje postoji prednost pozicioniranog operatora, asimetrične cijene interkonekcije smatraju se pogodnijim u inicijalnom razdoblju. Ovo je osobito vidljivo na primjeru stopa mobilne interkonekcije.

Slika 81.

123

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Većina EU tržišta ima asimetrično odreñivanje cijena i stupanj asimetrije je viši kad operator ima više od 50% tržišnoga udjela. Jedna od najboljih diskusija o interkonekcijskim načelima može se pronaći u Poglavlju 3 “Priručnika o telekomunikacijskoj regulaciji" kojega je objavio infoDev program Svjetske Banke može se pregledati u PDF formatu na adresi http://www.infodev.org/projects/314regulationhandbook/module3.pdf U odreñivanju tarifa interkonekcije mogu se primjeniti različiti modeli: - Modeliranje od vrha prema dnu – alokacija stvarnih ukupnih troškova interkonekcije i ostalih usluga, - Sustavno vrednovanje – usporedivi troškovi u drugim jurisdikcijama, - Modeliranje od dna prema gore - dizajn model komponenti troškova intekonekcijske usluge.

Slika 82.

Pristupi odreñivanju cijena možda će se morati mijenjati (evoluirati) tijekom vremena (slika 83).

124

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Slika 83.

125

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 16.). predstavljaju sve zahtjevnije uvjete za život i ustrojavanje svekolikoga ljudskoga djelovanja: pojedinaca. kvalifikacija suradnika. koja privlači buduće sudjelovatelje i oko koje se stvara jezgro budućeg sustava (grupe. sastaviti. te na samoprilagodljivo fraktalno i virtualno ustrojstvo poslovanja. nemoguće je opstati zadržavajući krute nazadne strukture. organizacije. posebice u zadnjem desetljeću dvadesetoga stoljeća. Sve što postoji. energetskome i informacijskome smislu – izgrañeno je na načelima suprotnosti: . postojanja i razvitka. kibernetski razmatrano – u materijalnome. povezati. Treba razraditi koncepciju koja će definirati put do cilja i strategiju koja će ostvariti viziju. 16. koje mogu samo reagirati (nažalost u pravilu neuspješno) na nove situacije. tima. razvezati.). sustav nagrañivanja i slično).odbijanja (rušiti.). obitelji. U burnim promjenama s neprekidnim pojavljivanjem novih potreba za telekomunikacijskim uslugama. trgovačkih društava. ako nisu svjesni novih uvjeta i zahtjeva globalnih i regionalnih tržišta. 126 . Ova tisućljetna mudrost kazuje nam. stavljajući težište na procesno i uslužno usmjerenje korisniku. i . gospodarstva i cijelog društva. itd. udruženja i sl.3. da je ustrojavanje u zajedništvo jedan od temeljnih procesa svekolikoga življenja. Centralistički sustavi Veliki. 16. Nadalje. doživljavaju turbulentne promjene. Telekomunikacijsko tržište Zakon o telekomunikacijama osigurava mogućnost stvaranja više globalnih pa i znatno više regionalnih operatora koji će pokušati pronaći svoje mjesto na telekomunikacijskom tržištu. složiti se. Govorimo o misiji odnosno središnjem zadatku sustava pružanja telekomunikacijskih usluga što većem broju korisnika na telekomunikacijskom tržištu. Decentralizirano ustrojstvo Koncepcija decentraliziranog ustrojstva – temeljena na načelima subsidijarnosti – daje odgovor na ovaj izazov. itd.2. primjerice sredstva koja će se koristiti (širokopojasna telekomunikacijska mreža) za ostvarenje cilja (organizacijska struktura. stvaralaštva.privlačenja (graditi. te stavlja naglasak na izrazito smanjenje hijerarhijskih razina. Treba definirati operativni model budućeg sustava u kojem se optimiraju razni čimbenici. centralistički ustrojeni gospodarski sustavi (T-HT) koji su pretežno kruto i hijerarhijski ustrojeni. glomazni i tromi. rastaviti. Oni se nezadrživo raspadaju i proživljavaju još neko vrijeme agoniju propadanja. Bogata iskustva ukazuju da proces ustrojavanja započinje obično s idejom vodiljom.1. podjela rada. uvodi znanjem i etikom voñenu organizaciju uz interaktivno multimedijsko umreženje. razići se. 16. ORGANIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA Sve učestalije i sve intenzivnije promjene.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Hijerarhije su prisutne svugdje u prirodi i sastavni su dio prirodnih struktura. U tom trodjelnom odnosu tehnologije. dok cjeloviti pristup i cjelovita rješenja omogućavaju održivi razvitak. već kao organizam. Prilagodljivost je temeljni uvjet za razvitak sustava. 16. koji odreñuje temelj organiziranja sustava.4. ustrojstva i ljudstva. Djelomična rješenja u pravilu zakazuju. od čovjeka stvorenih hijerarhija. tako da krutost gubi ubrzano na značenju. koje posjeduju pretjerano veliki broj razina i time čine prepreke prirodnom toku informacija. Budući je usporavanje razvitka nove informacijsko-komunikacijske tehnologije neizvedivo. Tehnologija – čovjek – organizacija Streloviti razvitak nove informacijsko-komunikacijske tehnologije treba popratiti odgovarajućim razvitkom ustrojstva i ljudskog čimbenika. Puno djelotvornije su mrežne strukture koje omogućuju bolji protok informacija. Svijet i dijelove svijeta ne shvaćamo više kao mehanizam. Centralističke strukture. dočim decentralizirani pristup ima veliku budućnost. ustrojstva i ljudstva. što može dovesti do neželjenih i pogubnih posljedica. Važno je kod organiziranja telekomunikacijskih operatora voditi računa o ovim postavkama i u startu složiti kvalitetni ljudski (stručni) tim i ustrojiti organizaciju koja je u trendu sa razvitkom tehnologije. što je nužno potrebno za skladan razvitak sustava (slika 84). Veličinu i snagu nadoknañujemo hitrošću i spretnošću. a danas je ostvarujemo promjenama. jasno je uočljiva opasnost prevelikog naprezanja i loma. preostaje nam da ubrzamo razvitak ustroja te posebice ljudstva. Prirodne hijerarhije su “plitke” za razliku od umjetnih. Donedavno smo smatrali da je sigurnost u stabilnosti. takoñer pripadaju povijesti. 127 . Umjesto zatvorenosti želimo otvorenost. razvitak informacijsko telekomunikacijske tehnologije razvitak razvitak čovjeka ustrojstva Značaj i uloga tehnologije u ustrojavanju sustava Slika 84. Neophodno je uravnotežiti razvitak tehnologije.

da sve što postoji. Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku u 1986. Ta koncepcija stavlja čovjeka – osjećajno. ustrojstva i ljudstva. organizacijom i primjenjenim znanjem u samoprilagodljivo stvaralačko zajedništvo (slika 85). Osmislio ga je i u praksi isprobao profesor Hans-Jurgen Warnecke.5. Modeliranje decentraliziranog ustroja Dakle. Ona omogućava jedinstveno povijesno ustrojstvo: stapanjem ljudskog čimbenika s tehnologijom. u osnovi samo zato jer je izgrañeno na načelima fraktalnoga ustrojstva. imaju takoñer obilježja fraktalnog ustrojstva. kao primjerice kreativnost. Središnje značenje poprima sve jasnije fraktalno ustrojstvo. Tvrdi da ne samo materijalne. Osnova ideje fraktalnog ustrojstva rezultat je promatranja ponašanja i organizama i struktura iz prirode. Za osnovu svekolikog postojanja promatra jedan poseban vid dematerijaliziranog informacijskog procesa kojega skraćeno naziva “uzajamno djelovanje”. Isključivi tehnološki pristup treba nužno oplemeniti s humanim pristupom i osposobiti čovjeka za djelotvorni suživot sa suvremenom tehnologijom. inteligentno i odgovorno društveno biće s njegovim kompentencijama – u središte zbivanja. 16. • Procesno i uslužno usmjerenje kupcu i korisniku • Samoprilagodljivo fraktalno ustrojstvo • Znanjem i etikom voñena organizacija • Virtualno ustrojstvo • Interaktivno medijsko okruženje • Izrazito smanjenje hijerarhijskih razina Ključni čimbenici koncepcije decentraliziranog ustrojstva Slika 85. etika i slično. godini professor Gerd Binnig postavlja hipotezu.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ispravni put sastoji se u tome da u cjelovitom pristupu uravnotežimo raskorak te sinergijskim te etičkim usklañivanjem omogućimo uzajamno podupiranje tehnologije. već i dematerijalizirane pojave. opredijelili smo se za koncepciju decentraliziranog ustrojstva. motivacija. kultura. 128 . postoji takvo kakvo jeste.

“okreće se naglavačke” te se procesno i uslužno usmjerava korisniku usluga s kojim suradnici neposredno komuniciraju (slika 87).6. zamjenjuje se dugoročnom suradnjom u kojoj su zajednički ciljevi jasni i svima poznati.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 16. posebice informacijama. proizvoñača. Kratkoročno povezivanje u lancu dobavljača. Zastarjela hijerarhijsko-funkcionalna piramida centralističkog ustrojstva s pretežitim tijekom komuniciranja odozgo nadolje. Egoizam u svim oblicima i pogled u prošlost zamjenjuju se u novoj kulturi umreženog zajedništva usredotočenjem na djelotvornost u timskom i projektnom radu. ponuñača usluga i korisnika. Procesno usmjerenje korisnicima Tradicionalan pristup ustrojstvu na hijerarhijskim načelima stvarao je znatne prepreke slobodnim poslovnim tokovima. Slika 86. te usmjerenjem na budućnost i svrhoviti doprinos zajedničkoj sudbini (slika 86). Novi pristup spaja sve ono što organski spada zajedno u usmjerene procese i omogućuje slobodan protok informacija. 129 .

samoodgovornost. prvo graditi informacijsko-komunikacijski korisnički sustav u skladu sa potrebama i zahtjevima korisnika i njega orijentirati prema budućem strateški definiranom informacijsko telekomunikacijskom sustavu. T-HT. samooptimiziranje. Novi telekomunikacijski operatori. da bi se mogli staviti u odnos sa gigantom (T-HT).Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 87. kao i njihovo iskustvo na postojećim i novim komunikacijsko informacijskim tehnologijama. samoorganizacija. opisujući nacrt i strukturu organizacija koje će nastati u budućnosti. gradili su ukupan sustav i instalirane mogućnosti nudili i nude korisnicima. moraju takoñer “okrenuti stvar naglavačke” tj. kojima je cilj: što djelotvornije korištenje temeljnih čimbenika stvaralaštva. preglednim organizacijskim jedinicama. Promjena poslovne kulture – prijelaz proizvodne u uslužnu kulturu U ovakvoj organizaciji nužno je kvalitetno visoko obrazovanje suradnika koji neposredno komuniciraju s korisnicima telekomunikacijskih usluga. 130 .” Fraktali u organizacijskom smislu čine organizacijske jedinice čija su obilježja samosličnost. a i drugi svjetski državni operateri koji su u fazi privatizacije. Riječ je o malim. te usmjerenost postavljenome cilju. posebice ljudskih potencijala. dinamika. Profesor William Halal. kaže: “To će biti konkurentske mreže dijelova poduzeća u kojima će ovlašteni pojedinci brzo reagirati te se grupirati prema diktatu tržišta.

Pogled u prošlost i zatvorenost ostaju smutnja. Kakvoća informacijsko-komunikacijskih usluga prema telekomunikacijskim korisnicima definira: poštivanje rokova. vlastiti razvitak. odnosi. Za brzu i usklañenu komunikaciju od presudne je važnosti cjeloviti poslovni informacijski sustav koji prvenstveno omogućuje svim zaposlenima uvid u poslovanje trgovačkog društva. U središtu zbivanja nalazi se čovjek.društveno biće . potrebe. Proboj u nova područja prilagodljivih sustava moguć je jedino u novoj kulturi poslovanja. sredstva… FRAKTALNO VIRTUALNO USTROJSTVO metode. što je jedan od novih čimbenika motivacije. Sinergijski i etički… ČOVJEK – IZVOR STVARALAŠTVA smisao. suradnja i sl. te pronalaženja odogovarajućih tehničkotehnoloških rješenja. Fraktalni ustroj ne poznaje hijerarhije već teži za brzom. 131 . a nadomještaju se pogledom u budućnost i otvaranjem prema vanjskom svijetu te željenim meñusobnim uzajamnim djelovanjem s tržišnim okruženjem. organizacijsko znanje Samoprilagodljiva fraktalno-virtualna organizacija putem cjelovitih biokibernetskih sustava Slika 88.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Uz procesno oblikovanje ovih jednostavnih samostalnih organizacijskih jedinica. s malo hijerarhijskih razina.kao najbogatiji izvor stvaralačke energije. Novo poimanje proaktivne organizacije uključuje neprestane svjesne promjene ustrojstva iste. U takvom organskom povezivanju temeljnih procesa življenja u cjelovite sustave fraktalno ustrojstvo poprima sve više na značenju (slika 88). važno je njihovo usmjeravanje korisniku te tehnologiji. Od presudne je važnosti primjena suvremenih informacijskih i komunikacijskih sustava kao živčanog sustava organizacijskog ustrojstva trgovačkog društva (poslovni informacijski sustav). zahtjevi… … usklañeni “organizam” NOVOTVORIVA TEHNOLOGIJA tokovi. pravila. izravnom i slobodnom komunikacijom u svrhu što djelotvornijeg uočavanja zahtjeva korisnika. koju je potrebno neprestano obnavljati.

Temeljna jedinka na tom razvojnom putu je organizacija voñenja znanjem i etikom. - Sinergija jest vrsta zajedničkog djelovanja. Jer operator koji ima za cilj stvaranje informacijsko komunikacijske tehnologije kod korisnika i pružanja informacijsko komunikacijskih servisa i usluga. mora biti organiziran kvalitetnije od korisnika kojima usluge pruža. tehnologije i sustavne organizacije. Moderna trgovačka društva se koriste dostignućima znanosti. pri kojem se element i sustavi uzajamno potpomažu - Kod sinergijskog učinka je ukupno djelovanje veće od zbroja pojedinih djelovanja 1+1>2 - Da li je to paradoks? Ili je to ipak tajna uspjeha u prirodi? Sinergijski učinak – tajna uspjeha Slika 89. Vjekovno neutažena žeñ za spoznajom i znanjem konačno dobiva na početku trećeg tisućljeća svoje povijesno opravdanje i pojašnjenje. Zbog toga je neobično važno pozitivno usmjerenje putem sustava vrijednosti. živih bića. materijala. Spoznaja i znanje Nakon što je informacijsko društvo poprimilo značajke uslužnog društva.7.8. te prilikom organiziranja novog operatora – trgovačkog društva. da bi uspio na telekomunikacijskom tržištu. uslužnih procesa prema zahtjevima tržišta s najsuvremenijim spoznajama u usmjeravanju poslovnih sustava. nastavljen je daljnji razvitak u smjeru znanosnog društva. Povrh toga sinergija može imati pozitivno i negativno usmjerenje (predznak).. koja polako postaje dio svjetske poslovne svakidašnjice. Sinergija Riječ sinergija starogrčkoga je porijekla i označuje zajedničko (syn) djelovanje (ergon) pojedinačnih sila. 132 . itd. Rezultat uzajamnog potpomaganja jest sinergijski učinak pri kojem je ukupno djelovanje veće od zbroja pojedinih djelova(nja). trebamo izgraditi model samoučećeg organizma koji spaja oblikovanje poslovnih. ako želimo kao pojedinci odnosno kao zajednica ostvariti zajednički plemeniti cilj: uspjeh u zajedništvu (slika 89). u sklopu cjeline odnosno zajedništva.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 16. Osim pozitivnih mogu se jednako tako potpomagati i negativne sile i djelovanja. 16.

Na tom temelju gradi se kultura poslovanja posebnog obilježja. da kao interdisciplinarni moderator u umreženom dijalogu voñenom s povjerenjem i samoodgovornošću. U organizaciji voñenoj znanjem uključeni su svi sudjelovatelji u otkrivanju i rješavanju problema. o zahtjevima uslužnih djelatnosti i servisa. koncepciji i strategiji poslovanja.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 16. Stvara se i njeguje organizacijska inteligencija. Organizacijsko učenje Temelj čine informacije o kritičnim čimbenicima tržišnog uspjeha. poticajna kultura i duh zajedništva. Potiče se meñusobno komuniciranje izmeñu raznih dijelova organizacije ili pak vrha i dna.9. te o viziji. To novo decentralizirano informacijsko ustrojstvo kao nositelj primjenjenog organizacijskog znanja zahtjeva slobodno kolanje informacija i znanja u umreženim strukturama: proizvoñač. promjene i razvitak. povećanje sposobnosti rasta. kultura sa sustavom vrijednosti koji potiče sposobnost organizacijskog učenja. učenja i ostvarivanja svrhe. 133 . uključujući i osmišljavanje koncepcije i stvaranje strategije. Čovjek i tehnologija srastaju u stvaralačko zajedništvo. o Zaposleni sudjeluju u svim procesima promišljanja • Jasna globalna predodžba vizije • Osmišljavanje koncepcije i stvaranje strategije • Eksperimentiranje – otkrivanje i rješavanje problema o Ključni zadatak managera – uspostavljanje ravnoteže: • Kontrola i samostalnost • Red i kaos • Stabilnost i promjene • Centralizacija i decentralizacija o Najpogodnije ustrojavanje • Privremene mrežne strukture • Plitke hijerarhije • Dogovorna suradnja • Projektne zadaće Organizacija voñena znanjem i timski rad daljnji razvitak u smjeru znanosnog društva Slika 90. Zaposleni imaju jasnu globalnu predodžbu vizije poduzeća i dostupnost do svih informacija. sjedinjuje preostale čimbenike u novu tvorevinu – biokibernetski informacijski sustav. te sudjeluju u svim mogućim procesima promišljanja. U ovom modelu management dobiva pravo mjesto i zadaću. omogućujući organizaciji neprekidno eksperimentiranje. te zavidna prilagodljivost utjecajima iz okruženja. eksploatacija – ponuñač i korisnik (slika 90).

Definiranje funkcija telekomunikacijskog operatora Ova metoda koju primjenjujemo kod ustrojavanja organizacije telekomunikacijskog operatora pripada svjetskoj gospodarskoj svakodnevici. Na slici 91.10.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 16. 134 . Slika 91. promatra trgovačko društvo kao usklañeni sklop izravnih. posrednih i pomoćnih (upravljačkih i uslužnih) poslovnih procesa umreženih na načelima udruge samoodgovornih središta kompetencije. složene su funkcije telekomunikacijskog operatora u odnosu proizvoñača informacijske komunikacijske opreme i korisnika.

sad je to češće osoba koja može žonglirati s mnogim utjecajima i potrebama svih strana koje djeluju na korisnike. tj. Tamo gdje je nekad analitički specijalist bio idealan manager. To je posao koji zahtijeva veliko umijeće u stvaranju svakog dana novih i različitih rješenja za nove i različite probleme (slika 92). Jay A. Posao managera danas je izazov iznad dosega prethodnih predodžbi. općine). Na temelju iznijetih činjenica smatramo potrebnim sustavno dotjerati organizaciju odnosa s korisnicima na regionalnoj razini i u tom smislu izrañujemo prijedlog odnosa s korisnicima unutar regije. 135 . Conger ističe da u današnjem turbulentnom konkurentskom okružju čak i najsvetije od svih vodećih pozicija. organiziraju se ili će se organizirati operatori na državnim razinama i na nižim razinama sukladno Zakonu o telekomunikacijama koji definira telekomunikacijsko tržište. 17.2 Upravljanje strategijom Kroz upravljanje strategijom telekomunikacijskog operatora važno je i upravljanje odabira najprikladnije informacijsko komunikacijske tehnologije. leži u srži strateškog managementa”. upravljanje organizacijom i njezino neprekidno rekonstruiranje.1 Regionalno (decentralizirano) ustrojstvo Uvažavajući činjenicu da su korisnici rasporeñeni po regijama (županije. koristeći se informacijsko komunikacijskom podrškom poslovno informacijskog sustava. Ona je i provoñenje i organiziranje.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 17 PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA 17. Liam Fahey u knjizi “Strateški management” piše kako “sukob izmeñu potražnje u sadašnjosti i zahtjeva u budućnosti. Strategija više nije samo planiranje. koje se prožimaju kroz strukturu organizacije. nadzorni odbori bivaju podložni smjenama ako njihove poslovne politike i pozicije ne pomažu trgovačkom društvu biti odgovarajućim za korisnike. koji je rasporeñen na čitavom prostoru Republike Hrvatske. gradovi. Fahey navodi tri temeljna zadatka strateškog upravljanja: upravljanje strategijom na tržištu. praćenje i poboljšavanje veza izmeñu tržišne strategije i onog što ljudi doista rade u trgovačkom truštvu. kao i činjenicu da osim telekomunikacijskog operatora T-HT. ona je zamršeno povezana s načinom rada samog trgovačkog društva. te vježbanje strateškog upravljanja. Isto tako treba uvažiti činjenicu da unutar regija postoji kvalitetan ljudski potencijal (informacijsko komunikacijski stručnjaci) sa dugogodišnjim iskustvom u odnosu s korisnicima. Prilikom strukturiranja organizacijske sheme telekomunikacijskog operatora na principima regionalnog ustroja organizacije treba voditi računa o funkcijama unutar blokova.

nagradi i razvije svoje ljude. U svakom pogledu. ali to je sve manje organizacijska.4 Opće i kadrovske funkcije Funkcija Opći i kadrovski poslovi je funkcija koja doprinosi upravljanju ljudskim potencijalom u cilju da privuče i zadrži. U organizacijskoj shemi telekomunikacijskih operatora prilikom definiranja funkcija treba koristiti kombiniranje sa stručnošću koju nudi svaka od funkcija trgovačkog društva. njegova dužnost je i kvalitetno podržavanje. Ta funkcija koja je nekad vodila knjigovodstvo kadrova danas treba imati djelovanje na radnu snagu koja će sve više raditi u samovoñenim timovima. nužna je meñuzavisnost funkcija i njihova usmjerenost višem cilju – djelotvorno upravljanje procesima koji definiraju trgovačko društvo. ocijeni. strukturna uloga. u cilju postizanja koordinacije i istog pristupa strateškim problemima meñu regijama.5 Uloga operatora S obzirom da je uloga telekomunikacijskog operatora izgradnja novog telekomunikacijskog (informacijsko-komunikacijskog) sustava. Svaka funkcija ima jednu ulogu.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 92. spoznajna uloga. razvitku sustava i odnosa prema korisnicima sustava unutar zemljopisnog područja regije. Upravitelj regije je ujedno moderator eksploatacijske podrške telekomunikacijskom sustavu (informacijsko komunikacijskom sustavu). nadzor i 136 . a sve više informacijska. 17. 17. 17.3 Upravitelj regije Upravitelj regije treba biti član strateškog upravljačkog tima trgovačkog društva.

Prikazani model ima dvije uloge u okviru podsustava eksploatacijskog upravljanja.posrednik izmeñu okoline (korisnika i drugih sustava…) i . Slika 93. a takoñer i formulirati funkcionalnu ovisnost vremena odziva (slika 93). nadzor.kontrola.6 Eksploatacijsko upravljanje Ukoliko iz cjelokupnosti sustava telekomunikacija izdvojimo eksploatacijsko upravljanje kao posebni podsustav. modeliran je predloženi globalni sustav za upravljanje. Polazeći od kvalitete izgrañenog telekomunikacijskog (informacijsko-komunikacijskog) sustava kao cjeline i izdvajanje “vremena odziva” (u formi usluge) kao jednog od najvažnijih (uz sigurnost i vjerodostojnost dostave informacije) parametara kvalitete usluge sa stajališta korisnika.operatorove mreže. i to u obrnuto proporcionalnom odnosu izraza odgovarajućeg parametra kvalitete. Telekomunikacijski sustav mora udovoljiti zahtjevima korisnika. uz korištenje svih tehnoloških prednosti koje pruža nova informacijsko-telekomunikacijska tehnologija. Korisnika telekomunikacijskih usluga zanima isključivo kvaliteta usluga koje mu mreža pruža. . CCITT je definirao kvalitetu usluga kao vjerojatnost uspješnog završetka posluživanja. nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže. te usmjeravanje funkcionalnih i pogonskih ponašanja resursa mreže. a isto tako i pružiti kvalitetu usluge sa stanovišta korisnika. 137 . 17.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava upravljanje izgrañenog sustava. i to kao: . moguće je jasnije vrednovati njegovu ulogu u kontekstu kvalitete odnosa izmeñu korisnika i komunikacijske mreže. Veličina “vremena odziva” definira stupanj kvalitete telekomunikacijskih usluga.

financije. . . . Područje eksploatacijskih djelovanja u širem smislu (uključivo sa aktivnostima upravljanja mrežom) obuhvaća: .kakav fizički ambijent i potpora uslugama (ambijent prodaje/ugovaranja. prepaid ili postpaid) . upute) . U suradnji s prodajom i “tehničkim službama” (network operations. u odnosu na telekomunikacijsku mrežu prikazanu poopćenim referentnim modelom. statistika i dr.centar za operativni nadzor mreže (network operations).kako nuditi (izravno ili putem posrednika) .). Izgrañena telekomunikacijska mreža kao automatizirani sustav imati će ugrañene odreñene funkcionalnosti upravljanja mrežom koje su hardverski i softverski dio mreže.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 17.11 Nadzor i upravljanje Uvoñenje funkcije nadzor i upravljanje vrši se ujedno i kontrola i upravljanje kvalitetom .kako zainteresirati korisnika i promovirati uslugu . 17. unapreñenjem prodaje.što ponuditi korisniku (product/servis) po kojoj cijeni i načinu plaćanja (visoka ili niska priključna tarifa. računovodstvo. i dr. 17. koje raspolažu specijalistima. .8 Tehnologijski marketing U današnjim uvjetima optimalna ili dovoljno dobra ponuda usluga korisnicima podrazumijeva službu tehnologijskog marketinga (regionalna razina) koja bi trebala integrirati aktivnosti upravljanja uslugama i skrb o korisniku zajedno sa drugim instrumentima/aktivnostima marketinga (promidžbenim aktivnostima. složenom opremom i odreñenim rezervnim dijelovima. U tome imaju potporu centraliziranih službi (nadzor i upravljanje sustava). 17. odreñivanjem cijene i načina plaćanja usluga. bolje korištenje mrežnih resursa i slično). . . operations support) trebalo bi znati odgovore na splet pitanja: .klasične prodajne i nabavne aktivnosti.9 Prodaja/marketing Funkcija prodaje obično se izdvaja iz marketing službe (iako je prodaja podfunkcija suvremenog marketinga) zbog pretežito operativne (izvršne) naravi njezinih poslova i brojnosti osoblja.koje su implikacije na prometne procese (preopterećenja.10 Marketing Marketing je definiran kao funkcija središnjice trgovačkog društva i ima za predmetnog operatora pokrenutog tržištem obvezu isporučiti ono što korisnik želi te zadaću da sluša korisnika i organizira se s korisnikom kao tržišnom točkom.kontrola i upravljanje kvalitetom.skrb o korisnicima (customer care).administracija.centar za operativnu potporu (operations support). Funkcije za operativni nadzor i “tekuće održavanje mreže” koriste te ugrañene funkcionalnosti u obavljanju kontinuiranog nadzora i korektivnih aktivnosti.7 Definiranje eksploatacijskih funkcija U skladu s usvojenim sustavnim pristupom i metodologijom možemo pozicionirati osnovna područja djelovanja pojedinih “eksploatacijskih službi”.kakav trening ljudi koji su u kontaktu s korisnicima . 17. 138 .upravljanje uslugama (servis management).

Računovodstvo i financije ima važnu ulogu kod upravljanja. kao i praćenja kratkoročne i dugoročne solventnosti i sadržaja dobiti na regionalnoj razini i cjelini trgovačkog društva. statistiku. nužno je usklañeno djelovanje stručnjaka iz više službi: . Da bi se u suvremenom okruženju razvila i uspješno uvela u eksploataciju neka nova telekomunikacijska usluga ili poboljšala postojeća. računovodstvo. Slika 94. obračune s posebnim davateljima usluge/informacije (information providers).prodaja usluga i korisničke opreme. planiranja i financiranja poslovnih aktivnosti. .kontrole i dr.tehnologijskog marketinga i razvitka usluga (technological marketing& business development) . (slika 94).upravljanje mrežom. .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 17.investicija i gradnja mreže. naplatu od korisnika usluga i dr. . 139 .12 Administrativne službe Administrativne službe zadužene su za financije.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 17.13 Skrb o korisniku (Customer Care) Skrb o korisniku (Customer Care) ima rastuće značenje zbog trenda da korisnik ima bitno drukčiju poziciju i bolju “pregovaračku snagu”. Budući da je riječ o novim pojmovima. Slika 95. Pružanje novih ili obavljanje postojećih usluga izloženo je stalnom poboljšanju i inoviranju. Realizacija tehničke podrške korisniku kroz help desk i korisničke informacije obično se temelji na prilagoñenom rješenju pozivnog centra (call center) uz odgovarajuće CTI aplikacije (integraciju računala i telefona). instrukcija. energije niti volje proučavati složene procedure i postupke tako da mu se mora pružiti stalna i osobno prilagoñena potpora. Korisnik nema vremena. Dio tih aktivnosti može se realizirati telekomunikacijskim putem. To uključuje različite oblike informacija. Primjeri nekih važnijih customer care aktivnosti naznačeni su na slici 95. no dio aktivnosti podrazumijeva neposredan izlazak na teren (posebno kod većih korisnika). Kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga koji su izloženi tržišnoj utakmici udjel zaposlenika u službama koje su neposredno orijentirane korisniku iznosi 30-50% svih zaposlenika. pomoći i sl. 17.14 Razvitak i realizacija razvitka U okviru funkcije razvitka i realizacije razvitka koja je predviñena u središnjici i na regionalnoj razini telekomunikacijski mrežni operator treba sustavno razraditi sljedeće vrste planova: 140 . za sada nije razvijeno odgovarajuće domaće nazivlje koje bi bilo ekvivalentno stvarnom sadržaju ili aktivnosti.

i dr. . .povezivanje potreba korisnika “efektivne” (platežno sposobne) potražnje. improvizacije. master plan. 141 . numeracije i dr. . U uvjetima dinamičkog razvitka tehnologije i otvaranja telekomunikacijskog tržišta nužno je redizajnirati klasični pristup planiranju koji je bio uglavnom orijentiran na proširenje postojećih kapaciteta i temeljne tehničke planove (plan frekvencija.praćenje tehničko-tehnološkog razvitka. temeljne tehničke planove (fundamental tehnical plans).) i prilagoditi brzom i efikasnom razvitku novog operatora na nacionalnom telekomunikacijskom tržištu.podjela na prometna područja i slijevanje prometa. Tok funkcijskih odnosa s korisnicima na regionalnoj razini definiran je slikom 97.osnovna rješenja upravljanja mrežom. U fokusu razmatranja ciljne mreže su najvažniji čimbenici koji utječu na koncepciju mreže i dugoročne investicije: . .kvalitetne metode prognoziranja broja korisnika i prometa.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava - plan usluga koje nudi (product/servis plan).topologija ciljne mreže. . Pretpostavka uspješnog planiranja i upravljanja jest: .primjena naprednih metoda strategijskog planiranja. . plan razvitka telekomunikacijske mreže (network development plan).odgovarajuće investicijsko-financijsko planiranje. . . plan tehnologije transportne (noseće) mreže.temeljni tehnički planovi. Planiranje razvitka telekomunikacijske (informacijsko-komunikacijske) mreže na dulji rok obično se temelji na primjeni koncepta ciljne mreže.arhitektura mreže (logička i fizička). Na osnovi svega iznesenog dizajnirana je funkcionalna (organizacijska) shema novog telekomunikacijskog operatora Optima telekomunikacije na regionalnoj razini – REGIJA ST (slika 96).

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 96. 142 .

143 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 97.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Prilog 1 PROJEKT SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 144 .

Sustav za obračun telekomunikacijskih usluga (Billing) − Podsustav za prikupljanje i obradu zapisa detaljne tarife (CDR-i) i stanja brojača impulsa − Podsustav za obračun telekomunikacijskih usluga − Podsustav salda . službi i usluga u jednu cjelinu i podiže brigu o korisnicima na višu razinu. Informacijski i uslužni centar za pretplatničke usluge (Customer care) 1. Svi kvarovi. Slika 1 Stalni nadzor telekomunikacijske mreže i vlastitih resursa omogućava brzo reagiranje u situacijama nastanka kvara. se registriraju u bazi podataka i po potrebi arhiviraju.conti 2. tako da se postupno stvara velika i bogata baza podataka za službu informacija o korisničkim uslugama.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1 UVOD Sustav koji opisuje ovaj dokument sastoji se više sustava koji se mogu objediniti u cjelinu: 1. 145 .1 Polazne postavke − Podaci detaljne tarife i brojači prikupljaju se na razini pristupnih i tranzitnih centrala − Obrada podataka detaljne tarife radi se po više različitih kriterija − Sustav mora podići kvalitetu nadzora i upravljanja telekomunikacijskom infrastrukturom. te objediniti sve relevantne podatke − Integrirati rješenje za automatsko prikupljanje alarma sa nadziranih telefonskih centrala i drugih ureñaja − Stanja nadziranih objekata prikazuju se hijerarhijskim pristupom − Sustav mora omogućiti evidentiranje i praćenje troškova održavanja nadzirane infrastrukture Sustav omogućava povezivanje raznovrsnih funkcija. Broj usluga koje se nude se stalno povećava i proširuje novim sadržajima. Centar za nadzor telekomunikacijske mreže 3.

Izdavanje računa za pružene usluge vrši se na osnovi zapisa o detaljnoj tarifi što omogućava korisniku dobivanje detaljne specifikacije troškova. Sustav omogućava jedinstveni pristupni broj za pozivni centar preko kojeg korisnici mogu prijaviti kvar. tehnički i kadrovski tako da može ispuniti visoko postavljene zahtjeve. ili dobiti informaciju o nekoj od usluga.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Dostup do svih ili pojedinih baza podataka je omogućen ovlaštenim osobama – operaterima. administratorima. Slika 2: Sprega meñu financijskim podsustavima U posebnim bazama podataka čuvaju se podaci o ostvarenim pozivima (CDR – call data records) i stanjima brojača telefonskih impulsa. Zbog trenda stalnog rasta broja poziva i traženja raznovrsnih informacija. Neka od tih radnih mjesta su agenti pozivnog centra – to znači da se mogu javljati na dolazne pozive. kontrolorima. Važan je i komercijalni efekt koji se može stalno povećavati pružanjem što kvalitetnijih usluga. 146 . na radnim mjestima rasporeñenim unutar sustava. neminovno je uvoñenje novih informatičkih rješenja. Posebni podsustav koji brine o salda konti knjigovodstvu omogućava uvid u trenutno stanje njihovih dugovanja. dok davatelj usluga ima uvid u stanje svojih potraživanja. Customer care servis baziran je na pozivnom centru koji mora biti organiziran.

− Za direktno.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1. primati alarmne poruke i prenositi zapise o stanjima brojača ili zapise detaljne tarife. data base serveri i radna mjesta agenata.2 Koncept konfiguracije Slika 3: Koncept konfiguracije sustava 1.25 protokolom. U jednom posredničkom ureñaju se instalira sučelje za povezivanje do 4 E-1 PCM linka (4 x 30 = 120 govornih kanala). 147 . Preko X.24 ili V.25 protokola moguće je ostvariti više istovremenih veza sa jednom centralom. Preko routera se sa sustava može pristupiti intranet mreži.35 ožičenje. − Pristupni serveri. Sva računala su povezana preko UTP kablova na switch.3 Način povezivanja − Pozivni centar (customer care) povezuje se na telekomunikacijsku mrežu preko E-1 PCM linka (brzine 2. − Na strani AXE-10 centrale koristi se IOG komunikacijski blok. Povezivanje s centralama je direktno ili preko modema. Koristi se SS7 ISUP ili ISDN signalizacijski protokol. Koristi se V. podatkovno povezivanje sustava sa AXE-10 telefonskim centralama koristi se komunikacijski protokol X. (opcija TCP/IP ili RS232). − Na svaku centralu povezan je server za prikupljanje podataka.048 Mb/s). Tako je moguće istovremeno upravljati centralom. meñusobno su povezani preko lokalne računalne mreže (Ethernet LAN) brzine 100 Mbit/s. sa X.25.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 4: Globalna struktura i koncept uključivanja sustava u mrežu 1.4 Struktura sustava Slika 5: Struktura konfiguracije 148 .

povezani sa AXE-10 centralama − Centralni server za obračun.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1. koji imaju točno odreñene zadatke i otvoreno sučelje prema okolini. Na taj način je sustav otvoren za nadogradnju i proširenje funkcionalnosti. Slika 6: Koncept prijema i obrade podataka sa centrale 149 .5 Funkcije sustava 1. fakturiranje i salda-conti Sustav je izgrañen iz manjih funkcijskih blokova.5.1 Sustav za prijem i obradu podataka Sustav se sastoji se od dvije cjeline: − Pristupni serveri za prikupljanje podataka i predobradu.

glede funkcionalnosti i otvorenosti za proširenjima i otvorenosti prema ostalim sustavima. BIS omogućava povezivanje sa drugim sustavima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 7: Prijem i distribucija zapisa Zahtjevi za Billing sustav – BIS BIS mora biti zasnovan tako da uvažava trendove na području tarifne politike. BIS je realiziran tako da je: − razvijen pomoću alata koji baziraju na grafičkom sučelju − grañen na client/server arhitekturi − podupire obračun telekomunikacijskih usluga temeljen na tarifnim brojačima i zapisima o detaljnoj tarifi. prijava i otklanjanje grešaka. Korisničko sučelje je Windows platforma. Osnove za odreñivanje kapaciteta sustava Potreban kapacitet definiraju sljedeći parametri: − ukupan broj pretplatnika − broj pretplatnika koji generiraju zapise detaljne tarife (Call Data Records – CDR) − prosječan broj CDR-a u jednom satu po pretplatniku − broj računa koji je potrebno generirati sa detaljnim ispisima − zahtjevano vremensko razdoblje u kojem je potrebno omogućiti neposredan dostup do podataka (dva. na kojeg su pomoću LAN-a povezani klijenti. tri mjeseca) Parametri utječu i na osnovno dimenzioniranje sustava glede: − procesorske moći − količine memorije i diskova − broja radnih mjesta za operatere − broja i tipa printera − broja i tipa medija za arhiviranje podataka Osnova modula detaljne tarife radi na snažnom UNIX serveru. 150 . kao što su nadzor i upravljanje mrežom.

Podaci o detaljno tarifiranim pozivima (CDR) prikupljaju se sa AXE-10 centrala: − Tranzitne centrale − Pristupne centrale CDR-i se generiraju u formatu: − HR11 aplikacije (Pristupne centrale) − HR11 aplikacije (Tranzitne centrale) Datoteka sa CDR-ima se sa centrale šalje automatski nakon zatvaranja. Na taj način je smanjena mogućnost gubitka pojedinog zapisa.2 Obračun telefonske usluge Obrada zapisa detaljne tarife za pojedinog pretplatnika (korisnika usluge) omogućava detaljnu specifikaciju troškova. te ih prevodi u oblik koji će biti prihvatljiv za daljnje procesiranje i arhiviranje.CDR) Modul za prikupljanje tarifnih podataka ima zadatak periodičnog prikupljanja podataka o korištenju telekomunikacijske mreže. Pored opisanog postupka unosa podataka u bazu. Ti podaci mogu biti: − brojači tarifnih impulsa − detaljni ispis o telefonskim razgovorima (CDR) Ovisno o tipu telekomunikacijskog sustava podaci mogu imati različite formate. Cijena osnovne telefonske usluge sastoji se od: − cijene priključenja terminalne opreme − pretplate − cijene obavljene usluge Tarifiranje telefonskih usluga temelji se na: − trajanju veze – podijeljeno po vremenskim jedinicama − udaljenosti – razvrstano po zonama − razdoblju normalne i povlaštene tarife 151 . služi i kao izvor podataka za razne statističke analize.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Modul za prikupljanje tarifnih podataka (Call Data Records . pristup podacima je dopušten uz ispravnu prijavu korisnika. Obrada CDR-a Obrada CDR-a sa centrale za − Fiksna mreža (POTS calls) − ISDN mreža (ISDN calls) − Preusjmeravanje poziva (call diversion) − Pretplatničke procedure (subscriber procedure) Obrada CDR-a po izvoru poziva − Obični pretplatnik − Pozivi iz javne govornice − Pozivi iz posredničke kabine Baza podataka Baza podataka u kojoj su spremljeni CDR-i služi kao osnovni izvor podataka sustavu naplate tekomunikacijskih usluga.5. Modul prikuplja navedene podatke. 1. podaci o pozivima se zbog svoje važnosti čuvaju i u izvornom obliku. Baza podataka o pozivima. Cijela baza je zaštićena sistemskim oruñima.

moguće je dobiti i na zahtjev operatera. − Zbirni obračun za odlazne ili dolazne smjerove. koji se automatski obrañuju. a trajanje impulsnih intervala po zonama: − unutrašnji promet (tri vrste tarife / po danu) − unutrašnji promet po udaljenosti (I i II zona) − meñunarodni promet Podatke o detaljnoj tarifi kao i o novonastalim troškovima pojedinog pretplatnika.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Podaci za naplatu bilježe se tarifnim impulsima.5. Slika 8: Proces obrade detaljne tarife Zbirni obračuni Podaci dobiveni iz CDR-a omogućavaju različite vrste zbirnih obračuna: − Obračun po odlaznom ili dolaznom prometu sa odreñene centrale.3 Obračun telekomunikacijskih usluga – BIS (Billing System) Osnovna zadaća BIS je: − priprema računa − ispis računa − spremanje računa − praćenja procesa naplate računa 152 . Obračun odlaznih i dolaznih poziva potreban je za fakturiranje ili provjeru prema: − drugom operatoru − meñunarodnom prometu − drugim TK centrima − analizi prometa 1.

.. CDR-i kao izlaz daje : − telefonske račune − različite sumarne podatke − statističke podatke − podatke o prometu...Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Za obavljanje ovih zadataka neophodno je. koji na osnovu ulaznih podataka kao što su: − matični podaci pretplatnika − podaci o cijenama usluga − administrativni podaci (kamate. Skica blokova podataka matične evidencije Priprema računa Računi se pripremaju na način.)... itd. da je BIS povezan sa drugim podsistemima kao što su: − Podsustav za prikupljanje i predobradu tarifnih podataka − Sustav koji sadrži matične podatke korisnika − Sustav za uzdržavanje telekomunikacijskog sustava. 153 ... Konto tipično pokriva jedan telefonski priključak.). nove instalacije . iz cijele baze uzmu svi provjereni a ne obračunati zapisi. U osnovi je BIS procesni sustav.. porezi. iako je moguće izgraditi hijerarhiju telefonskih priključaka (tvrtke.) − tarifni brojači. − Financijski sustav koji procesira financijske transakcije Funkcionalnost tarifnog sustava se temelji na relacijskim bazama podataka. da se za odreñeni konto. kamata... vlasnici više priključaka. koji se kombiniraju s ostalim neobračunatim troškovima (paušal. Slika 2..

da bi se mogla upotrebiti kao rezervna kopija. obračuna izmeñu administracija.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Formatiranje računa Pripravljeni računi se posreduju modulu za oblikovanje računa. Skica blokova fakturiranja Procesiranje plaćanja Modul za procesiranje plaćanja vodi potpuni nadzor nad financijskim tokovima BIS. ili eksportirati drugim sustavima za potrebe statistike. izračunavaju kamate. meñunarodni). koji je u većini primjera papir ili na neki magnetski medij. 154 . Arhiviranje Cijeli tarifni sustav je u svakoj fazi i modulu opremljen funkcijama zaštite i arhiviranja. porezi. meñumjesni. − izračuna sumu svih troškova. koji ih oblikuje u odgovarajući oblik: − izračuna sumu za pojedine tipove poziva (lokalni. izvodi balansiranje konta. Preko ovog modula se unosi povratna informacija o plaćanjima pretplatnika. Preko ovog modula BIS je povezan s računskim centrom i s njima izmjenjuje transakcije. Slika 3. Oblikovani račun zatim se zapisuje na odgovarajući medij. itd. Bazu podataka je moguće arhivirati u svakoj fazi.

− Prikaz statusa alarma nadziranih centrala. 155 .25 protokol. − Globalni prikaz stanja telekomunikacijske mreže.4 Nadzor i upravljanje − Nadzor AXE-10 centrale.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1. − Prikaz stanja svih nadziranih centrala. Sa svakog terminala moguće je pokrenuti bilo koju aplikaciju. Terminalska računala imaju MS-Windows operacijski sustav. − Koordinacija otklanjanja kvarova. Koncept obrade alarma Cjelokupna funkcionalnost izvodi se preko pristupnih servera koji su zasnovani na UNIX operacijskom sustavu. a ovisno o pravima djelatnika i opremljenosti. Programska oprema se sastoji od sljedećih dijelova: − Nadzor AXE-10 centrala . − Upravljanje AXE-10 centralama preko komunikacijskih kanala istovremenog prijenosa alarma.5. − Globalni prikaz stanja telekomunikacijske mreže. Istovremeno se prati stanje cijele mreže. Za radna mjesta koristimo računala koja na centralno računalo spajamo preko LAN-a. lokalno ili preko modema. − Administrativni blok (korisnici. − Konfiguracijski blok nadzora telekomunikacijske mreže − Registracija i procesiranje alarma − Trenutno stanje kvarova − Pregled statistike održavanja − Upravljanje AXE-10 centralama preko komunikacijskih istovremenog prijenosa alarma. Koristi se X. Ova računala koristimo kao terminale. password-i. backup) uz mogućnost kanala uz mogućnost Slika 4. Sve aplikacije razvijene za potrebe ovog projekta izvršavaju se na centralnom računalu i fizički su locirane na njemu.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Nadzor telekomunikacijskih ureñaja Nadzor telekomunikacijskih ureñaja izvršava se u backgroundu i nema korisničko sučelje. Slika 5: Koncept distribucije alarma Pregled statistike održavanja Nakon razduženja kvara.5 Status sustava − Stalni on-line ispis odvijanja procesa unutar sustava. − Prikaz stanja komponenti (ispitnih ureñaja.). Voditelj može tiskati interni radni nalog s podacima o ureñaju kojeg treba popraviti. 156 . Registracija i procesiranje alarma Voditelj servisa na osnovi tabelarnog pregleda grešaka zadužuje nadležnog servisera.5. servera baze podataka. Iz nje je moguće dobiti sljedeće podatke: − kad je bio zadnji popravak na ureñaju. itd. − broj kvarova po pojedinom ureñaju u proteklom razdoblju. filtrira. Alarm datoteka donesena sa centrale se analizira. upisuje u bazu i u on-line režimu distibuira korisnicima. greška se briše iz baze grešaka i sprema u arhivsku datoteku identične organizacije. 1. voditelj razdužuje servisera. Nakon popravka. − prosječno trajanje popravka.

Koncept bloka za upravljanje 157 .6 Upravljanje Slika 7. Zbirni prikaz alarma 1.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Slika 6.5.

7 Zbirna izvješća − − − − − Pregled prijavljenih smetnji. Globalno stanje mreže.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1. Broj poziva.5. broj minuta razgovora Broj tranzitnih veza ostvaren od pojedine mrežne grupe Slika 8. Analiza troškova. Model prezentacije zbirnih podataka 158 .

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Prilog 2 ETSI ETR 138 159 .

ONP. Drugo izdanje Ključne riječi: korisnik. ISDN Pokazatelji kakvoće usluga u javnim telefonskim i ISDN mrežama ETSI European Telecommunications Standard Institute 160 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava ETSI TEHNIČKO IZVJEŠĆE ETR 138 Prosinac 1997. kakvoća usluge.

Parametri kakvoće usluge (QoS) goorne telefonije primjnenjivi su na telefonsku uslugu javne komutirane telefonekse mreže (PSTN). Očekuje se da će ISDN poglavalje ovog dokumenta biti dopunjeno unapreñenjima iSDN „QoS mjerenja pfiije donošenja ISDN Directive. Budući da se inteligentna mreža (IN) i dodatne usluge sve više koriste u mrežama. U dodatku su predočeni zbirni podaci za pojedine države. oldluka koja od njih će biti uključena u mjerenja prepuštena je raspravi izmeñu davatelja usluga i nacionalnog regulatora. Područje razmatranja Ovo ETSI-jevo tehničko izvjeće (ETR) sadrži ujednačene definicije i mjerne metode za skup korisniku shvatljivih pokazatelja kakvoće usluge (QoS). Odreñivanje ciljnih vrijednosti kakvoće usluge je izvan područja razmatranja ovog tehničkog izvješća.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 1.125: „Inquiries among users of the international telephone service“. [6] ETNO Quality os Service Guidelines on Service Quality Definitions & Terminology for Open Network Provision of Voice Telephony Performance Measurement. Predlažu se zajedničke definicije i mjerne metode da bi se osigurala poštena usporedba. Skupine pokazatelja su napravljene s ciljem da udovolje i BC-T-175-B1 i BC-T-174-B1. [4] ITU-T preporukaG. Preporuke Ovo izvješće uključuje datirane i nedatirane preporuke i odredbe iz drugih publikacija.25: „Interface between Data Terminal Equipment (DTE) and Data Circuit-terminating Equipment (DTE) for terminals operating in the packet mode and connected to public data networks by dedicated circuit“. Svrha ovih pokaatelja je da usporedbom objavljenih podataka o kakvoći usluge (QoS) omoguće korisniku izbor različitih pružatelja telefonskoh iili ISDN usluga. Za nedatirane preporuke primjenjuju se posljednja izdanja publikacije.821: „Error performance of an international digital connection forming part of an integrated services digital network“.31: „Support of packet mode terminal equipment by an ISDN“ [2] ITU-T preporuka P. Pokazatelji za ISDN primjenjivis u na skup kanalskih i paketskih usluga ISDN mreže. Za iSDN paket usluga pokazatelji su primjenjivi samo kada su omogućene sve usluge iz ISDN paketa usluga (npr.31 [1] gdje se upravljanje paketima nalazi unutar ISDN-a). NAPOMENA: Voice Telephony Directive više ne poziva na mjerenje kakvoće prijenosa govora. a publikacije u kojima su objavljene popisane su u ovom poglavlju. slučaj B iz ITU-T preporuke X. 2. Normativne preporuke su navedene u tekstu. Predložene su dvije skupine pokaatelja: jedna za govornu telefoniju i jedna za ISDN. Za datirane preporuke.82: „Method for evaluation of service from the standpoint of speech transmission quality“ [3] ITU-T preporukaE. Ovo izmijenjeno izvješće je bilo potrebno zbog povećanog stupnja suglasnosti meñu opratorima postignutog kroz rasprave unutar radne grupe ETNO QoS [6] i zbog vaćne promjene u Voice Telephony Directive (VTD). 161 . kasniji dodaci ili izmjene primjenjujuj se na ovo tehnološko izvješće samo ako su u njega uključeni dodatkom ili izmjenom. [5] ITU-T preporukaX. [1] ITU-T preporuka X.

162 . Na dogovor mogu utjecati želja korisnika i dotadašnja operatorova praksa. treba uzeti u obzir sljedeće: . zbog lošeg vremena ili elementarnih nepogoda). . U takvim slučajevima davatelji usluga trebaju objaviti izmjerenu QoS i mogu dodatno objaviti druge rezultate koji isključuju utjecaj nepredvidivih okolnosti. Potrebno je jasno naznačiti razliku u podacima. Korisnik: Strana koja koristi pružene telekomunikacijske usluge.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 3. Davatelj usluge ne mora biti davatelj mreže.1 Definicije i skraćenice Definicije Za uporabu u ovom izvješću primjenjuju se sljedeće definicije: Pretplatnik: Strana koja plaća za pruženu telekomunikacijsku uslugu/usluge. Takve pojave ne moraju oštetiti mrežu. Davatelj mreže: Organizacija koja daje na korištenje mrežu za pružanje telekomunikacijske usluge. 3. Ukoliko se takve pojave dogode svakako je više ugrožen QoS malog operatora. Davatelj usluge: Organizacija koja nudi telekomunikacijsku uslugu korisniku/korisnicima. ali mogu sniziti QoS inducirajući izvanredni promet u mreži itd. Ovim efektima su više izloženi operatori koji pokrivaju velike zamljkopisne površine nego oni koji djeluju na malim površinama.u nekim slučajevima mjerni podaci o kakvoći usluge mogu biti iskrivljeni (npr.2 Skraćenice Za uporabu u ovom izvješću primjenjuju se sljedeće skraćenice: CLI ETNO IN ISDN ONP PSPDN PSTN PTO QoS SES VTD Calling Line Identitities European Telecommunication Newordk Operators Intelligent Network Integrated Services Digital Network Open Network Provision Packet Switched Public Data Network Public Switched Telephone Network Public Telecommunikcation Operators Quality of Service Several Errored Second Voice Telephony Directive 4 Opća razmatranja S obzirom na definicije i mjerne metode navedene u točkama 5 i 6.za meñunarodne pozive (unutar ili izvan EU) i za pozive prema drugim OLO operator ne mora nužno imati kontrolu nad svom mrežnom opremom ukljčenom u uspostavu poziva. Ukoliko ista organizacija nudi i usluge onda ona postaje i davatelj usluga. 3.za neke pokazatelje metode prezentacije i točnost mjerenja ostavljeni su u dogovoru nacionalnog regulatora i davatelja usluge. Zbog toga ovo izmijenjeno izvješće preporuča samo mjere za nacionalne pozive u okviru mreže pojedinog operatora .

5.1 Izvješća o kvaru na pristupnoj liniji za godinu dana 5.1.4 Prikazivanje rezultata Statistički podaci trebaju se prikazati kao prosječna vrijednost kvarova po pristupnoj liniji. ”Izvješće o kvarovima na pristupnoj liniji na godinu” sastavlja se dijeljenjem broja valjanih prijava kvarova tijekom godine sa prosječnim brojem pristupnih linija postavljenih u mreži.1 Svrha Ovaj pokazatelj treba pokazivati mjeru pouzdanosti usluga pruženih korisniku od odreñenog davatelja usluga. 5.2 Definicija Valjano izvješće o kvaru je izvješće o prekinutoj ili nevaljaloj usluzi koje sastavlja korisnik i koje se odnosi na mrežu i zahtijeva popravak. ili postotak zahtjeva za priključak obrañenih prije datuma utvrñenih ugovorom s korisnikom. 5.1. i ili vrijeme popravka greške: ili ponovna uspostava usluge.1. 163 . NAPOMENA 1: NAPOMENA 2: Slučaj da korisnik prijavi kvar za koji je utvrñeno da je već otklonjen pri testiranju treba računati kao valjanu prijavu ako davatelj usluge zna da se kvar dogodio u vrijeme naznačeno u prijavi.1.za pokazatelje „isporuka“ i „popravak“ operatori trebaju prijaviti: ili vrijeme za priključenje na mrežu.1. Pristupna linija je veza koja podržava govorni kanal izmeñu korisnikove opreme i lokalne centrale. Prijave koje se odnose na više od jedne pristupne linije izmeñu korisnika i pristupne centrale treba računati zasebno za svaku od prijavljenih pristupnih linija. 5. Ono isključuje kvarove opreme na korisnikovoj strani. 5 Pokazatelji kakvoće usluge govorne telefonije 5.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava .5 Mjerenje Brojanje kvarova treba temeljiti na valjanim prijavama korisnika. Točka mrežnog završetka može biti različita u različitim državama i uobičajeno je definira nacionalni regulator u pojedinoj državi.3 Mjera Broj kvarova prijavljenih od strane korisnika ili korisnikovog zastupnika.

5. 5. 5.4 Prezentacija rezultata Statistika treba biti izražena kao jedinstven postotni broj neuspjelih poziva za lokalne. Računanje prosječnog broja pristupnih linija potrebno je jer se njihov broj može mijenjati tijekom godine. ili . Propis otvorene mreže (ONP-Open Network Provision) uključuje dokumentaciju o pozivima za mjerenje neuspjelih poziva te koristi ONP zahtijevane mjere. 5.generirajući test pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa prema fiksnim brojevima reprezentativnog broja korisnika priključenih na druge telefonske centrale lokalnog tipa i prikupljajući podatke.3% ± 0. 5. danima u tjednu i mjesecima u godini. Na primjer.3 Mjerenja Omjer neuspjelih poziva treba biti izražen u postocima.2 Omjer neuspjelih poziva ETNO koristi mjeru omjera neuspjelih poziva.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA 1: NAPOMENA 2: Računaju se samo valjane korisničke prijave. 5. Statistika treba biti prezentirana godišnje jedanput.2. Jedna od dvije brojke koje zahtijevaju zadnji broj promatranja može biti izabran.2.kombinacijom navedenih. Broj promatranja mora biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0.5% ± 0.2.2. 164 .2. Mjerenja moraju uključiti varijacije u prometu ovisno o satu tijekom dana.5 Mjerenja Mjerenja trebaju biti obavljena na osnovi: .1% (na primjer: omjer neuspjelih poziva = 0. Mjerenja mogu biti izvedena ili tijekom glavnog prometnog sata ili tijekom svih 24 sata u danu. Ovo se odnosi na stvarne i generirane pozive.prikupljenih podataka stvarnog prometa za odlazne pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa.5%) sa 95% pouzdanosti. NAPOMENA: postotak je definiran na osnovi godišnjeg promatranja. . mjerenja mogu biti napravljena za razdoblje jednog ili više tjedana svakog mjeseca ili dana tijekom godine.1 Svrha Pruža indikaciju brzine prijenosa korisničkih poziva u fiksnoj mreži.1%) ili najmanje relativnu točnost od 10% (na primjer: omjer neuspjelih poziva = 0. meñunarodne i pozive posluživanja.2 Definicija Omjer neuspjelih poziva je definiran kao omjer neuspjelih poziva u odnosu na ukupni broj pokušaja poziva u definiranom vremenskom razdoblju.

5 Mjerenje Mjerenja trebaju biti obavljena na osnovi: . Mjerenja mogu biti izvedena ili tijekom glavnog prometnog sata ili tijekom svih 24 sata u danu.3 Mjera Vremenski interval mora biti izražen u sekundama. te završava kada se od pozvanog broja primi ton zauzeća ili ton zvonjenja pozivanog broja. te pozivi posluživanja su uključeni. te pozive posluživanja.3. 5. Nadzor poziva može biti obavljen nadzorom svakih NTh poziva. gdje se N računa od ukupnog broja očekivanih poziva u odreñenom vremenskom intervalu i potrebnog broja promatranja.2 Definicija Vrijeme uspostavljanja poziva je vremensko razdoblje. 5. Nadzor poziva može biti obavljen nadzorom svakih NTh poziva. 5. Statistika treba biti prezentirana jednom godišnje. koja omogućava.3.prikupljenih podataka stvarnog prometa za odlazne pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa. kao dio Europske direktive ONP za fiksnu govornu telefoniju unutar zemalja. direktnu usporedbu sa drugim javnim telekomunikacijskim operatorima (PTO) razine vremena uspostave poziva. ali pozivi prema OLO nisu (jer operator ne može nadzirati kvalitetu usluge druge mreže).4 Prezentacija rezultata Statistika treba biti izražena kao srednja vrijednost za lokalne i nacionalne pozive.3 Vrijeme uspostavljanja poziva 5.1 Svrha Donošenje standardne mjere vremena uspostavljanja poziva.generirajući test pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa prema fiksnim brojevima reprezentativnog broja korisnika priključenih na druge telefonske centrale lokalnog tipa i prikupljajući podatke.kombinacijom navedenih. 165 . . 5. mjerenja mogu biti napravljena za razdoblje jednog ili više tjedana svakog mjeseca ili dana tijekom godine. Na primjer.3.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: metoda za izvoñenje potrebnog broja promatranja je dana u dodatku B. 5. Lokalni i nacionalni pozivi.3.3. Mjerenja moraju uključiti varijacije u prometu ovisno o satu tijekom dana. gdje se N računa od ukupnog broja očekivanih poziva u odreñenom vremenskom intervalu i potrebnog broja promatranja. ili . danima u tjednu i mjesecima u godini. U slučaju generiranih test poziva izbor krajnje telefonske centrale mora biti prometno značajan. koje počinje kada je potrebna adresna informacija za uspostavljanje poziva primljena od strane mreže.

te priključenje korisnika na mrežu (Napomena 2).4. 5. različite kategorije. Ukoliko se datum dogovori. Telefon za korištenje usluge može se.4. Ugovor može biti u govornom obliku. Pozivi koji se definiraju kao neuspjeli ne trebaju se uključiti. Ovo uključuje preuzimanje postojećih veza. osim ukoliko opskrba telefona nije uključena u ugovor.statističko vrijeme priključenja može biti izraženo u radnim danima i/ili radnim satima: . NAPOMENA 2: 5. Ispravnim odgovorom smatra se onaj koji je važeći u zemlji korisnika. kada korisnik zahtijeva uslugu „što prije moguće“. tada se korisni mjerenje opisano u točci 5.5.4. NAPOMENA 1: Procedure za ispravni ugovor mogu varirati unutar zemalja Europske unije. 166 .4 Prezentacija rezultata Rezultati se mogu nazvati „statističko vrijeme priključenja“ i imaju sljedeće komponente: . npr.3 Mjera Vrijeme priključenja korisnika na mrežu može biti izraženo u jedinicama vremena. Mjera uključuje mrežnu vezu potrebnu za korištenje usluge telefoniranja.1 Svrha Vrijeme koje korisnik mora čekati prije nego se priključi na mrežu je mjera koliko dugo treba tvrtci da osigura uslugu. mora omogućiti rezultate ovih mjerenja kao dio odredbi za govornu telefoniju ONP. npr. . Da bi se zadržala korisnička sloboda odabira terminalnog aparata od strane proizvoñača. sukladno tome. županijske ili meñunarodne) tada se definiraju. 5.4.2 Definicija Vremenski interval koji započinje potpisivanjem ispravnog ugovora (Napomena 1) izmeñu davatelja usluga i korisnika.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Ukoliko se mjere vrijednosti za različite odredišne kategorije (nacionalne.statističko vrijeme priključenja treba biti prezentirano jedanput godišnje. radnih dana i/ili radnih sati.4 Vrijeme za priključenje korisnika na mrežu 5. uključenje terminalnog aparata u vrijeme priključenja korisnika stoga nije prikladno. pisanoj formi ili bilo kojem drugom obliku.statističko vrijeme priključenja može biti u formi srednjeg vremena. NAPOMENA: operator koji ne dogovori datum za pružanje usluge sa korisnikom. 5. Točna metodologija koju treba koristiti operator u kalkulaciji ovih parametara mora biti usklañena sa nacionalnim regulatorom. a i ne mora se dobiti od strane operatora.

kao kod višestrukih lokacija. Biti će neophodno za računalne oblike da budu dostupni za produkciju statističkih informacija iz neprerañenih podataka. 5. 167 . NAPOMENE: . kod višestrukih lokacija. Ispunjenje je definirano kao trenutak kada su sve stavke dostupne za uporabu od strane korisnika potvrñene od strane operatora.5.1 Svrha Za postizanje postotka narudžbi u odnosu na osiguranje novih usluga ili promjene na postojećim uslugama koje su popunjene. Statistika mora obuhvatiti sve veze ostvarene u odreñenom vremenskom razdoblju.5 Mjerenje Statističko vrijeme priključenja ne smije biti na osnovi uzorka. Napomene na narudžbi potrebne su kako bi se detaljno utvrdili razlozi promjene rasporeda.Pojedinačna narudžba može uključivati omogućavanje usluga višestrukih identiteta pozivajuće linije (Calling Line Identities) ili autorizacijskih kodova. Oni koji ne prihvate datum trebaju upotrebljavati mjere opisane u poglavlju 5. 5.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 5. U praksi ovi termini odnose sa na datum obveze dostave usluge korisniku. NAPOMENA: Operatori koji prihvate datum za osiguranje usluga koje su prikladne korisniku. To je mjera koliko dobro kompanija izlazi u susret svojim obvezama.4.Pojedinačna narudžba može uključivati instalaciju višestrukih linija.Sve narudžbe gdje su datumi promijenjeni kao rezultat nepristupačnosti korisnika u vrijeme utvrñenog rasporeda ili promjena rasporeda susreta. Snimanje vremena potrebnog za kalkuliranje gore navedenih statističkih prikaza otvoreno je i ne zahtijeva specijalne postavke.4.2 Definicija Narudžba je definirana kao obveza prema korisniku za pružanje proizvoda ili usluga.5 Postotak narudžbi upotpunjenih na datum ili prije datuma potvrñenog i dogovorenog sa korisnikom 5. neće se brojiti kao neispunjene obveze sve dok sljedeći promijenjeni datum u rasporedu nedostaje od strane operatora. .Sve narudžbe kod kojih su datumi promijenjeni na zahtjev korisnika neće se brojati kao neispunjena obveza sve dok sljedeći datum u rasporedu nije utvrñen.5. kao npr. . Napomena na narudžbi zahtijeva se kako bi se detaljno opisao razlog za promjenu datuma. . na datum obećan korisniku od strane tvrtke.Naziv mjere odnosi se na datum potvrñen ili dogovoren sa korisnikom. trebaju osigurati rezultate ovih mjera kao dio njihove zamolbe za govornu telefoniju ONP. a billing je pokrenut. Administracija ima slobodu organiziranja njihovog vlastitog sustava snimanja. npr. .

Biti će neophodno za računalne oblike da budu dostupni za produkciju statističkih informacija iz neprerañenih podataka. .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Iznimke: . Mjera će se normalno baviti samo sa mrežnim konekcijama zahtijevanim za uporabu usluga telefonije. 5. Telefonski instrumenti za uporabu usluge mogu ili ne moraju biti dobiveni od pružatelja usluge. Administracija ima slobodu organiziranja njihovog vlastitog sustava snimanja. U slučaju da je zadržana korisnikova sloboda odabira terminalnog instrumenta iz širokog izbora izvora.Sve narudžbe sa neprihvatljivim kreditnim uvjetima prije pružanja. . Ugovor može biti napravljen u usmenom obliku.Sve narudžbe koje čekaju daljnje informacije od korisnika.5.5.4 Prezentacija rezultata Rezultati se mogu zvati „statistika vremena isporuke“ i objavljuju se jednom godišnje. 5.Sve narudžbe za prekid usluge.3 Mjera Postotak narudžbi upotpunjenih na datum ili prije datuma potvrñenog ili dogovorenog s korisnikom. NAPOMENA 2: 5. Kao početak pružanja usluge biti će smatran trenutak prijama podataka koji nedostaju. Snimanje vremena potrebnog za kalkuliranje gore navedenih statističkih prikaza je otvoreno i ne zahtijeva specijalne postavke.5 Mjerenje Statistika vremena isporuke neće biti na osnovi uzoraka.5. pisano ili u bilo kojoj drugoj prihvatljivoj formi. 168 . Statistika zbraja sve veze ostvarene u razdoblju zbrajanja. NAPOMENA 1: Procedure za valjani ugovor mogu varirati unutar zemalja Europske unije.Sve narudžbe koje su poništene ili odgoñene od strane korisnika prije nego što je instalacija završena. . . Valjan odgovor je onaj koji je prepoznat kao valjan u zemljama pripadne administracije i korisnika.Sve narudžbe koje zahtijevaju samo dostavu sklopovlja putem pošte i gdje prihvat nije naknadno potvrñen od strane korisnika. uključenje vremena isporuke nije relevantno razmatrano osim kod osiguranja telefonskih instrumenata koji su uključeni u ugovor.

ali nije u mogućnosti izići u susret korisnikovom zahtjevu za uslugom.6. X vrijednost je predmet dogovora izmeñu nacionalnog regulatora i uključenog pružatelja usluge. 5. NAPOMENA: Ako operator uspostavi komunikaciju sa korisnikom koji zove. ako operator odgovori na poziva i upita pozivatelja da pričeka dok on/ona kompletira postojeći zahtjev od drugog korisnika.7 Dostupnost (npr.7. 5.postotak poziva na koje je odgovorio operater unutar x sekundi: .4 Mjerenje Uobičajena mjerenja biti će provedena od strane mrežnog operatora.2 Mjera Trajanje može biti izraženo u sekundama. koje usluge su uključene u svrhu ovih mjerenja (npr.6. Vrijednost 10-30 sekundi je tipična. pozivi kojima je asistirao operater. korisnik je u mogućnosti uporabiti usluge oglašene kao normalno dostupne.3 Predstavljanje rezultata Statističke karakteristike mogu biti pružene kao sljedeće: . npr. prosječno.1 Definicija Omjer javnih telefonskih govornica u radnom stanju.6 Vrijeme odgovora za usluge operatora 5. 5. Operatori trebaju obavijestiti njihovog odgovarajućeg Nacionalnog regulatora. za 12 mjeseci za pozive u kojima je sudjelovao operater.1 Definicija Vrijeme trajanja od trenutka kad je posljednja adresirana znamenka za jednu uslugu operatora korektno poslana. 169 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 5. ovaj trenutak se ne smatra korektnim trenutkom za uspostavu vremena odgovora za operatorovu uslugu).6. zahtjevi za imenikom. do trenutka kada je čovjek operater odgovorio pozivu korisnika kako bi omogućio zahtijevanu uslugu. NAPOMENA 1: NAPOMENA 2: Nacionalni regulator treba u dogovoru sa uključenim pružateljem usluga odlučiti koje usluge operatora će biti mjerene.) 5. itd. tada će trajanje biti od trenutka kada operator bude u mogućnosti ponuditi uslugu (npr. u naprednom prikupljanju podatak.statističke karakteristike mogu biti publicirane jednom godišnje.6. radno stanje) kartičnih i kovaničnih javnih telefonskih govornica 5.

5.4 Mjerenje Mjerenje dostupnih javnih telefonskih govornica (koje su u radnom stanju) treba biti normalno omogućeno od strane pružatelja usluga. 5. mogu takoñer osigurati rezultate ovih mjerenja kao dio njihove zamolbe za govornu telefoniju ONP ili izvješća definiranog kao u poglavlju 5.2 Definicija Trajanje od trenutka kada je korisnik prijavio pogrešku do trenutka kada je element usluge ili usluga vraćena u normalno radno stanje. Samo javni telefoni u potpunom vlasništvu i upravljani od strane pružatelja usluga su uključeni u ovu definiciju.1 Svrha Ove mjere predstavljaju karakteristike tvrtke u obnavljanju usluge unutar odreñenog vremena u tvrtki.3 Predstavljanje statistike karakteristika Statistika može biti predstavljena kao postotak kovaničnih i kartičnih javnih govornica u radnom stanju tijekom 12 mjeseci. Gornja definicija odnosi se samo na vremena „standardnih popravaka“ za krajnje korisnike. Javni telefoni osigurani od čimbenika različitih od pružatelja usluga kao što su hotelske sobe. NAPOMENA: Operatori čiji su procesi za obnavljanje korisničke usluge temeljeni prvenstveno na objavljenim standardima vremena popravke. osobe koje iznajmljuju javne telefone od pružatelja usluga i nude ih javnosti po njihovim vlastitim tarifama takoñer su isključeni. 170 . koje pruža rezultate za ista izvješća o greškama izraženim u postotcima.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: „Javne telefonske govornice“ znače jednako kovanične i kartične telefone i isključuju uslužne telefone.9.7.2 Mjera Broj javnih telefonskih govornica u radnom stanju izražen je kao postotak od cjelokupnog broja javnih telefonskih govornica.8. Ona se ne primjenjuje na one slučajeve gdje pružatelj usluge dogovara sa korisnikom način kako bi osigurao brži popravak uz plaćanje povećanih troškova održavanja.8 Vrijeme popravka pogreške 5. operator bi obično trebao isključiti vrijeme proteklo od prijave kvara do dogovorenog dolaska. čije vrijeme održavanja pada izvan operatorovog objektivnog vremena. 5. Ukoliko korisnik posebice zatraži dolazak. uključujući javne telefone koji omogućavaju samo izlazne pozive. 5. 5.7. Objektivne i subjektivne mjere mogu biti načinjene upotrebom odgovarajućih automatskih i agencijski nadgledanih tehnika.8.7.

3 Mjera Prosječno vrijeme potrebno da bi se riješili svi kvarovi prijavljeni od strane korisnika. NAPOMENA: Operatori čiji se postupci obnavljanja korisničke usluge temelje prvenstveno na objavljenom standardu o vremenu popravka.5 Mjerenje Vrijeme popravka kvara ne treba biti temeljno na uzorku.8. trebaju pružiti rezultate ovog mjerenja kao dio svojih preuzetih obveza davatelja usluge govorne telefonije.4 Prikaz izvedbene statistike Rezultati trebaju rezimirati stvarni broj popravaka.9. Statistika treba rezimirati sve takve popravke izvršene u promatranom razdoblju. Rezultati trebaju biti predočeni i objavljeni jednom na godinu temeljem podataka prikupljenih tijekom te godine. a ne uzorak. mogu bilo pružiti rezultate ovog mjerenja kao dio svoje zamolbe za ONP govorne telefonije bilo putem izvješća definiranog u podklauzuli 5.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: „Prijavak kvara“ u ovoj definiciji obuhvaća sve valjano prijavljene kvarove prethodno definirane u pokazatelju „izvješća o kvarovima po pristupnom vodu u godini“ definiranom na nekom drugom mjestu u uputi za istu namjenu kao i gore navedeno.9 Ponovno uspostavljanje usluge 5. trebaju biti isključeni iz statistike. a pristup nije moguće ostvariti u željenom vremenu. operator bi obično trebao isključiti vrijeem proteklo od prijave kvara do dogovorenog dolaska). 5.1 Svrha Ova mjera predstavlja izvršenje obnavljanja usluge u okviru rokova utvrñenih od strane tvrtke. U cilju osiguravanja da ovo mjerenje odražava pažnju operatora prema većini prijavljenih kvarova od strane korisnika. treba biti raspoloživa na uvid za zahtjev Nacionalnog regulatorskog tijela.8.8. dodatna mjera koja pokazuje postotak prijavljenih kvarova isključenih iz ove mjere. primjerice oni sa dogovorenim dolaskom. Slučajevi kada popravci ovise o pristupu korisnikovim premisama. 5. koje pruža rezultate izražene kao prosječno srednje vrijeme (ukoliko korisnik posebice zatraži dolazak.8. 171 . 5. ILI Operatori čiji postuci obnavljanja korisničke usluge obuhvaćaju i mehanizam dolaska i objavljeno objektivno vrijeme popravka (bez dogovorenog dolaska) ali gdje se većina prijava kvarova tretira kao bez dogovorenog dolaska. čije vrijeme održavanja pada izvan operatorovog objektivnog vremena. 5.

Napomene: Radi pospješivanja prikupljanja podataka svaki operator treba navesti svom odgovarajućem Nacionalnom regulatoru: ugovara li dolaske s obzirom na rješavanje kvarova i je li u stanju odrediti postotak riješenih kvarova s dogovorenim dolaskom. Objektivno vrijeme jest naznačeno stvarno vrijeme (ili vremena) usluge ponuñeno od strane operatora za odreñene pakete usluga održavanja (može se razlikovati za pojedinog operatora). svoje objektivno vrijeme za rješavanje kvarova bez dolaska. I (iii) postotak prijavljenih kvarova s dogovorenim dolaskom. Slučajevi kada popravci ovise o pristupu korisnikovim premisama. elemente na koje se ovo objektivno vrijeme odnosi (primjerice vodovi. objekti. što je definicija radnih sati).4 Prikaz izvedbene statistike Rezultati trebaju rezimirati stvarni broj popravaka.9. trenutak kada mjerenje započne osnovica je za mjerenje stvarnih ili radnih sati.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 5. trebaju biti isključeni iz statistike. Zastoji uzrokovani isključivo od strane korisnika usluge pri omogućavanju pristupa premisama mogu biti izostavljeni iz vremena obnavljanja usluge.2 Definicija Prijavljeni kvar od strane korisnika usluge jest prijava korisnika o nesposobnosti pojedinog elementa u izvršavanju zahtijevane funkcije što za posljedicu ima oslabljenu snagu.9..): kako će objektivno vrijeme biti mjereno (primjerice ukoliko objektivno vrijeme iznosi 10 sati. a ne uzorak. Spremnost je definirana kao stanje kada su svi elementi raspoloživi korisniku za uporavu na način koji je utvrdio operator. ureñaji.. temeljem podataka prikupljenih tijekom te godine.3 Mjera (i) postotak prijavljenih kvarova riješenih u objektivnom vremenu ILI (ii) postotak prijavljenih kvarova bez dogovorenog dolaska riješenih u objektivnom vremenu. 5. 172 . Ukoliko obnavljanje usluge ne zahtijeva pristup korisnikovim premisama ne smatra se kao dolazak.9. a pristup nije moguće ostvariti u željenom vremenu. 5. Rezultati trebaju biti predočeni i objavljeni jednom na godinu. Dolazak jest susret dogovoren sa korisnikom usluge kada se zahtijeva pristup korisnikovim premisa u cilju obnavljanja usluge.

1. Točka mrežnog završetka može varirati u različitim državama i ne mora biti definirana od strane nacionalnog regulatora svake države. Uzimanje prosjeka neophodno je iz razloga što broj pristupnih linija može varirati tijekom godine. Ovdje su isključeni kvarovi bilo kojeg dijela opreme na korisnikovoj strani točke mrežnog završetka. NAPOMENA 1: Slučaj kada korisnik prijavi kvar za koji je. Statistika treba rezimirati sve takve popravke izvršene u promatranom razdoblju.1.5 Mjerenje Vrijeme popravka kvara ne treba biti temeljeno na uzorku.2 Mjera Broj valjano prijavljenih kvarova od strane korisnika ili njegovog zastupnika. NAPOMENA: Svakom pojedinom davatelju usluga prepušta se hoće li dodatno pružiti pojašnjenja u cilju jasnijeg predočavanja ove vrijednosti za javnost. Izvještaji za primarni pristup i osnovni pristup trebaju biti odvojeni.1.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 5. 6 6. Prijavak koji se odnosi na više od jedne pristupne linije od korisnika do pristupne centrale će se uračunati kao prijavak za svaku ovu pristupnu liniju posebice. 6.1. „Broj prijavljenih kvarova po ISDN liniji u godini“ dobije se dijeljenjem broja valjano prijavljenih kvarova razmotrenih tijekom jedne godine s prosječnim brojem ISDN pristupnih linija u promatranoj mreži tijekom iste godine.3 Prikaz rezultata Statistika treba biti prikazana kao prosječna vrijednost prijavljenih kvarova po ISDN pristupu u godini za promatranu mrežu.1 Definicija Ispravno prijavljeni kvar je prijavak od strane korisnika o prekinutoj ili oslabljenoj usluzi jednog ili više ISDN kanala.1. utvrñeno da je riješen. Statistika treba biti prikazana jednom na godinu.1.9. 173 . NAPOMENA 1: NAPOMENA 2: NAPOMENA 3: Samo valjane prijave korisnika uzimaju se u obzir.1.1 POKAZATELJI KAKVOĆE ISDN USLUGA Za sve osnovne usluge 6. NAPOMENA 2: 6.1 Broj prijavljenih kvarova za ISDN pristup u godini 6.1. treba uzeti u obzir kao valjano prijavljen kvar kada je davatelj usluge svjestan da se kvar pojavio u vremenu navedenom u prijavku.4 Mjerenje Brojanje kvarova će se temeljiti na valjanim prijavama korisnika.1. nakon provjere. što se može pripisati mreži i zahtijeva popravak. 6.

1 Definicija Sekunda s velikom pogreškom (SES) je interval od jedne sekunde s učestalošću pojave pogrešnih bitova većom od 10-3 kako je definirano u ITU-T perporuci G.1 Definicija Ovo se definira kao omjer neuspjelih poziva u odnosu na ukupan broj pokušaja poziva u definiranom vremenskom razdoblju.2.2.2. 6. meñužupanijske i meñunarodne veze. ispravo biranog.1. ili b) neprekidnim motrenjem prijenosnih sustava (primjerice provjerom signala prilagodbe okvira) i procjenjivanjem mogućnosti svake veze pretpostavljajući podjednaku raspodjelu pogrešaka bita izmeñu svake pojedine veze. Neuspjeli poziv je pokušaj pozivanja postojećeg broja.1.2 Sekunde s velikim pogreškama 6. Statistika treba biti prikazana jednom na godinu i to odvojeno za lokalne.1.2.2. te prikupljanjem relevantnih podataka.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 6.1.2 Za osnovne usluge komutacijom kanala 6.1. NAPOMENA: Opcija b) zahtijeva uporabu referentne veze (prosječna veza) koja sadrži udio za svaki relevantni transmisijski sustav. Razdoblje mjerenja će isključivati razdoblja neraspoloživosti (vidi ITU-T preporuku G. 174 .821 [4]. 6.3 Prikaz rezultata Statistika treba biti predstavljena u obliku postotka sekundi s velikim pogreškama za reprezentativnu skupinu ISDN 64 kbit/s veza.2 Mjera SES karakteristika treba biti izražena kao postotak sekundi u kojima se pojavio velik broj pogrešnih bitova. zato što korisnički signalizacijski sustav pozivanja ne prima poruku o stanju pripravnosti i spajanja pozvanog korisnika niti indikaciju „zauzeća korisnika“ ili drugu udaljenu indikaciju odbacivanja od strane odredišta koji odgovara javnoj/privatnoj mreži poslužujući udaljenog korisnika unutar 30 sekundi od trenutka kada je primljena početna ili naknadna adresna poruka od strane mreže potrebna za selektivnu odlaznu liniju. 6.2.821 [4].1 Omjer neuspjelih poziva 6.4 Mjerenje Mjerenja mogu biti izvršena: a) generiranjem test poziva unutar reprezentativne skupine pristupnih centrala prema fiksnim brojevima u drugoj reprezentativnoj skupini pristupnih centrala.1. 6. Ova referentna veza je predmet ugovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela svake zemlje i davatelja usluga.

Onda ovisi o nacionalnom regulatorskom tijelu.5%) sa 95% pouzdanosti za nacionalne i županijske pozive i apsolutna točnost od 0. Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata na dan. Jedan od dva slučaja koji zahtijeva najmanji broj promatranja može biti izabran. omjer neuspjelih poziva = 0.1. 6.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: Vrijeme do 30 sekundi je odabrano kako bi se omogućila indikacija „ne odzivanja korisnika“ u slučaju kada je udaljeni krajnji terminal isključen. 6. NAPOMENA 1: Postizanje ove razine točnosti može biti problem u prvim godinama s ISDNom.3 Prikaz rezultata Statistički podaci trebaju se odvojeno prikazati kao postotak neuspjelih poziva za nacionalne. NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu se predvidjeti. za nacionalne i županijske pozive. mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca.1% (primjerice.skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazne pozive od odabrane skupine ljudi iz pristupnih centrala.4 Mjerenje Mjerenje se treba izvršiti: .1%) ili barem relativnu točnost od 10% (na primjer. Broj promatranja treba biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0. NAPOMENA 2: Nadziranje poziva može se izvršiti promatranjem svakog N-tog virtualnog poziva gdje se N izračuna od ukupnog broja očekivanih virtualnih poziva u relevantnim vremenskim intervalima i od potrebnog broja promatranja. ili .2. Ovo podrazumijeva nadziranje i test pozive. 6. danima u tjednu i mjesecima u godini (primjerice.5% ± 0. Pokušaji pozivanja gdje se indikacija „ne odzivanja korisnika“ javlja prije 30 sekundi će se računati kao uspjeli poziv.2.kombinacijom navedenih postupaka. Za meñunarodne pozive. Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana.2 Mjera Omjer neuspjelih poziva treba se izraziti u postotcima. Metoda izvlačenja broja potrebnih promatranja dana je u dodatku B. mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine). da odrede razinu točnosti za svaku zemlju.1.1% ili barem relativna točnost od 20% sa 90% pouzdanosti za meñunarodne pozive. Statistički podaci trebaju biti tiskani jednom godišnje.3% ± 0. omjer neuspjelih poziva = 0.generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na pristupnim centralama prema fiksnim brojevima odabrane skupine ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke: ili .1. županijske i meñunarodne pozive.2. Kada se izmjere vrijednosti za različite odredišne kategorije 175 . u dogovoru s davateljima usluga.

za nacionalne i županijske pozive. mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca.1 Definicija Vrijeme uspostavljanja poziva je razdoblje startanja od trenutka kada je primljena početna ili naknadna adresna poruka potrebna za selektivnu odlaznu liniju od strane mreže i razdoblje završetka od trenutka kada je poruka o stanju pripravnosti i spajanja pozvanog korisnika (ili indikacija „zauzeća korisnika“ ili druge krajnje indikacije odbacivanja od strane odredišta koji odgovara javnoj/privatnoj mreži posluživanja udaljenog korisnika) prošla kroz korisnički signalizacijski sustav pozivanja.3 Prikaz rezultata Vrijeme uspostavljanja poziva treba se specificirati kao 95-postotna vrijednost ili kao postotak uspostavljenih poziva unutar x sekundi za nacionalne. županijske i meñugradske pozive. županijska ili meñunarodna). Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata na dan. odabir odredišnih centrala trebao bi se odrediti po količini prometa.skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala.4 Mjerenje Mjerenje se treba izvršiti: .2 Vrijeme uspostavljanja poziva 6.2. Statistički podaci trebaju biti tiskani jednom godišnje.2. NAPOMENA: Ovo vrijeme uspostavljanja poziva će uključivati neko vrijeme procesiranja u udaljenom krajnjem terminalu. 6.kombinacijom navedenih postupaka.2. mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine.2. 6.2. 176 . U slučaju test poziva.2. u dogovoru sa davateljima usluga.2 Mjera Vremenski interval treba se izraziti u sekundama. danima u tjednu i mjesecima u godini.2. ili . Za meñunarodne pozive.2. ili .generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabrane skupine ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke. ovo se primjenjuje odvojeno za svaku odredišnu kategoriju.2. 6. Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana. NAPOMENA: Nacionalno regulatorsko tijelo. Primjerice.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava (nacionalna. odlučit će koja će se prezentacija koristiti i u drugom slučaju će uspostaviti vrijednost x. 6.

1 Efikasnost propusnosti 6. danima u tjednu i mjesecima u godini. Nadziranja poziva može se obavljati promatranjem svakog N-tog poziva gdje se N izračuna od ukupnog broja očekivanih poziva u relevantnom vremenskom intervalu i od potrebnog broja promatranja. 6.4.2 Mjera Efikasnost propusnosti treba se izraziti u postotcima. županijske i meñunarodne veze.1 Definicija Efikasnost propusnosti za (virtualnu) mrežu definira se kao omjer broja korisničkih podatkovnih bitova uspješno prenesenih od kraja do kraja u jednom smjeru u odnosu na jedinicu vremena klase propusnosti razmatrane (virtualne) veze. Statistički podaci moraju biti tiskani jednom godišnje za svaku klasu propusnosti (9.1. 6. mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca. mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine. Kada se izmjere vrijednosti za različite odredišne kategorije (nacionalna. županijska ili meñunarodna). 177 . 6. Za meñunarodne pozive.3 Za stalne osnovne usluge komutacijom kanala Ova podklauzula treba biti pokrivena od strane BTC2 rada davatelja otvorene mreže (ONP) za unajmljene linije.1.4.4. 6.3 Prezentacija rezultata Efikasnost propusnosti treba se specificirati kao 95-postotna vrijednost za nacionalne. Ako je udaljeni krajnji terminal isključen.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu se predvidjeti. Mjerenje se treba izvršiti generirajućim test pozivima. Primjerice. Ovo podrazumijeva nadziranje i test pozive.4. Ovi slučajevi će takoñer biti uključeni u statističke podatke.4 Mjerenje Mjerenje propusne efikasnosti može se ostvariti mjerenjem stvarne brzine prometa od koje treba oduzeti neuspjele prenesene bitove podataka. Broj promatranja treba biti najmanje 104 za svaku odredišnu kategoriju (nacionalna.4. Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana.4 Za sve osnovne usluge komutacijom kanala 6. Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata na dan. županijska ili meñunarodna) ovo se primjenjuje odvojeno za svaku odredišnu kategoriju. Pozivi koji su klasificirani kao neuspjeli pozivi biti će obuhvaćeni.1. 6.6 kb/s i 64 kb/s).1. za nacionalne i županijske pozive. pozvani pretplatnik će primiti indikaciju „ne odzivanja korisnika“.

Broj promatranja treba biti predmet ugovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela i davatelja usluga. 6.31 [1].2 Mjera Kašnjenje cijelim putem (kružno kašnjenje) trebalo bi se mjeriti u sekundama.31 [1]. kada su: .4.4. Kada je paketna usluga ostvarena prema slučaju iz B ITU Preporuke X.3 Prikaz rezultata Kružno kašnjenje trebalo bi biti specificirano kao 95% vrijednosti za nacionalne. uspostava ovog kanala za spajanje s opremom za upravljanje paketima.4 Mjerenje Mjerenje bi trebalo izvršiti generirajući test pozive u petlji koristeći podatkovne pakete od 128 bita.paketne usluge ostvarene prema slučaju A ITU-T preporuke X. Statistika treba biti tiskana jednom na godinu.1 Definicija Kružno kašnjenje definira se za paketne podatkovne veze s petljom kao vremenski interval od trenutka kada se prvi bit paketa prenese do pristupne linije predajne jedinice do trenutka kada se zadnji bit istog tog paketa primi u prijamnoj jedinici. Broj promatranja trebao bi biti stvar dogovora izmeñu nacionalnih regulatorskih tijela i davatelja usluga.2.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu se predvidjeti. 6.2. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca. ako se oprema koja upravlja paketima nalazi izvan ISDN mreže.4. mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine. za nacionalne i županijske pozive. Na primjer. ako prethodno nije uspostavljen potrebno ga je 178 . i oprema koja upravlja paketima se nalazi unutar ISDN mreže. 6.31 [1].4. Efikasnost propusnosti treba se računati za intervale od 10 sekundi u razdobljima kada je veza aktivna. Neuspješno preneseni podatkovni paketi trebali bi se isključiti iz statistike. NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu biti predviñeni.paketne usluge ostvarene prema slučaju B ITU-T Preporuke X. Mjerenja bi trebala biti izvoñena tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana. . 6.2 Kružno kašnjenje (kašnjenje cijelim putem) 6. 6.2. paketna usluga može biti omogućena korištenjem D kanala ili B kanala. danima u tjednu i mjesecima u godini.4.5 Za osnovne usluge komutacijom paketa Indikatori naznačeni dolje ne primjenjuju se kada je ISDN korišten za pristup paketnoj komutiranoj javnoj podatkovnoj mreži (PSPDN).2. npr. županijske i meñunarodne (virtualne) veze. U slučaju korištenja B kanala.

skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala. Nakon isteka ovog brojača.generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabrane skupine ljudi na terminirajućim centralama i skupljajući relevantne podatke. NAPOMENA 3: 6.5. danima u tjednu i mjesecima u godini (npr.1 Omjer neuspjelih poziva 6.5.kombinacija navedenih solucija. Vrijednost vremenskog razdoblja brojača T11 definiranog ITU-T Preporukom X.25 [5]. ili . 200 sekundi dozvoljava dodatno kašnjenje od 20 sekundi izmeñu opreme za upravljanje paketima i pristupne linije pozivatelja.1.25 [5] je 180 sekundi.1. županijske i meñunarodne pozive.5. 6. virtualni poziv će u svakom slučaju biti prekinut.1 i 6. Podklauzule 6. definiran ITU-T Preporukom X.2 samo se primjenjuju na uspostavu virtualnog poziva nakon što je fizički kanal na strani pošiljatelja već uspostavljen. 6.5. Mjerenja bi trebala biti izvoñena tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana. ili . treba biti isključen iz statistike.25 [5] ili indikaciju raskidanja iniciranu od primatelja unutar 200 sekundi od trenutka kad je paket za uspostavu poziva.1.2 Mjera Omjer neuspjelih poziva treba biti prikazan u postocima. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca). mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine.1. Slučajevi kada fizički kanal izmeñu udaljenog kraja opreme koja upravlja paketima i udaljenog kraja terminala treba biti uspostavljen. 179 .Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava uspostaviti ako je moguće prije uspostave virtualnog poziva.1 Definicija Omjer neuspjelih poziva je definiran kao omjer neuspjelih virtualnih poziva prema ukupnom broju pokušaja ostvarivanja virtualnih poziva u odreñenom razdoblju vremena. za nacionalne i županijske pozive.5.3 Prikaz rezultata Statistički podaci trebaju se odvojeno prikazati kao postotak neuspjelih poziva za nacionalne. Neuspjeli virtualni poziv je pokušaj uspostave virtualnog poziva prema valjanom broju koji ne prima paket za uspostavu poziva definiran prema ITU-T preporuci X. 6.5. i kada ovo nije moguće.4 Mjerenje Mjerenje bi trebalo izvršiti: . NAPOMENA 1: NAPOMENA 2: Razlog za indikaciju raskida je indiciran poljem uzroka raskida. proslijeñen od pozivatelja prema pristupnom kanalu. Statistika treba biti prikazana jednom godišnje.5.

2 Mjera Kašnjenje bi trebalo biti prikazano u sekundama. 6.5. izbor odredišta trebala bi biti težina prometa. Onda ovisi o nacionalnom regulatorskom tijelu. omjer neuspjelih poziva = 0. Ovo povlači oboje.2.25 [5].kombinacijom navedenih solucija. 180 . ili .3% ± 0.5.1% ili barem relativna točnost od 20% s 90% pouzdanosti za meñunarodne pozive. proslijeñen od pozivatelja prema pristupnoj liniji i od trenutka kada je zadnji bit od paketa koji je uspostavio vezu. NAPOMENA 1: Postizanje ove razine točnosti može biti problem u prvim godinama s ISDNom. U slučaju test poziva. prihvaćen od pozivajućeg korisnika. nadziranje i test pozive.generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabranih skupina ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke. omjer neuspjelih poziva = 0. Jedan od dva slučaja koji zahtijevaju najmanji broj promatranja može biti izabran. Nadziranje poziva može biti izvršeno nadziranjem svakog N-tog virtualnog poziva gdje se N izračuna od ukupnog broja očekivanih virtualnih poziva u relevantnim vremenskim intervalima i od potrebnog broja promatranja. 6. 6.5. ili . županijska ili meñunarodna) ovo se primjenjuje za svaku odredišnu kategoriju posebno.5%) s 95% pouzdanosti za nacionalne i županijske pozive.5.1% (npr. Statistika treba biti tiskana jednom godišnje za uspostavu virtualnog poziva izmeñu B-kanala i uspostave virtualnog poziva izmeñu D-kanala odvojeno.25 [5].2 Kašnjenje uspostave poziva 6.1 Definicija Kašnjenje uzrokovano uspostavom virtualnog poziva definirano je kao interval izmeñu trenutka kada je prvi bit paketa za uspostavu poziva. 6.2. Kada se radi o vrijednosti mjerenja za različite odredišne kategorije (nacionalna. da odluče razinu točnosti za svaku zemlju. NAPOMENA 2: Metoda izvlačenja broja potrebnih promatranja dana je u dodatku B.2.3 Prikaz rezultata Kašnjenje uzrokovano uspostavom poziva trebalo bi biti specificirano kao 95% vrijednosti za nacionalne. definiran ITU-T Preporukom X. Broj promatranja treba biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0.4 Mjerenje Mjerenje bi trebalo izvršiti: .2. definiran ITU-T Preporukom X.5.1%) ili bar relativnu točnost od 10% (npr. u dogovoru s davateljima usluga.5% ± 0.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontitentu mogu biti predviñeni.skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala. apsolutna točnost od 0. županijske i meñunarodne pozive odvojeno.

broja sati u vremenskom intervalu u kojem je usluga dostupna za korisnika podijeljeno sa ukupnim brojem sati. usluga prekinuta zbog rušenja merže ili omjer zaostale pogreške je lošiji od 10-3. Broj promatranja trebao bi biti najmanje 104 za svaku odredišnu kategoriju (nacionalna. Izgubljeni bitovi zajedno sa prekidima prijenosa paketa prouzrokovanih od strane jednog korisnika isključuju se od proračuna omjera preostale pogreške. a to nije moguće.6 Za stalne usluge komutacijom paketa 6. za nacionalne i županijske pozive. danima u tjednu i mjesecima u godini. ili je omjer zaostale pogreške lošiji od 10-3.6. Statistike treba prikazati jednom godišnje.6.1. Neraspoloživo stanje završava s prvom pojavom od deset uzastopnih sekundi tijekom kojih nijedna od usluga nije prekinuta zbog rušenja mreže. 6. Pozivi koji su klasificirani kao neuspjeli pozivi trebali bi biti isključeni.3 Prikaz rezultata Statistike trebaju biti prikazane kao srednja vrijednost raspoloživosti razmatranih stalnih veza. županijska ili meñunarodna). NAPOMENA: Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu se predvidjeti.2 Mjera Dostupnost se treba prikazati u postotcima.6.1 Raspoloživost osnovne usluge 6.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana. Ovih deset sekundi smatra se dijelom raspoloživog vremena. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedan svakog mjeseca.6.4 Mjerenje Raspoloživost se može mjeriti nadgledanjem veza koje razmatramo. nadziranje i test pozive. 6. za sve stalne veze. Nadgledanje treba vršiti i na predajnoj i na prijemnoj strani. Slučajevi kada fizički kanal izmeñu udaljenog kraja opreme koja upravlja paketima i udaljenog kraja terminala treba biti uspostavljena.1 Definicija Neraspoloživo stanje počinje s prvom pojavom od deset uzastopnih sekundi gdje za svaku sekundu. 6. pogrešno usmjerenih ili dvostrukih) bitova korisničkih podataka. 181 . Intervali od jedne sekunde odnose se na nadgledanje predajne strane.1. Omjer zaostale pogreške za (virtualnu) vezu u danom vremenskom intervalu definiran je kao omjer ukupne pogreške. Raspoloživost osnovne usluge je onda definirana kao prosjek. trebaju biti isključeni iz statistike.1. izgubljenih i posebnih (tj. mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakog dana tijekom godine. Ovih deset sekundi smatraju se dijelom neraspoloživog vremena.6. Primjerice. 6.1. Ovo se odnosi na oboje. prema ukupnom broju bitova korisničkih podataka prenesenih s kraja na kraj u tom vremenskom intervalu.

1 Definicija Prekid usluge stalne (virtualne) veze prijenosa komutacijom paketa pojavljuje se kada veza uñe u nedostupno stanje.Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava Omjer preostale greške izračunava se usporeñivanjem podataka korisnika sa odgovarajućim korisničkim podacima dobivenim na prijemnoj strani. Greške prouzročene opremom i/ili postavljanjem opreme za koje nije odgovoran davatelj usluge ovdje su isključene.2. Mjera 6. bilo da se radi o mjerenju usluga u uporabi ili izvan uporabe. 6.6.6.2 Broj prekida usluge godišnje 6.2. 6.6. 182 .4 Mjerenje Mjerenja se trebaju slagati sa mjerenjima raspoloživosti. Statistike se prikazuju jednom godišnje.3 Prikazivanje rezultata Statistike treba prikazati kao srednju vrijednost prekida usluge stalne veze s komutacijom paketa u godini. NAPOMENA: Neke poteškoće su predviñene kod mjerenja ovih parametara.2. Vrijednost x stvar je dogovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela i davatelja usluga. 6.6. Ovo se odnosi na nadgledanje i test pozive. NAPOMENA: Neke poteškoće predviñene su kod mjerenja ovih parametara.6.2. Broj veza koje se nadgledaju i prikupljeno razdoblje promatranja trebali bi biti dovoljni da omoguće točnost od ±x% i 95% sigurnost. Razdoblje promatranja je jedna godina.2 Broj prekida. bilo da se radi o mjerenju usluga u uporabi ili izvan uporabe. brojanjem razdoblja neraspoloživosti i dijeljenjem sa brojem promatranih veza.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava 183 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful