Skinuto sa: PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU www.nasciturus.

com

NAPOMENA: Skripta je pisana prema knjizi G. Tomašević: Kazneno procesno pravo, Split 1998., a ovdje su unesene i izmjene prema noveliranom tekstu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02,143/02). Skripta je samo vodič kroz kazneno procesno pravo i uz nju je obavezno potrebno učiti i ZKP, jer ovdje nisu obrađene sve njegove odredbe.

***

I. UVODNA IZLAGANJA
1. KRIVIČNO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK ŠTO JE KRIVIČNI POSTUPAK?

1.1.

Krivični postupak čine sve radnje državnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku) koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je počinjeno KD i da ga je počinila određena osoba, radi eventualne primjene kaznenopravne sankcije, a regulirane su odredbama kaznenog procesnog prava.
1.2.

ODNOS KRIVIČNOG POSTUPKA I KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA

Dok kazneni postupak čine ponašanja sudionika u postupku i odnosi među njima, kazneno procesno pravo čine zakonski (pravni) propisi. ODNOS KRIVIČNOG (MATERIJALNOG) PRAVA
1.3.

PROCESNOG

(FORMALNOG)

I

KAZNENOG

Kazneno procesno pravo i kazneno materijalno pravo spadaju u okvire pojma kaznenog prava u širem smislu riječi. Unatoč istom širem cilju, ove pravne grane imaju potpuno različite predmete. Materijalno pravo određuje načelan stav države o potrebi i načinu zaštite elementarnih društvenih vrijednosti, pa stoga propisi ove grane prave predviđaju inkriminacije i kaznenopravne sankcije, te uvjete za njihovu primjenu. Time materijalno pravo određuje sadržaj odnosa koji nastaju nakon počinjenja KD. KPP, protivno materijalnome, određuje formu odnosa i postupanja koja se vrše nakon počinjenja KD. Premda od materijalnopravnih odredbi ovisi primjena procesnog prava budući

2 da bez KD nema ni kaznenog postupka, ipak je i materijalno pravo ovisno o procesnome – naime, bez provođenja kaznenog postupka (dakle, bez primjene KPP-a) ne mogu se u životu primijeniti materijalnopravni propisi, a to znači da se ne bi mogao ostvariti načelni stav države o potrebi društvene reakcije prema počinitelju KD. Temeljem navedenog zaključujemo da su materijalno i procesno kazneno pravo međusobno povezane grane prava, te da se jedna bez druge ne bi mogle primjenjivati. 2. TEMELJNI KRIVIČNOPROCESNI POJMOVI KRIVIČNA STVAR

2.1.

Kaznena stvar (lat. causa criminalis) jest događaj u stvarnosti koji ukazuje na mogućnost postojanja određenog KD i počinitelja, zbog čega se i vodi kazneni postupak. Kaznena stvar najčešće predstavlja KD, jer bez postojanja KD postupak ne bi bio pokrenut. No, moguće je da se u povodu nekog događaja kazneni postupak pokrene (dakle postoji kaznena stvar), a poslije se utvrdi da KD nema ili obratno.
2.2.

KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI

Krivičnoprocesni subjekti su osobe bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao voditi, pa se toga pojavljuju u svakom kaznenom postupku. To su: sud, ovlašteni tužitelj i okrivljenik. Pojam stranke uži je od pojma kaznenoprocesnog subjekta jer obuhvaća samo ovlaštenog tužitelja i okrivljenika. Sve stranke jesu kaznenoprocesni subjekti, no svi kaznenoprocesni subjekti nisu stranke. Kaznenoprocesni subjekti nisu jedini sudionici u kaznenom postupku. Među sudionike u postupku, uz okrivljenika ili sud, spadaju i npr. svjedoci i vještaci. Stoga je pojam sudionika najširi među spomenutim pojmovima. 2.3. PROCESNE RADNJE Procesne radnje su ponašanja sudionika u kaznenom postupku koji uvjetuju neposredno pravne učinke, a oblik im je određen propisima kaznenog procesnog prava. Npr. iskaz svjedoka ili vještaka, očevid, te ulaganje tužbe.
2.4.

FAZE ILI STADIJI KRIVIČNOG POSTUPKA

Tijek kaznenog postupka dijeli se na nekoliko faza ili stadija, koji su zapravo dijelovi kaznenog postupka. Tako, prema redoslijedu, razlikujemo: istragu, optuženje, glavnu raspravu te postupanju u povodu žalbe. 3. PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA KPP-A U povijesnom razvitku se mogu uočiti tri temeljna tipa kaznenog postupka. Prema redoslijedu nastanka spomenut ćemo akuzatorni, inkvizitorni i mješoviti tip kaznenog postupka.

3
3.1.

AKUZATORNI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Temeljna značajka akuzatornog tipa kaznenog postupka jest to što u ovom postupku postoji spor dviju ravnopravnih stranaka koji se rješava pred sudom. Da bi postojao spor, moraju postojati i dvije suprotstavljene stranke – to su tužitelj i optuženik.1 U svojstvu ovlaštenog tužitelja se mogu pojaviti različite osobe. U prvoj fazi razvitka akuzatornog načina postupanja ovlaštenim se tužiteljem smatra isključivo oštećenik. Ako oštećenik ne može preuzeti ulogu tužitelja, tada je to ovlašten učiniti njegov najbliži srodnik. Kod ovakvog načina određivanja ovlaštenog tužitelja govorimo o sustavu privatne tužbe. Po sustavu popularne tužbe u svojstvu tužitelja može se pojaviti bilo koji građanin, a ne samo oštećenik ili njegovi srodnici. Ovlašteni tužitelj u akuzatornom tipu postupanja dokazuje utemeljenost svoje tužbe, što znači da mora dokazati da je optuženik počinio KD i da se na njega može primijeniti kazna. To znači da je teret dokaza na tužitelju, pa ako on u dokazivanju ne uspije, optuženik mora biti oslobođen. Funkcija koju u akuzatornom postupku vrši tužitelj naziva se funkcijom progona. Druga je strana u sporu optuženik. To je osoba za koju se u tužbi navodi da je počinila KD. Optuženik u akuzatornom postupku ima samo jednu dužnost. To je dužnost upuštanja, tj. dužnost da se odazove sudskom pozivu i da dođe pred sud. On nije dužan davati nikakve izjave, niti ga se smije ispitivati. Naravno, on će predlagati dokaze i poduzimati druge procesne radnje koje smatra potrebnima, ovisno o položaju u kojem se u postupku nalazi. No, ako tužitelj ne dokaže njegovu krivnju, on će biti oslobođen makar sam nije ništa poduzeo. Bitni za njegov pravni položaj jest to što je potpuno ravnopravan tužitelju. Funkciju koju on vrši tijekom postupka nazivamo funkcijom obrane. Odluku o sporu donosi sud, i to temeljem dokaza koje pred njim izvode stranke. Sud zakazuje raspravu. Sud je u akuzatornom postupku potpuno objektivan. On ne daje inicijativu za pokretanje postupka, što znači da nema već na početku stvoren stav o krivnji optuženika. Sud je tijekom postupka pasivan i djelatnost mu se sastoji uglavnom u održavanju reda. Temeljna se politička značajka akuzatornog postupka sastoji u tome što se u ovom načinu postupanja prihvaća mogućnost da optuženik nije počinio KD, pa mu se stoga stavljaju na raspolaganje djelotvornije mogućnosti obrane. Akuzatorni postupak je javan i usmen, a prihvaća i načelo neposrednosti. Akuzatorni postupak se naziva i kontradiktornim postupkom, i to stoga što, zbog ravnopravnosti, omogućuje stranci suprotstavljanje tvrdnjama i dokazima protivne stranke.
3.2.

INKVIZITORNI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Protivno akuzatornom, inkvizitorni je postupak sudsko djelovanje radi utvrđenja je li počinjeno KD i radi primjene kazne na počinitelja. Inkvizitorni se postupak sastoji od dva dijela – od istrage i suđenja. Istragu provodi poseban sudski istražitelj koji se naziva inkvirentom. On postupak pokreće po službenoj dužnosti, dakle bez ikakvog zahtjeva neke druge osobe, netom na bilo koji način sazna o mogućnosti da je neka osoba počinila KD. Takvoj osobi, osumnjičeniku, u pravilu oduzima slobodu, nakon čega prikuplja dokaze o njegovoj krivnji. Inkvirent zapisnički ocjenjuje sve procesne radnje koje tijekom istrage izvrši pa svi zapisnici čine spis predmeta (lat. acta). Nakon završene istrage spis predmeta se dostavlja sudskom vijeću koje odluku o krivnji donosi isključivo temeljem spisa, dakle bez ikakve rasprave ili susreta s osumnjičenikom. Do rezultata istrage, dakle od spisa predmeta, ovisi sudbina osumnjičenika.
1

Danas se načelom akuzatornosti označava nužnost postojanja zahtjeva ovlaštenog tužitelja za postojanje kaznenog postupka.

4 Sud, nakon pregleda spisa predmeta, može donijeti jednu od 3 vrste presuda – osumnjičenika može osuditi (osuđujuća presuda), osloboditi (oslobađajuća presuda), a može ga i presudom otpustiti ispod suđenja (lat. absolutio ab instantia). Osumnjičenik se otpušta ispod suđenja ako nema dovoljno dokaza o njegovoj krivnji, ali nije utvrđena ni njegova nevinost. Što je još gore, sud mu može izreći tzv. izvanrednu kaznu (lat. poena extraordinaria), koja je doduše blaža od kazne koja bi se izrekla da je utvrđena njegova krivnja, ali ipak znači kažnjavanje bez utvrđenja krivnje.2 U inkvizitornom postupku se predviđa i mogućnost ulaganja žalbe. Inkvirent istragu vodi u tajnosti, a osumnjičenik se nema mogućnosti braniti. Široka ovlaštenja inkvirenta pokušavaju se ograničiti uvođenjem zakonske ocjene dokaza ili formalne dokazne teorije. Zakonska ocjena dokaza znači da je zakonom točno određeno koliko i kakvih dokaza mora postojati da bi se neka činjenica smatrala utvrđenom. Po ovoj teoriji nitko ne može biti osuđen ako na zakonom točno određeni način nije utvrđeno da je počinio KD. Okrivljenik u inkvizitornom postupku je više objekt nego subjekt postupka. Sve se to izražava putem tajnosti postupanja, te posrednog odlučivanja nakon pismenog postupka. U inkvizitornom se postupku s vremenom sve više prihvaćaju racionalna dokazna sredstva, putem načela oficijelnosti određuje se obveza države da sustavno vrši progon počinitelja KD, prihvaća se istražna ili inkvizitorna maksima, te se u kazneni postupak uvodi institut žalbe. Sve su to pojmovi koje poznaje i suvremeno kazneno procesno pravo. 3.3. TEMELJNE RAZLIKE IZMEĐU AKUZATORNOGA I INKVIZITORNOG NAČINA KAZNENOG POSTUPANJA Najvažnija se razlika sastoji u tom što su u akuzatornom postupku tri temeljne procesne funkcije (kazneni progon, obrana i suđenje) međusobno odvojene pa ih vrše različiti procesni subjekti.3 U inkvizitornom postupku postoji kumulacija funkcija.4 Nepostojanje stranaka u inkvizitornom postupku isključuje potrebu za kontradiktornošću, a time se uvjetuje pismenost i tajnost postupka.
3.4.

MJEŠOVITI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Mješoviti tip kaznenog postupka predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog načina postupanja. Mješoviti tip postupka nastaje u Francuskoj početkom XIX stoljeća, te se, kao i ideje Francuske revolucije, tijekom tog stoljeća širi Europom. Sastoji se u dva dijela – to su istraga i glavna rasprava. Istraga ili pripremni postupak započinje temeljem zahtjeva posebnoga državnog tijela, koje postupa po službenoj dužnosti netom je postalo je vjerojatno da je određena osoba počinila KD. Ovim se prihvaća načelo oficijelnosti kaznenog progona. U tom se postupku funkcija kaznenog progona ustupa posebnom državnom tijelu – DO, koji je izdvojen iz ustrojstva suda. Time se funkcija progona odvaja od funkcije suđenja. Temeljem zahtjeva DO istragu vodi posebno sudsko tijelo – istražni sudac. Svrha je istrage provjeravanje utemeljenosti sumnje o počinjenju djela i o počinitelju. Ovisno o rezultatima istrage odlučuje se hoće li postupak biti nastavljen ili će se obustaviti. Istraga je tajna, što znači da prilikom poduzimanja istražnih radnji stranke ne mogu biti nazočne, a naravno ni
2 3

Tako se npr. umjesto tada uobičajene smrtne kazne kao izvanredna kazna mogao odrediti doživotni zatvor.

Tako funkciju progona vrši ovlašteni tužitelj, funkciju obrane optuženik (i njegov branitelj), dok funkciju suđenja vrši sud.
4

Sve tri funkcije, s obzirom da stranke ne postoje, vrši isti subjekt – sud.

održava se glavna rasprava. Ustav sadrži načelne odredbe o oduzimanju slobode. pa tu spadaju: Zakon o kaznenom postupku. one se ne primjenjuju izravno. temeljem rezultata istrage. 2. on sadrži i ustrojstvene odredebe o sudbenoj vlasti i državnom odvjetništvu. Običajno pravo se primjenjuje još i danas. Glavni se odnose na kazeni postupak. To su slijedeći slučajevi: a) ako bi se postupak trebao voditi protiv osobe koja uživa kaznenoprocesni imunitet po međunarodnom pravu (168) b) ako treba izvršiti ekstradiciju (504 u svezi sa 511 ZKP/93) c) ako treba pružiti međunarodnu pravnu pomoć (504 u svezi sa 504 ZKP/93). na pitanja ne mora odgovarati. a prihvaćena su i načela usmenosti i javnosti. posebice s obzirom na ovlaštenja suda. ako mu je oduzeta sloboda. Kazneni zakon. 7 Običajnim pravom se određuju povlastice članova diplomatskih misija u stranoj zemlji. Na glavnoj se raspravi očituju i inkvizitorni elementi. To je ujedno jedini slučaj da običajno a ne zakonsko pravo predstavlja izvor za kazneno postupanje.5 javnost.1. OPĆENITO O PROPISIMA HRVATSKOG KPP-A 4. ne može slobodno komunicirati s braniteljem. Na raspravi. protivno istrazi. a tek ako ne postoje takve odredbe. Dokazi se ocjenjuju neposredno. pretežu akuzatorni elementi. Tako rasprava ima obilježja spora o kojemu odlučuje sud. IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Izvori se dijele u dvije poskupine: 1. multilateralni međunarodni ugovori 3. ali i o ustrojstvu i nadležnosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. To su Zakon o sudovima. Ako se postupak. Tako sud može bez prijedloga stranaka izvoditi dokaze (inkvizitorna maksima). budući da odgovarajuća konvencija ne obuhvaća sve povlastice određene običajima. nastavi. . Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Zakonski propisi se dijele na glavne i sporedne. što smanjuje značenje spisa istrage. Različite odredbe međunarodnog prava uređuju tri spomenuta instituta: 1. što je očito inkvizitorni element. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Stoga su razloga. međutim.6 Također. bilateralni međunarodni ugovori 5 6 Optuženik. U načelu okrivljenik i njegov branitelj nemaju mogućnosti pregledati spis predmeta zbog čega je gotovo nemoguće učinkovito se braniti. običajno međunarodno pravo7 2. o uhićenju temeljem sudskog naloga i sl. Zakon o sudovima za mladež. To znači da su stranke u načelu ravnopravne. supsidijarno se primjenjuje ZKP. Stoga se one nalaze šire formuliane i u ZKP-u.5 4. Zakon o državnom odvjetništvu. mogućnosti obrane u istrazi ograničene. a za obranu ne postoje ograničenja povezana uz predlaganje ili za saznanje o dokazima. a može i ispitivati optuženika. već određuju okvire zakonodavcu koji ih se mora držati prilikom zakonskog reguliranja kaznenog postupka. Sporedni propisi su oni ustrojstvu i nadležnosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Budući da se radi o načelnim odredbama. Izvori međunarodnog prava značajni su zbog toga što se u određenim situacijama primarno primjenjuje međunarodno pravo. Ovo je još više izraženo i tome što okrivljenik. o presumpciji okrivljenikove nevinosti. da do izražaja dolazi kontradiktornost. Izvori unutarnjeg prava obuhvaćaju domaće pravne propise o načinu kaznenog postupanja. Zakon o policiji.

odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske suci Ustavnog suda Republike Hrvatske . prostorno i osobno važenje propisa KPP-a. odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske članovi Državnog sudbenog vijeća (DSV) i Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) . ako nema očevidaca. kao i zastupnici.2. Prostorno važenje rješava pitanje po kojemu će se području primjenjivati kaznenoprocesni propisi. koji isključuje vođenje kaznenog postupka. to znači da se hrvatsko procesno pravo primjenjuje kako na domaće. osumnjičenik opažen neposredno nakon počinjenja u situaciji koja jasno ukazuje na njega kao počinitelja. uz neke razlike u zakonskim tekstovima koji ove imunutete reguliraju profesionalni suci – kao i zastupnici. Načelno.6 Radi utvrđenja postoje li odgvoarajuće odredbe međunarodnog prava sud će se obratiti za objašnjenje Ministarstvu vanjskih poslova. VAŽENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Razlikujemo vremensko. a procesni imunitet vremenski ograničen. Težim se KD smatra ono za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina. dok zatjecanje prilikom izvršenja postoji ako je djelo počinjeno pred svjedokom ili je. ne može se odrediti pritvor. tako i na strane državljane. KAZNENOPROCESNI IMUNITET Kaznenoprocesni imunitet znači da se protiv određene osobe uopće ne može voditi kazneni postupak (potpuni kaznenoprocesni imunitet) ili da se protiv takve osobe postupak ne može voditi zbog nekih KD ili se protiv nje ne mogu poduzimati neke procesne radnje (ograničeni kaznenoprocesni imunitet). Procesno pravo je na državnom teritoriju isključivo pravo. Njihovo stupanje na snagu je ovisno o danu objavljivanja. Kod vremenskog važenja procesnih propisa rješava se pitanje njihova stupanja na snagu i prestanka važenja. Ovaj imunitet nije apsolutan jer se zastupnik može pritvoriti ako je zatečen prilikom izvršenja težeg KD.3. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru (materijalnopravni imunitet ili imunitet neodgovornosti) predsjednik Republike Hrvatske uživa procesnopravni imunitet. budući da se kazneni postupak može voditi protiv svake osobe za koju je vjerojatno da je počinila KD. Važenje prestaje njegovim ukidanjem koje može biti izričito ili prešutno. 4. A/ Kaznenoprocesni imunitet po unutarnjem pravu imaju:  zastupnici u Hrvatskom saboru. 4. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. .kao i zastupnici. kazneni se postupak nema razloga voditi. Hrvatsko KPP vrijedi na području RH.8 Kaznenoprocesni imunitet potrebno je razlikovati od materijalnopravnog imuniteta. jer ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih može voditi kazneni postupak bez odobrenja Sabora (procesnopravni imunitet ili imunitet nepovredivosti).9 a o daljnjem će vođenju postupka. Materijalnopravni imunitet isključuje krivnju počinitelja. dok kod procesnog imuniteta krivnja postoji pa postupak treba pokrenuti kad procesni imunitet prestane. u pravilu odlučivati Sabor. Ako je isključena krivnja. u ovakvom slučaju. Zato je materijalni imunitet trajan. odobrenje daje DSV suci porotnici – isključivo materijalnopravni imunitet      8 9 Npr.kao i zastupnici. za razliku od procesnog. Osobno važenje. te na osobe bez državljanstva ako se postupak vodi u RH.

Tijela domaće države u ove prostore smiju ući samo uz prethodnu suglasnost šefa misije. tada se imunitet proširuje i na sve članove njegove službene pratnje. Imunitet diplomatskog agenta i osoblja prestaje u slučaju kad sami podignu privatnu tužbu. 29.13 Međunarodni službenici zaštićeni su sadržajno užim. administrativno i tehničko osoblje i članovi njihovih obitelji. Takav imunitet imaju i bračni drug te maloljetna djeca šefa strane države.). pa se protiv njih. Poslužno osoblje uživa samo funkcionalni imunitet. Tada okrivljenik protiv kojega su podigli privatnu tužbu. kojima se koristi misija nepovredivi su. ali prostorno širim procesnim imunitetom.11 To su članovi obitelji. Osobe u svezi s diplomatskim agentima uživaju potpuni procesni imunitet. Stoga mora biti vidljivo označena. neovisno o vrsti počinjenog KD. Ta ga zemlja uvijek može suditi za KD koje je počinio u inozemstvu.12 Prostori diplomatske misije. odobrenje vlade krunski svjedoci mogu imati faktički imunitet. dakle zgrade i zemljišta bez obzira na vlasništvo. već samo za ona počinjena u vršenju službe. Temeljna razlika između diplomatskog agenta i konzularnog dužnosnika sastoji se u tome što diplomatski agent predstavlja svoju zemlju u drugoj zemlji.10 Ovakav «diplomatski imunitet» ne vrijedi u zemlji iz koje je diplomatski agent upućen u stranu zemlju. čak i ako je ulazak vezan uz spašavanje osoba ili otklanjanje opasnosti. odobrenje daje sudsko vijeće. te smije sadržavati isključivo službene dokumente. Radi valize nepovrediv je i diplomatski kurir. Konzulat Republike Italije nalazi se i u Splitu). jer se protiv njih ne može odrediti pritvor zbog KD počinjenog u pružanju pravne pomoći. kazneni postupak uopće ne može pokrenuti. članovi Vlade – ograničeni kaznenoprocesni imunitet za kaznena djela do 5 godina. Arhiv i dokumenti diplomatske misije također su nepovredivi i to bez obzira gdje se nalaze. odobrenje daje Hrvatski sabor Zamjenik Glavnog DORH-a i ostali državni odvjetnici materijalnopravni i funkcionalni procesni imunitet. Diplomatska putna prtljaga (tzv. Ako se u domaćoj državi nalazi u službenom posjetu. Potpuni procesni    B/ Kaznenoprocesni imunitet po međunarodnom pravu uživaju:         10 11 Diplomatskom se agentu u tom slučaju daje razuman rok za napuštanje domaće države. dok konzulati imaju sjedišta u područjima gdje najveći broj njihovih građana boravi u domaćoj zemlji (npr. a pravno je to odustanak od progona (Zakon o USKOK-u čl. Zbog toga su veleposlanstva (diplomatske misije) najčešće smještena u glavnom gradu zemlje. Taj imunitet uživaju i vojne osobe u službi OUN-a. 12 13 Ne vrijedi za sva KD. Konzularni dužnosnici prema odredbama međunarodnog prava uživaju samo funkcionalni imunitet. može odgovoriti protutužbom. diplomatska valiza) ne smije se zadržavati ni otvarati. Šefovi stranih država uživaju potpuni procesni imunitet. Spomenuti imunitet oslobađa diplomatskog agenta i obveze da se pred sudom domaće države pojavi u svojstvu svjedoka.7   Glavni DORH – kao i zastupnici. dok konzularni dužnosnik u toj istoj zemlji skrbi o probicima državljana njegove zemlje koji se tamo nalaze.-38. Ovim pojmom su obuhvaćeni i privatni dokumenti diplomatskog agenta. Diplomatski agenti stranih država također uživaju potpuni procesni imunitet.ograničeni procesni imunitet. . Imunitet diplomatskog agenta vrijedi čak i u slučaju izbijanja oružanog sukoba među dvjema državama. jer se protiv njih ne može odrediti pritvor zbog KD počinjenog u obavljanju dužnosti osim uz odobrenje DOV-a odvjetnici .

slobodan prolaz (lat.8 imunitet uživa glavni tajnik OUN-a. Svjedoci i vještaci koji se. te članovi njihovih obitelji. Ovim se osobama daje tzv. Stranke su nositelji suprotnih procesnih funkcija koji su u relativno ravnopravnom položaju tijekom kaznenog postupka. nalaze u stranoj zemlji kako bi tamo sudjelovali u nekom kaznenom postupku također uživaju procesni imunitet. funkciju obrane okrivljenik i njegov branitelj. . dakle ovlašteni tužitelj ili osumljičeni. Subjekti14 koji nisu nositelji temeljnih funkcija pa ne moraju postojati u svakom postupku. nazivamo dopunskim kaznenoprocesnim subjektima. ima li procesnu sposobnost. TEMELJNI KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI 1. 1. prilikom proučavanja subjekata. To su nositelji temeljnih procesnih funkcija. STRANAČKA I PROCESNA SPOSOBNOST Mogućnost da neka osoba bude stranka u kaznenom postupku. 2. TEMELJNE PROCESNE FUNKCIJE I KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI 1. njegovi pomoćnici. 2. naziva se stranačkom sposobnošću. TEMELJNI I DOPUNSKI KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI Temeljni kaznenoprocesni subjekti su oni sudionici u kaznenom postupku bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao pokrenuti ni trajati. Upravo zbog ovakvog nositelja temeljnih funkcija sud se.2.1. II. pa temeljnim kaznenoprocesnim subjektima nazivamo ovlaštenog tužitelja. Problem se može pojaviti kod pitanja može li stranka samostalno vršiti procesne radnje. dakle. uživaju potpuni kaznenoprocesni imunitet. KAZNENOPROCESNE STRANKE I ZASTUPANJE U POSTUPKU 2. POJAM KAZNENOPROCESNIH STRANAKA Sud ima daleko šira ovlaštenja od ovlaštenog tužitelja ili okrivljenika. svjedoci i vještaci. okrivljenika i sud. Funkciju progona vrši ovlašteni tužitelj. To su kazneni progon. ravnatelji specijaliziranih ustanova OUN-a i osobe koje ih zamjenjuju. temeljem međunarodnog ugovora. ovlašteni tužitelj i osumnjičeni. dakle jamstvo da se protiv njih neće pokrenuti kazneni postupak ako se odazovu pozivu stranog suda. salvus conductus).2. To su dakle.1. dok funkciju suđenja vrši sud koji odlučuje u kaznenom postupku. odvaja od ostalih nositelja temeljnih funkcija. Moguće je 14 Npr. Nepovredive su i prostorije. tako da preostali subjekti čine pojam kaznenoprocesnih stranaka. POJAM TEMELJNIH PROCESNIH FUNKCIJA Temeljne procesne funkcije su takve djelatnosti bez kojih kazneni postupak ne bi mogao postojati.   Pripadnici stranih vojnih postrojbi koji se po pozivu ili temeljem međunarodnog ugovora nalaze u nekoj zemlji. valiza i pošta OUN-a. arhiva. obrana i suđenje.

Nedostatak procesne sposobnosti neke od stranaka uvjetovat će zakonom određene pravne posljedice. ZKP). što se može dogoditi (npr. iako najčešće postupa temeljem punomoći.1. pomogao u ostvarenju interesa koje u postupku ima. 2. Procesni zamjenik (supstitut) djeluje kao zakonski zastupnik temeljem zakonskog ovlaštenja. zastupnik ne može u svim radnjama djelovati umjesto okrivljenika. branitelj.18 ali se od zakonskog zastupnika razlikuje po tome što može poduzimati samo neke. Branitelj je procesni pomoćnik. Opunomoćenik. samo iznimno moguće. te KD s progonom po privatnoj tužbi. Za razliku od građanskog postupka. KD za koja se progon vrši po prijedlogu oštećenika. U kaznenom postupku procesni zamjenik može zastupati isključivo okrivljenika. 20 Dakle. NAČIN ODREĐIVANJA OVLAŠTENOG TUŽITELJA Danas se KD s obzirom na način vršenja kaznenog progona dijele u 3 skupine – to su KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. možemo dakle govoriti o ograničenom zastupanju. Tako okrivljeniku bliske osobe mogu u njegovu korist izjaviti žalbu (vidjeti čl.17 U kaznenom se postupku zakonsko zastupanje općenito ograničava isključivo na slučajeve u kojima se oštećenik pojavljuje kao procesna stranka. 363.9 naime da procesnu sposobnost nema ovlašteni tužitelj 15 ili okrivljenik. a ovo djelovanje uvjetuje neposredne pravne posljedice za zastupanu osobu.19 Iznimno je moguće da opunomoćenika oštećeniku postavi sud. opunomoćenika može odrediti njegov zakonski zastupnik. dakle okrivljenika. zakonsko ovlaštenje roditelja da zastupaju svoju maloljetnu djecu. No takvu posljedicu neće uvjetovati procesna nesposobnost supsidijarnog ili privatnog tužitelja. Ako se radi o okrivljeniku. Oštećenik je u ovom slučaju procesno sposoban. Ovisno o tome određuje se i ovlašteni 15 16 Iznimka je DO koji će uvijek biti procesno sposoban jer u suprotnom ne bi bio imenovan na ovu funkciju. procesnog zamjenika i punomoćnika. u kaznenom postupku je zastupanje suprotne stranke.3. Zakonski zastupnik je osoba koja temeljem zakonskog ovlaštenja djeluje u ime i za račun procesno nesposobne stranke. a nema procesnu sposobnost. 17 18 19 Npr. suprotno zakonskom zastupniku i procesnom zamjeniku. radi se djetetu). nije opunomoćenik. st. svojim stručnim znanjem. OVLAŠTENI TUŽITELJ U KRIVIČNOM POSTUPKU 3. Jedina iznimka bio bi slučaj samostalnog vršenja procesnih radnji za okrivljenika od strane druge osobe (branitelja li bliske osobe). djeluje temeljem ovlaštenja (punomoći) koje je dobio od oštećenika. Tako naprimjer gubitak procesne sposobnosti okrivljenika zbog trajne duševne bolesti nastale tijekom postupka dovodi do obustave kaznenog postupka. jer oni mogu imati pravnog zastupnika. suprotno zastupanju oštećenika. nego procesni pomoćnik okrivljenika. a ne sve procesne radnje.16 Razlikujemo zakonskog zastupnika. a ne zastupnik okrivljenika. bez potrebe da traži ovlaštenje od zastupane osobe. Opunomoćenik djeluje u kaznenom postupku isključivo u korist oštećenika. 2. PRAVNI ZASTUPNICI U KAZNENOM POSTUPKU Zatupanje oštećenika je moguće. a opunomoćenika (najčešće odvjetnika) određuje kako bi mu ovaj. no u tom slučaju. Ako je oštećenik procesno nesposoban. . Dakle.20 3.

Tada ima ulogu supsidijarnog tužitelja i svojstvo procesne stranke. b) DO ako se radi o KD za koje se progon vrši po prijedlogu. polazeći od nižega prema višemu. ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti pa DO progon ne vrši.3. Tako danas. vršiti kazneni progon. u svojstvu ovlaštenog tužitelja mogu se pojaviti 3 različite osobe: DO. te je prilagođeno ustrojstvu sudova. OŠTEĆENIK U KAZNENOM POSTUPKU Oštećenik je osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo KD povrijeđeno ili ugroženo. Kao stranka oštećenik se može pojaviti i ako se progon vrši po privatnoj tužbi. nema svojstvo kaznenoprocesnog subjekta. To je općinski. DO KAO OVLAŠTENI TUŽITELJ Ustrojstvo DO u RH je regulirano posebnim zakonom. Budući da je u našem kaznenom procesnom pravu prihvaćen i institut supsidijarnog tužitelja kod nas se mogu pojaviti 4 različite situacije. postavljati pitanja optuženiku. pa ovlašteni tužitelj može biti: a) DO ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti.22 3. . a DO ne vrši kazneni progon. dakle. 21 dok je za treću ovlašteni tužitelj privatni tužitelj. Načelo monokratskog uređenja znači da je jedna osoba u okviru DO nositelj funkcije progona. pa je stoga ovlaštena odlučivati o radu odvjetništva i davati obvezne upute svim djelatnicima DO. tražiti objašnjenja i slično. dok kod druge skupine kazneni progon može vršiti isključivo ako ima odgovarajući prijedlog oštećenika. županijski ili DO RH. postoje općinska i županijska DO. 3. koristeći ova prava. OVLAŠTENI TUŽITELJ U NAŠEM PRAVU Spomenuta podjela KD u 3 skupine prihvaćena je i u našem pravu. Uz ovo. što znači da mora. te DO RH. ako su ispunjeni zakonski uvjeti. te supsidijarni i privatni tužitelj (u svakom konkretnom postupku samo jedna od ovih osoba). no mogu ga zastupati osobe koje zato imaju posebno zakonsko ovlaštenje. d) Privatni tužitelj ako se radi o KD za koje se progon vrši po privatnoj tužbi. To su zamjenici DO koji mogu poduzimati sve radnje kao i DO i djelatnici su DO. Oštećenik ima neka značajna procesna prava. 22 Oštećenik. predlagati dokaze tijekom postupka.2. može kazneni progon započeti ili nastaviti umjesto DO. Njihova je mjesna nadležnost također određena zakonom. svjedocima i vještacima na raspravi. i to u svojstvu privatnog tužitelja. U našem kaznenom postupku. može predložiti kazneni progon. 3. Ustrojstvo se DO temelji na 4 značajna načela. DO sam poduzima sve radnje na koje je ovlašten. c) Supsidijarni tužitelj ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti ili prijedlogu. ipak u tom istom kaznenom postupku ima čitav niz različitih prava. 21 Kod prve skupine KD DO postupa temeljem načela legaliteta. a prijedlog postoji.10 tužitelj – za prve 2 skupine ovlašteni je tužitelj DO.4. On. On npr. Oštećenik koji nije stranka pa time ni subjekt kaznenog postupka. te iznositi primjedbe. oštećenik može biti stranka u jednom dijelu kaznenog postupka – u adhezijskom postupku ako sud odlučuje o njegovu imovinskopravnom zahtjevu.

Radom Ureda upravlja Ravnatelj. zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti. 88/01. Za Ravnatelja može se imenovati zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske. te mišljenje kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. 3. ali i samostalno. 6) sudjelovanje u postupku u povodu zahtjeva za sudsku zaštitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadležnog za izvršenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izrečene u kaznenom postupku. Načelo supstitucije omogućuje DO višeg ranga preuzimanje predmeta iz djelokruga podređenog DO nižeg ranga. zlouporaba u postupku stečaja. Ustrojstvo. pa ni na koji način ne utječe na djelokrug ili ustrojstvo sudova. 3) zahtijevanje provođenja istrage i istražnih radnji. 23 Primjena navedenih načela odnosi se isključivo na DO. ali i uz postupanje nakon pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. zamjenik državnog odvjetnika. državni odvjetnik.24 Ured je posebno državno odvjetništvo koje se ustanovljuje za područje Republike Hrvatske i ima sjedište u Zagrebu. Ravnatelja imenuje Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa. primanja mita i davanja mita. Ured obavlja poslove državnog odvjetništva u predmetima kaznenih djela: 1. Načelo devolucije znači da DO višeg ranga uvijek može preuzeti predmet iz djelokruga DO nižeg ranga. 4) podizanje i zastupanje optužnice ili optužnog prijedloga pred nadležnim sudom – ovim je obuhvaćena djelatnost DO kao stranke u kaznenom postupku u fazi optuživanja i glavne rasprave. 5) podnošenje žalbi protiv nepravomoćnih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv nepravomoćnih sudskih odluka – djelatnost povezana uz postupak po žalbi. te ustupanje tog predmeta drugom podređenom DO. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) USKOK je ustanovljen Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. odnosno županijski državni odvjetnik ili njegov zamjenik koji ispunjava uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika. Za zamjenika ravnatelja u Ured može biti raspoređen državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je poslije položenoga pravosudnog ispita proveo na radu najmanje osam godina kao sudac. Ravnatelj se imenuje za vrijeme od četiri godine. 24 Taj propis je objavljen u Narodnim novinama br. . kada surađuje s istražnim sucem. nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju. Stvarna nadležnost. 2) poduzimanje izvida kaznenih djela. ovisno o rangu DO.4.23 Zadaće DO su sljedeće: 1) poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja KD i pronalaženja počinitelja u suradnji s policijom. 12/02. koja znači da među njima postoji podređenost odnosno nadređenost. odvjetnik ili kao policijski službenik na poslovima suzbijanja kriminaliteta.1. te koji ima izražene sklonosti i sposobnosti za istraživanje najtežih i najsloženijih kaznenih djela. te zahtijevanje i povjeravanje provedbe pojedinih izvidnih radnji i mjera radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje kaznenog postupka. Poslove državnog odvjetništva u Uredu obavlja Ravnatelj i zamjenici ravnatelja. protuzakonitog posredovanja.11 Načelo hijerarhije upućuje na povezanost među pojedinim DO.

26 Istu obvezu ima i sud ako donese rješenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona. Ako je u istrazi pritvor produljen prema odredbi prethodnoga stavka. Rok zadržavanja osumnjičenika produljuje se na 48 sati. odnosno nastaviti progon u roku od 8 dana otkad je primio obavijest. Posebne postupovne odredbe. suglasno načelu legaliteta kaznenog progona. 3. Sveukupni rok trajanja pritvora u prethodnom postupku. ako su ova djela počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela navedenih pod 1. - 3. iz čega proizlazi da se kazneni postupak ne može pokrenuti bez dokaza. dužan poduzeti kazneni progon kad procijeni da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila određeno KD. 204. a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi. U istražnim centrima tih županijskih sudova ustrojavaju se posebni istražni odjeli.. Pod osnovanom sumnjom mislimo na sumnju koja se temelji na dokazima. 4. krunskog svjedoka (o čemu se govori u poglavlju o načelu oportuniteta – nagodba s pokajnikom). Oštećenik koji nije upoznat da DO nije poduzeo progon ili da je odustao od progona može svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadležnim sudom: 25 Kažemo mogućnost pokretanja postupka stoga što. 109. onemogući pokretanje ili vođenje kaznenog postupka.12 2. Rijeci. počinjenih u vezi s djelovanjem zločinačke organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine. To znači da mogućnost pokretanja kaznenog postupka ovisi o procjeni DO o tome postoje li ili ne postoje dokazi. ZKP produžuje se za šest mjeseci. zbog pogrešne procjene ili drugih razloga. i 3. .26 Oštećenik ima pravo poduzeti. udruživanja za počinjenje kaznenih djela. prisile prema pravosudnom dužnosniku. uključujući pri tome sva kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija (osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga). pravno normiranje tzv. sveukupni rok trajanja pritvora iz čl. Mjesna nadležnost. Vijeća županijskog suda pred kojima se provodi suđenje u ovim predmetima sastavljena su od troje sudaca. ZKP) može iznositi dvanaest mjeseci. Naše procesno pravo prava prihvaća institut supsidijarnog tužitelja i predviđa obvezu DO da u roku od 8 dana po odluci da neće vršiti progon o tome izvijesti oštećenika i uputi ga da može sam poduzeti progon. st. 2.5. Splitu i Zagrebu. 1. sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti i napada na službenu osobu. zahtijeva nadzor nad njegovim radom. unatoč procjeni DO o postojanju dokaza. sud ovakvu procjenu ne mora prihvatiti. SUPSIDIJARNI TUŽITELJ DO je. sprječavanja dokazivanja iz.. što znači da se postupak (jer nema sudske odluke) neće pokrenuti. Oštećenika koji je umjesto DO preuzeo kazneni progon nazivamo supsidijarnim tužiteljem. Suce u ova vijeća postavlja na vrijeme od četiri godine predsjednik županijskog suda uz mišljenje sudačkog vijeća iz reda sudaca koji se odlikuju iskustvom na radu u složenijim predmetima gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. ako je istraga produljena (čl. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. Za predmete gore navedenih kaznenih djela stvarno i mjesno su nadležni županijski sudovi u Osijeku.25 Mogućnost DO da.

3. no postoje i slučajevi kada to mogu biti i neke druge osobe. PRIVATNI TUŽITELJ Uz KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti kod kojih je. .odmah. zakonski zastupnik maloljetnog oštećenika ili oštećenika koji je lišen poslovne sposobnosti. u tom slučaju. Ta je osoba najčešće oštećenik. ovlašteni tužitelj DO ili supsidijarni tužitelj. Optuženik je osoba protiv koje je optužnica postala pravomoćna ili protiv koje je podnesena privatna tužba ili optužni prijedlog i zakazana glavna rasprava.u roku od 3 mjeseca od dana kad je doneseno rješenje o obustavi postupka. pretpostavit će se da je od tužbe odustao. Oštećenik koji u svojstvu supsidijarnog tužitelja vrši kazneni progon ima ista prava koja ima DO. 4.13 . Rok za podnošenje tužbe je 3 mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za KD i počinitelja. Protutužba se može podnijeti sve do završetka glavne rasprave. Zakonodavac dopušta DO da do završetka glavne rasprave preuzme progon od supsidijarnog tužitelja koji. pa stoga nije moguće da neka osoba u jednom kaznenom postupku istodobno bude smatrana okrivljenikom i osuđenikom. Zbog počinjenja ovih KD kazneni progon može vršiti isključivo privatni tužitelj. Ako uredno pozvani privatni tužitelj na raspravu ne dođe. .6. Osumnjičenik je osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je počinila KD ili sudjelovala u njemu. Osuđenik je osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno KD. kako je već navedeno.1. koji je dakle. vodi poseban postupak. Okrivljenik može postati osuđenikom27 tek po završetku kaznenog postupka. dok je protiv okrivljenika kazneni postupak u tijeku. navodeći da joj je uvreda vraćena pa zahtijeva primjenu kaznenopravne sankcije i prema privatnom tužitelju. gubi svojstvo ovlaštenog tužitelja. u ovim slučajevima. Svaki optuženik je ujedno i okrivljenik. kao primjerice bliski srodnici i bračni drug oštećenika. osim onih koja DO pripadaju kao državnom tijelu. 27 Isključivo u slučaju donošenja pravomoćne osuđujuće presude. U tom slučaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tužbu. ako je počinjeno KD za koje se progon vrši po privatnoj tužbi. dok svaki okrivljenik ne mora postati optuženikom. Privatni tužitelj može svojom izjavom tijelu pred kojim se vodi postupak odustati od privatne tužbe do završetka glavne rasprave. Stoga možemo kazati da je privatni tužitelj osoba koja je ovlaštena da odluči o vršenju kaznenog progona. . postoje i KD za koja se progon vrši po privatnoj tužbi. TEMELJNI POJMOVI Okrivljenikom se smatra osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Protiv osumnjičenika se kazneni postupak ne vodi. Okrivljenik je i osoba s duševnim smetnjama prema kojoj se prema odredbama ZKP-a. Iznimka je protutužba koju podnosi osoba okrivljena zbog uvrede.odnosno 6 mjeseci od dana kad je DO odbacio prijavu. jedini ovlašteni tužitelj. Brojni su u praksi slučajevi na ovaj način pokrenutih postupaka. OKRIVLJENIK I NJEGOVA OBRANA 4. kad DO odustane od optužbe na glavnoj raspravi.

Tako se primjerice okrivljenika može. Neubrojiva se osoba ne smatra krivom i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija. tjelesno pregledati. uz prava koja ima kao stranka. nameću i određene obveze. dakle dok se pravomoćnom osuđujućom presudom ne utvrdi da je on zaista počinitelj KD. Međutim. Zakon stupa na snagu 6 mjeseci od dana objave u Narodnim novinama (objava: 24. Postojanje ove pretpostavke određuje i vrstu presude koju će sud donijeti u slučaju kad. . No. Jedno od najvažnijih okrivljenikovih prava je pravo da ga se tijekom trajanja postupka smatra nevinim. uvjetna osuda i sigurnosne mjere (npr. Okrivljena pravna osoba može imati branitelja. i pravne osobe mogu imati svojstvo okrivljenika. nije sigurno je li okrivljenik počinio KD. PRAVNI POLOŽAJ OKRIVLJENIKA Okrivljenik nije isključivo stranka u postupku. Prema dosadašnjem uređenju pravne osobe nisu mogle imati svojstvo okrivljenika u kaznenom postupku. prema novom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela28. Na okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku o obveznoj obrani (32/1. ali i odredbama ZKP-a.3 ZOPOKD). 4. TKO MOŽE BITI OKRIVLJENIK? U pravilu. PRESUMPCIJA OKRIVLJENIKOVE NEVINOSTI Presumpcija (pretpostavka) okrivljenikove nevinosti znači da se okrivljenika mora smatrati nevinim sve dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ta pretpostavka ne obori. kazneni postupak ne može pokrenuti. 4. Zbog prihvaćanja načela kontradiktornosti okrivljeniku se mora dopustiti izjašnjavanje o svim navodima tužitelja. Za okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlašten poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik (27/1 ZOPOKD). zabrana obavljanja određenih poslova). a prema njemu se mogu poduzimati i neke druge radnje s ciljem utvrđivanja relevantnih činjenica (može mu se npr. izvršiti analiza krvi radi utvrđenja količine alkohola i sl. npr. No. Dakle.4.2. pa svoju nevinost ne mora dokazivati. jer presumpcija i dalje postoji. Stoga mu se. unatoč njegovom protivljenju. 30 Nju može oboriti samo pravomoćna osuđujuća presuda. okrivljenik može biti svaka osoba koja je počinila KD. dakle osobama mlađima od 14 godina. što znači da neubrojiva osoba može biti okrivljena u kaznenom postupku. 28 Ovaj propis objavljen je u Narodnim novinama br. unatoč počinjenju KD. predstavnik pravne osobe ima prava ali i dužnosti okrivljenika. Osnovne značajke postupka su da se za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provodi jedinstveni postupak i donosi jedna presuda (23/1 ZOPOKD). 151/03. neubrojivost se utvrđuje tijekom kaznenog postupka. dok iz načela akuzatornosti proizlazi njegovo pravo znati zbog čega se okrivljuje i koji dokazi protiv njega postoje. sud može izdati dovedbeni nalog (30 ZOPOKD). rujna 2003.29 Postupak se ne može voditi prema djeci. U takvoj će situaciji sud morati donijeti oslobađajuću presudu. Postojanje ove presumpcije otklanja s okrivljenika teret dokaza jer se on smatra nevinim.).14 4. nakon provedene glavne rasprave. već i mogući izvor saznanja o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. postoje iznimke. osoba koja uživa kaznenoprocesni imunitet i protiv koje se.). 29 Vrste kaznenopravnih sankcija koje se mogu izreći pravnim osobama su: kazne (novčane i ukidanje pravne osobe). Ako se uredno pozvani predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda.3.30 Presumpcija okrivljenikove nevinosti je predviđena Ustavom.

a nije opravdao svoj izostanak. sud će izdati dovedbeni nalog. u postupku za KD za koje je predviđena kazna zatvora do 5 godina. 4. Naime. brat.6. Iznimka je provođenje tzv. iako to nije pravno dužan. ako se prema stanju stvari može očekivati izricanje kazne zatvora do 6 mjeseci. novčane kazne. Nositelj je ove funkcije okrivljenik. glavna se rasprava u sumarnom postupku može održati i bez okrivljenika ako su kumulativno ispunjena 3 uvjeta (441/3): ako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta. i te kako nastojati dokazati vlastitu nevinost kako ne bi bio osuđen. Tako bi primjerice važan razlog bila potreba da se reagira sudskom presudom. zakonski zastupnik. kontumacijskog postupka. te da tijekom postupka neće biti pravno dužan dokazivati svoju nevinost.31 4. Rješenje o suđenju u odsutnosti donosi vijeće nakon pribavljenog mišljenja tužitelja. 32 33 Okrivljenik. ako zaključi da tužitelj raspolaže jakim dokazima o njegovoj krivnji. POJAM OBRANE I BRANITELJA Obranu čine sve procesne radnje kojima je cilj utvrđenje činjenica korisnih za okrivljenika. glavna rasprava može se održati i bez nazočnosti optuženika koji je bio uredno pozvan i koji se očitovao u odnosu na sve točke optužbe krivim. U slučaju okrivljenikove smrti kazneni postupak se rješenjem obustavlja. PRAVNI UČINAK SMRTI ILI ODSUTNOSTI OKRIVLJENIKA Okrivljenik u pravilu mora biti nazočan tijekom trajanja kaznenog postupka. . odnosno oduzimanja imovinske koristi (305/2). Međutim. ako sud smatra da njegova nazočnost nije nužna. Iznimno. a odvjetnika može zamijeniti 31 Što ne znači da to neće uopće činiti. ako je već prije toga bio ispitan ili se očitovao o osnovanosti optužbe. uvjetne osude. sestra i hranitelj). Osoba osuđena u odsutnosti ima pravo zahtijevati obnovu postupka u roku od 1 godine od saznanja za presudu ako se u spomenutom roku pojavi pred sudom. Kazneni se postupak može obnoviti i ako je osuđena osoba već umrla. ovkavo suđenje nije moguće prema maloljetnicima. rođak u uspravnoj liniji. jer se radi o teškom KD koje je posebice uzbunilo javnost. Za branitelja se može uzeti samo odvjetnik.5. a postoje osobito važni razlozi 33 da mu se sudi iako je odsutan. svojim pravnim znanjem i procesnom vještinom pomaže u obrani. nakon proširenja sumarnog postupka na kaznena djela do 5 godina postavlja se pitanje opravdanosti ove odredbe. posvojenik. Žalba zadržava izvršenje rješenja. ukoliko je rješenje doneseno protivno mišljenju tužitelja. on će. Optuženiku se može suditi u odsutnosti ako je u bijegu ili inače nije dostižan državnim tijelima. pa preko njegova iskaza sud može doći do saznanja o tim činjenicama. te primjena onih pravnih propisa koji su za njega najpovoljniji. Branitelj je procesni pomoćnik okrivljenika koji mu. može biti i silom doveden pred sud. posvojitelj. ako postoji neki razlog koji bi uvjetovao donošenje povoljnije ili čak oslobađajuće presude.15 Njeno postojanje jamči okrivljeniku da neće biti osuđen ako zaista sa sigurnošću nije utvrđena njegova krivnja. U redovitom se postupku suđenje u pravilu vrši u nazočnosti okrivljenika. temeljem punomoći ili sudske odluke. Njegova je nazočnost potrebna jer je on izvor saznanja o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta pribavljenih izvršenjem KD. pod zakonskim uvjetima. U tom slučaju zahtjev za obnovu postupka mogu podnijeti DO i osuđeniku bliske osobe (bračni i izvanbračni drug.32 Ako se okrivljenik ne odazove pozivu. Nadalje.

Naime. branitelja će postaviti tek nakon podignuća optužnice. 2. može biti pismena i usmena. 4. ako to sam ne učini. ako prema svome imovnom stanju ne može podmiriti troškove obrane. 3. a posebne okolnosti slučaja to opravdavaju. nakon podignuća optužnice zbog KD za koje se prema zakonu može izreći 8 godina zatvora okrivljenik mora imati branitelja u vrijeme dostave optužnice. okrivljenik kojem se sudi u odsutnosti mora imati branitelja čim se donese rješenje o suđenju u odsutnosti. Obvezna formalna obrana znači da okrivljenik mora imati branitelja. ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlači kazneni postupak. gluh ili nesposoban da se sam brani . Ovakva se obrana u teoriji naziva nepravom obveznom obranom. ako je optužnim aktom35 postavljen zahtjev da se utvrdi da je okrivljenik počinio KD u stanju neubrojivosti. bračni. . Ako sud utvrdi postojanje spomenutih uvjeta te zahtjev okrivljenika prihvati.7. Obrana se može ostvarivati samo ako okrivljenik zna zbog čega se okrivljuje i koji dokazi postoje protiv njega.mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju. ako je okrivljenik nijem. 2) Stručna ili formalna obrana ostvaruje se djelatnošću branitelja. Izuzetak postoji ako je na glavnoj raspravi očito da je okrivljenik uzeo drugog branitelja radi odugovlačenja postupka. Sud može okrivljeniku postaviti branitelja čak i kad ne postoje navedeni uvjeti. odnosno izvanbračni drug oštećenika. pa će mu ga. 4. Branitelj ne može biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok. predlažući dokaze.16 odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom u postupku za KD za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora do 5 godina. 6. a. Branitelj ne može biti oštećenik. ako on postavi takav zahtjev. okrivljenik mora imati branitelja nakon podizanja optužnice. odrediti sud. za vrijeme dok pritvor traje. on mora imati branitelja čim se donese rješenje o pritvoru. na prijedlog predsjednika vijeća. predsjednik suda postavit će branitelja i po službenoj dužnosti za daljnji tijek postupka do pravomoćnosti presude (65/6). ako je protiv okrivljenika određen pritvor. Pred Vrhovnim sudom RH branitelj može biti samo odvjetnik. kako bi se razlikovala od već spomenute obrane koja se naziva pravom obveznom obranom. pa se stoga spominje i osobna pismena i osobna usmena obrana. 5. ako se postupak vodi zbog KD za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora okrivljenik mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju. 35 Misli se na optužnicu ili optužni prijedlog koji podiže DO ovisno o težini počinjenog KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. a kad Vrhovni sud RH odlučuje u vijeću od 7 sudaca. 34 Umjesto postavljenog branitelja okrivljenik uvijek može sam uzeti drugog branitelja (67/1). privatnog tužitelja ili oštećenika kao tužitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja. iznoseći završnu riječ) ili pismeno (podnošenjem različitih podnesaka). kao i osobna. u pobočnoj liniji do 4° ili po tazbini do 2°.34 U ovim slučajevima: 1. VRSTE OBRANE 1) Osobnu obranu vrši okrivljenik usmeno (iskazujući. Branitelj ne može biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili DO. branitelj može biti samo odvjetnik koji nakon položenoga pravosudnog ispita ima praksu od najmanje 5 godina u pravosudnim tijelima ili odvjetničkoj pisarni. osim ako je oslobođena dužnosti svjedočenja i izjavila je da neće svjedočiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok.

17 b. . s njim slobodno i bez nadzora komunicirati. .protudržavnog terorizma. vođen težnjom za učinkovitošću postupka. te da postupak može voditi čim je jedan od njih nazočan. . mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik. zajednička obrana neće biti moguća.razbojništva. Da bi branitelj mogao doista učinkovito vršiti funkciju obrane prijeko je potrebno da čim prije može pregledati spise i. To znači da sud tijekom postupka ne mora izvještavati sve. Ograničenja. a smatra se da je obrana osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branitelja. ako dva okrivljenika istodobno tvrde da je upravo onaj drugi počinio KD. ako je okrivljenik u pritvoru. 38 Npr.KD protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. srodnik u uspravnoj liniji. čime se onemogućuje eventualno namjerno otezanje s postupkom. dakle. a ne samo one koje mu idu na štetu. bračni ili izvanbračni drug. Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru. Branitelji se tijekom postupka ne mogu ponavljati. predviđa dosta široke mogućnosti da spomenuto pravo ograniči. Ovaj nadzor može trajati najdulje 2 mjeseca od određivanja pritvora i može se odrediti isključivo ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uvjeta: 1. nego samo jednog branitelja. U tom slučaju branitelj u postupku sudjeluje temeljem punomoći koju mu izdaje okrivljenik. ZKP predviđa da nakon podnošenja zahtjeva ovlaštenog tužitelja za pokretanje kaznenog postupka ili nakon što je istražni sudac prije donošenja rješenja o provođenju istrage poduzeo pojedine istražne radnje. poruke i razgovori okrivljenika koji se nalazi u pritvoru i branitelja. . brat. 4. ali ne mora imati branitelja.prikrivanje protuzakonito dobivenog novca. branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji služe pri utvrđivanju činjenica.otmice. Zakonodavac.37 4) Zajednička obrana znači da više (su)okrivljenika ima jednoga. branitelj se može s njime dopisivati i razgovarati bez nadzora. Imat će ga isključivo onda ako ga sam angažira. . sa svrhom osiguranja učinkovite obrane. Branitelj je ovlašten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik. posvojitelj. . . . a prava i dužnosti mu prestaju kad okrivljenik opozove punomoć i o tome obavijesti sud. Upravo stoga. . Branitelja okrivljeniku. Ta obrana nije dopuštena ako se protiv suokrivljenika postupak vodi zbog istog KD ili ako je to u suprotnosti s probicima njihove obrane. Fakultativna formalna obrana znači da okrivljenik može.36 3) Višestruka obrana znači da jedan okrivljenik može imati istodobno najviše tri branitelja. sestra i hranitelj. posvojenik.8.krivotvorenje novca.zlouporabe opojnih droga. ako se postupak vodi zbog točno određenih KD i to: . zajedničkog branitelja.ubojstva. OGRANIČENJA U PRAVIMA OBRANE Temeljna prava obrane. osim ako se on tome izričito ne protivi. Tako istražni sudac može rješenjem odrediti nadziranje pisma.dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom 36 37 Odnosno kada postavljeni branitelj bude razriješen.38 5) Materijalna obrana znači da državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku moraju utvrđivati i sve one činjenice koje okrivljeniku idu u prilog.

41 Imenovanje i razrješenje sudaca je u nadležnosti DSV-a. Neka od načela na kojima se ta služba temelji su samostalnost i neovisnost odvjetništva. Ustav ističe načelo javnosti u radu sudova navodeći da su «…sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. kako bi se osigurala neovisnost sudaca. OSNOVE USTROJSTVA ODVJETNIŠTVA Ustrojstvo odvjetništva regulirano je Zakonom o odvjetništvu. . obvezatnost udruživanja u Odvjetničku komoru. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je KD». sastavljati isprave. Sudovi su državna tijela koja u sustavu trodiobe vlasti obavljaju sudbenu vlast. pružanje pravne pomoći uz nagradu. Pri tome moraju postupati u skladu s Ustavom. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. Sve što mu je stranka povjerila ili je u zastupanju stranke saznao na bilo koji način. te zastupati stranke. javnog reda ili državne sigurnosti. Visina odvjetničke nagrade je određena tarifom Odvjetničke komore. ili radi zaštite privatnog života stranaka. te Statutom i drugim općim aktima Odvjetničke komore. te precizno određuje uvjete za razrješenje od ove dužnosti. Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja to od njega zatraži osim u slučajevima kad je to izričito predviđeno zakonom. Suci i suci porotnici zaštićeni su materijalnopravnim. posebno ako se sudi maloljetnicima. 41 «Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom». ili radi čuvanja vojne.40 a suci i procesnopravnim imunitetom. te sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Općenito o sudovima 5. navodi da je sudačka dužnost stalna. Tako Zakon o odvjetništvu određuje da «Odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći…». Ta je vlast samostalna i neovisna. niti smije «…biti pritvoren zbog KD počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda…». službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH. stavak 2. Odvjetnici su ovlašteni pružati sve oblike pravne pomoći pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. 39 Predviđa se i načelo sudjelovanja građana laika u sudovanju jer u odlučivanju sudjeluju i suci porotnici. SUD U KAZNENOM POSTUPKU a. 40 «Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. 4.18 2. ako postoje osnove sumnje da ih je počinila grupa ljudi ili zločinačka organizacija. Odvjetnici uživaju materijalnopravni i procesnopravni imunitet. te dužnosti čuvanja odvjetničke tajne. zakonima. Ustava: «Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala.9. kao i u skladu s Kodeksom odvjetničke etike. To znači da odvjetnici mogu davati pravne savjete. u ime RH».1. Pravo na obavljanje odvjetništva stječe se upisom u imenik odvjetnika. odvjetnik je dužan čuvati kao odvjetničku tajnu. 39 Članak 119. a Ustav. Odvjetništvo je u nas jedina javna služba koja osigurava pružanje pravne pomoći. 5. USTAVNE ODREDBE O SUDOVIMA Temeljna načela ustrojstva sudova određena su ustavnim odredbama. Istodobno se određuju mogući izuzeci od ovog načela. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde».

Prema težini ili značaju KD se određuje rang suda koji će postupak voditi u 1°. u teoriji se katkad. No. premda bi te predmete.42 b.2. općinski sudovi sužene nadležnosti. županijski i trgovački sudovi. po općim pravilima. sastav i ustrojstvo sudova uređuju se Zakonom o sudovima. općinski. misleći pri tome na svaki onaj sud u čiju nadležnost.4. . 5. STVARNA NADLEŽNOST Stvarna nadležnost kaznenog suda je takva nadležnost po kojoj sud rješava kaznene predmete određene vrste. a najviši sud je Vrhovni sud RH. za njih ne mora suditi isti sud ako su KD počinjena na različitim područjima. s obzirom na uvjete rada i opseg poslova. ili je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. U kaznenim predmetima sude samo općinski i županijski sudovi. 42 Naziv kazneni sud upotrebljavat ćemo katkad u sljedećim izlaganjima. Upravni sud RH. No. Razlikujemo nekoliko vrsta nadležnosti. POJAM I VRSTE NADLEŽNOSTI Nadležnost je zakonom određeno područje djelatnosti pojedinih sudova za rješavanje konkretnih kaznenih predmeta. VRSTE I USTROJSTVO SUDOVA Ustanovljenje.3. zatim Visoki prekršajni sud. među ostalim. A/ Općinski sudovi u kaznenim predmetima su nadležni: 1) suditi u 1° za KD za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. 2) poduzimati hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom KD počinjenih na području općinskog suda samo ako postoji bojazan da istražni sudac neće moći pravodobno poduzeti te radnje. ako su počinjena i KD iste težine ili značenja. Postoje 3 različite vrste općinskih sudova: a. te Vrhovni sud RH. U našem sudskom sustavu ne postoje posebni kazneni sudovi koji bi sudovali isključivo u kaznenim predmetima. rabi naziv kazneni sud. za ove sudove. unatoč tome. U RH djeluju prekršajni. Visoki trgovački sud RH. trebali rješavati različiti sudovi. U tom se slučaju ovisno o mjestu počinjenja KD ili pomoću nekog drugog kriterija mora odrediti koji će među sudovima istog ranga suditi u konkretnom slučaju.19 5. Zakonom se može propisati da u određenoj vrsti predmeta iz nadležnosti 2 ili više općinskih sudova s područja istoga županijskog suda rješava jedan od tih općinskih sudova. Nadležnost suda 5. spada i sudovanje u kaznenim predmetima. djelokrug. koji rješavaju predmete kod kojih se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. 3) obavljati druge poslove povjerene im zakonom. Predmet se iz nadležnosti jednog suda može prebaciti u nadležnost drugog suda ili jedan sud može istodobno rješavati više kaznenih predmeta.

spolnog odnošaja s djetetom. općinski sudovi pune nadležnosti koji. 7) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom: . . vode i postupke prema maloljetnicima. 4) obavljati i druge poslove propisane zakonom. te KD protiv RH. neće predmet dostaviti tom sudu. zlouporabe položaja i ovlasti. U tom slučaju. To mogu biti samo općinski sudovi u sjedištu županijskog suda. ili se radi o KD za koja je izričito predviđena nadležnost županijskog suda (prvostupanjska nadležnost)44. neovisno o zapriječenoj kazni. B/ Županijski sudovi su nadležni: 1) suditi u 1° za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor. Stranke su ovlaštene da za čitavog postupka (pa i po okončanju postupka putem zzz) istaknu prigovor stvarne nenadležnosti suda. No. 5) provoditi postupak izručenja. Ako sud utvrdi. 4) odlučivati u postupku izvršenja kazni zatvora prema posebnim propisima (nadležnost u postupku izvršenja).20 b. u slučaju vođenja postupka zbog počinjenog ubojstva na mah. te obavljati poslove međunarodne pravne pomoći uključivši i priznanje i izvršenje strane kaznene presude. 43 Proširena je nadležnost određena većim općinskim sudovima u kojima su ustanovljeni posebni kazneni odjeli. a po općim bi propisima spadali u nadležnost drugih općinskih sudova. od ovog postoji jedna iznimka. Sud tijekom kaznenog postupka mora po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu. C/ Vrhovni sud RH nadležan je: 1) odlučivati u 2° o žalbama protiv odluka županijskih sudova (drugostupanjska nadležnost).posebna nadležnost točno određenih županijskih sudova za suđenje u predmetima organiziranog kriminala određena je ZUSKOK-om. koji inače mogu rješavati teže kaznene predmete koji bi manjim susjednim sudovima mogli stvoriti teškoće. 3) provoditi istragu i druge radnje u vezi s njom (istražna nadležnost). 44 Nadležnost županijskog suda određena je. silovanja. otmice. samostalno ili temeljem prigovora. . 2) odlučivati o žalbama protiv presuda donesenih u 2° kad je to dopušteno (trećestupanjska nadležnost). 2) odlučivati o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u 1° (drugostupanjska nadležnost). 3) odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima. koji rješavaju predmete kod kojih se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. 6) rješavati o sukobu mjesne nadležnosti općinskih sudova sa svoga područja. To je moguće ako tijekom glavne rasprave sud ustanovi da je za suđenje nadležan niži sud. da nije stvarno nadležan. osim predmeta koje rješavaju općinski sudovi proširene nadležnosti. nego će sam provesti postupak i donijeti odluku. ali i predmete kod kojih je zapriječena kazna iznad 5 godina.43 c. proglasit će se nenadležnim i nakon pravomoćnosti rješenja dostaviti predmet nadležnom sudu.posebna nadležnost točno određenih županijskih sudova za suđenje zbog ranih zločina propisana je Zakonom o sudovima. dakle mogućnost da i stvarno nenadležan sud donese pravno valjanu odluku. općinski sudovi proširene nadležnosti.

što prisiljava zakonodavca da odredi dopunske (supsidijarne) kriterije. Temeljem ove teorije 2 kaznena suda i dalje ostaju mjesno nadležna. katkad se ovaj kriterij neće moći primijeniti. MJESNA NADLEŽNOST Mjesnom nadležnošću rješava se koji će od više stvarno nadležnih sudova rješavati konkretan kazneni predmet. distancijskih delikata. koje je područje svakog pojedinog suda u RH? Premda se odgovor na prvo pitanje čini jednostavnim. a posljedica je nastupila na drugom mjestu. ili se ne zna na kojem je području počinjeno ili pokušano. upotrebom supsidijarnog kriterija za rješavanje mjesne nadležnosti o kojem će još biti govora. Ako postupak još nije započeo.21 5. nije mjesno nadležan. 45 Prorogacija jest dogovor stranaka da im sudi sud koji za konkretan predmet. Odgovor daju odredbe materijalnog kaznenog prava gdje se od 3 moguća rješenja prihvaća teorija ubikviteta. kojima se točno određuje područje i sjedište svakog suda u RH. Po toj se teoriji mjestom počinjenja KD smatra kako mjesto na kojem je počinitelj djelovao. nije. U kaznenom postupku prorogacija (sporazum o nadležnosti) nije dopuštena.45 Prema nazivu ove vrste nadležnosti može se zaključiti o temeljnome (primarnom) kriteriju za određivanje mjesno nadležnog suda. on to nije zbog postojanja tzv. što ne rješava pitanje koji će od njih suditi u konkretnom predmetu. . služeći se ovim kriterijem. D/ mjesna nadležnost određenog suda (forum ordinatum) dolazi u obzir ako se ni jedan od spomenutih kriterija ne može primijeniti pa stoga nije moguće utvrditi koji je sud mjesno nadležan.47 Kriterij mjesta počinjenja KD. Predviđanje redoslijeda dopunskih kriterija osigurava se da mogućnost primjene prije navedenog kriterija isključuje primjenu poslije navedenih. temeljem zakonskih propisa. nadležnim će se smatrati sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. kao npr. To je mjesto počinjenja KD. To su takva KD kod kojih je počinitelj ponašanje (dakle radnju počinjenja KD) ostvario na jednom mjestu. B/ mjesna nadležnost suda na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište (forum domicilii) određuje se ako nije poznato mjesto počinjenja KD ili je to mjesto izvan teritorija RH. dakle pitanje područja pojedinih sudova. ili su oba izvan teritorija RH. u slučaju distancijskog delikta ili ako mjesto počinjenja uopće nije poznato. pa se mjesno nadležnim određuje u pravilu sud mjesta počinjenja (forum delicti comissi). riješeno je posebnim zakonskim propisima. odredili mjesno nadležan sud. potrebno je prethodno odgovoriti na 2 pitanja: 1. 46 U ovom će slučaju. 47 48 Zakon o područjima i sjedištima sudova. Naime. međutim. jedini kriterij za određivanje mjesne nadležnosti. Zbog značenja koje osobne okolnosti imaju u postupku prema maloljetnicima ovaj se kriterij u takvim postupcima smatra primarnim kriterijem. Tako se mjesna nadležnost dopunski određuje ovim redoslijedom: A/ mjesna nadležnost suda koji je prvi započeo postupak (forum praeventionis) određuje se ako je KD počinjeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja.46 Drugo pitanje. Uz pomoć ovih kriterija mjesno će se nadležan sud određivati samo ako to nije moguće učiniti primjenom primarnog kriterija. U takvom će slučaju Vrhovni sud RH odrediti jedan od stvarno nadležnih sudova kao mjesno nadležan sud.48 C/ mjesna nadležnost suda na čijem se području okrivljenik uhiti ili se sam prijavi (forum deprehensionis) određuje se ako nije poznato mjesto počinjenja KD ni prebivalište ili boravište okrivljenika. mjesno nadležnim biti određen onaj sud koji je postupak prvi započeo. tako i mjesto na kome je nastupila posljedica. koje se mjesto smatra mjestom počinjenja KD? 2.5. Da bismo.

DELEGIRANA NADLEŽNOST Delegacija nadležnosti jest prenošenje mjesne nadležnosti s mjesno nadležnog na mjesno nenadležan. ovdje se sud može oglasiti mjesno nenadležnim samo do pravomoćnosti optužnice. Koneksitet znači da postoji povezanost između nekoliko kaznenih predmeta. 5. ali je svrsishodno da taj postupak vodi neki drugi stvarno nadležan sud. S obzirom na razloge zbog kojih dolazi do delegacije nadležnosti. kada za to postoje naročito važni razlozi (32/3). Ako je kazneno djelo počinjeno tiskom.6. To znači samo do spomenutog trenutka stranke mogu istaknuti prigovor mjesne nenadležnosti. Takva će se delegacija provesti ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi. jedini sudac mora biti izuzet. ali stvarno nadležan sud. bolest jedinog suca). nadležan je sud na čijem se području nalazi to pristanište. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj državi. a ne na području na kojem je KD počinjeno. sud je dužan po službenoj dužnosti paziti i na vlastitu mjesnu nadležnost. Privatna tužba može se podnijeti i sudu na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište. Obligatorna delegacija nadležnosti vrši se kad sud koji je po općim propisima mjesno nadležan nije u mogućnosti voditi neki kazneni postupak. Stoga se predmet (ili više predmeta) mora prenijeti u nadležnost nekog drugog suda. - Kao kod stvarne nadležnosti. B/ razlozi pravne prirode (npr. No. NADLEŽNOST PO KONEKSITETU Nadležnost po koneksitetu omogućuje promjenu kako mjesno tako i stvarno nadležnog suda. U ostalim slučajevima kad je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili zrakoplovu. Fakultativna delegacija nadležnosti vrši se ako sud nadležan po općim propisima može voditi kazneni postupak. 5. nadležan je sud na čijem je području spis tiskan. . slučaj u kojemu svi svjedoci i okrivljenik prebivaju na području nekog drugog suda. nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda odnosno zrakoplova ili domaće pristanište u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi.7. Poseban slučaj promjene mjesne i stvarne nadležnosti. Npr. objektivni i mješoviti. Vrhovni sud RH može za postupanje u pojedinom predmetu iz nadležnosti općinskog suda.22 Posebni slučajevi određivanja mjesne nadležnosti. za razliku od stvarne nadležnosti gdje je to moguće tijekom čitavog postupka. nadležan je sud na čijem se području tiskani spis raspačava. Ako je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili domaćem zrakoplovu dok se nalazi u domaćem pristaništu. Na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika RH. Razlozi se mogu svrstati u 2 skupine: A/ razlozi stvarne prirode (npr. Razlozi te povezanosti mogu biti raznovrsni pa stoga razlikujemo 3 vrste koneksiteta: subjektivni. Svrha vremenskog ograničenja za podnošenje prigovora mjesne nenadležnosti jest onemogućavanje stranke koja zna da je sud mjesno nenadležan da prigovor podnese tek kada sud zaključi da bi kazneni postupak za nju mogao nepovoljno završiti. odrediti kao stvarno nadležni županijski sud. razlikujemo 2 vrste delegirane nadležnosti – obligatornu i fakultativnu.

3°. Nekoliko kaznenih predmeta. jedinstveni postupak može se provesti samo pred višim sudom». pa je za neka od tih KD nadležan niži. Sastav suda 5. . Sud može odlučiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je više osoba okrivljeno za više KD. a za neka niži sud. nadležnost po koneksitetu je nadležnost jednog suda za nekoliko kaznenih predmeta koje bi. 2° i. A/ Za sve supočinitelje nadležan je. kao i za one koje nisu prijavile pripremanje. sud koji je kao nadležan za jednog od njih prvi započeo postupak. razlikujemo sastav suda 1°. B/ Sud koji je nadležan za počinitelja KD nadležan je. navodi da ako je «…za neka od KD nadležan viši. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između sudova. eventualno.9. po općim propisima. SUKOB O NADLEŽNOSTI Pozitivan sukob postoji kad 2 ili više sudova drže da su nadležni u istom predmetu. Objektivni koneksitet jest veza među kaznenim predmetima koja se temelji na KD. i za sudionike (poticatelje.49 O spajanju postupaka odlučuje sud koji je nadležan za vođenje jedinstvenog postupka. dakle na onome što se objektivno dogodilo. Pri tome suđenje može provoditi: 49 Tako se npr. Mješoviti koneksitet predstavlja kombinaciju subjektivnog i objektivnog koneksiteta. Takav se slučaj u materijalnom kaznenom pravu naziva sudioništvom. morali rješavati različiti sudovi.23 Subjektivni koneksitet takva je vrsta povezanosti među kaznenim predmetima kojoj je temelj počinitelj (subjekt) KD. A/ Sastav suda prvog stupnja određuje se prema težini KD u povodu kojeg se kazneni postupak vodi. što znači da. te za prikrivatelje i osobe koje su pomogle počinitelju nakon počinjenja KD. B/ Ako su za više počinjenih KD nadležni sudovi iste vrste. a za neka viši sud. nadležan je viši sud. počinjenje ili počinitelja KD. u pravilu. c. A/ Ako je ista osoba okrivljena za više KD. Ako je za neka od tih KD nadležan viši. unatoč počinjenju jednog KD ovdje postoji jer je u počinjenju sudjelovalo nekoliko osoba. pomagatelje). Ako do sukoba o nadležnosti dođe. a za neka niži sud. Postupak provodi i odluku donosi zajednički neposredno viši sud. ali samo ako između počinjenih KD postoji međusobna veza i ako postoje isti dokazi. temeljem zakonskih odredbi. nadležan za sva KD je onaj sud koji je na zahtjev ovlaštenog tužitelja prvi započeo postupak. dok negativan sukob postoji ako smatraju da u konkretnom predmetu nisu nadležni.8. u pravilu. SASTAV SUDA U NAS Sastav suda ovisi o tome u kojem stupnju se predmet rješava. svaki od njih dužan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. a ako postupak još nije započet sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. Ovakvu situaciju u materijalnom kaznenom pravom nazivamo stjecajem. jedinstveni postupak može se provesti samo pred višim sudom. Dakle. provodi se poseban postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. 5. što znači da postoji situacija u kojoj je nekoliko osoba počinilo nekoliko KD. Sud može iz važnih razloga ili iz razloga svrhovitosti do završetka glavne rasprave odlučiti da se postupak za pojedina KD ili protiv pojedinih okrivljenika razdvoji i posebno dovrši ili preda drugome nadležnom sudu.

53 Protiv 2° presude dopuštena je žalba 3° sudu samo: 1) ako je 2° sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio 1° presudu kojom je izrečena takva kazna. jer ovaj sud u 1° sudi isključivo za KD za koja je zapriječena kazna zatvora iznad 10 godina ili dugotrajni zatvor (ili za točno određena KD za koja je zapriječena kazna zatvora manje od 10 godina).sudsko vijeće sastavljeno od 2 profesionalna suca i 3 suca porotnika sudit će za KD za koja je zapriječena kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajnog zatvora (samo u županijskim sudovima). B/ Sastav suda drugog stupnja. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. 2) ako se odlučuje na sjednici vijeća. Stranke ovu suglasnost ne mogu opozvati (18/3).sudsko vijeće sastavljeno od jednog profesionalnog suca i 2 suca porotnika sudit će u slučajevima kod kojih je za KD zapriječena kazna zatvora iznad 5 godina pa do 15 godina zatvora. ugrožavanja sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom (i to prijetnjom za napad na nju.24 . sastav suda ovisi o visini zapriječene kazne. 52 Rasprava će se pred 2° sudom održati «…samo ako je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja izvedu novi dokazi ili ponove već prije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu glavnu raspravu». C/ Sastav suda trećeg stupnja53 ovisi o tome koji je sud odlučivao u drugom stupnju. Trećestupanjski sud može biti samo Vrhovni sud. 2) ako je 2° sud na temelju održane rasprave utvrdio činjenično stanje drukčije nego 1° sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju utemeljio svoju presudu. 3) ako je 2° sud preinačio 1° presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim.sudsko vijeće sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca koje će. grubog postupanja s ranjenicima. i to: 50 Osim za KD prouzročenja smrti iz nehaja. teške ozljede na mah (sa smrtnom posljedicom). On ima ovlasti vijeća. U 2° sudu će suditi: 1) ako se provodi rasprava:52 . 51 I županijski sud može biti 1° sud. osim ako sastav vijeća nije propisan posebnim zakonom. Ovakvo vijeće sudit će kako u županijskim sudovima ako je propisana kazna do 10 godina zatvora (20/3). prisile na spolni odnošaj.51 .sudsko vijeće sastavljeno od 3 profesionalna suca koje će u županijskim sudovima u 2° suditi za KD za koja je zapriječena novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. . tjelesne ozljede iz nehaja (sa smrtnom posljedicom). no u ovom sudu nikad neće suditi sudac pojedinac. tako i u Vrhovnom sudu ako je propisana kazna do 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (22/2). koji odlučuje na sjednici vijeća.50 Iznimno. članove njezine obitelji. koji će suditi za KD za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina (18/2). . tako i u županijskim sudovima (od 10 do 15 godina zatvora). dakle profesionalni sudac. . spolnog odnošaj zlouporabom položaja i izazivanja prometne nesreće (sa prouzročenjem smrti jedne ili više osoba iz nehaja). isključivo u Vrhovnom sudu. pa razlikujemo: . privatni stan ili prijevozno sredstvo). suditi za KD za koja je propisana kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.sudsko vijeće sastavljeno je od 2 suca i 3 suca porotnika. neopravdane odgode povratka ratnih zarobljenika. zlouporabe međunarodnih znakova. Vijeća u spomenutom sastavu mogu sudovati kako u općinskim (od 5 do 10 godina zatvora). zlouporabe nuklearnih tvari. stranke se mogu suglasiti do početka glavne rasprave da glavnu raspravu u kaznenom postupku za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora do 10 godina provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac. a u Vrhovnom sudu za KD sa propisanom kaznom do 15 godina. njezine službene prostorije.sudac općinskog suda kao pojedinac. povrede pregovarača.

25 - sudsko vijeće sastavljeno od 3 profesionalna suca ako je u drugom stupnju odlučivao županijski sud; - sudsko vijeće sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca ako je u drugom stupnju odlučivao Vrhovni sud RH (22/3).54 D/ Kad odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca ako je riječ o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora blaža od petnaest godina, a u vijeću sastavljenom od pet sudaca ako je riječ o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora. 5.10. NAČIN DONOŠENJA SUDSKIH ODLUKA U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naloga. Presudu donosi samo sud, a rješenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Odluke se, dakle i presude, donose nakon usmenog vijećanja i glasovanja. Vijećanje je iznošenje vlastitih mišljenja, sporazumijevanje i savjetovanje o odluci koju bi trebalo donijeti. Glasovanje je izjašnjavanje svakog pojedinog člana vijeća o svakom pitanju o kojem se raspravljalo. Predsjednik vijeća upravlja vijećanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je dužan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se glasovi razdijele na više od 2 mišljenja tako da niti jedno nema za sebe većinu glasova, pitanja će se razdvojiti i glasovanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Ako se na taj način ne postigne većina, odluka će se donijeti tako da će se glasovi koji su za okrivljenika najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna većina. Članovi vijeća ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća, ali član vijeća koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije dužan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet će se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenika najpovoljniji. Na njegov zahtjev ta će se okolnost posebno navesti u obrazloženju presude. Pri odlučivanju najprije se glasuje je li sud nadležan, je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rješavanje o glavnoj stvari. Pri odlučivanju o glavnoj stvari najprije će se glasovati je li okrivljenik počinio KD i je li za nj kriv, a nakon toga glasovat će se o kazni, drugim kaznenim sankcijama, troškovima kaznenog postupka, imovinsko-pravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. Ako je ista osoba optužena za više KD, glasovat će se o krivnji i kazni za svako KD, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva KD. Vijećanje i glasovanje obavljaju se u nejavnom zasjedanju. U prostoriji u kojoj se obavlja vijećanje i glasovanje mogu biti nazočni samo članovi vijeća i zapisničar. Odluka je donesena kad je za nju glasovala većina članova vijeća. Osuda na dugotrajni zatvor može se donijeti samo jednoglasno. d. Suci 5.11. IZUZEĆE Pravilnost sudske odluke, među ostalim, ovisi i o nepristranosti suca koji rješava konkretni kazneni predmet. Nepristranost postoji ako bi donesena odluka bila ista i kad bi druge osobe bile stranke ili ako bi u tom istom predmetu drugi sudac donio istovjetnu odluku.
54

Nepostojanje sudaca porotnika u sastavu 3° suda jasno pokazuje da ovaj sud ne može provesti raspravu i utvrđivati činjenice, već će odlučivati isključivo o pogrešnoj primjeni prava.

26 Izuzeće znači da određenom sucu, zbog razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost, u određenom kaznenom predmetu neće biti dopušteno sudjelovanje u suđenju. Razlozi za izuzeće mogu biti različiti – ovisno o tome razlikujemo isključenje od otklona (rekuzacije). Isključenje predstavlja obvezno izuzeće jer su razlozi koji dovode u sumnju nepristranost suca veoma izraženi. U takvom se slučaju sudac izuzima od bilo kakve procesne radnje u konkretnom kaznenom predmetu. Ovi razlozi izričito se određuju i već samo njihovo postojanje obvezno dovodi do odluke o izuzeću. Razlozi otklona ili rekuzacije nisu izraženi u tolikoj mjeri da bi zahtijevali da sudac odmah prekine svaku djelatnost u konkretnom predmetu. Radi se o različitim razlozima koji se, zbog svoje brojnosti, ne mogu izričito navesti, ali nadležno tijelo, ako zaključi da bi mogli utjecati na suca, ipak može donijeti odluku o izuzeću. Sudac ili sudac porotnik isključen je od obavljanja sudske dužnosti: 1) ako je oštećen KD, 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tužitelj, oštećenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, bračni drug ili srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobočnoj liniji do 4°, a po tazbini do 2°, 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tužiteljem ili oštećenikom u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja ili hranjenika, 4) ako je u tome kaznenom predmetu obavljao istražne radnje ili je sudjelovao u odlučivanju o prigovoru protiv optužnice ili je sudjelovao u postupku kao tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoćenik oštećenika odnosno tužitelja, ili je ispitan kao svjedok ili vještak. 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom ili izvanrednim pravnim lijekom. Rekuzacija kao vrsta izuzeća prihvaćena je odredbom po kojoj sudac ili sudac porotnik može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti ako se (izvan navedenih slučajeva) navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. Sudac ili sudac porotnik čim sazna da postoji koji od razloga za isključenje, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji će mu odrediti zamjenu. Ako je riječ o isključenju predsjednika suda, on će odrediti sebi zamjenika između sudaca toga suda, a ako to nije moguće, zatražit će od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu (37/1). Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon, izvijestit će o tome predsjednika suda (37/2). Izuzeće mogu tražiti i stranke (38/1). Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzeće do početka glavne rasprave, a ako su za razlog isključenja saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja (38/2). Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u žalbi ili u odgovoru na žalbu, ali najkasnije do početka sjednice tog suda (38/3). Stranka može tražiti izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda (38/4). Stranka je dužna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijašnjem zahtjevu za izuzeće koji je odbijen (38/5). O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se traži izuzeće i predsjednika suda o zahtjevu za izuzeće predsjednika vijeća, suca ili suca porotnika odluku o izuzeću donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac koje je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika između sudaca tog suda (39/1). Ako se traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda RH, odluka o izuzeću donosi se na općoj sjednica toga suda. Protiv tih odluka žalba nije dopuštena (39/2). Prije donošenja rješenja o izuzeću pribavit će se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest će se i drugi izvidi (39/3). Protiv rješenja

27 kojim se zahtjev za izuzeće prihvaća nije dopuštena žalba. Rješenje kojim se zahtjev za izuzeće odbija može se pobijati posebnom žalbom, a ako je takvo rješenje doneseno nakon podignuća optužbe, onda samo žalbom protiv presude (39/4). Ako je zahtjev za otklon podnesen nakon početka glavne rasprave ili ako u zahtjevu nije zatraženo izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda odnosno ako stranka nije u zahtjevu navela dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće, zahtjev će se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomično. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje nije dopuštena žalba. Rješenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnoj raspravi vijeće. U donošenju tog rješenja može sudjelovati sudac čije se izuzeće traži (39/5). Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je riječ o otklonu, može do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode (40).

III. TEMELJNA NAČELA KAZNENOG POSTUPKA
1. NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU KAZNNOG PROGONA KOJU VRŠI DRŽAVNI ODVJETNIK 1.1. NAČELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA Načelo oficijelnosti kaznenog progona je načelo po kojemu se kazneni progon vrši po službenoj dužnosti u javnom interesu i bez obzira na volju oštećenika. Primjenjuje se tijekom čitavog kaznenog postupka budući da bez zahtjeva tužitelja kazneni postupak ne bi mogao postojati. Funkcija progona temeljna je funkcija, bez koje nema postupanja, pa od postojanja progona ovisi i postojanje postupka.55 Budući da se progon vrši u javnom interesu, posve je razumljivo da je povjeren posebnom državnom tijelu – DO. On, dakle, po službenoj dužnosti (ex officio) vrši kazneni progon. DO ima monopol progona ako se radi o KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. Nadzor nad ovim monopolom se osigurava putem instituta supsidijarnog tužitelja. Iznimke od načela oficijelnosti su slučajevi kad se kazneni progon vrši temeljem privatne tužbe ili prijedloga oštećenika.56 1.2. NAČELO LEGALITETA I OPORTUNITETA (SVRHOVITOSTI) KAZNENOG PROGONA Za razliku od načela oficijelnosti koje odgovara na pitanje tko vrši kazneni progon, ova načela nam daju odgovor na pitanje kada se vrši kazneni progon. Načelo legaliteta kaznenog progona je takvo načelo po kojemu DO mora vršiti kazneni progon uvijek kad su ispunjeni zakonski uvjeti.57
55

U slučaju odustanka ovlaštenog tužitelja od progona, sud, makar to i ne smatrao opravdanim, mora obustaviti kazneni postupak.
56

Oštećenik može odustati od prijedloga za progon do završetka glavne rasprave. U tom gubi pravo da ponovno podnese prijedlog. Ako je sam oštećenik podnio kaznenu prijavu ili je stavio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon
57

Kad govorimo o KD u svezi s načelom legaliteta kaznenog progona, uvijek mislimo isključivo na ona KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. Ostala KD, dakle ona za koja se progon vrši temeljem prijedloga ili po privatnoj tužbi, nisu ili su samo uvjetno povezana s ovim načelom.

28 Načelo oportuniteta kaznenog progona je takvo načelo po kojemu DO, ako utvrdi postojanje zakonskih uvjeta, kazneni progon će vršiti samo ako zaključi da je to svrhovito (oportuno). Prema ZKP-u: «Ako Zakon drukčije ne propisuje (oportunitet), DO je dužan poduzeti kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD za koje se progoni po službenoj dužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe (načelo legaliteta)».58 Slučajevi kod kojih se progon vrši sukladno načelu oportuniteta su iznimke od načela legaliteta. Najvažniji slučajevi su: A/ Uvjetna odgoda kaznenog postupka. Osim kad mu je to po zakonu dopušteno, DO može odlučiti da odgodi početak započinjanja kaznenog progona ako je kaznena prijava podnesena za KD za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a KD je nižeg stupnja krivnje kod kojega razmjeri štetnih posljedica ne nalažu javni probitak kaznenog progona. Rješenje o odgodi početka kaznenog progona DO može donijeti samo uz prethodnu suglasnost oštećenika i privolu osumnjičenika i njegovu pripravnost da ispuni jednu ili više obveza (175/1).59 DO će prije davanja suglasnosti upozoriti oštećenika da u slučaju davanja suglasnosti na odgodu započinjanja kaznenog progona i donošenja odluke o odbacivanju kaznene prijave gubi pravo nastavka progona (175/2). Rješenje o odgodi kaznenog progona DO će dostaviti oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz upozorenje oštećeniku da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici (175/4). U slučaju kad je osumnjičenik ispunio obvezu koja mu je naložena, DO će donijeti rješenje kojim će odbaciti prijavu (175/3). B/ Nagodba s pokajnikom. Glavni DO RH može pod uvjetima i na način propisan posebnim zakonom rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka protiv osobe koja je postala pripadnikom zločinačke organizacije ako je to, razmjerno težini počinjenih KD i važnosti iskaza te osobe, važno za otkrivanje KD i članova zločinačke organizacije. Posebni zakon koji podrobnije regulira ovu materiju je Zakon o USKOK-u.60
58

Slabiji dokazi, koji bi ukazivali samo na mogućnost da je netko počinitelj KD (npr. činjenica da je netko, unatoč ograničenim primanjima, kupio skupi automobil, a u njegovu je susjedstvu upravo u to vrijeme počinjena teška krađa) nisu dovoljni za kazneni progon. Moraju postojati dokazi koji ukazuju na vjerojatnost počinjenja KD od neke osobe, postoji, dakle, viši stupanj mogućnosti – osumnjičena osoba npr, ne samo da živi u susjedstvu i kupuje skupi automobil, već je i viđena u neposrednoj blizini i u vrijeme počinjenja djela, a usto je u njezinu stanu pronađen dio ukradenog nakita.
59

Te obveze su:

1) izvršenje kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene KD, 2) uplata određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu štete žrtvama KD, 3) ispunjenje obveze zakonskoga uzdržavanja, 4) obavljanje rada za opće dobro na slobodi, 5) podvrgnuće odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima. 6) podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja uz pristanak osumnjičenika na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije.
60

Posebni uvjeti koje predviđa ZUSKOK (čl. 29.-32.) su:

Glavni državni odvjetnik može od suda iz članka 24. stavka 1. ZUSKOK-a zahtijevati donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postala pripadnik zločinačke organizacije: 1. protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz članka 21. ZUSKOK-a počinjeno u okvirima zločinačke organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zločinačke organizacije može osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna može ublažiti, 2. ako je iskaz te osobe razmjeran težini počinjenoga kaznenog djela i važnosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije ili njihovih počinitelja, odnosno za otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela zločinačke organizacije.

d) da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade. ZUSKOK-a neće prešutjeti i 4. stavka 1. i 4. 504. 509. 34/93. ⇒ Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u tijeku ili su ove sankcije pravomoćno izrečene ili je maloljetnik odlukom centra za socijalnu skrb smješten u ustanovu socijalne skrbi. maloljetnik ispuni obveze. stavka 2. predmetima. spolnog odnošaja s nemoćnom osobom iz članka 189. ZUSKOK-a izjasni da će u odnosu na kaznena djela iz članka 21. 2. ZUSKOK-a prema odredbi članka 238. Prema čl. KZ. ZUSKOK-au cilju da protiv potaknute osobe bude pokrenut postupak za to djelo. 62 Prema čl. KZ. KZ. ZUSKOK-a i njegovu počinitelju prešutjeti. stavka 2. br. ovoga Zakona koji je: 1. 2. 1. 3. 3.61 Nakon što. 504. . DO može odluku o nepokretanju postupka uvjetovati spremnošću maloljetnika da ispuni određene obveze. DO može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo KD maloljetnika ako s obzirom na težinu i narav KD i pobude iz kojih je ono počinjeno vođenje postupka i izricanje sankcije za to KD očito ne bi imalo svrhe (65 ZSM). stavka 1. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da neće ništa što mu je poznato o drugom kaznenom djelu iz članka 21. Prije podnošenja zahtjeva Ravnatelj će upozoriti osobu iz članka 29. u svezi sa čl. prestaje važiti stari Zakon o krivičnom postupku ("NN". ovoga članka. 3. Zakona o kaznenom postupku. stavka 2. prijašnji život maloljetnika i njegova osobna svojstva. KZ. stavka 2. osim odredaba članka iz glave XXX. Ravnatelj će pribaviti pisanu izjavu kojom se ta osoba obvezuje: 1. kod imuniteta).29 C/ Slučajevi primjene načla svrhovitosti u postupku prema maloljetnicima. silovanja iz članka 188. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da neće ništa što mu je poznato o kaznenom djelu iz članka 21. uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb. da joj ništa drugo osim onoga što će iskazati kao svjedok nije poznato u svezi s bilo kojim drugim okolnostima iz stavka 2. 61 Te su obveze: a) da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu KD.). st. teškog ubojstva iz članka 91. ZUSKOK-a i njegovu počinitelju prešutjeti. DO donosi konačnu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku. KZ). 52/91. međunarodnog terorizma iz članka 169. ugrožavanja sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom iz članka 170.3. organizator zločinačke organizacije. otmica zrakoplova ili broda iz članka 179. morskog i zračnog razbojništva iz članka 180. stavka 2. stavka 1. KZ i spolnog odnošaja s djetetom iz članka 192. stavka 2.. ZKP. uzimanja talaca iz članka 171. 3. državni odvjetnik daje odobrenje kod fakultativno primarne primjene teritorijalnog načela (čl. počinio jedno ili više kaznenih djela ubojstva iz članka 90. Nakon što se osoba iz članka 29.. znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Tako npr. poticatelj na počinjenje kaznenog djela iz članka 21. KZ. i 4. ZUSKOK-a odgovarati kao svjedok i na pitanja iako je vjerojatno da time izlaže sebe ili blisku osobu teškoj sramoti.. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da ništa što mu je poznato o pribavljenoj imovinskoj ili drugoj koristi ili prihodu. KZ stavka 2. KZ. stavka 1. ZKP/93. stavka 1. 38/93. Ne može se ispitati kao svjedok počinitelj za kojega postoje okolnosti iz članka 29. ZKP/9762 ako na području RH kazneno djelo počini stranac koji ima prebivalište u stranoj Taj zahtjev Glavni državni odvjetnik može podnijeti na obrazloženi prijedlog Ravnatelja do zakazivanja glavne rasprave u kaznenom predmetu protiv pripadnika zločinačke organizacije. KZ. KZ. točke 1. D/ Svi slučajevi kod kojih je za kazneni progon potrebno odobrenje nadležnog tijela (npr. E/ Ustupanje kaznenog progona stranca.. pribavljenoj imovini ili drugoj okolnosti u svezi s kaznenim djelima iz članka 21. stavka 1. 13. KZ. (Postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje . c) da se podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti. stavka 1. i 28/96. stavka 2. ⇒ Za KD za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 5 godina ili novčana kazna DO može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka iako postoji osnovana sumnja da je maloljetnik počinio KD ako smatra da ne bi bilo svrhovito da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na narav KD i okolnosti u kojima je KD počinjeno. b) da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja.

ali ne i državnog odvjetnika. poduzimanje hitnih istražnih radnji. st. ZKP čl. zatim načelna jednakost u pravima supsidijarnog tužitelja i državnog odvjetnika. . koje će se primjenjivati do donošenja posebnih zakona.st. 1. što ukljujčuje i pravo suprostavljanja. odvjentika (nakon početka glavne rasprave). Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru.1. toj državi se može ustupiti kazneni progon ako se strana država tome ne protivi. Sadržaj načela pravičnog postupka: b) a) jednako postupanje prema svima. 2. 29. Ista procesna prava kao i tužitelj osigurana su kroz ova procesna pravila: pravo nazočnosti stranaka (dakle i okrivljenika) procesnim radnjama. jednkost oružja). NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU OBRANE I ZAŠTITU TEMELJNIH PRAVA OKRIVLJENIKA 2. ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. sudsko vijeće na prijedlog drž. istražni sudac na prijedlog drž. (Postupak za izručenje okrivljenih i osuđenih osoba).: Ovaj Zakon utvrđuje pravila kojima se osigurava da nitko nedužan ne bude osuđen.: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. ustupanje nije dopušteno ako se on tome protivi. od strane države zatražit će se da u roku od 15 dana izvijesti preuzima li gonjenje. a da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predviđa zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadležnim sudom. bez nazočnosti stranaka.30 državi. NAČELO PRAVIČNOG POSTUPKA Pravne osnove ovog načela: a) Ustav čl. O ustupanju odlučuje primjenom načela svrhovitosti: državni odvjetnik (do početka postupka). 1. osim ako je dano osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. pravo izjašnjvanja osimnjičenika prije odlučivanja o istražnom zahtjevu. b) neutraliziranje faktične nejednakosti okrivljenika suprostavljenog državi (ostvarivo kroz načelo zaštite okrivljenika) c) ravnopravni procesni položaj okrivljenika. Uvjeti za ustupanje su: . glave XXXI.ako je oštećenik državljanin RH. 1. donošenje odluke o sukobu nadležnosti bez nazočnosti stranaka. . odvjetnika (tijekom istrage). primjena mjera privremenog ograničavanja ustavnih prava i sloboda. pravo poduzimanja svih radnji koje može poduzeti protustranka (tzv. - Iznimke od načela pravičnog postupka: - međunarodnih ugovora u krivičnim stvarima). ZKP predviđa pravo stranaka pregledati dokaze i razgledati spise. pravo istražnog suca neposredno odbiti dokazni prijedlog okrivljenika.da se radi o kaznenom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora do deset godina ili o kaznenom djelu ugrožavanja javnog prometa. Tako ZKP predviđa: pozivanje optuženika na glavnu raspravu.

NAČELO RAZMJERNOSTI Ovo načelo znači sukladnost mjera ograničavanja temeljnih prava i sloboda težini kaznenog djela zbog koje se vodi postupak (apstrakni razmjer). ne bis in idem. iz 197/1). NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU SUĐENJA 3. dakle. 2.3. Istražni sudac ne mora prihvatiti prijedloge stranaka o provođenju istražnih radnji (arg. Razmjer između pritvora i «počinjenog» kaznenog djela.: Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.31 2. identitet presude i optužbe.  Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage istražni sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka (196) inkvizitorna maksima. ali samo uz dopuštenje istražnog   . Sadržaj ovog načela čine posebna procesna pravila predviđena radi zaštite okrivljenika: 1. ZKP čl. INKVIZITORNO I AKUZATORNO NAČELO I. isključivo on odlučuje koje će se radnje provesti. zabrana reformatio in peius. 16. ISTRAGA a) Inkvizitorni elementi istrage 1. st. presumcija okrivljenikove nevinosti. svjedoku ili vještaku. 2. 5. Osobe koje su nazočne istražnim radnjama mogu predložiti istražnom sucu da postavi određena pitanja okrivljeniku. umjesto određivanja pritvora. 2. NAČELO ZAŠTITE OKRIVLJENIKA Ovo načelo je realizacija jednog elementa načela pravičnosti usmjerenog na uklanjanje faktične neravnopravnosti okrivljenika. Provođenje mjera opreza ili jamstva. te sukladnost izrečenih mjera u konkretnom slučaju (konkrenti rezmjer). Istragu provodi istražni sudac. 3. očekivane kazne i potrebe trajanja pritvora. Pravne osnove ovog načela: Ustav čl. st. 3.1. Razmjer visine jamčevine s konkretnim događajem Primjena ovog načela u našem pravu: - 3. 4. in dubio pro reo. 2.2.: Dvojbu glede postojanja činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe kaznenog zakonodavstva sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika.

. Načelo javnosti se ne odnosi na istragu. prijedlog stranaka i oštećenika istražni sudac može odbiti. zatražit će da o tome odluči izvanraspravno vijeće (197/1).okrivljenik.63 . Položaj stranaka u istrazi je relativno ravnopravan: . . . III. Istraga se provodi samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja (188/1).(190/2). Međutim.kad državni odvjetnik u tijeku istrage ili nakon završene istrage izjavi da odustaje od progona. 64 U takvu slučaju mogu se poduzeti istražne radnje koje ne trpe odgodu. Pravo istražnog suca na ispitivanje okrivljenika (225/1). 2. njegov branitelj. što omogućuje obranu jer optuženik zna zbog čega ga se okrivljuje.64 Ako se istražni sudac ne složi s istražnim zahtjevom državnog odvjetnika. 3. . Ipak. 2.32 suca mogu i neposredno postavljati pitanja (198/7). način izvođenja istražen radnje određuje isključivo istražni sudac. dok u slučaju kad se ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika da se obavi pojedina istražna radnja. b) Akuzatorni elementi istrage 1. 2. Optužnica se pismeno formulira i točno određuje njen sadržaj (268). Pri uručenju optužnice sud će okrivljenika poučiti o tome njegovu pravu (272/1). istražnim radnjama mogu prisustvovati stranke. GLAVNA RASPRAVA 63 Rješenje će se dostaviti državnom odvjetniku i okrivljeniku.rješenje o provođenju istrage koje donosi istražni sudac određeno je zahtjevom ovlaštenog tužitelja (189/1). istražni će sudac o tome izvijestiti državnog odvjetnika.stranke i oštećenik mogu u tijeku istrage stavljati istražnom sucu prijedloge da se obave pojedine istražne radnje. II. Dakle. kao i državni odvjetnik mogu biti nazočni prilikom izvođenja istražnih radnji (198/5). zatražit će da o tome odluči izvanraspravno vijeće županijskog suda. No ovom pravu je supotstavljeno pravo okrivljenika da ne iznosi svoju obranu niti odgovara na pitanja (225/2).okrivljenik.istraga se vodi samo u svezi s onim kaznenim djelom i protiv onog okrivljenika na koje se odnosi rješenje o provođenju istrage (195/1). istražni sudac mora obustaviti rješenjem istragu (200). postupak pred sudom može se voditi samo na temelju zahtjeva ovlaštenog tužitelja – optužnica (267/1). osim ako postoji opasnost od odgode (198/5). Ako se u tijeku istrage pokaže da postupak treba proširiti na drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe. 3. Nakon što je završena istraga. . njegov branitelj. kao i državni odvjetnik imaju pravo uvida u spise i pravo pregleda predmeta (68 i 155/5). ali o svemu što je poduzeto mora se izvijestiti državni odvjetnik (195/2). Okrivljenik ima pravo podnijeti prigovor protiv optužnice u roku od osam dana od dana dostave. OPTUŽIVANJE Akuzatorni elementi 1. koji protiv toga rješenja imaju pravo žalbe (189/1).

Usto. b) Inkvizitorni elementi 1. 2.Tijekom rasprave vijeće može odlučiti da se izvedu dokazi koji nisu predloženi ili od kojih je predlagatelj odustao (322/3) – inkvizitorna maksima. . unakrsno ispitivanje (cross-examination).Okrivljenik ima pravo izjasniti se o optužbi (320/3). njima najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. SKRAĆENI POSTUPAK Inkvizitorna obilježja 1. Tijek glavne rasprave određen je u skladu s akuzatorskim načelom: . Sud ima pravo ispitivati okrivljenika (334/1). IV. odnosno na glavnoj raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici (350/1) – identitet presude i optužbe. zatim protustranka. Prvo govori tužitelj. . ponovno će mu izložiti njezin sadržaj na način na koji je optuženik može najlakše razumjeti (320/1). koje je inače karakteristično za anglosaksonski. sud bi tada morao donijeti odbijajuću presudu (353/2). okrivljenik nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja (320/2 u svezi sa 4/3). . predsjednik vijeća upitat će optuženika je li razumio optužbu. To znači da su ovlašteni tužitelj i okrivljenik izjednačeni u pravima.Dokazni je postupak kontradiktoran. 3. 2. Glavna rasprava ima obilježja spora ravnopravnih stranaka pred sudom. glavna rasprava je javna. . tijekom iznošenja iskaza svijedoka ili vještaka. branitelj. iako nije predložila izvođenje nekog dokaza.65 . što znači da stranka. .Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj. Ovom pravu je supotstavljeno pravo okrivljenika da ne iznosi svoju obranu niti odgovara na pitanja. Ovime je kod nas uvedeno tzv. osim ako optuženik drugačije ne zahtijeva (320/7). Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja: 65 Tako npr. Na glavnoj raspravi se primjenjuje načelo neposrednosti. . zatim oštećenik. Sud još uvijek ima aktivnu ulogu tijekom glavne rasprave što mu smanjuje objektivnost: . Pri tome.Ako bi tijekom rasprave ovlašteni tužitelj odustao od kaznenog progona.Nakon što je optužni akt pročitan. pa optuženik (343).Glavna rasprava počinje čitanjem optužnog akta (319/1). .Ako se optuženik očituje da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. ispitat će se na završetku dokaznog postupka. Ako nije.Nakon završenog dokaznog postupka slijede govori stranaka. može se o tom dokazu izjasniti te sudjelovati u njegovu izvođenju. . dakle akuzatorni postupak. a tek nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća (326/1).33 a) Akuzatorni elementi 1.Tijekom priprema za glavnu raspravu predsjednik vijeća može i bez prijedloga stranaka narediti pribavljanje novih dokaza za glavnu raspravu (287/3).

Ako državni odvjetnik nakon primitka kaznene prijave ocijeni da nema osnove zahtijevati pokretanje kaznenog postupka. V. U oba navedena slučaja radi se o inkvizitornom elementu jer sud mora voditi računa i o optužbi. a već je prije toga bio ispitan ili se očitovao o osnovanosti optužbe i ako sud smatra da njegova nazočnost nije nužna (441/3). Time se osigurava djelovanje isključivo po službenoj dužnosti. .2 ZSM). zatražit će da o tome odluči vijeće za mladež višeg suda (77/2 ZSM). To ukazuje na kumulaciju funkcija. 66 . POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Inkvizitorni elementi 1. Ako se sudac za mladež ne suglasi s prijedlogom državnog odvjetnika. što je inkvizitorni element. Kad se sudi maloljetniku. 66 67 Razlikovati od tzv. supsidijarnog tužitelja. obavijestit će o tome oštećenika koji može u roku od osam dana zahtijevati da vijeće za mladež višeg suda odluči o pokretanju postupka (62/1. Vijeće nije vezano za prijedlog državnog odvjetnika pri odlučivanju hoće li prema maloljetniku izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru (85/1 ZSM).Glavna rasprava održat će se ako i ne dođe državni odvjetnik koji je uredno pozvan. Ova mogućnost također uvjetuje kumulaciju funkcija. Kad vijeće ne prihvati prijedlog o obustavi postupka nadležni će državni odvjetnik nastaviti postupak prema maloljetniku (77/3 ZSM). uvijek se isključuje javnost (83/1 ZSM). Kad vijeće odluči da je oštećenikov zahtjev osnovan nadležni će državni odvjetnik nastaviti postupak prema maloljetniku (76/3 ZSM). Oštećenik može u roku od osam dana zahtijevati da vijeće za mladež višeg suda odluči o nastavku postupka (76/2 ZSM).34 . Kazneni postupak prema maloljetniku pokreće se za sva kaznena djela samo na zahtjev državnog odvjetnika (45/1 ZSM). . 4. (77/1 ZSM). sudac za mladež obustavit će postupak i o tome obavijestiti oštećenika (76/1 ZSM). 2. Kad vijeće odluči da se prema maloljetniku pokrene postupak. temeljem sudskog rješenja. nadležni će državni odvjetnik preuzeti postupak prema maloljetniku (62/3 ZSM).Ako državni odvjetnik ustanovi da nije svrhovito vođenje postupka prema maloljetniku stavit će prijedlog sucu za mladež da obustavi postupak. . Za kaznena djela za koja se postupa po prijedlogu ili po privatnoj tužbi postupak se može pokrenuti ako je ovlaštena osoba stavila prijedlog za pokretanje postupka nadležnom državnom odvjetniku u roku od tri mjeseca od dana kad je saznala za kazneno djelo i počinitelja (45/2 ZSM). Postupak se može voditi suprotno volji državnog odvjetnika. što uvjetuje kumulaciju funkcija. Ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta. U tom slučaju oštećenik ima pravo na glavnoj raspravi zastupati optužbu u granicama optužnog prijedloga (441/1).Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnove za vođenje postupka i izjavi da odustaje od postupka. 2. Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti okrivljenika ako je uredno pozvan 67.Glavna rasprava može se održati ako i ne dođe privatni tužitelj koji ima prebivalište izvan područja suda kojem je podnesena privatna tužba ako je sudu stavio prijedlog da se glavna rasprava održi u njegovoj odsutnosti (441/2). . 3.

Naprimjer: A/ Okrivljenik u nekim slučajevima ne mora biti nazočan glavnoj raspravi. Izraz materijalna istina se koristi zato što se u postupku.68 B/ Iskaz okrivljenika iznensen u istrazi može se pročitati kad optuženik na glavnoj raspravi odstupi od svojega prijašnjeg iskaza (335/1). o oduzimanju stvari. u kaznenom postupku mora utvrditi istinu. dakle. a prema ocjeni vijeća može se sadržaj isprava i drugih dopisa ukratko usmeno izložiti. 3. B/ Svjedoci i vještaci moraju biti ispitani na glavnoj raspravi. bolesti ili drugih važnih uzroka. budući da ZKP predviđa i mogućnost njegovog prisilnog dovođenja (320/3). ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili znatno otežan zbog starosti. pročita zapisnik o njegovu prijašnjem ispitivanju. NAČELO TRAŽENJA MATERIJALNE ISTINE «Sud i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist» (8/1). 4) ako su stranke suglasne da se umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka. Ako svjedok ili vještak unatoč urednom pozivu neopravdano izostane. C/ Nakon što je sud izrekao presudu. 68 Vidjeti poglavlje o pravnom učinku odsutnosti okrivljenika. duševno oboljele ili se ne mogu pronaći. ZKP predviđa i iznimke od načela neposrednosti. bez obzira je li bio pozvan ili ne. D/ Zapisnici o očevidu. a postupak se vodi zbog KD za koje je propisana kazna zatvora do 8 godina. predsjednik vijeća odmah će presudu objaviti. odnosno pred istim predsjednikom vijeća. 3) ako je svjedok ili vještak ispitan izvan glavne rasprave.2. Sud. i to bez suglasnosti stranaka (331/1). a postupak se vodi zbog KD za koje je propisana kazna zatvora iznad 8 godina. ili ne želi iskazivati (335/2). isprave. prepoznavanju i uzimanju otisaka prstiju i drugih dijelova tijela. Ako sud ne može nakon glavne rasprave istog dana izreći presudu. C/ Zapisnici o iskazima svjedoka. odgodit će objavu presude najviše za 3 dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude (356/1). suoptuženika ili već osuđenih sudionika u KD te zapisnici ili drugi dopisi o nalazu ili mišljenju vještaka mogu se prema odluci vijeća pročitati samo: 1) ako su ispitane osobe umrle. o pretrazi stana i osoba. odnosno vještaka koji nije nazočan.35 3.3. pridržavanjem formi postupanja. vijeće može naložiti da se odmah prisilno dovede (308/1). NAČELO NEPOSREDNOSTI SUDSKE OCJENE DOKAZA Načelo neposrednosti sudske ocjene dokaza znači da se dokazi tijekom glavne rasprave moraju ocjenjivati u njihovom izvornom (originalnom) obliku. knjige. dolazi do formalne istine koja u svakom slučaju ne mora biti istina u materijalnom smislu. Istina koja se utvrđuje u kaznenom postupku naziva se materijalnom istinom. Nekoliko najvažnijih odredbi prema kojima se vidi da je u našem kaznenom postupku prihvaćeno načelo neposrednosti su: A/ Okrivljenik mora biti ispitan na glavnoj raspravi. Dopisi koji imaju značenje dokaza podnose se u izvorniku (330/1). odnosno reproducirati na glavnoj raspravi radi utvrđivanja njihova sadržaja. 5) ako su svjedoci ili vještaci ispitani pred istim vijećem. 2) ako svjedoci ili vještaci bez zakonskih razloga neće iskazivati na glavnoj raspravi. spisi i drugi dopisi kao i tehničke snimke koje služe za utvrđivanje činjenica. . pročitat će se.

stranke mogu i na raspravi pred drugostupanjskim sudom iznositi nove dokaze i činjenice (377/4). Ako je izjavljena samo žalba u korist optuženika.69 B/ Načelo traženja istine izražava se prihvaćanjem inkvizitorne maksime koja ovlašćuje sud da po službenoj dužnosti i neovisno o prijedlogu stranaka utvrđuje činjenice koje smatra značajnima. . B/ Zabrana reformatio in peius. Načelo traženja materijalne istine se očituje u različitim odredbama. To znači da je u našem pravu prihvaćena slobodna ocjena dokaza koja onemogućuje sudu da sam odlučuje o vrijednosti svakog pojedinog dokaza. raspravi može izvede dokaze koji nisu predloženi ili od kojih je predlagatelj odustao (322/3). ova tijela moraju se pridržavati zakonskih formi čak i tada kada zaključe da im te forme onemogućuju utvrđenje materijalne istine. ali žalitelj je dužan navesti razloge zašto ih prije nije iznio (365/4). a ne odnosi se na državna tijela koja u kaznenom postupku sudjeluju. čime se omogućuje makar i naknadno utvrđenje važnih činjenica. D/ Beneficium novorum: iznošenje novih dokaza nije vezano rokovima.36 Formalna se istina najčešće poklapa s materijalnom istinom (ako je sud u formalnom postupku točno utvrdio činjenice). Nitko ne može biti ponovno suđen za KD za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka (11/1). no to ne mora uvijek biti slučaj (ako je sud formalno postupajući netočno utvrdio činjenice). presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu (381). C/ Priznanje optuženika ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze (320/6). nove činjenice i dokazi mogu se iznositi i nakon pravomoćnosti korištenjem instituta obnove kaznenog postupka (401. Načelo traženja materijalne istine je načelo koje zahtijeva od zakonodavca da u pravilu izbjegava propisivanje onih formi postupanja koje bi mogle otežati utvrđenje materijalne istine u kaznenom postupku. Ona je izražena u odredbama kojima se ovlašćuje: istražni sudac da i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka (196) predsjednik vijeća može da i bez prijedloga stranaka naredi pribavljanje novih dokaza za glavnu raspravu (287/3) vijeće da na gl. nove činjenice i novi dokazi se mogu iznositi i u žalbi. a mogu ponoviti i one prijedloge što ih je predsjednik vijeća ili vijeće prije odbilo (322/1). 69 Tako sud može smatrati točnim iskaz nekog svjedoka iako je on suprotan usklađenim iskazima čak petorice svjedoka. Neke od tih odredaba su: stranke i oštećenik mogu do završetka glavne rasprave predlagati da se izvide nove činjenice i pribave novi dokazi. Naime. 405/1/3). naprimjer: A/ Pravo suda i državnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima (8/2). Ne može se ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je oslobođena pravomoćnom presudom (11/2). Načelo traženja materijalne istine vrijedi isključivo za zakonodavca. - Iznimke od načela traženja materijalne istine su naprimjer: A/ Ne bis in idem.

72 Međutim. U našem se kaznenom postupku ovo načelo odnosi kako na sudsku raspravu (prvostupanjsku i drugostupanjsku). Osobe koje budu na glavnoj raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe. a ne i na drugi način. vijeće može naložiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao slušatelji budu nazočni na glavnoj raspravi ako se mjerama za održavanje reda ne bi moglo osigurati neometano održavanje glavne rasprave. a na ponovljeno narušavanje. u sudnici se ne smiju obavljati fotografska. televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi (299/3). 2) čuvanja tajne. predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko. sudskoj raspravi mogu biti nazočne unaprijed neodređene osobe. ali uvijek nakon njihova ispitivanja. Ono znači da. nakon opomene. D/ Postojanje identiteta presude i optužbe. Tako se predviđa da ako osuđenik traži obnovu kaznenog postupka navodeći da je sudac u svezi s donesenom presudom počinio KD. osim čuvara okrivljenika koji može biti naoružan (292/3).2). U tom slučaju glavna će se rasprava dovršiti bez nazočnosti optuženika. NAČELO JAVNOSTI SUDSKE RASPRAVE Načelo javnosti je ustavno načelo pa vrijedi za sve postupke u našem pravnom sustavu. kojoj bi štetila javna rasprava. 3. Iznimno. vijeće ga može ponovno udaljiti iz zasjedanja.37 C/ Formalna dokazna teorija. Isključenje javnosti protivno zakonu predstavlja apsolutno bitnu povredu odredbi kaznenog postupka. pa bi se u slučaju ulaganja žalbe i postojanja ovog žalbenog razloga. Sud pri tome nije vezan za prijedloge tužitelja o pravnoj ocjeni djela (350/2). te objavljivanje podataka kako u tijeku rasprave. Iznimke od načela javnosti: Javnost se može isključiti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka. B/ Sa sjednice vijeća drugostupanjskog suda suda javnost se može isključiti samo iznimno uz uvjete propisane ZKP-om (374/5). Čak se i okrivljenik. onda i sve dok traje dokazni postupak. odnosno na glavnoj raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici (350/1). televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. . tako i o donesenim sudskim odlukama. ovisno o prostornim mogućnostima sudnice. To načelo omogućuje iznošenje onoga što se na raspravi čulo.70 mora se to dokazati pravomoćnom presudom kojom je sudac proglašen krivim za dotično KD. Neke se činjenice mogu utvrđivati samo zakonom točno određenim dokazima. te činjenice mogu se utvrditi i drugim dokazima (405/2). Prema odluci vijeća optuženik može biti udaljen iz sudnice za određeno vrijeme. presuda iz takvog postupka morala ukinuti. može udaljiti iz sudnice. ako je to potrebno radi: 1) zaštite sigurnosti i obrane RH. 70 71 Npr. ako ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda (300/1). tako i na sjednice vijeća drugostupanjskog suda.4.72 Unatoč načelu javnosti. Iskaz svjedoka koji bi potvrdio primanje mita ne bi bio dovoljan za obnovu postupka. filmska. Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na KD koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj. a presudu će mu priopćiti predsjednik ili sudac član vijeća u nazočnosti zapisničara (300/2). Odredbe u kojima se očituje ovo načelo su naprimjer: A/ Glavna rasprava je javna i mogu joj biti nazočne punoljetne osobe (292/1. Prije završetka dokaznog postupka predsjednik vijeća pozvat će optuženika i izvijestiti ga o tijeku glavne rasprave. primio je mito da bi donio osuđujuću presudu. a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ovim se sprečavaju česti i neosnovani zahtjevi kojima bi se tražila obnova postupka.71 Ako se postupak protiv njega ne može provesti zbog toga što je umro ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Ako bi optuženik nastavio narušavati red i vrijeđati dostojanstvo suda.

38 3) čuvanja javnog reda i mira. TIJEK KAZNENOG POSTUPKA 1. 4) zaštite osobnog ili obiteljskog života okrivljenika. Postupak prema maloljetnicima vodi se prema maloljetnim osobama za koje se osnovano sumnja da su počinile KD. Predsjednik vijeća upozorit će osobe koje budu na glavnoj raspravi iz koje je javnost isključena da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi saznale i da je odavanje tajne KD (294/3). 5) zaštite probitaka maloljetnika (293). oštećenika. Redoviti kazneni postupak vodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile KD za koje je propisana kazna iznad 5 godina zatvora. NAČELO USMENOSTI SUDSKE RASPRAVE Načelom usmenosti osigurava se takav tijek raspravljanja pred 1° i 2° sudom u kojemu će se sve izjave davati. postupak prema maloljetnicima. a dokazi iznositi u usmenoj formi. 3. odnosno izvanbračnom drugu i njegovim bliskim srodnicima (294/2). OPĆENITO O TIJEKU KAZNENOG POSTUPANJA 1. njihove zastupnike i branitelja (294/1). NAČINI KAZNENOG POSTUPANJA Razlikujemo redoviti i sumarni postupak. Ovo načelo vrijedi samo za sudske rasprave. Vijeće može dopustiti da na glavnoj raspravi iz koje je javnost isključena budu nazočne pojedine službene osobe. oštećenika ili drugog sudionika u postupku. a bez odobrenja suda ne smiju se objaviti ni podaci o tijeku postupka. a ni donesena odluka (55/1 ZSM).5. IV. Isključenje javnosti se ne odnosi na objavu presude. Kad se sudi maloljetniku uvijek se isključuje javnost (83/1 ZSM). . znanstveni i javni radnici. a u vrijeme pokretanja postupka odnosno suđenja nisu navršile 23 godine života. Skraćeni (sumarni) kazneni postupak vodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile KD za koje je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. a na zahtjev optuženika može to dopustiti i njegovu bračnom. te posebne postupke. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke.1.

jamstvo.1. te postupanje po žalbi. dovođenje. Kad se okrivljenik prvi put poziva. GLAVNA RASPRAVA I PRESUDA 1. upotrijebiti u različitim stadijima kaznenog postupka. Moguće je da postupak bude obustavljen već u istrazi ili d a se postupak po žalbi i ne vodi. može se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima. Optužnica i prigovor protiv optužnice B. POSTUPAK O PRAVNIM LIJEKOVIMA 1. ili se . 2. Ukratko govoreći. Izvanredni pravni lijekovi Kazneni postupak započinje donošenjem rješenja o provođenju istrage. To su: istraga. PRETHODNI POSTUPAK 1. Redoviti kazneni postupak može proći kroz nekoliko faza. OPĆENITO O MJERAMA OSIGURANJA Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika se mogu. To znači da svaki postupak ne mora proći kroz sve spomenute faze. glavna rasprava s donošenjem i objavljivanjem presude.2. zadržavanje i pritvor. optuživanje. Ako se okrivljenik ne može odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje. te da branitelj može biti nazočan njegovu ispitivanju. a u pravilu završava pravomoćnošću presude. Danas u njih spadaju: poziv. Pripreme za glavnu raspravu 2.39 1. mogli bismo zaključiti da redoviti kazneni postupak može proći kroz nekoliko faza. Predistražni postupak 2. Istraga 3.2. mjere opreza. a po službenoj dužnosti će ukinuti mjere ili ih zamijeniti blažim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu. 2. Glavna rasprava 3. ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha može postići blažom mjerom (87/2). Presuda C. MJERE OSIGURANJA NAZOČNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE OPREZA 2. poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja. Redoviti pravni lijekovi 2. OPĆI PREGLED REDOVITOG KAZNENOG POSTUPKA A. pod zakonskim uvjetima. uhićenje. POZIV Poziv je pismeni nalog okrivljeniku da se u određeno vrijeme pojavi pred tijelom kaznenog postupka. Sud će prilikom odlučivanja o primjeni mjera «paziti da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom» (87/1).

Osoba kojoj je povjereno izvršenje naloga predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da pođe s njom. Prilikom njihove upotrebe će se okrivljenik upozoriti da se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere. Dovedbeni nalog izvršavaju redarstvene vlasti. bračnim ili izvanbračnim drugom. posvojenikom ili posvojiteljem osim ako se postupak vodi zbog KD počinjenog na štetu nekog od tih osoba. Prije započinjanja kaznenog postupka i tijekom istrage mjere opreza nalaže i ukida istražni sudac. Protiv vojnih osoba. čime se izbjegava određivanje najteže mjere osiguranja.40 njegovo ispitivanje može odgoditi. Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na vlastiti stan. odnosno ustanove da ih dovede. MJERE OPREZA Mjere opreza su mjere određene zakonom koje se primjenjuju u slučajevima u kojima bi se mogao odrediti pritvor. Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na nesmetano općenje s braniteljem (90/4). a iz okolnosti očito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv.4. a svoj izostanak ne opravda. koje su vezane uz pritvor. a nakon podizanja optužnice ili optužnog prijedloga pa do pravomoćnosti presude – vijeće ili sudac pojedinac (90/5) . Prema potrebi sud može naložiti tjelesni pregled ili vještačenje radi provjere postojanja gore navedenih okolnosti. 7) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom (90/2). već će se zatražiti od njihova zapovjedništva. djecom. težom mjerom ili pritvorom (90/1). 2. 6) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice. Mjere opreza jesu: 1) zabrana napuštanja boravišta. 3) obveza okrivljenika da se povremeno javlja određenoj osobi ili državnom tijelu. DOVOĐENJE Dovođenje je mjera prisile prema okrivljeniku kojom se on silom dovodi pred sud. i to u bilo kojem od ovih slučajeva: A/ ako je doneseno rješenje o pritvoru. Radi se dakle o mjerama supstitucije. Sud može izdati dovedbeni nalog. roditeljima. 2. dovest će se prisilno. 5) zabrana poduzimanja određene poslovne aktivnosti. B/ ako uredno pozvani okrivljenik ne dođe. C/ ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva. te pravo na nesmetane veze s ukućanima. pripadnika redarstvene vlasti i pripadnika pravosudne policije neće se izdavati dovedbeni nalog. 4) zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Mjere opreza mogu biti naložene tijekom cijeloga kaznenog postupka. ta mjera može zamijeniti drugom mjerom opreza. Ako okrivljenik to odbije. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti može obuhvatiti i zakonitu profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog KD počinjenog u okviru te djelatnosti (90/3). 2) zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja.3.

Mjere će se ukinuti i prije proteka roka od 2 mjeseca ako je za njima prestala potreba ili ako više nema zakonskih uvjeta za njihovu primjenu (90/6). odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zatečena pod okolnostima koje upućuju na to da je upravo ona počinila kazneno djelo. odrediti kome će pripasti vrijednost dana kao jamčevina. odnosno sudac pojedinac ili vijeće. odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja kaznenog postupka neće pobjeći. a najdulje do pravomoćnosti presude. a ovlaštenje za to imaju prema ovim osobama: A/ protiv koje izvršavaju dovedbeni nalog. a sam okrivljenik obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. C/ zatečenima u KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. osim ako to s obzirom na okolnosti uhićenja nije nikako moguće. Jamčevina uvijek glasi na svotu novca koja se određuje s obzirom na težinu KD. Osoba spriječena u bijegu se mora odmah dovesti istražnom sucu ili redarstvenim vlastima. Svaka 2 mjeseca istražni sudac. Zatečena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela. 2. Položena jamčevina. te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje jamstvo. Redarstvene su vlasti dužne o uhićenju . Na isti se način postupa i kad kazneni postupak pravomoćno završi rješenjem o obustavi postupka ili presudom. mogu i bez sudskog naloga obaviti samo redarstvene vlasti. U tom slučaju jamstvo se ukida. 2. B/ protiv koje treba izvršiti rješenje o pritvoru. Prilikom uhićenja uhićenika se mora odmah izvijestiti o razlozima uhićenja. izašla na mjesto događaja može privremeno. unatoč danom jamstvu. oduzimanje slobode nekoj osobi zbog sumnje da je počinila KD. oduzeti dozvolu za upravljanje motornim vozilom od osobe za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj (90/9). o tome se mora izvijestiti jedno od tih tijela.5. te ih rješenjem produljiti ili ukinuti ako one više nisu potrebne. svatko smije spriječiti bijeg osobe zatečene u KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. odrediti pritvor ako na uredan poziv ne dođe. vrijednosni papiri ili druge pokretnine vraćaju se. D/ za koju postoje osnove sumnje da je počinila KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. ali samo kad postoji i neki od razloga za određivanje pritvora. a najdulje do tri dana. sukladno propisima. a ako to nije moguće. predviđeno kao supstitucija pritvoru. Uhićenje vrše redarstvene vlasti. dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obvezi jedne ili više osoba da će u slučaju bijega okrivljenika platiti utvrđeni iznos jamstva. Ako okrivljenik pobjegne.41 Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba. rješenjem će se. Ako je presudom izrečena kazna zatvora. Protiv okrivljenika će se. kao i mjere opreza. Jamčevina se sastoji u polaganju gotovog novca. dragocjenosti. UHIĆENJE Uhićenje. jamstvo prestaje kad osuđenik stupi na izdržavanje kazne. ako se sprema pobjeći ili ako postoji neka druga zakonska osnova da se protiv njega odredi pritvor. Okrivljenik protiv kojeg treba odrediti pritvor ili je pritvor protiv njega već određen zbog bojazni da će okrivljenik pobjeći može se ostaviti na slobodi. No. u slučaju vjerojatnosti da je počinjeno kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa. a hipoteka skida. ispitat će po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerama opreza. vrijednosnih papira.6. JAMSTVO Jamstvo je. osobne i obiteljske prilike okrivljenika. a izostanak ne opravda. Redarstvena vlast koja je.

O uhićenju će se obavijestiti i nadležno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih članova obitelji uhićenika o kojima se on brine. Zakašnjenje moraju posebno obrazložiti. ako DO protiv uhićenika još nije podnio istražni zahtjev. ⇒ Ako se radi o zadržavanju od 24 sata (slučajevi pod B i C) istražni sudac može iznimno.42 obavijestiti obitelj uhićenika u roku od 24 sata. a najkasnije u roku od 24 sata dovesti istražnom sucu ili ga pustiti na slobodu. ali samo u zakonom određeni slučajevima i za točno određeno vrijeme. .-59. 32. jedan dan po rješenju istražnog suca. ZADRŽAVANJE Uhićenik se može zadržati nakon uhićenja i prije nego što je doneseno rješenje o određivanju pritvora. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog. sudionike ili prikrivače. ako postoje razlozi za određivanje pritvora. Ako državni odvjetnik do isteka roka od četrdeset osam sati ne podnese istražni zahtjev. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke. KZ. Zakona o policiji i čl. A/ Redarstvene vlasti mogu zadržati uhićenika do 24 sata bez donošenja formalne odluke i bez bilo kakva obrazloženja. sakriti. ako se radi o kaznenim djelima iz članka 181. Redarstvene vlasti moraju uhićenika odmah. prikupljanja podataka o dokazima. ako su ispunjeni ovi uvjeti: postoji prijedlog redarstvene vlasti ili DO za određivanje ove mjere.7. na prijedlog redarstvenih vlasti ili državnog odvjetnika odrediti da se uhićenik zadrži kod policije (umjesto u okružnom zatvoru). - C/ Temeljem ponovnog rješenja o zadržavanju za još 24 sata koje istražni sudac može donijeti ako su ispunjeni već navedeni uvjeti uz jedan dodatni . zadržavanje je potrebno radi utvrđivanja istovjetnosti. te otklanjanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. 54. ne može se utvrditi njezina istovjetnost i dr. što je regulirano odredbama čl. osim ako se on tome protivi. D/ Temeljem rješenja o zadržavanju uhićenika do 48 sati (preventivno zadržavanje). ili ako postoji osnovana sumnja da će uništiti.).75 Zadržavanje može trajati najduže 4 dana – jedan dan (24 sata) kod policije. ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će uhićenik pobjeći (krije se.74 koje istražni sudac može donijeti: po službenoj dužnosti ili na prijedlog DO: ako postoji osnovana sumnja da je uhićenik počinio KD koje mu se stavlja na teret.ako su glede uhićenika prikupljene obavijesti o drugom KD. Eventualna primjena sile prilikom uhićenja mora biti u skladu s načelo razmjernosti. te još jedan dan 73 74 75 Cilj: omogućavanje polcijskih izvida. jedan dan po ponovnom rješenju istražnog suca. provjere alibija. ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhićenik počinio KD koje mu se stavlja na teret. uhićenik će se pustiti na slobodu (98/2). B/ Istražni sudac može pisanim i obrazloženim rješenjem odrediti da se uhićenik koji mu je doveden zadrži do 24 sata (istražno zadržavanje)73. ZKP za koje je moguće izreći kaznu zatvora preko pet godina. Cilj: osigurati vrijeme državnom odvjetniku za formaliziranje progona. 2.

43 temeljem odredaba o zadržavanju tijekom 48 sati koje ne može trajati duže od 24 sata ako je uhićenik već prije bio zadržan rješenjem istražnog suca. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće odmah po njezinu primitku (99/2). Osnove za određivanje pritvora. Uhićenik ima pravo žalbe protiv rješenja o zadržavanju za vrijeme trajanja te mjere. sudionike ili prikrivače . Zakonodavac razlikuje obligatorni od fakultativnog pritvora. vodit će se računa o razmjeru između težine počinjenoga KD. kazne koja se. sud može okrivljeniku odrediti pritvor (fakultativni pritvor): 1) ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se. Žalba ne zadržava izvršenje nijednog od ovih rješenja. a ne postoje uvjeti za obvezni pritvor. ne može se utvrditi njezina istovjetnost i dr. može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja pritvora. Istražni sudac će uhićenika zadržati do donošenja odluke nadležnog suda o istražnom zahtjevu i pritvoru. posebno o njegovu trajanju. 4) ako su u pitanju KD: ubojstva. udruživanja za počinjenje KD ili kojeg drugog KD za koje je propisana kazna zatvora od 12 godina ili teža kazna. Protiv toga rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od dvadesetčetiri sata. zlouporabe opojnih droga.). silovanja. iznude.koluzijska opasnost. . sakriti. PRITVOR Pritvor može biti određen samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom. odnosno o pritvoru nakon podignute neposredne optužnice ili optužnog prijedloga. Pri odlučivanju o pritvoru. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke. Čim prestanu razlozi zbog kojih je pritvor određen. Pritvor se mora odrediti (obvezni ili obligatorni pritvor) protiv okrivljenika kojem je izrečena kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna. Sudbena tijela pred kojima se vodi postupak postupat će u predmetima u kojima je određen pritvor posebno žurno. Ako nadležna sudbena vlast ne odredi pritvor u roku od 72 sata od kada je istekao rok na koji je zadržavanje određeno. ako je to neophodno zbog posebno teških okolnosti KD (102/1). uhićenik se mora odmah pustiti na slobodu. 2) ako postoji osnovana sumnja da će uništiti. razbojništva. Na rješenje istražnog suca moguće je izjaviti žalbu. zlouporabe položaja ili ovlasti. terorizma. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog i zatražio određivanje pritvora. 2. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika da se uhićenik zadrži.8. Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD. donijet će rješenje kojim se prijedlog odbija i uhićenik pušta na slobodu. prema podacima kojima raspolaže sud. pritvor se mora ukinuti i pritvorenika pustiti na slobodu (101).iteracijska opasnost. Ako je DO podnio istražni zahtjev. zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. otmice. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće u daljnjem roku od dvadesetčetiri sata (99/1). izvijestit će odmah o tome istražnog suca koji je odredio zadržavanje. te po službenoj dužnosti paziti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za pritvor i u tom slučaju ga odmah ukinuti. 3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti KD ili da će dovršiti pokušano KD ili da će počiniti KD kojim prijeti (samo ako postoji opasnost od počinjenja KD protiv imovine ili drugoga KD za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od 3 godine ili težu kaznu) .

odnosno na kojoj se odlučuje o određivanju. Rješenjem o određivanju kućnog pritvora sud može. iako uredno pozvan. Kad se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO za određivanje ili ukidanje pritvora. ili ako okrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno primili poziv zbog toga jer su promijenili boravište ne obavijestivši o tome sud ili zbog toga što dostava nije bila moguća zbog njihove nedostupnosti. Kad postoje opći uvjeti za pritvor. Vijeće će prilikom donošenja odluke o pritvoru uzeti u razgledavanje i dopise i dokumentaciju koja u sud pristigne do početka sjednice. do njezina podnošenja sudu. Nakon podnošenja optužnice ili optužnog prijedloga sudu izvan glavne rasprave do pravomoćnosti presude pritvor određuje. Pritvor se određuje pisanim rješenjem nadležne sudbene vlasti. odnosno pritvorenik. Vijeće će omogućiti strankama da usmeno izlože svoja stajališta važna za donošenje odluke o pritvoru. Tijekom sjednice vijeća vodi se zapisnik koji se prilaže spisu predmeta zajedno s rješenjem kojim je vijeće odlučilo o pritvoru (105). Na sjednicu vijeća na kojoj se nakon predaje optužnice ispituje postoje li razlozi za pritvor. produljuje i ukida žalbeno vijeće. pozivaju se DO i branitelj. daju potrebna obrazloženja. U takvu slučaju DO ima pravo žalbe u roku od 48 sati. pisane podneske i prilože važnu dokumentaciju. Trajanje pritvora. Sudbena vlast nadležna za određivanje i ukidanje pritvora. Sjednica vijeća održat će se i ako uredno pozvane osobe ne dođu na sjednicu. Kad sudbeno vijeće koje odlučujući o izvanrednim pravnim lijekovima ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. a nisu protekli rokovi o maksimalnom trajanju pritvora. može odrediti pritvor ako postoje razlozi za njega.44 5) ako okrivljenik. Kad odlučuje o žalbi protiv presude. sud može odrediti kućni pritvor ako se svrha određivanja pritvora može postići zabranom da se osoba udaljuje iz stana ili drugog prostora u kojemu boravi. odrediti primjenu vanjskoga elektroničkog ili video nadzora za vrijeme trajanja kućnog pritvora na svim otvorima stana ili drugog prostora u kojem boravi. Istražni sudac određuje i ukida pritvor na prijedlog DO ili po službenoj dužnosti u slučaju kad provodi pojedine istražne radnje u skraćenom postupku ili kad je DO zatražio suglasnost za podignuće optužnice bez provođenja istrage. ukidanju ili produljenju pritvora. Za trajanja glavne rasprave i do objave presude pritvor određuje. . Kućni pritvor. pritvor određuje. izbjegava doći na glavnu raspravu (102/3). O prijedlogu DO da se odredi pritvor istražni sudac odlučuje odmah a najkasnije u roku od 24 sata. a koje stranke dostave vijeću poštom ili na drugi način. Vijeće Vrhovnog suda RH može produljiti rokove trajanja pritvora (109/3). uz suglasnost osobe. donijet će rješenje kojim se njegov prijedlog odbija. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage pritvor određuje i ukida istražni sudac na prijedlog DO ili po službenoj dužnosti. produljuje i ukida vijeće ili sudac pojedinac pred kojim se rasprava vodi. Žalba ne zadržava izvršenje. U slučaju kad se istraga ne vodi pritvor određen rješenjem istražnog suca može trajati najdulje mjesec dana. produljuje i ukida izvanrspravno vijeće. a o njoj odlučuje izvanraspravno vijeće u roku od 48 sati. a po ocjeni vijeća i okrivljenik.

iako uredno pozvan. računajući i vrijeme trajanja lišenja slobode prije donošenja rješenja o pritvoru. a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje. pritvor može trajati onoliko koliko je potrebno da se provedu istražne radnje. do izricanja nepravomoćne presude. Vijeće će svaka 2 mjeseca. a za ostala KD. optužnoga prijedloga ili prijedloga da se optužnica podigne bez istrage. nakon isteka ovog roka. trajanje pritvora produljiti najviše do 6 mjeseci. pritvor može trajati do pravomoćnosti presude. 2 godine ako se za KD može izreći kazna zatvora preko 8 godina. odnosno za 1/4 u ostalim slučajevima. 1 godinu i 6 mjeseci ako se za KD može izreći kazna zatvora do 8 godina. ali ne dulje od 60 dana (106/5). Ograničenja: . Iz opravdanih razloga na prijedlog istražnog suca ili DO. u slučaju kada je 1° presuda ukinuta. Produljenje ovih rokova. pritvor može trajati najdulje: 6 mjeseci ako se za KD može izreći kazna zatvora do 3 godine. te ga rješenjem produljiti ili ukinuti. U predmetima u kojima je donesena nepravomoćna presuda. sakriti. a najkasnije do završetka glavne rasprave (108/1). uvjetna osuda ili sudska opomena (107a). . vijeće može pritvor tijekom istrage produljiti za još najviše 2 mjeseca. U vrijeme trajanja pritvora uračunava se svako lišenje slobode. vijeće je dužno svakih mjesec dana ispitati postoje li razlozi za pritvor. na obrazloženi prijedlog DO.45 U istrazi. U svakom slučaju pritvor će se ukinuti i pritvorenik pustiti na slobodu kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili se optužba odbija ili je okrivljeniku izrečena novčana kazna. 1 godinu dana ako se za KD može izreći kazna zatvora do 5 godina. vijeće može. U skraćenom postupku od predaje optužnog prijedloga do završetka glavne rasprave. ukupno trajanje pritvora do njezine pravomoćnosti može se produljiti za 1/6 u slučaju kad se može za KD izreći kazna zatvora do 8 godina.Pritvor određen protiv okrivljenika koji. izbjegava doći na glavnu raspravu može trajati najdulje mjesec dana (108/2). u postupku za KD za koja se može izreći kazna zatvora do 8 godina. Od dana donošenja 2° presude protiv koje je dopuštena žalba. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke. najviše za 1 godinu. ali najdulje 3 mjeseca. ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu mjere pritvora. Nakon podnošenja optužnice. pritvor produljiti za još najviše 3 mjeseca. Ukupno trajanje pritvora u istrazi. odnosno izvedeni dokazi zbog čijeg je osiguranja pritvor određen. Do donošenja presude suda 1°. pritvor može trajati do pravomoćnosti presude. Vrhovni sud RH može. i istekom tog roka pritvorenik se ima odmah pustiti na slobodu (106/1-4). . sudionike ili prikrivače ukinut će se čim budu prikupljeni. računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o pritvoru. Pritvor određen rješenjem istražnog suca ili pritvor koji je prvi puta određen tijekom istrage odlukom vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. Ako se istraga vodi. 3 godine ako se za KD može izreći kazna dugotrajnog zatvora. ne može prijeći 6 mjeseci.Pritvor određen zbog osnovane sumnja da će uništiti. Prije podnošenja optužnog prijedloga u skraćenom postupku.

njegov branitelj i DO u roku od 2 dana. Ako se tijekom 1 godine nitko ne javi za stvari ili novac dobiven od prodaje stvari. Novac dobiven prodajom unosi se u proračunska sredstva. Žalbu protiv rješenja kojim se određuje. Ako je riječ o stvarima veće vrijednosti. donijet će se odluka da stvar postaje vlasništvo RH. Kad je rješenje o određivanju. produljenju ili ukidanju pritvora ne zadržava njegovo izvršenje. Žalba protiv rješenja o određivanju. ostat će u pritvoru do upućivanja na uzdržavanje kazne. Vlasnik stvari ima pravo u parnici tražiti povrat stvari ili novca dobivenog od prodaje stvari. ona će se prodati prema odredbama koje važe za ovršni postupak. U oglasu će se pozvati vlasnik da se javi u roku od 1 godine od dana objave oglasa jer će se inače stvar prodati. Vijeće će donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati (110). dogovor (potencijalnih) stranaka o načinu izbjegavanja ili okončanja kaznenog postupka. a presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora je postala pravomoćna. o žalbi protiv rješenja odlučuje vijeće višeg suda. O žalbi podnesenoj protiv rješenja suca pojedinca i istražnog suca odlučuje izvanraspravno vijeće. Ako je stvar podložna kvaru ili je njezino čuvanje vezano sa znatnim troškovima. POSTUPANJE S SUMNJIVIM STVARIMA Nađe li se kod okrivljenika tuđa stvar. a novac predati na čuvanje banci. .46 Okrivljenik koji se nalazi u pritvoru. odnosno da se novac unosi u proračunska sredstva. Tako će se postupiti i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom počinitelju KD (138a). a ne zna se čija je. a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne (109). tijelo koje vodi postupak opisat će tu stvar i opis objaviti na ploči tijela jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem području okrivljenik živi i na čijem je području KD počinjeno. objava se može obaviti i preko dnevnih listova. 3. KONSENZUALNOST U KAZNENOM POSTUPKU Pod pojmom konsenzualnosti podrazunijevamo suglasnost. produljenju ili ukidanju pritvora donijelo vijeće. produljuje ili ukida pritvor mogu podnijeti okrivljenik. Konsenzualnost se u našem kaznenom postupku očituje kroz slijedeće zakonske odredbe:     primjena načela svrhovitosti kaznenog progona donošenje presude na zahtjev stranaka u istrazi odredbe o krunskom svjedoku sporazumijevanje ovlaštenog tužitelja i okrivljenika o optužbi u skraćenom postupku:  pozitivno očitovanje optuženika o svim točkama optužbe i o predloženoj sankciji na glavnoj raspravi postupak za izdavanje kaznenog naloga dogovor stranaka o sastavu suda. 3. Zastarijevanje tog prava počinje teći od dana objave oglasa (138b).

temeljem. zaključi da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD. DO temeljem kaznene prijave može: 1) donijeti obrazloženo rješenje o odbacivanju prijave ako iz same prijave proistječe da prijavljeno KD nije KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. 3) samostalno prikupljati podatke (neformalno ispitivanje osoba i formalno ispitivanje osumnjičenika). ako je nastupila zastara ili je KD obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili kazneni progon ili ako ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik počinio prijavljeno KD. da se otkriju i osiguraju tragovi KD i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te da prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka (177/1). a ako su redarstvene vlasti podnijele prijavu. O odbacivanju prijave te o razlozima za to DO. Policija je dužna djelovati: a) ako postoje osnove sumnje da je počinjeno KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. 5) predložiti istražnom sucu da se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na KD za koje je propisana kazna zatvora do 15 godina i na počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice. koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. to će mu omogućiti podizanje tzv. zahtijevati od redarstvenih vlasti da prikupe potrebne obavijesti i poduzmu druge mjere radi otkrivanja KD i počinitelja. izvijestit će oštećenika u roku od 8 dana. izvijestit će i to tijelo. ti će se predmeti vratiti posjedniku čim se ustanove da ne postoje razlozi za njihovo oduzimanje (138c). b) ako to od nje zahtijeva DO. upućena DO neposredno ili posredno. 4) podnijeti istražni zahtjev ako. Ako prijedlog bude prihvaćen. DO će. ako to ne može poduzeti sam ili preko drugih tijela. redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj KD. kaznene prijave. Građani trebaju prijaviti KD za koja se progoni po službenoj dužnosti. a osobito ako je počinitelj nepoznat.47 Predmeti koji su tijekom kaznenog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku. 2) ako DO iz same prijave ne može ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove da može odlučiti hoće li zahtijevati provođenje istrage ili ako je do DO samo dopro glas da je počinjeno KD. a eventualno i o počinitelju. da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne.2. Sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti KD za koja se progoni po službenoj dužnosti. 4. 4. IZVIDI KD Izvidi KD su djelatnost policije i DO prije početka kaznenog postupka kojoj je svrha osnove sumnje pretvoriti u osnovanu sumnju kako bi se omogućilo pokretanje kaznenog postupka. PREDISTRAŽNI POSTUPAK 4.1. neposredne optužnice. . Ako vlasnik nije poznat. KAZNENA PRIJAVA Kaznena je prijava obavijest o počinjenju KD.

nadzor prijenosa stvari i dr.48 Redarstvene vlasti mogu tražiti potrebne obavijesti od građana. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava. prikupljati obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja ili s prikrivanjem svojstva policijskog službenika. redarstvene će vlasti osumnjičeniku omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika koju za područje županije sastavlja Hrvatska odvjetnička komora i dostavlja nadležnim policijskim upravama uz izvješće županijskom sudu. Redarstvene vlasti mogu radi utvrđivanja istovjetnosti osumnjičenika. C/ Utvrđivanje istovjetnosti osumnjičenika. Na osumnjičenikov zahtjev. Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih KD iste osobe. redarstvene vlasti mogu nastaviti s prikupljanjem obavijesti od osumnjičenika ili s poduzimanjem mjere pretrage stana. redarstvene će mu vlasti omogućiti da uzme branitelja i u tu svrhu zastati s prikupljanjem obavijesti od osumnjičenika do dolaska branitelja. svjedoka ili vještaka. odobrio istražni sudac ili predsjednik vijeća. pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u određenu njihovu dokumentaciju i podatke. Od osobe u pritvoru mogu se i bez privole uzeti uzorci sline ili dlake radi analize temeljitoga genetskog materijala potrebnog u tu svrhu (179). Redarstvene vlasti mogu pozivati građane. te poduzeti druge potrebne mjere i radnje (177/2). snimati ga. njezinih sudionika ili KD drugih osoba. D/ Posebni izvidi kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda. pratnja. a odbije dati obavijesti. zasjeda. DO ima pravo biti nazočan ispitivanju. klopka.). na temelju pisanog prijedloga. protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. . ne može se ponovno pozivati zbog istog razloga (177/3). Na takav način će redarstvene vlasti postupiti i prema okrivljeniku kod kojeg se ima provesti pretraga stana. ali samo ako im je to. Ove mjere mogu se odrediti za KD: 1. analiziranje glasa. protiv RH. Zapisnici redarstvenih vlasti o iskazu osumnjičenika u nazočnosti branitelja mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku (177/5). a najkasnije do 3 sata od kada je osumnjičenik izjavio da želi uzeti branitelja. blokada. Ako osumnjičenik ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne dođe. U prikupljanju obavijesti redarstvene će vlasti osumnjičenika upozoriti zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega. Važnije djelatnosti tijekom izvida KD: A/ Pozivanje građana. obavijesti se mogu prikupljati i od osoba koje su u pritvoru. U prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti ne mogu građane ispitivati u svojstvu okrivljenika. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne može doći. protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa počinjena na štetu djece ili maloljetnika i protiv Oružanih snaga RH za koja je propisana kazna od 5 ili više godina zatvora. za prijeko potrebno vrijeme nadzirati i ograničiti kretanje određenih osoba na određenom prostoru (promatranje. uzimati mu otiske prstiju. primijeniti poligrafsko testiranje. a upozorit će se da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. osoba i prtljage. Prisilno se može dovesti osumnjičenik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva. raspisati potragu za osobom i stvarima. B/ Posebni slučajevi iskazivanja osumnjičenika policiji. Vrijeme zastajanja redarstvenih vlasti u prikupljanju obavijesti ili pretrazi stana ne računa se u zakonski rok privođenja istražnom sucu. u nazočnosti istražnog suca ili branitelja kojeg su odabrale pritvorene osobe (177/4). racija. u nazočnosti odgovorne osobe obaviti pregled određenih objekata i prostorija državnih tijela. Osoba koja se odazvala pozivu ili osumnjičenik koji je bio prisilno doveden. putem tajnog izvjestitelja. poduzeti potrebne mjere u svezi s utvrđivanjem istovjetnosti osoba i predmeta. a po odobrenju istražnog suca i objaviti osumnjičenikovu sliku. od pravne osobe koja pruža telekomunikacijske usluge zatražiti provjeru istovjetnosti telekomunikacijskih adresa koje su u određenom razdoblju uspostavile vezu.

i 5. udruživanja za počinjenje KD kao i za KD koja je počinila ta grupa ili zločinačka organizacija u stjecaju. odnosno da se počinitelj služi njihovim priključcima na telefon. 77 U postupku zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.49 2. odnosno sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu. Tehničke snimke. otmice. mogu se ispitati kao svjedoci o tijeku provođenja mjera. 5) simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine 6) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta KD. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. (182/1). ubojstva.) te osobe koje su provele mjere iz točke 5. uništit će se pod nadzorom istražnog suca.. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. podvođenja. razbojništva s teškim posljedicama. sprečavanja dokazivanja. Ako se izvidi KD ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili skopčani s nerazmjernim teškoćama. Prikriveni istražitelj i pouzdanik (točka 4.) uključuje pravo prikrivenog istražitelja na ulazak u nečiji dom ako su ispunjeni uvjeti što ih predviđaju zakonski propisi o ulasku policije u dom bez sudbenog naloga.77 76 Izvršenje mjere uporabe prikrivenih istražitelja (točka 4. Poduzete mjere mogu trajati najdulje 4 mjeseca. primanja mita i davanja mita. Posebni uvjeti. mogu se odrediti i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da počinitelju ili od počinitelja KD prenose priopćenja i poruke u svezi s KD. istražni sudac može odlučiti da se pisma. teških KD protiv opće sigurnosti.76 Ove mjere određuje istražni sudac pisanim obrazloženim nalogom. a za koje postoje osnove sumnje da ih je počinila grupa ljudi ili zločinačka organizacija. 2) ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija. 2. krivotvorenja novca. poruke i razgovori okrivljenika i branitelja nadziru. prisile prema pravosudnom dužnosniku. otmice. O neslaganju između DO i istražnog suca odlučuje vijeće županijskog suda. razbojništva. zlouporabe opojnih droga.. Na prijedlog DO istražni ih sudac može produljiti iz važnih razloga za još 3 mjeseca. odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih mjera nisu potrebni za kazneni postupak. zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti. ili drugim telekomunikacijskim uređajem. 4) uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika. izbjegavanja carinskog nadzora. iznude. Opći uvjeti. dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka i obavijesti saznalo ne mogu se upotrijebiti u kaznenom postupku. i 6 .. Čim prestanu pretpostavke za nadzor. Ako DO odustane od kaznenog progona. kao i dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Ako su mjere poduzete bez naloga istražnog suca ili je postupljeno protiv odredbi. mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. 5. protudržavnog terorizma. koji će o tome sastaviti posebni zapisnik i priložiti ga spisu (182/2). 3) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. Mjere iz točke 1. za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora (181). istražni je sudac dužan odrediti obustavu poduzetih mjera. isprave i predmeti pribavljeni na način iz točke 1. krivotvorenja novca. i to: 1) nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora. 3. ubojstva. nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. 3. Nalog izvršavaju redarstvene vlasti. Nadzor može trajati . ucjene. na zahtjev DO istražni sudac može protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u predmetnom KD odrediti mjere kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana. Izvršenje mjera pod točkama 4. ne smije predstavljati poticanje na počinjenje KD.

- 5. obaviti pretragu. Predistražne ovlasti državnog odvjetnika. te odlučivati o kaznenoj prijavi (uz eventulanu primjenu načela svrhovitosti). ili njegova dijela redarstvenoj vlasti. ako postoji opasnost od odgode odrediti potrebna vještačenja osim obdukcije i ekshumacije tijela (184). na samo provođenje izvida. ali i druge osobe. Formalan način se sastoji od vršenja pojedinih istražnih radnji koje su zakonom točno određene. OPĆE NAPOMENE O ISTRAZI Istraga je prva faza redovitog kaznenog postupka tijekom koje se. ISTRAGA 5. osiguravaju dokazi i utvrđuju činjenice bitne za odlučivanje o daljnjoj sudbini kaznenog postupka. o Izvide KD počinjenog na hrvatskom pomorskom brodu ili hrvatskom brodu unutarnje plovidbe. obaviti prepoznavanje. prije donošenja rješenja o provođenju istrage poduzeti pojedine istražne radnje za koje postoji opasnost od odgode. Redarstvene vlasti mogu. očevid i uzeti otiske prstiju i drugih dijelova tijela. odnosno prepustiti obavljanje započetog očevida. najdulje dva mjeseca od određivanja pritvora. osumnjičenika (uz formalno ili neformalno ispitivanje). privremeno oduzeti predmete. Istražni sudac koji stigne na mjesto očevida u tijeku njegova poduzimanja može poduzeti obavljanje te radnje. što znači da zakonodavac daje prioritet samostalnom djelovanju DOa. Redarstvene vlasti mogu. što znači da on ima slične ovlasti kao i policija. provodi zapovjednik broda (177a). 78 Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika. zapisnik o poduzetom uvijek se dostavlja državnom odvjetniku. Neovisno o tome poduzima li te radnje policija ili istražni sudac. bilo svrhovito da se i prije pokretanja istrage poduzmu takve radnje. na formalan način. DO ima pravo pozivati podnositelja prijave. branitelju i okrivljeniku. radi provjere navoda u prijavi. na prijedlog ovlaštenog tužitelja78 ili na vlastiti poticaj. Istražni sudac nadležnog suda te istražni sudac nižeg suda na čijem je području počinjeno KD može. Kad je počinitelj KD nepoznat. . ako postoji opasnost odgode i prije pokretanja istrage. kao i zahtijevati izvješća o učinjenom (što mu sve omogućava upravljanje policijskim izvidima). DO može zatražiti da redarstvene vlasti poduzmu pojedine istražne radnje ako bi. Međutim njegova nadležnost je proširena s odlučivanja i nadzora o izvidima. Osnove po kojima DO može sam poduzimati izvide su: ako postoji dvojba o kaznenoj prijavi on zahtijeva od policije provođenje izvida tek ako to ne može sam učinit. Nadalje on može stavljati razne prijedloge istražnom sucu. On je ovlašten podnositi zahtjeve policiji za provođenjem izvida. s obzirom na okolnosti slučaja. DO je subjekt koji odlučuje o izvidima. zatražit će da o tome odluči vijeće.1. Ipak se ova mjera razlikuje od ostalih po tome što se rješenje o nadzoru dostavlja prije stavljanja pod nadzor.50 E/ Hitne istražne radnje.

na prijedlog DO. osim DO. podnijeti istražni zahtjev istražnom sucu. TIJEK ISTRAGE DO. ako se istraga provodi za KD protuzakonitog prometa opojnim drogama ili opasnim materijalima. oružjem. istražni će sudac o tome izvijestiti DO. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage istražni sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka. osim ako postoji opasnost od odgode. (ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO.51 5. i ako se složi sa zahtjevom. Budući da žalba na ovo rješenje nema suspenzivno djelovanje. Ako zaključi da ovako određeni zakonski uvjeti zaista postoje. osumnjičenika i njegova branitelja. Ako se istražni sudac složi s istražnim zahtjevom. obvezan načelom legaliteta kaznenog progona.2. Istražni sudac može. donijet će rješenje o provođenju istrage. Istražni sudac može povjeriti redarstvenim vlastima izvršenje naredbe o pretrazi stana ili osobe ili o privremenom oduzimanju predmeta. zatražit će da o tome odluči vijeće županijskog suda. prijeko potrebno za uspješno vođenje istrage. streljivom i drugim predmetima obrane. Na prethodno ročište pozvat će se. a ministar nadležan za poslove pravosuđa može odrediti jedan sud u kojem će se za područja više sudova provoditi istrage (istražni centar). Na pozivanje i ispitivanje osumnjičenika primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenika u istrazi. Istragu provodi istražni sudac nadležnog suda. prije nego odluči o istražnom zahtjevu ili prijedlogu DO da se ne provodi istraga. . donošenjem rješenja počinje kazneni postupak. zatražit će odluku vijeća. koje je dužno odluku donijeti u roku od 24 sata). krivotvorenja novca i vrijednosnih papira te drugih KD čiji su počinitelji povezani s stranom državom ili koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija. tada će. - Istraga se vodi samo u svezi s onim KD i protiv onog okrivljenika na koje se odnosi rješenje o provođenju istrage. Istražni sudac može povjeriti redarstvenim vlastima izvršenje ostalih istražnih radnji. ali o svemu što je poduzeto mora se izvijestiti DO. raspolažući podacima iz kaznene prijave. oštećenik i njegov opunomoćenik ako ga ima. Kad istražni sudac primi istražni zahtjev bez odgode će razmotriti spise i ispitati osobu protiv koje se zahtijeva provođenje istrage. Ako se u tijeku istrage pokaže da postupak treba proširiti na drugo KD ili protiv druge osobe. Odustanak DO nakon donošenja rješenja o provođenju istrage uvjetovat će obvezu istražnog suca da istragu obustavi. pozvati DO i osumnjičenika na prethodno ročište ako je potrebno razjašnjenje okolnosti koje mogu biti važne za odlučivanje. a osumnjičenik postaje okrivljenikom. te eventualno dokazima pribavljenim izvidima. Nedolazak branitelja ili oštećenika. Ako se istražni sudac ne složi s istražnim zahtjevom DO. donijet će rješenje o provođenju istrage. s obzirom na težinu KD i složenost dokaza. procjenjuje postoji li osnovana sumnja da je točno određena osoba počinila točno određeno KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. U takvu slučaju mogu se poduzeti istražne radnje koje ne trpe odgodu. odnosno njegova opunomoćenika ne sprječava održavanje prethodnog ročišta. U tijeku istrage istražni sudac može povjeriti obavljanje pojedinih istražnih radnji istražnom sucu suda na čijem području treba poduzeti te radnje. a takvo je povjeravanje.

Kad prestanu smetnje koje su prouzročile prekid. a DO je stavio prijedlog za utvrđivanje ubrojivosti. te podatke o prijašnjim osudama okrivljenika. istražni sudac zatražit će da vijeće odluči o obustavi istrage. koji je dužan u roku od 15 dana staviti prijedlog da se istraga dopuni ili podignuti optužnicu. O obustavi istrage istražni će sudac u roku od 8 dana izvijestiti oštećenika. Nakon završene istrage istražni sudac dostavlja spise DO. Istražni sudac završava istragu kad ustanovi da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjašnjeno da se može podignuti optužnica ili obustaviti postupak. DO će bez odlaganja obavijestiti podnositelja kaznene prijave o podizanju optužnice. 3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je KD obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon. Međutim. Fakultativan prekid: ako se ne zna boravište okrivljenika. ali ako je okrivljenik u bijegu ili inače nije dostižan državnim tijelima. Obustava istrage. optužnog prijedloga ili odustajanja od kaznenog progona. zatražit će da o tome odluči vijeće. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO da se obavi pojedina istražna radnja. Istražni će sudac prije završene istrage pribaviti podatke o okrivljeniku. Ako DO u roku od 8 dana ne izvijesti istražnog suca da odustaje od progona. Taj rok može vijeće županijskog suda produljiti na prijedlog DO najviše za još 15 dana. Prije nego što se istraga prekine. Protiv tog rješenja DO i oštećenik imaju pravo žalbe. istraga se neće prekinuti. Ako tijekom prekida istrage nastupi zastara kaznenog progona. Prekid istrage. ako istražni sudac utvrdi da je okrivljenik raspravno sposoban zbog duševnih smetnji. . U ovim slučajevima okrivljenik mora imati branitelja. Obligatoran prekid: istražni će sudac rješenjem prekinuti istragu ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupku. prikupit će se svi dokazi o KD i krivnji okrivljenika do kojih se može doći. 4) ako nema dokaza da je okrivljenik počinio KD. istraga se može prekinuti. obavijestit će o tome DO. ako se postupak vodi na njegov zahtjev. 2) ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika. Istražni sudac obustavlja rješenjem istragu: kad DO u tijeku istrage ili nakon završene istrage izjavi da odustaje od progona. Istragu će rješenjem obustaviti vijeće županijskog suda kad odlučuje o bilo kojem pitanju tijekom istrage: 1) ako KD koje se stavlja na teret okrivljeniku nije KD za koje se progoni po službenoj dužnosti.52 Stranke i oštećenik mogu u tijeku istrage stavljati istražnom sucu prijedloge da se obave pojedine istražne radnje. istražni će sudac nastavit istragu. sud će obustaviti istragu. Ako istražni sudac ustanovi da postoje razlozi za obustavu istrage. ako okrivljenik tijekom istrage umre. ili dati izjavu da odustaje od progona. istraga će se prekinuti nakon pribavljenog mišljenja DO.

doduše iznimno može vršiti pojedine istražne radnje. mogu se koristiti kao dokaz i na njima se može temeljiti sudska odluka. .privremeno oduzimanje predmeta. iznositi dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje u odnosu na onu točku optužbe u pogledu koje je pristala na zahtjev tužitelja.prepoznavanje. U posljednjem slučaju DO i okrivljenik zajedno podnose pisani zahtjev kojeg okrivljenik potpisuje u nazočnosti branitelja.ispitivanje svjedoka. PRESUDA NA ZAHTJEV STRANAKA U ISTRAZI Pojam.3. Hitne istražne radnje se mogu vršiti i tijekom izvida. branitelja će mu postaviti predsjednik suda za daljnji tijek postupka do donošenja odluke istražnog suca (dakle.ispitivanje okrivljenika. prije početka ili tijekom istrage. ♦ Podnošenje zahtjeva ne smatra se optuženikovim priznanjem KD. ali obrana ne može u postupku koji je nastavljen nakon odluke istražnog suca. 5. u visini od najviše 1/3 gornje granice propisane kazne Pravni učinak podnošenja zahtjeva za izricanjem umanjene kazne. ali i u slučajevima u kojima se rasprava uopće ne provodi (prije podizanja neposredne optužnice i u sumarnom postupku). . 5. uvjetne osude ili uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom. dakle prije istrage. 82 Ako ga okrivljenik nije uzeo. istražni sudac dužan je izvijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije završena. a za takvo djelo se ne vodi sumarni postupak ⇒ zahtjevom se traži izricanje točno određene kazne zatvora. To je presuda donesena temeljem zahtjeva za izricanjem umanjene kazne u redovnom postupku. . Zakonski uvjeti temeljem kojih istražni sudac može prihvatiti zahtjev za izricanje presude u istrazi (kumulativno): ⇒ zahtjev mora postaviti okrivljenik prije odluke o istražnom zahtjevu ili obje stranke zajedno bilo prije ili tijekom istrage.očevid.82 ⇒ za KD se može izreći kazna zatvora do 10 godina. onih koje su poduzete u skladu s odredbama ZKP-a. .uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela. . osim ako je za dokaze saznala nakon zahtjeva. 83 Dakle.53 Ako se istraga ne završi u roku od 6 mjeseci. do donošenja odluke radi se o predmetu s obveznom obranom). .vještačenje.83 79 80 Budući da i policija. To su: . 81 Rezultat pravno valjanih istražnih radnji.4. ISTRAŽNE RADNJE Istražnim radnjama bismo mogli označiti onu djelatnost istražnog suca (katkad i drugih državnih tijela79) koja se poduzima tijekom istrage (a katkad i izvan istrage 80) temeljem odredaba kaznenog procesnog prava. a uvjetuje pravom predviđene pravne učinke81. . zahtjev se faktički smatra priznanjem. tj. .pretraga. Predsjednik će suda prema potrebi poduzeti mjere da se istraga završi.

6. Ako su stranke podnijele zajednički zahtjev. 84 Osim optužnice. vratit će je tužitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke. U obrazloženju presude sud samo navodi okolnosti koje je uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. PRIGOVOR PROTIV OPTUŽNICE Ako je prigovor protiv optužnice podnesen.86 dok će ga u suprotnom slučaju dostaviti sa spisima izvanraspravnom vijeću. ♦ Stranka može odustati od ovog zahtjeva do donošenja odluke istražnog suca. koji u roku od 8 dana od dana dostave ima pravo podnijeti prigovor protiv optužnice (271. nakon čega je bez odgode dostavlja okrivljeniku. 2) privatna tužba ako se postupa u povodu KD za koje se progoni temeljem optužnog akta. To znači da bi se odbacio čak i osnovani prigovor ako je nepravodoban. rješenjem će prigovor odbaciti.1.2.54 ♦ Prije nego što odluči o zahtjevu istražni sudac će okrivljenika upozoriti na ove posljedice i nakon toga se uvjeriti da su stranke koje su zajednički zatražile izricanje kazne. suglasne u pogledu cijelog sadržaja zahtjeva te to utvrditi i u zapisniku.neprihvaćanje zahtjeva (što uvjetuje odlučivanje vijeća županijskog suda) ako istražni sudac ustanovi da prikupljeni dokazi o činjenicama važnim za izbor i odmjeravanje kazne ne opravdavaju primjenu ove presude ili da za izricanje presude ne postoje zakonski uvjeti. 85 86 Ako ustanovi da nije. Optužnica je optužni akt koji u redovnom postupku podiže DO ili supsidijarni tužitelj. OPTUŽNICA Dostavom optužnice započinje druga faza redovitog kaznenog postupka – faza optuživanja s eventualnim nadzorom optužnice (samo ako se uloži prigovor protiv optužnice). Protiv rješenja stranke imaju pravo žalbe koja ne zadržava izvršenje rješenja. osim ako je optuženik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude. 272).prihvaćanje zahtjeva i izricanje presude kojom se ne smije izreći druga vrsta ili veća mjera kazne od predložene. predsjednik vijeća ispituje da li je prigovor pravodoban (izjavljen u roku) i dopušten (izjavljen od ovlaštene osobe). Kod odbacivanja se ne ulazi u ispitivanje opravdanosti prigovora. ♦ Odluke istražnog suca o zahtjevu: . OPTUŽNICA I PRIGOVOR PROTIV OPTUŽNICE 6. ovaj zahtjev ne može se ponoviti na glavnoj raspravi (190a). . naše procesno pravo poznaje i ove optužne akte: 1) optužni prijedlog koji se podiže u sumarnom postupku ako se postupa u povodu KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. istražni sudac će u izreci o troškovima postupka odrediti da se optuženik u cijelosti oslobađa troškova kaznenog postupka. Ako se žalba ne uvaži. Ako to nije slučaj. 6. što uvjetuje odbacivanje zahtjeva.84 DO optužnicu dostavlja nadležnom sudu gdje predsjednik vijeća ispituje da li je ona propisno sastavljena85 (269). .

ako su to u prigovoru zahtijevali (273/2). 3) rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim. odnosno da je proturječje između prikupljenih dokaza očito takvo da bi na glavnoj raspravi izricanje osuđujuće presude bilo nemoguće (275). ili da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon.kad je propisano da pokretanje kaznenog postupka ima za posljedicu ograničenje određenih prava.3. . da nema zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili prijedloga. vijeće će postupiti kao da su i oni podnijeli prigovor . na zahtjev predsjednika vijeća pred kojim se treba održati glavna rasprava. 88 Ovaj trenutak značajan je zbog toga što: . 6.beneficium cohaesionis (279).87 pri čemu može donijeti jednu od sljedećih odluka: 1) rješenje o odbacivanju prigovora ako je prigovor nepravodoban ili nedopušten. Ako su od više okrivljenika samo neki podnijeli prigovor protiv optužnice. Zahtjev predsjednik vijeća može staviti u roku od petnaest dana. ako je to po zakonu potrebno. da postoje okolnosti koje isključuju okrivljenikovu krivnju. a i okrivljenik i njegov branitelj. te posljedice nastupaju pravomoćnošću optužnice. NEPOSREDNA OPTUŽNICA Redoviti kazneni postupak moguće je u jednom slučaju voditi i bez provođenja istrage. koju DO. Stupanje optužnice na pravnu snagu88 označava kraj druge faze kaznenog postupka. pa je od vijeća odbijen – donošenjem odluke o prigovoru.55 Izvanraspravno vijeće će o prigovoru odlučivati na sjednici. pod zakonskim uvjetima podnosi umjesto istražnog zahtjeva. nakon čega će predmet dostaviti nadležnom sudu. da nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za KD koje je predmet optužbe. 2) rješenje kojim će vratiti optužnicu radi otklona nedostataka u njezinu sadržaju ili radi dopune odnosno provođenja istrage. a razlozi iz kojih je sud našao da nema mjesta optužbi koriste i nekim od okrivljenika koji nisu podnijeli prigovor. U tom slučaju osnova za pokretanje postupka jest neposredna optužnica. Optužnica stupa na pravnu snagu:    ako prigovor nije uopće podnesen ili je podnesen pa odbačen. a nema zahtjeva predsjednika vijeća za nadzorom optužnice . - 6) rješenje kojim će odbiti prigovor smatrajući ga neosnovanim (278/1). 87 O sjednici vijeća izvijestit će se državni odvjetnik.od tog trenutka okrivljenik postaje optuženikom . 4) rješenje o izdvajanju iz spisa pravno nevaljanih dokaza (274). Ako prigovor protiv optužnice nije podnesen ili je odbačen. unatoč zahtjevu. izvanraspravno vijeće može odlučiti o svakom pitanju o kojem se na rješava u povodu prigovora. složi s optužnocom ako je prigovor podnesen. 5) rješenje o obustavi postupka ako se utvrdi: da djelo koje je predmet optužbe nije KD. odnosno odobrenja ovlaštene osobe.protekom roka za podnošenje zahtjeva ako postoji zahtjev predsjednika vijeća izvanraspravnom vijeću – ako se i kad se vijeće.

Ako dobije prijedlog DO da se ne provodi istraga istražni sudac se može suglasiti s prijedlogom pod uvjetima: a) ako je za KD za koje je propisana kazna zatvora iznad 8 do 15 godina. GLAVNA RASPRAVA I PRESUĐIVANJE 7. Ako izgleda da će glavna rasprava dulje trajati. predsjednik vijeća obavijestit će predsjednika suda o razlozima iz kojih glavna rasprava nije određena. sat i mjesto glavne rasprave.1. PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU Predsjednik vijeća nalogom određuje dan. DO može podignuti optužnicu i bez suglasnosti istražnog suca ako su ispunjeni ovi uvjeti: a) ako je za KD predviđena kazna zatvora do 8 godina b) ako prikupljeni podaci koji se odnose na KD i počinitelja daju dovoljno osnova za optužbu. c) ako je prije toga ispitao osobu protiv koje se treba podignuti optužnica. Na zahtjev optuženika ili na zahtjev tužitelja. a najmanje osam dana. a još nije ispitan. a po potrebi i tumač. B/ Neposredna optužnica bez suglasnosti istražnog suca. Poziv optuženiku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane. a uz privolu optuženika. taj se rok može skratiti. Istražni sudac ne mora dati suglasnost – u takvu će slučaju postupiti kao da je stavljen istražni zahtjev.89 U ovom slučaju kazneni postupak počinje davanjem suglasnosti istražnog suca ovlaštenom tužitelju da može neposredno podignuti optužnicu. osim onih za koje predsjednik vijeća smatra da njihovo ispitivanje na glavnoj raspravi nije potrebno. odnosno vještaka ispitat će predsjednik vijeća ili 89 Dakle. što znači da može donijeti rješenje o provođenju istrage. predsjednik vijeća može zatražiti od predsjednika suda da odredi jednog ili 2 suca. Predsjednik vijeća odredit će glavnu raspravu najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka optužnice u sudu. ovdje u slučaju neslaganja ne odlučuje vijeće. prije određivanja glavne rasprave. Svjedoka. Ako predsjednik vijeća utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavijesti na kojima se ne može temeljiti sudska odluka. Na glavnu raspravu pozvat će se i svjedoci i vještaci koje su predložili tužitelj u optužnici i okrivljenik u prigovoru protiv optužnice. može se ispitati u mjestu gdje se nalazi. donijet će rješenje o njihovu izdvajanju. Predsjednik suda prema potrebi poduzet će mjere da se glavna rasprava odredi. b) ako prikupljeni podaci o KD i počinitelju daju dovoljno osnova za podizanje optužnice. izdvojit će ih u poseban omot i predati istražnom sucu radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa. Na glavnu raspravu pozvat će se optuženik i njegov branitelj. odnosno suca porotnika (dopunski sudac ili dopunski sudac porotnik) da budu na glavnoj raspravi. i kad rješenje postane pravomoćno. neće moći doći na glavnu raspravu zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji.56 A/ Neposredna optužnica temeljem suglasnosti istražnog suca. Ako u tom roku ne odredi glavnu raspravu. Ako se sazna da neki svjedok ili vještak koji je pozvan na glavnu raspravu. 7. U ovom slučaju kazneni postupak ne počinje podizanje optužnice. tužitelj i oštećenik i njihovi zakonski zastupnici i opunomoćenici. kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti (288). Tužitelj i optuženik mogu na glavnoj raspravi ponoviti prijedloge koje predsjednik vijeća nije prihvatio. . nego određivanjem glavne rasprave.

Nakon toga utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe. Predsjednik vijeća obustavit će rješenjem kazneni postupak i dostaviti rješenje strankama i oštećeniku. pa ako nisu. uz obavijest o tome osobama koje su pozvane na glavnu raspravu. odnosno sudac pojedinac donosi rješenje o održavanju glavne rasprave u odsutnosti optuženika nakon saslušanja liječnika vještaka. optuženik će se pozvati da odmah uzme drugog branitelja. provjerava jesu li im pozivi predani i jesu li svoj izostanak opravdale. kada će se glavna rasprava održati u njegovoj odsutnosti. Ako u slučaju obvezne obrane ne postoji mogućnost da optuženik odmah uzme drugog branitelja. čim je za taj razlog saznao. iako su uredno pozvani. vijeće može naložiti da se odmah prisilno dovede. 7. vijeće može odlučiti da se glavna rasprava održi ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima očito morala donijeti presuda kojom se optužba odbija (307/5). Izostanak pojednih osoba ima različite pravne učinke. Ako do privođenja optuženik opravda izostanak. predsjednik vijeća opozvat će nalog o prisilnom dovođenju. odnosno da ga sud postavi bez štete za obranu. vijeće će rješenjem obustaviti postupak (304/2). odnosno zbog odsutnosti branitelja. Predsjednik vijeća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavne rasprave i sastav vijeća. Predsjednik vijeća rješenjem će prekinuti kazneni postupak ako državni odvjetnik prije nego što je glavna rasprava počela izjavi da uvjetno odustaje od kaznenog progona.90 Iznimke: u sumarnom postupku i u kontumacijskom postupku (o čemu je već bilo govora). glavna rasprava će se odgoditi (304/1). . odnosno vještak nalazi. a ne izvijesti sud o razlogu spriječenosti. Daljnja iznimka postoji ako se optuženik sam stavio u položaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao biti nazočan na glavnoj raspravi. Ako na glavnu raspravu ne dođe oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj. vijeće može odlučiti da se glavna rasprava održi bez branitelja. Ako postoje uvjeti za odgodu glavne rasprave zbog nedolaska optuženika ili zbog njegove raspravne nesposobnosti. GLAVNA RASPRAVA Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom. Ako optuženik to ne učini. vijeće će naložiti da se prisilno dovede (305/1). Ako na glavnu raspravu ne dođe branitelj koji je uredno pozvan. obustavit će kazneni postupak rješenjem. a ni njihov opunomoćenik. a ne dođe na glavnu raspravu niti svoj izostanak opravda. Ako svjedok ili vještak unatoč urednom pozivu neopravdano izostane. ovisno o tome tko je izostao: Ako na glavnu raspravu ne dođe DO ili osoba koja ga zamjenjuje. ili ako branitelj bez odobrenja napusti glavnu raspravu. glavna rasprava će se odgoditi. O radu na glavnoj raspravi mora se voditi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek glavne rasprave. Ako je optuženik uredno pozvan. vijeće će odlučiti da se glavna rasprava odgodi i naložiti da se optuženik na iduću raspravu prisilno dovede. Vijeće može i naložiti da optuženik snosi troškove koji su nastali odgodom rasprave. ako je tužitelj odustao od optužbe prije nego što je glavna rasprava počela i ako je nesporno utvrđeno postojanje smetnji za nastavak postupka. Vijeće. a nakon odustanka državnog odvjetnika od optužbe. Glavna rasprava može početi i bez nazočnosti pozvanog svjedoka 90 Ako se dovođenje ne bi moglo odmah obaviti. ako nakon ispitivanja svih okolnosti ocijeni da odsutnost branitelja ne bi bila štetna za obranu.57 sudac član vijeća ili će se njegovo ispitivanje obaviti preko istražnog suca suda na čijem se području svjedok. Ako optuženik nema branitelja postavit će mu se branitelj čim se donese rješenje o održavanju glavne rasprave u odsutnosti optuženika (307/1-3).2.

92 91 Ovaj trenutak je važan zbog toga što se nakon početka glavne rasprave postupak može okončati u pravilu samo presudom. on može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optužnicu ili podnijeti novu. Glavna rasprava počinje čitanjem optužnice. a naposljetku dokazi čije je izvođenje vijeće odredilo po službenoj dužnosti. a zatim će se ispitati optuženik koji je izjavio da se ne smatra krivim. Tijekom iznošenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i mišljenja vještaka.2). Podaci o prijašnjim osudama i kaznama koje je optuženik izdržao pročitat će se na kraju dokaznog postupka. Optuženik se može u tijeku glavne rasprave dogovarati sa svojim braniteljem. pa optuženik. Tužitelj ne može stavljati određeni prijedlog o visini kazne. o odredbama KZ koje bi se imale primijeniti. a potom dokazi koje predlaže obrana. Svi optuženici ostaju u sudnici tijekom cijele glavne rasprave. a zatim protustranka. ali o tome kako će odgovarati na postavljeno pitanje ne može se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s kim drugim. Ako se oštećenik koji je nazočan treba ispitati kao svjedok. Oštećenik ili njegov opunomoćenik može u svojem govoru obrazložiti imovinskopravni zahtjev i upozoriti na dokaze o krivnji optuženika. sud će u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća. Optuženika koji se očitovao da se u odnosu na sve točke optužbe smatra krivim. zatim oštećenik. predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen. ispitat će se na završetku dokaznog postupka. Izjava optuženika o priznanju krivnje. Radi pripremanja nove optužnice ili obrane stranke mogu zatražiti prekid glavne rasprave. te na posljetku tužitelj. predsjednik vijeća utvrđuje istovjetnost optuženika. Ako je optuženikovo priznanje na glavnoj raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima. Nakon toga prelazi se na ispitivanje optuženika. svjedoku ili vještaku najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. Nakon toga predsjednik vijeća će uputiti svjedoke i vještake da pričekaju dok ne budu pozvani radi ispitivanja. te ga poučiti o njegovim pravima. ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze. nakon toga će izložiti svoje zaključke o činjenicama važnim za odluku i staviti i obrazložiti svoj prijedlog o krivnji optuženika. Dokazi se izvode onim redom koji utvrdi predsjednik vijeća. zatim članovi vijeća. Nakon završenoga dokaznog postupka predsjednik vijeća daje riječ strankama. predsjednik vijeća upitat će stranke i oštećenika imaju li prijedloge za dopunu dokaznog postupka. Ako je sud odredio izvođenje dokaza i bez prijedloga stranaka. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud smatra da su važne za pravilno presuđenje. Ako se optuženik očituje da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. privatne tužbe ili optužnog prijedloga. branitelj. njegovo će se ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka. pitanja prvi postavlja predsjednik vijeća. okrivljenik i branitelj.91 Nakon toga predsjednik vijeća će upitati optuženika je li razumio optužbu. U pravilu prvo će se izvesti dokazi koje predlaže tužitelj. Nakon provedenog doakzivanja.58 ili vještaka. Nakon ispitivanja tko je raspravi pristupio. 92 Tužitelj će u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na glavnoj raspravi. Ako tužitelj u tijeku glavne rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo činjenično stanje izloženo u optužnici. U tom će slučaju vijeće tijekom glavne rasprave odlučiti treba li zbog odsutnosti svjedoka ili vještaka glavnu raspravu prekinuti ili odgoditi (308/1. Branitelj ili sam optuženik izložit . predsjednik vijeća uputit će da može iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve činjenice koje mu idu u korist. ali može predložiti da se izrekne sudska opomena ili uvjetna osuda. Prvo govori tužitelj. osim ako optuženik drugačije ne zahtijeva. Ako vijeće nakon ispitivanja optuženika ne ustanovi da treba izvesti još neke dokaze. kao i o olakotnim i otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. Nakon toga ispitat će se optuženik o tome kakav stav zauzima prema svakoj točki optužbe.

prekoračenju nužne obrane. te postojanje njegove krivnje. Ako vijeće nakon završenih izlaganja stranaka ne utvrdi da treba izvesti još neke dokaze. 3) ako nije dokazano da je optuženik počinio KD za koje se optužuje. Sud ovom presudom ne rješava bitna pitanja. ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon. Presuda kojom se optuženik oslobađa od optužbe (oslobađajuća ili liberatorna presuda) izriče se: 1) ako djelo za koje se optužuje po zakonu nije KD. . donosi nakon usmenog vijećanja i glasovanja. Posljednja riječ pripada uvijek optuženiku. Tužitelj i oštećenik imaju pravo odgovoriti na obranu. za razliku od ostalih vrsta presuda. dakle. odluči o oslobođenju od kazne. oslobodi optuženika kazne. 2) ako je postupak vođen bez zahtjeva ovlaštenog tužitelja. Osuđujuća presuda mora biti određena. Nakon toga će se vijeće povući na vijećanje i glasovanje radi donošenja presude.93 će u svojem govoru obranu i može se osvrnuti na navode tužitelja i oštećenika. ne ulazi u meritum. 3) ako je tužitelj tijekom glavne rasprave odustao od optužbe. 5) ako je optuženik za isto KD već pravomoćno osuđen. Odbijajuću presudu će sud izreći (353): 1) ako za suđenje nije stvarno nadležan. što znači da sud u presudi mora točno navesti za koje se KD optuženika proglašava krivim. C. a branitelj. jer postoje neke zakonske zapreke. jer se radi o npr. Postoje 3 vrste presuda. oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravomoćno obustavljen. što znači da se sud ne izjašnjava o krivnji optuženika. 2) ako ima okolnosti koje isključuju krivnju. osuđujuća i presuda kojom se optužba odbija. a ne po svojem sadržaju. uz naznaku činjenica iz kojih to proizlazi te pravne kvalifikacije djela. kao i ostale odluke vijeća. sud utvrdi da je optuženik počinio KD i njegovu krivnju. Presuda kojom se optužba odbija ili odbijajuća presuda naziva se još i formalnom presudom. predsjednik vijeća objavit će da je glavna rasprava završena. A. a zatim temeljem odredbi KZ-a. pa se radi o presudi koja je to samo po nazivu (dakle po formi). U toj se presudi odlučuje i o kaznenopravnoj sankciji. Presuda kojom se optuženik proglašava krivim (osuđujuća ili kondemnatorna presuda) izriče se ako se utvrdi da je optuženik počinio KD za koje je optužen. očitovati se o tome prihvaća li obranu branitelja i dopuniti je. 7. Presuda se. 93 Npr. To su oslobađajuća. B. odnosno optuženik osvrnuti se na te odgovore. Poslije branitelja optuženik ima pravo sam govoriti. ne rješava zahtjev ovlaštenog tužitelja. PRESUDA Presuda se može donijeti isključivo nakon početka glavne rasprave. 4) ako nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ili ako je ovlaštena osoba. nakon utvrđenja krivnje. 6) ako je optuženik oprostom.3. i to stoga što se njome. prekinuti osobu koja u svojem govoru vrijeđa javni red i moral ili vrijeđa drugoga ili se upušta u ponavljanja ili izlaganja koja očito nemaju veze s predmetom. a niti izriče bilo kakvu kaznenopravnu sankciju. odnosno državno tijelo odustalo od prijedloga. nakon prethodnog upozorenja. odnosno pomilovanjem oslobođen kaznenog progona ili se kazneni progon ne može poduzeti zbog zastare. Predsjednik vijeća može.59 Govori stranaka ne mogu se ograničiti na određeno vrijeme. odnosno odobrenja. no osuđujuća presuda se izriče i u slučaju kad sud.

brat. a suspenzivan zato što odgađa izvršenje pobijane presude. OSNOVE ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOŽE POBIJATI Žalba se može izjaviti zbog: 1) zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Žalba treba sadržavati oznaku presude protiv koje se podnosi.2. žalba se može odbaciti. ali ne i protiv njegove volje. Ako je presuda dostavljena i optuženiku i njegovu branitelju. 1° sud će pozvati žalitelja da u određenom roku žalbu dopuni. ali ako je DO preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja. pa ako ovaj to ne učini. Žalbu mogu podnijeti stranke. beneficium novorum: «U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. posvojenik. posvojitelj. Ako žalba ne sadrži sve potrebne dijelove. zakonski zastupnik. Žalbu mogu izjaviti samo ovlaštene osobe. Presuda se objavljuje odmah nakon njezina izricanja. njihovih zakonskih zastupnika. To znači da žalba jednog suoptuženika djeluje u korist ostalih (neovisno o tome jesu li oni žalbu izjavili ili ne) pod uvjetom da navedeni žalbeni razlozi vrijede i za njih. rođak u uspravnoj liniji. Oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka.60 Osuđujuća i oslobađajuća presuda rješavaju predmet spora. optuženiku osobno i njegovu branitelju. Sa žalbom je povezan i tzv. 8. U korist optuženika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug. žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana. . DO može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika. po kojem 2° sud podnesenu žalbu uzima u razmatranje čak i odnosu na onog suoptuženika koji žalbu nije podnio ako se ona može primijeniti i na njega. sestra i hranitelj. 8. oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati. Protiv 1° presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači i potpis osobe koja podnosi žalbu. OPĆENITO O ŽALBI Žalba je u našem KPP-u jedini sveobuhvatni redoviti pravni lijek koji ima devolutivno i suspenzivno djelovanje.1. Optuženik koji je u cijelosti priznao osnovanost svih točaka optužbe može u žalbi iznijeti samo one nove činjenice i nove dokaze koji su važni za odluku o kazni». ali žalitelj je dužan navesti razloge zašto ih prije nije iznio. Sveobuhvatni je stoga što se može izjaviti iz svih predviđenih razloga za pobijanje presude. Ako je žalba podnesena u zakonskom roku kažemo da je pravodobna. obrazloženje žalbe. Sud ne mora prihvatiti prijedlog tužitelja o pravnoj kvalifikaciji KD. devolutivan jer o njemu odlučuje viši sud. Branitelj i navedene optuženiku bliske osobe mogu podnijeti žalbu i bez posebne ovlasti optuženika. ŽALBENI POSTUPAK 8. Objavljivanje znači da će se izreka presude javno pročitati u nazočnosti stranaka. pa se stoga nazivaju meritornim presudama. opunomoćenika i branitelja. U roku od mjesec dana nakon objave presuda se mora otpremiti. te da će se ukratko iznijeti razlozi presude. Naše pravo uz žalbu povezuje i tzv. Presuda mora sadržavati 3 osnovna dijela. branitelj i oštećenik. beneficium cohaesionis. ali u različite dane. Žalba koja je podnesena u korist optuženika može se odbaciti isključivo ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. To su uvod. izreka i obrazloženje. osnove za pobijanje presude. a ne onaj koji je donio pobijanu presudu. što znači da će se ovjereni prijepis dostaviti tužitelju.

8) ako je na glavnoj raspravi optuženik koji se na ispitivanju o osnovanosti optužbe očitovao da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. branitelju. 5) ako je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optužba ovlaštenog tužitelja ili prijedlog oštećenika. 7) ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe. 4) zbog odluke o kaznenim sankcijama. Takve povrede nazivamo apsolutno bitnim povredama odredbi kaznenog postupka. odnosno odobrenje nadležnog tijela: 6) ako je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadležnosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti. 10) ako je presudom povrijeđena zabrana reformatio in peius. tijekom glavne rasprave ili pri donošenju presude95 nije primijenio ili je nepravilno 94 95 Iz ovog se razloga ne može ukinuti presuda na štetu okrivljenika. uskraćeno da se na glavnoj raspravi služi svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave. 8.1 Bitne povrede odredbi kaznenog postupka Najznačajnije povrede zakonodavac taksativno nabraja smatrajući da njihovo postojanje zahtijeva izmjenu donesene presude. dok žalitelj koji se poziva na relativno bitnu povredu mora dokazati ne samo postojanje povrede.61 2) zbog povrede KZ. 12) ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu. 4) ako je protivno zakonu donesena odluka o isključenju javnosti s glavne rasprave. Takve povrede nazivamo relativno bitnim povredama odredbi kaznenog postupka. 2) ako je na glavnoj raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti. Apsolutno bitne povrede postoje: 1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja. Dakle. imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja. . Relativno bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako sud pri pripremanju glavne rasprave.94 9) ako je optužba prekoračena. oduzimanju imovinske koristi. 3) ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku.2. ali ne moraju biti bitne zakonodavac ne navodi taksativno. ili u presudi postoje proturječnosti. Uspješnost žalitelja koji se poziva na apsolutno bitnu povredu ovisi isključivo o njegovoj mogućnosti da dokaže postojanje takve povrede. oštećeniku kao tužitelju ili privatnom tužitelju. nego određuje da će se one smatrati bitnima ako su utjecale ili mogle utjecati na presudu. protivno njegovu zahtjevu. ispitan prije završetka dokaznog postupka. ne tijekom cijelog kaznenog postupka. troškovima kaznenog postupka. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. već i to da je ta povreda utjecala ili mogla utjecati na presudu. bez njegovog zahtjeva za ranijim ispitivanjem. Ostale povrede koje mogu. 11) ako je izreka presude nerazumljiva.

u slučaju u kojem nije primijenjen blaži zakon. imovinskopravnim zahtjevima. 8. uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoračena zakonska ovlast. a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. zapisnika o izvedenim dokazima ili tehničkih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrđenja odlučne činjenice. što znači da žalitelj.2. troškovima postupka. ako sud nije provjerio alibi. to uvjetuje određena ograničenja za sud koji će o žalbi odlučivati. odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu. 4) je li glede KD koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti. odnosno kad sadržaj isprava. taksativno ih nabraja. Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako sud nije prekoračio ovlast koju ima po zakonu.62 primijenio neku odredbu ZKP-a ili je na glavnoj raspravi povrijedio pravo obrane. 2) ima li okolnosti koje isključuju krivnju. oduzimanju imovinske koristi. Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji ako je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio. Žalba će po tom osnovu biti uspješna ako se utvrdi da sud važne činjenice uopće nije utvrdio ili ih je pogrešno utvrdio. pa se samo u slučaju njihova postojanja može žalbom uspješno pobijati presuda.4 Odluka suda o kaznenim sankcijama. Zakonodavac točno određuje one povrede koje smatra najvažnijima. 6) jesu li povrijeđene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne. i zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. te o objavi presude Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni. ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja.3 Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja. ako sam ne održi glavnu raspravu.2. Naime. ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao 96 Npr. uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni. ovaj sud.96 5) je li odlukom o kazni. već je može samo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje nižem sudu. Npr. mora dokazati samo postojanje takve povrede kako bi uspio u pobijanju presude. pozivajući se na neku od njih. a osobito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena.2 Povrede odredbi KZ Svaka povreda kaznenog materijalnog prava nije žalbeni razlog. o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. 8. Činjenično bi stanje bilo nepotpuno utvrđeno ako sud kakvu odlučnu činjenicu nije uopće utvrdio.2. Ako je žalba izjavljena iz ovog žalbenog razloga. 3) ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon. ne smije pobijanu presudu preinačiti. Povreda KZ postoji ako je sud pogriješio u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuženik progoni KD. Kažemo da su apsolutnog karaktera. o oslobađanju od kazne. 8. .

i . Sjednica se može održati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izviještene. Ako je riječ o KD za koje se progoni na zahtjev DO. onaj optuženik i njegov branitelj. .3. Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća 1° suda. predsjednik žalbenog vijeća određuje suca izvjestitelja. predsjednik će vijeća zakazati sjednicu vijeća. Nakon toga pozvat će se žalitelj da obrazloži žalbu. Kad DO vrati spise. 8. odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Time će postupak pred 1° sudom biti okončan. POSTUPAK PO ŽALBI Može se podijeliti u 2 dijela:   postupak pred 1° sudom. Sudac izvjestitelj može prema potrebi od 1° suda pribaviti izvješće o povredama odredaba kaznenog postupka. osigurat će se nazočnost optuženika samo ako predsjednik vijeća ili vijeće smatraju da je svrhovito. Sjednica vijeća počinje izvješćem suca izvjestitelja o stanju stvari. Kad spisi povodom žalbe stignu 2° sudu. sudac izvjestitelj dostavit će spise nadležnomu DO. O sjednici vijeća izvijestit će se državni odvjetnik. koja može podnijeti odgovor na žalbu. 2° sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave. Sud može odlučiti da se o sjednici vijeća izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ako bi njihova nazočnost bila korisna za razjašnjenje stvari. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao 1° presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj koji je u roku predviđenom za žalbu ili za odgovor na žalbu zahtijevao da bude izviješten o sjednici ili je predložio održavanje rasprave pred 2° sudom. nakon čega će se pročitati presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba. koji ih je dužan razgledati i bez odgode vratiti sudu. i postupak pred 2° sudom. Sa sjednice vijeća javnost se može isključiti samo uz uvjete propisane zakonom.ako je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja izvedu novi dokazi ili ponove već prije izvedeni dokazi. Rasprava pred 2° sudom održat će se samo: . a onda protivnik da mu odgovori. a može preko tog suda ili istražnog suca ili na drugi način provjeriti navode žalbe u svezi s novim dokazima i novim činjenicama.ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati 1° sudu na ponovnu glavnu raspravu. Rasprava pred 2° sudom počinje izvješćem suca izvjestitelja.63 sigurnosnu mjeru. Zbog istih razloga može se pobijati odluka o troškovima kaznenog postupka. Stranke mogu na raspravi iznositi nove dokaze i činjenice. Primjerak žalbe dostavit će 1° sud protivnoj stranci. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja može se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim propisima. Žalbu će sa spisom 1° sud dostaviti 2° sudu koji će razmotriti i odgovor na žalbu zaprimljen do sjednice vijeća. Nazočne stranke mogu iznijeti svoja mišljenja i prijedloge. Ako je optuženik u pritvoru ili na izdržavanju kazne i ima branitelja.

održana u odsutnosti optuženika i njegova branitelja. odredbe o glavnoj raspravi pred 1° sudom na odgovarajući način se primjenjuju i u postupku pred 2° sudom. .ako utvrdi da su odlučne činjenice u 1° presudi pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukčija presuda. . Sud će.64 Ako nije što drugo propisano. . uvijek po službenoj dužnosti ispitati: 1) postoji li povreda posebno važnih odredbi postupka (članka 367.temelji li se presuda na nezakonitom dokazu. Ako je žalba izjavljena. 2° sud mora obrazložiti odluku. Drugostupanjski sud u povodu žalbe može donijeti jednu od ovih odluka: 1) rješenje kojim će odbaciti žalbu: .postojanje zahtjeva ovlaštenog tužitelja.. . . stavka 1.nerazumljivu izreku presude . 4) presudu kojom će preinačiti 1° presudu: . 1° presuda postaje pravomoćnom u trenutku kad je žalba 97 Drugostupanjski sud može naložiti da se nova glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem. 2) presudu kojom će odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi 1° presude: . . . 5. Ako se optuženik nalazi u pritvoru.zabranu reformatio in peius.. ako je žalba uložena pa makar se na to i ne odnosi.) i to onih koje se odnose na: .ako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. do 11. točke 1. protivno zakonu.ako ne postoje povrede koje 2° sud ispituje po službenoj dužnosti. te spis s odlukom vratiti 1° sudu. 3) rješenje kojim će ukinuti 1° presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje:97 .ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka. 2) nije li glavna rasprava.stvarnu nadležnost suda. 6. .ako je žalba nepravodobna ili nedopuštena.ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba naložiti novu glavnu raspravu pred 1° sudom.vrijeme ispitivanja optuženika. Odlučujući o žalbi. stavka 2. 2° sud ispituje presudu samo u onom dijelu i samo zbog onih osnova koji su navedeni u žalbi. Ako žalba nije izjavljena. 2° sud je to dužan učiniti najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon primitka spisa. 3) nije li na štetu optuženika povrijeđen KZ.identitet presude i optužbe. 8.. 1° presuda postaje pravomoćnom protekom roka za izjavljivanje žalbe..sastav suda. Drugostupanjski sud može i samo djelomično ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno suđenje. .

1. ako nije drukčije propisano. Izvanredni pravni lijekovi su zahtjev za obnovu kaznenog postupka. Ako 3° sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženika od koristi i za kojeg od suoptuženika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu. Protiv rješenja vijeća donesenog prije i u tijeku istrage nije dopuštena žalba. žalba protiv rješenja podnosi se u roku od 3 dana od dana dostave rješenja. Protiv rješenja Vrhovnog suda RH žalba nije dopuštena. ako zakonom nije drukčije propisano. Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje. 8. ako nije drukčije propisano.O žalbi protiv rješenja 1° suda odlučuje 2° sud na javnoj sjednici vijeća. O žalbi protiv 2° presude rješava 3° sud u sjednici vijeća prema odredbama koje važe za 2° postupak.65 odbačena ili odbijena. Protiv rješenja istražnog suca i protiv drugih rješenja 1° suda stranke i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek kad u zakonu nije izričito propisano da žalba nije dopuštena. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 9.5. O žalbi protiv rješenja istražnog suca odlučuje vijeće istog suda. Rok. te zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. 9. Ako nije drukčije propisano. Pred tim sudom ne može se održati rasprava.4. podnošenjem žalbe protiv rješenja odgađa se izvršenje rješenja protiv kojeg je podnesena žalba. Suspenzivnost. OPĆE NAPOMENE Izvanrednim se pravnim lijekovima pobija već pravomoćna sudska odluka. ŽALBA PROTIV 2° PRESUDE Protiv 2° presude dopuštena je žalba 3° sudu samo: 1) ako je 2° sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio 1° presudu kojom je izrečena takva kazna. 98 Iznimka je slučaj kad je moguće izjaviti žalbu i na drugostupanjsku presudu. zahtjev za zaštitu zakonitosti. ŽALBA NA RJEŠENJE Dopuštenost. . zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne. kazneni je postupak u pravilu98 završen. 3) ako je 2° sud preinačio 1° presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim. postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Rješenja koja se donose radi pripremanja glavne rasprave i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu. kao i u slučaju kad je 1° presuda preinačena. Odlučivanje. 8. Ako nije drukčije propisano. 2) ako je 2° sud na temelju održane rasprave utvrdio činjenično stanje drukčije nego 1° sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju utemeljio svoju presudu. U svim ovim slučajevima.

ako se u slučaju osude za produljeno KD ili za drugo KD koje na temelju zakona obuhvaća više istovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji 99 Iznimku prestavlja obnova postupka u slučaju okrivljenika osuđenog u kontumacijskom postupku. pri čemu se može raditi o sljedećim pogreškama: .ako je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrđena i kazna koja je već obuhvaćena u kazni izrečenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj prijašnjoj presudi. ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka.istražni zahtjev je pravomoćno odbačen. i 2. Treba razlikovati 2 vrste obnove postupka: nepravu i pravu obnovu. 5. mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. postupak je rješenjem pravomoćno obustavljen ili je presudom optužba pravomoćno odbijena zbog toga što je počinitelj nakon počinjenog KD obolio od kakve trajne duševne bolesti. pomilovanja ili iz drugih razloga. ako se dokaže da je do presude došlo zbog KD DO.optužba je rješenjem odbačena.2. a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za KD u stjecaju. zato što nije bilo zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili što nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja. 2. ili je iz istih razloga kazneni postupak rješenjem pravomoćno obustavljen.99 Kazneni postupak završen pravomoćnom presudom može se obnoviti u korist osuđenika: 1. U ovom slučaju sud neće donositi rješenje kojim se obnova dopušta. Do neprave će obnove kaznenog postupka doći: 1) ako je došlo do pogreške prilikom određivanja jedinstvene kazne u slučaju stjecaja. 100 Kod slučajeva pod 1. . te odlučio da se odmah odredi nova glavna rasprava ili da se stvar vrati u stanje istrage. suca. vještaka ili tumača. Prava obnova kaznenog postupka podrazumijeva da je u povodu zahtjeva ovlaštenih osoba sud donio posebno rješenje kojim je dopustio obnovu kaznenog postupka.100 3. suca porotnika ili osobe koja je obavljala istražne radnje. te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima. odnosno da se provede istraga ako je nije bilo.ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenika izrečeno više kazni. koji podnese zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kad je osuđenik saznao za presudu. .ako se pravomoćna presuda kojom je za više KD izrečena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvršiti zbog amnestije. ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima prikladni da prouzroče oslobođenje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem KZ. . 2) ako postupak nije bio pokrenut ili je bio okončan u ovim slučajevima: . Neprava obnova kaznenog postupka postoji u slučaju kada se obnova vrši i bez donošenja posebne sudske odluke kojom se obnavljanje dopušta. te ponovno vođenje postupka od te faze nadalje. ako je osoba za isto KD više puta osuđena ili ako je više osoba osuđeno zbog istog KD koje je mogla počiniti samo jedna osoba ili neke od njih.66 9. 4. . ZAHTJEV ZA OBNOVU KAZNENOG POSTUPKA Obnova kaznenog postupka jest vraćanje već pravomoćno okončanog postupka u neku raniju fazu.

navodi da se postupak može obnoviti: 1. moguće je da u obnovljenom postupku sud donese jednu od ovih odluka: 1) rješenjem kojim će se obustaviti kazneni postupak ako za to postoje uvjeti – u ovom slučaju sud će rješenjem o obustavi postupka ukinuti i prijašnju presudu. ako se utvrdi da se akt oprosta. ako nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za vođenje postupka pa je zbog toga došlo do odbijajuće presude. a ovlašteni tužitelj pokrene postupak pred nadležnim sudom i istodobno zatraži obnovu postupka. ako je presuda donesena jer je tužitelj od početka do završetka glavne rasprave odustao od optužbe. Nakon provedenih izvida sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za obnovu postupka. ako je postupak vođen bez ovlaštenog tužitelja i zbog toga donesena presuda kojom se optužba odbija. uz rješavanje predmeta. beneficium cohaesionis. a dokaže da je do odustanka došlo zbog kaznenog djela zlouporabe službenog položaja državnog odvjetnika. i to na jedan od sljedećih načina: . Sud će na temelju rezultata izvida zahtjev uvažiti i dopustiti obnovu kaznenog postupka ili će zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka. a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani. i to samo u slučaju ako je dovršen pravomoćnom odbijajućom presudom. zbog nestanka zakonskih zapreka radi kojih je presuda bila donesena. Stupanjem na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukidaju odredbe neustavnog zakona. 5. 2) presudu kojom će se. Tako se npr. Ovisno o rezultatu postupanja. Posebni slučajevi obnove. Tada se. U ovom slučaju obnova postupka nije dopuštena ako je proteklo više od mjesec dana od kada je tužitelj saznao za okolnosti na kojima može utemeljiti svoj zahtjev za obnovu postupka. 3. odnosno pomilovanje. postupak ponovno vodi. Nakon toga predsjednik vijeća će sam ili preko istražnog suca izviditi činjenice i pribaviti dokaze. U novom postupku sud nije vezan za rješenja donesena u prijašnjem postupku. Na štetu osuđenika se postupak može obnoviti samo iznimno. dostavit će prijepis zahtjeva protivnoj stranci. zastara ili druge okolnosti koje isključuju kazneni progon ne odnose na kazneno djelo povodom kojeg je donesena presuda kojom se optužba odbija. O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odlučuje sud koji je u prijašnjem postupku sudio u 1°. koja ima pravo u roku od 8 dana odgovoriti na zahtjev. a postojanje tih činjenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne. Mogućnost zahtijevanja obnove u korist osuđenika nije vremenski ograničena. ako je do presude kojom se optužba odbija došlo zbog stvarne nenadležnosti suda. 2. Ovdje se primjenjuju instituti beneficium novorum. zabrana reformatio in peius. 4. istodobno izjasniti o pobijanoj pravomoćnoj presudi. Za novi postupak koji se vodi na temelju rješenja kojim je dopuštena obnova kaznenog postupka važe iste odredbe kao i za prvi postupak. presuda donsena temeljem takvog zakona ne proizvodi pravne učinke. Pri rješavanju o zahtjevu u vijeću neće sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donošenju presude u prijašnjem postupku. a ovlašteni tužitelj zatraži obnovu postupka. . Nova presuda donosi se primjenom odredaba o ponavljanju. . Ako sud ne odbaci zahtjev.prijašnju će presudu djelomično ili u cijelosti staviti izvan snage.prijašnju će presudu ostaviti na snazi.67 pokazuju da osuđenik nije učinio radnju koja je obuhvaćena KD iz osude.

ZAHTJEV ZA IZVANREDNO UBLAŽAVANJE KAZNE Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne pravni je lijek kojemu je svrha ublažiti pravomoćno izrečenu kaznu stoga što su se pojavile okolnosti za koje sud prilikom donošenja presude nije znao. O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud RH u sjednici vijeća.68 Također je poseban slučaj (prave) obnove kada osuđenik u kontumacijskom postupku zahtjeva obnovu u roku od godine dana od saznanja za presudu. preinačiti će pravomoćnu presudu u tom dijelu odluke o kazni. Ako već prije u slučaju odustanka DO od zahtjeva.4. a takve su da bi očito bile dovele do blaže osude. ustanovi da postoje okolnosti koje opravdavaju novu odluku o visini dnevnih prihoda novčane kazne. 9. Ovlaštena osoba za podizanje zahtjeva je isključivo DO RH. koji će podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva DO RH. Ako 1° sud. nakon provedenih izvida. osim ako predsjednik 1° vijeća iz opravdanih razloga ne odluči drukčije. zakonom ili međunarodnim pravom. nije donio rješenje o odbacivanju Vrhovni sud može: 1) presudom odbiti zahtjev kao neosnovan. ako utvrdi da ne postoji povreda zakona. osim u kada 1° sud preinači presudu.101 Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne mogu podnijeti osuđenik i uz njegovu privolu njegov branitelj te njegovi rođaci koji su ovlašteni podnijeti žalbu protiv presude u njegovu korist. pa će nakon ispitivanja DO.3.102 Sud će zahtjev odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ublažavanje kazne. Rješenje kojim je prihvatio zahtjev sud će opozvati ako se dokaže da se rješenje temelji na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. Prije nego što predmet bude iznesen na odlučivanje. sudac izvjestitelj može prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona. spise sa svojim obrazloženim prijedlogom dostaviti sudu nadležnom za odlučivanje o zahtjevu. Ako zahtjev prihvati. 1° sud izvidjet će postoje li razlozi za ublažavanje. Zahtjev se podnosi 1° sudu. 9. sud će rješenjem preinačiti pravomoćnu presudu glede odluke o kazni. On će zahtjev najčešće podnijeti temeljem prijedloga stranaka. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Zahtjev za zaštitu zakonitosti jest izvanredni pravni lijek kojemu je cilj otkloniti povrede zakona počinjene pravomoćnom odlukom ili tijekom postupka koji joj je prethodio. O zahtjevu za izvanredno ublažavanje kazne odlučuje Vrhovni sud RH. To je preinačnje po propisima o nepravoj obnovi. 101 102 Po svojoj pravnoj prirodi to su olakotne okolnosti. ako se postupak vodio na njegov zahtjev. što znači da osuđenik ili njegov branitelj također mogu podnijeti takav prijedlog DO. Vrhovni sud RH može riješiti da se izvršenje pravomoćne presude prekine ili odgodi do odluke o zahtjevu. . Predsjednik vijeća 1° suda odbacit će zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba. Podnošenje zahtjeva ne zadržava izvršenje kazne.

3) povreda prava okrivljenika na obranu na glavnoj raspravi. 4) povreda odredbi kaznenog postupka u žalbenom postupku. To su: 1) pridržavanje roka od mjesec dana od primitka pravomoćne presude.             je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo. ako je zahtjev podignut na štetu osuđenika. i pritom. 3) presudom utvrdit da postoji povreda zakona. . 3) pravomoćnu presudu nije izrekao Vrhovni sud RH. Ovdje se primjenjuju instituti beneficium novorum.69 2) preinačiti ili ukinuti (djelomično ili u cijelosti) pravomoćnu odluku 1° suda i višeg suda ili samo odluku višeg suda i predmet vratiti na ponovnu odluku ili suđenje 1° sudu ili višem sudu. 4) u slučaju ozbiljne sumnje u istinitost odlučnih činjenica ukinuti pobijanu odluku i narediti da se održi nova glavna rasprava pred istim ili drugim stvarno nadležnim 1° sudom. zabrana reformatio in peius. Ako je pravomoćna presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. uopće ne dirajući u pravomoćnu odluku. 9. Sud je dužan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio Vrhovni sud RH. beneficium cohaesionis. ima li okolnosti koje isključuju krivnju. za osnovu će se uzeti prijašnja optužnica ili onaj njezin dio koji se odnosi na ukinuti dio presude. Uvjeti za ulaganje zahtjeva za preispitivanje kumulativno su određeni. osim ako je tek 2° presudom izrečena kazna zatvora. Osnove za ulaganje zahtjeva za preispitivanje su: 1) povreda KZ na štetu osuđenika. 2) prethodno korištenje redovnog pravnog lijeka.5. prijedloga ili odobrenja ispitivanje okrivljenjika koji se ne smatra krivim prije završetka dokaznog postupka povreda zabrane reformatio in peius temeljenje presude na nezakonitom dokazu neizuzimanje suca koji se morao izuzeti uskraćivanje prava okrivljeniku da na raspravi upotrebljava svoj jezik 2) povreda odredbi kaznenog postupka. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOMOĆNE PRESUDE Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude izvanredni je pravni lijek predviđen u korist osuđenika kojemu je izrečena zatvorska kazna radi pobijanja pravne osnove presude. ako je mogla utjecati na presudu. ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon postoji li pogrešna pravna kvalifikacija djela je li sud prekoračio zakonske ovlasti nepropisan sastav suda nepostojanje optužbe ovlaštenog tužitelja.

Revizija se može izjaviti samo u roku od 2 godine od stupanja na snagu ZKP-a. Nepravodoban. 1° sud ili Vrhovni sud RH može. a iscrpljena je mogućnost korištenja drugih pravnih lijekova. a osnove za korištenje uglavnom predstavljaju sužene žalbene razloge.sva ostala KD ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći. i to za: . koji može u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. Mogu je koristiti osobe osuđene za vrijeme komunističke vladavine od sudova bivše Jugoslavije. Odboru za prava čovjeka UN-a. nakon neuspjeha ustavne tužbe: Europskom sudu za ljudska prava. POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM I POSEBNI POSTUPCI 9.7. ustavnom tužbom Ustavnom sudu Republike Hrvatske. odbacit će rješenjem predsjednik vijeća 1° suda ili Vrhovni sud RH. odnosno prekine izvršenje pravomoćne presude. postupak za izricanje sudske opomene. Načini pobijanja su: 1.6. individualnom pritužbom. Budući da je upotreba ovoga pravnog lijeka određena rokom. U svemu ostalom.politički motivirana KD. Zahtjev mogu podnijeti osuđenik i branitelj. i . 11. moglo bi se reći da se radi o ograničenoj mogućnosti ulaganja žalbe protiv drugostupanjske presude u korist okrivljenika. podnesen od strane neovlaštene osobe ili nedopušten zahtjev. s obzirom na sadržaj zahtjeva. 2. Vrhovni sud RH dostavit će primjerak zahtjeva sa spisima DO RH. riješiti da se odgodi. OPĆE NAPOMENE Odredbe o postupanju pred općinskim sudom obuhvaćaju:    sumarni postupak. Podnosi se 1° sudu. 9. postupak za izdavanje kaznenog naloga.70 O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odlučuje Vrhovni sud RH. REVIZIJA Revizija je izvanredni pravni lijek kojim se može zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili drugog odgovarajućeg pravnog akta. POBIJANJE PRAVOMOĆNE PRESUDE NAKON KORIŠTENJA IZVANREDNIH PREAVNIH LIJEKOVA Nakon korištenja izvanrednih pravnih lijekova pravomoćna se presuda može pobijati ali samo od osobe kojoj je ovom presudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo ili sloboda. primjenjuju se odredbe o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. . 10.

a najmanje 3 dana. U optužnom prijedlogu može se predložiti da se okrivljenik stavi u pritvor. a ne radi se o kaznenom postupku prema maloljetniku. Optužni prijedlog. Kad sud primi optužni prijedlog ili privatnu tužbu. treba li provesti pojedinu istražnu radnju te postoje li uvjeti za odbacivanje optužnog prijedloga. primjenjuju se ostale odredbe ZKP-a.8. odnosno privatna tužba treba sadržavati podatke kao i optužnica i prijedlog da se okrivljenik proglasi krivim i osudi po zakonu. ako smatra da bi to bilo korisno za brži završetak postupka.      postupak za oduzimanje imovinske koristi postupak za opoziv uvjetne osude. Ako sudac ne donese ni jedno od rješenja. Uz pristanak okrivljenika taj se rok može skratiti. Ako sudac pojedinac ne otvori glavnu . a optužni prijedlog vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije čije se izricanje traži.). zatražit će odluku vijeća županijskog suda. Protiv presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba. 9. Prije podnošenja optužnog prijedloga tužitelj može predložiti istražnom sucu da poduzme određene istražne radnje.71 Posebni su postupci:  postupak prema osobama s duševnim smetnjama. odnosno privatne tužbe. Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja i okrivljenika. Glavna rasprava počinje objavom sadržaja optužnog prijedloga ili privatne tužbe. SKRAĆENI POSTUPAK Skraćeni postupak je kazneni postupak koji se vodi pred općinskim sudom za KD za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do 5 godina. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom za poduzimanje istražnih radnji. sudac će najprije ispitati je li sud nadležan. sudac pojedinac može odmah otvoriti glavnu raspravu. 7. Okrivljenik će se ispitati na početku dokaznog postupka neovisno od toga kakav je stav zauzeo prema optužbi. Ako ne dođe do izmirenja stranaka i povlačenja privatne tužbe ili odbačaja tužbe. odnosno oštećenika kao tužitelja ili na temelju privatne tužbe. postupak za donošenje odluke o rehabilitaciji (brisanju osude). Prije zakazivanja glavne rasprave za KD iz nadležnosti suca pojedinca za koja se progoni po privatnoj tužbi sudac pojedinac može pozvati samo privatnog tužitelja i okrivljenika na ročište radi prethodnog razjašnjenja stvari. postupak za izdavanje tjeralice i objave. Poziv okrivljeniku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane. O tome vidjeti poglavlje o inkvizitornim elementima skraćenog postupka (III. Kazneni postupak pokreće se na temelju optužnog prijedloga DO. Sudac će odbaciti optužni prijedlog ili privatnu tužbu ako ustanovi da postoje razlozi za obustavu postupka. Ako za skraćeni postupak nije što posebno propisano. zakazat će odmah glavnu raspravu.

9.9.10. može zatražiti izricanje jedne ili više od sljedećih kazni ili mjera: 1) novčanu kaznu u visini od 10 do 100 prosječnih dnevnih prihoda u RH. 9. a ako prijedlog smatra neutemeljenim zakazat će glavnu raspravu i nastaviti s vođenjem skraćenog postupka. DO. Pri tome sudac pojedinac nije vezan zahtjevom državnog odvjetnika za izricanje sankcije. odredbe zakona koje se odnose na presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim primjenjuju će se i na presudu o sudskoj opomeni. 3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene KD i objavljivanje kaznenog naloga u sredstvima javnog priopćavanja. Ako su ti uvjeti ispunjeni. U izreci presude sa sudskom opomenom uz osobne podatke o optuženiku navodi se da je optuženik kriv za KD koje je predmet optužbe. IZRICANJE SUDSKE OPOMENE Kad prema odredbama KZ dolazi u obzir izricanje sudske opomene. Prigovor ne mora biti obrazložen – samo njegovo podnošenje uvjetuje zakazivanje glavne rasprave i postupanje sukladno odredbama o skraćenom postupku. Ako nije što drugo predviđeno. Sudac prijedlog može odbaciti. POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUŠEVNIM SMETNJAMA Odredbe zakona osim odredbi o skraćenom postupku primjenjuju se i u postupku prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako nije što posebno . donijet će odluku o tome koji dokaze će izvesti na glavnoj raspravi i odredit će glavnu raspravu. 2) kaznena prijava vjerodostojnog sadržaja. na prijedlog DO. 2) uvjetnu osudu za izricanje kazne zatvora do 3 mjeseca ili novčane kazne ili sudsku opomenu. Pri donošenju presude povodom prigovora sudac pojedinac izreći će da se kazneni nalog u odnosu na okrivljenika koji je podnio prigovor stavlja izvan snage.11. sudac će presudom izdati kazneni nalog. Kad drugostupanjski sud rješava o žalbi protiv presude prvostupanjskog suda donesene po skraćenom postupku. obje stranke obavijestit će se o sjednici vijeća drugostupanjskog suda ako je u prvostupanjskoj presudi izrečena kazna zatvora i ako su stranke zahtijevale da budu obaviještene o sjednici ili ako predsjednik vijeća ili vijeće drugostupanjskog suda misle da bi nazočnost stranaka ili jedne od njih bilo korisno za razjašnjenje stvari. niti zabranom reformatio in peius. 4) zabranu upravljanja motornim vozilom do 2 godine odnosno oduzimanje predmeta.72 raspravu. Ako se suglasi s prijedlogom. optuženiku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja glavne rasprave. POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Kazneni nalog je posebna sudska odluka kojom sud može. Protiv kaznenog naloga okrivljenik i njegov branitelj mogu u roku od 8 dana podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga. sud tu kaznenopravnu sankciju izriče presudom. 9. Uvjeti za izdavanje kaznenog naloga kumulativno su navedeni. Ispunjeni su ako je: 1) KD iz nadležnosti suca pojedinca. u optužnom prijedlogu.

donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe i rješenje kojim se odbija zahtjev za određivanje prisilnog smještaja. 9. Ako je DO postavio odgovarajući zahtjev. donijet će presudu kojom se optužba odbija. donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe. da ga je počinio u stanju neubrojivosti. pritvor će se odrediti i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže KD. Predmeti koji se po KZ moraju oduzeti oduzet će se i kad kazneni postupak ne završi presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim ako to zahtijevaju probitci javne sigurnosti . U tom slučaju DO može odmah nakon objave presude dati usmeno izjavu da se odriče prava na žalbu i podnijeti novu optužnicu za isto KD. Nakon podizanja optužnice okrivljenik mora imati branitelja. Optužnica. O raspravnom sposobnosti i ubrojivosti optuženika te postojanju zakonskih uvjeta za određivanje prisilnog smještaja ispitat će se vještak koji je obavio psihijatrijski pregled optuženika. Pritvor može trajati dok opasnost traje. Oduzimanje se izriče u odluci kojom je utvrđeno počinjenje kazenenog djela. Pritvor. te da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. a kaznenim je djelom imovinska korist ostvarena.12. Ako se glavna rasprava održava u odsutnosti optuženika pročitat će se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju. Osim u slučajevima kada se može odrediti pritvor protiv okrivljenika. te rješenjem odrediti prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 mjeseci. a sud utvrdi postojanje razloga za oslobođenje. Glavna rasprava će se provesti pred istim vijećem na temelju nove optužnice. Ako sud ne utvrdi da je optuženik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv. Ako je optuženik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji. Ako je DO postavio odgovarajući zahtjev. ali da ne postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. donijet će presudu kojom se utvrđuje da je optuženik počinio protupravno djelo.73 propisano. Ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djelo bio neubrojiv. ali će prije glavne rasprave predsjednik vijeća u prisustvu vještaka pokušati ispitati optuženika. Predsjednik vijeća dostavit će odmah nakon izvršnosti rješenja o određivanju prisilnog smještaja potrebne spise sudu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Imovinska korist postignuta izvršenjem KD utvrđuje se u kaznenom postupku po službenoj dužnosti. a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo. osim isključenja krivnje zbog neubrojivosti. ali ne dulje od zakonskih rokova za trajanje pritvora. Ako je DO postavio zahtjev. O zahtjevu DO odlučuje sud nakon provedene glavne rasprave. Ako je oštećenik stavio imovinskopravni zahtjev imovinska korist utvrđivat će se samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom. te će se glavna rasprava će se održati u njegovoj odsutnosti. a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo te da postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Oduzimanje imovinske koristi obvezno je uvijek kad se donese osuđujuća presuda. DO će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti. smatrat će se da poriče osnovanost optužbe. Postupak prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive pokreće se i vodi samo na zahtjev DO.

13. Sudac će ispitati osuđenika i provesti potrebne izvide radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza važnih za odluku. Nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja. ne sprečava održavanje sjednice vijeća. 1° sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika. POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist. a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama. Ako nadležno tijelo ne postupi prema zahtjevu osuđenika u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. pa oslobođena kazne u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak je pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe ili je optužba odbijena. ako su uredno obaviješteni. 9. O tom zahtjevu odlučuje sud nakon preslušanja DO ako se postupak vodio na njegov zahtjev. donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne.14. ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama. . ili tu obavezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze. osuđena osoba može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu. 9. 9. rješenje o rehabilitaciji donosi po službenoj dužnosti tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije. POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA NEOPRAVDANO OSUĐENIH ILI NEUTEMELJENO UHIĆENIH OSOBA Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba kod koje su kumulativno ispunjeni ovi uvjeti:   prema kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija ili koja je proglašena krivom. (osim ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj. Posebno rješenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak završen.74 ili zaštite časti i dostojanstva građana. a do odustanka je došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom). rješenjem će obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. Podaci o KD za koje je nastupila rehabilitacija ne mogu se davati nikome na uvid. odnosno privatni tužitelj odustao od progona ili što je oštećenik odustao od prijedloga. Sud će visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrđivanje bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka.15. osuđenika i oštećenika. ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi. Nedolazak stranaka i oštećenika. odnosno obustavljen. osuđenik može tražiti da prvostupanjski sud donese rješenje o rehabilitaciji. Ako nadležno tijelo ne donese rješenje o rehabilitaciji. Rješenje o oduzimanju predmeta donosi sud i kad je u presudi kojom je optuženik proglašen krivim propušteno da se donese takva odluka. Ako sud ustanovi da nema osnove za donošenje koje od tih odluka. Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom. POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKE O REHABILITACIJI Kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom određenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu ne počini novo KD.

Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima prouzročila uhićenje. ili je optužba odbijena.15. odnosno staž osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja staž izgubila. oštećenik može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete.75  nije sama svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzročio svoju osudu (osim ako je na to bila prisiljena). 1° sud donijet će po službenoj dužnosti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenim evidencijama. 3) koja je zbog pogreške ili protuzakonitog rada državnog tijela neosnovano uhićena ili pritvorena. objaviti u novinama ili drugome javnom sredstvu priopćavanja priopćenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost prijašnje osude. na njezin zahtjev. Ako zahtjev za naknadu štete ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva. Ako se ne zna prebivalište ili boravište okrivljenika kad je to potrebno. ili je izrečena kaznena sankcija koja se ne sastoji u oduzimanju slobode. ili je proglašena krivom a oslobođena od kazne. 2) koja je izdržala kaznu oduzimanja slobode. nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske štete. Tužba za naknadu štete podnosi se protiv RH. ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe. odnosno pokrenuti postupak ako je oštećena osoba umrla prije proteka roka zastare i nije se odrekla zahtjeva. odnosno pravomoćnosti 1° rješenja kojim je postupak obustavljen.1 Postupak za izdavanje tjeralice i objave Nalaganje. a u povodu izvanrednog pravnog lijeka izrečena joj je kazna oduzimanja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdržala. Nasljednici oštećene osobe mogu nakon njezine smrti nastaviti postupak za naknadu štete. odnosno neosnovanost uhićenja. Ako je oštećenik već stavio zahtjev. Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja prestalo zaposlenje ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja priznaje se radni staž.103 Osim pravomoćno osuđenih osoba kod kojih su ostvareni spomenuti uvjeti. . Tjeralica. 9. Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano oduzimanje slobode prikazivan u sredstvima javnog priopćavanja i time bio povrijeđen ugled te osobe. Rješenje se dostavlja Ministarstvu pravosuđa. Prije podnošenja tužbe za naknadu štete oštećenik je dužan obratiti se sa svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete te vrsti i visini naknade. sud će zatražiti od redarstvenih vlasti da okrivljenika potraže i da sud obavijeste o njegovoj adresi. a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka. Izdavanje tjeralice može se naložiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog KD za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se po zakonu može 103 Nasljednici nasljeđuju samo pravo oštećene osobe na naknadu imovinske štete. pravo na naknadu štete ima i osoba: 1) koja je bila u pritvoru. 4) koja je u pritvoru provela dulje vrijeme nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena. sud će. ili je zadržana preko zakonskog roka ili je preko tog roka bila u pritvoru ili u ustanovi za izdržavanje kazne. ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem. Pravo na naknadu štete zastarijeva za 3 godine od dana pravomoćnosti 1° presude kojom je okrivljenik oslobođen optužbe ili kojom je optužba odbijena.

S vremenom vršenja procesnih radnji povezan je institut povrata u prijašnje stanje.2. POJAM PROCESNE RADNJE Procesne radnje su ponašanja sudionika u kaznenom postupku koja su pravno regulirana KPPom i uvjetuju pravne posljedice. predsjednik vijeća ili sudac pojedinac pred kojim se vodi kazneni postupak). odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne. PROCESNE RADNJE 1. Povratom se u kaznenom postupku može u pravilu koristiti samo okrivljenik . V. način utvrđuju se činjenice važne u kaznenom postupanju.76 izreći kazna zatvora od 1 godine ili više nalazi u bijegu. Ročište je. Rok je vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja mora izvršiti. Ako je vjerojatno da se osoba za kojom je izdana tjeralica nalazi u stranoj državi. mjesecima i godinama. Izdavanje tjeralice nalaže sud (istražni sudac. dopušta da takvu radnju izvrši naknadno. Tjeralicu i objavu raspisuje tijelo unutarnjih poslova nadležno prema mjestu onog državnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak. VRIJEME VRŠENJA PROCESNE RADNJE Za izvršenje procesne radnje se određuju rokovi. danima. a postoji rješenje o određivanju pritvora. Procesne radnje se mogu vršiti i na ročištima. izdavanje tjeralice naložit će upravitelj takve utsanove. Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u svezi s KD ili te predmete treba pronaći. a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronađenoga nepoznatog tijela. dakle pravno valjan. za razliku od roka. naložit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se ti podaci dostave tijelu koje vodi postupak. Poduzimanjem procesnih radnji na formalan. Nalog suda ili upravitelja ustanove dostavlja se redarstvenim vlastima radi izvršenja. Raspivanje. Povrat u prijašnje stanje je pravno sredstvo kojim se osobi koja je iz opravdanih razloga propustila rok ili ročište pa stoga izgubila pravo vršenja neke procesne radnje.1. Postoje 2 osnovne skupine – zakonski i sudski rokovi. Procesne radnje mogu vršiti svi sudionici u kaznenom postupku. odnosno pritvora ili zavodske mjere. Rokovi se računaju satima. Ministarstvo unutarnjih poslova može raspisati i međunarodnu tjeralicu. točno određeno vrijeme ili termin u kojemu se procesna radnja vrši pred sudom. i to u nazočnosti sudionika u postupku. U slučaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdržava zatvorsku kaznu odnosno pritvor ili bijega iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru. Objava. Radi obavještavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog priopćavanja. O ČINJENICAMA U KAZNENOM POSTUPKU 1. 1.

ali nadležnog tijela koje vodi kazneni postupak. Posredno utvrđivanje pravno relevantne činjenice postoji kad se utvrdi neka pravno irelevantna (nevažna) činjenica.2. pri čemu se takvim razlogom smatra svaki onaj razlog koji mu se ne može pripisati u krivnju.3. pa se pretpostavilo da ne želi nastaviti kazneni progon. Iznimno. 2. Katkad će procesnu radnju biti nužno izvršiti i izvan područja nadležnog tijela. ali se u pravilu vrše u službenim prostorijama u sjedištu nadležnog tijela koje vodi kazneni postupak.3. MJESTO VRŠENJA PROCESNE RADNJE Procesne radnje se mogu vršiti na različitim mjestima. One ne omogućuju utvrđivanje već samo provjeravanje drugih činjenica. Povrat će se dopustiti ako su. povrat može tražiti i: - 1. 2. 2. U tom slučaju se može koristiti institut pravne pomoći. POJAM I VRSTE ČINJENICA 2. oštećenik koji nije uredno pozvan ili iz opravdanog razloga nije mogao doći na glavnu raspravu na kojoj je donesena odbijajuća presuda zbog odustanka DO. ali se zbog njenog postojanja.77 i to isključivo ako je propustio rok za podnošenje žalbe. ali najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana propuštanja (objektivni rok). kumulativno ispunjena 2 uvjeta: ako je okrivljenik rok za žalbu propustio iz opravdanih razloga (materijalni uvjet). pa stoga možemo zaključiti da su u postupku važne 3 vrste činjenica. ako je molba za povrat podnesena u roku (formalni uvjet). Sud utvrđuje pravno relevantno činjenično stanje. može zaključiti i o postojanju pravno relevantne činjenice. što znači da je podnesena u roku od 8 dana od prestanka razloga propuštanja (subjektivni rok). Činjenice čije postojanje uvjetuje određene pravom predviđene posljedice nazivamo pravno relevantnim činjenicama. VRSTE ČINJENICA Uz pravno relevantne činjenice se utvrđuju još i indicije. POJAM ČINJENICE Činjenice su pojave u stvarnosti koje u postupku treba utvrditi da bi se moglo primijeniti pravo. Pomoćnim se činjenicama provjerava vjerodostojnost prikupljenih dokaza. temeljem iskustva. te pomoćne činjenice. Dijelimo ih na materijalnopravno relevantne činjenice i procesnopravno relevantne činjenice. privatni tužitelj koji iz opravdanog razloga nije mogao doći na glavnu raspravu. Pravna pomoć je vršenje procesnih radnji od strane nadležnog tijela kaznenog postupka temeljem zamolnice istovrsnoga. Takvu pravno irelevantnu činjenicu nazivamo indicijom. pa se pretpostavilo da je odustao od tužbe.1. ČINJENICE KOJE SE U POSTUPKU NE UTVRĐUJU Činjenice koje sud ne smije utvrđivati su: .

3. Tako se ne smije utvrđivati istinitost negativnih tvrdnji o osobnom ili obiteljskom životu neke osobe kod kaznenog djela iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika (čl. dakle da tvrdnje koje su za njega navedene. 2) činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedio identitet presude i optužbe. i to:    . dok traje očevid koji vrši policija. Tijekom izvida KD očevid može izvršiti: 1) policija. ako stigne. pretpostavlja da je oštećenik čestit čovjek. KZ). utvrđivanje činjenica putem iskaza svjedoka i vještaka. 200. prihvati prijedlog DO o vršenju očevida u slučaju kad je počinitelj KD nepoznat. utvrđivanje činjenica putem isprava. Presumpcija čestitosti vrijedi kod KD klevete (čl.  2) istražni sudac. temeljem zahtjeva DO ako je počinitelj KD nepoznat. uvijek može preuzeti obavljanje ove procesne radnje (odnosno može prepustiti obavljanje započetog očevida. 3. KZ). 2. UTVRĐIVANJE ČINJENICA 3. 201. 4.1. a štete njegovoj časti i ugledu nisu točne. NAČINI UTVRĐIVANJA ČINJENICA Postoje 4 načina utvrđivanja činjenica: 1. 2) presumpcije. Činjenice koje sud u pravilu neće utvrđivati su: 1) notorne. prije donošenja rješenja o provođenju istrage ako postoji opasnost od odgode. naime. smatrajući to svrhovitim. Kakav je odnos presumpcije okrivljenikove nevinosti i presumpcije čestitosti? One se međusobno isključuju. a svrhovito je da se i prije pokretanja istrage očevid izvrši. i to:  temeljem ovlaštenja o vršenju hitnih istražnih radnji ako postoji opasnost od odgode.78 1) činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedila zabrana reformatio in peius.2. ako sud. 3) činjenice koje se ne smiju utvrđivati temeljem odredbi materijalnog kaznenog prava kojima se zaštićuje privatni život građana. 3. Kod spomenutog se KD. utvrđivanje činjenica pomoću tehničkih registracija činjenica. Tom prilikom mogu se odrediti i potrebna vještačenja osim obdukcije i ekshumacije tijela. ili njegova dijela policiji). Tu je teret dokaza na okrivljeniku. UTVRĐIVANJE ČINJENICA VLASTITIM OPAŽANJEM (OČEVID) Očevidom se činjenice u postupku utvrđuju ili razjašnjavaju opažanjem vlastitim osjetilima ili pomagalima. utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem tijela kaznenog postupka.

104 kada se neke činjenice mogu dokazivati isključivo medicinskim vještačenjem. pa tako i očevida. Sud slobodno ocjenjuje dokaze. radi provjere izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su važne za razjašnjenje stvari tijelo koje vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja. oštećenik. a ne i drugim dokazima. ili da je do presude došlo zbog KD DO. dok su personalni dokazi oni koji se sastoje u iskazivanju osoba. suca. Dokazi u užem smislu su svi iskazi.79 Tijekom istrage očevid može vršiti: 1) istražni sudac koji ima opće ovlaštenje za vršenje istražnih radnji. Upotreba dokaza obuhvaća izvođenje i ocjenu dokaza. pod zakonom određenim uvjetima. Tko može biti nazočan očevidu? Očevidu koji se vrši prije početka postupka ili tijekom istrage mogu biti nazočni tužitelj. povjeri izvršenje procesnih radnji. Stvarni dokazi su fizički predmeti putem kojih utvrđujemo važne činjenice. okrivljenik i branitelj. Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. POJAM DOKAZA ILI DOKAZIVANJA Upotreba dokaza u kaznenom postupku se naziva dokazivanjem.3. dok ocjena dokaza znači odlučivanje o tome da li važna činjenica postoji ili ne postoji. Formalna dokazna teorija je. a ako je očevid potrebno izvršiti izvan glavne rasprave. koja se u kaznenom postupku ne može utvrditi vlastitim opažanjem. U tim slučajevima mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). Rekonstrukcija se ne smije obavljati na način kojim se vrijeđa javni red ili moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi. koja se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima događaj odigrao. a ne i drugim dokazima. pa tako i očevida. bit će izvještene stranke i oštećenik. dok su dokazi u širem smislu kako dokazi u užem smislu tako i indicije. 3. Dokaz je izvor saznanja temeljem koga se zaključuje o postojanju ili nepostojanju neke važne činjenice. U našem postupku se sve činjenice mogu utvrđivati bilo kojom vrstom dokaza. Tijekom rasprave očevid će izvršiti raspravno vijeće. kao iznimka. vještaka ili tumača. suca porotnika ili osobe koja je obavljala istražne radnje. vijeće može odlučiti da ga obavi predsjednik vijeća ili sudac član vijeća. isprave i tehničke registracije kojima se pravno relevantne činjenice neposredno utvrđuju.105 104 Razlog za obnovu postupka postoji ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka. Naime. te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima. ZKP predviđa i posebnu vrstu očevida . Ako se očevid vrši izvan glavne rasprave. Izvođenje dokaza jest utvrđivanje sadržaja dokaza. Očevidu koji se vrši tijekom rasprave mogu biti nazočne sve osobe koje na raspravi mogu biti jer je tada očevid dio raspravnog postupanja. 2) policija ako joj istražni sudac. 105 Isključivo se vještačenjem utvrđuje: uzrok smrti neke osobe (258/1) trovanje neke osobe (262/1) težina tjelesne povrede (263/1) .rekonstrukciju događaja. prihvaćena: kad se neka činjenica može dokazivati samo pravomoćnom presudom.

Tijekom istrage pravna obveza dokazivanja ostaje na ovlaštenom tužitelju. Takve načine nazivamo zabranjenim načinima pribavljanja dokaza. Stvarna potreba okrivljenika da dokazuje svoju nevinost koja nije predviđena pravom. i na raspravnom vijeću. Presumpcija okrivljenikove nevinosti isključuje pravnu obvezu okrivljenika da dokazuje vlastitu nevinost. osoba koja uzima lijekove za smirenje. koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti. koji mora raspoloživim dokazima potvrditi utemeljenost optuživanja. U nekim slučajevima nije jasno smije li se određeni način koristiti ili ne smije. To je povezano uz KD klevete zbog prihvaćanja presumpcije čestitosti. budući da njegova primjena može posredno dovesti do dokaza. u najvećoj mjeri. Ipak postoji jedan slučaj kad je teret dokaza na okrivljeniku.106 primjenom medicinskih intervencija kojima se utječe na volju. Tijekom glavne rasprave teret dokaza je. obmanom ili sličnim sredstvima. redarstvane vlasti mogu primijeniti poligrafsko testiranje kao izvidnu radnju. Po okončanju istrage. ZABRANJENI NAČINI DOKAZIVANJA Neki načini dokazivanja su ipak neprihvatljivi. dakle na sudu. naziva se materijalnim teretom dokaza. 46. Kapciozna pitanja polaze od pretpostavke da je okrivljenik priznao nešto što nije priznao. itd.5.4. ali poligram (zapisnik o poligrafskom testiranju) nije dokaz sam po sebi. Među te načine spada upotreba poligrafa i drugih psihologijskih metoda. osoba u stresnom stanju. prijetnjom. 3. teret dokaza. ali se proširuje i na istražnog suca na kojemu je. teret dokaza je opet isključivo na ovlaštenom tužitelju. Tako se zabranjuje pribavljanje iskaza okrivljenika i svjedoka:    silom. 106 neubrojivost ili smanjena ubrojivost okrivljenika (264/1). i 47. Tijekom predistražnog postupka teret dokaza je na ovlaštenom tužitelju. sugestivnim ili kapcioznim pitanjima. ali vrijedi i za drugi subjekt koji je također dužan dokazivati istu činjenicu. trudnica. Pritom Zakon o policiji (čl. TERET DOKAZA Teret dokaza je pravna obveza dokazivanja određene činjenice koja tereti jedan procesni subjekt. U nas je prihvaćeno stajalište o upotrebi poligrafa kao pomoćnog istražnog sredstva. Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti osoba koja je pod utjecajem alkohola ili droga. Zabranjeni načini pribavljanja dokaza zakonom su izričito određeni. u fazi optuživanja. koji mora dokazati postojanje zakonskih uvjeta za pokretanje kaznenog postupka. Sugestivna pitanja su ona u kojima je već sadržano kako se na njih treba odgovoriti. iako na ovlaštenom tužitelju. . Tada govorimo o dvojbenim načinima pribavljanja dokaza.) propisuje da je policijski službenik ovlašten nad osobom od koje traži obavijesti primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu upozna s radom uređaja i nakon što osoba izrazi pisanu suglasnost. 3. pa ih se zakonom izričito zabranjuje.80 dokazivanje ranije osuđivanosti okrivljenika radi primjene materijalno-pravnih odredbi moguće je samo temeljem podataka iz kaznene evidencije. koja ima ozbiljna srčana oboljenja. Prema ZKP-u.

ispitana osoba koja ne mora svjedočiti. ali to nije uvedeno u zapisnik. ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok.81 U postupku se ne mogu upotrijebiti samo oni dokazi pribavljeni na zabranjeni način kod kojih je to izričito navedeno. b.iskaz svjedoka ako je:    . prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima. NEZAKONITI DOKAZI U kaznenom se postupku sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način. izjava ili priznanje okrivljenika:       dobiveno silom. Dokazi na kojima se ne može temeljiti sudska odluka nazivamo pravno nevaljalim dokazima. To su sljedeći dokazi: a. Klasifikacija: 1) Pravno nevaljali dokazi pribavljeni na zabranjen način – to su dokazi na kojima se. a ne radi se o slučaju kad je to dopušteno. ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života). prilikom iskazivanja propušteno unošenje u zapisnik izjava okrivljenika o korištenju prava da uzme branitelja. dokazi pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji su ZKP-om izričito predviđeni. pribavljen bez nazočnosti branitelja. ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti. a nije na to upozorena ili se izričito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se. dokazi pribavljeni povredama određenih temeljnih prava i sloboda (kršenjem Ustavom. ne može temeljiti sudska presuda. zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane. dobiveno obmanom. . zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane. prava na dostojanstvo. b. iskaz svjedoka ako je: 2) Ostali pravno nevaljani dokazi su: a. iznuđen silom. te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja. prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima. Takve dokaze nazivamo nezakonitim dokazima.iskaz okrivljenika ako je:    pribavljen bez prethodnih upozorenja. dobiveno obmanom. a zakonodavac ih određuje kao «…oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom. ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života kao i oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo». dobiveno primjenom medicinskih intervencija. Ovi dokazi u kaznenom postupku ne mogu poslužiti kao temelj sudske odluke.6. dobiveno primjenom medicinskih intervencija. prava na dostojanstvo. te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja. 3. upravo zbog zabranjenog načina pribavljanja. među koje možemo ubrojiti: .

Da li okrivljenik.iskaz vještaka ako je:    vještačenje izvršila osoba koja ne može ili ne mora biti svjedok. dokazi za koje se saznalo putem nezakonitih dokaza. ukoliko iskazuje. i to: ne neformalan način. nakon dovođenja uhićenika. vještačenje izvršio oštećenik.82 . istražni sudac. POJEDINE VRSTE DOKAZA 4. on će se izdvojiti iz spisa. pa u tom smislu mora biti upozoren «…da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja». vještačenje uzroka smrti izvršio liječnik koji je liječio umrloga. ISKAZ OKRIVLJENIKA Okrivljenik nije dužan iskazivati. kao formalnu procesnu radnju. Ispitivanje osumnjičenika prije početka kaznenog postupka može izvršiti: a. i zbog toga ne može biti odgovoran. policija. 4. rješenjem sudskog vijeća po završetku dokaznog postupka (331/2). . i to: - 107 Dokaz se izdvaja iz spisa: rješenjem istražnog suca najkasnije do završetka istrage (78/1). Pravna posljedica postojanja pravno nevaljanog dokaza je: ako takav dokaz nije bio dostupan tijelu koje odlučuje. d. 1. dokazi pribavljeni policijskom operativno-kriminalističkom (neformalnom) djelatnošću.107 a ako jest. na prijedlog DO ili na vlastiti poticaj kao hitnu istražnu radnju samo ako postoji opasnost od odgode. . što znači da se rezultat takva ispitivanja ne može smatrati pravno valjanim dokazom.dokaze pribavljene mjerama privremenog ograničenja ustavnih prava i sloboda ako su te mjere poduzete bez naloga istražnog suca ili suprotno zakonskim uvjetima i određenom trajanju. rješenjem predsjednika vijeća tijekom priprema za glavnu raspravu (284/3). on će biti razlog za pobijanje presude. rješenjem sudskog vijeća u postupku nadzora optužnice (274/4). b.1. c. ima pravnu dužnost istinito iskazivati? Okrivljenik može lažno iskazivati.dokaze pribavljene pretragom ako je pretraga suprotno zakonu obavljena bez propisanog sudskog naloga ili osoba koje joj moraju biti nazočne. prije odlučivanja o prijedlogu DO da se ne provodi istraga. kada rezultat takvog ispitivanja ima snagu pravno valjanog dokaza: uvijek prije donošenja rješenja o provođenju istrage. .

rođaci u pobočnoj lozi do 3° zaključno te srodnici po tazbini do 2° zaključno. Ispitivanje optuženika na glavnoj raspravi vrši se sukladno procesnim formalnostima određenima za istragu. Pri ispitivanju mu se može dopustiti da se služi svojim zabilješkama. Zatim će se okrivljenika upozoriti na pravo da uzme branitelja po svom izboru ili da će mu se. što znači da iskaz može dati svaka osoba.83 2. pa je stoga pozvana da pred tijelima kaznenog postupka takvo saznanje o činjenicama iznese. a ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Iznimke od opće obveze svjedočenja su: A/ Ne može se ispitati kao svjedok: 1. a upozorit će se da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. posvojenik i posvojitelj okrivljenika. Pri tome se čak ne određuju ni dobne granice za svjedoka. 2. Pri ispitivanju treba okrivljeniku omogućiti da se u neometanom izlaganju očituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice koje mu služe za obranu. a ne radi se o slučaju kad je to dopušteno ako je prilikom iskazivanja propušteno unošenje u zapisnik upozorenja o pravu okrivljenika da uzme branitelja 4. okrivljenik ako se radi o mješovitom koneksitetu. postaviti branitelj na teret proračunskih sredstava koji može biti nazočan ispitivanju. Svjedok je pravno obvezan iskazivati u skladu sa saznanjima koje o činjenicama ima.Okrivljenik se ispituje usmeno. 320 i sl. obvezna je i svjedočiti». branitelj okrivljenika. B/ Osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja: 1. 109 O tome je već bilo riječi u poglavlju o glavnoj raspravi. ako je iskaz pribavljen bez prethodnih upozorenja ako je iskaz pribavljen bez nazočnosti branitelja. Kad okrivljenik završi iskaz. 3. vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljenik ispovjedio. 2. 4. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze. rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi. pod uvjetima koje određuje ZKP. Zakonodavac predviđa opću obvezu svjedočenja. 108 Nakon traženja osobnih podataka okrivljeniku će se priopćiti zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega.2. bračni ili izvanbračni drug okrivljenika. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu čuvanja službene državne ili vojne tajne.109 Iskaz okrivljenika nije pravno valjan dokaz u ovim slučajevima:     ako je rezultat primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza. .108 Ispitivanje bez nazočnosti branitelja je moguće samo ako se okrivljenik izričito odrekao tog prava a obrana nije obvezna (225/9). 3. postavit će mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone proturječnosti i nejasnoće u njegovu izlaganju. uz određena odstupanja predviđena odredbama čl. po kojoj: «Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. ISKAZ SVJEDOKA Svjedok je osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak. osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva. Ispitivanje okrivljenika u istrazi u pravilu vrši istražni sudac sukladno zakonskim formalnostima. ZKP. 3. a za koju je vjerojatno da nešto zna o činjenicama koje se u postupku utvrđuju.

ako joj istražni sudac to povjeri.e ZKP-a. novinari i njihovi urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja. 5. itd). 111 112 O čemu se govori u poglavlju o načelu oportuniteta – nagodba s pokajnikom. Prije pokretanja kaznenog postupka svjedoka može ispitati (kao hitnu istražnu radnju) istražni sudac i policija. 2. O tome sud mora poučiti svjedoka. Oštećenik može biti nazočan ispitivanju svjedoka samo kad je vjerojatno da svjedok neće doći na glavnu raspravu (198/4). a zatim protustranka. odvjetnici. Sve navedene osobe ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o KD kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika. čuvanja javnog reda i mira. Naime. Tijekom istrage svjedoke će u pravilu ispitivati istražni sudac. Tijekom priprema za glavnu raspravu predsjednik vijeća ili sudac član vijeća ako se sazna da neki svjedok ili vještak koji je pozvan na glavnu raspravu. okrivljenik i branitelj kad je vjerojatno da svjedok neće doći na glavnu raspravu. tim se zakonom daje pravo državnom odvjetništvu da sudu podnese zahtjev da se novinaru naloži navesti podatak o izvoru informacije ako za to postoji poseban interes (nacionalne sigurnosti. okrivljenik i branitelj.-39. zubari. primalje i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika. i 70. Tko i kada ispituje svjedoke? 1. 4. 29. Ispitivanju svjedoka mogu biti nazočni tužitelj. ljekarnici. obveza davanja obećanja o istinitom iskazivanju ako se to od svjedoka zatraži. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća. kad istražni sudac ustanovi da je to svrhovito ili kad je jedna od stranaka zahtijevala da bude nazočna ispitivanju. pitanja prvi postavlja predsjednik vijeća. Zakona o policiji. te na posljetku tužitelj.a238. porezni savjetnici. pravna obveza iskazivanja. zatim članovi vijeća. javni bilježnici. čl. prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku.110 Sud koji vodi postupak obvezan je osobe koje su oslobođene od obveze svjedočenja. pravna obveza iskazivanja sukladno vlastitom saznanju. te način njihovog ispitivanja regulirani su odredbama čl. Na glavnoj raspravi svjedoku najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. 69. 238. . Pojam zaštićenih svjedoka.84 4. osim u kaznenom postupku zbog KD protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja. Zapisnici o prijašnjem ispitivanju osoba koje su oslobođene dužnosti svjedočenja ne smiju se pročitati na gl. neće moći doći na glavnu raspravu zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji. značajno ograničavaju mogućnost novinara da ne svjedoče o izvorima obavijesti. liječnici.111 te čl. raspravi ako te osobe nisu uopće pozvane na glavnu raspravu ili su na glavnoj raspravi izjavile da neće svjedočiti (331/2). C/ Osobe koje nisu obvezne odgovarati na pojedina pitanja su svi svjedoci ako je vjerojatno da bi time izložili sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti. Zakona o USKOK-u. upozoriti da ne moraju svjedočiti.112 3. znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. a još nije ispitan. a iznimno policija. Ako je sud odredio izvođenje dokaza i bez prijedloga stranaka. Što pravna obveza svjedočenja zapravo obuhvaća?     pravna obveza svjedoka da se odazive pozivu suda. Njegovo ispitivanje se može obaviti i preko istražnog suca. 110 Nova rješenja Zakona o medijima iz 2004.

Iskaz svjedoka nije pravno valjan dokaz u ovim slučajevima:     ako je rezultatu primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza. ali to nije ubilježeno u zapisnik. dakle u vrijeme vođenja kaznenog postupka. kao i u svakoj fazi postupanja. zakonski zastupnik. 3. osoba koja je zajedno s okrivljenikom ili oštećenikom zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istoga poslodavca. vještak ih opaža tijekom kaznenog postupka znajući da će o njima iskazivati pa ih baš radi toga iskaza i opaža. Kada će sud naložiti vještačenje? U svakom onom slučaju u kojem se temeljem općeg znanja ne može utvrditi neka važna činjenica. pa i prije početka postupka. u pravilu. neće uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok Sud ne mora prihvatiti mišljenje vještaka. dok vještak vrši vještačenje temeljem činjenica koje postoje u sadašnjosti. no u tom slučaju:  ne smije vještakovo mišljenje zamijeniti svojim već spornu činjenicu mora uzeti utvrđenom ili neutvrđenom. kao je ispitana osoba koja ne mora svjedočiti. dok je za opažanja koja vrši vještak potrebno posebno stručno znanje. 2) opažanja svjedoka može izvršiti svaki čovjek. Različitosti vještačenja i svjedočenja su sljedeće: 1) dok svjedok opaža činjenice izvan kaznenog postupka i ne misleći da će o njima iskazivati pred sudom. za vještaka se. 4.3. kao i njegovo obrazloženo mišljenje. 3) svjedok iskazuje o činjenicama koje su se zbile u prošlosti. ovisno o tome što ide u prilog okrivljeniku. te svoj nalaz i mišljenje iskazuje sudu. osoba prema kojoj je KD počinjeno. ako je ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok. 4. VJEŠTAČENJE Vještak je osoba koja svojim stručnim znanjem pomaže sudu prilikom utvrđivanja važnih činjenica u kaznenom postupku. a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se. .  svoje neslaganje s mišljenjem vještaka mora potanko i uvjerljivo obrazložiti. 5.85 Oštećenik. Stupanj stručnosti vještaka može se pobijati. 2. liječnik koji je liječio umrloga. Postoje i slučajevi obveznog vještačenja o čemu je već bilo riječi. osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja. Vještačenje je djelatnost vještaka tijekom koje vještak vrši pregled predmeta vještačenja. Vještak ne može biti: 1. punomoćnik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća. ako je kao svjedok ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti.

Isprava je svaki zapis (pisani ili tehnički) koji sadrži podatke o činjenicama iz prošlosti. Ovo stajalište je prihvaćeno. Tehničke snimke izdvajamo kao posebnu vrstu dokaza stoga što se. ako za njihovo postojanje sazna pa zatraži da mu se takva isprava preda. Isprave se u kaznenom postupku koriste kao dokazi. Uobičajena je podjela isprava na javne i privatne.4. Isprava je svaki predmet koji može poslužiti kao dokaz. i pod uvjetima određenim zakonom. ZKP). za razliku od ostalih dokaza. ako ih dobije od stranaka. ako su izvršene temeljem zakonskog ovlaštenja i za svrhe kaznenog postupka. dok se njihovo ocjenjivanje ne razlikuje od ocjenjivanja ostalih dokaza. 2. ZKP (Posebni izvidi kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda). mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. a nakon toga koristi kao dokaz. 219. Sud može pribaviti isprave na sljedeće načine: tako da ih sam sastavlja.. 180.5.-183. i 221. ali osoba zna da se snimanje vrši) se mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.86 4. 2. dužan ih je predati na zahtjev suda (vidjeti čl. pa čak i kad ova osoba ne zna da se snimanje vrši. . 1. a osoba ne zna da se snimanje vrši) se u ograničenim slučajevima. ili ako nije upućen javnosti. dok tajne (snimka govora koji nije upućen javnosti. 4. TEHNIČKE REGISTRACIJE ČINJENICA Govoreći o tehničkim registracijama činjenica. To ovisi o vrsti tehničke snimke: optičke snimke mogu se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.114 113 Predmeti (dakle i isprave) koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u kaznenom postupku privremeno će se oduzeti. mogu se u tom postupku koristiti kao pravno valjan dokaz. ne temelje na čovjekovu opažanju. 114 Vidjeti odredbe čl. mislimo na one tehničke snimke koje se utvrđuju u kaznenom postupku izvršene putem optičkih i akustičkih uređaja. 218. Tko drži takve predmete. Ispravom se smatraju samo pisani zapisi koji sadrže činjenice koje se utvrđuju u kaznenom postupku. akustičke snimke. ISPRAVE Postoje tri različita stajališta o pojmu isprave: 1. Tehničke snimke nastale izvan kaznenog postupka ne mogu se uvijek upotrijebiti. Tehničke snimke nastale tijekom kaznenog postupka. ako su javne (snimka govora neke osobe koji je upućen javnosti.113 Dokazivanje ispravama vrši se njihovim čitanjem i prilaganjem sudskom spisu. 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful