You are on page 1of 31

novac.

hr OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

karijere.hr SVIJET ENERGIJE DIGITALNO IZDANJE

novčanik.hr

novac.hr OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

novac.hr
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

Elektromobilnost
karijere.hr

Tko će,
novčanik.hr
zapravo,
platiti trošak
dekarbonizacije
transporta?
UVODNIK

Vrijeme je da prevladaju
najkvalitetniji
Ako netko može razvijati OIE projekte bez poticaja, taj

H
zaslužuje prednost...
rvatska je nedavno dobila važeću energetsku stra-
tegiju do 2030. godine, a sad je u proceduri i Integri-
rani nacionali klimatski i energetski plan čiju vrlo
kvalitetnu analizu možete pročitati u ovom broju, iz
pera Luke Perkovića sa zagrebačkog RGN-a. Ukratko,
nakon godina iščekivanja bližimo se trenutku kad
ćemo imati posložen regulativni okvir za provođenje
velike energetske tranzicije koja Hrvatskoj predstoji. Utoliko, pred nama
piše Marko Biočina
je vrijeme kad više neće, barem formalno, biti moguće povlačiti prastari
argument o tome da hrvatska energetika stoji na mjestu zato što ne posto-
je zakonsko-regulativni preduvjeti za njezin razvoj. A to bi moglo biti i vri- Logika poticanja
jeme ozbiljnog otriježnjenja. Ako su točne prognoze koje mnogi energetski izvrsnosti, ali
analitičari izriču temeljem strelovitog pada cijene proizvodnje energije iz
i ekonomske
obnovljivih izvora energije, napose solarne fotovoltike i vjetroturbina, već
odgovornosti,
nalaže da u takvoj
vrlo skoro takve će projekte biti moguće realizirati bez ikakvih financijskih
situaciji favoriziraju
ili statusnih poticaja na masovnoj skali. Ili bolje reći, moći će to svi. Dok
oni sposobniji.
se većina OIE developera u Hrvatskoj žustro zalaže za uvođenje premije-
Jednom kad se
skog poticajnog modela - gdje bi država garantirala za minimalni cjenovni razvojni ciklus onih
plafon po kojem bi se ta energija prodavala na tržištu - neki od njih tvrde najkvalitetnijih
kako je to nepotrebno. približi kraju
Zlatko Bukovac - vjerojatno naš najpoznatiji i najrenomiraniji developer u opravdano je
segmentu solarne energetike - tako je nedavno izrazio stav kako su premi- razmišljati o
je nepotrebne, te kako se projekti mogu razvijati u poptuno tržišnom okru- poticanju onih
ženju, bez ikakvih povlastica. Ta izjava izazvala je burne reakcije u ener- manje kvalitetnih
getskoj zajednici, mnogi su požurili iznijeti kontraargumente Bukovčevoj
tvrdnji, no zapravo bez razloga. Ako eliminiramo mogućnost da se Zlatko
Bukovac javno zalaže za opciju koja bi ga onemogućila u poslu kojim se
bavi, logično je zaključiti da najkvalitetniji developeri, a Bukovac svakako
spada među takve, zahvaljujući svojim specifičnim resursima danas u
Hrvatskoj mogu razvijati OIE projekte na strogo tržišnim osnovama. Neki
drugi vjerojatno ne mogu, pa im je za “isplativost” potrebna i neka forma
IMPRESSUM
poticaja. Logika poticanja izvrsnosti, ali i ekonomske odgovornosti, nalaže SVIJET ENERGIJE
da u takvoj situaciji favoriziraju oni sposobniji. Jednom kad se razvojni redovni energetski prilog Jutarnjeg lista
ciklus onih najkvalitetnijih približi kraju opravdano je razmišljati o poti- Glavni urednik Jutarnjeg lista:
canju onih manje kvalitetnih. Jedino takav sustav tržišne meritokracije Goran Ogurlić
Urednik priloga: Marko Biočina
može osigurati okvira za dugoročno održivu zelenu energetsku tranziciju. Grafika: Robert Crnković
A tada će biti svejedno što piše u nacionalnoj strategiji... Novinar: Vedran Marjanović
ANALIZA NEMOGUĆA MATEMATIKA U TEMELJU
VELIKE ENERGETSKE TRANZICIJE

Dvojba elektromobilnosti:
Tko će zapravo platiti
trošak dekarbonizacije
transporta?
Vlada mora odlučiti je li prioritet povećanje
udjela obnovljivih izvora energije, elektrifikacija
transporta ili stabilnost državnog proračuna
R
piše Robert Mikulandrić

epublika Hrvatska se potpisivanjem Pariškog spora-


zuma obvezala smanjiti svoje emisije stakleničkih
plinova za 7% do 2030. u odnosu na 2005. godinu [1].
U tu svrhu, u raspravi je novi Nacrt energetskog i kli-
matskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje
od 2021. do 2030. (NECP) koji predviđa povećanje
udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji elek-
trične energije s 45% na 66% do 2030. godine.
Provedba plana će se, između ostalog, temeljiti na implementaciji pre-
mijskog sustava koji će omogućiti proizvođačima nadoknadu troška za
proizvodnju energije s obzirom na tržišnu cijenu električne energije
[2].
Povrh toga, NECP uključuje i povećanje udjela električnih i hibridnih Znanstvena
vozila u cestovnom prometu sa sadašnjih 1% na 4,5% u 2030. i 85% u zajednica i
2050. [2]. U NECP-u su planirani uvođenje posebnog poreza i naknade ekološke udruge
za okoliš za vozila na motorni pogon te financijski poticaji za energet- često s razlogom
ski učinkovita vozila kako bi se poticala kupnja i uporaba vozila s ma- napominju da
njim emisijama stakleničkih plinova. U kontekstu poreza i naknada su fosilna goriva
planira se proširenje postojećeg modela u kojem se naknade obračuna- danas uvelike
vaju s obzirom na emisije stakleničkih plinova iz motornih vozila. U subvencionirana.
kontekstu financijskih poticaja planirano je uvođenje posebnih linija Ako uđemo
sufinanciranja za specifične namjene, i to za kupnju vozila s pogonom u detalje tih
na električnu energiju. subvencija,
Iako se navedeni prijedlozi čine kao logični i pravedni koraci u ostvare- možemo vidjeti
nju tog cilja (budući da Hrvatska trenutačno ne subvencionira kupnju da se oko 40% tih
električnog vozila), često se zaboravlja činjenica, čak i među znanstve- subvencija odnosi
nom zajednicom, da su goriva za motorna vozila danas snažno opte- na petrokemijske
rećena raznim nametima. Na 10 kuna po litri benzina Eurosuper 95 proizvode i da su to
koji utočimo, 3,25 kuna izdvajamo za nabavnu cijenu goriva, 1 kunu za uveliko neizravne
maržu, 3,75 kuna za posebne poreze i 2 kune za PDV [3]. Iako se trošak subvencije koje
za nabavu goriva i marža za gorivo mogu opravdati tržištem, naknade uključuju negativan
i porezi koji čine više od 50% troška goriva već danas čine korištenje utjecaj na društvo
benzinskih motornih vozila skupljim i nekompetentnim u odnosu na kroz emisije
električna vozila, posebno ona koja koriste isključivo električnu ener- stakleničkih
giju za pogon. Iako nije potpuno transparentno na što se posebne na- plinova i zagađenje
knade i porezi na gorivo troše (pretpostavimo da imaju neku korisnu
zraka (ostatak čine
društvenu uporabu), činjenica je da električna vozila ne plaćaju taj
subvencije kroz
zastoj u prometu,
porez kroz korištenje električne energije. Ako svi vozači sutra odluče
prometne nesreće i
prijeći na električna vozila, nastat će golem deficit u državnom prora-
troškove dostave)
čunu koji će se morati nadoknaditi na neke druge načine. Time može-
mo indirektno reći da su električna vozila već danas subvencionirana
u odnosu na vozila s benzinskim motorom.
Međutim, znanstvena zajednica i ekološke udruge često s razlogom
napominju da su fosilna goriva danas uvelike subvencionirana. Ako
uđemo u detalje tih subvencija, možemo vidjeti da se oko 40% tih sub-
vencija odnosi na petrokemijske proizvode i da su to uveliko neizravne
subvencije koje uključuju negativan utjecaj na društvo kroz emisije
stakleničkih plinova i zagađenje zraka (ostatak čine subvencije kroz
zastoj u prometu, prometne nesreće i troškove dostave) [4]. Stoga,
navedene neizravne subvencije trebalo bi dodati na cijenu goriva za
motorna vozila i usporediti ukupni trošak posjedovanja s električnim
vozilima u svrhu isključivanja svih izravnih i neizravnih subvencija.
Znanstvenici su složni da je društveni trošak ugljičnog dioksida (koji
se očituje kroz klimatske promjene) oko 275 eura/tona [5] te trošak
za onečišćenje zraka (emisije čestica) oko 9 kuna/100 km za vozila s
benzinskim motorima te 3 kune/100 km za električna vozila (glavni
izvori emisija čestica su izgaranje goriva, trošenje kočionog sustava te
trošenje guma) [6].
Međutim, budući da će navedeni troškovi biti uračunati u cijenu
goriva, 3,75 kuna za posebne poreze treba izuzeti iz obračuna nove
cijene goriva (pogotovo zbog činjenice da taj trošak nije uračunat kod
električnih vozila). Na trenutačnu cijenu električne energije treba
dodati naknadu za ugljični dioksid u iznosu od 250 eura/tona (25 eura/
tona je već uključeno kroz sustav ETS) i isključiti dodatne naknade
za električnu energiju koje ne uključuju trošak proizvodnje i distri-
bucije energije. Posebni ekološki porezi pri kupnji vozila su izuzeti iz
usporedbe jer su uračunati kroz troškove goriva. Ekološki porez na
proizvodnju vozila (koji električna vozila ne plaćaju, iako imaju veći
negativan utjecaj na okoliš u proizvodnom procesu zbog baterija)
načelno se treba uključiti, ali će, zbog jednostavnosti, biti isključen iz
ove usporedbe. Također, sve godišnje ekološke naknade izuzet će se iz
usporedbe jer su uključene u cijeni goriva.
Usporedimo sada ukupne troškove posjedovanja vozila s benzinskim
motorom i električnog vozila C razreda. Za kupnju prosječnog vozila
C razreda prosječni Hrvat treba izdvojiti oko 42 prosječne hrvatske
plaće dok za električni vozilo treba izdvojiti 62 prosječne hrvatske
plaće. Vozilo s benzinskim motorom troši, u prosjeku, 8 litara benzina
Eurosuper 95 na 100 km, a električno vozilo troši 26 kWh električne
energije na 100 km. Za održavanje vlasnik vozila s benzinskim mo-
torom izdvaja oko 6100 kuna godišnje, a vlasnik električnog vozila
izdvaja oko 3600 kuna godišnje. Potpuna amortizacija (kraj životnog
vijeka) vozila očekuje se nakon 15 godina u oba slučaja. Inflacija je 1%.
Prilagođena cijena goriva (uključuje porez na emisije stakleničkih pli-

Prelaskom korisnika na električna vozila državni


proračun ostat će uskraćen za 5000 do 7000 kuna
godišnje po vozilu

nova i čestica bez posebnog poreza) za vozilo s benzinskim motorom


je 12,21 kunu/l (za usporedbu, IMF predlaže 12 kuna/l kao prilagođenu
cijenu benzina bez subvencija [4]) dok je prilagođena cijena električne
energije za električno vozilo 1,37 kuna/kWh.
U sadašnjim uvjetima povrat investicije u električno vozilo je oko
deset godina, što (uz visoku cijenu kupnje) objašnjava mali udio novih
električnih vozila u Hrvatskoj. Međutim, povrat investicije u električ-
PROMJENE U SVRHU PONIŠTAVANJA IZRAVNIH
I NEIZRAVNIH SUBVENCIJA NA VOZILA
Vozilo s benzinskim Vozilo s električnim
pogonom pogonom

Cijena vozila 42 prosječne plaće 62 prosječne plaće


Potrošnja energije 8 l/100km 26 kWh/100km
Godišnje prijeđeni km 20.000 km 20.000 km
Troškovi održavanja 6100 kn/godina 3600 kn/godina
Inflacija 1% 1%
Trenutna cijena energ. 10 kn/l 0,79 kn/kWh
Korigirana cijena energ. 12,21 kn/l 1,37 kn/kWh
Trenutna godišnja
14.000 kn 9000 kn
izdvajanja u proračun
Korigirana godišnja
18.000 kn 11.000 kn
izdvajanja u proračun

Porez na CO2 iz goriva Dodatni porez na CO2


Dodani porezi 2030 kn/ton iz električne mreže
1850 kn/ton
Porez na onečišćenje Porez na onečišćenje
zraka 9 kn/100km zraka 3,1 kn/100km

Posebni porezi na Posebne naknade za


gorivo 3,25 kn/l električnu energiju
Oduzeti porezi Posebni ekološki
porezi pri kupnji
automobila

Na sve poreze i cijene automobila, goriva i energije nadodan je PDV


Oduzete su sve izravne subvencije na kupnju automobila
Godišnji ekološki porezi i naknade nakon kupovine automobila su izuzeti iz analize

Reference: date-Based-on-Country-Level-Estima-
[1] https://mzoe.gov.hr/vijesti/u-hrvat- tes-46509?fbclid=IwAR1j56dBF1Dg5682i4r-
skoj-na-snagu-stupio-pariski-spora- LRQwzkcnnwhwNJ75ZtLY_yN0krF9VH1v-
zum-4762/4762 gKZKjJ70
[2] https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/ [5] Peter Howard (2015). Expert Consensus
files/documents/croatia_draftnecp_hr.pdf on the Economics of Climate Change. Institute
for Policy Integrity.
[3] https://www.vecernji.hr/vijesti/drza-
vi-ide-60-posto-od-cijene-goriva-1246890 [6] Mitropoulos LK, Prevedouros PD, Kopelias
P (2017). Total cost of ownership and exter-
[4] https://www.imf.org/en/Publicati- nalities of conventional, hybrid and electric
ons/WP/Issues/2019/05/02/Global-Fos- vehicle. Transportation Research Procedia;
sil-Fuel-Subsidies-Remain-Large-An-Up- 24:267-274

no vozilo u uvjetima bez izravnih i neizravnih subvencija bio bi oko


devet godina. Ovaj iznenađujući rezultat ukazuje da su vozila s ben-
zinskim pogonom danas tek zanemarivo subvencioniranija (izravno i
neizravno) u usporedbi s električnim vozilima. Ako bi se u obzir uzele
godišnja posebna naknada za okoliš (oko 70 kuna godišnje) te naknada
za okoliš pri proizvodnji vozila, vjerojatno bi se došlo do zaključka da u
današnjim uvjetima i s današnjim poreznim opterećenjima vozila na
benzinski pogon nisu u povoljnijem položaju (kada se uključe neizrav-
ne subvencije) od električnih vozila.
Usporedbe radi, vlasnik vozila s benzinskim motorom danas uplaćuje
oko 14.000 kuna godišnje u proračun kroz korištenje goriva, dok bi
u uvjetima bez neizravnih subvencija ta brojka bila oko 18.000 kuna
godišnje. Vlasnik električnog vozila bi u današnjim uvjetima uplatio
oko 9000 kuna godišnje u državni proračun, a u uvjetima bez izravnih
i neizravnih subvencija oko 11.000 HRK godišnje. Dakle, prelaskom
korisnika na električna vozila dr-
žavni proračun ostat će uskraćen
za 5000 do 7000 kuna godišnje
po vozilu.
Iz ove usporedbe može se zaklju-
čiti da bi se dodatnim poreznim
opterećenjem vozila s benzin-
skim motorom te poreznim olak-
šicama na električna vozila, koje
stoje u novom Nacrtu energet-
skog i klimatskog plana, stavilo u
nepravedan i nepovoljan položaj
vlasnike vozila s benzinskim mo-
torom. Nadalje, prelaskom voza-
ča na električna vozila proračun
Republike Hrvatske ostat će bez
značajnih sredstava. Predložene mjere stavit će u povoljniji položaj
dobrostojeće građane koji si mogu priuštiti skupa električne vozila na
štetu državnog proračuna i siromašnijih građana.
Potrebno je temeljito reformirati postojeći sustav posebnih poreza na
goriva i naknada za okoliš te definirati naknade za električna vozila
(na primjer, naknade po prijeđenom kilometru) kako bi se vlasnike
vozila s benzinskim i električnim motorom stavilo u ravnopravni po-
ložaj i kako bi se mogli efektivno implementirati porezi za stakleničke
plinove i zaštitu okoliša.

Da bi se investicija u električno vozilo isplatila u roku od


šest godina, cijena struje trebala bi pasti na 0,15 kuna/kWh
Nadalje, da bi se investicija u električno vozilo isplatila u razumnom
razdoblju od šest godina (u uvjetima bez izravnih i neizravnih sub-
vencija), cijena električne energije trebala bi se smanjiti na 0,15 kuna/
kWh, što se čini kao nemoguća misija s obzirom na povećanje udjela * Autor je magistrirao
obnovljivih izvora energije i dodatnih naknada za premijski sustav. je 2010-te na Fakultetu
Vlada Republike Hrvatske u sadašnjim uvjetima na tržištu mora strojarstva i brodogradnje
jasno definirati prioritete i odlučiti se da li staviti prioritet na pove- u Zagrebu, te doktorirao
ćanje udjela obnovljivih izvora energije, elektrifikacije transporta ili 2018-te na KU Leuven.
stabilnosti državnog proračuna. Budući da se u budućnosti očekuje Trenutno radi za Atlas
značajan pad cijena električnih vozila, predlažem da Vlada Republike Copco kao voditelj
Hrvatske stavi prioritete na povećanje udjela obnovljivih izvora ener- projekata u odjelu za
gije i/ili niskougljičnih izvora energije i stabilizaciju državnog proraču- otkrivanje i razvoj novih
na te cijene električne energije. J tehnologija.
VJETRO-
ELEKTRANA
KORLAT

18
vjetro-
agregata

58MW
priključna
snaga

proizvodnja
energije za

50.000
kućanstava

500
milijuna kuna
vrijednost
investicije

RSTGFSDG KAKO HEP AKTIVNO PROVODI


VELIKU ENERGETSKU TRANZICIJU

IMAJU FORMULU ZA
ZELENU ENERGIJU
Izgradili 100 punionica
za električna vozila, a
sad u benkovačkom kršu
niče i vjetroelektrana
E
kološka tranzicija i elektrifikacija osobnog prometa
jedan je od najvažnijih izazova koji stoji pred ljudskom
civilizacijom, a u Hrvatskoj predvodnik takvih napora
je Hrvatska elektroprivreda. HEP je do sada pustio u rad
100 javnih ELEN punionica diljem Hrvatske, što je fi-
nancirano vlastitim sredstvima te sredstvima iz fondova
EU kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata.
U ovom trenutku HEP-ova mreža punionica pokriva sve autoceste i
druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička
odredišta, uključujući i više otoka te se prostire na području Grada
Zagreba i 18 županija.
Trenutno se provode testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem kori-
sniku, pa tako i samih modela naplate koji će u narednim mjesecima
rezultirati komercijalizacijom usluge.
“Puštanjem u rad stote punionice za električna vozila Hrvatska elek-
troprivreda se potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u
Hrvatskoj, koju provodimo u skladu sa smjernicama Vlade Republike
Hrvatske i politikama Europske unije. U ovom trenutku u realizaciji i
planovima imamo postavljanje više od stotinu punionica širom Hrvat-
ske, a od čega 26 u Zagrebu”, izjavio je prilikom otvaranja stote stani-
ce za punjenje predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane
Barbarić, i dodao kako je HEP tek na pola puta što se tiče planirane
izgradnje infrastrukture za električna vozila, ukupne vrijednosti 60
milijuna kuna.
Radi se o nastavku investicijskog ciklusa započetog početkom 2015.
godine kad je HEP započeo ciklus izgradnje ELEN punionica u hr-
vatskim gradovima prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi
infrastrukture za alternativna goriva, koja do 2020. godine predviđa
dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim
aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zrač-
nim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim te autobusnim
kolodvorima.

U sklopu obnovljivog scenarija razvoja HEP do 2030.


planira povećati ukupne proizvodne kapacitete za 1500 MW
Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostu-
pne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog
prometa. Tako je HEP-u kroz projekt EAST-E odobreno sufinanciranje
postavljanja 27 multistandardnih rapidnih punionica za električna vo-
zila snage 50 kW (AC/DC multistandard) na autocestama Goričan-Za-
greb-Rijeka te Bregana-Zagreb. Realizacija projekta EAST-E omoguću-
je prvi put i uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne
pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih
vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz
koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje
električnim vozilima.
Treći veliki iskorak na području elektromobilnosti nacionalna elek- Početkom 2015.
troenergetska kompanija će napraviti u sklopu još jednog europskog počeo je investicijski
projekta - nazvanog bigEVdata. ciklus izgradnjom
U sklopu projekta HEP će razviti inovativno cjelovito i informatičko ELEN punionica
rješenje kako bi se omogućila efikasnija uporaba i upravljanje mrežom
punionica za električna vozila.
Uz razvoj informatičkog rješenja (softvera), HEP će u sklopu projekta
diljem Republike Hrvatske postaviti i nove 42 punionice za električna
vozila: 12 rapidnih punionica (snage 50 kW), 10 brzih punionica (sna-
ge 22 kW), 10 bežičnih punionica i 10 wallbox punionica. Uz Hrvat-
sku elektroprivredu, kao nositelja, na projektu sudjeluju kao partneri
Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te ICT tvrtka NEOS.
Inače, HEP aktivno sudjeluje i u projektu NEXT-E, koji će omogućiti
izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj
Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, odnosno 222
multistandardne rapidne punionice (50kW) te 30 ultrabrzih punioni-
ca (150-350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže. Na
taj način će, prvi put u potpunosti, biti moguće vozilom na električni
pogon prijeći velike udaljenosti duž šest kohezijskih država. U okviru
projekta HEP će postaviti 30 novih punionica - 26 rapidnih (snage 50
kW) i 4 ultrabrze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW)
na autocestama Goričan-Rijeka, Zagreb-Split te Bregana-Lipovac. Sve
će punionice biti multistandardne te će se na njima moći puniti svi
postojeći modeli električnih vozila.
Ipak, da bi HEP-ov projekt elek-
tromobilnosti u potpunosti ostva-
rio potencijale dekarbonizacije
energetske potrošnje, valja ga pro-
matrati u kontekstu kompanijinih
napora da poveća svoj proizvodni
portfelj u segmentu obnovljivih
izvora energije. A u tom kontek-
stu, vrlo važan je vjetroenergetski
projekt Korlat, koji se trenutno
realizira u zaleđu Benkovca.
Kada radovi budu završeni u
drugoj polovici 2020. godine, Vje-
troelektrana Korlat s priključnom
snagom od 58 MW godišnje će
proizvoditi oko 170 GWh ili 1 po-
sto godišnje potrošnje električne
energije u Hrvatskoj. Proizvedena će energija biti dovoljna za opskrbu Frane Barbarić,
više od 50 tisuća kućanstava. predsjednik
Ono što Vjetroelektranu Korlat ističe od ostalih je mogućnost da se Uprave Hrvatske
elektroprivrede
neposredno uz vjetroelektranu izgradi i sunčana elektrana, snage
75 MW, u koju bi HEP, prema prvim procjenama trebao uložiti 480
milijuna kuna. Prođe li sunčana elektrana uspješno postupak ishođe-
nja svih potrebnih dozvola i suglasnosti te potom i samu izgradnju,
lokacija Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste
obnovljive izvore energije od 133 MW, biti jedinstvena za proizvodnju
zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.
Kao najveći ulagač u zeleno gospodarstvo u Republici, Hrvatska elek-

HEP je tek na pola puta planirane izgradnje


infrastrukture za električna vozila u vrijednosti 60
milijuna kuna, kaže Frane Barbarić
troprivreda se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine
opredijelila za provedbu obnovljivog scenarija razvoja te će u idućem
razdoblju u hidroelektrane, vjetroelektrane i sunčane elektrane inve-
stirati prosječno oko jedne milijarde kuna godišnje.
U sklopu obnovljivog scenarija razvoja HEP do 2030. godine planira
povećati ukupne proizvodne kapacitete za 1500 MW. Od tog iznosa,
u vjetroelektranama planira imati 350 MW, a jednako toliko i u sun-
čanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane
Krško. Značajan doprinos ostvarenju tog cilja dat će i Vjetroelektrana
Korlat.
OBLJETNICA 5. ROĐENDAN ININA PROJEKTA EOR

IVANIĆ GRAD
Kako je utiskivanjem
ugljikova dioksida pod
zemlju povećana domaća
proizvodnja nafte
Utiskivanjem ugljikova dioksida u polja Ivanić i Žutica
uskladišteno je milijun i 500 tisuća tona CO2, što je
četvrtina godišnje emisije CO2 automobila u Hrvatskoj
piše Vedran Marjanović

U
Inin projekt utiskivanja CO2 na poljima za istraživanje i
proizvodnju nafte i plina Ivanić i Žutica dosad je ulože-
no više od milijardu kuna, a dnevna proizvodnja nafte i
plina povećana je više od pet puta, ističu u našoj najve-
ćoj kompaniji u povodu pete obljetnice početka utiski-
vanja CO2 postupkom EOR na spomenutim poljima.
- Projekt EOR na poljima Ivanić i Žutica jedan je od
najvećih i najvažnijih projekata istraživanja i proizvodnje nafte i plina.
Naš projekt EOR jedan od samo dva projekta takve vrste trenutačno
aktivna u Europi - navode u Ini te skreću pozornost i na ekološku važ-
nost projekta EOR.
Naime, utiskivanjem ugljikova dioksida u polja Ivanić i Žutica dosad je
trajno uskladišteno milijun i 500 tisuća tona CO2, što je, napominju u
Ini, količina koja odgovara četvrtini godišnje emisije ugljičnog dioksi-
da automobila u Hrvatskoj.
Trajno skladištenje ugljikova dioksida na tim poljima izravno je po-
vezano sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske iz
2017. godine i njezinim ciljevima. Studijom isplativosti projekta EOR
određeno je trajanje utiskivanja CO2 do 2040. godine.
U Ini navode kako
je tijekom četiri
Primjena postupka EOR općenito označava proces povećanja iscrpka
godine od početka
nafte iz pripadajućeg ležišta utiskivanjem fluida kojeg u ležištu prirod-
utiskivanja CO2 u
no nema, čime se utječe na kemijske i fizičke procese u njemu. Dok je
ležišta polja Žutica-
tzv. konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće iscrpiti 20 sjever dnevna
do 40 posto početnog volumena nafte utvrđenog u ležištu, primjenom proizvodnja nafte
EOR-a moguće je iscrpak povećati na 60 i više posto. i plina povećana
- Svako naftno ležište određeno je karakteristikama kao što su ležišni osam puta, ukupno
tlak i temperatura, svojstva ležišne stijene, tip nafte te njezin sastav, je proizvedeno
gustoća i viskoznost. Posljedica tog mnoštva varijabli je velika razno- dodatnih 302
likost naftnih ležišta pa zbog toga nisu sva naftna ležišta podobna tisuće barela nafte
za primjenu EOR-a, niti je svaka metoda EOR primjenjiva na svako i plina
ležište - ističu u Ini.
U slučaju primjene EOR metode na poljima Ivanić i Žutica Ina je koristila
WAG proces koji označava naizmjenično utiskivanje ugljikova dioksida
i vode u mjesečnim ciklusima. Prethodno su ta proizvodna polja na os-
novi laboratorijskih istraživanja odabrana kao najbolja za primjenu EOR
projekta.
Sustav utiskivanja CO2 i vode na tim poljima sastoji se od izvora
ugljičnog dioksida, transportne infrastrukture do Ivanić Grada te po-
strojenja za distribuciju CO2 do utisnih bušotina na poljima. Kao izvor
ugljičnog dioksida u sustav je uključena Centralna plinska stanica u
Molvama gdje se iz prirodnog plina izdvaja ugljični dioksid te, nakon
odrađene obrade i pripreme za transport u pripadajućoj kompresor-
skoj stanici, ubrizgava u cjevovod do Ivanić Grada.
Radovi na gradnji kompresorske stanice za CO2 u Molvama, kompre-
sorske i pumpne stanice u Ivanić Gradu te na polaganju cjevovoda i
pripadajućih kabela odvijali su se od 2012. do 2014. godine. U sklopu
projekta EOR na poljima Ivanić i Žutica ukupno je sagrađeno 41 kilo-
metar cjevovoda za utiskivanje CO2 i 28 kilometara cjevovoda za uti-
skivanje vode. Uz to, položeno je 67 kilometara električnih i signalnih
kabela te instalirano 50 površinskih detektora za CO2 u okolišu.
Prvi postupak utiskivanja ugljičnog dioksida na 14 bušotina polja Iva-
nić izveden je 14. listopada 2014., a dosad je, doznajemo u Ini, na toj
lokaciji utisnuto oko milijun tona CO2. Godinu dana poslije počelo je
utiskivanje CO2 na osam bušotina polja Žutica.
- U sklopu projekta EOR opremljeno je i 16 bušotina na južnom dije-
lu polja Žutica, a utiskivanje CO2 na tom dijelu polja planirano je za
2020. godinu. U međuvremenu se utiskuju povećane količine vode za
podizanje ležišnog tlaka radi što efikasnijeg istiskivanja nafte utisnu-
tim CO2 - navode u našoj najvećoj kompaniji. Kada je u pitanju proi-
zvodnja nafte i plina na polju Ivanić obuhvaćenom EOR projektom,
prema podacima Ine tijekom posljednjih pet godina ukupno je na tom
polju proizvedeno 677 tisuća barela nafte i plina.
- Udio projekta EOR u dnevnoj proizvodnji polja, koja se povećala 2,5
puta u posljednjih pet godina, trenutačno je 64 posto - napominju
u Ini. Izdvajaju i podatak kako je na jednoj od bušotina polja Ivanić,
nakon obavljenih rudarskih radova 2017. i 2018., dnevna proizvodnja
nafte i plina povećana šest do deset puta, i to, dodaju u našoj najvećoj
kompaniji, uz iznimno malu proizvodnju vode.
I na dijelu polja Žutica obuhvaćenom EOR projektom došlo je, prema

Vlastitim kapacitetima sortira se otpad i izdvaja korisne


i tržišno isplative materijale za recikliranje

istom izvoru, do povećanja proizvodnje nafte i plina kao posljedice


istiskivanja nafte utisnutim ugljičnim dioksidom. U Ini navode kako je
tijekom četiri godine od početka utiskivanja CO2 u naftna ležišta polja
Žutica-sjever dnevna proizvodnja nafte i plina povećana osam puta,
ukupno je proizvedeno dodatnih 302 tisuće barela nafte i plina, a udio
projekta EOR u dnevnoj proizvodnji polja trenutačno je 88 posto.
- Prema iskustvima iz najbolje svjetske prakse, ciklusi utiskivanja vode
i CO2 na oba se polja izmjenjuju mjesečno, a utiskuje se oko tisuću i
200 tona ugljičnog dioksida dnevno, što je tri posto ukupnih emisija
CO2 naše zemlje - ističu u Ini.
Uspoređujući domaća s iskustvima primjene EOR projekata u drugim
zemljama, u Ini navode kako se u Europi EOR primjenjuje na još šest
polja, a samo se na jednom utiskuje CO2. U ostatku svijeta, dodaju,
Kao ključne
EOR se primjenjuje na 225 polja, od čega ih je 70 posto u SAD-u i doprinose razvoju
Kanadi. Prva primjena utiskivanja ugljičnog dioksida za povećanje EOR projekta
iscrpka nafte dogodila se 1958. na polju Dewey-Bartesville u američkoj u Hrvatskoj
saveznoj državi Oklahoma. stručnjaci navode
Kao ključne doprinose razvoju EOR projekta u Hrvatskoj stručnjaci visoku istraženost
navode visoku istraženost Panonskog bazena čiji su dio polja u Ivaniću Panonskog bazena
i Žutici, vlastiti izvori ugljičnog dioksida te povoljna cijena nafte na čiji su dio polja u
svjetskom tržištu. Ivaniću i Žutici,
- Sagrađena postrojenja i instalacije za utiskivanje ugljičnog dioksida vlastiti izvori
omogućuju proširenje projekta i na ostala naftna polja u blizini Ivani- ugljičnog dioksida
ća i Žutice. Kao poslovni model korištenja CO2 iz postrojenja koja su te povoljna cijena
u blizini tih zrelih naftnih polja, nameće se veza budućih projekata nafte na svjetskom
EOR i ostvarivanja zadanih ciljeva Niskougljične strategije u Republici tržištu
Hrvatskoj i Europskoj uniji - najavljuju u Ini.
Kada su u pitanju širi ekonomski benefiti EOR projekta na poljima
Ivanić i Žutica, osim trajnog skladištenja CO2 i povećanja proizvodnje
nafte i plina, od značaja je i sudjelovanje većeg broja domaćih tvrtki,
poput Končara, Montomontaže i STSI-ja, na gradnji tog sustava. S
obzirom na spomenute najave proširenja EOR projekta, moglo bi biti
još posla za Inine poslovne partnere.
SCHNEIDER ELECTRIC NAPREDNO SOFTVERSKO RJEŠENJE
OMOGUĆAVA OPTIMIZACIJU ENERGETSKIH RESURSA

UVID U POTROŠNJU
ENERGIJE NA DLANU
EcoStruxture Facility
Expert smanjuje troškove
do 12 posto
I
ako nas digitalna transformacija donosi sve bliže danu kada će se
strojevi održavati sami, još nismo u potpunosti stigli do toga. In-
ternet stvari (IoT) i većina ove tematike fokusirana je na rastuću
inteligenciju strojnih sustava i interakciju “stroj” - “stroj” (machine 2
machine). No, to je još samo jedan dio slike.
Bez obzira na to koliko je napredan sustav automatizacije u nekom
pogonu, industrijskom postrojenju ili komercijalnom objektu, ljud-
ska je intervencija presudna za strateško odlučivanje, rad i održavanje.
Uz današnji tempo življenja i rada, primarno je pravovremeno izvje-
štavanje i pružanje djelotvornih uvida koji omogućavaju kvalitetno
donošenje odluka. Dobre odluke su one koje osiguravaju optimizaciju
procesa poslovanja, uz očuvanje pouzdanosti i dugoročnosti imovine,
a u konačnici ostvarenje profitabilnosti. Stoga je osnaživanje kadrova
adekvatnim alatima i djelotvornim uvidima važno na svim operativ-
nim razinama poslovanja.
Jedno od naprednih softverskih rješenja, EcoStruxure™ Facility
Expert, osmišljeno kako bi pojednostavilo poslovanje, učinilo ga
učinkovitijim i povoljnijim te povećalo pouzdanost procesa i imovine.
Aplikacija omogućuje istovremeno nadzor nad opremom i održavanje,
uz kontinuiranu optimizaciju potrošnje energetskih resursa, te time
nadzor troškova.
Smještena u oblaku, ova aplikacija prilagođava se potrebama indivi-
dualnog korisnika, uz istovremeno očuvanje sigurnosti operativnih
procesa. Svoju široku primjenu nalazi u komercijalnim objektima
poput shopping centara i različitih trgovačkih lanaca ili pak komplek-
snih industrijskih i proizvodnih pogona. Postoji niz iteracija rješenja
koje se u potpunosti prilagođavaju potrebama korisnika, a čiju imple-
mentaciju u najkraćem mogućem roku integrira certificirani lokalni
EcoXpert partner kompanije Schneider Electric. Uz EcoStruxure™
Facility Expert cloud softver, moguće je ne samo optimizirati učinko-
vitost poslovanja u komercijalnom ili industrijskom segmentu, već
korisnicima ponuditi i mogućnost preventivnog održavanja opreme,
te naprednih energetskih usluga.
Uz napredniju aplikaciju, EcoStruxure™ Facility Advisor, korisnici

Aplikacija omogućuje
istovremeno nadzor
nad opremom i
održavanje
ostvaruju dodatnu vrijednost: snažniji analitički softver koji, uz pra-
ćenje potrošnje energenata, može testirati učinkovitost opreme u
kompleksnim korisničkim procesima. Na taj način korisnik dobiva
konkretne savjete i dodatne preporuke kako racionalizirati potrošnju
i ostvariti bolji profit primjerice po kvadratnom metru trgovačkog

Aplikacija se koristi u komercijalnim objektima poput


shopping centara ili pak kompleksnih industrijskih pogona

lanca ili proizvodnog pogona. Opće je poznata činjenica da trgovački


lanci prate profitabilnost centra po njegovu kvadratnom metru te ove
parametre uzimaju u obzir u slučaju smanjenja broja poslovnica ili pak
preusmjeravanja radne snage u poslovnice koje ostvaruju bolju dobit.
Primjenom ovakve aplikacije omogućena je ušteda operativnih troško-
va do 12% dok se troškovi energetskih resursa mogu, u prosjeku, uma-
njiti za četvrtinu.
Konkretan primjer primjene su trgovački lanci, koji prema HACCP re-
gulativama moraju dva puta dnevno očitavati i evidentirati tempera-
turu svih hladnjaka u svojim maloprodajama. Ovakvi zadaci uzimaju
kvalitetno vrijeme zaposlenicima u trgovačkim centrima, udaljujući
ih od zadanih prioriteta.
Primjenom Facility Expert softvera, ovakvi rutinski zada-
ci se automatiziraju, prikupljaju u centralnom sustavu
te sustavno i pouzdano bilježe. Dodana vrijednost je i
pravovremena detekcija kvara na opremi, alarmiranjem
voditelja trgovine i partnera za održavanje opreme, čime
se uvelike dobiva na vremenu i brzom vraćanju u rad.
Učinkovitije upravljanje ujedno je moguće spajanjem po-
jedine opreme putem pametnog telefona ili tableta,
čime rutinsko održavanje postaje još jednostavnije,
a rješavanje kvarova brže, pouzdanije, učinkovitije
i povoljnije. U konačnici, unaprjeđenjem učinko-
vitosti poslovanja i čitavog tima, proces postaje i
troškovno učinkovitiji.
Velika prednost ovog softvera svakako je mjerenje
i praćenje potrošnje svih energenata (el. energi-
je, plina struje), te usporedba (tzv. benchmark)
potrošnje energetskih resursa između različitih
objekata istog trgovačkog lanca. Znamo da su
najveći potrošači upravo rasvjeta i klimatizaci-
ja objekta, a konkretnim uvidima u potrošnju
energije po kvadratu, u usporedbi s podacima o
prometu, upravitelji trgovačkih lanaca mogu lako
izračunati profitabilnost svakog pojedinog objek-
ta te planirati daljnji razvoj poslovanja. Ivan Paić, direktor
Primjer uspješne primjene dolazi iz zemlje fara- Schneider Electrica
ona i piramida, gdje je jedan od vodećih trgovačkih za Hrvatsku,
Sloveniju i BiH
lanaca Carrefour primijenio Facility Advisor aplikaciju prije 3 godine,
te bacio u zaborav dotadašnje energetske gubitke. Zadali su nekoli-
ko ključnih ciljeva: mjerenje potrošnje energije u svim trgovinama,
identifikacija svih odstupanja i standardizacija troškova. Pored toga,
željeli su se osigurati od isključivanja napajanja i rada (primj. rasvjete)
uslijed ispada iz energetske mreže te optimizirati napajanja tijekom
najvećeg opterećenja potrošnje (kada su svi frižideri, sve pećnice, sva
rasvjeta i svi ostali potrošači istovremeno uključeni). U kratkom roku,
kroz 16 tjedana, završili su prilagodbe na planiranih 19 lokacija. U
periodu kraćem od dvije godine, osigurali su povrat investicije
za sve lokacije. Ostvarili su 7% uštede u potrošnji energenata,
značajno smanjili emisije ugljičnog otiska te time ostvarili
zadane ciljeve održivosti. Povećali su operativnu efikasnost i
kontinuitet poslovanja zahvaljujući pravovremenim izvješćima
o abnormalnoj potrošnji energije, koja su im omogućila brzu
reakciju i smanjenje gubitaka. Istovremeno su ostvarene ušte-
de mogli preusmjeriti na druge aspekte poslovanja koji su im
omogućili stvaranje konkretnije i atraktivnije ponude prema
svojim klijentima.
Prema riječima Ivana Paića, direktora Schneider Electric,
odabirom Facility Expert aplikacije učinit će se značajan
iskorak u poslovanju: “Zahvaljujući tomu, dobivat ćete obavi-
jesti o problemima čim nastanu te ćete ih moći analizirati, uz
relevantne podatke, ma gdje god se nalazili. S ključnim infor-
macijama dostupnim na dodir prsta, upravitelj može odlučiti
hoće li se uputiti na lokaciju, dodijeliti zadatak tehničaru na
terenu ili odgoditi intervenciju do idućeg posjeta. Tako može-
te predvidjeti potrebe za održavanjem čitavog lanca poslov-
nica odnosno pogona, ili pak samo pojedinog dijela opreme,
izbjegavajući neugodna iznenađenja”, zaključio je Paić.
U slučaju kvara opreme, EcoStruxure™ Facility Expert
mobilna aplikacija pokazuje sve karakteristike pouzdanog
partnera. Obavijesti i pristup opremi, kao i praćenje rada
opreme moguće je gdje god se nalazili. Tako se zaposlenici
(trgovci ili radnici) na lokacijama mogu posve pouzdati u
podršku svojih kolega i stručnjaka za održavanje. Jednostavna i intui-
tivna sučelja svojom grafikom omogućuju brže razumijevanje situaci-
je te bezbrižno rješavanje problema. Odmah po rješavanju problema,

Velika prednost ovog softvera svakako je mjerenje i praćenje


potrošnje svih energenata te usporedba između više objekata
moguće je dobiti obavijesti s izvješćima upotpunjena slikama, te ih
isporučiti dalje korisnicima.
Obje aplikacije Facility Expert i napredniji Facility Advisor, dio su
otvorene, interoperabilne IoT platforme EcoStruxure Power, koja obu-
hvaća povezane proizvode, naprednu analitiku, softvere i aplikacije
namijenjene niskonaponskim i srednjenaponskim rješenjima.
STRUČNJACI JULIJE DOMAC I BOŽO SKOKO POKRENULI
INICIJATIVU “HRVATSKA 100 POSTO ODRŽIVA”

Energetska tranzicija
donosi ogromnu
prednost - ona pomiruje
nepomirljivo
Slovenija je na polju brendiranja napravila puno više jer
je još krajem 80-ih godina krenula s podizanjem svijesti
građana o važnosti održivosti

Postati svjesni
potencijala koji
imamo i čuvati
ih za generacije
koje dolaze glavni
je smisao ideje
Hrvatske kao
100% održive,
istaknuli su dr. sc.
Julije Domac i dr.
sc. Božo Skoko
E
nergetska tranzicija postaje ključna tema ne samo na ra-
zini EU, a održivi život postao je imperativ. Dr. sc. Julije
Domac i prof. dr. sc. Božo Skoko kroz emisiju “50 nijansi
zelene” potakli su temu koja je postala i glavnom panel
diskusijom pod nazivom “Planiraj, brendiraj, investiraj!”,
konferencije “48 sati”, jedne od hrvatskih uspješnijih
konferencija koja okuplja hrvatske gradonačelnike i
poduzetnike.
Često govorimo o Danskoj koja je do 2050.
odlučila biti 100% održiva. Tu je odluku
pretvorila u jedan od svojih strateških ciljeva.
Zašto bi Danska mogla nešto učiniti, a Hrvat-
ska to isto ne može? Brendiranje Hrvatske i
energetska tranzicija u Hrvatskoj nalaze se
u istoj poziciji. Odlične prilike, sve moguće
predispozicije, domaća pamet, ali realizacija
nikako da se dogodi. Tražimo se u moru papi-
ra strategija, radnih skupina, pokušaja dogo-
vora, a vrijeme prolazi. Dok vrijeme prolazi
projekti se događaju negdje drugdje, netko
drugi preuzima priču, brendiraju se susjedne
zemlje, pojasnio je dr. Domac.
Slovenija na temu brendiranja i energetske
tranzicije napravila je daleko više od nas. Dr. Skoko je istaknuo kako su
još krajem 80-ih godina prošlog stoljeća krenuli s podizanjem svijesti
građana o važnosti održivosti.
U Hrvatskoj još radimo temeljnu grešku, a to je da nemamo vizije i
konsenzus oko toga po čemu želimo biti prepoznatljivi i što će u bu-
dućnosti biti naša strateška prednost. Trenutačno su naš najveći adut
prirodne ljepote, ekološka očuvanost i raznolikost. Zato brendirati
Hrvatsku kao 100% održivu izvrstan je prijedlog. Možemo početi ma-
sovnije rabiti obnovljive izvore energije… Na koncu ćemo tako privlači-
ti i izbirljivije turiste. Razmišljati o održivosti u brendiranju Hrvatske
kao 100% održive daje nam mogućnost da se promoviramo kao zelena
destinacija, istaknuo je dr. Skoko

Razmišljati o održivosti u brendiranju Hrvatske kao 100%


održive daje nam mogućnost da se promoviramo kao zelena
destinacija, istaknuo je dr. Skoko
Dr. Domac dodaje da energetska tranzicija osigurava održivost, štiti
prirodu i okoliš, odnosno sva bogatstva kojih u Hrvatskoj ne nedosta-
je. Energetska tranzicija donosi i ogromnu prednost - ona pomiruje
nepomirljivo. S jedne strane čini turizam održivim, a s druge strane
privlači investicije. -Postati svjesni potencijala koji imamo i čuvati ih
za generacije koje dolaze glavni je smisao ideje Hrvatske kao 100%
održive. Trebamo Hrvatsku učiniti održivom i privlačnom - i turistima
i stanovnicima - zaključio je on.
ANALIZA INTEGRIRANI NACIONALNI KLIMATSKI I
ENERGETSKI PLAN 2030.

Imamo li recept za
sigurniju dobavu čiste
energije po tržišnim
cijenama?
Neke od mjera su i inače sastavni dio regulative EU,
kao što su uvođenje naprednih sustava mjerenja i
predviđanja potrošnje
piše Luka Perković

E
uropska unija je druga najveća ekonomija svijeta koja uve-
like ovisi o uvozu energije. U 2017. godini EU je uvezla 55%
ukupno potrošene energije, što može predstavljati problem
ako globalni dobavni pravci postanu nesigurni ili troškovno
neprihvatljivi.
S druge strane, EU želi biti globalni predvodnik u imple-
mentaciji obnovljivih izvora energije kao vidu borbe protiv
klimatskih promjena i jačanja vlastite industrijske konkurentnosti u po-
dručju održivog razvoja, što je dovelo do osnivanja tzv. energetske unije
i zajednički definiranih ciljeva do 2030. godine. Ti su ciljevi: smanjenje
emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na referentnu
1990. godinu, minimalno 32% udjela obnovljivih izvora energije u final-
noj potrošnji (električne i toplinske energije, kao i potrošnje energije u
sektoru prometa) i povećanje energetske efikasnosti za minimalno 32,5%
u odnosu na business as usual.
Kako bi se ciljevi proveli efikasno, a poštujući različitost svake države
članice, Europski parlament i Vijeće Europe krajem prošle godine donije-
li su Uredbu o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području
klime. Uredba nalaže svakoj državi članici EU da sastavi dokument pod
nazivom Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (National
Energy and Climate Plan - NECP) u kojem svaka država treba sama
kvantificirati svoje ciljeve i dati načine njihova ostvarivanja kroz pred-
ložene mjere za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Trenutačna verzija
NECP-a u RH je u fazi javne rasprave, a konačni dokument moramo
predati Europskoj komisiji do kraja ove godine.
NECP opisuje ostvarivanje ciljeva kroz pet ključnih dimenzija: 1. ener-
getsku sigurnost; 2. unutarnje energetsko tržište; 3. energetsku učinko-
vitost; 4. dekarbonizaciju; 5. istraživanje, inovacije i konkurentnost. U
prijedlogu dokumenta koji se odnosi na RH nalaze se sljedeći najvažniji
indikatori, koji konačnim usvajanjem postaju i naša obveza.
Konkretne brojke za vrijednosti indikatora su određene temeljem do-
kumenta Nacrt prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike
Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a koji još nije usvojen.

Mjere unutar ove dimenzije vrlo jasno i nedvosmisleno


nalažu veću integraciju akademske zajednice i gospodarstva
Procjenjuje se da će prijedlog NECP-a i Strategija biti usvojeni istodobno.
Međutim, što usvajanje konačne verzije NECP-a zapravo znači za građa-
ne RH?
Prije svega, sigurniju dobavu zelen(ij)e energije, čija cijena odražava
tržišne uvjete koji vladaju unutar RH. Trenutačno je RH poprilično
izložena uvozu električne energije koja u određenim razdobljima na
veleprodajnom tržištu može dosegnuti cijenu koja je za 30% više nego
maloprodajna cijena koju plaćaju građani. Ako bi takve situacije bile
učestale, došlo bi do neizbježnog povećanja cijene za krajnjeg kupca.
Neke od mjera su i inače sastavni dio nadolazećih energetskih paketa na
razini EU, kao što su uvođenje tzv. pametnih mreža, odnosno uvođenje
naprednih sustava mjerenja i predviđanja potrošnje energije s ciljem
smanjenja troškova električne energije. Svakako je pohvalna mjera koja
predviđa razvoj novih sustava daljinskog grijanja, odnosno centralnih
toplinskih sustava koji omogućavaju integraciju OIE konverzijom elek-
trične energije u toplinsku i kasnijim korištenjem u sustavu grijanja (tzv.
power-to-heat).
Neke od mjera - na primjer, mjere koje promiču prirodni plin, poput
gradnje UPP terminala i uključivanja u Jadransko-jonski plinovod - nisu Prema publikaciji
u skladu s dimenzijom dekarbonizacije. Naime, iako prirodni plin jest
“Energija u
Hrvatskoj”, koju
ekološki najprihvatljivije fosilno gorivo, on ne bi trebao imati status ener-
izdaje Energetski
genta koji treba bilo kako poticati jer je on ipak - fosilno gorivo čiji trošak
institut “Hrvoje
osiguravanja dobavnih pravaca trebaju pokriti konačni potrošači, a ne
Požar”, udio
društvo u cjelini.
tekućih biogoriva u
Predložene mjere dekarbonizacije obuhvaćaju, između ostalog, gospo- RH je 2012. bio oko
darenje otpadom (primjerice, korištenje bioplina za proizvodnju biome- 1,8%, dok je danas,
tana, električne energije i topline), poljoprivredu (primjerice, uspostavu nakon zatvaranja
sabirno-logističkih centara za biomasu) i jačanje kapaciteta za OIE malih biorafinerija,
(preko sustava poticaja). Cilj je povećati udio OIE u finalnoj potrošnji, u RH pao na 0,02%
što smanjuje potrebu za korištenjem fosilnih goriva i time povezanih
troškova i negativnih učinaka na okoliš. Poseban izazov predstavljaju
mjere dekarbonizacije prometa koje podrazumijevaju veću zastuplje-
nost električnih vozila i njihove infrastrukture, kao i uvođenje biogoriva
u postojeće derivate tekućih goriva, što se također računa kao udio OIE u
prometu. Eurostat navodi da je na razini EU udio OIE u prometu do-
segnuo u 2017. godini 7,6%, uglavnom miješanjem određenog postotka
biodizela i bioetanola u tekuće derivate fosilnih goriva. Prema publikaciji
“Energija u Hrvatskoj”, koju izdaje Energetski institut “Hrvoje Požar”,
udio tekućih biogoriva u RH je 2012. bio oko 1,8%, dok je danas, nakon
zatvaranja malih biorafinerija, u RH pao na 0,02%.
Ovdje treba napomenuti da neke od mjera dekarbonizacije prometa
predviđaju veću implementaciju alternativnih goriva, a tu problem
nastaje u definiciji pojma alternativnog goriva gdje se, osim biogoriva i
baterijskih električnih vozila, nalaze i fosilna goriva kao što su prirodni
plin, ukapljeni prirodni plin i ukapljeni naftni plin, a čije se oporezivanje
predviđa u ostalim mjerama dekarbonizacije transporta. To je nelogično
jer se ustvari potiču mjere koje bi poslije bile penalizirane preko, primje-

Procjena pokazuje da će volumen investicija u razdoblju do


2030. iznositi više od 14 milijardi kuna godišnje
rice, mjere posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon. Ipak,
na tržišnim osnovama bi prirodni plin mogao imati pozitivan učinak na
emisije CO2, i to u formi UPP-a kao prijelazno rješenje u dekarboniza-
ciji prometa na velike udaljenosti, kao što su brodovi i teretni cestovni
promet.
Dok se mjerama dekarbonizacije nastoji smanjiti ugljični otisak u proi-
zvodnji primarne energije, mjerama energetske učinkovitosti smanjuje
se sama potrošnja primarne energije. Ulaganje u energetsku učinkovi-
tost u sektoru zgradarstva jamči ugodnije stanovanje i smanjenje troš-
ka energije za potrebe grijanja i hlađenja. Prema nekim procjenama,
upravo se ovdje nalazi najveći potencijal uštede energije i primicanje
zacrtanim ciljevima. U sektoru zgradarstva već je definirana obve-
za gradnje zgrada gotovo nulte energetske potrošnje, čime se potiču
mjere energetske učinkovitosti, ali i vlastita proizvodnja energije na
mjestu potrošnje. Provođenje mjera energetske učinkovitosti u indu-
striji jamči konkurentniju proizvodnju i manji utjecaj na okoliš. Pozitivan utjecaj na
Mjere unutar ove dimenzije vrlo jasno i nedvosmisleno nalažu veću porast BDP-a samo
integraciju akademske zajednice i gospodarstva, poput transfera zna- od investiranja
nja i tehnologija iz sustava znanosti u sustav gospodarstva. Predviđa u mjere koje
se daljnji rad centara izvrsnosti u područjima koja mogu pridonijeti propisuje NECP
razvoju niskougljičnih tehnologija, kao i poticanje istraživanja, razvoja procijenjen je na 2
i konkurentnosti te razvoja poduzetništva na području niskougljičnog do 2,5% u odnosu
gospodarstva. Neka područja istraživanja dobivaju sve veći značaj, po- na 2018. godinu
put istraživanja geotermalnih ležišta ili integracije elektromobilnosti i
OIE, gdje domaća IT industrija može dati velik doprinos.
Dokument daje procjenu makroekonomskih učinaka temeljem eko-
nomske input-output analize, koja je u obzir uzela izravne i neizravne
učinke provođenja zacrtanih mjera do 2030. godine. Procjena pokazu-
je da će volumen investicija u razdoblju do 2030. iznositi više od 140
milijardi kuna, odnosno 14 milijardi kuna godišnje, a pozitivan utjecaj
na porast BDP-a samo od investiranja u mjere koje propisuje NECP
procijenjen je na 2 do 2,5% u odnosu na 2018. godinu. Tome treba
pribrojiti i neizravnu dobit zbog smanjenja negativnog učinka emisi-
ja onečišćujućih plinova u područjima guste naseljenosti (gradovi) i
njihovu utjecaju na zdravlje ljudi.
Dane su i procjene novih radnih mjesta u količini od 40 tisuća novo-
zaposlenih samo u prvoj godini provedbe, i to najviše u djelatnostima
građevinarstva radi ostvarivanja mjera energetske efikasnosti.
Bez sumnje, NECP je dokument koji otvara mnoge mogućnosti za
provođenje energetske tranzicije prema obnovljivoj, dekarboniziranoj
i energetski sigurnoj Hrvatskoj. Potrebno je također napomenuti da je * Autor je doktorirao na
trenutačna situacija poprilično udaljena od pojedinih zadanih ciljeva, Fakultetu strojarstva i
što ne treba gledati kao prepreku, nego kao priliku. Način ostvarivanja brodogradnje Sveučilišta
ciljeva je također bitan gdje je win-win scenarij upravo taj da se građa- u Zagrebu u području
ni konačno, ako to žele, vlastitim kapitalom aktivno uključe u proces procesno-energetskog
oblikovanja energetike do 2030. godine i time postanu investitori u strojarstva. U svojstvu
vlastitu energetsku budućnost. suradnika je sudjelovao
Primjerice, prinos ulaganja na srednje staze može donijeti prosječni na jednom industrijskom
godišnji prinos koji je veći od prinosa mirovinskih fondova ili ulaganja i brojnim znanstvenim
u obveznice, što je dodatni imperativ da građani svoju štednju prebace projektima. Znanstveno
u neki od projekata OIE, jer Sunca i vjetra će uvijek biti. Korporacije je aktivan i trenutačno
će se u projekte OIE moći uključiti putem tzv. korporativnih ugovora radi kao docent na Ru-
o otkupu zelene energije (PPA) u kojima je moguće izravno sklapanje darsko-geološko-naftnom
ugovora o otkupu zelene energije između proizvođača zelene energije fakultetu gdje održava
i korporacija kao potrošača. Usvajanjem NECP-a počinje novo poglav- nastavu na preddiplom-
lje u energetskoj tranziciji prema niskougljičnoj ekonomiji i području skom, diplomskom i posli-
održivog razvoja kako RH tako i EU kao energetske unije. jediplomskom studiju
ANALIZA DIVERZIFIKACIJA POSLOVANJA VEĆ
SADA DAJE REZULTATE

Energia naturalis
potvrdila status jedne od
najbrže rastućih tvrtki
Tijekom prošle i ove godine kompanija je uspješno
dovršila energetsku obnovu Opće bolnice Varaždin i
Policijske akademije u Zagrebu
P
ovećavši prihode u prošloj godini za 22,6 posto, a izvoz za
30,1 posto u odnosu na pokazatelje iz 2017., Energia natu-
ralis (ENNA) potvrdila je status jedne od najbrže rastućih
kompanija u zemlji.
Taj rezultat uvelike je posljedica diversifikacije poslovanja koje
ENNA provodi proteklih godina, no osim temeljne djelatnosti
u plinskom sektoru (PPD Grupa), grupacija se proširila i u više
drugih segmenata energetskog biznisa. ENNA se danas bavi i željezničkim
cargo prijevozom, proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije, energetskom
učinkovitošću... Brojnost i kompleksnost poslovnih operacija u energetici
ENNA-u čine jednom od vodećih integriranih energetskih kompanija u
Hrvatskoj, ali i u široj regiji.
U poslovno vrlo intenzivnoj protekloj godini PPD-ova plinska distribucijska
tvrtka kao najvažniji događaj ističe potpisivanje koncesijskog ugovora izme-
đu Prvog plinarskog društva - distribucije plina (PPD-DP) i Osječko-baranjske
županije, kojim je PPD-DP plinoficirao općinu Erdut i prvi put doveo plin u
taj dio zemlje. Ugovor je, ističu u ENNA-i, važan jer znači distribucijski isko-
rak kompanije s područja Vukovarsko-srijemske županije.
Iz obilja poslovnih događaja u prošloj i dosadašnjem dijelu tekuće godine, u
ENNA-i izdvajaju i dva uspješno dovršena posla - energetsku obnovu Opće
bolnice Varaždin i Policijske akademije u Zagrebu.
“Projekt obnove Opće bolnice Varaždin vrijedan je 83,5 milijuna kuna, počeo
je u kolovozu 2017., a dovršen je krajem prosinca prošle godine. Na godišnjoj
razini očekuju se uštede na energentima u minimalnom iznosu od 4,25 mili-
juna kuna”, ističu u ENNA-i.
U obnovu Policijske akademije u Zagrebu investirano je 64 milijuna kuna, Cijene plina na
a projicirana godišnja ušteda na energentima iznosi 2,3 milijuna kuna. našem tržištu, kad
U ENNA-i skreću pozornost na model financiranja oba projekta. Naime, se oduzme PDV,
obnove Opće bolnice Varaždin i Policijske akademije sufinancirane su iz
približno su jednake
onima u Mađarskoj
Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, koji provode Agencija
te niže od onih u
za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te Fond za zaštitu
Austriji
okoliša i energetsku učinkovitost.
Za obnovu OB-a Varaždin Fond je osigurao 24 milijuna kuna, a za Policijsku
akademiju 19 milijuna. Ostatak, više od 60 milijuna kuna za OB Varaždin,
odnosno 45 milijuna za Policijsku akademiju osigurala je ENNA. Ulaganje će
se vraćati sljedećih 14 godina iz ušteda na energentima, ističu u grupi.
U sklopu širenja poslovanja na tržištu obnovljivih izvora energije ENNA gru-
pa je krajem prošle godine dovršila kogeneracijsko postrojenje za proizvod-
nju električne i toplinske energije iz drvne biomase u vukovarskoj Gospodar-
skoj zoni. Riječ je o investiciji vrijednoj 24 milijuna kuna.
Iz drvne sječke vukovarska energana proizvodi 500 kW električne energije
po satu te 1 MW toplinske energije. Veći dio proizvedene električne energije
plasira se u elektroenergetsku mrežu, a manji se dio koristi za vlastite potrebe
na objektu kogeneracije. Oko 50 posto toplinske energije troši se za vlastite
potrebe, odnosno za sušenje drvne sječke, dok se preostali dio plasira u Gos-
podarskoj zoni.
Tu je i temeljna djelatnost grupe, trgovina i opskrba plinom. U ENNA-i ističu
da jednom od svojih najjačih kompetencija smatraju “trade” te već nekoliko
godina uspješno trguju na europskim burzama plina, što se izravno odražava
na financijske rezultate jer su lani čak dvije trećine prihoda ostvarili u ino-
zemstvu. A situacija na plinskim tržištima iznimno je zanimljiva.
Osim kao trgovac i opskrbljivač plinom, tu situaciju ENNA je iskusila i kao
suvlasnik Petrokemije - najvećeg pojedinačnog potrošača prirodnog plina u
Hrvatskoj, koja je dijelom i zbog povoljnih cijena tog energenta ove godine
znatno unaprijedila svoje poslovanje. Naime, Petrokemija je u prvih devet
mjeseci ove godine ostvarila dobit od 124 milijuna kuna, nakon što je u istom
razdoblju prošle godine poslovala s gubitkom od 341 milijun kuna. Petrokemi-
jini prihodi od prodaje ove su godine porasli za vrlo značajnih 35 posto, odno-
sno oko 400 milijuna kuna u odnosu na lani. I uzroci takvog rasta vjerojatno
se mogu naći u više povoljnih faktora, no evidentno je da se puno više napora
ulaže u prodajne aktivnosti te da bolje financijsko stanje kompaniji omoguća-
va postizanje boljih prodajnih uvjeta.
Objašnjavajući stanje na europskom tržištu prirodnog plina, Antonija Glavaš,
članica Uprave PPD-a, najvećeg hrvatskog uvoznika plina, kaže kako je odno-
se poremetio rekordno velik uvoz ukapljenog plina. “Ono što se dogodilo jest
rekordno velik uvoz LNG-ja. Osim toga, blaga zima i zapunjenost skladišta
utjecale su na pad cijena još u zimskom razdoblju. Kraj prosinca 2018. obilje-
žilo je deset milijardi kubnih metara više plina u skladištu u odnosu na isti
datum prethodne godine. U travnju ove godine, kada smo svi trebali početi
puniti skladišta, njihova je zapunjenost bila četiri puta veća u odnosu na isto
razdoblje lani. U kolovozu ove godinu cijene su definitivno dosegle najnižu
razinu u proteklih deset godina”, istaknula je Antonija Glavaš.
Upozorila je da su, prema izvještaju Eurostata koji je objavljen u svibnju
2019. za drugo polugodište 2018., cijene plina za naše krajnje kupce iz kate-
gorije industrije niže u odnosu na prosjek EU 28. Cijena plina za industriju u
Hrvatskoj iznosila je 28,3 eura/MW h, što je za oko 9,5 posto manje u odno-
su na prosjek cijena plina EU 28 koji iznosi 31,3 eura/MW h. Prema tome
proizlazi da su cijene plina na našem tržištu, kad se oduzme porez na dodanu
vrijednost, približne cijenama plina u Mađarskoj i Rumunjskoj te niže od
cijena plina zemalja u okruženju kao što su Austrija i Slovenija.
Dakako, teško je očekivati da će cijene plina trajno ostati tako niske pa je ovo
ključno razdoblje za velike potrošače u Hrvatskoj da žustro nastave s pro-
vedbom restrukturiranja i poboljšanja efikasnosti. Drugi mehanizam koji bi

Iz drvne sječke vukovarska energana proizvodi 500 kW


električne energije po satu te 1 MW toplinske energije
mogao pomoći, kako predlaže Antonija Glavaš, jest uvođenje dugoročnijih
ugovora o dobavi plina uz plutajuće cijene.
“Svakom opskrbljivaču je najvažnije imati osigurane količine, bez obzira
na to što se događa na tržištu, a sigurnost se može garantirati dugoroč-
nijim ugovorom. S druge strane, takozvana plutajuća cijena je zaštita
opskrbljivača da za kupce koji se ne ‘zaključaju’ u trenutku kada on
‘zaključava’ cijenu ostaju otvoreni i ravnopravni s konkurencijom koja
dolazi naknadno i nudi možda povoljnije tržišne uvjete. I u susjednim
zemljama se potpisuju dugoročni ugovori na dvije ili tri godine”, poručila
je Antonija Glavaš.
novac.hr
OV D J E N OVAC V R I J E D I V I Š E

karijere.hr

novčanik.hr