Stilske figure

Alegorija
Na in prenesenog izra avanja u kojemu se metafori ko ili preneseno zna enje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi. Alegorija pokazuje op enito i pojmovno u pojedinom, npr. ljubav prikazuje u liku Amora, dje aka sa strijelom; pravdu u liku djevojke zavezanih o iju, s vagom i ma em u rukama. Alegoriju se esto definira kao produ enu metaforu. To zna i da alegorija nastaje kada se metafora prote e kroz cijelu misao, tj kroz sve dijelove izreke. Osnovna zna ajka alegorije, da ne mijenja zna enje rije i nego samo predmet pjesni kog stvaranja, vidljivo dolazi do izra aja u basni, koja je u cjelini jedna alegorija.

Aliteracija
Ponavljanje istih glasova na po etku nekoliko rije i u stihu. esta je u starome germanskom stihu. Danas se odre uje kao suglasni ko podudaranje rije i u istom ili u razli itim stihovima pjesme. Upotrebljava se kao stilisti ki postupak, a katkad i kao postupak u versifikaciji.

Alogizam
Stilska figura koja kr enjem logi kih razloga i sveza posti e komi ni ili ironijski efekt: Umro je u pustinji od e i, a imao je vodu u koljenu ili naslov romana Vladana Desnice «Zimsko ljetovanje».

Amfibolija
Upotreba rije i u dvoli nom zna enju i smislu. Temelji se na dvozna nosti rije i i izreka ili na dvosmislenosti konstrukcija. Dvosmislenost nastaje zbog mogu nosti dvojake interpretacije. Pored izgovorenog eli se istaknuti neki drugi, jo ja i smisao sadr an u izgovorenoj slici. Npr. Ode ti daleko , to mo e zna iti: pretjerivanje.

Anadiploza
Figura ponavljanja. Ponavljanje zavr nih rije i iz jednog stiha na po etku drugog stiha. Npr.: Kada sutra bijel dan osvane, Dan osvane i sunce grane. Ili Dragutin Tadijanovi : Tu balica za vinogradom Vinograd je moj svenuo, neveseo, Neveseo, i ja venem

Anafora
Figura ponavljanja. Na po etku dvaju ili vi e stihova, na po etku fraze, ponavlja se rije ili dio re enice.

Antiteza
Pjesni ka figura koja stavlja naporedno dva suprotna pojma, kako bi kontrast bio nagla eniji. U opreku, ili suprotnost stavljaju se rije i, re enice, predmeti ili pojmovi. Primjer za antitezu: Ivan Ma urani : Krotko janje pokraj mrkog vuka. Tanka vila pokraj zmaja ljuta.

O ituje se u nizanju imenica ili glagola. Zvoni bijele psalme svojim zvon i ima. strepi i zebe kao da je zima. ili silazno. Na kraju stihova ponavlja se rije ili dio re enice: Smrt Smail-age engiji a Djedi va i rodi e se tudijer. udoredni. Hiperbola se nalazi na granici neuvjerljivosti i groteske. U tragici hiperbola isti e patos . Hiperbola Naziv za stilsku figuru pretjerivanja koja izabire prejake rije i u preuveli anim i nenormalnim razmjerima. Dr e. skroman cvjeti . gdje je stari mlin.G. pateti nost. Ako se stupnjevanje rije i izvodi uzlazno. razlozi bontona. . onda se govoi o klimaksu i antiklimaksu. zna enju i smislu. do odre ene to ke.Mato ) Elipsa Sastoji se od izostavljanja re eni nih dijelova bez kojih se misao mo e razumjeti. tih i fin. stihova (to je glasovna anafora) ili na kraju takvih dijelova (glasovna epifora). sitan. (A. Asonaca Samoglasni ko podudaranje rije i u istom ili u razli itim stihovima pjesme. Razlozi ubla avanja pojedinih rije i ili fraza mogu biti razli iti: prakti ki. dru tveni. ru ne ku u ku e ( ene) Epifora Stilska figura ponavljanja.: ur ic. vrlo dobro mo e izazvati utisak komi nog kad se na odre eni na in intonira. (Ivan Ma urani ) ili Livade izgubljenih ovaca ujem u snu Sanjam u snu Vidim u snu (Jure Ka telan) Eufemizam Ubla avanje zna enja rije i. Potajno kraj vrbe. Oci va i rodi e se tudijer. do odre enog uspona. filozofijski. Npr. I vi isti rodiste se tudijer.Asindeton Naziv za stilsku figuru nizanja izraza pri emu su veznici izostavljeni. da bi se osnovni dojam poja ao. Gradacija Stilska figura u kojoj se ni u rije i prema te ini. a vrlo esto i religiozni. Dolazi u govornom jeziku mladih. Primjer: Lijepe kolo vode. Ponavljanje glasova mo e biti na po etku rije i. U epopejama i juna kim pjesmama hiperbola slu i ja anju afektivnosti pjesni kog govora i to uvjerljivijem predo avanju herojskog ambijenta i mentaliteta.

: No je vani slijepa i gluha Sunce se pokrilo jednim velom (Charles Baudelaire) Metonimija Naziv za stilsku figuru u kojoj se obi ni izraz svagda njeg jezika zamjenjuje novim koji je s njim u prostornoj. Oksimoron Stilska figura koju karakterizira o troumna ludost. Onomatopeje transportira u artikulirani ljudski jezik neartikulirane povike ili umove i mo e biti samo pribli na. Nastaje spajanjem proturje nih pojmova. npr. ili da stvori odgovaraju i ekvivalenat. Primjer iz narodne pjesme: I tu majka tvrda srca bila. Izaziva dublje dojmove. Slabljenje prvog izraza.osnova je poetskog organizma. Trag snova Bezbrojnih ratnika! Metafora se gradi na razne na ine. Tako rije tragedija.Litota Stilska figura opre na hiperboli. vremenskoj ili uzro noj asocijaciji. Metafora osnovno zna enje mijenja u figurativno. To je oblik jedno lane antiteze unutar re enice. umjesto pravog izraza za neki pojam. nikada potpuna. kuc! i sl. Zamjena po iva na vezi po slici. bilje prolje a. da se dobije nova kvaliteta sa sna nijim i sugestivnijim predod bama. To se . koja izvorno zna i jar eva pjesma . esto se spajaju rije i koje su posve suprotne jedna drugoj. Metafora Naziv za stilsku figuru upotrebljavanja rije i u prenesenom ili slikovitom smislu. ubla avanje i umanjivanje odre enih dojmova i predod aba. vrijednosti i osje anja u ljudskom ivotu. Lijepu potvrdu nailazimo u haiku pjesmi od tri stiha staroga japanskog pjesnika: Gle. Bum! Plus! Hop! Kuc. Metafora je u mnogo emu stvaranje novoga. izaziva pa nju itatelja i dopu ta da se izraze vrlo dragocjene vrijednosti. ili da ga opona a. zamjena je. jednostavnost i naivnost u izrazu i izboru rije i kada se predstavljaju najzna ajniji doga aji. jer predstavlja uo avanje jednoga sitnog isje ka ivota i jednog dojma. Onomatopeja Naziv za stilsku figuru preno enja ili opona anja akusti kih osjeta jezi nim sredstvima. izra ajnijeg i sadr ajnijeg jezika. ali danas nema vi e nikakve neposredne veze s jarcima. primjerice skromna rasko . koji na prvi pogled zvu i glupo. Metafora je najva niji oblik pjesni kog izra avanja . Svaka uspjelija metafora i jest mala pjesma za sebe. trenutka koji je u njoj osvijetljen i preobra en. Npr. Mejoza Upotreba slabijeg. re enici ili stihu ve u cijeloj pjesmi ili du em knji evnom djelu. jest metonimija. Mejoza mo e stajati kao stilska oznaka ne samo u jednoj rije i. logi ne prirode. dakle. mudra budala Oksimoron. U pravom zna enju rije i onomatopeja je grupa glasova koja te i da proizvede neki um. Da od srca suze ne pustila.

Nazor u pjesmi Cvr ak. Svaki jezik ima svoj sustav onomatopeja. Nije ga lako ostvariti i tra i ve i napor u gradnji re enice.Jer nema ugljena. Paronomazija Stilska figura u kojoj se dovode u vezu srodne rije i po zvu nosti. jer vrijednost glasa i glasova nije ista u razli itim jezicima. Jednu od najuspjelijih onomatopeja ostvario je V. U knji evnosti ima uvijek isti zadatak: uspore ivanje dviju pojava koje se paralelno pojavljuju. a opet mu zima ili nismo tako bogati da kupujemo jeftine stvari . Paronomazija u sebe uklju uje i noviju stilsku figuru igru rije ima. Onomatopeja ima te i te u glazbenim dojmovima. a samo se rije i mijenjaju i razlikuju. Ponavlja se doslovno isti sintakti ki oblik re enice.posti e s pomo u boje i tona. a sve s namjerom da se podvuku sli nosti situacije. . Od oksimorona i ironije razlikuje se paradoks po tome to pojmovi u njemu nisu iste suprotnosti kao u spomenutim stilskim figurama. nego samo neskladni. gdje se suprotstavljaju dva karaktera da se to potpunije prika u. cvr i cvr ak. Don Quijote i Sancho Pansa. da se istakne nova. U mnogim zna ajnim djelima susre emo i postupak karakterolo kog paralelizma. a izgra uje se na zakonima ponavljanja: ponavlja se glas ili slog.Jer ima previ e ugljena. mimike ili artikuliranog mehanizma i s pomo u ritma. ili sadr ajno i gramati ki jednakomjerno gra eni dijelovi re enice. Na voru crne smr e Opona anje ki e se uspje no vr i u iskazu: Sipi sitna ki a Paradoks Naziv za originalno mi ljenje koje se o tro razlikuje od op eprihva enog mi ljenja i koje protuslovi zdravom smislu: i gol i bos. . to je prepoznatljivo i iz stihova: I cvr i. suprotna ili zna ajnija misao. . simetri na konstrukcija kod pribli no istog skupa rije i.A za to tata nema posla? . Arapi pjevanje grlice onomatopejski prikazuju kao: Ja d uh-ti! (o.Jer tata nema posla. te ko mi je zbog jutarnje i ve ernje hladno e te podnevne topline) Ovaj primjer pokazuje da istu pojavu.A za to nema ugljena? . isti zvuk iz prirode pripadnici razli itih jezika uju i opisuju razli itom skupinom glasova uz uvjerenje da su oni najbolje pogodili bit tog zvuka. Jedan od uspjelijih primjera paradoksa susre emo kod Don evi a u dijalogu djela Ljudi iz u njare : . Paralelizam Paralelizam je stilska figura ponavljanja istog slijeda rije i.Majko. kupuj kruh! S obzirom na arapsku tradiciju i velike razlike u dnevnim temperaturama. Oblik ponavljanja koji predstavlja kombinaciju sintakti ke figure i figure ponavljanja. sine. Tako e se pjev grlice u hrvatskom jeziku onomatopejski prikazati rije ima: Kupuj kruh. za to je hladno u na oj sobi? . npr.

Mo e biti jednostavna. ono svojstvo u koje se oba lana poredbe podudaraju. bi a sa sposobnostima i reakcijama ljudi. Npr. spaja i suprotstavlja pojmove iz dva razli ita podru ja ili dva razli ita svijeta sa zadatkom da se pribli i. stanje ili djelovanje. i prostorom leti. tj.) s vi e rije i ili s nekoliko re enica. i vodom plovi. radnje. predmeta. Ovom stilskom figurom esto se koristio A. Sli na je metafori.Personifikacija Stilska figura u kojoj se vr i poosobljenje. pojmova. Vidljivo je to i kod Andri a u romanu Na Drini uprija: ovjek je na njoj kao na arobnoj ljulja ci: i zemlju prelazi. Drumovi e po eljet Turaka. samo u jednoj slici. svojstva.: Sama knjiga caru besjedila. Prikazivanje svega ne ivoga: prirodnih pojava. Najbolje od najboljeg. Veza je po slici. anti kao u pjesmi Gospo ici: Nekad sam i vas na koljenu cupko I donosio vam slatke e erlame I ljubio dugo va e plavo tjeme I elo. objasni ili stilisti ki poja a koje svojstvo. Nalazimo ih mnogo u Homerovoj Ilijadi i Odiseji. predmeta. kao i kod metafore. Poliptoton Ovo je stilski postupak ponavljanja vi e oblika fleksije. Oba lana poredbe moraju imati jedno svojstvo zajedni ko. Sastoji se u zamjenjivanju jednoga pojma s vi im pojmom uz va niju njegovu oznaku: Jupitrov porod bo anski (za Herakla) Ognji neba (za zvijezde) Podnevna zvijezda gori (za sunce) Perifraza poja ava pateti nost i retori nost stila: zato se opravdano zove retori ka metafora. npr. kao ivih bi a. Poredbom se poja ava afektivnost onoga pojma kojemu se eli pridati naro ito uvstveno djelovanje. do ivljaja i sl. ista se rije ponavlja u istoj re enici u vi e pade a i brojeva: Homo homini lupus ovjek ovjeku vuk Oko za oko. pridonosi plasti nijem i slikovitijem prikazivanju likova i zbivanja. Slo ena je poredba razgranata u nekoliko re enica s vi e razli itih slika. Pla e kao ljuta godina. tre i dio poredbe. Perifraza Opisivanje (pojma. i lice nevino i ljupko Ista stilska figura se susre e i u prozi. . povezuje. Kralj kraljeva. Polisindeton Stilska figura u kojoj se ponavljaju isti ili razli iti veznici izme u rije i ili re enica. zub za zub. Poredba ubla ava jednoli nost pri anja. tj.: Sinu lice kao arko sunce. i opet je vrsto i sigurno vezan za kasabu i svoju bijelu ku u Poredba Naziv za jednu od naj e ih figura.

misli se na cijeli narod. umjesto pojedina nog nabrajanja. B. Zamjenjivanje je bez zlobnih namjera i bez la ne skromnosti.Silepsa Stilska figura u kojoj zbog racionalnosti vremena ili prostora dolazi do upotrebe predikata jednog subjekta i za druge subjekte. Sinegdoha je i kada se uzme pojam cjeline. Kad se ka e: Kinez je skroman. Vidljivo je to u stihovima A. Op enito silepsa predstavlja nepravilno ili neobi no gramati ko slaganje. ili Nijemac je marljiv. Zasniva se na zamjenjivanju dviju rije i po koli ini i opsegu njihova zna enja. imi a Bolesnik: Moje je TIJELO bolesno I udi tiho jednu bolnicu. . Cvijet tre nje simbolizira itavo prolje e u Japanu. u doslovnom ili metafori kom smislu. Sinegdoha Podvrsta metonimije. nepravilnu ili nespretnu uporabu rije i u dva zna enja ili za dvije svrhe. Spominje se dio umjesto cjeline. To se mo e vidjeti iz primjera narodne pjesme Jak i i ku aju ljube: I da i mu erdan ispod vrata Jedan erdan od utih dukata A drugi le od bijelog bisera. To je zamjenjivanje ve e cjeline znatno manjim dijelom iz kojeg se ipak mo e razumjeti o kakvoj je cjelini rije .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful