DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA 
     

 

- Septembar 2010 -

PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (SIDA)  PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA
Autor: Dr Midhat Glavić - Septembar 2010 -

Stajališta  izražena  u  ovoj  publikaciji  odražavaju  stajališta  autora  i  ne  moraju  da  odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih  Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za  razvoj.  

 

 

„MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U ŠTALI“ „KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME“
(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIČINE OBROKA ILI KVALITETA OBROKA, KRAVAMA ČINITE POSTEPENO (MINIMALNO 7 DANA)!!! NE PREKO NOĆI PROMJENITI KOLIČINU I SASTAV OBROKA.

 

da problematiku ishrane: pravilna ishrana. nedostatna. koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava. Banja Luka. a mlijeko daje na usta. dr Dragutin Matarugić   . objasni na vrlo jasan i farmerima pristupačan način. Publikacijom ovog priručnika dr Midhat Glavić se svrstava u red jednih od najvećih bosanskohercegovačkih stručnjaka u stočarstvu. Ovo je drugi priručnik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka". 27. odnosno proizvodnji mlijeka. nepravilna. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio.  Recenzija Autor ovog priručnika dr Midhat Glavić prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena. Farmeri će u ovoj publikaciji naći sve što je potrebno za pravilnu ishranu. pothranjenost.2010. godine. Ovim je praktično sve rečeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. i oba ova priručnika čine neodvojivu cjelinu. Autor napominje da pravilnom ishranom možemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom možemo izazavati mnoge metaboličke poremećaje i bolesti a na kraju ishod može biti i tragičan po život.5. Recenzent Prof. Mogu se koristiti samo i izričito zajedno.

...................1.........1.............3 Vrste krme za spremanje sjenaže..6 Gubici pri siliranje ...............................1.....1.......7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine.............................................2Ukusnost (ješnost)..............................2.......23 3..4Biljni (floristički) sastav........2 Postupak siliranje......1 Silaža..................1... Proizvodnja volumonozne krme...............................1..........................1.1.......5Pesticidi (herbicidi..2 Faza razvoja biljaka.......2 Uslovi za sjenažiranje....................................20 3.....8Paša.....................................................3Utjecaj staništa na krmne kulture ......3 Ciklus vegetacije................20 3..13 2.3 2......1........................2.........................2...........15 3......12 2.................................................  SADRŽAJ 1.4 Metode siliranje......2.........................................................4 Količina vode........1............23 3................27 3...1 Zahtjevi prema biljakama...........................................21 3.5 2.........................................28   1 ..........1..... morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura.....................................24 3................4 Kada spremati sjenažu...10 2...... Uvod...............22 3................................................5 Procjena količine silaže..................9 2.2 Sjenaža.................1 Uslovi za siliranje.27 3............11 2. fungicidi) i teški elementi...... insekticidi....22 3...................................1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.................................................................1.21 3.....1 Zašto spremati sjenažu...Voluminozna krmiva.25 3..................................26 3..14 2..........6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme.................21 3...22 3..1.............24 3...........3 Objekti za spremanje silaže........................................7 2..............1................2....5 Tehnološki postupak sjenažiranja..........25 3.

.........103 19................3..........................................................139   2 ...... 99 17.............34 4....................................................37 5... Obroci za muzne krave............ Zaključak............... Proizvodne grupe............100 17.....101 17...............  3..5 Mliječna groznica.......78 12.........................76 11................................................ Primjer softwera za balansiranje obroka...............3.48 8..................................3.. Specifičnosti ishrane krava..112 21.............. Hemijski sastav hraniva..........6 Otok vimena. Osnova dobre hranidbene prakse................. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..............4 Kvalitet sijena........................33 4............................... Sastavljanje obroka za telad i junad.............2 Sušenje sijena....................104 20. Najčešći metabolički poremećaji kod krava...............7 Ocjena kvaliteta sjenaže.............................................................95 16...................................................................................................................................................................4 Sindrom debelih krava..................................... 99 17................................................5 Gubici pri spremanju sijena..........................................................2...102 18........ Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajuće ishrane životinja... 99 17............................................... Važne praktične preporuke za ishranu krava....101 17......................................30 3....38 6.........................87 15.....................29 3......79 13...7 Ketoza .....................1 Šta je u kojo hrani.............40 7...........3.2...... Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla...........96 17........................................31 3..........................................................69 10........................2 Nadun...........3 Skladištenje sijena........59 9... Kako ishranom povećati mliječnost i kvalitet mlijeka..................... Krmne tablice.3 Dislokacija sirišta........... Literatura........1 Kisela indigestija buraga (acidoza).........29 3......6 Gubici pri spremanju sjenaže.3..31 3.....................................................100 17. GlobalGAP standard – ishrana muznih grla..................32 3......81 14.........................29 3...............1 Vrijeme košnje travnjaka..................... Sastavljanje obroka za zasušene krave...................................3 Sijeno........

poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na organizam i produktivnost krave. pa je takvu proizvodnju moguće ostvariti isključivo odgovarajućom ishranom. krava nije u mogućnosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. proizvodnja mlijeka s gledišta hranidbe vrlo je zahtjevna grana stočarstva. pravilnim izborom krmiva. Ishrani krava pripada najznačajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. energetskim i biološko djelotvornim tvarima. razmnožavanje i zdravlje. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mliječna grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postići. i njihovim međusobnim odnosom u obroku. Pravilna ishrana krava ima veliki značaj za održavanje osnovnih životnih funkcija. Bez pravilne ishrane. hranjenih dovoljnim količinama higijenski zdrave hrane. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka. a potom i na   3 . razvoj fetusa. značajno se utječe na proizvedenu količinu. Obično se kod visoko mliječnih grla javlja problem da nisu u mogućnosti da konzumiraju dovoljno velike količine hrane za visoku proizvodnju. Drugim riječima. a kod mladih životinja završetak rasta i razvoja. UVOD U okviru stočarske proizvodnje. Ispravna i odgovarajuća ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama. pravilno uravnotežene u bitnim hranjivim. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka moguće je postizati samo na zdravim životinjama. koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama. što se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje više proizvodnih pravaca.  1. visoku proizvodnju mlijeka. proizvodnju mlijeka. pa je od osnovnog značaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. uzdržne potrebe. porast.

zaoravanjem na oraničnim površinama. koji se u praksi često javljaju. pravilno se održava plodored zemljišta. Na taj način farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerene kvalitete. može bitno utjecati na cijenu proizvoda. i potpunije iskorištenje strojeva i radne snage na farmi. Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremećaja. jer se ona i u toj proizvodnji obilježava kao najveći proizvodni trošak (oko 65-75%) u završnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). ovisno o dostignutome stepenu tehničkotehnoloških znanja.kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Ta činjenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača potrebu posjedovanja određenih oraničnih i pašnjačkih površina. Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka čine voluminozna krmiva te da izborom načina držanja i hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema stručnim mišljenjima. Gledano s ekonomskoga gledišta. na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka . a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. a označavaju se kao alimentarne ili „bolesti hrane“.   4 . hrana ima također veliki značaj. Iz toga proističe tvrdnja da svaki proizvođač.  sastav . taj način gospodarenja zemljom višeznačno je pozitivan. na kojim se organizira proizvodnja svježe i konzervirane voluminozne krme.

Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje.  2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari. neminovno je u obrocima mliječnih životinja kombinirati i koncentrovana krmiva. a k tome imaju i laksativan učinak na probavne organe i proces probave. silaža i koncentrat). moguće je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Rjeđe. odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari . voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih kategorija preživara. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka. Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najveći dio energetskih potreba svoga organizma. energiji. jer pored utjecaja na mliječnost. Iz toga razloga agrotehniku i korištenje   5 . Inače. pri manjem fiziološkome naporu organizma (razdoblje suhostaja. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena. koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelančevinama. jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitet mlijeka. Zbog tako značajnoga udjela.balasta. kod voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihovog kvaliteta. Drugim riječima. direktno utječu i na reproduktivna svojstva krava. niža proizvodnja). Uobičajeni obroci mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 6080% ukupnoga obroka. mineralima i vitaminskim tvarima. kao i na opće zdravstveno stanje. sijeno. mogu pojeftiniti troškove hrane.

Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka može se po jedinici površine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10. Da bi se postigao ovaj cilj. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu.  treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljeća pa do kasne jeseni. Interes farmera treba biti ne koliko ću proizvesti krme po jedinici površine nego koliko ću dobiti mlijeka po jedinici površine. djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama. u krmnom plodoredu. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama višegodišnjih krmih kultura (travnjaci.   6 . odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka čak i za četiri krave muzare. a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme čak i do 15. uvažavajući sve agroekološke posebnosti područja u kojem se proizvodi i koristi. ali prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku.000 litara mlijeka sa jednog hektara. a viškovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sačuva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima.000 do 12. sijanim travnjacima. te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS). Proizvodnja kvalitetne krme može se organizovati na prirodnim travnjacima. voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet.000 litara mlijeka sa jednog hektara.

lucerka. trave. Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture. ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metličenja pa do voštane zrelosti. grahorica. naročito od izmrzavanja.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do početka cvatnje kao voluminozna krma. zato se primjenjuju u različito vrijeme. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva đubrenjem u osnovnom đubrenju i prihranama. Fosfor.) i sitnozrne mahunarke (djeteline.  2. esparzeta i dr. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja. a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljišta. ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naročito kod djetelina. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju đubrenjem nisu jednako pokretna u zemljištu. soja i dr. u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Azot pri đubrenju utječe na bujan rast kultura koje formiraju veću vegetativnu masu s puno lišća. bob. kalij i kalcijum povoljno utječu na otpornost. bogatu bjelančevinama. kao i višegodišnje kulture. smiljkita. Budući da biljke azot vrlo brzo   7 .1 Utjecaj đubrenja na krmne kulture Kao zelena voluminozna krma većina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (žitarice. Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast.). sudanska trava itd. krmni sirak. a oni su slabo pokretnu u zemljištu. Obzirom da su naša zemljišta uglavnom slabo obezbijeđena fosforom i kalijem. a za silažu u voštanoj zrelosti. a djetelinama (đubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. Krupnozrne mahunarke (grašak. đubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora.

  usvajaju. Samo u obliku uree se može dodati veća količina azota u osnovnoj obradi zemljišta. Mahunarke na korijenu imaju kvržice koje vežu atmosferski azot. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom đubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim đubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije završila. već se dodaju sukcesivno u više navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. pa na taj način namiruju veći dio potrebnog azota. Stoga intenzivno đubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon đubrenja može sadržavati i toksične količine azotnih spojeva u krmi. potrebna količina azota ne smije se dodati odjednom. već se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. đubrenje može imati i nepovoljan učinak na krmne kulture. Na kiselim zemljištima povoljan je utjecaj kalcifikacije. odnosno na zdravlje stoke. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se đubriti i sa većim količinama azota. Navedene norme hranjiva za đubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljišta. a iz zemljišta se lako ispire. Krmne kulture treba godišnje đubriti sa 200 do 300 kg/ha čistog azota. klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. kojom se poravlja pH zemljišta i druge osobine. Sve kulture nemaju jednako dobro   8 . plodnosti zemljišta. posebno na nižim temperaturama (u proljeće i jesen) i za oblačna vremena. pa izmrzne. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme. Kasno u jesen dodani azot utječe na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature. Međutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje nešto duže. a proširuje se areal uzgoja čitavog niza kultura. Azot biljke usvajaju vrlo brzo. naročito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku.

kristali (busika. ali zbog žaoka (kopriva). Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet. morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura Na travnjacima. DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste različitih porodica i vrlo različitog habitusa (uzrasta). Neki kultuvari   9 . pobačaj i dr. njihova je upotreba ograničena ili ih stoka na pašnjaku ne jede. Zbog morfološke građe. mogu sadržavati veće količine škodljivog azota. djetelištima. morfološke građe i hemijskog sastava. oštrih bodlji (osjak). Azot se nalazi i u različitim alkaloidima i glikozidima koji čak toksično djeluju na životinje ako se hrane tim biljkama.2 Ukusnost (ješnost). bodlje (osjak). trnje (zečji trn). dlake ogrube (runjava medunika). mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr. grube pokožice (vlasulja trstikasta).). sve vrste travnjaka i djetelišta nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. te sadržaj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija. proljevi. Takva krma (mlada paša) može izazvati ozbiljne probavne smetnje životinja (nadam. sve zajedno utječe ne ukusnost krme.. 2. Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaća pojedine krmne vrste. U različitim stadijima razvoja. nazubljenost plojke (busika). Kulture koje bolje koriste azot i kraće vrijeme nakon prihrane. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadrže čak škodljive koncentracije određenih materija.  razvijen korijenov sistem. Npr. sadržaju otrovnih materija (mlječika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjače). a u pojedinim slučajevima čak i toksično. Neke od korovskih vrsta na intenzivno đubrenim oranicama ili ruderalnim staništima takođe mogu sadržavati veće količine nitrata koji mogu štetno djelovati na zdravlje životinja. ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%). pa prema tome ni jednaku mogućnost korištenja dodanog azota u prihrani. kožnata epiderma starenjem otvrdne. šaševi).

može bitno utjecati na područje proširenosti određene krmne kulture odnosno sorte. a kod nekih se vrsta (raž) čak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uopće ne jede. Za uspješnu proizvodnju lucerke kišni faktor tijekom ljeta ne bi smio biti niži od 3. a kod nekih žitarica i trava čak jako opada. Količina i rapored padavina tijekom vegetacije utječu na količini. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i žitarica već vrlo visok. Nepovoljan hemijski sastav krme. Većina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta.3 Utjecaj staništa na krmne kulture Stanište svojim faktorima: klimom i zemljištem. Niske temperature. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje. Suša i visoke temperature općenito nepovoljno utječu na količinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelištima. i to uz povoljan raspored padavina. Starost krme utječe na ukusnost i kvalitet. ali i na kvalitet proizvedene krme. nije više ukusna. nepovoljan utjecaj jače dolazi do izražaja. a naročito mraz (kasni   10 . Što su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji. kao i na dobnu starost. odnosno količina škodljivih materija ne utječe jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine životinja. Određeni kultuvari bijele djeteline sadrže veće količine glikozida iz kojeg se može osloboditi HCN te izazvati trovanje. ali i na kvalitet i količinu proizvedene krme.  lucerke mogu sadržavati veće količine saponina pa češće izazivaju nadam. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5. a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. 2. Starenjem nakon cvatnje a u nekih već nakon metličenja (klupčasta oštrica) stabljika jako ogrubi. dok bi za uspješnu pašnjačku proizvodnju trebao iznositi 5 i više.5. Krma tih kultura u toj fazi razvoja.

). bujad. Visinski položaj povoljno utječe na kvalitet krmnih kultura. nepovoljno utječu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave. mrazovac. koje su u prirodnim travnjacima često premalo zastupljene (vlažni i zamočvareni travnjaci). od kojih je nekoliko čak otrovno. rijetko sa većim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i više. sitovi. Intenzivnijom agrotehnikom može se znatno ublažiti nepovoljan utjecaj klime i zemljišta u proizvodnji krme. Tip zemljišta sa svojim osobinama i potencijalnom plodnošću takođe je ograničavajući faktor uspješnog uzgajanja određenih kulutra. bunika. U tratini sa većim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (đubrenje. vučje stope. od kojih je veliki dio karakterističan za biljnu zajednicu. bijela čemerika i dr. neke zeljanice). odnosno suviše suha zemljišta te kisela zemljišta.  proljetni i kasni jesenji) ograničavaju uzgajanje termofilnih kultura. djeteline. Povećani intenzitet agrotehničkih zahvata u proizvodnji i korištenju povoljno utječe na kvalitet i količinu proizvedene krme. mrazovac. 2. Trave (dobre i loše) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%. U tratini naših travnjaka raste čak 75 vrlo škodljivih vrsta. gospina trava i dr.) nepovoljno utječu na rad mliječne   11 . pa ako su u tratini u većoj količini mogu djelovati čak smrtonosno (kukuta. kukurijek. mahunarke. ali najčešće povečava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. otrovna trubeljika.4 Biljni (floristički) sastav U spontanoj travnjačkoj flori nizinskog područja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta. smretkasta mlječika. maočvarna i barska preslica. Neke od vrsta iz travnjaka (šaševi. kukuta. korištenje) treba udio održavati ili čak još povećavati. Suviše mokra. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta. a mahunarke sa svega 2 do 15%.

boju ili konzistenciju. da bi se zaštitio novi ponik koriste se različiti pesticidi koji često imaju dugu karencu. silažom (s različitim postotkom suhe materije). ali još veći na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka. ili utjecati na zdravlje životinja. Neke često zastupljene vrste u tratini (ivančica. broćika. – mogu tujecati na miris mlijeka naročito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije muže.5 Pesticidi (herbicidi. pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. zrno) nastaju gubici na masi. sijenom. može se u mlijeku naći olovnih i kadmijevih spojeva.6 Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paša. insekticidi. a izlučuju se u mlijeko pa utječu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. košnja i ishrana u štali).) utječu na lučenje i na kvalitet mlijeka dajući mlijeku loš miris. koje se mogu prenijeti i u mlijeko. 2. štetnih za stoku. pelin. lucerka i dr. Pri korištenju krme (voluminozna. što se uz nestručnu primjenu može negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu naći i u mlijeku.   12 . Od kulturnih vrsta – kupusnjače. ali i suzbijanju ostalih korova i štetnika. fungicidi) i teški elementi Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih. cikorija. kadulja i dr. mrazovac. Korištenjem krme uz rub. ili blizu puteva. slak.  žlijezde (smanjujući sekreciju mlijeka). 2. naročito ako se ne poštuje karenca. To se može dogoditi kod tretiranja štavlja na travnjacima i djetelištima. zrnom (prerađenim). šaševi. ukus. ali i travnjaka. Takođe u neposrednoj blizini industrijskih pogona može doći do onečišćenja krme otpadnim produktima industrije. divlji luk. divlje kupusnjače.

a rijetko čak i preko 60%. zavisno od kulture. ali i utjecati na kvalitet i količini mlijeka. te neprimjereno skladištenje i čuvanje. sijeno. a o njima može zavisiti uspješnost proizvodnje po jedinici površine. Košenjem i korištenjem zelene krme u štali gubici iznose od 5 do 10%. uređenosti površina i dr. silaža) korištenih pravovremeno. Za određenu namjensku upotrebu mlijeka. stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera. odnosno po grlu. te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. visokog kvaliteta. loša manipulacija vlažnim zrnom i mehanizacijom. manipulaciji i tipu silosa i od farmera. zrno) – i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara. stoka se mora hraniti određenom vrstom krme. djetelišta i DTS (paša. zavisno o kulturi. uvjetima korištenja. zavisno o vrsti i kulturi koja se suši. opremi kojom se suši i sprema i dr. Veći gubici nastaju. Gubici pri korištenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem načinu korištenja (pregonska paša) pa do 80% i više pri ekstenzivnom načinu korištenja (vrlo slabo opterećen i loše iskorišteni pašnjaci). pljesniva. ako su loši vremenski uvjeti pri žetvi.   13 . Sušenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%. Mlijeko krava hranjenih silažom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda. a mogu biti i veći. mehanizaciji. silaža. fermentirala (sijeno. vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura suši. Ako je krma loše pripremljena – zagrijana. Pri žetvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najčešće iznose 2 do 10%. takva krma može izazvati zdravstvene probleme stoke. da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta. Kod siliranje gubici su najčešće od 15 do 30%. vremenu. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro uređenih travnjaka.  Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri korištenju (različitog oblika) krme vrlo su tazličiti.

7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na uređenim i dobro održavanim pašnjacima. žitarice). odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraničnih površina udaljenih od industrijskih pogona i puteva. koje treba suzbijati prvenstveno mehanički. bob i dr. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u različitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postižu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici površine. soja. a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz. Tehnologijom proizvodnje i korištenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljeća do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta. Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u početku generativne faze razvoja (djeteline. kasno korištenih kultura s ostacima pesticida – može manje ili više utjecati na kvalitet ali i količinu mlijeka.).  Loše pripremljena krma – pljesniva. grahorice. zagrijana. lošeg biljnog sastava. Što je kod nas najčešći oblik. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim korištenjem travnjaka (napasivanje. a samo u krajnjem slučaju pesticidima. kojom će se namiriti potrebe mliječnog stada. bez primjene pesticida ili uz vrlo ograničenu primjenu pesticida. grašak i njihove smjese). Površine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se čestim korištenjem smanjio ili čak onemogućio razvoj korova. dijelom trula. ali uz obavezno poštivanje karence. Za interpolaciju između dvije kulture postoji   14 . te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom korištenja travnjačkih površina a krmnim kulturama sa oranica. košnja). Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave. grašak. 2.

Uz napomenu da korištenje pašnjaka može   15 . lakoprobavljivih ugljikohidrata (šećera) i vitamina. vlasulja crvena. odrvenjelosti. pri tome. stadij razvoja vegetacije kada se koristi i način korištenja. rogoz). zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova. Istovremeno raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti. Prema tome. preporučuje se korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i. mačji repak) . jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost. a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju.20–30% mahunarki (crvena. sita. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici. Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije. koje se vrlo dobro uklapaju u plodored. Na hranjivi kvalitet paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta. klupčasta oštrica. dajući u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta.do 10% korovnoga bilja.  čitav niz sorata krmnih kultura. otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (šaš. te smjesama krmnih kultura kod nas se može proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljeća pa do jeseni. bjelančevina. kao i vode. 2. livadna vlasulja. Pašu je moguće organizirati na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima.8 Paša Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci. pravilnog odnosa hranjivih tvari. Poželjan sastav biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je: . Starenjem biljke smanjuju količinu vrijednih hranjivih tvari.60–70% trava (rana pahovka. ali i uvjetima za proizvodnju. Kod većine trava to je pred cvatnju. bijela i žuta djetelina) . a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina). od sredine aprila do sredine oktobra. engleski ljulj. Dobro odabranim kulturama i sortama.

  16 . za preporučiti je posljednju varijantu. što uravnoteženjem energetske vrijednosti. Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može konzumirati oko 80-100 kg zelene mase. Posebno je taj pašno-košni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim pašnjacima. bjelančevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. košnjom i kombiniranjem napasivanja i košnje.  biti nomadskim napasivanjem. jer omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase pašnjaka.

7-2.2 3.09 25.5 30 15-20 3.1 – 2. vrijeme i stadij korištenja.10 01-20.5 1.8-2.5 10-13 Ljuljevi italijanski westerwodski Stočne repe Stočni kelj Glavni Naknadni Postrni Kukuruz 11   17 . 4-6 mj.04-15.-7.10 Mart 03-08 mjesec 03.04 20.6-8.04-05. 6-7 mj. Vrijeme Korištenja 10.14 15-20 15-20 3.05 25.05-10. mjesec 03.mj.6 9-13 11.4-1.05-10.05 10. zima Zelena krme i silaža Zelena krma Silaža – voštana Prinos mase t/ha 30-80 30-50 30-50 30-40 30-60 40-50 30-60 30-50 30-60 40-55 20-40 30-40 50-100 20-30 40-100 80-120 40-120 30-80 30-80 40-60 30-45 8-22 6-15 12-15 10-15 10-15 16-26 24-33 Suha materija 9 .05 25.2 2-2.04-15. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kultura Sjetve Ozime repice i ogrštice Ozima raž Ozima smjesa raž i grahorica Ozima smjesa raž i grašak Ozima pšenica i grahorice Ozima pšenica i grašak Jara zob mahunarkama sa jarim i 20.nalijevanje Zelena masa – vlatanje – cvatnja Silaža .06 Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Stadij razvoja i način korištenja Zelena masa do početka cvatnje Zelena masa vlatanje – početak klasanja Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice.7 2.10 25.  Tabela 1.10 01-20.-30.5 1.1 11 Hraniva u masi Sirove bjelančevine 2.8-2.8-2 8-12 3.5 30 16-22 3 30 16-22 30 14-24 28-32 14-22 1.vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa.vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa –početak metličenja Silaža – mliječna zrelost Zelena krma Sijeno Silaža Glave i lišće – jesen Korijen – jesen.5 8-12 8-12 8-10 10-16 15-18 3.8-2. 4.09-15.8 1.2 8.5 Skrobna vrijednost 5 – 7.nalijevanje Zelena masa.2 1.10 25.09-15. Silaža .06 10.09-15.5 8.08-15. mj. kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura Br. Sjetva.2 0.

5-8 8-12 1.6 48 45 28 12 13 14 15 16 Krmni (hibridni) sirak Lucerka Crvena djetelina Bijela djetelina Travnjaci Rano košeni Srednje rano Kasno 4.-7.5-12 5-11 25-50 3.4-3. mjesec 3.5  14-20 24-30 18-24 85-88 88 18-22 85-88 88 15-18 85-88 85-88 85-88 85-88   18 . i 8.8 8-16 16 i više 3-3. Mjesec Po potrebi  Po potrebi  Po potrebi  Po potrebi Broj otkos 4 3 1. mj.3 9 6 3 86-90 10-12 14-16.5-1. mjesec  3. i 8.5-2 1.6 3.8-4.  Silaža. i 8.5-11.3 32-45 8-10.puna zrelost Zelena krma Silaža Zrno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno 4-11 30-100 30-60 4-11 35-70 7-15 7-14 30-60 5.3 11.5 9-10 23-41 9.7 8-15 15 i više 2. 3.5 35.

95 25.05 0.04 0.6 31.07 10.05-10. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu – dvije žetve godišnje.08-20.mjesec 0. mjesec 0.6 48.-25.5 Ozime i jare kulture za zelenu krmu 0.6 81.19 16.07-20.05-10.-25.2 8 Nedostaje 4.5 38.8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu krmu) kao rezerva.31 16.17 Naknadne kulture 0.07 1.40 11.-15.12 16.14 16.26 26.15 45.7 64.13 06.15 26.11 0.26 16.08-20.10 0.15 10.10 0. mjesec 2.08-20.04-05.05 0.04-30.mjesec 0. Na istoj površini proizvede se 30.06 2.04 05.14 10.06 0. za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti Kultura u slijedu Prinos t/ha Površina ha Vrijeme iskorištavanja Kalendarski 10 10 10 10 16 20 76 Po potrebi Dana Ozime repice i ogrštica Smjesa ozimog graška i raži Smjesa ozimog graška i tritikale Smjesa ozimog graška i pšenice Smjesa ozimog graška i zobi Smjesa jarog graška i zobi Ukupno ozime i jare kulture Smjesa ozimog graška i pšenice Ukupno pod ozimim i jarim kulturama DTS – za sijeno DTS za zelenu krmu Ukupno pod DTS Kukuruz za zrno Kukuruz za zrno Hibridni sirak Hibrdini sirak Stočni kelj Stočni kelj Hibrdini sirak Kukuruz za silažu Kukuruz za zrno Ukupono pod naknadnim kulturama 46 43. Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.6 41.   19 .8 71.07-20.-10.-30.05 0.  Tabela 2. mjesec 0.6 72.12 16.9 13.11 0.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0.8 Po potrebi 15 Po potrebi Po potrebi Po potrebi 97 97 97 97 77 Po potrebi Po potrebi 10 10 72.10 0.-15.14 01.9 72.1 52.20 16.06 1.78 10.67 ha.15 Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu 1.13 16.06 Ozima smjesa za silažu 0.

prema nekim istraživanjima čak za 1/3. Pripremanje silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim vrenjem. Troškovi spremanja silaže. VOLUMINOZNA KRMIVA 3. Sam proces siliranja krme se odvija ukišeljavanjem svježe zelene krme. leptirnjače).  3. Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku zimskog perioda. same bez dodajućih aditiva) • krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava. Pravilno spremljena silaža može pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. kao i zelenom krmom. prema svom hemijskom sastavu i lakoći siliranja. Pravilno pripremljena silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost.)   20 . mogu podijeliti u tri osnovne grupe: • krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz. melasa i dr. pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne količine šećera. sirak) • krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspješno. Stoka održava visoku produktivnost pri ishrani silažom. pri spremanju silaže. putem prirodnih fermentacionih procesa. Sve krmne biljke se.1 SILAŽE U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško može zamisliti. Na sam proces siliranja utiče hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje. manja u odnosu na sijeno. bez spremanja silaže. su niži. Degradacija hranljivih materija je. ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom (kukuruz. bar kada se radi o krupnoj stoci. uz mogućnost vještačkog dodavanja određenih hemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije. u odnosu na sijeno. kukuruzna prekrupa.

Količina šećera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Travnjake treba kositi za silažu prije klasanja. što znači da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih šećera za nesmetanu fermentaciju. u odnosu na kasnije faze razvoja. Smjesu trava i leptirnjača treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje.1. ili najkasnije početkom klasanja.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje.   21 .1.  3. pri kojima se silira. dok leptirnjače imaju više. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjača je u fazi završetka cvjetanja. postoje biljke čiji hemijski sastav usporava zakišeljavanje sredine. kada imaju u sebi više suhe materije.1. 3. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju.1.2 Faza razvoja biljaka: Važno je istaći da mlađe biljke imaju više rastvorljivih šećera te su pogodnije za siliranje. Biljke iz familije žita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakišeljavanje. raž i kukuruz) treba silirati čim je zrno dospjelo u stadijum mliječno-voštane zriobe. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka. kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi. 3. Glavni uslov je šećerni minimum.1. Žitarice (ječam. zob.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspješno spremanje silaže potrebno je ispuniti određene uslove. što povoljno utiče na fermentaciju.

onda odresci treba da su kraći. Ovi uslovi se obezbijeđuju dobrim sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima).  3.) 3. Vlažnu masu netreba pretjerano gaziti. međutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. mekinjama. koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih mikroorganizama. Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga miješati sa suhim (slamom. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše spremanje silaže.1. 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće od 3 cm. 3.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspješno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: • pravilna veličina sjeckanja • pravilno punjenje silosa • pravilno zatvaranje silosa Posebnu pažnju treba posvetiti veličini sjeckanja.1.4 Količina vode: Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do 70 %. Veličina sječke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti duža. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz). u odnosu na spremanje silaže za ovce.1. važno je istaći da se prvi. a isto tako. a ponekad i poslednji otkos. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeđuju se anaerobni uslovi. tako i od vrste životinja kojima je silaža namijenjena. kako od biljke. njezin dobar kvalitet. trave).1.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose više puta u toku vegetacionog perioda.1. u odnosu na biljke sa nježnijim stablom. kukuruznom prekrupom i dr. Masu gaziti   22 . ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita. koriste za spremanje silaže. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza). koje zavisi.

3. cigle. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti pažnju na izradu slivnika. 3. omogućava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. kamena. Korišćenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa.  4 do 5 minuta sa traktorom težine 5. Pravilnim sabijanjem silomase.800 kg u slojebima od 12 cm. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa širokom primjenom u svijetu. Izgrađeni su od armiranog betona. a kao   23 . Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa. izgrađeni od betona. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silaže.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAŽE Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće pravougaonog oblika. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Proces siliranja se može stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadrže šećere. odnosno minimalna količina lakorastvorljivih ugljenih hidrata. neophodna za uspješnu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. i lakša je primjena teške mehanizacije. u toku samog spremanja silaže. Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi.1.4 METODE SILIRANJA Šećerni minimum. brzo (za 5 do 6 sati). da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u nižem nivou u odnosu na pod silosa. Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su za pripremanje (konzervisanje i čuvanje) velikih količina hrane.1. smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja. Preporučuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa.

sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje. ali i veći broj. što je odlična krma za krave muzare.  najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. pri transportu. Na osnovu ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona iznosi oko 6. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja. prodora vazduha. Preporičuje se silaža nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa. dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta.5 PROCJENA KOLIČINE SILAŽE Potrebna količina silaže za goveda utvrđuje se na osnovu pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po jednoj životinji daje oko 25 kg silaže dnevno. iz praktičnih razloga početka pražnjenja i smanjenja gubitaka. Za pospješivanje procesa siliranja silokrmi se može dodati kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %. 3. tako da se dobije ukupna zapremina silaže.1. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na račun rezervi ugljenih hidrata. Silosi treba da su prostorno manji.6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fizičko-mehaničkog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silaže. istovaru i ostalim prebacivanjima silaže. Intenzitet isticanja zavisi od količine suhe materije. Prosječno se računa da u 1 m³ slegnute silaže ima oko 800 kg. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %   24 .1. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. 3. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno raspoređena po silokrmi. Pri manipulisanju silažom mogu nastati određeni gubici.5 m³ silažnog prostora i ovaj broj se množi sa brojem životinja koje će se hraniti silažom.

melasu. koji su sposobni poboljšati siliranje. kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza). a hemijski sastav sjenaže je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. poznate pod nazivom “ sijeno-silaža” ili sjenaža. 3. Za dobijanje kvalitene silaže od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu šećerima. koje su siromašne ugljenim hidratima (šećerima) uvidjelo se da se one loše mogu silirati. s tim u vezi. pH vrijednost sjenaže ostaje na vrlo visokom nivou. Pri pravilnom postupku spremanja sjenaže manji su gubici. očuva se prirodna boja i miris. nema mehaničkih gubitaka. djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza.1 ZAŠTO SPREMATI SJENAŽU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskorišćavanja sjenaže. sve više je u primjeni novi način spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlažnosti. postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silažom. vještački je zakiseliti ili sterilisati. a taj postupak zove se sjenažiranje. a krma sa sadržajem vlage 45 do 55 %.2 SJENAŽA Najrasprostranjeniji način spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. zadržava svježinu.  3. U novije vrijeme. Zbog svega   25 . Istovremeno ovaj način spremanja krme moguć je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Manja kiselost u odnosu na silažu. koja podsjeća na sijeno a djelimično i na silažu. omogućava njeno korišćenje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preživara. čime se omogućuje dobijanje visokokvalitetne stočne hrane. U postupku spremanja sjenaže obrazuje se znatno manje organskih kiselina. Sjenaža je silirana provenuta masa trava. Međutim. hemijske preparate. ostaje list u cjelini.2.

a pri njenom spremanju isključuje se prevoz velike količine vlage (vode). Punjenje i postavljanje folija je jednostavno. Pri proizvodnji sjenaže sa 1 Ha dobija se više krmnih jedinica. Proizvodnja sjenaže manje zavisi od vremenskih uslova.  navedenog. zato što za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za sušenje sijena. U novije vrijeme. Ovo nije ništa drugo do punjenje i nabijanje sjenaže u foliju profilisanog prečnika sa prečnikom prese punilice. bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. 3. Za dobar kvalitet sjenaže objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. stoka rado jede sjenažu. u krugu ekonomskog dvorišta ili u blizini farme.stvaranje uslova za obrazovanje i očuvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenaže potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silaže. mašina za punjenje i spremanje sjenaže u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa. za 44 % bolja je svarljivost proteina.   26 . nego što je slučaj pri spremanju sijena. nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silaže (300 do 400). Proces sjenažiranja je moguće u potpunosti mehanizovati. Osim toga. sjenaža ne smrzava. Međutim.značajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) . nego spremanje sijena. odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije. obavlja se na pogodnom mjestu. većim korišćenjem različitih sintetičkih materijala ( kao što je plastična folija) razvijen je način spremanja sjenaže u silo-folijama. a ima prednost i u odnosu na spremanje silaže. Pri sjenažiranju postiže se za 30 % više suhe materije po jedinici površine.2.2 USLOVI ZA SJENAŽIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenaže su: .

Kada se radi o leguminozama (djetelina. 3. Krmni usjev za spremanje sjenaže treba kositi. proteinskih-leguminoznih biljaka. Iz ovog proizilazi da sjenažirati treba kvalitetnu proteinsku krmu. odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. Prema analizama hranidbena vrijednost sjenaže zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja. 3. travno-leguminozne smjese. što bi u postupku pripreme silaže dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenažiranja nema smetnji.2.2. koje su nepogodne za siliranje. obzirom da se masa prethodno provenjava. Pored toga prednost sjenažiranja je što se može koristiti krma od tzv.) treba ih kositi prije pupanja. a povećava sadržaj celuloze.5 TEHNOLOŠKI POSTUPAK SJENAŽIRANJA Sjenažiranje se sastoji u spremanju i čuvanju krme (travne. lucerka i dr. Uz to se gubi i sadržaj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj košnji nakon cvatnje.4 KADA SPREMATI SJENAŽU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenaže ( vrijeme košnje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu).2.  3. Takođe u slučaju da krma u momentu košnje ima nešto veću vlagu.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAŽE U principu sjenažirati se može krma od svih krmnih biljakaod kojih je moguće spremati kvalitetnu silažu ili sijeno. po mogućnosti prije podne (8 do 14 sati)   27 . Zato treba požuriti da se sjenaža što ranije spremi već početkom maja (ako dozvole vremenske prilike). jer se njome obezbjeđuje sjenaža visokog kvaliteta. što znači sa starošću pokošene mase smanjuje se udio bjelančevina. krme višegodišnjih leguminoza) sa sadržajem vlage 45 do 55 %.

kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda. Sjenaža se može spremati i u foliji.   28 .6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAŽE Gubici pri spremanju sjenaže su znatno manji u odnosu na spremanje silaže a posebno sijena. i ako je nemoguće naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha. Prosušena (provenjena) masa se kupi. odnosno anaerobizacija. Osnovni problem kod postupka sjenažiranja je kritična granica vlažnosti zelene krme pri spremanju sjenaže. Oni se obično kreću: kod sjenažiranja 13 do 15 %. sjecka (3 do 4 cm). Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenaže su brzo punjenje objekta. Ukoliko je procenat vlage veći od 55 % odvija se proces siliranja. u prosjeku 70 do 80 %. Na terenu je teško raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktičnije rješenje – iz isjeckane mase za sjenažu napravi se gruda. 3. Posebno se pri sjenažiranju dobro očuvaju biostimulativne materije (karotini). Kod sjenažiranja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati.2. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenaže. nekad i više prosušiti. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenažne mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenaže (anaerobni uslovi). kod siliranja 17 do 20 %. kod sijena 21 do 27 % suhe materije. sjeckanje i sabijanje mase u foliji. dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta.  ili predveče. prevozi do sjenažera (objekat za spremanje sjenaže) i vrši punjenje uz značajno sabijanje mase. a ispod 45 % ne može da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase. odnosno svesti vlagu u pokošenoj krmi na 45 do 55 %. mašinama za kupljenje. masa je prevlažna i gruda se ne raspada.

buterne. Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena. Po mirisu sjenaže može se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. posebno slobodne mliječne i slobodne i vezane sirćetne kiseline). aktivnu kiselost – pH. sadržaj amonijaka i karotina. memljiv miris predznak je sjenaže lošeg kvaliteta.2. a samim time i veći urod mase na jedinicu površine. sadržaj pojedinačnih organskih kiselina (mliječne. Sjenaža sa bjeličasto-zelenom bojom . Organoleptički pokazatelji kvaliteta sjenaže su miris. Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelančevina. koji podsjeća na miris sijena iz plasta ili stoga. sirćetne.7 OCJENA KVALITETA SJENAŽE Kvalitet sjenaže određuje se organoleptičkom ocjenom i hemijskom analizom. Ukus sjenaže treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenaže obuhvata: vlažnost. i na kraju što je najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka. Sjenaža dobrog kvaliteta ima slab voćni miris ili miris ukišeljenog povrća (turšije). sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i žuto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. ukus i boja. 3. povećava se broj otkosa u sezoni. odsustvo ili mali sadržaj karotina. međutim taj miris je rezultat povišene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina.3 SIJENO Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu biljne mase sa travnjaka.   29 .  3. nizak sadržaj karotina. i oni se brzo razgrađuju pri tom režimu sjenažiranja. Boja sjenaže je zanačajna u organoleptičkoj ocjeni njenog kvaliteta. Pljesniv. poboljšava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loših. Sjenažu sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu.

Ako se takva masa.1 VRIJEME KOŠNJE TRAVNJAKA Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka što omogućava četiri i više turnusa godišnje.3. lucerka. Kasnija košnja – nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u količini ali se gubi na kvalitetu. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadrži što više energije i bjelančevina. naročito bjelančevina. 3. Ukoliko se travnjak kosi kasno. Takva pokošena masa ima dosta vlakana. Sadržaj enrgije i bjelančevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. sušenjem će još jače ogrubjeti i dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva. Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline.3. a u drugom otkosu daju niske prinose lošeg sastava i kvaliteta. Sušenje može biti prirodno i vještačko u   30 . Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod krava). jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno vlage za obnavljanje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). koja je jako ogrubila.2 SUŠENJE SIJENA Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osušiti). koja je u cvatnji ogrubila. Masa većine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike. što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. kasno košeni travnjak se slabo obnavlja. smiljkita). Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon košnje. kosi i suši za sijeno. nastupom toplog i suhog vremena. Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju.  3. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu daju veći prinos ali manje kvalitete. zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta.

zauzima manje mjesta. a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. lakši je transport i lakše je određivanje količine sijena.  sušarama sa toplim i hladnim zrakom. ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Na zemlju se stavlja stara slama. Pri sušenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. U našim prilikama još uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. Naprave za sušenje sijena su razni jahači. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno.3. Prva prečka ili žica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm. Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao balirano ili u rinfuzi. kamenje. Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljište. Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju.   31 . Stog se pokriva najlonom. Bitno je da masa koja se suši ne dodiruje zemlju. Masa se počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke prema gornjim a skida se obrnutim redom. 3. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %.3 SKLADIŠTENJE SIJENA Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i skladištenje. Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na napravama. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana dana. Masa se suši strujanjem vazduha a može ostati u polju i do drugog otkosa. O načinu na koji se suši zavisi kvalitet. piramide i dr. Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima. granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. na naprave se stavlj aodmah nakon košnje ili provenuta. Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Skladištenje baliranog sijena je puno jednostavnije.

Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a   32 . List se brže suši od stabljike te čestim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listića.Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad 40 %. Kreću se od 10 do 12 %. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. . Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme košnje. Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena. je li čist miris krme. Mekoća – vrlo meko i savitljivo. meko. lisnato.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživara. miris na plijesan ili paljevinu. zatim lisnatost – je li vrlolisnato.Gubici usljed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena asmeđe ili crne boje. prašnjav.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja podijeljeni su u četiri grupe. Loš kvalitet sijenu daju smeće. U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i lucerke. onečišćenost zemljom i dr. Boja sijena se kreće od prirodno zelene.  Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 % vlage. odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi. korovi. Manji su ako se ubrza sušenje odnosno gubitak vlage.3. svjetlo zelene. lagano stabljikasto ili stabljikasto. odnosno tačno utvrđivanje hranidbene vrijednosti. 3. 3. Gnječenje stabljike pri košnji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom kao i listovi. lagano grubo ili grubo i lomljivo. odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku.3. .

bjelančevine. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija. Sastav hraniva   33 . minerali i vitamini) i time omogućila ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka. prvo bi trebalo izvršiti laboratorijsku analizu hraniva. potrebe za rast i reprodukciju. I ovi gubici se smanjuju gnječenjem. Da bi se sastavio optimalna obrok.Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. kvalitetnog sastava uz održavanje dobrog zdravstvenog stanja. . Smanjuju se sušenjem na napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama.Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima. Kvarenje sijena veće je što ima veću količinu vlage 4. ali i podmirile uzdržne potrebe. . sirova vlakna. Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedećoj shemi: VODA TVARI KOJE SADRŽE AZOT – SIROVI PROTEINI KRMA ORGANSKE TVARI SUHA TVAR TVARI KOJE NESADRŽE AZOT UGLJIKO HIDRATI SIROVE MASTI SIROVA VLAKNA ANORGANSKE TVARI MAKROELEMENT MIKROELEMENTI OSTALI UGLJIKO HIDRATI Shema 1.  na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike.

Ca. lucerka. P.  Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos po hektaru (trava. zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P. Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije. Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su životinjama neophodni za normalno funkcioniranje. koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Na. kukuruzna silaža. itd.). Mn.Se. Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi (trava. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine (proteini). Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi . jer u buragu ako je ima više od 5% u obroku poremećuje rad mikroorganizama. Dijele se u dve grupe: • Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. žitarice) ali nekih nema. kukuruzna silaža). Količina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca. Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i anorgansku (neživu tvar). količinu hrane koju krava pojede itd. a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. životinja ga ne može   34 . Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. i to one koje treba u velikim količinama (makroelementi . Cu. Ugljiko hidrati su najvažniji izvor energije za preživare. K. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasićenu mast. Fe. malo Ca u biljki).

listovi su smeđi) Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob. lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako.45g 8% /h 24% /h 24% /h •   35 . Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba: Brzo razgradljiv skrob (ječam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog) Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu.284g 7% . Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedeća: Tabela 3. UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka) strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celične stijenke) (zrna žitarica) celuloza skrob hemiceluloza šećeri pektini fruktozani   Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. i čini voluminoznu krmu neukusnom (silaža od stare kukuruzne biljke. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz Ječam pšenica 676 561 654 42% .  probaviti. šečer itd. opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgrađen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski način.39g 7% .

  Primjer.KRMI Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari). a ostali razgradljiv polako se razgrađuje (8% na sat). sve žitarice.1 ŠTA JE U KOJOJ HRANI . skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju – 24% na sat (ako damo kravi 1 kg ječma.sirova vlakna imaju isto i funkciju preživanja koja je kod preživara vrlo bitna. može doći do zakiseljavanja buraga (acidoza). Energetska hrana – kukuruzna silaža. za jedan sat 240 g če ga biti u buragu probavljenog). zato treba obratiti pažnju sa ishranom hranivima na bazi šečera (melasa). 42% posto skroba se u buragu ne razgradi. Kabasta hrana . Potrebe po vodi su sljedeće: suhostajne krave 30 – 60 l krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l junice 15 – 35 l mesno govedo 20 – 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče omjera između bjelančevina i energije te minerala. Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vrućinama. Treba znati. siliran kukuruzni klip. 4. ali ako životinja dobija previše takvog skroba. te da krava na početku laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. suncokretova sačma. Šečer se vrlo brzo u buragu svaruje. Krave na početku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje. a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Ako poznajemo sastav   36 . Sirova vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. sačma od uljane repice. Kod kukuruznog pak je obrnuto. da se vlakna sporo razgrađuju. sojina sačma.

kabasta komponenta obroka (trava. čime se obezbjeđuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana određenu količinu koncentrata. što rezultira izuzetnim uštedama u ishrani. kukuruzna silaža) treba da čini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje što jeftinijeg obroka za mliječna grla.  krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno uskladit obrok. a dodatne koncentrovane mješavine sa adekvatnim sadržajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najnižim mogućim troškovima po jedinici proteina i energije. 5. sijeno. tako da u ovom periodu značajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. Većinom se poremećaji metabolizma javljaju za vrijeme porođaja i 6 . Ovo znači da bi trebalo maksimizirati kad god je to moguće udio visoko kvalitetne kabaste hrane. u proljeće isključivo ispaša . u zimi samo kukuruzna silaža – pomanjkanje bjelančevina u obroku.pomanjkanje energije.   37 . Najčešče greške u ishrani krava su. Troškovi ishrane treba da su niži da bi se postigao visok prihod. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE Obrok treba da je ukusan za životinje i valjalo bi da sadrži određenu količinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana što je neophodno za normalan proces varenja u predželucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka.8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomoću automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomoć respondera ili čipa zakačenog za uho. Kako bi se izbjegli poremećaji varenja.

• davati obroke konstantnog sastava. • obezbjediti obroke koji su ukusni i privlačni za mliječna goveda.   38 . • sastaviti obrok za telad i junad. • korištenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive hrane pod svaku cijenu. Kod sastavljanja obroka za mliječna grla. • koristiti hraniva koja neće mjenjati ukus mlijeka i koja nisu štetna po zdravlje životinja. • dodavati koncentrovane smješe sa odgovarajućim sadržajem minerala i vitamina. naročito u prvoj polovini laktacije. • sastaviti obrok za nisko produktivne krave.  Preporučljivo je davati kravama obilne obroke u količini koja je za oko 10% veća od realnih potreba. • paziti da obroci uvijek sadrže najmanje 1/3 SM iz kabastih hraniva da bi se spriječili poremećaji u varenju. • uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM. Opšte linije vodilje za formulaciju obroka: • analiza sastava hraniva u hranjivima materijama. • koncentrati moraju biti dati u odgovarajućim količinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama. važno je: • podjeliti krava u proizvodne grupe. • sastaviti obrok za visoko produktivne krave. • mjerenje i procjenjivanje količine svakog hraniva koje se uključuje u kompletan obrok. • obezbjediti optimalno ekonomične obroke za profitabilnu proizvodnju mlijeka. • sastaviti obrok za zasušene krave.

SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA   Rumen – burag Reticulum – mrežavac Omasum – listavac Abomasum – sirište Small intestine – tanko crijevo Large intestine – debelo crijevo Slika 1.  6. Probavni trakt krave   39 .

U ishrani krava kao i ostalih preživara karakteristične su dvije faze razlaganja i varenja hrane: − u prvoj fazi. za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva. ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima. mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg dijela hrane koja se tu nalazi.  Zapremina probavnog trakta krave: • predželudci 150 – 230 l • želudac 10 – 20 l • tanko crijevo 65 l Želudac krave. U vremenu od jednog do drugog telenja. odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja. sastoji se od tri predželuca (burag. krava prolazi kroz nekoliko fizioloških faza i to: − faza zasušenosti − faza rane laktacije − faza srednje laktacije − faza završne laktacije Sve ove faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razložili one dijelove hrane koje životinja ne može svojim fermentima. mrežavac i listavac) i pravog želuca (sirište). Takođe je potreban i odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u   40 . Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna. kao i ostalih preživara. Organi za varenje preživara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu. jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor energije. − u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane.

prvih 60 do 70 dana po telenju. Zbog smanjenog apetita na početki lakatcije. Neplodnost krava u polovini slučajeva nastaje zbog oskudne ishrane. kao što su zrna različitih žitarica. takođe efikasno iskorištava i koncentrovana hranjiva. Hranu po količini i kvalitetu treba prilagoditi građi i funkciji organa za varenje i potrebama krave u određenoj fazi proizvodnog ciklusa. kada krava slabije iskorištava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane. takozvanog gladnog steriliteta. Ako se ovo obezbijedi kravama.  dnevnom obroku krave. a samim tim i duži vijek iskorištavanja. odnosno kondiciju krave. proizvedenih u tojeku jedne godine. krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskorištava. izraženo količinom mlijeka i mesa. Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti. od čega na tele otpada 40 do 50 kg. oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). obavezno treba popraviti u tijeku srednje i završne faze laktacije. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg proizvođača proteina visoke biološke vrijednosti za ishranu ljudi. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogućnosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskorištavanja. krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne količine hrane i   41 . uljane sačme i razna sočna krmiva. lošeg držanja. Izgubljene kilograme. U tijeku faze rane laktacije. nikako u periodu zasušenja. Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško mogu da obezbijede energiju za više od 35 litara mlijeka dnevno. one će imati normalnu plodnost i proizvodnju. gubitak tjelesne mase ne bi smio biti veći od 30 kg. Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava može da iznosi 60 do 70 kg.

dugo se zadržava u njemu i ne dopušta uzimanje druge hrane. Od faktora koji u velikoj mjeri utječu na konzumiranje hrane kod krava najznačajniji su: • tjelesna masa krava. • apetit. Po preporukama većeg broja autora. Maksimalno konzumiranje hrane može se postići samo kombinovanjem različitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave. pogotovo kabasta. ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. kod većine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave. Konzumiranje se izražava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave.   42 . • kvalitet hranjiva. • svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i čitavog obroka. to krave mogu više da je konzumiraju. Uobičajen način izražavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa može da dovede do slabljenja kondicije. a nekvalitetna hrana. • mliječnost.  obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Što je hrana kvalitetnija. • način pripreme hranjiva. Zbog toga je vrlo značajno poznavati faktore koji utječu na konzumiranje hrane kod krava muzara. usljed čega se mogu javiti metabolički poremećaji. Krave koje su u fazi vršne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u količini od oko 4% od tjelesne mase. Pri tome. • starost i fiziološko stanje organizma. sporo se razlaže u buragu.

odnosno oko 7. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postižu lučenjem velikih količina pljuvačke. Povećanu mliječnost krava ne prati baš uvijek i povećan apetit. Krave mliječnih rasa imaju veći kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veću količinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. jer optimalna pH vrijednost tečnog sadržaja buraga treba da je neutralna. odnosno zakišeljavanja tečnog sadržaja buraga. pa tako osjetno gube u kondiciji.0. sjeckana i peletirana hranjiva znatno brže prolaze kroz organe za varenje od kabastih   43 . U tom pogledu postoje očigledne razlike između krava. samljevena. dodavanje veće količine koncentrovane hrane dovodi do snižavanja pH vrijednosti. Veče i teže krave imaju i veću zapreminu organa za varenje pa prema tome i veče potrebe u energiji. Najmanja je na početki laktacije. najveći8 broj krava visoke mliječnosti u početnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne količine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe. a to dovodi do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji mlijeka. Ako vrijednost pH padne ispod 6. Kad se u obrok uključi koncentrovana hrana povećava se konzumiranje suhe materije. usitnjena. Međutim. a zatim se postepeno povećava.  Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih količina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mliječnih krava na imanjima individualnih gazdinstava. što smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vrše razlaganje celuloznih vlakana. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Takođe. da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja. Zbog nedovoljnog apetita.0 prestaje razlaganje celuloze. Ukus različitih hranjiva i te kako utiječe na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa lošijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. jer se tada povećava koncentracija energije u suhoj materiji.

isto se događa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izlučuju uglavnome tri organske kiseline: .maslačnu Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. Kod hranjenja preživara moramo imati na umu. da ne hranimo njih već mikroorganizme koji žive u buragu. Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u sirištu. Za preživare značajan je sistem predželudaca koji je jedinstven. Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju ph (kiselost).propionsku . Bjelančevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine) koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. a kada preživaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvačka) koja je bazična i neutralizira kiselinu. octena kiselina i maslačna pretvoraju se u mast.octenu .  hranjiva u prirodnoj formi i tako omogućavaju veće konzumiranje hrane. Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod životinja sa jednodjelnim želucem i u nas. Zbog mikroorganizama u buragu preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina što je vidno iz sheme.   44 .

Razgradnja hraniva   45 .  BJELANČEVINE U KRMI   P R E D Ž E L U D C I RAZGRADIVE 50 – 90% NERAZGRADIVE 50 – 10% NPN BJELANČEVINE NH3 AMINOKISELINE MIKROBNE BJELANČEVINE BJELANČEVINE SIRIŠTE I TANKO CRIJEVO AMINOKISELINE BJELANČEVINE U BALEGI Shema 2.

krave na početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme. moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina. Bitno je. bitno je. U tom slučaju dolazi do gubitka bjelančevine. da životinja ima na raspolaganju dovoljne količine glukoze. da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. i zbog toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim aminokiselinskim sastavom. Opskrba sa bijelančevinama Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i mikrobnih bijelančevina.  Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izlučuje iz tjela u obliku uree. da fermentiraju velike količine organske tvari. što spriječava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka). To omogućava mikroorganizmima. Efikasna upotreba postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane. jer je mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena. U drugoj polovini laktacije može životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme.   46 .

nije moguće za svaku kravu posebno obezbjediti željeni obrok. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima suše. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajući obrok. u obroku imaju dosta sirovih bijelančevina. treba opskrbijeti sa energijom. ali pri slobodnom načinu držanja kada se u jednoj grupi drže zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave.  Slika 2. U tim periodima kvalitet hraniva ima značajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju   47 . tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama.   7. PROIZVODNE GRUPE Sa organizacione tačke gledišta. malo sirovih vlakana. Krave na mladoj ispaši. U štalama sa vezanim načinom držanja svaka krava dobija individualni obrok. potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe.

Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije: o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju) o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji više od 3 mjeseca) o zasušene krave Naravno. U periodu davanja svježe kabaste hrane.  najbolja hraniva. tako da je dobro prije svakog perioda suše i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva različitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelančevinama individualno. sa time. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirući se na proizvodnju individualnih životinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Često se dešava da farmeri imaju određenu količinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave. da se prilagođava osnovni obrok i koncentrat. ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagođena je proizvodnim potrebam krave. Da bi se pripremio za period suše. ali može dobro poslužiti za nisko produktivna i zasušena grla.   48 . farmer treba da skladišti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. potrebno je obratiti pažnju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja.

kvalitet silaže. da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa željenim postotkom masti i bjelančevina u mlijeku. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada životinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak). Različite potrebe ne odnose se samo na količine jednog i drugog (bjelančevina i energije). bilansu energije i hormonalnog stadija životinje. Obim potrošnje hranivih tvari za proizvodnju i. najviše pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. energiji. Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu: . kod kukuruzne silaže idealno je od 33 do 35 % suhe tvari. krave manje pojedu.procenat suhe tvari. maslačna kiselina). ili taloženje rezervi. kad prijeđe 50% konzumacija nešto opada. i vitaminima .mineralima različiti na početku. to znači kiselinski sastav silaže (mliječna kiselina. zbog toga jer su potrebe po bjelančevinama. postotak bijelančevine opada. octena kiseline.  Sa pokusima je utvrđeno da je potrebno hraniti po fazama laktacije. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i količine energije i bjelančevina u obroku u svakom razdoblju laktacije. več i na sam oblik energije te bjelančevina. .hemijska kvaliteta silaže. kod travne silaže životinje manje pojedu ako je silaža mokra. razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. kod loše fermentacije nastaje maslačna   49 . . sredini i kraju laktacije te u suhostaju. Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasušenja). starija trava više ima neprobavljivih vlakana. zavisi o stadiju laktacije.

na kraju koncentrat. količina mlijeka koju krava proizvodi. najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silažu. . što povečava konzumaciju obroka.hranu moramo nuditi više puta na dan sviježu.  kiselina koja smanjuje konzumaciju.red hranjenja krme. može prouzrokovati ketozu . pogotovo kod krava na početku laktacije.. vanjska temperatura. što smanjuje konzumaciju vode.snabdijevanje sa sviježom pitkom vodom. Pored ovih utiču i faktori kao što su zdravstveno stanje životinje (metaboličke bolesti). puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi. .   50 . i na kraju konzumaciju ukupnog obroka. Krave na početku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane. sistem uzgoja itd.

  Slika 3. Kriva laktacije   51 .

kao i dalje mršavljenje krava. do 3. Do 21 dan poslije telenja krave će dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno. S našim tradicionalnim krmivima teško je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom. − Već u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno.   52 . a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka. − Krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana. Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i pšeničnim mekinjama razmućenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan). a probavni organi oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Što prije 3 do 4 dana nakon telenja – postepeno (svaki treći dan) povećavati količinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. − Da bi se nakon telenja krave što brže oporavile. bolje im je davati krmiva više nego što im je potrebno za muznost. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva). a velika količina koncentratnih krmiva može biti štetna po zdravlje i reprodukciju krava. − Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim količinama izmuzenog mlijeka i na taj način spriječiti pojavu dislokacije sirišta i ketoze. zbog visoke muznosti nakon telenja. − Duža pothranjenost krava. Tijekom 2. − Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojačava izlučivanje mlijeka. slabiju plodnost (teže ostaju gravidne) i nižu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije. kasniju pojavu gonjenja (estrusa). uzrokovat će mršavljenje.  Telenje: uvod u mliječnost − Krave su poslije telenja umorne. nagli pad krivulje laktacije.

posebno osnovna krmiva. što dovodi do razlike između pojedene i sa mlijekom izlučene energije – negativni bilans energije. − u prvim tjednima laktacije životinja nije u stanju pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka. skrob iz ječma. − životinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina. a krmni obroci moraju sadržavati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka. − poveća se nivo hormona koji stimuliraju mliječnost – rastni hormon i prolaktin. Prva faza: Početak laktacije − značajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i brza rast proizvodnje mlijeka − proizvodnja dostiže svoj vrh između 4 i 6 a konzumacija između 8 i 12 tjedna. Razlikujemo: − šečer i brzo razgradljiv skrob – više od 12. aminokiseline). Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelančevine zavisi od vrste ugljikohidrata. te u buragu opstojne. iz kojih stvara mliječni šečer – laktozu. moraju biti odličnog kvaliteta. u manjem omjeru bjelančevinu). glukoza.  − Krmiva. − nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara možemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajuće. − postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza). Količina proizvedene laktoze u najvećoj mjeri ima uticaj na visinu mliječnosti. − krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast. nivo insulina dosta je snižen.5% na sat (šečer iz krme repe. brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih   53 . zdravlje i reprodukciju (plodnost). − polako razgradljiv i nepostojan skrob ( veči udio kukuruznog skroba). pšenice).

umjesto. hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod početka laktacije − posljedica je prosječni »start« u sledečoj laktaciji – ketoza. Druga faza: 13 – 29 tjedan laktacije − u sredini laktacije konzumacija toliko poraste. pojedenih ugljenohidrat. te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu. da možemo sa lakoćom pokriti potrebe u energiji. sada možemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka – dovoljna opskrba krava sa energijom. tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silaže. Životinje pokušavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati. te snižavaju mliječnu mast   54 . slabo uzimanje hrane − obroci sa viškovima akroba ne utječu na povećanje mliječnosti . pšenica.od 30 tijedna do zasušenja − životinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu već učinile prema kraju 2 faze.mliječni šečer). Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu. prekrupa itd. da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza . ječam. Prekomjerno taloženje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja životinje.  komponenata u buragu (u najvećoj mjeri bjelančevina).) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu. Treća faza: kraj laktacije . istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka. što dovodi do povišanja nivoa insulina u krvi. glukoze u tankom crijevu. − kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije. brzina kretanja hrane kroz burag. nivo konzumacije (količina).

  55 . Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti.  − krave u toj fazi mogu lako pokriti veći dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno . vrlo dobrog energetskog i bjelančevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom. U razdoblju suhostaja završava intenzivan rast ploda.5 do 2. često poslije telenja daju kolostrum (grušalinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju količinu mlijeka u laktaciji. lizinom. triptofanom i dr. Gravidnost ne predstavlja veći napor za životinju jer se u gravindosti poboljšava iskorištavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Ako se ne zasuši na vrijeme.celuloza hemiceluloza) manje iz propionske. Četvrta faza: zasušenje − Krave treba zasušiti najkasnije 45 do 60 dana prije očekivanog telenja. Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava. − pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (bređosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za većim količinama hrane za rast ploda. − U suhostaju krave troše samo oko 1.0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne težine. poslije četvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost još 1. vime se mora odmoriti.). − Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri.8 do 2. količina šečera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru. budući da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. a krava pripremiti za porod i novu laktaciju.5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ući s dobrom rasplodnom kondicijom. cistinom.

/dan. B12 i niacin (B kompleks vitamina). U suhostaju treba smanjiti davanje silaže. Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze)./kg. a davati više sijena.5 h. Krmne smjese moraju sadržavati oko 14 do 16% sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1. energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8. Silaža maksimalno 15 do 20 kg dnevno. ne previše bjelančevina naročito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). dobrog aminokiselinskog sastava. od kojih veći procenat u buragu stabilnih bjelančevina. a kraće vrijeme pred telenje i manje (10 kg).j. 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora. Dakle. Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan. − − − − −   56 .  − Gravidne krave tijekom zasušenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju.j. 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti količinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala. a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. E. ne prekisela i bez maslačne kiseline.5 do 10. 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelančevina. U razdoblju zasušenja krave treba hraniti krmivima koja će dobivati i poslije telenja. ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije.1 h. Silaža mora biti kvalitetna. Ne smiju se udebljati ni smršaviti. a koristit će i nakon telenja – u razdoblju velike pothranjenosti krava i većih potreba minerala – zbog visoke muznosti i sprječavanja puerperalnih oboljenja krava. otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. veću količinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A. D.

učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. Ako podignemo količinu prebrzo može doći do smanjenja konzumacije kabaste hrane što dovodi do acidoze.   57 . nakon toga povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg. ali ako podižemo koncentrat presporo onda može doći do pomanjkanja energije što dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti). Na proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom energije. poslije povećajemo za cirka 0. U slučaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sočnih. vitamin B12 i niacin.5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg. prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. Zbog sprječavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirišta (izmještanje) u trbušnoj šupljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol. poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. − Zaključak Iz navedenog slijedi. po 0. Doziranje koncentrata Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan. pa i koncentratnih krmiva te omogućiti kravama više kretanja.5 kg 3 do 5 dana.  − Treba dobro paziti na stanje vimena. da možemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer mast/bijelančevina. Na početku laktacije možemo sa više skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije.

Odnos između masnoća i bjelančevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne poteškoće u probavljanju u želucu (kiseljenje želuca).   58 . te sadržaj uree. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje grešaka u ishrani najprimjereniji su odnos između masnoća i bjelančevina.  Slika 4. ukupna količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na pH buraga.   8. Na osnovu sadržaja uree možemo zaključivati na uravnoteženost obroka s obzirom na energiju i bjelančevine. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ ODGOVARAJUĆE ISHRANE ŽIVOTINJA Podaci o sastavu mlijeka su dobrodošla pomoć kod otkrivanja eventualnih grešaka u ishrani i kod praćenja uspješnosti njihova otklanjanja. Doziranje koncentrata putem automata.

Kako bi uvid u ove podatke bio bolji. fazi laktacije i ostalo. kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mliječnosti. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja   59 . sadržaju masnoća. daje se grafički prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja. Grafikon 1.  Osim odnosa između masnoća i bjelančevina i sadržaja uree. sadržaju bjelančevina.

5 2.5 – 5.2 – 3.5) Više od 5.5 Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 mmol / l Manje od 2.0 (3.0 (3.5) Više od 5.0 Manje od 2.0 P+ E+ PE+ E+ P+ MOGUĆE GREŠKE U ISHARNI E.P+ P-   60 .0 (3.5 Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 Više od 3.2 UREA U MLEKU mg / 100 ml Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 3.5 – 5.5) Više od 5.5 2.PE– E.  Tabela 3.5 – 5.5 2. Moguće greške u ishrani BJELANČEVINE U MLIJEKU Manje od 3.0 Manje od 2.

svježa zelena trava) ili sačme i pogače .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu prevelik sadržaj energije u obroku .povećati udio sijena .značajan gubitak na kondiciji pretjerano dobijanje na kondiciji (debljanje) posebno ako su krave na kraju laktacije .povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.povećati udio sijena .kod visoko proizvodnih grla eventualno povećati količinu koncentrata te krmiva sa manje razgradivim proteinima (zasićene aminokiseline) .ocjena kondicije dobar putokaz za promjenu obroka .najčešće su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije smanjenja mliječnost nedovoljna konzumacija krmiva posebno ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon telenja smanjenja mliječnost i sadržaj bjelančevina .povećati udio sijena .predobra kondicija – smanjiti silažu .  Tabela 4. svježa zelena trava) ili sačme i pogače .mogući problemi kod telenja kao i na početku sljedeće laktacije E. paša.povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.smanjiti količinu silaže .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu .nedovoljan sadržaj energije u obroku pretjerano debljanje ako je riječ o kravama na kraju laktacije . svježa zelena trava) ili sačme i pogače . paša.smanjiti količinu silaže .primjerena kondicija – smanjti koncentrat . Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina i uree u mlijeku Opskrbljenost energijom i razgradivim bjelančevinama E+ BUpozorenje Posljedice Korekcija obroka B- .smanjiti količinu silaže . paša.B- E+ višak energije u obroku   61 .povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.

uvesti krmiva sa manje konzumacija 120 dana nakon razgradivih bjelančevina ili loše telenja (zasićene aminokiseline) sastavljen smanjenje obrok ili mliječnosti i slabiji kvalitet sadržaja krme bjelančevina .značajan gubitak na kondiciji višak pretjerano .često slučaj kod (kukuruzna silaža.B+   62 .problemi sa povećati količinu plodnošću kukuruzne silaže manjak problemi s . a vrlo krmiva.ako je urea još visoka smanjti sadržaj razgradivih bjelačevina u obroku E- E+ B+ B+ E.povećanje energetske energije u plodnošću vrijednosti obroka obroku .  E= B= UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE manjak nedovoljna osigurati dovoljne energije u konzumacija količine kvalitetne krme obroku.visok sadržaj masti (>5%) . primjerena kraju laktacije kondicija – smanjiti problemi s koncentrat) plodnosti smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku višak moguće smanjiti sadržaj bjelančevina u oštećenje jetre bjelančevina u obroku obroku . višak krava visoke kukuruz) a onda ponovno bjelančevina u mlječnosti utvrditi sadržaj uree obroku . posebno kako bi se povećala često ako su u ovoj konzumacija obroka nedovoljna grupi krave do .ocjena kondicije – dobar energije i dobijanje na putokaz za promjene bjelančevina u kondiciji posebno (predobra kondicija obroku ako su krave na smanjiti silažu.

84 E< 3.84 > 3. uljana repica ULJANE SAČME I POGAČE + + + SUŠENI PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA – soja.84 E< 3.84 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 3. suncok uljana repica KUKURUZNI GLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRA < 12 < 3. uree i masti u mlijeku PROTEIN U MLIJEKU UREA MG/DL % MLIJEČNE MASTI MOGUĆI NEDOSTACI U OBROKU KUKURUZ – silaža i prekrupa SUHI REPINI REZANCI ŽITARICE LJUSKE ULJARICA MEKINJE PAŠA. suncokret.08 P< 4.4 12 – 20 > 20 < 12 > 3.84 PE< 3. leguminoze DTS SJENAŽA LEGUMINOZE – zelena krma i zrnje ZRNJE ULJARICA – soja.2 – 3.84 > 3. lucerna. ZELENA TRAVA LUCERNA – silaža SIJENO – livadno.84 PE< 3.08 E+ + + + + + + + + + - + -   63 .  Tabela 5.84 P< 3.4 12 – 20 > 20 > 3. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina.84 P+ > 4.2 12 – 20 > 20 < 12 3.08 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 4.84 > 3.08 P+ < 4.

  LAKTOZA o o o o ZDRAVO MLIJEKO JE SADRŽI OD 4.5 ENERGIJOM   OZNAČAVA I ZBOG BOLESTI. UVJETA U OKOLINI IMB > 1.8 % POVEĆAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE UDIO LAKTOZE ZA 10-20 % SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRŽI < 4. POSLJEDICA JE SMANJEN SADRŽAJ LAKTOZE OMJER MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA INDEKS MASTI I BJELANČEVINA IMB o TIJEKOM LAKTACIJE SADRŽAJ MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA MIJENJA SE USPOREDNO.5 % LAKTOZE POTJEČE IZ VIMENA ZAHVAĆENOG UPALNIM PROCESIMA INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U VIME.6 .5 PROMJENE NASTAJU NEODGOVARAJUĆE HRANIDBE. NEODGOVARAJUĆEG ODNOSA VLAKANA I SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU o INDEKS MAST/BJELANČEVINE (IMB) o o NORMALAN IMB IZMEĐU 1.1 – 1.4. LOŠU OPSKRBU METABOLIČKIM 64 . PA SE I NJIHOV OMJER NE MIJENJA ZNATNIJE PROMJENA OMJERA POSLJEDICA NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ.

1 JE POSLJEDICA HRANIDBE PREKOMJERNIM KOLIČINAMA KONCENTRATA POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA (ACIDOZA). NAJČEŠĆE JE POSLJEDICA PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE IMB < 1. SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA U OBA SLUČAJA KVALITETA MLIJEKA JE BITNO UMANJENA o o UREA U MLIJEKU o o o o NORMALNI SADRŽAJ 12 – 30 MG/100 ML MLIJEKA POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI BJELANČEVINAMA I ENERGIJOM IZ ORGANIZMA SE IZLUČUJE MLIJEKOM I MOKRAĆOM S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE SADRŽAJ UREE > 30 MG/100 ML MLIJEKA PREVIŠE BJELANČEVINA U OBROKU. DISLOKACIJA SIRIŠTA. ŠKROB) NEURAVNOTEŽEN OMJER BJELANČEVINA I ENERGIJE VELIK DIO ENERGIJE SE TROŠI ZA IZLUČENJE DUŠIKA IZ ORGANIZMA • • •   65 . PREMALO FERMENTIRAJUĆE ENERGIJE (MELASA.  BJELANČEVINAMA.

PUNO LAGANE ENERGIJE MLIJEČNOST KRAVA SE SMANJUJE A SADRŽAJ MASTI.  < 12 MG/100 ML MLIJEKA MALO BJELANČEVINA U HRANI. Odnos masti i indeks masti/bjelančevine   66 . BJELANČEVINA I LAKTOZE U MLIJEKU OPADA VEZA IZMEĐU SADRŽAJA UREE I PLODNOSTI KRAVA PRIBLIŽNO 25 MG – NAJUSPJEŠNIJA OSJEMENJIVANJA • • Grafikon 2.

Odnos masti/bjelančevine (M/B) i bjelančevine u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja M:B M:B M>5 B< 3. kao što je acidoza buraga. pa će to rezultirati negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase.9 : 1 < 1.2 > 1. a maksimum unosa SM je između 60 i 80 dana po telenju. a važna je i vrsta sirovog vlakna.negativna energetska bilanca 9. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO PRODUKTIVNA GRLA Obično su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka između 30 i 40 dana nakon telenja.negativna energetska bilanca NEB . Ona se trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim energetskim sadržajem pomaže u sprječavanju gubitka tjelesne težine. Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske vrijednosti su osnova za visoku mliječnu proizvodnju. tako da ako unos SM zaostaje za proizvodnjom mlijeka.  Tabela 6. što je viša proizvodnja mlijeka.   67 . Unos SM se razlikuje od grla do grla i obično. U ovom periodu visoko mliječno grlo najteže zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama (posebno u proteinima i energiji). duži je period potreban grlu da postigne pozitivan energetski balans. Dovoljne količine sirovih vlakana u obroku pomažu da se spriječe metabolički poremećaji.subklinička i klinička ACIDOZA .1 : 1 1 mjesec nakon telenja 1 polovina laktacije KETOZA .zakiseljavanje buraga NEB . Sadržaj sirovih vlakana u obroku ne smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM.

bjelančevina i energije za odgovarajuću proizvodnju mlijeka. Preporučljivo je mješanom obroku i dodavati dovoljne količine vitamina i minerala.  Od kabastih hraniva. potrebno je visoko mliječnim kravama postepeno povećavati dnevnu količinu koncentrata (sa 15% proteina). nivo koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi. Dnevno miješanje svih sastojaka obroka ima prednost u odnosu na davanje hraniva pojedinačno. ali može umanjiti procenat mliječne masti u mlijeku (skrob iz žitarica i krompira). Skrob iz kabastih hraniva može imati pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka. Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i odnose potrebne suhe tvari. najbolje ima je davati lucerkino sijena po volji i kukuruznu silažu. U periodu između 90 i 200 dana po telenju. Ovde mliječno grlo nadoknađuje tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po telenju. Što se tiče koncentrata. One koje daju više od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za vodom od 150 litara.   68 . Acidoza je bolest koja se javlja obično kod krava u ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok sadrži veće količine žitarica. pa čak i više u ljetnjem periodu. a nakon ovog perioda. Ovim se postiže da 60 dana po telenju krave dostižu maksimalnu proizvodnju mlijeka. Glavna prednost ishrane ovakvom mješavinom je da se redukuje mogućnost pojave acidoze. unos SM je na zadovoljavajućem nivou i zadovoljava energetske potrebe za proizvodnju mlijeka i rast. Visoko mliječnim kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. a i njegova velika količina može uzrokovati acidozu. Ishrana obrocima sa visokim sadržajem ugljenih hidrata će u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju mlijeka i treba paziti da ne bi došlo do gojenja krava.

136 1: 137.000 kg 0.89 6.900 5.608 103.528 1: 150.65 1 : 6.341 1: 144.000 kg 1.28 1 : 5.55 1 : 23.908 1: 130. bjelančevinama i suhoj tvari Standardna laktacijska proizvodnja Suha tvar (kg/kg mlijeka) Energija (MJ NEL/kg mlijeka) Bjelančevine (g/kg mlijeka) ST : energija ST : bjelančevine Energija : Bjelančevine 5.27 1 : 6.92 1 : 5.  Tabela 7.448 101. Potrebe u energiji.77 10.30 1 : 6.815 4.814 105.54 1 : 22.321 99.36 1 : 22. Potrebe u suhoj tvari za različite nivoe proizvodnje mlijeka u laktaciji   69 .18 1 : 20.019 5.59 1 : 21.40 1 : 5.42 9.662 4.702 4.654 1: 121.06 Grafikon 3.000 kg 0.000 kg 0.000 kg 0.088 109.751 4.471 114.471 1: 112.50 7.000 kg 0.00 8.00 1 : 22.

  Grafikon 4. Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji Grafikon 5. Potrebe u bjelančevinama u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji   70 .

30 5.6 0.13 2.2 5.30 0.04 0.8 18.38 0.91 5.5 9.0 0.12 0.5 3.8 3.6 2.dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6.livada TDS silaža Sijeno livada .2 2.2 0.7 5.02 0.72 5.2 2.12 0.0 6.40 0.5 118.20   71 .12 0.8 5.250 2. Potrebe u hranivima Uzdržne potrebe Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l.65 5.15 0.0 0.7 14.9 6.0 KM/kg 0.9 8. Ukupne potrebe SM kg 12.0 5.0 9.01 5.7 2. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA: SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža .04 0.6 2.3 5.04 0.3 Ca g 0.3 6.7 1.27 4.6 1.45 0.30 5.1 Ca g 24 80 104 Pg 17 50 67 Tabela 9.50 KM/lit Tabela 8.05 0.00% mliječne masti i 3.656 NEL 40.0 1.0 14.4 SP g 406 2.01 0.2 1.6 77.  Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa 4.3 3.40% proteina. Cijena mlijeka: 0.8 10.88 5.7 2.7 5.26 6.8 Pg 0.9 6.

5 5 0 0 2 0 1.5 11 25.8 0.60 0.5 2.12 0.775 Visokoproduktivne 55 1.5 5 3 7.0 0.6 Ca g 10 73 33.9 KM dnevno 0.45 18.2 4.05 100 SP g 300 700 1.5 5 5 15 3 12.841.2 104 48.2 146.9 18.35 Pg 7.5 8 2 1 34 SM kg 3.32 0.475 4.1 77.625 0.945 Tabela 11.6 2.35 45.61 118.76 13.5 3.900 litara/dan Niskoproduktivne 35 525   72 .95 2.6 67 -1.5 448 176 145 2.3 195. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE GRUPE: Mlijeka litara po kravi Kukuruzna silaža kg Sijeno lucerke slabog kvaliteta kg Koncentrat 15% kg Travna silaža kg Repini rezanci kg Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM Zasušene krave 0 12.4 17.51 165.60 0.5 5 5.75 20.825 -1.5 7.375 0.0 65.8 5.5 107 NEL 78.825 Niskoproduktivne 15 12.60 2. SASTAVLJANJE OBROKA: Kukuruzna silaža Sijeno lucerke slabog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža livada Repini rezanci Pšenične mekinje Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 12.725 7.30 KM/kg Broj krava po grupi Proizvodnja mlijeka 100 1.5 9.656 185.  Tabela 10.0 10.8 1.40 0.025 Zasušene 10 0 Visokoproduktivne 25 12.04 0.5 2.20 4.4 0.65 31.8 4.5 4.4 97.0 18.8 152.072.05 0.

625 140.25 Niskoproduktivne 438 175 105 262.25 -18.251 462.212.875 Visokoproduktivne 688 175 275 825 165 687. 35 niskoproduktivnih. 25 teladi i 10 junadi) Telad i junad Kukuruzna silaža Sijeno lucerke Koncentrat 15% Travna silaža Suhi repini reznaci Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM 62.50 -31.  Tabela 12.5 415 1.50 Zasuše ne 125 50 20 0 18.875 427.     73 .5 121.5 Slika 5.5 35 125 50 0 31. Balega je dobar pokazatelj pravilne ishrane. 55 visokoproduktivnih. POTREBE ZA STADO – (10 zasušenih.5 259.5 87.5 322.625 Kg/dan 1. Krava koja stoji ne proizvodi.5 262.

Ove potrebe mogu biti adaptirane prema kondicionom stanju krava. obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omogućiti produkciju kolostruma. ketoza i sindrom masne jetre. dovoljno suv i lak. to znači da je ona pregojena i da će najvjerovatnije ostati takva do telenja. ali i metaboličke poremećaje kao što su mliječna groznica.   74 . odmoriti mliječnu žlijezdu i pripremiti je za sljedeću laktaciju. Zasušenje se vrši prekidom muže i smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan. kravama se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u laktaciji od 5 .  10. Ako krava ima slabiju kondiciju od 3.5 ona se treba hraniti sa obrocima na višem energetskom nivou. zasušena grla u fazi II (završna faza koja traje minimalno 2 nedjelje) Za vrijeme prvog mjeseca zasušenja. Idealno bi bilo da krave uđu u zasušeni period sa kondicijom od 3. zasušena grla u fazi I (ovaj period traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme se krave odmaraju.5 i da se ona održava sve do telenja. krave treba hraniti prema standardima ishrane za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka od 2 – 4 kg. Dobro izbalansirani obroci sprječavaju teškoće pri telenju.7 kg mlijeka. a to će uzrokovati probleme pri telenju i na početku naredne laktacije.5. do telenja i prema tome se zasušena grla dijele u 2 grupe: o I grupa tj. a za vrijeme drugog mjeseca zasušenja. Zasušeni period traje dva mjeseca tj. Zasušenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadržajem energije (potrebno je energiju ograničiti kako bi se sprječilo gojenje). Ako krava pri zasušivanju ima kondiciju veću od 3. pogotovo u vezi sa produkcijom mlijeka) o II grupa tj. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUŠENE KRAVE Obično se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasušuju zato što je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda.

ali ako su u slaboj kondiciji može im se dati malo kukuruzne silaže. Obroci moraju da sadrže dovoljnu količinu mineralnih materija i vitamina kako bi se sprječio rizik od gojenja.5 kg SM zajedno iz travne silaže i lucerkinog sijena datog po volji. Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadržajem energije jer može loše utjecati na razvoj ploda i može dovesti do poremećaja organa za varenja. Dobar obrok u prvom mjesecu zasušenja sadrži 4 kg SM iz travne silaže pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM iz sijena (lucerkinog).  kao i sa limitiranim sadržajem proteina. Zasušena grla koja su u dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silažom. kravu treba pripremiti za laktaciju povećanim nivoom ishrane. Kravama treba davati ukusnu silažu sa visokim sadržajem šećera. Lista stvari koje treba provjeriti kod zasušenih krava: o vime (vime treba biti potpuno zasušeno i zdravo) o popunjenost buraga (pun burag treba blago da prominira) o preživanje (zasušena grla trebaju stalno i snažno da preživaju) o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3. Neposredno pred telenje (10 dana). Zasušenim kravama se moraju davati smješe minerala siromašne sa Ca kako bi se pospješila mobilizacija sopstvenih tjelesnih rezervi i sprječila mliječna groznica.5 (procjenjuje se na osnovu sednjačnih kostiju i rebara)   75 . a u drugom mjesecu zasušenja sadrži 6. Potrebno im je davati i mineralna hraniva sa niskim sadržajem K da bi se omogućilo optimalno iskorištavanje drugih minerala. Ova kabasta hraniva su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da je popunjen kako bi se održao u dobroj kondiciji) i za odmor mrežavca. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom vrstom kabaste hrane nakon telenja.

SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO PRODUKTIVNA GRLA Nisko produktivna mliječna grla su ona koja su u laktaciji više o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana). krave u ovoj grupi se ne smiju ugojiti. izmet ne treba da sadrži nesvarena   76 . konzistencija izmeta ne smije da je previše rjetka ili previše čvrsta. voditi računa o prekomjernoj količini skroba u obroku) • struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena.5 kad krave ulaze u zasušeni period.  Uobičajene greške: o previsoka tjelesna kondicija na početku zasušenog perioda o previsoka tjelesna kondicija pri telenju o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom težinom u mršaviju kondiciju za vrijeme zasušenog perioda o pogrešno davanje minerala za vrijeme zasušenog perioda 11. Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj grupi: o krave koje su pred telenjem i koje iz tog razloga ulaze u zasušeni period o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa normalnom proizvodnom perzistencijom) o krave čiji prinos mlijeka suviše naglo opada o krave sa previsokom ocjenom kondicije u odnosu na datum telenja Provjeravanje grla u fazi niske mliječnosti: • tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba da je 3.

Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta. potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg mlijeka). smanjiti ishranu krava sa visoko energetskim hranivima kao što su kukuruz. tako da lako može doći do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre).5. potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi 20 kg mleka. Ako je kondicija krava pred zasušenje preko optimalnih 3. a tek onda ostatak ovih hraniva može dati nisko produktivnim grlima. to znači da je ona predebela i da treba smanjiti količinu koncentrata. Obično se nisko produktivnim grlima daje kukuruzna silaža i veća količina lucerkinog sijena.   77 . Preporučljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih hraniva i niskim sadržajem lako razgradivih ugljenih hidrata. tj. on prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak mlađi od 10 mjeseci. količina koncentrata nije određena samo količinom mlijeka već i tjelesnom kondicijom.  hraniva. Što se tiče koncentrata. vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena što ukazuje na dobro preživanje) parametri mliječnosti (kg mleka. Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa nižim sadržajem energije. a unos SM postaje visok i to posebno energije. a nakon 200 dana. kukuruzna silaža. % mlečne masti i % proteina) • Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka. U praksi. krave sa nižim prinosom mlijeka obično dobijaju manje koncentrata od visoko mliječnih krava.

Količina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno povećava od 0.5 kg. Kukuruzna silaža ne smije da se daje podmlatku u okviru navedenog uzrasta. a ova količina može da se povećava do 2. a na dalje tj. Suhi repini rezanci se daju u količini od 1. u uzrastu od 130 kg treba da iznosi 2.5 kg sa 2 mjeseca života pa sve do 5. tjelesne mase od 75 do 525 kg života. U uzrastu od 6 mjeseci života daje im se 4. teladima i junadima se mogu davati suhi repini rezanci i pivarski trop.0 kg koncentrata.0 kg sa 24 mjeseca života.   78 .0 kg teladima starim 6 mjeseci.0 kg pivarskog tropa.5 kg sa 24 mjeseci života.5 kg života. Od ostalih hraniva.  SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24 mjeseca života tj. ali počev od 6 mjeseci života. do 24 mjeseca života može da se ova količina poveća do 5.0 kg. a na dalje tj. Količina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2 mjeseca života treba da iznosi 1. od 6 pa do 24 meseca života potrebno je podmlatku davati 1.

65   79 .40 0.12 0.30 0.59 0.3 3. tjelesne mase 360 kg i prirasta 700g/dan. SASTAVLJANJE OBROKA Sijeno lucerke dobrog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža Repini rezanci Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 2.0 6.01 0.13 2.8 3.27 4.5 2.7 5.7 14.91 0.2 2.05 0.1 99 SJ/kg 0.0 9.5 11.1 0.0 5.3 6.5 3.5 1.26 6.2 2.0 SM kg 2.5 9.2 5.45 3.6 0.6 2.30 0.04 0.8 0.7 2.59 3.04 0.45 0. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža .3 6.dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6.12 0.15 0.88 5.7 2.0 5.91 5.12 0.38 0.0 2.72 5.9 8.65 5.8 10.65 1.9 6.30 5.livada TDS silaža Sijeno livada .8 SJ/kg 3.0 0.0 KM/kg 0.75 1.8 5.0 0.7 6.20 0.66 -0.40 0.66 SP g 660 SvP g 363 Ca g 29 Pg 23 Mg/g 13 Tabela 13.9 1. Uzdržne potrebe + rast SM kg 6.3 Ca g 0.2 0.8 Pg 0.0 1.07 98 SP g 400 195 240 200 1.6 2.3 5.01 5.02 0.6 1.2 1.04 0.035 660 375 157 SvP g 263 145 180 138 725 363 362 200 Ca g 30 6 4 21 60 29 31 207 P g 6 5 6 2 20 23 -3 86 Mg g 4 5 2 7 18 13 5 141 KM dnevno 0.  Primjer sastavljanja obroka za telad i junad Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci.30 5.9 6.0 14.7 1.20 Tabela 14.

0 1.5 2. 15% 1.0 3.5 2.0 5.66 3.35 1.55 1.0 1.78 4.0 3.1 9.875 1. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD Mjeseci starosti 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 23 24 Kg tjelesne mase 75 130 185 235 280 320 360 400 440 480 510 520 525 Prirast (grama) 850 850 850 850 700 700 700 625 625 625 500 350 150 SM/kg 1.0 1.0 2. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI Sijeno lucerke dobro 37.6 8.0 1.01 3.4 2.12 4.0 1.5 3.0 5.0 1.0 1.10 2.045 1.5 1.0 1.975 2.575 1.15 1.0 5.0 5.9 10.0 5.65 4.5 2.0 5.7 9.5 Pivski trop 75 50 125 Suhi repini rezanci 25 25 50 Koncentrat 15% 25 10 35 25 teladi – starosti 6 mjeseci 10 junadi – starosti 14 mjeseci Ukupno dnevno   80 .39 2.5 1.65 SP g 450 510 570 610 580 620 660 670 710 830 920 920 920 SvP g 248 281 314 336 319 341 363 369 391 457 507 507 507 Sijene lucerke 0.53 4.80 1.5 Tabela 16.4 9.0 kg hraniva Pivski Repini trop rezanci KM/dan Konc.98 2.0 1.5 4.  Tabela 15.0 1.675 1.0 2.5 2.0 5.27 1.5 5.5 4.0 5.0 2.5 2.0 1.5 2.5 1.0 1.50 1.025 2.5 5.0 5.1 6.5 2.5 2.0 5.5 2.0 4.35 3.5 25 62.3 6.10 3.65 4.0 0.0 SJ/kg 1.85 3.0 1.0 2.8 7.5 3.

Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do 75%. Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku noći. a relativna vlažnost 80% dolazi do toplotnog stresa (udara).5 kg SM. mora se postići maksimalno konzumiranje hrane. Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 časova u toku dana. Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta).   81 .  12. krava slabi i može doći do pojave produktivnih bolesti. Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže. Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka. Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog mlijeka. pošto ovo podstiče njeno konzumiranje. povećava se konzumiranje suhe materije. dok obroci sa više vlage ili suhe materije od ovih smanjuju konzumiranje. Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka. u odnosu na dvokratnu. Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijeđe 27oC. odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja. o čemu treba voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane. Hranu u jaslama treba što češće prevrtati. Ako se ovo ne ostvari. krava treba da konzumira 0. Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije za 5 – 6%.

Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka poveća za 1 kg. ova se u prvotelki smanjuje za 0.  U ishrani mladih krava.3% na dan (3% svakih 10 dana). Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2.   82 .5 do 3. Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti. Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog kvaliteta. hrana treba da zadovolji njihove uzdržne potrebe. najbolje je davati sa silažom i određenu količinu sijena.5 cm. omogući odgovarajući porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka. može se povećati masnoća mlijeka.2%. kako bi stimulisala lučene pljuvačke. Većina krava više pati od nedostatka energije nego od manjka proteina. Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mliječnost. Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase. Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava. Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati. a u odraslih krava za 0. u tom slučaju proizvodnja mlijeka u toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg. Pri ishrani krava sa silažom. Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba da bude 18 – 19%. imaju viši maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije. Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izluči) 130 do 150 litara pljuvačke. pošto dovode do smanjenog lučenja pljuvačke i opadanja sadržaja mliječne masti. ne treba davati kao jedina kabasta hraniva kravama.

U zavisnosti od tjelesne kondicije.5 – 3. krave se blagovremeno prilagođavaju na povećane količine koncentrata odmah nakon teljenja i smanjuju slučajevi ketoze. Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifičan nepoželjan uticaj na miris mlijeka. zasušenim kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata dnevno. Ovakva hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava.  Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu pitku vodu u toku 24 šasa. Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena (1kg/100kg) može eliminisati sve ove probleme. Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka. Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon teljenja) može se reducirati ishranom zasušenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama kalcijuma(Ca) (manjim od 0. Ishrana zasušenih krava suvišnim količinama kukuruzne silaže ili zrna šitarica.2%) u obroku i povratkom na normalne količine nakon teljenja. a od trećeg dana iza teljenja dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0. može dovesti do deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene položaja sirišta). ali ne više od 8 kg na dan u vrijeme teljenja. Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu količinu koncentrata. Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama treba povećati dnevnu količinu koncentrata. Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju perioda zasušenosti.5 do 1 kg dnevno.   83 . U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2.8 kg koncentrata.

Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije teljenja. Da bi se spriječila pojava mliječne groznice. Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom zelene kabaste hrane.75% od ukupne suhe materije obroka. u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat).5 kg. zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji. Količina sode treba da iznosi 0. Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm jasala. Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne mase.  Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude veća od 2. kravama u toku perioda zasušenja treba ograničiti dnevnu količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0.8%. U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdržne potrebe i 2 grama svaki kilogram proizvedenog mlijeka. na koncentrovana hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60% SM. dnevnu količinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa količinom proizvedenog mlijeka. Porast spoljašne temperature iznad 24oC.3 – 0.35% SM obroka. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL.   84 . Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od nedostatka pojedinih mineralnih elemenata. za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije za 2. dok količina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0.5 do 3. Odnos Ca : P. kukuruzne silaže ili koncentrata.7% u SM. Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti.5 – 0. treba da bude ispod 2:1.

i ostvaruju veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku laktacije. spriječavaju se mogući problemi u vrijeme teljenja. U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasušenih krava.  U cilju prevencije pojave mliječne groznice (porođajne groznice). Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti. Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim materijama. Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasušenih krava potrebno je ograničiti količinu kukuruzne silaže o zrna kukuruza na ½ od količine korištene u prethodnom periodu.   85 . Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna silaža). osigurava dobar apetit i visoka mliječnost. izbjegavati ishranu zasušenih krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim količinama fosfora.

Unakrsna provjera sa PG 4. plijesan.1 pristup dovoljnoj oprema za napajanje mora biti količini čiste čista i treba postojati mehanizam vode.1 BS Ima li sva stoka Mora biti dostupna čista voda. Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu. • dodavanje aditiva u hranu. visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit.br.   86 . modul za stočarstvo. • uklanjanje ostataka hrane. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R. ostaci zemlje i dr. • opskrba hranom.2. Primarni 4. uključujući kojim se osigurava opskrba u i za vrijeme paše? slučaju ekstremnog vremena/klime.1. • odabir hrane. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU Prikladna. • prijem hrane. zdravlje i razvoj i pomaže osiguranju efikasne proizvodnje. • ishrana. GLOBALGAP STANDARD – ISHRANA MUZNIH GRLA Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). • priprema formulacije. BS OPĆENITO 4.).6 i PY 4.  12. Sljedeće aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak: • izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja. • pregled hrane (buđ. • skladištenje odabrane hrane.

org. ili odobrenjem relevantnog kompetentnog tijela. NE N/A. Vidjeti GlobalGAP CFM standard.  BS 4.1. u skaldu sa EU direktivom 95/69). Korišteni proizvođači komponenta hrane moraju biti certificirani prema GLOBALGAP standardu proizvođača komponeneti hrane ili prema standardu koji je bio uspješno sustavno vrednovan prema GlobalGAP CFM standardu unutar 12 mjeseci od proizvođačke registracije kod GlobalGAP-a.3 Jesu li sve domaće mješaone hrane registrirane od ili odobrene preko odgovarajućih kompetentnih tijela? Primarni   87 . Primarni BS 4.globalgap. Domaće mješaone moraju demonstrirati registraciju (tj. Proizvođači komponenti hrane (CFM) odobreni od strane GlobalGAP-a stavljeni su na odobrenu listu na web stranicama www.1.2 Jesu li komponente hrane bile proizvedene i dobivene iz izvora odobrenog odstrane GLOBALGAP-a? Gdje se opskrbljuje s komponentama hrane preko tvrtke koja je licencirana od strane relevantnog kompetentnog autoriteta mora se demonstrirati da je u skladu sa zahtjevima za osiguranjem kvalitete koje je postavio GlobalGAP (vidjeti GlobalGAP standard proizvodnje komponenta hrane).

6 BS 4. Broj računa mora biti registriran u bazi podataka proizvodnje i taj se broj treba slijediti unatrag sve do informacije grupe hrane koja je čuvana od strane opskrbljivača hranom kad se više ne čuvaju oznake sa vreća nakon konzumacije.5 BS 4. Svi stočni hranidbeni materijali su sljedivi do opskrbljivača. Oznaka ili izjava proizvođača koji tvrdi da porijeklo proteina mora biti zabilježeno od strane uzgajivača kao evidencija. N/A ako nema miješanja u vlastitim mješaonama. protokol miješanja kod različitih mješavina? Primarni  Zapisi hrane demonstriraju korištene samo dopuštenih izvora. Primarni  BS 4.1. N/A ako nema hranjenja. N/A samo ako nema opskrbe krmivima.1.7 Jesu li svi nabavljeni stočni hranidbeni materijali sljedivi do opskrbljivača? Jesu li proteinski elementi obroka jedino dobiveni iz biljaka.4 Čuvaju li se oznake krmiva kod uzgajivača kao evidencija porijekla hrane i sastava hranidbenih sastojaka? Oznake krmiva koje sadrže sastav hrane moraju se čuvati.1. jaja ili ribe (riblje brašno ne može služiti za ishranu preživara) Provode li gospodarstva koja sama miješaju hranu u vlastitim strojevima. NE N/A.  BS 4. Primarni  Primarni    88 .1. Detaljni zapisi pokazuju postotak komponenata. mlijeka.

od januara 2009.1.  BS 4.1.8 Opskrbljuju li se domaće mješaone hrane. Primarni   89 . Ako je korištena hrana u koju su dodani lijekovi.1.1 0 Postoji li procedura koja se bavi s reziduama u hrani u koju su dodani lijekovi? Postoji li procedura koja bi osigurala da su sustavi za hranjenje redovito čiste? Primarni BS 4. N/A gdje nema hranjenja ribljim brašnom.1 1 Vizualna ocjena i radnici moraju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Preporuk a BS 4. samo certificiranim GlobalGAP kombiniranim usjevima za miješanje hrane? Je li dopušteni izvor ribljeg brašna samo iz održivih i sljedivih izvora? Svi kombinirani usjevi (vidjeti listu usjeva za kombinirane usjeve) koji se opskrbljuju za miješanje hrane moraju biti GlobalGAP certificirani (ili istovjetno). NE N/A Primarni BS 4.1. NE N/A. mora postojati odvojena kanta/odjeljak u koji je odložen obrok koji ima karencu.9 Zapisi hrane pokazuju korištenje samo dozvoljenih izvora. Označavanje toga ili izjava proizvođača kojom tvrdi održivost izvora ribljeg brašna trebaju se čuvati od strane uzgajivača kao evidencija.

Primarni BS 4. Vreće.2.1 ZAPISI STOČNE HRANE Jesu li dostupni dokumentirani zapisi (npr.3. N/A samo ako nema hranjenja ili gdje postoje ograničenja u patentnim/intelektualnim pravima vlasništva .  BS 4. kanti. NE N/A Sekundarni BS 4.2 Primarni   90 .3 BS 4.2 BS 4. uključujući tip hrane. količinu i datum isporuke su dostupni za nabavljenu hranu. spremnika.računi) opskrbljivača hranom od kojih je nabavljen hranidbeni materijal? Uključuju li sastojke.2.1 SKLADIŠTENJE I NABAVKA STOČNE HRANE Je li hrana skladištena u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju? Čiste li se redovito svi sustavi za hranjenje. dokumentirani zapisi opskrbljivača hranom od kojih su komponente hrane i ostali životinjski hranidbeni materijal bili nabavljani? Zapisi. N/A ako nema hranjenja nabavljenom hranom Oznake/računi/izjave koji specificiraju sastojke su dostupni. vozila i zapisi ako su dostupni i radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Vizualna ocjena sustava za hranjenje. kante jednom godišnje. kante i kamioni? Hrana mora biti skladištena odvojeno po tipu i u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju. spremnici.2 Sekundarni BS 4.3.

3. Primarni Primarni Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu. Jasno označavanje/identifikacija. modul za goveda i ovce.4 BS 4. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R. NE N/A. KRMIVA je Ocijeniti sustav za hranjenje i Nivo Tamo gdje Sekundarni   91 . Identifikacija i odvajanje krmiva za različite vrste i tipove hrane.3.N/A ako nema hranjenja. Primarni BS 4. jasno označenim i identificiranim skupnim spremnicima ili vrećama? Je li hrana kao što je hrana kojoj su dodani lijekovi ili hrana koja je namjenjena za različite vrste jasno identificirana i čuvana odvojeno? Odsutnost glodavaca i ostalih štetočina i isključenje domaćih životinja iz skladišta hrane (uključujući krmiva gdje je moguće).3 Poduzimaju li sve farme mjere opreza kako bi kontrolirale glodavce i štetočine i kako bi se spriječila kontaminacija hrane (uključujući voluminozna krmiva gdje je moguće) od strane domaćih životinja? Je li hrana kojoj su dodani lijekovi držana u odvojenim.3.  BS 4.5 Vizualna inspekcija koja će osigurati da nema unakrsne kontaminacije između hrane u koju su dodani lijekovi i hrane u koju nisu. N/A samo ako nema hranjenja. GO 3 GO Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti HRANA.br.

GO 3.2 Kad su ovce hranjene voluminoznim krmivima. ML 2 ML 2. N/A samo gdje nema restriktivnog hranjenja.br. N/A gdje nema voluminoznih krmiva ili gdje se ne drže ovce. Gdje se ovce napasuju voluminoznim krmivima. Ako nema voluminoznih krmiva. uzgajivač treba opisati kako osigurava da sva stoka dobiva njihov obrok. evidentirati da su suha područja prikladna. modul za mlijeko. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R. imaju li pristup suhim područjima (run back area) ili slami i jesu li ovce zadovoljne što se može vidjeti iz njihovog ponašanja? Sekundarni Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu.  3.1 pristup hrani ograničen. Ako je nedovoljan hranidbeni prostor za svu stoku da se hrani u isto vrijeme. da je stoka čista i zadovoljna. tj. može li sva stoka dobiti njen dnevni obroki i on biti zadovoljna? kondiciju stoke.1 Kontrolna tačka Traži li uzgajivač nutricionistički savjet za uspostavu režima hranjenja mliječnih krava? Kriterij usklađenosti HRANA Postoje zapisi kojima se potvrđuje recepturni savjet iz kvalificiranog izvora savjeta (tvrtka za proizvodnju hrane s Nivo Sekundarni   92 . upitati uzgajivača koristili ih i ako ih koristi upitati ga za njegovu politiku.

spriječilo nasilje? Da nije dozvoljeno podno hranjenje unutar boksa? ML 2. hranidbe za implementaciju.3 Sekundarni 15.  reputacijom ili prepoznatljiva individua). Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe adekvatan i i potpisan od strane prikladan akcijski savjetnika. Ne N/A samo gdje goveda kako bi se nema ustava za hranjenje. ZAKLJUČAK Farmer u mliječnom govedarstvu treba da zna osnovne principe ishrane mliječnih grla da bi se optimizirala proizvodnja mlijeka i životinje održale u dobrom zdravstvenom stanju.   93 . Dobro izbalansirani obroci svakako znače dobar profit.2 Sekundarni ML 2. a teladima i junadima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov najoptimalniji razvoj. Omogućuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je za hranjenje dovoljan moguće ili uzgajivač treba pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s skupine i težine tim. Pregledati plan plan. implementiran i unakrsna referenca sa pregledan kupljenim hranidbenim najmanje dvaput komponentama i krmivima godišnje? koja su proizvedena doma i njihova sposobnost da pruže nivo održavanja i proizvodnje. Kravama svih proizvodnih grupa se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla dobra proizvodnja mlijeka.

sirovim vlaknima. koji po količini i kvalitetu odgovaraju potrebama krava prema visini proizvodnje i stanju reprodukcije. bez plijesni i štetnika. − Krmiva moraju biti čista. hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak energije. − Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivima i zadovoljavati energijom. valovi.  − Krave visoke mliječnosti su vrlo osjetljive na sve promjene u sastavu ishrane i stresne podražaje. minerala i vitamina hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski potencijal krava. uredne. hranilice i pojilice.. zdrava.   94 . − Krmiva moraju biti tehnološki pravilno pripremljena i dobro čuvana. ukusna. samnuje se mliječnost i slabi tjelesna kondicija krava. treba utvrditi uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena. slabiji im je apetit. bez prašine i stranih primjesa. a pravilno se posupalo u pripremi krmnih obroka i tehnologiji ishrane. − Krave moraju uvijek imati na raspolaganju dovoljno zdrave i pitke vode. − Staje moraju biti čiste. nogu. posebno ležišta. bjelančevina. bjelančevinama. što bolje hranidbene vrijednosti da bi se s njima postigla najviša proizvodnja. probavnih organa. mineralima i vitaminima. − Ako su krave slabe i ne postižu očekivanu muznost. genitalija. papaka). U nedostatku vode uzimaju manje hrane.

  16. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe materije i probavljive celuloze (sirovim   95 . • Blagi postupak s kravama. • Pravilna upotreba tehnike i ispravnih uređaja za mužu i njihovo održavanje. livadska trava. • Ishrana 1. Krave moraju dobivati dovoljno sočne voluminozne krme dobrog kvaliteta (paša. KAKO ISHRANOM POVEĆATI MLIJEČNOST I KVALITET MLIJEKA Opći uvjeti su: • Genetska (nasljedna). pasminska i individualna sposobnost krave za proizvodnju. • Redovno obrezivanje i održavanje papaka. sirovim repinim rezancima i dr. kukuruzna silaža i dr. • Zdravlje krava. 2. • Ugodno ležište. hranilica i pojilica.) najviše 11 do 13 kg suhe materije na dan. mir i tišina (izbjegavanje stresa). Voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena sa sočnim krmivima (repom. a zatim avansiranje mliječnosati krmivima. valova.) 3. • Pravilno zasušivanje krava i uvod u mliječnost dvadesetprvog dana iza telenja. • Zdravo. sjenaža. dobro razvijeno i mekano (žljezdano) vime. dobra plodnost i tjelesna kondicija. čistoća okoline. • Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena.

6. Određenu količinu koncentratnih krmiva treba davati kravama individualno u dva do tri obroka dnevno. 8. sačma suncokreta. dodatno. Daje se u krmnim smjesma 1 do 2 kg/dan. Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba dodavati enrgetska i bjelančevinasta koncentratna krmiva. preporučuje se davati livadsko sijeno 4 do 7 kg/dan.  4. Krmni obroci krava moraju uz dobru energetsku hranidbenu vrijednost (prema muznosti krava) sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji. 5. vlaknima) poboljšavaju masnoću mlijeka. Na povećanje suhe materije i bjelančevina u mlijeku vrlo dobro utječu bjelančevinasta krmiva: sijeno djeteline i lucerke. sojinu ili mljevenu suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan. kvasac. Smjesa žitarica mora sadržavati najmanje 50% mljevenog zrna kukutuza. a naročito sojina sačma (krmiva koja sadrže više u buragu stablinih bjelančevina) i zasićena aminokiselina metionin. a količina zavisi o vrsti i kvalitetu osnovne krme i o mliječnosti krava (35 do 50% ukupne suhe materije krmnog obroka). Sojinu sačmu treba naročito davati kravama koje imaju muznost preko 20 litara/dan.   96 . Stoga. 7. pšenične posije.

i uz to dodavati vitamine B12 i niacin. 11. U zasušenju i poslije telenja dobro je povećati količinu vitamina A. Posebnim mineralno-vitaminskim dodacima (premiksima) u potpunim i dopunskim krmnim smjesama daju se potrebni minerali i vitamini. S visokom muznosti smanjuje se potrošnja krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se smanjuje količina osnovnih uzdržnih krmiva. 17. 14. dobro je dodavati uz sojinu sačmu jer sadrži veći procenat metionina. D i E. Suncokretovu i sačmu uljane repice. 10. 12. minerala i vitamina. Krave moraju uvijek imati dovoljno zdrave pitke vode. 13. Zbog toga je ova proizvodnja često praćena brojnim oboljenjima krava kao posljedica različitih grešaka u ishrani. Kravame se ne smiju davati prašna. pjesniva i zaražena krmiva. dobro uravnotežene krmne obroke s više bjelančevina. ali krave moraju dobivati kvalitetnija krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI KOD KRAVA Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim hranjivim materijama.   97 .  9.

razne vrste djetelina i druge leguminoze. pokošena zelena masa leguminoza manje je opasna. 17. sočna i vlažna paša većine leguminoza. ketoza. nadun.  Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga. Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun. otok vimena. U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu koncentrovanog dijela obroka i prijeći na obroke sa većim sadžajem kabastih krmiva. U tom slučaju kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se podrigivanjem izbacuju. mliječna groznica. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla. U najtežim slučajevima   98 . sindrom debelih krava.1 Kisela indigestija buraga (acidoza): Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim učešćem zrna žitarica i na preobilnu količinu kisele silaže. može se spriječiti ako se govedima prije izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih krmiva. dislokacija sirišta. U težim slučajevima neophodna je pomoć veterinara. Naročito je opasna mlada. U težim slučajevima nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga i tako samnuje njihov pritisak. Tada dolazido zakišeljavanja sadržaja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. U odnosu na pašu. stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti. 17. Nadun kod goveda na paši koga izazivaju lucerka. Oboljela grla imaju proliv.2 Nadun: Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u tijeku varenja hrane.

Vezana je za početak laktacije. Javlja se nekoliko dana iza telenja. 17. mastitis i dr. kao što su sijeno. Krave gube apetit.5 Mliječna groznica: Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. 17. Takođe uzrok može biti i ako se zasušene krave hrane velikim količinama zrnaste i koncentrovane hrane. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praćeno i drugim poremećajima. kada krava gubi apetit. krve slabije jedu. neophodno je izvršiti trokiranje (bušenje) buraga. kao što je dislokacija sirišta. U ovakvim slučajevima ako dođe do oporavka grla pod nadzorom veterinara.3 Dislokacija sirišta: Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku. zadržavanje posteljice. Za liječenje naduna potreban je intervencija veterinara. nesigurno stoje i konačno. potrebno je u obrok uključiti više kabastih hranjiva. kada legnu. silaža. Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja. paša i dr. mršave i nastaje opća slabost grla.. Kad dođe do ovog poremećaja. Veoma   99 .  naduna. 17. upala materice. Tada dolazi do smanjenja sadržaja kalcijuma u krvi krava. Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana. javlja se opća slabost organizma i krave su podložne raznim infekcijama.4 Sindrom debelih krava: Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. ne mogu da ustanu.

a ponekad se može javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. Takođe je bitno ne davati suvišne količine soli u obroku u periodu predtelenje. nego se one   100 . U slučaju oboljenja potreban je pomoć veterinara. krave tada koriste svoje sopstvene masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i sastavljenom obroku. Otok vimena obično ne predstavlja veći problem i često će proći bez veterinarskog tretmana ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. jetra ne uspijeva da do kraja transformiše masti.  je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Ako se korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo. naglog gubljenja tjelesne mase i opadanja mliječnosti.7 Ketoza: Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi do opadanja sadržaja glukoze u krvi. Vime je na dodir prilično bolno.6 Otok vimena: Obično se javlja u vrijeme telenja. Obično se javlja 10 do 30 dana iza telenja. Ali treba znati da suviše kalcijuma u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice. Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja može dovesti do izražene pojave otoka. U ozbiljnijim slučajevima potrebna je intervencija veterinara. 17. mada se može javiti i kod starijih krava visoke mliječnosti. 17. Najčešće se javlja kod prvotelki.

Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon telenja. kada dolazi do mobilizacije sopstvenih masti. tako reći obavezno. prvo odbijaju koncentrat.   101 . Znači potrebno je znati da suvišna količina tjelesne mase kod krava u vrijeme telenja. imaju za poslijedicu gubljenje apetita. Liječenjem se podiže nivo šećera u krvi dodavanjem glukoze i liječenje izvodi veterinar. naglo im pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan miris na aceton. Krave oboljele od ketoze gube apetit. nagomila se mast u jetri i grlo može uginuti. pa sijeno.  nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi. naglo mršave. Ako se zakasni u liječenju. a zatim u mokraći i mlijeku. Zbog toga se kravama poslije telenja moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna količina koncentrovanih hraniva.

  Primjer softwera za balansiranje obroka .Njemačka   102 .

  KRMNE TABLICE
ZELENA KRMIVA SM g PAŠA (ekstenzivni pašnjaci) - mlada - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje PAŠA (intenzivni pašnjaci) - mlada - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (I otkos) - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje 170 185 220 240 160 175 220 240 180 210 230 180 200 220 176 193 210 240 KJ 0,18 0,19 0,19 0,18 0,18 0,18 0,20 0,18 0,18 0,18 0,17 0,17 0,18 0,18 0,18 0,18 0,18 0,17 U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 24 23 25 23 37 35 42 37 31 31 28 31 32 31 46 43 39 41 16 14 14 13 29 26 31 25 21 20 17 22 22 20 39 34 31 31 35 44 60 75 30 41 58 76 43 57 72 38 51 65 31 46 60 80 1,2 1,8 1,2 0,7 0,5 0,8 1,2 1,5 0,7 0,9 Ca g P g SPr g 141 124 114 96 231 200 191 154 172 148 122 172 160 141 261 223 186 171 SPP g 94 76 64 54 181 149 141 104 117 95 74 122 110 91 222 176 148 129 U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 205 238 273 312 188 234 264 317 239 272 313 211 255 295 176 238 286 333 6,67 8,57 5,22 3,90 2,38 3,48 6,49 6,82 3,78 4,10 6,65 6,26 5,58 4,93 6,81 6,31 5,65 4,94 6,34 5,57 4,92 5,97 5,78 5,25 6,21 5,91 5,42 4,76 KJ 1,08 1,02 0,88 0,75 1,10 1,03 0,90 0,75 1,03 0,89 0,75 0,97 0,93 0,82 1,02 0,95 0,85 0,70

1,1

0,8

5,00

3,63

1,6

0,6

8,00

3,00

3,7 4,4 4,0

0,6 0,6 0,6

21,02 20,95 16,67

3,11 2,86 2,50

 

103

 
LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljni otkosi) - u pupanju - početak cvatnje STOČNI GRAŠAK - u cvatnji ZOB - u klasanju - mliječna zrioba

220 230 207 220 235 187 200 220 182 212 226 184 221 145 164 264

0,19 0,17 0,20 0,20 0,19 0,19 0,19 0,19 0,19 0,20 0,19 0,19 0,19 0,14 0,16 0,19

47 45 37 36 35 42 39 38 33 31 30 33 31 30 17 20

37 34 27 26 24 33 27 26 25 22 21 26 24 25 12 11

55 70 44 55 69 33 45 65 38 54 71 44 63 33 45 93

4,1 4,2 3,4 3,4 3,9 2,4 2,8

0,7 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6

214 196 179 164 149 225 195 173 181 146 133 179 140 207 103 76

168 148 130 118 102 177 135 118 137 104 93 141 108 172 73 42

250 304 213 250 294 177 225 295 209 255 314 239 285 228 274 352

18,64 18,26 16,43 15,45 16,60 12,83 14,00

3,18 2,61 2,90 2,73 2,55 3,21 3,00

5,36 4,90 6,09 5,63 5,14 6,30 5,84 5,30 6,42 5,80 5,04 6,65 5,48 5,91 6,36 4,95

0,85 0,75 0,99 0,90 0,80 1,03 0,95 0,86 1,04 0,93 0,77 1,06 0,86 0,98 1,01 0,74

2,4 2,8

0,6 1,3

13,19 13,21

3,30 6,13

2,6

1,0

14,13

5,43

2,2 0,7 1,2

0,5 0,4 0,7

15,17 4,26 4,54

3,45 2,44 2,65

 

104

 

SILAŽE SILAŽA KUKURUZA - mliječna zrioba - voštana zrioba - kasno voštana zrioba - kasna zrioba SILIRANI KLIP KUKURUZA - sa komušinom - bez komušine SILIRANO ZRNO KUKURUZA PRIRODNE LIVADE - I otkos početak klasanja CRVENA DJETELINA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje C. DJETELINA + TRAVE (1:1) - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje LUCERKA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, početak cvatnje

SM g 220 270 320 350 500 600 630 210 200 220 220 205 245 225 200 215 210

KJ 0,21 0,27 0,33 0,29 0,59 0,75 0,80 0,18 0,14 0,13 0,14 0,14 0,17 0,15 0,13 0,13 0,12

SPr g 21 24 27 29 49 58 61 27 30 27 34 26 26 29 35 35 40

U 1 Kg krmiva SPP SV Ca g g g 12 13 14 15 30 38 38 18 19 13 19 15 14 15 26 24 25 55 61 65 65 73 44 18 64 59 75 65 60 81 66 62 75 64 0,9 0,8 0,7 1,2

P g 0,6 0,6 0,6 0,9

SPr g 95 89 84 83 98 97 97 129 150 123 155 127 106 130 175 163 190

SPP g 55 48 44 43 60 63 60 86 95 60 86 73 57 44 130 112 120

SV g 250 226 203 186 146 73 29 305 295 341 295 293 331 293 310 350 305

U 1 Kg suve materije Ca P NEL g g MJ 4,10 2,96 2,19 3,43 2,73 2,22 1,88 2,57 6,06 6,30 6,61 5,99 8,03 8,60 9,05 6,29 5,03 4,09 4,40 4,90 4,83 4,74 4,73 4,31 4,17

KJ 0.97 1,02 1,06 0,84 1,19 1,26 1,27 0,88 0,70 0,57 0,62 0,69 0,68 0,66 0,66 0,60 0,58

0,2

1,8

0,33

3,00

1,4 3,0 2,8 3,0 2,1 2,5 2,2 3,3 3,5 3,7

0,7 0,5 0,4 0,4 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5

6,66 15,00 12,73 13,64 10,24 10,21 9,78 16,50 16,28 17,62

3,33 2,50 1,82 1,82 2,93 2,45 2,67 2,50 2,33 2,38

 

105

puna cvatnja .57 3.88 5.I otkos.3 2.29 KJ 0.2 13.do 6 nedjelja .u pupanju 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 KJ 0.91 0.2 6.70 5.0 5.23 0.71 2.43 4.1 1.1 1.14 3.6 1.72 0.u vlatanju .početak cvatnje .u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) .4 5.u pupanju .28 0.82 2.67 0.06 4.do 4 nedjelje .98 0.prije vlatanja .I otkos.90 0.68 0.87 4.78 0.43 2.15 0.67 0.29 0.43 14.45 5.81 0.86 2.14 0.57 2.43 5.25 4.31 0.kraj cvatnje LUCERKA (daljni otkosi) .0 13.41 4.8 5.u pupanju .7 0.77 0.32 0.86 3.08 4.u pupanju .85 0.kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) .79 0.08 5.57 3.  LUCERKA + TRAVA (1:1) .27 0.29 210 250 235 0.23 0.25 0.43 14.1 15. početak cvatnje .26 0.24 0.2 7.23 5.4 5.85 0.72 5.95 10.3 1.34 5.27 0.62 0.9 1.II-IV otkos.14 4.14 29 30 34 19 18 19 67 90 76 2.34 0.72 5.80 2.46 5.1 1.početak cvatnje .30 0.6 0.23 15.2 0.60 U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 61 56 49 41 55 50 46 71 61 60 74 71 62 58 52 60 44 38 31 23 37 32 28 52 44 40 54 50 43 39 32 39 78 90 101 117 84 98 111 91 104 128 96 121 83 97 112 91 Ca g P g SPr g 174 160 140 117 157 143 131 203 174 171 211 203 177 166 149 171 SPP g 125 108 89 66 106 91 80 149 126 114 154 143 123 111 91 111 U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 223 257 288 334 240 280 317 260 297 366 274 346 237 277 320 260 6.13 5.57 3.90 2.46 4.29 0.početak cvatnje .7 2.43 2.80 11.8 0.86   106 .8 1. početak cvatnje SJENAŽE SM g LIVADSKE TRAVE (I otkos) .6 138 120 145 90 72 81 320 360 323 10.83 0.nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) .0 1.67 0.69 0.23 0.55 4.43 3.kraj cvatnje LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi) .23 5.27 0.71 14.

10 1.5 6.14 KJ 0.23 0.82 5.14 3.do 15 % proteina .prije vlatanja .99 0.30 0.16 3.30 4.75 0.nakon cvatnje LIVADSKO SIJENO (otkosi) .00 5.61 4.0 1.57 0.2 1.početak cvatnje DTS (daljnji otkosi) .98 0.prije pupanja .kraj cvatnje .31 0.više od 21 % proteina 893 907 906 905 899 0.početak cvatnje .28 3.83 0.52 0.50 0.66 0.32 7.47 0.18 3.2 1.1 1.7 6.0 5.64 0.5 6.62 0.53 6.8 1.u cvatnji DTS (I otkos) .  .1 1.89 0.39 59 69 60 51 63 38 52 43 33 45 112 69 85 99 91 5.2 10.83 0.38 0.05 2.9 20.47 5.3 2.43 3.43 0.55 0.28 12.73 0.11 5.3 6.43 4.85 1.86 14.u pupanju .u pupanju 350 350 350 350 350 0.34 0.2 168 197 171 146 180 109 149 123 94 128 320 197 243 283 260 14.17 – 19 % proteina .19 – 21 % proteina .62 124 107 95 82 70 128 81 64 53 42 31 85 209 238 267 302 310 220 144 124 110 95 81 149 SPP g 94 74 62 49 36 99 U 1 Kg suhe materije SV Ca P NEL g g g MJ 243 277 310 351 360 256 5.40 7.2 2.61 0.92 1.31 4.20 SM g LIVADSKO SIJENO (I otkos) .65 5.0 2.49 6.43 DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA BRAŠNO LUCERKE .83 0.70 0.44 2.0 4.15 – 17 % proteina .u vlatanju .56 2.70 4.2 2.do 4 nedjelje 860 860 860 860 860 860 SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA – SIJENO U 1 Kg krmiva KJ SPr SPP SV Ca P SPr g g g g g g 0.56 6.85 5.00 3.72 5.71 0.14   107 .84 6.92 140 162 178 200 217 96 117 130 153 175 263 257 239 222 207 157 179 196 221 241 107 129 143 169 195 294 283 264 245 230 4.98 6.11 3.03 18.63 0.8 5.

5 9.6 5.65 0.2 2.u pupanju .37 12.58 14.35 3.6 2.50 0.9 8.25 0.95 16.75 0.1 2.30 5.79 1.44 860 860 860 860 860 880 880 880 850 860 860 0.81 3.6 2.70 0.67 2.2 2.46 0.69 4.5 0.2 9.kraj cvatnje DTS (I otkos) .7 2.3 2.2 13.7 16.2 2.3 137 131 116 174 153 28 31 32 73 95 64 85 80 67 117 94 7 7 9 23 52 30 246 301 352 284 321 455 448 374 339 413 426 7.33 3.u pupanju .7 1.46 0.64 0.9 2.  .36 0.67 5.57 0.52 5.54 0.54 0.66 0.33 5.3 14.40 0.0 2.početak cvatnje .01 4.51 15.6 2.43 6.56 0.4 – 6 nedjelja .66 0.07 2.55 2.2 2.1 16.54 0.0 11.7 2.4 8.46 0.pšenica .63 0.77 2.grašak .59 0.44 2.47 0.02 2.30 0.95 4.02 2.6 1.48 3.u pupanju .6 3.početak cvatnje .56 10.60 0.36 0.7 2.58 0.85 3.79 0.02 2.91 0.58 0.7 0.30 0.74 4.kukuruzovina .81 16.3 2.kraj cvatnje LUCERKA (daljnji otkosi) .25 18.5 10.98 18.početak cvatnje .94 5.02 10.77 0.56 2.36 2.18 3.35 4.nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) .64 0.53 5.49 0.27 4.16 4.1 134 124 188 168 163 193 175 159 143 137 84 74 138 119 107 137 120 107 94 83 292 327 290 329 384 279 360 255 294 353 4.soja GOMOLJAČE I KORIJENJAČE 860 860 860 860 860 860 860 860 860 860 0.63   108 .44 4.75 0.47 4.28 3.u pupanju .88 3.zob .86 1.49 0.22 0.37 118 113 100 150 132 25 27 28 62 82 55 73 69 58 101 81 6 6 8 20 45 26 212 259 303 244 276 400 394 329 288 355 366 6.0 1.54 0.78 0.u pupanju .50 0.ječam .14 2.30 0.početak cvatnje CRVENA DJETELINA (I otkos) .34 0.10 5.10 3.28 15.0 13.88 13.4 2.35 1.50 115 107 162 145 140 166 151 137 123 118 72 64 119 102 92 118 103 92 81 71 251 281 249 283 330 240 309 219 253 304 4.13 4.56 2.6 14.56 0.kraj cvatnje DTS (daljnji otkosi) .6 15.u cvatnji SLAMA .69 0.35 11.56 2.

75 8.15 20 12 14 13 59 19 7 10 6 7 10 47 12 1 6 10 12 18 44 10 21 0.5 0.krompir .69 1.26 7.  .kukuruzna džibra .80 2.šečerna repa .12 1.3 91 82 60 125 249 223 52 46 41 30 96 198 141 7 27 68 52 173 186 117 156 0.16 2.30 8.5 0.23   109 .23 0.62 8.krompirova pulpa 219 146 232 104 237 85 134 0.25 0.35 6.25 6.7 3.31 2.2 1.16 1.4 0.30 1.4 0.28 0.74 2.22 1.11 7.99 1.6 0.09 0.9 0.krmna repa .tikva NUSPROIZVODI .11 0.13 0.26 6.74 1.17 0.1 0.28 0.pivski trop .08 7.46 2.

12 0.32 1.4 2.9 7.9 11.34 0.3 2.40 % .20 1.0 7.0 6.5 2.92 0.29 1.0 5.2 7.0 3.9 8.33 % .44 % .  KONCENTRATNA KRMIVA UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL g g g g g MJ g g g g g g KUKURUZ .0 4.41 1.7 7.22 1.32 1.7 2.57 0.7.3 7.1 0.3 3.7 6.5 2.02 1.5 2.6 % sirovi protein .0 2.3 0.5 0.2 6.16 1.0 3.2 6.16 1.91 9.15 1.44 2.0 87 100 111 87 108 131 126 114 165 98 393 533 489 467 444 367 441 355 24 29 24 95 74 136 25 25 125 203 63 39 72 72 72 200 143 200 0.4 9.42 % .2 6.7 3.kukuruz klip JEČAM ZOB RAŽ PŠENICA PŠENIČNE MEKINJE REPINI REZANCI (suhi) SOJA SJEME (tostirano) SAČMA SOJA .33 1.0 6.2 2.8 3.2 10.2 6.1 7.5 % sirovi protein .19 1.27 0.3 9.8 2.55 1.8 10.52 1.1 0.50 1.0 3.0 6.8 10.0 10.9 3.3 3.08 75 86 96 75 95 115 110 100 145 88 362 480 440 420 400 330 410 320 21 25 21 82 65 120 22 22 110 183 58 35 65 65 65 180 133 180 0.20   110 .0 2.3 8.5 1.43 0.46 0.2 7.31 1.3 6.2 2.2 KJ 1.0 6.08 1.10 1.28 1.8 0.6 2.0 2.3 0.8.1 2.43 1.6 % sirovi protein .3 6.03 1.6 1.4 0.0 8.81 1.2 3.15 1.12 0.3 3.6 7.0 1.38 1.2 8.6 8.6 6.48 % .16 1.3 2.20 1.40 % SAČMA SUNCOKRET .6 3.1 0.72 1.3 4.5 6.97 1.9.56 1.32 % (pogača) 860 860 860 860 880 880 870 880 880 900 920 900 900 900 900 900 930 900 1.2 11.9 6.55 1.3 2.0 2.29 1.8 8.9 2.07 1.26 0.

60 2.00 11.50 OSNOVNI OBROK: 12.00 2.12 0.12 8.40 2.14 0.00 1.02 0.02 0.93 15.02 0.20 0.12 0.00 0.12 10.00 2.  OBROCI ZA MUZNE KRAVE FORMULISAO ROY E.06 0.02 0.02 0. NUTRICIONIST.08 0.46 3.40 0.10 0.02 0.32 20 5.00 2.00 2.00 2.74 16.12 10.67 0.02 0.02 0.78 14.12 11.12 5.12 3.00 2.12 0.13 2.04 0.00 2.00 2. USA   OSNOVNI OBROK: 9.12 13.00 2.10 7.53 18.02 0.16 0.90 2.51 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6.12 0.50 4.46 0.78 0.52 0.00 2.00 1.00 2.90 8.10 2.12 0.00 2.00 2.68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.00 0.88   OSNOVNI OBROK: 10.65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.02 0.92 17.60 2.00 2.00 2.81 19.80 2.84 20 6.12 0.00 0.90 2.00 7.02 0.74 12.12 0.12 0.12 12.00 2. CHAPIN.60 16.20 9.. PROF.26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4.02 0.12 8.00 0. DR.00 0.00 2.12 0.12 0.12 0.00 0.84 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 7.47 4.00 2.00 9.14 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.22 0.51 14.00 2.02 0.16 0.00 0.02 0.02 0.00 2.00 1.02 0.00 2.28 0.10 2.76 20 4.12 9.12 0.10 2.35 2.80 3.00 2.50 8.00 2.00 2. 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.68   111  .23 4.00 2.02 0.08 0.44 2.18 0.10 6.18 0.80 10.00 2.00 2.00 2.10 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4.

00 2.60 6. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7.47 16.20 5.47 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.34 0.55 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 4.12 10.80 7.00 2.12 8.30 7.00 2.00 2.50 2.18 0.06 0.00 2.08 0.12 0.50 5.12 5.10 0.55 13.55 15.37 18.00 2.18 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 3.12 0.12 0.00 2.69 2.59 0.12 0.02 0.61 4.02 1. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.02 0.39 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.12 0.00 1.00 2.02 0.00 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6.02 0.12 0.90 0.02 0.12 12.00 2.90 7.12 0.00 2.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3.00 2.20 2.00 1.17 16.00 2.70 2.46 11.02 0.70 2.27 2.02 0.00 2.00 2.12 0.18   112  .30 2.00 0.14 0.35 0.00 2.43 17.20 8.12 9.00 0.12 7.02 0.14 0.00 2.60 4.43 4.20 12.00 2.40 9.48 2.00 2.00 2.12 0.02 0.12 0.00 2.20 0.00 0.02 0.00 2.00 0.00 2.19 10.14 0.04 0.16 0.16 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3.08 0.00 2.24 0.02 0.45 0.42 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg.00 2.26 14.02 0.70 8.02 0.02 0.39 1.39 14.00 2.52 3.12 8.50 6.12 0.02 0.00 2.00 2.93 3.37 3.00 2.02 0.02 0.00 2.38 20 4.12 0.10 0.12 0.22 0.60 0.18 0.00 2.61 4.

00 2.12 0.00 2.94 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.97 20 3.20 7.00 2.95 15.80 2.52 0.02 0.02 0.2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5.12 9.00 2.12 0.12 0.79 17. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.02 0.00 2.00 0.88 2.14 0.64 4.12 6.00 1.00 1.00 0. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6.22 0.65 0.00 2.00 2.50 4.55 2.72 20 3.00 2.00 2.14 0.02 0.02 0.02 0.00 2.12 0.02 0.50 2.00 2.12 7.10 2.79 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg.82 13.53 0.20 2.02 0.05 15.12 0.80 9.12 0.97 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.12 0.14 0.12 9.00 2.91 11.12 0.21 0.06 13.12 0.02 0.12 0.00 2.02 0.00 2.00 2.18 0.12 11.65 4.00 2.22 20 3.12 5.00 2.00 7.02 17.02 0.32 2.02 0.55 3.00 2.20 0.18 0.20 6.0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 11.12 0.10 5.81 15.50 7.00 2.20 0.66 0.02 0.00 2.02 0.12 7.43 0.16 0.00 2.60 0.02 0.12 0.98   113  .00 2.50 2.00 2.00 2.73 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.02 0.10 0.18 0.00 2.00 1.10 0.99 3. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.00 1.00 0.20 2.90 6.02 0.96 0.00 2.12 8.00 0.20 8.06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7.15 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.08 0.00 2.16 0.98 13.00 2.00 0.10 6.02 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.00 2.60 3.16 0.00 2.

  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3.54 12.00 2.02 0.90 8.00 2.00 2.85 13.80 2.12 5.00 2.70 2.40 5.02 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.12 0.16 0.93 0.02 0.02 0.00 2.71 15.00 2.00 2.02 0.60 0.50 2.00 2.00 2.25 0.73 3.70 6.00 2.14 0.12 0.60 7.70 6.00 0.12 0.77 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.02 0.12 0.12 0.00 2.02 20 3.73 0.43 20 2.08 0.06 2.00 2.54 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5.12 9.44 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 7.00 2.12 0.00 2.58 4.02 0.00 2.12 0.02 0.00 2.53 14.06 3.24 0.14 0.58 0.16 0.71 4.74 4.25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 5.00 2.00 2.00 0.00 1.00 0.00 2.02 0.02 0.00 2.10 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.11 13.02 0.70 2.12 0.60 2.02 0.02 0.14 0.18 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.75   114  .55 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.77 20 2.09 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.00 1.39 0.84 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.10 0.12 0.00 2.02 0.18 0.72 0.30 2.00 2.60 2.12 9.00 2.12 10.00 2.10 15.00 1.12 8.18 0.50 16.60 2.02 0.16 0.04 0.12 6.00 2.39 3.00 2.02 0.22 0.02 0.00 17.20 0.86 11.00 2.12 11.00 1.02 0.12 0.10 0.50 6. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4.00 5.12 7.02 0.20 0.20 5.00 2.00 2.00 2.06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg.57 3.12 0.

20 0.60 2.12 0.02 0.70 8.12 12.10 0.14 3.00 2.36 0.00 2.18 0.19 16.12 10.00 2.21 3.12 0.17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.02 0.40 10.30 7.12 0.50 2.02 0.02 0.80 8.29 14.58 18.00 0.12 0.00 2.14 0.00 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.00 2.14 0.00 2.52 0.00 2.06 0.125 12.00 2.02 0.80 8.00 0.94 20 5.00 6.07 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 45 6.12 0.26 4.80 7.12 6.16 0.02 0.00 1.60 25 5.12 0.02 0.00 2.10 0.37 4.59   115  .125 12.00 0.30 0.40 9.00 2.00 2.40 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 5.40 0.50 5.12 0.12 0.58 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.64 14.10 0.00 2.02 0.02 0.02 0.00 1.20 0.12 10.02 0.40 3.00 2.16 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.18 18.20 2.02 0.02 0.00 2.08 0.00 2.80 7.00 1.00 2.48 0.02 0.39 5. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4.02 0.50 2.07 18.00 2.60 9.24 16.24 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11.00 2.56 16.16 0.12 8.02 0.00 2.00 2.14 0.12 0.83 0.00 2.02 0.00 2.00 2.15 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12.02 0.20 0.80 2.00 2.00 0.12 0.12 0.00 2.00 2.00 2.06 14.8 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.50 4.00 2.28 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6.70 2.12 0.18 0.12 10.11 20.00 0.21 2.

70 0.10 0.24 19.40 9.02 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.00 2.12 0.12 0.02 0.70 2.04 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.18 25 5.82 0.50 7.80 2.40 2.00 2.26 15.47 14.12 6.00 1.12 8.02 0.00 2.12 0.02 0.12 0.00 2.12 9.40 8.08 0.125 13.11 17.53 0.00 0.26 3.00 2.00 2.12 0.00 2.63 0.00 2.02 0.02 0.02 0.02 0.15 19.12 0.80 2.20 0.00 2.16 0.60 2.40 9.14 0.64 0.48 3.02 0.02 0.12 0.00 1.02 0.70 4.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4.24 15.00 2.00 2.20 0.14 0.52 12.41 4.40 2.14 0.12 11.02 0.02 0.46 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5.00 2.16 0.12 0.60 2.48 25 2.16 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.52 5.60 5.00 2.67 5.69 4.00 2.40 8.00 2.10 0.02 0.47 16.12 9.06 0.19 17.00 2.00 0.12 11.00 1.70 2.18 0.00 2.12 0.02 0.66 3.12 0.00 2.00 2.12 25 5.10 2.12 0.00 0.70 7.49 4.19 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7.00 2.0 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.125 13.02 0.44 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.00 2.60 6.44 0.00 2.08 0.43 5.18 0.00 0.125 10.20 0.9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.02 0.00 2.00 1.00 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15.28   116  .02 0.

12 0.00 2.78 25 4.12 10.00 2.00 1.64 14.12 0.09 25 4.53 0.72 4.08 0.02 0.60 0.72 5.00 2.02 0.00 2.64 3.50 2.00 2.38 0.02 0.04 0.00 2.97 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10.2 0.12 0.00 2.00 2.00 2.02 0.02 0.14 0.00 2.66 16.12 0.68 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.30 7.02 0.00 2.90 2.70 0.06 0.90 7.00 2.02 0.12 0. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9.25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.10 0.67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6.125 12.20 2.00 1.00 2.00 2.90 6.69 25 2.90   117  .12 0.57 4.62 5.12 12.64 3.80 16.02 0.87 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.00 1.22 0.70 5.00 2.12 10.02 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg.125 10.50 6.70 2.12 18.12 0.16 0.20 8.02 0.00 2.18 0.00 0.14 0.37 0.00 2.56 4.02 0.00 1.12 8.74 12.20 0.22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.00 2.60 2.15 16.86 14.08 0.12 0.90 2.18 0.59 5.00 2.02 0.12 8.00 2.00 2.04 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.02 0.90 4.00 2.02 0.16 0.23 14.20 2.02 0.60 2.02 0.12 0.10 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.61 0.12 0.30 0.90 8.02 0.00 2.70 6.85 18.00 2.12 6.00 2.00 2.00 0.00 2.02 0.62 0.00 2.02 0.12 8. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.00 2.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.47 3.12 0.00 2.

39 14.80 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.00 2.00 2.12 0.14 0.02 0.16 0.02 0.80 6.00 1.00 0.30 7.12 8.76 14.00 2.28 16.00 2.02 0.12 0.00 2.91 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8.00 2.12 9.02 0.125 11.02 0.16 0.12 8.00 2.33 18.00 2.50 0.02 0.10 2.97 13.00 2.2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.00 2.20 0.08 0.12 0.04 0.72 4.02 0.12 0.12 10.31 25 4.12 0.125 12.00 2.00 2.00 2.80 2.14 0.90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.80 5.00 2.81 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4.08 0.51 3.02 0.14 0.66 4.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg.00 2.00 0.45 0.00 2.02 0.02 0. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7.72 0.125 10.02 0.38   118  .20 5.68 0.78 25 3.90 25 4.30 2.00 2.69 5.90 6.84 15.00 4.12 0.46 0.85 12.22 0.4 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.12 0.12 0.12 0.12 6.02 0.79 16.00 1.00 2.00 2.00 2.90 2.10 0.12 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.02 0.12 0.66 4. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.00 2.00 2.20 2.02 0.00 2.12 7.02 0.00 2.06 0.18 0.00 2.90 7.71 0.00 2.02 0.63 3.68 5.63 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.30 6.18 0.88 17.00 2.30 8.02 0.12 0.10 0.60 2.00 2.00 1.00 2.00 2.68 0.02 0.79 3.73 5.00 2.40 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.60 0.00 2.00 2.

02 0.00 2.76 13.00 2.24 0.12 9. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.70 2.71 5.77 0.00 2.10 2.12 0.12 0.00 2.00 2.02 0.125 12.81 5.36 16.90 12.00 0.12 0.00 2.02 0.00 2.00 2.00 1.50 2.46 5.90 2.49 0.02 0.88 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12.73 25 3.58 3.12 8.70 6.3 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.70 6. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.00 2.77 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6.69 15.16 0.02 0.80 2.00 2.50 2.80 5.12 0.76 4.00 2.02 0.12 0.42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5.80 2.43 20.02 0.73 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.00 2.51 0.90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.99 0.10 0.08 0.80 6.02 0.12 0.02 0.02 0.00 2.70 7.22 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.43 14.14 0.00 2.02 0.00 2.96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.69 4.73 17.14 0.60 9.00 2.16 0.81 25 3.72 0.00 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg.00 1.12 6.22 0.82 14.20 0.12 10.58 0.38   119  .60 8.02 0.00 2.00 2.02 0.00 1.90 5.00 2.12 0.12 0.79 16.40 18.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.33 3.12 0.66 3.00 2.18 0.14 0.44 4.20 0.00 2.00 2.00 2.12 0.06 0.00 0.02 0.12 0.02 0.00 2.12 0.18 0.125 11.00 2.10 2.02 0.00 2.02 0.50 7.12 7.24 0.46 6.00 4.02 0.16 0.125 10.00 2.00 2.10 0.00 2.67 0.

12 10.02 0.10 0.12 0.00 1.12 0.49 0.00 2.02 0.47 4.12 0.00 2.96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.02 0.00 2.69 0.00 0.30 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.10 4.00 2.20 0.24 0.00 2.02 0.00 0.00 2.49 14.00 2.00 2.02 0.00 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14.00 2.36 16.67 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.33 3.10 2.00 0.00 2.00 2.02 0.80 13.70 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.02 0.38 0.00 2.00 2.02 0.44 4.00 2.95 2.50 2.63 0.52 18.00 2.02 0.02 0.00 2.90 2.12 5.00 2.45 0.56 5.125 9.00 2.43 20.39 0.00 2.00 0.02 0.51 16.00 3.14 0.12 0.00 1.42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5.80 6.12 0.18 0.22 0.12 7.00 1.40 18.00 2.125 12.83 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.06 0.08 0.46 5.60 4.00 2.80 6.60 7.00 2.10 3.00 2.12 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.80 5.00 2.02 0.87 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2.125 12.00 3.00 2.00 0.89 15.04 0.02 0.02 0.38   120  .00 0.60 9.00 2.52 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.12 10.12 0.12 0.44 6.90 2.02 0.52 30 3.02 0.43 14.12 0.83 30 1.00 2.16 0.00 2.80 7.47 5.00 2.30 5.02 0.24 0.00 2.60 8.12 8.42 0.12 0.46 6.44 OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17.12 0.14 0.84 11.45 6.

12 10.40 3.12 0.125 12.00 6.00 2.12 10.20 7.02 0.10 2.125 12.02 0.00 2.10 0.22 0.49 0.00 2.64 4.20 0.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.02 0.65 14.59 5.12 0.69 18.10 8.12 0.02 0.12 0.02 0.00 2.00 2.02 0.12 0.00 2.62 5.16 0.80 12.12 8.80 6.00 3.17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.02 0.02 0.00 2.02 0.00 2.12 6.00 2.59 5.58 5.59 6.56 0.02 0.59 0.00 3.12 0.79   121  .63 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12.40 6.08 0.02 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 9.00 2.00 2.00 2.00 18.12 0.04 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.12 0.00 2.00 1.00 2.45 0.00 2.90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.00 2.5 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.67 30 4.00 2.00 1.00 2.14 0.06 0.80 7.08 14.02 0.20 2.08 0.16 0.61 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3.81 16.06 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5.02 16.02 0.80 14.50 2.00 2.56 0.58 6.00 2.14 0.67 16.00 2.00 2.10 9.00 2.00 2.30 0.18 0.00 2.04 19.12 0.12 8.00 2.02 0.02 0.00 0.00 2.80 5.02 0.00 2.02 0.00 5.00 2.02 0.00 2.18 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.52 4.12 0.00 2.00 1.83 30 2.12 0.60 0.70 2.73 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.00 4.00 0.98 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10.02 0.00 2.00 2.125 10.60 6.

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,20 2,00 2,00 1,37 0,02 0,12 0,12 9,83 30 5,10 2,00 2,00 2,47 0,02 0,14 0,12 11,85 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,90 6,80 7,80 8,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 4,65 5,66 6,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,79 15,77 17,81 19,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,00 2,00 2,00 1,50 0,02 0,08 0,12 8,72 30 4,00 2,00 2,00 2,54 0,02 0,10 0,12 10,78 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,65 5,65 6,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,70 14,73 16,76 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,40 2,00 2,00 1,62 0,02 0,04 0,12 7,20 30 2,40 2,00 2,00 2,64 0,02 0,06 0,12 9,24 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,30 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,72 4,71 5,65 6,69 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,14 13,15 15,22 17,08

 

122 

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,80 2,00 2,00 1,55 0,02 0,14 0,12 9,63 30 4,80 2,00 2,00 2,55 0,02 0,16 0,12 11,65 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,70 6,60 7,60 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,63 4,70 5,70 6,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 13,65 15,64 17,67 19,57

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,08 0,12 8,88 30 4,20 2,00 2,00 2,52 0,02 0,10 0,12 10,96 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,72 5,73 6,76 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,77 14,80 16,84 18,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,00 2,00 2,00 1,58 0,02 0,04 0,12 7,76 30 3,00 2,00 2,00 2,61 0,02 0,06 0,12 9,80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,80 4,80 5,80 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,71 5,70 6,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,73 13,75 15,77 17,71

 

123 

 
OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,40 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,66 20 4,80 2,00 2,00 0,36 0,02 0,14 0,12 9,43 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,10 7,40 8,60 9,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,03 1,71 2,40 3,23 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,43 13,43 15,34 17,39

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,14 20 2,55 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,79 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,50 6,60 7,40 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,26 1,26 2,36 3,36 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 10,02 12,13 14,06 16,08

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16 20 1,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,40 4,50 5,60 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,65 1,60 2,56 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,25 10,32 12,40 14,22

 

124 

02 0.20 7.00 2.52 3.16 0.28 20 3.20 2.6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.40 0.20 0.44 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.01 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7.12 0.02 0.00 2.24 20 2.23 2.18 0.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.06 11.02 0.00 0.02 0.12 0.80 7.08 0.02 0.00 0.02 0.99 11.12 9.12 0.12 0.10 0.12 4.02 0.48 0.02 0.00 0.12 0.00 2.18 0.83 13.00 2.00 2.50 5.12 9.30 7.10 2.02 0.03 15.00 0.20 5.43 0.22 0.12 0.20 2.00 2.02 0.00 2.00 2.02 0.00 0.12 0.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.00 2.6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.17 1.20 0.12 0.00 0.00 2.00 0.24 0.02 0.00 1.02 0.00 0.16 0.00 2.00 2.06   125  .02 0.42 2.00 8.40 6.98 13.00 2.40 6.20 2.00 2.00 2.54 0.88 16.12 4.00 0.02 0.36 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.12 9.12 4.39 3.14 0.80 11.71 15.00 2.00 0.18 0.00 2.12 6.84 2.10 12.98 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.02 0.10 0.00 2.22 20 2.00 0.00 2.00 2.14 0.00 8.74 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6.12 6.12 0.00 0.00 2.00 2.00 2.12 0.02 0.20 2.12 7.00 2.12 1.02 0.00 0.14 0.12 0.00 2.60 1.53 3.16 0.

08 0.00 2.14 0.12 8.18 20 0.00 2.02 0.00 2.10 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.70 2.12 0.12 0.24 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.74 11.50 4.02 0.00 2.56 0.79 1.00 2.70 9.18 0.12 7.16 20 2.02 0.00 0.02 0.30 7.32 13.00 2.00 2.80 5.12 0.90 2.58 3.02 0.70 5.18 0.00 2.02 0.04 0.00 2.14 0.22 9.12 0.79 3.12 0.20 0.00 0.20 2.60 6.00 2.14 0.12 0.02 0.00 2.00 0.00 0.40 2.90 2.68 1.22 15.00 2.06 0.00 2.00 2.65 13.31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.40 2.02 0.24 20 2.55 12.78 0.00 2.00 2.00 0.00 2.2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.62 3.20 0.02 0.00 2.12 4.02 0.80 3.12 0.11 0.12 0.00 0.00 2.02 0.00 2.02 0.12 6.60 2.57 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.66 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5.00 0.02 0.12 7.80 4.12 5.55 0.10 6.00 2.00 0.16 0.00 2.00 2.12 0.12 0.00 0.00 2.12 4.02 0.00 1.02 0.10 0.10 0.54 14.68 0.00 2.02 0.50 2.02 0.00 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA 9.00 0.00 0.12 4.14 0.16 0.52   126  .12 0.56 2.00 2.00 0.00 2.23 1.02 0.12 0.33 11.57 10.00 2.60 5.

20 0.83 3.30 1.02 0.00 0.00 0.20 0.12 6.60 3.52 9.60 14.00 4.02 0.64 OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4.45 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3.90 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.12 0.67 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.95 2.12 0.52 11.00 2.13 12.08 0.50 4.00 2.00 2.62 10.72 0.14 0.00 2.66 0.66 2.20 5.00 2.00 2.02 0.60 2.12 8.12 0.12 8.18 0.66 1.60 6.02 0.00 2.00 0.00 2.02 0.44 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.12 0.00 2.40 5.69 12.00 2.12 0.00 0.00 2.00 2.24 0.00 0.00 2.00 0.83 0.02 0.22 20 0.95 1.04 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.16 0.00 0.50 2.02 0.12 0.00 2.12 0.02 0.02 0.00 2.18 0.24 20 1.63 2.64 3.02 0.12 0.71 3.00 2.15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.00 0.22 0.02 0.00 2.00 0.43 13.12 4.14 0.28 0.00 2.12 0.61 0.02 0.10 0.02 0.30 2.12 0.12 4.00 2.00 0.16 0.00 2.00 2.30 5.02 0.00 2.00 2.06   127  .00 0.02 0.13 10.28 20 1.12 7.00 6.00 2.00 2.00 2.16 0.02 0.02 0.12 4.00 2.02 0.14 0.10 0.00 2.00 2.03 14.00 2.18 0.00 1.00 2.74 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7.12 4.00 0.12 0.90 4.12 6.84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.70 2.

00 1.63 17.66 13.00 2.40 0.02 0.02 0.50 0.00 2.12 0.00 2.00 2.00 2.69 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.02 0.12   128  .16 0.20 2.08 0.12 0.12 6.00 0.18 0.00 0.12 5.80 2.66 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.44 25 5.02 0.18 12.00 2.17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.12 0.00 2.00 2.00 2.00 2.12 0.40 4.82 3.40 3.16 0.80 8.22 20 0.02 0.00 2.00 0.12 0.00 2.14 0.12 0.25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.02 0.00 2.51 4.  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5.33 9.00 2.38 2.14 0.02 0.12 0.82 0.02 0.45 2.02 0.8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.65 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12.50 3.00 2.00 2.40 5.60 15.02 0.12 0.02 0.00 2.20 5.00 2.00 6.03 14.20 2.30 25 3.80 7.02 0.00 1.12 7.12 0.67 3.10 6.00 2.00 2.08 0.00 2.12 9.00 2.10 0.12 8.39 11.00 0.00 2.05 16.14 0.20 0.10 2.125 10.10 0.00 0.67 4.00 2.02 0.02 0.34 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11.02 0.00 0.40 2.12 0.00 2.00 2.02 0.51 0.12 0.12 4.13 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.10 0.125 11.00 0.67 1.54 2.12 4.71 2.02 0.00 0.20 2.61 0.00 0.10 7.00 2.12 0.00 0.00 2.00 2.16 0.18 0.02 0.06 0.00 0.32 13.

00 2.02 0.92 3.00 0.00 2.80 2.12 4.05 0.64 14.02 0.00 2.69 25 3.02 0.78 12.78 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.20 0.9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.12 0.125 8.  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.00 2.00 2.16 0.00 2.02 0.00 2.00 2.86 2.12 5.02 0.08 0.55 4.00 2.00 2.00 1.02 0.00 2.02 0.00 0.02 0.00 2.01 14.04 0.54 3.00 0.80 6.00 1.76 16.00 2.00 2.02 0.02 0.00 2.86 0.71 12.80 7.00 2.02 0.00 2.65 0.12 0.16 0.00 2.02 9.80 2.125 10.12 0.38 0.00 2.64 4.02 0.12 0.12 0.12 0.18 0.90 12.00 0.00 0.64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.00 5.00 2.43 2.00 5.00 2.00 5.00 2.00 2.80 2.12 0.00 0.00 2.02 0.10 0.12 0.80   129  .06 0.00 1.02 0.72 14.80 6.59 25 4.12 6.70 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7.00 2.14 25 1.12 0.80 7.14 0.12 8.00 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2.00 0.00 0.00 0.12 0.00 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.10 0.35 2.55 0.00 2.18 0.81 4.02 0.77 0.02 0.00 2.14 0.80 4.20 0.02 0.125 10.00 2.00 0.00 2.72 0.50 2.00 2.02 0.12 6.67 16.00 2.62 3.12 8.02 0.00 2.12 0.40 2.

00 2.24 0.00 2.16 25 1.72 0.12 6.00 0.02 0.12 0.00 2.125 9.68 11.38 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.12 6.00 2.02 0.12 0.00 2.14 0.10 5.33 14.18 10.02 0.64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.85 4.12 0.70 2.00 0.00 2.00 2.20 2.74 0.02 0.20 2.16 0.00 2.00 0.71 4.74 4.12 0.67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10.04 0.00 2.02 0.19 14.92 25 2.02 0.41   130  .56 13.00 2.02 0.00 0.12 12.50 5.18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2.02 0.80 0.00 2.30 6.22 0.10 0.88 0.00 2.21 12.08 0.16 0.00 2.90 2.12 0.08 0.12 7.90 3.00 2.37 16.60 2.02 0.12 4.02 0.12 8.00 2.20 5.83 0.30 7.00 4.02 0.60 6.00 0.12 0.12 0.00 2.02 0.125 8.20 0.00 1.02 0.00 0.80 4.02 0.00 2.00 1.10 2.30 2.10 0.02 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.00 0.64 15.10 3.00 2.02 0.37 25 3.14 0.88 2.00 2.00 2.00 2.69 3.18 0.25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.12 0.12 0.20 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6.00 0.12 0.02 0.00 2.00 2.00 2.02 0.60 0.80 2.12 10.00 2.6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.19 0.18 0.00 2.69 2.02 0.12 0.00 2.62 2.12 4.00 1.06 0.00 2.78 3.

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,72 25 2,50 2,00 2,00 0,65 0,02 0,10 0,12 7,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,50 4,30 5,30 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,80 3,81 4,81 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,46 11,38 13,41 15,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18 25 1,20 2,00 2,00 0,81 0,02 0,06 0,12 6,21 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,20 3,00 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,83 2,92 3,92 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,25 10,16 12,18 14,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,30 2,00 2,00 0,35 0,02 0,12 0,12 5,91 25 2,60 2,00 2,00 1,03 0,02 0,14 0,12 7,97 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,75 3,77 4,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 9,90 11,87 13,91 15,95

 

131 

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,30 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,54 25 2,30 2,00 2,00 0,66 0,02 0,12 0,12 7,22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,30 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,71 2,82 3,84 4,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 9,29 11,22 13,26 15,29

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 4,18 25 1,40 2,00 2,00 0,77 0,02 0,08 0,12 6,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,40 3,20 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,80 2,90 3,90 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 8,44 10,36 12,38 14,41

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

 

132 

 
OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,30 2,00 2,00 0,55 0,02 0,04 0,12 6,03 30 2,30 2,00 2,00 1,57 0,02 0,06 0,12 8,07 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,65 3,64 4,62 5,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,97 11,98 13,99 15,97

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 5,00 30 0,00 2,00 2,00 1,89 0,02 0,00 0,12 6,03 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 0,50 1,50 2,70 3,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,72 4,59 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 7,40 9,36 11,44 13,38

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

 

133 

02 0.50 4.75 5.21 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.12 0.00 0.02 0.10 6.20 0.00 2.02 30 0.00 2.63 0.02 0.00 2.00 2.90 2.14 0.50 2.00 2.08 0.25   134  .76 0.14 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg +SIJENO TRAVA NEZRELO 9.50 5.30 2.12 6.30 2.00 1.69 3.00 2.72 0.80 2.00 2.00 1.80 4.18 0.02 0.08 0.12 0.16 0.12 0.00 2.28 12.56 17.02 0.10 2.00 2.18 0.67 0.22 0.12 0.71 5.12 0.28 10.12 0.16 16.00 0.00 2.00 2.04 0.02 0.00 2.00 2.12 12.16 0.02 0.02 0.44 0.00 2.14 14.02 0.125 8.10 4.50 7.00 2.61 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.40 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1.10 0.00 2.88 0.30 2.60 30 3.00 2.77 0.02 0.12 0.02 0.53 0.10 5.44 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10.00 2.00 2.02 0.49 13.00 2.00 2.30 2.76 4.12 0.00 2.12 0.02 0.00 0.00 1.12 5.06 0.70 5.41 14.00 2.00 2.02 0.52 15.00 2.12 0.12 7.00 2.00 0.30 3.12 6.00 2.12 9.00 2.70 4.00 0.125 11.15 30 2.50 6.72 0.12 0.02 0.125 10.6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.02 0.12 8.00 2.02 0.82 3.30 2.15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12.02 0.00 2.00 2.02 0.76 3.

12 9.00 2.22 0.00 0.00 2.00 2.10 0.14 0.02 0.00 2.18 0.125 10.00 2.04 0.16 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.33 17.12 0.00 2.02 0.00 2.02 0.12 6.80 0.20 6.12 0.68   135  .29 15.00 2.60 3.02 0.21 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8.02 0.02 0.18 0.3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.00 1.20 7.78 3.70 4.00 2.29 16.86 4.79 5.14 0.00 2.08 0.12 6.26 30 2.00 0.02 0.08 0.02 0.12 4.50 0.70 12.79 4.12 0.20 6.00 0.02 0.00 2.32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.00 2.60 2.20 5.75 3.64 0.00 2.02 0.27 14.78 5.89 10.80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1.20 0.00 2.12 0.00 2.12 0.60 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7.00 2.77 4.12 0.02 0.40 2.80 2.12 8.00 1.00 2.00 2.83 0.40 2.12 0.00 2.125 11.20 4.64 0.00 2.12 0.00 2.40 2.12 7.98 30 0.14 0.16 0.00 2.02 0.00 2.4 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.00 2.12 0.87 3.02 0.00 2.12 0.00 2.00 2.125 8.06 0.00 2.24 12.20 5.79 0.68 0.76 14.00 2.84 0.10 0.00 2.80 2.78 5.32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.12 0.00 2.02 0.00 2.02 0.25 13.02 0.02 0.12 0.36 30 3.00 2.16 0.02 0.80 0.00 1.

24 13.88 0.10 0.02 0.12 0.33 14.00 2.02 0.12 0.125 9.02 0.02 0.12 7.89 3.24 0.00 2.60 2.30 2.80 3.20 5.08 0.20 6.00 0.00 2.16 15.00 2.02 0.06 0.77 0.12 7.00 1.12 0.12 0.08 0.00 6.04 0.80 2.10 4.00 2.00 2.00 2.12 5.00 2.10 2.18 0.84 0.31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7.02 0.12 0.16 0.00 0.02 0.02 0.  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAŽA 20Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5.12 0.00 2.30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2.42 30 2.00 2.12 0.125 10.12 0.18 0.02 0.02 0.02 0.23   136  .02 0.02 0.64 0.00 2.00 2.12 13.00 2.30 2.60 0.02 0.73 0.00 5.00 2.14 0.20 0.00 2.00 2.02 0.00 2.12 0.00 2.12 9.84 3.14 0.00 2.21 11.00 2.00 2.02 0.00 2.125 11.58 0.00 2.10 3.33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.09 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6.02 0.85 5.26 16.00 2.22 0.14 0.80 5.12 6.00 2.00 1.37 15.80 0.00 6.12 0.25 30 1.38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.16 30 3.00 1.00 2.20 17.30 2.85 4.82 4.00 2.40 2.00 2.30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.02 0.30 5.16 0.2 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.00 2.20 4.90 4.37 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.30 2.00 2.90 0.10 0.10 2.30 12.83 5.00 0.12 8.12 0.

  SIJENO NEZRELO ( KOŠENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI) o POČETAK KLASANJA TRAVE o POČETAK PUPANJA LEGUMINOZE o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE DOMINANTNA VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI SIJENO SREDNJE ZRELO – POČETAK CVJETANJA SIJENO ZRELO – STVARANJE SJEMENA (KASNO KOŠENO)   137  .

.): Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životinja..): Osnovi ishrane domaćih životinja. Grubić G.. I. Novi Sad 8. Osijek – Zagreb 3.. Caput. M... Naučna knjiga. M. N. Caput. Pribičević. Zagreb 15.. Nolit.. Beograd 12.. S. IRO Naučna knjiga.): Selekcija. Zagreb 5.. Č. Trifunović G.): Krmiva. D. Bahtijarević. NIP Student. (1987.. Z.. C.. Kalivoda.. I. (1990. Katalinić.): Ishrana krava. P.): Hranidba Goveda. Kralik. G. Beograd 13. Osnova hranidbe. Beograd 16. I. G. Lazarević.... Beograd   138  . Mišković. Mužić. Petričević. Srećković. V. MP Stilos.): Hranidba domaćih životinja. Naučna knjiga. (2004. A.. Ševković.. (2004. Pejaković. Školska knjiga. (1997.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Steiner. Ocokoljić.. Grubič. Brinze. (1982.  Literatura 1. Beograd 7.. (1993. Z. Stilinović.): Ishrana domaćih životinja. (1991.): Novi sistemi procenjivanja hranljive vrednosti stočne hrane.. D. (1998. P. (1984. Rajić.. Jovanović. Z. Latinović. ishrana stoke.. Obračević. Beograd 14.): Spremanje sjenaže. (1998. Grbeša.krmne smjese. Č. S.): Ishrana visokoproizvodnih krava. R. Banja Luka 2..): Stočarstvo.. Glas.): Govedarstvo. Zagreb 10. I. Zagreb 6. Obračević. Institut PKB Agroekonomik. M. Hrvatsko agronomsko društvo. Jurić.j M. S. Školska knjiga...): Krmiva.. (1998. D.. (2000.): Krmno bilje. M. Adamović. (1996. Zagreb 9. ishrana i muznost goveda. Feldhofer. (1996.. Koljajić. Kalivoda. (1974... Poslovna zajednica za proizvodnju stočne hrane. A. (1986. Nikolić. E. B. Zagreb 11.. D. Čaušević. Zagreb 17. Zagreb 4. Celeber. Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola. J.): Leptiraste biljke u ishrani stoke. Brčić..

. (1987.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Govedarstvo – monografsko delo.  18. Beograd   139  . D. Zeremski.

      PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS  ACTIVITY)  FARMA Sarajevo  Kolodvorska 12  Phone. 033 722 090  Fax. 051 327 530  Fax.bosniafarma. 035 277 520  Fax.051 327 532  FARMA Mostar  Buna bb      www.035 277 521  FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb  Phone.033 661 562  FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A  Phone.ba .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times