Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla

Sejfudin Agić

LINEARNA ELEKTRONIKA

za III razred elektrotehničke škole
-skriptaTuzla, septembar/rujan 2005

SADRŽAJ
I. POGLAVLJE: UVOD U LINEARNU ELEKTRONIKU 1. UVOD II. POGLAVLJE: PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 2.1. LINEARNI REŽIM RADA TRANZISTORA 2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA 2.3. PARAZITNI KAPACITETI 2.4 GRANIČNA FREKVENCIJA 2.4.1. Spoj zajednička baza 2.4.2. Spoj zejednički emitor 2.5. TRANZISTOR KAO ČETVOROPOL 2.5.1. z-parametri 2.5.2. y-parametri 2.5.3. h-parametri 2.5.4. Označavanje parametara 2.5.5. Izračunavanje h-parametara iz statičkih karakteristika 2.5.6. Statički parametri tranzistora 2.5.7. Praktične ekvivalentne šeme III POGLAVLJE: FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 3. FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 3.1. PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE FET-a 3.2. REALNI PARAMETRI FETA 3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA 3.4. EKVIVALENTNA ŠEMA FETA 3.5. PROBOJ FETA IV POGLAVLJE: MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 4. MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 4.1 PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE 4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom 4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA V POGLAVLJE: OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 5. OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 5.1. POJAČANJE SNAGE 5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAČAVAČA 5.3. POJAČANJE NAPONA I STRUJE 5.4. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA 5.5. LINEARNA IZOBLIČENJA 5.6. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIČENJA 5.7.VRSTE POJAČAVAČA 5.7.1. Pojačavači A, B, AB i C klase VI POGLAVLJE: ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 6. ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 6.1. OSNOVNA POJAČAVAČKA KOLA I GRANICE RADA 6.1.1. Pojačavač sa fetom 6.1.2. Pojačavačko kolo sa tranzistorom 6.2. RADNA TAČKA I RADNA PRAVA 6.2.1. Radna tačka i radna prava feta 6.2.2. Radna tačka i prava tranzistora 6.1.3. Prenosna karakteristika pojačavača 6.1.4. Statička i dinamička radna prava 6.3. ISTOSMJERNI REŽIM RADA FETA 6.3.1. Jednostepeni pojačavač sa fetom 6.4. ISTOSMJERNI REŽIM RADA MOSFETA 6.5. ISTOSMJERNI REŽIM RADA TRANZISTORA 6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAČKE TRANZISTORA 6.6.1. Stabiliziranje radne tačke tranzistora naponskom povratnom spregom 6.6.2. Stabiliziranje radne tačke strujnom povratnom spregom 6.6.3. Stabiliziranje radne tačke diodama 6.6.4. Stabiliziranje radne tačke termistorom – temperaturno zavisnim otporom VII POGLAVLJE POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 7. POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 7.1. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM SORSOM 3. 4. 5. 6. 6. 7. 7. 10. 10. 11. 11. 12. 12. 13. 14. 14. 15. 15. 18. 19. 19. 22. 22. 22. 23. 24. 25. 25. 27. 28. 29. 30. 30. 30. 30. 32. 32. 33. 34. 34. 36. 37. 37. 37. 37. 38. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 44. 45. 45. 47. 48. 49. 50. 51. 51.

7.1.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama 7.1.2. Pojačavač sa fetom na niskim frekvencijama 7.1.3. Pojačavač sa fetom na visokim frekvencijama 7.2. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM DREJNOM 7.2.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama 7.2.3. Pojačanje na visokim frekvencijama 7.3. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA NA AMPLITUDSKA IZOBLIČENJA 7.4. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM EMITOROM 7.4.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama 7.4.2. Pojačanje na niskim frekvencijama 7.4.3. Pojačanje na visokim frekvencijama 7.5. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM 7.5.1. Naponsko pojačanje na srednjim frekvencijama 7.5.2. Naponsko pojačanje na niskim frekvencijama 7.5.3. Naponsko pojačanje na visokim frekvencijama 7.6. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENOM BAZOM VIII POGLAVLJE: POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 8. POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 8.1. DARLINGTONOVA SPREGA TRANZISTORA 8.2. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA 8.3. KASKODNI POJAČAVAČI 8.4. POJAČAVAČI SA AKTIVNIM OPTEREĆENJEM 8.4.1. FET umjesto RC 8.4.2. Izvor konstantne struje umjesto RC 8.4.3. Aktivno opterećenje mosfet pojačavača 8.5. DIFERENCIJALNI POJAČAVAČ 8.5.1. DP sa otporom umjesto izvora konstantne struje 8.5.2. Izvedba diferencijalnog pojačavača 8.6. POMJERAČI NAPONSKOG NIVOA IX POGLAVLJE: NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 9. NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 9.1. POJAČAVAČI KLASE A 9.1.1. Pojačavač klase A sa neposrednim otpornim opterećenjem 9.1.2. Pojačavač klase A sa transformatorom 9.1.3. Izobličenja u pojačavaču klase A 9.1.4. Simetrični pojačavač klase A 9.2. POJAČAVAČ KLASE B 9.2.1. Princip rada pojačavača u B klasi 9.2.2. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva 9.3. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA X POGLAVLJE: SELEKTIVNI POJAČAVAČI 10. SELEKTIVNI POJAČAVAČI 10.1. SELEKTIVNI POJAČAVAČ SA FETOM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 10.2. POJAČAVAČ SA TRANZISTOROM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 10.3.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA NA RAD SELEKTIVNOG POJAČAVAČA 10.4. PRIMJENA VIŠE OSCILATORNIH KOLA 10.5. NEUTRALIZACIJA XI POGLAVLJE: POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 11. POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 11.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 11.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAČANJA 11.3. UTICAJ NA GRANIČNE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA 11.4. UTICAJ NA IZOBLIČENJA I SMETNJE 11.5. LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 12. LITERATURA

52. 53. 54. 55. 55. 56. 56. 58. 58. 59. 59. 59. 60. 61. 61. 61. 63. 64. 64. 65. 66. 67. 67. 67. 68. 68. 69. 70. 70. 73. 74. 74. 74. 75. 76. 77. 79. 79. 81. 82. 85. 86. 86. 87. 88. 89. 89. 91. 92. 92. 94. 94. 95. 96. 98.

Uvod u linearnu elektroniku poglavlje 1 Direktno spregnuti pojačavč klase B (AB) sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom .

Polovinom XIX vijeka se pojavio tačkasti tranzistor i otpočela masovna proizvodnja i upotreba tranzistora u elektronskim kolima. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP – 40V 1A) Na žalost. Muamer Halilčević. Muhamed Herić. Slika 1. tj. Razvijajući se sama i nalazeći primjenu u nauci i tehnici. elektronikom je počela da se naziva i oblast primjene elektronskih cijevi.4 Bipolarni tranzistor za veće snage Proizvodnja planarnih tranzistora. i to prvenstveno u vezi sa kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima. element koji je mogao pojačati signal.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350 Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim tehničkim disciplinama. Mirza Beriša.3A) TO-92 Slika 1. kondenzatori i otpornici. Pošto nije napisan prihvatljiv udžbenik za predmet Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni doprinos autora da prevaziđu taj problem i omogući učenicima i svim zainteresiranim lakše praćenje i savlađivanje nastave iz ovog predmeta. Jasmin Mešić. kao prvi aktivni element. MOSFET BSS 89 (200V 0. UVOD Prvobitno značenje riječi elektronika odnosilo se na oblast fizike u kojoj su se proučavale fizičke pojave u vezi sa kretanjem elektrona. Jasmin Dedić. tranzistora. što manja težina i što je moguće pouzdaniji rad elektronskih sistema. a kasnije sa kretanjem elektrona i u metalima.UVOD 4 1. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28 Slika 1. elektronika je doprinijela razvoju nauke i tehnike uopšte. već je u životu susrećemo na svakom koraku. a zahvaljujući zahtjevima armije i vasionskih istraživanja. Mario Marjanović.6. elektronskih kola. Početak datira od polovine XIX vijeka sa prvim proučavanjima poluprovodnika. Edis Malkočević. Danas elektronika proučava pojave i u elementima elektronskih kola i u samim elektronskim kolima.2 A) TO-92 Slika 1. Početkom XX vijeka pronađena je elektronska cijev – trioda. Na izradi skripte i pripremi materijala doprinos su dali učenici trećeg razreda: Adin Hadžiosmanović. ukazala je na mogućnost izrade čitavog kola na jednoj silicijumskoj pločici jer su se pored tranzistrora mogli realizirati i diode. Emir Huseinović.1 Vanjski izgled poluprovodničke diode Slika 1. pri kojoj se na jednoj pločici silicijuma istovremeno pravi veliki broj Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta Elektronika za III razred i odlukom Nastavničkog vijeća Elektrotehničke škole u Tuzli dozvoljena za internu upotrebu.3. Adnan Ibrahimović i Nedim Hodžić Slika 1. elektronika se naglo razvijala prema kritetijumima: što manje dimanzije. Slika 1. Za vrijeme drugog svjetskog rata.5 FET BS 208 (200V 0.

Parametri i ekvivalentne šeme tranzistora poglavlje 2 U1=h11I1+h12U2 I2=h21I1+h22U2 Ekvivalentna šema tranzistora sa h-parametrima LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

To je tangenta u tački A.1. Tačku A nazivamo: radna tačka. u kojoj statičku karakteristiku možemo aproksimirati pravom. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . promjene napona neće biti simetrične. odnosno struje ili uzrokovana nekim drugim talasnim oblikom obično signalom koji je ekvivalentan ljudskom govoru. a na slici 2. b-u području velikih promjena napona i struja (veliki signal) sječica i tangenta se ne poklapaju c – na dijagramu kolektorske struje Slika 2. Prilikom definiranja parametara. Za toliki signal ulaz tranzistora ne možemo smatrati linearnim. Sječica kroz tačke B i C više se ne poklapa sa tangentom u A.1b grafički je prikazan kolektorski napon. Malo slovo u indeksu označava da se radio o izmjeničnoj. tangenta i sječica se poklapaju.1a data je šema veze tranzistora.1c kolektorska struja. a – na šemi prostog tranzistornog kola b – na dijagramu kolektorskog napona i Slika 2. efektivnu vrijednost izmjenične veličine i amplitudu izmjenične veličine.2a vidi se da se sječica koja prolazi kroz tačke B i C poklapa sa tangentom u A. Ovo poklapanje je utoliko bolje ukoliko je amplituda izmjeničnog signala manja. Da bismo ga mogli smatrati linearnim. Na slici 2.1. to jest odnos istosmjernih napona na tranzistoru i istosmjernih struja kroz tranzistor. ali u ovom poglavlju smatraćemo ga linearnim u odnosu na izmjenični signal. Ona je određena istosmjernom strujom i istosmjernim naponom. kod koga je |+DI|=|-DI|. Na slici 2. izmjenični signal mora da ima malu amplitudu. vidi se i da su promjene struje i napona simetrične |+DI|=|-DI|. pa pored istosmjerne komponente imamo i izmjeničnu komponentu napona. Linearna karakteristika u području male promjene napona i struje.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 6 2. ako se tačka na karakteristici koja nam određuje napon i struju pomjera korak po karakteristici od tačke B do tačke C. Vidi se da je |+DU|¹|-DU|.3 vidi se da se Na slici 2. karakteristiku u tom području možemo aproksimirati pravom.2a vidi se da. 2.2a. PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA Do sada je trebalo da smo analizirali statički režim rada tranzistora. napon je proporcionalan struji. U oblasti karakteristike. Ova promjena može biti i periodična. Pored toga. mora se naznačiti za koju radnu tačku se određuju. to su emitorski istosmjerni napon i emitorska istosmjerna struja. |+DU|=|-DU|). Na slici 2. Koeficijenat proporcionalnosti dvije veličine (u ovom slučaju napona i struje) nazvaćemo – parametar tranzistora. a veliko istosmjernu veličinu. Malo slovo označava trenutnu vrijednost. Označavanje struje i napona Dovedemo li na ulaz istog tranzistora veliki signal (slika 2. a veliko da je istosmjernoj veličini. napon pobudnog generatora Ub i istosmjerne i izmjenične komponente ulaznih i izlaznih napona i struja. LINEARNI REŽIM RADA TRANZISTORA U teoriji smo do sada posmatrali tranzistor kao nelinearni element s obzirom na njegove statičke karakteristirke. U ovom poglavlju ćemo analizirati dinamički režim rada. Na slici 2. U našem slučaju.2b). odnosno ponašanje tranzistora pri promjeni istosmjernog napona ili struje uzrokovanog promjenog ulaznog napona. vrijedi: DUE = re DIE ili za izmjenični signal: Ue = re Ie Dakle. Na šemi su označeni naponi napajanja kolektora UCC i baze UBB.

emitora i kolektora nacrtati ekvivalentnu šemu kao na slici 2. Serijski otpor emitera ree smo zanemarili.3 Parametar DU/DI zavisi od položaja radne tačke 2. Ebers-Molov model tranzistora. To je. Ako su izmjenične komponente male. u idealiziranom slučaju.4. jer je on kod svih tranzistora vrlo mali. Diodu u emitorskom kolu možemo zamjeniti sa otporom (diferencijalnim otporom diode). Kako nam istosmjerne veličine određuju radnu tačku i ostaju konstantne.6b nacrtana je ekvivalentna šema tranzistora za izmjenični signal. U aktivnom području rada tranzistora.4 Ekvivalentne šeme tranzistora Emitorski otpor re je diferencijalni otpor emitorskog spoja iznosi: U re = T 1 IE Kao što se vidi.5. Slika 2. Ekvivalentna šema tranzistora u kojoj su prikazani serijski i paralelni otpori poluprovodnika kao i struje direktnog polariziranja emitorskog PN spoja . jer je struja inverznog polariziranja emitora IR=0. q-količina naelektrisanja. u stvari. Osim toga. Na ulaz tranzistora je doveden istosmjerni napon U EB. tzv. model kome smo dodali serijske i paralelne otpore poluprovodnika.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA Realni parametri su oni koji ne dovode do faznog pomjeranja između veličina čiji odnos oni određuju. Kvantitativna analiza pojava u tranzistoru koja bi obuhvatila sve pojave koje se dešavaju je praktično neostvariva. možemo smatrati da su zavisnosti između izmjeničnih struja i napona linearne.6 T .ekvivalentna šema tranzistora: a – za velike signale. Na slici 2.6a). pošto je kolektorski spoj invezno polariziran možemo izostaviti diodu iz kolektorskog kola i umjesto nje staviti otpornik rc (slika 2.IF i inverznog polariziranja kolektorskog PN spoja IR je prikazana na slici 2.025V. emitorski spoj je direktno.5 T – ekvivalentna šema tranzistora Ova ekvivalentna šema se može uprostiti. b – za inverzno polariziranje i c – za sva polariziranja (Ebers – Molov model tranzistroa) Slika 2. Slika 2. a kolektorski spoj inverzno polariziran. a na kolektoru će biti i izmjenični napon Ucb. Na slici su predstavljene struje direktne IF i inverzne polarizacije IR. b – za male signale a – za direktno polariziranje. ovaj otpor zavisi od emitorske struje (slika 2. Ebers-Molov LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Na sobnoj temperaturi UT=0. kao i zajednička predstava procesa.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 7 parametri definirani za razne radne tačke (A1 i A2) međusobno razlikuju (DU1/DI1 razlikuju se od DU2/DI2). Tako možemo. zanemarivši otpore poluprovodnika baze.7). Pod uticajem ovog napona. Međutim. poteći će emitorska struja Ie. možemo posmatrati fizičke procese koji se dešavaju i prema tome realizirati ekvivalentne šeme koje će opisivati takve pojave. Slika 2. 1 Napon UT=kT/q (k-Bolcmanova konstanta. To je potencijalna razlika koja može zaustaviti naelektrisanu česticu sa prosječnom termičkom kinetičkom energijom. možemo ih izostaviti iz dalje analize. T-temperatura) se naziva termički napon.

Ukoliko je koncentracija primjesa u kolektoru velika.9 Zavisnost kolektorskog otpora Bazni otpor rbb je poprečni otpor baze. Naime. pri konstantnoj emitorskoj ili baznoj struji. vezane paralelno. Prilikom proticanja kolektorske struje u bazi se nagomilavaju nosioci. tj. Pri malim strujama. zavisiće od njega faktor strujnog pojačanja. Kolektorski otpor rc ima dvije komponente. Samim tim što kolektorska struja. a raste sa kolektorskim naponom. Prva potiče od toga što se kolektorskim naponom mijenja širina baze. rc' i rC''. uslijed čega se njena otpornost smanjuje. Ostaje da nešto kažemo i o faktoru strujnog pojačanja. otpor od kontakta baze do emitorskog spoja.9a data je zavisnost kolektorskog otpora od kolektorske struje.9b zavisnost kolektorskog otpora od kolektorskog napona. ali zavisi od kolektorskog napona. Pri velikim strujama. Ovaj drugi otpor je vrlo veliki i iznosi nekoliko MW. PARAZITNI KAPACITETI Svaki PN spoj ima barijerni kapacitet. 2.8). pod uticajem kolektorskog napona baza se sužava. manjinskim nosiocima treba kraće vrijeme da prođu kroz bazu. poprečni presjek se smanjuje. uslijed povećane koncentracije nosilaca u bazi (povećanje provodnosti) smanjuje se koeficijent injekcije. Na niskim frekvencijama i on je realan parametar. Povećanjem kolektorskog napona. Ovaj otpor možemo podjeliti na dva dijela: pri dio rbb1 od kontakta baze do ivice emitorskog PN spoja (slika 2. Kako struja sa naponom raste. Ovaj otpor ne zavisi od kolektorske struje. a drugi zavisi. a na slici 2.8 Bazni poprečni rbb i kolektorski serijski rcc otpori Slika 2.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 8 Slika 2. koju smo zanemarivali. to će rasti i faktor strujnog pojačanja. pa se smanjuje i faktor strujnog pojačanja. a koja povećava samo baznu struju.8) i drugi dio ispod emitorskog PN spoja rbb2. a debljina kolektorske oblasti mnogo veća od kolektorske prelazne oblasti. pa se otpor sa porastom kolektorskog napona povećava. koji zavisi od toga da li je izvršeno obogaćivanje primjesama PN spoja izvršeno skokovitom raspodjelom koncentracije ili linearnom raspodjelom koncentracija. zavisi od kolektorskog napona. Tako se barijerni kapacitet skokovitog spoja može izračunati kao: S C=e d gdje je: d – ukupna širina barijerne oblasti d=dp+dn LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .3. Na slici 2. Porast faktora strujnog pojačanja nastaje uslijed toga što se baza smanjuje. Kolektorski serijski otpor rcc je otpor kolektorske oblasti od kolektorskog kontakta do kolektorskog spoja (slika 2. pa će ih se manje u bazi rekombinirati. promjena serijskog otpora uslijed promjene kolektorskog napona je zanemarivo mala. uslijed generativnog rekombiniranja struje. Prvi dio ne zavisi od uslova rada tranzisora. kolektorska oblast će se smanjivati. Faktor strujnog pojačanja će zavisiti od kolektorske struje.7. faktor strujnog pojačanja će se smanjivati sa smanjenjem kolektorske struje. povećava se i kolektorska prelazna oblast. U dosadašnjem izlaganju pretpostavljali smo da faktor strujnog pojačanje ne zavisi od napona i struje. rc opada sa kolektorskom strujom. pa se i bazni otpor smanjuje. Zavisnost emitorskog otpora od emitorske struje a – zavisnost od kolektorske struje b – zavisnost od kolektorskog napona Slika 2. te će se smanjivati i kolektorski serijski otpor. a druga je otpor inverzno polariziranog kolektorskog spoja. pa ako se prelazna oblast širi na račun kolektorske oblasti.

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

9

Barijerni kapacitet skokovitog spoja kvadratnog korjena napona barijere

je

funkcija

Kod linearne promjene prelaženja sa P na N tip poluprovodnika je postepeno pa se koncentracija primjesa mijenja linearno, pri čemu je dn=dp=1/2d. Barijerni kapacitet linearnog spoja funcija je kubnog korjena iz napona barijere. Prema tome, kod tranzistora postoje emitorski i kolektorski barijerni kapaciteti: Cej -barijerni kapacitet emitorskog spoja ili emitorski barijerni kapacitet, Ccj -barijerni kapacitet kolektorskog spoja ili kolektorski barijerni kapacitet. Treba napomenuti da je emitorski barijerni kapacitet pri direktnom polariziranju emitorskog spoja, a kolektorski pri inverznom polariziranju kolekorskog spoja. Oba ova kapaciteta zavise od napona. Sa povećanjem direktnog napona smanjuje se barijera, te kapacitet raste. Sa porastom inverznog napona kapacitet se smanjuje. Emitorski spoj je direktno polariziran. U bazi postoje nagomilani nosioci, prema tome postoji i difuzioni kapacitet. Vidjeli smo da se pri direktnom polariziranju povećava koncentracija manjinskih nosilaca. U stvari, manjinski nosioci se nagomilavaju sve dotle dok se između injekcije i rekombinacija na uspostavi ravnoteža stanja. Promjenimo li napon, promjeniće se i količina nagomilanih nosilaca. Kako su ovi nosioci naelektrisani, promjenom količine nagomilanih nosilaca mijenja se i količina elektriciteta, što znači da se promjenom napona mijenja i količina elektriciteta. Pojava je analogna punjenju i pražnjenju kondenzatora pa je nazivamo difuzioni kapacitet2 Ukupni emitorski kapacitet jednak je zbiru emitorskog barijernog Cej i emitorskog difuzionog kapaciteta Ced: Ce=Cej + Ced
b – zavisnost Cei od kolektorskog napona Slika 2.10 Emitorski difuzioni kapaciteta

Na slici 2.10 data je zavisnost emitorskog difuzionog kapaciteta od struje i napona. Emitorski difuzioni kapacitet linearno raste sa strujom. To je i razumljivo, jer porastom struje raste i količina nagomilanih nosilaca u bazi. Sa porastom kolektorskog napona smanjuje se širina baze, pa će se smanjivati i količina nagomilanih nosilaca, a to znači da će se sa porastom kolektorskog napona smanjivati emitorski difuzioni kapacitet. Inverzno polarizirana dioda nema difuzioni kapacitet jer nema nagomilanih nosilaca. Kolektorski spoj je inverzno polariziran. Međutim, u bazi ima nagomilanih nosilaca. Povećanjem kolektorskog napona smanjuje se baza, pa se smanjuje i količina nagomilanih nosilaca u njoj. Na slici 2.11 prikazana je raspodjela nosilaca u bazi.

Slika 2.11 Promjenom kolektorskog napona mijenja se količina elektriciteta u bazi, te postoji kolektorski difuzioni kapacitet

Na slici 2.12 date su zavisnosti kolektorskog difuzionog kapaciteta od kolektorske struje i kolektorskog napona. Kao što se vidi, ta zavisnost odgovara zavisnosti emitorskog difuzionog kapaciteta od istih veličina.
a – zavisnost Cei od emitorske struje

Dok je barijerni kapacitet po prirodi identičan kapacitetu kondenzatora sa oblogama, ova vrsta kapaciteta je samo spolja posmatrano slična. U ovom slučaju i pozitivan i negativan elektricitet se nagomilavaju na istom mjestu, tj. i šupljine i elektroni se nagomilavaju u bazi sa iste strane dielektrika.

2

Ukupni kolektorski kapacitet jednak je zbiru kolektorskog barijernog Ccj o kolektorskog difuzionog Ccd kapaciteta. Cc=Ccj + Ccd

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

10

sadrži dvije komponente, realnu Ier koja protiče kroz emitorski otpor re i imaginarnu Iec koja protiče kroz emitorski kapacitet Ce. (slika 2.14). Zanemarimo li struju elektrona, prva komponenta prestavlja struju šupljina koja svojim većim dijelom pristiže do kolektora. Druga predstavlja struju punjenja i pražnjenja barijernog i difuzionog kapaciteta.

a - zavisnost Ccj od kolektorske struje

Slika 2.14. Komponente emitorske struje (uz objašnjenje granične frekvencije)

b - zavisnost Ccj od kolektorskog napona Slika 2.12. Kolektorski difuzioni kapaciteta

Na slici 2.13 data je kompletna ekvivalentna šema tranzistora za male izmjenične signale. Emitorski kapacitet Ce vezan je paralelno emitorskom otporu re a kolektorski – paralelno kolektorskom otporu r c i izvoru struje aIe. Ovu šemu možemo koristiti i na višim frakvencijama. Potrebno je još vidjeti šta je sa faktorom strujnog pojačanja na visokim frekvencijama.

Dok prva komponenta potiče od nosilaca koji prolaze kroz emitorski spoj i više se ne vraćaju nazad, bilo da nosioci pređu kolektorski spoj, bilo da rekombiniraju, u bazi, dotle se nosioci koji su mijenjali širinu barijere (punili i praznili barijerni kapacitet), ili su služili za promjenu količine nagomilanih nosilaca (punili i praznili difuzioni kapacitet), vraćaju u generator kada se promjeni polaritet izmjenične komponente emitorskog napona. Prema tome, kolektorska struja proporcionalna je struji kroz emitorski otpor. Ova struja je jednaka emitorskoj struji na niskim frekvencijama pri kojima se struja kroz emitorski kapacitet može zanemariti. Obilježimo li sa a0 faktor strujnog pojačanja, baznog spoja, pri niskim frekvencijama, slijedi: I a0 = c I er Na bilo kojoj višoj frekvenciji zbog proticanja struje kroz kondenzator imamo: I a 0 I er a= c = . Ie I er + I ec Prema slici 2.14 je:
I er = Ie , 1 + jwC e re

Slika 2.13. Ekvivalentna šema tranzistora u baznoj vezi na visokim frekvencijama (T - ekvivalentna šema)

2.4 GRANIČNA FREKVENCIJA
Uslijed kapacitivnih efekata u tranzistoru, rad tranizistora će zavisiti od frekvencije. Najprije ćemo ispitati uticaj frekvencije na faktor strujnog pojačanja.

pa je faktor stujnog pojačanja: a0 a= . 1 + jwC c re Stavljajući da je vremenska konstanta: 1 re C e = , wa faktor strujnog pojačanja je onda: a0 a0 . a= ili a = w f 1+ j 1+ j wa fa Veličina fa naziva se – granična frekvencija, a wa kružna granična frekvencija tranzistora u baznoj vezi. To su frekvencije pri kojima faktor strujnog pojačanja a po svojoj apsolutnoj vrijednosti opadne za 3 dB, odnosno za 1/Ö2 » 0,707 (70,7%) puta. Na graničnoj frekvenciji kada je f=fa, biće a=a0/Ö2.

2.4.1. Spoj zajednička baza
Poznato je za baznu vezu (spoj ZB) da faktor strujnog pojačanja a iznosi: I a= c Ie Pod uticajem napona na emitorskom spoju proticat će emitorska struja Ie. Ova struja je kompleksna veličina i

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

11

Kako je u germanijumu i silicijumu difuziona konstanta elektrona za oko dva puta veća od difuzione konstante šupljina, to pri istim ostalim uslovima NPN tranzistori imaju veću graničnu frekvenciju od odgovarajućih PNP tranzistora. Isto tako, pošto Ge ima veću difuzionu konstantu od Si, pod istim pod istim ostalim uslovima Ge tranzistori imaju višu graničnu frekvenciju od odgovarajućih Si tranzistora. Treba naglasiti da je pri normalnom radu tranzistora vremenska konstanta emitora mnogo manja od vremenske konstante baze. Vremenska konstanta emitora dolazi do izražaja jedino pri vrlo maloj emitorskoj struji.

između napona na njegovim krajevima i struja koje protiču kroz te krajeve. Ukoliko su zavisnosti između struja i napona linearne, potrebno je poznavati parametre četvoropola/četvorokrajnika. Četvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja (slika 2.15). Na ulazu su napon U1 i struja I1, a na izlazu napon U2 i struja I2. Od ove četiri veličine dvije bilo koje veličine mogu se izabrati za nezavisno promjenljive. Druge dvije su tada zavisno promjenljive. Ovo se može dobiti pomoću 6 kombinacija u kojima su U1 i U2, I1 i I2, I1 i U2 nezavisno promjenljive. Parametri četvoropola u prvom slučaju će biti admitansa, u drugom slučaju impedanse, a u trećem slučaju biće hibridni parametri (jedan impedansa, jedan admitanca, a dva neimenovani brojevi). Tranzistor ima tri kraja, ali se može analizirati kao četvoropol, uzevši da jedan kraj bude istovremeno i u ulaznom i u izlaznom kolu (slika 2.15).

2.4.2. Spoj zajednički emitor
Poznato je, također, da za emitorsku vezu faktor strujnog pojačanja b iznosi: I b= c Ib Faktor strujnog pojačanja za emitorsku vezu takođe zavisi od frekvencije. Da bismo našli zavisnost faktora strujnog pojačanja za emitorsku vezu od frekvencije, krenimo od veze između faktora strujnog pojačanja u spoju zajednički emitor - b i zajednička baza - a. Iz slijedećih relacija dolazimo do jednačine veze:

ČETVOROPOL

Slika 2.15 Četvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja

I I Ie = Ic + Ib , b = c , a = c , Ib Ie

koja glasi:
b= a , 1-a

Sad je:
a b= = 1-a a0 1 - a0 b0 . = f f 1+ j 1+ j (1 - a0 )fa fb
a – emitorska veza (spoj ZE)

Veličina:
fb = (1 - a 0 )f a = fa , 1 + b0
b – bazna veza (spoj ZB)

je granična frekvencija tranzistora u emitorskoj vezi. Kao što se vidi, granična frekvencija tranzistora u emitorskoj vezi fb je mnogo manja od granične frekvencije tranzistora u baznoj vezi fa. Frekvencija na kojoj se faktor strujnog pojačanja izjednači sa jedinicom naziva se – granična frekvencija f1.

2.5. TRANZISTOR KAO ČETVOROPOL3
Električno kolo je moguće proučavati i ako se izvjestan njegov elemenat nedovoljno poznaje. Ne moramo znati na kom principu radi, ne moramo znati ni šta je taj elemenat, pa ni to da li je elemenat prost ili je složen od više prostih elemenata. Potrebno je da znamo izvjesne njegove osobine, odnosno da znamo zavisnost,
3

c – kolektorska veza (spoj ZC) Slika 2.16 Tranzistor kao četvoropol

Analiza tranzistorskih kola sa bilo kojom vezom tranzistora je ista ako se tranzistor tretira kao četvoropol. Jedino u konačne jednačine treba unijeti odgovarajuće parametre (slika 2.16). Za analizu rada tranzistora na visokim frekvencijama najviše se koriste y-parametri, a na nižim frekvencijama

U literaturi se može sresti naziv - četvorokrajnik

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Tada je U2=0. parametri će imati prirodu impedansi: U1=z11I1+z12I2.0 Stavljajući da je izlazni napon u jednačini jednak nuli. Stavljajući da je ulazni napon u jednačini jednak nuli. jednačine tranzistora kao četveropola su: I1=ƒ1(U1. Prvi indeks parametra označava u kom kolu je taj parametar: 1 znači u ulaznom. Povratni parametar je: z12 º zr = U1 I1 = 0 .5. Zbog toga se umesto indeksa 12 često stavlja indeks r.1. ovaj parametar je ulazna admitanca četvoropola. U2=z21I1+z22I2. Ako je ta zavisnost linearna dobićemo da su ulazna i izlazna struja proporcionalne ulaznom i izlaznom naponu. dobijamo: I y 21 = 2 U2 = 0 U1 Ovo je prenosni parametar četvoropola.5. Drugi indeks označava uz koju nezavisnu promenjivu stoji parametar. koju smo izveli iz Ebers-Molovog modela. Ipak radi prostije i razumljivije analize krenut ćemo od jednačina sa z-parametrima. Koeficijenti proporcionalnosti će imati prirodu admitanci pa možemo napisati sistem od dvije jednačine: I1=y11U1+y12U2. Ulazni parametar je: z11 U º zi = 1 I1 I2 = 0 . pa se često umjesto indeksa 11 stavlja indeks i (eng.23 Ekvivalentna šema tranzistora sa z parametrima 2. jer predstavlja povratno dejstvo izlaznog kola na ulazno kolo. y12 º yr Slika 2. pa je: I y11 = 1 U2 = 0 U1 Prema tome. Umjesto indeksa 21 često se stavlja i indeks f.U2). y-parametri Ako tražimo zavisnost ulazne i izlazne struje od ulaznog i izlaznog napona. U novije vrijeme se ponovo koristi T ekvivalentna šema. z-parametri Definiramo li zavisnog ulaznog i izlaznog napona od ulazne i izlazne struje. Slika 2. I2=y21U1+y22U2. pa je: Y21 º yf Slika 2.17 Definiranje i mjerenje Y11 Prenosni parametar je: z21 º z f = Izlazni parametar je: z22 U º z0 = 2 I2 I1 = 0 . Prema tome z-parametri su definirani tako da su ili ulaz (I1=0) ili izlaz (I2=0) otvoreni.18 Definiranje i mjerenje Y12 Slika 2.2.a 2 u izlaznom kolu.23). Ovaj parametar nazivamo i ulaznim parametrom četvoropola. input). a u ovom slučaju prenosna admitanca. I2=ƒ2(U1. dobijamo: I y12 = 1 U1 = 0 U2 Ovo je povratni parametar četvoropola. dok se z-parametri rijetko koriste.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 12 h-parametri. I2 U2 I1 I2 = 0 .U2). Dakle: y11 º yi 2. Na osnovu sistema jednačina za z-parametre možemo nacrtati ekvivalentnu šemu četvoropola predstavljenog z-parametarima (slika 2.19 Definiranje i mjerenje Y21 LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Da bismo vidjeli šta predstavlja pojedini parametar uzmimo prvo da je izlaz četvoropola kratko spojen.

24.20 pokazano je i kako se oni mogu mjeriti.22 Ekvivalentna šema tranzistora sa y parametrima Prema prvoj jednačini iz sistema jednačina za y parametre ulazna struja ima dvije komponente.3. a u ovom slučaju izlazna admitanca.25). broj.20 Definiranje i mjerenje Y22 Na slici 2. 2. koji daje komponentu izlazne struje zavisnu od ulaznog napona. jeste: Slika 2.24 Definiranje parametra h11 = hi Slika 2. h12 º hr = U1 U2 I1 = 0 Slika 2. Definiran je za Slika 2. to je struja kroz ulaznu admitancu y11. a na slikama 2. Dakle. Prva je proporcionalna ulaznom naponu i. što omogućava i tačno mjerenje. ali nije jednak z11. dobijamo: I y 22 = 2 U1 = 0 U2 Ovo je izlazni parametar četvoropola.17 – 2. kao što je dato na slici 2.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 13 Stavljajući da je ulazni napon u jednak nuli. Umjesto indeksa 22 često se stavlja i indeks 0 (eng. a zbog velike izlazne impedanse jednostavno održavati konstantan izlazni napon.21 Definiranje y parametara Na osnovu definiranih jednačina četvoropola sa y parametrima možemo nacrtati slijedeću ekvivalentnu šemu. output): Y22 º y0.5.22. Ulazni parametar. Na ekvivalentnoj šemi ovu komponentu ulazne struje možemo predstaviti strujnim generatorom. Povratni parametar je definiran za otvoren ulaz i neimenovan je broj (slika 2.26 Definiranje parametra h21 = hf LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Ulazni parametar ima prirodu impedanse. Prema drugoj jednačini iz sistema jednačina za y parametre u izlaznom kolu su izlazna admitanca y22 i strujni generator y21U1. Ove promjenljive se biraju radi toga što je zbog male ulazne impedanse jednostavno održavati konstantnu ulaznu struju. Slika 2.26 I h21 º hf = 2 U2 = 0 I1 je takođe neimenovan kratkospojeni izlaz.21 je prikazano način definiranja y parametara. slika 2. parametarske jednačine tranzistora će biti: U1=h11I1+h12U2. Druga komponenta ulazne struje nije proporcionalna naponu na krajevima admitansa y12 već je proporcionalna izlaznom naponu. kao što smo vidjeli. slika 2. jer je ova ulazna impedansa definirana za kratko spojen izlaz. I2=h21I1+h22U2.25 Definiranje parametra h12 = hr Prenosni parametar. h22 º hi = U1 U2 = 0 I1 Slika 2. h-parametri Kada se govori o statičkim karakteristikama tranzistora. za nezavisno promjenljive se obično odabiraju ulazna struja i izlazni napon. uslov je isti kao pri definiranju ulazne admitanse y11. čija je struja y12U2. Izabravši I1 i U2 za nezavisno promjenljive.

28).27. i z0e 3.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 14 Izlazni parametar.odnosno hie.5. Povratni h parametar za emitorsku vezu (slika 2. definiramo prelazeći sa jedne na drugu ulaznu karakteristiku i održavajući baznu struju konstantnom. hre. h12e. I1=Ib. Obično se definiraju za emitorsku i baznu vezu. Očigledno je: U1=Ube. djeljenjem sa odgovarajućim priraštajem bazne struje DIB. Paralelno ovoj admitansi vezan je strujni generator h21I1. slika 2.27 Definiranje parametra h22 = h0 ima prirodu admitanse. b) sa zajedničkom bazom i c) sa zajedničkim kolektorom. Ukoliko se definiraju za kolektorsku vezu. Izračunavanje h-parametara iz statičkih karakteristika Parametre možemo izračunati iz statičkih karakteristika uzimajući umjesto izmeničnih veličina priraštaje odgovarajućih istosmjernih veličina.16a. Prilikom promene bazne struje i baznog napona kolektorski napon treba da ostane konstantan. z12e. U seriju sa tim otporom je generator napona h12U2. z21e. zfe. y-parametri y11e. odnosno yie. Na osnovu sistema jednačina za h parametre možemo nacrtati ekvivalentnu šemu tranzistora predstavljenu pomoću h-parametara (slika 2. U2=Uce i I2=Ic. Očigledno je: U1=Ueb.16b. Da bismo znali za koju vezu su parametri definirani. hfe i h0e. Slika 2. kao što je definiran izlazni z-parametar. y21e. h21e.30).4. I1=Ie. I h22 º h0 = 2 U2 I1 = 0 Ulazne i izlazne veličine za emitorsku vezu date su na slici 2. ali je definiran za otvoren ulaz.5. zre. 2. y22e. Slika 2. z22e. Parametre možemo definirati za sve tri veze tranzistora. Ulazni h parametar za emitorsku vezu (slika 2. 2. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Prema tome. h-parametri h11e. y12e.30 Definiranje povratnog h parametra Slika 2. u indeksu svakog od njih stavlja se za emotorsku vezu e. yfe i y0e 2. Slika 2. odnosno zie. yre. Na izlazu je admitansa h22 (ili otpor 1/h22).5. h22e. U2=Ucb i I2=Ic.29 Definiranje ulaznog h parametra hie = DUBE DIB UCE = const. z-parametri z11e. Označavanje parametara Vidjeli smo da se tranzistor kao četvoropol može vezati na tri načina: a) sa zajedničkim emitorom.28 Ekvivalentna šema tranzistora Sa h parametrima Na ulazu je ulazni otpor h11. stavlja se indeks c. Promjena se vrši po karakteristici UCE=const.29) možemo definirati polazeći od priraštaja ulaznog napona DUBE (emitorska veza). a za baznu vezu b. za emitorsku vezu parametri su: 1. na kome je pad napona h11I1. Ulazne i izlazne veličine za baznu vezu date su na slici 2. kroz koju protiče struja h22U2.

Parametar je definiran kao: h21EL = hFEL = I C . i jeste jedina ekvivalentna šema sa z parametrima koja se u praksi koristi. tj.I CE0 IB + I CE0 2. Izlazni h parametar za emitorsku vezu ćemo dobiti promjenom struje i napona.32 Definiranje prenosnog h parametra h0e = DIC DUCE IB = const.33 T ekvivalentna šema za spoj ZB LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . promjena struje je skoro isto toliko velika koliko je velika i istosmjerna struja. h21b = hfb= a. U stvari.1 U CE = const. mi smo se već sreli sa tzv. održavajući konstantan napon (slika 2. Na sličan način se dolazi do jednakosti između parametra h21b i koeficijenta strujnog pojačanja u spoju ZB. Statički parametri tranzistora Statički parametri tranzistora definirani su za istosmjerne veličine napona i struje. . Interesantni su kada se radi o polariziranju tranzistora. 2.7. IB Prenosni statički pojačanja: h 21= hFE = Slika 2. tj. h21e = hfe= b.5. odnosno za istosmerni režim rada. Statički parametri se definiraju samo za emitorsku vezu tranzistora. razlikuju se samo za veličinu struja zasićenja. u stvari.31). čiji parametri više odgovaraju prirodu tranzistora. Naime.5). ili praktični modeli tranzistora.PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 15 hre = DUBE DUCE IB = const. Ulazni statički parametar je ulazni otpor: U h11E = h IE = BE U CE = const. Moguće je poređenjem parametarskih jednačina doći do zaključka da je parametar h21e jednak koeficijentu strujnog pojačanja u spoju ZE. Kako su u ovoj ekvivalentnoj šemi parametri definirani kao otpori. ili proste šeme kola. Prenosni h parametar za emitorsku vezu dobićemo iz izlaznih karakteristika. Polazeći od fizičkih pojava u tranzistoru. i to ulazni i prenosni parametar. Treba samo uzeti u odgovarajuće karateristike. Slika 2. Prilikom izračunavanja parametara iz statičkih karakteristika. Praktične ekvivalentne šeme Praktične ekvivalentne šeme. obično se razlikuju od ekvivalentnih šema koje predstavljaju tranzistor kao četvoropol.6. treba voditi računa da se promene napona i struja uzimaju u okolini one istosmerne struje. i to krećući se po karakteristici IB=const: Očigledno je da je ovaj parametar jednak faktoru strujnog pojačanja b.31 Definiranje prenosnog h parametra hfe = DIC DIB parametar IC IB = IE IB je faktor strujnog UCE = const. ta T ekvivalentna šema odgovara četvoropolu definiranom pomoću z parametara. Za uzemljenu bazu se na isti način izračunavaju parametri. odnosno onog istosmernog napona koji će postojati pri radu tranzistora. prelazeći sa jedne na drugu izlaznu karakteristiku. Razlika je jedino u tome što pri definiciji b nismo vodili računa o kolektorskom naponu. T ekvivalentnom šemom (slika 2. Definira se još i prenosni h parametar za velike signale.5.smatrali smo da kolektorska struja ne zavisi od kolektorskog napona. Slika 2. One su ili uproštene šeme četvoropola. To.

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

16

Na slici 2.33 nacrtana je T ekvivalentna šema, koja odgovara slici 2.5. Ovo je ekvivalentna šema za baznu vezu (spoj ZB). Da bismo dobili ekvivalentnu šemu za emitorsku vezu, prosto ćemo zamjeniti krajeve za emitor i bazu, kao što pokazuje slika 2.34.

kΩ, te je njegovo zanemarivanje najčešće opravdano. Na slici 2.36 data je uproštena T ekvivalentna šema, kojoj su dodati i kapacitivni parametri.

Slika 2.36 T ekvivalentna šema spoj ZE sa parazitnim C

Umjesto ekvivalentne šeme sa y parametrima tranzistora, date na slici 2.22, koristi se P ekvivalentna šema, data na slici 2.37.
Slika 2.34 T ekvivalentna šema za spoj ZB, ali nacrtana kao ZE

Ulazna struja je sada bazna struja. Prema tome, najprije je potrebno izračunati emitorsku struju, jer je struja strujnog generatora aIe. Da bismo to dobili, uzimamo da je struja strujnog generatora bIb. Kako je aIe≠bIb, to se u ekvivalentnoj šemi mora još nešto izmijeniti. Parametri rb i re moraju ostati nepromenjeni, jer kroz njih protiču kao i prije, struje Ib i Ie. Ostaje da se promjeni samo kolektorski otpor rc.
Slika 2.37 P ekvivalentna šema spoja ZE

Na ovoj šemi umesto povratnog parametra y12, povratno dejstvo izlaza na ulaz vrši se preko admitanse y2. Prema tome, ekvivalentna šema sadrži samo jedan generator kao i šema sa r parametrima u T ekvivalentnoj šemi. Kako se vrlo često tranzistor koristi u emitorskoj vezi, to se P ekvivalentna šema i daje za tranzistor u emitorskoj vezi. Indeks e uz oznaku za parametar ćemo izostaviti. Veze između y parametara i parametara P ekvivalentne šeme su: y11=y1+y2 y12=-y2 y21=ym-y2 y22=y2+y3 Ekvivalentna šema sa hibridnim parametrima se ponekad može uprostiti na taj način što će se izostaviti povratni parametar (slika 2.28).

Slika 2.35 T ekvivalentna šema za spoj ZE

Naponi između tačaka b' i c na slikama 2.34 i 2.35 moraju biti jednaki, pa je: rc(aIe+Ic) = rd(Ic-bIb). Uzevši u obzir još da je: Ie+Ic+Ib =0 i a = dobijamo da je: rd =
rc 1+b

b , 1+ b

.

Ovu ekvivalentnu šemu možemo u nekim slučajevima uprostiti ako zanemarimo otpor rd. Ovaj otpor možemo zanemariti ako je spoljašnji otpor u kolektorskom kolu mnogo manji od otpora rd. U praksi tipična vrijednost spoljašnjeg otpora je 1-5 kΩ , a otpor rd je reda 100

Slika 2.38 Ekvivalentna šema h parametri uz zanemaren h12

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

17

Vidjeli smo da ulazne karakteristike dobijene za različite izlazne napone vrlo zbijene. Prema tome, ulazni napon vrlo slabo zavisi od izlaznog napona. Zaista h12 je reda 10-4, tako da se uglavnom može zanemariti (slika 2.38). Zanemarivši povratni parametar, ekvivalentna šema postaje unilateralna, odnosno ona prenosni signal samo u jednom smjeru, i to od ulaza ka izlazu. Dalje se može uproštavati na taj način što će se zanemariti izlazni parametar, stavljajući da je h22=0 (slika 2.39).

Slika 2.40 Ekvivalentna šema h parametri (bez h 12 , h22 i h11)

ZA PONAVLJANJE:
ü ü ü ü
Slika 2.39 Ekvivalentna šema h parametri, zanemareni h12 i h22

ü ü ü ü

Najzad, stavljajući da je ulazni parametar h11=0 dobijamo idealni strujni pojačavač (slika 2.40), najprostiju ekvivalentnu šemu tranzistora sa h parametrima.

Pokazati kako se može doći do ekvivalentne šeme tranzistora za male signale polazeći od Ebers-Molovog modela tranzistora. Šta je emitorski otpor re, šta je bazni otpor, šta je uzrok postojanja kolektorskog otpora? Zašto postoji difuzioni kapacitet emitorskog kolektorskog spoja? Šta je granična frekvencija? Od čega zavisi? Kako se definira? Definirati z parametre tranzistora za baznu vezu. Kako se z parametri mogu izmjeriti? Definirati y parametre tranzistora za emitorsku vezu. Kako se y parametri mogu izmjeriti. Definirati h parametre i pokazati kako se mogu izmjeriti. Kako se mogu grafički odrediti h parametri tranzistora iz statičkih karakteristika? Kakva je to unilateralna h ekvivalentna šema? Nacrtati je.

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

FIELD EFFECT TRANSISTOR – FET

poglavlje

3

Izlazne statička karakteristika feta

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

a drugi. što nam omogućava da uticaj napona drejna na širinu kanala možemo zanemariti. Poluprovodnik N tipa. Usavršavanjem planarne tehnologije počeli su i od silicijuma da se pravi ovi tranzistori. Prvi eksperimenti su načinjeni 1953. Fet je. godine pokušali ostvariti tankoslojni tranzistor. i pisati ga kao riječ fet. na primer. te ćemo smatrati da je dužina kanala L i da po cijeloj dužini postoji promjena visine kanala (slika 3. Tranzistor sa efektom polja . Na taj način ulaznim naponom (naponom gejta) reguliramo izlaznu struju (struju drejna). Sužavanjem kanala povećava se LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole njegov otpor. P oblast ovog spoja nazivamo gejtom (G). Šokli opisuje "unipolaran analogni tranzistor" koji treba da bude načinjen od poluprovodnika. Da bismo uprostili analizu rada feta pretpostavićemo: da je koncentracija primjesa u kanalu svuda ista.1. Onaj koji je zajednički za ulazno i izlazno kolo naziva se sors (uvod). godine Amerikanac Lilienfeld je patentirao aparat i metod za kontrolu električne struje. i to analogno konstrukciji elektronske cijevi. Uslijed inverznog polariziranja proširuje se prelazna oblast PN spoja. u skraćenom obliku FET. ima na svojim krajevima neusmjerivačke kontakte.FET Za tranzistor sa efektom polja i sa PN spojem zadržaćemo prvobitan naziv FET (Field Effect Tranzistor). pa ćemo ga obilježiti sa S . pa sa porastom negativnog napona gejta opada struja drejna. i to sa mnogo boljim električnim karakteristikama od germanijumskih. ali izvjesni ulogu imaju i većinski nosioci (od njih zavisi.1.2). bipolarni tranzistori su se usavršili toliko da se na JFET zaboravilo. FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR Još februara 1925. Pod uticajem negativnog napona na gejtu PN spoj se inverzno polarizira. naziva se drejn (odvod). ali sa slabim uspjehom. električno polje). godine. Kako je PN spoj između gejta i kanala inverzno polariziran. Šokli i Pirson su 1948. Prema tome. Kod tranzistora koje smo ranije proučavali osnovnu ulogu igraju manjinski nosioci. te se sužava kanal kroz koji protiče struja uslijed pozitivnog polariziranja drejna. U tom patentu on opisuje uređaj načinjen od vrlo tankog sloja poluprovodnika sa metalnom elektrodom preko poluprovodnika. Zbog toga se ovi tranzistori nazivaju i unipolarnim tranzistorima (samo jedni nosioci .nosioci jedne vrste naelektrisanja). 3. To je u stvari upravljačka elektroda. Trodimanzionalni principski prikaz feta dat je na slici 3. a analitički tretman su dali Disi i Ros 1955. patentirao tankoslojni tranzistor koji je imao sve elemente sadašnjeg tankoslojnog tranzistora. Treba naglasiti da u tranzistorima sa efektom polja osnovnu funkciju formiranja električne struje vrše većinski nosioci. a obilježavat ćemo ga sa D . Sa gornje i donje strane nalazi se PN spoj. u ovoj analizi ćemo pretpostaviti da je napon gejta po apsolutnoj vrijednosti mnogo veći od napona drejna. Godine 1952.1. PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE FET-a Slika 3.FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 19 3. obje vrste nosilaca učestvuju u radu. vezan u izlazno kolo. - . Englez Heil je 1933. zanemarićemo i kontaktnu razliku potencijala. pravougaonog presjeka. pa ih zato i nazivamo bipolarnim tranzistorima. Prvi komercijalni tranzistori sa efektom polja bili su napravljeni od germanijuma. Međutim. Moduliranje provodnosti je vršeno promjenom širine prelazne oblasti inverzno polariziranog PN spoja. znači aktivan element. to je ulazni otpor ovog elementa vrlo veliki. zanemarićemo efekta krajeva uz sors i drejn. Predviđalo se da će ovi tranzistori sa PN spojem (JFET= Junction Field Effect Tranzistor) raditi na visokim frekvencijama.

fet može da služi kao promjenjivi otpor. Zbog toga se prelazna oblast širi. Za njega također vrijedi gornja jednadžba. inverzni napon na NP spoju rasti idući od sorsa ka drejnu. Slika 3.6) je obilježena tačka A. Struja drejna duž cijelog kanala mora da bude ista jer nema odvođenja struje (struju gejta možemo zanemariti jer je to struja inversno polariziranog spoja koja je mnogo manja od struje drejna). d=a. Idealiziran presjek feta pri polarizaciji . dolazimo do analitičkog oblika za struju drejna koja predstavlja statičku izlaznu karakteristiku feta.4 pokazane su karakteristike feta za male napone drejna. biće P-kanalni fet.UDS 2 2 Up UGS 2 ú ID = g0 ê1 + ( ) ( ) UDS ú ê 3 UDS Up 3 UDS Up û ë U gornjoj jednadžbi osim promjenljivih UDS i UGS. koji prelazi okvire izučavanja ovog predmeta.3 vidi se da će pri malim naponima drejna provodnost kanala biti zavisna od napona gejta. Pretpostavimo sada da je napon gejta toliko veliki da se prelazne oblasti dodirnu. ako je napon gejta jednak nuli. pretpostavićemo da je električno polje u kanalu paralelno osi kanala i da je električno polje u barijeri normalno na osu kanala. Slika 3. Inverzni napon na PN spoju. ako se zanemari pad napona u kanalu. Ovo je pokazano na slici 3.UGS Uzmimo sada da analiziramo zavisnost struje drejna od napona gejta i drejna. dužine dx i analizirajući procese u fetu podesnim matematičkim aparatom. i napon dodira Up.FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 20 - pretpostavićemo da je PN spoj skokovit. Ako je početni materijal P-tipa. kada ne postoji napon na gejtu ili kada je napon drejna vrlo mali. tj.2. Napon gejta pri kome se prelazne oblasti dodirnu nazvaćemo naponom dodira i obilježavaćemo ga sa Up. a na statičkoj karakteristici (slika 3.UGS + U(x).4. jer je kanal Ntipa poluprovodnika. figuriraju samo dvije konstante: provodnost kanala g0.3. te struja sve sporije raste sa naponom drejna. usljed pada napona u kanalu. Tada je inverzni napon na PN spoju na mestu x (slika 3. Na slici 3. kanal uz drejn se potpuno zatvorio. Kada napon drejna postane po apsolutnoj vrijednosti jednak naponu dodira. Kako se napon drejna povećava. Pri malim naponima drejna njegova struja će linearno rasti sa naponom. jednak je negativnoj vrijednosti napona gejta: UNP = . Fet koji smo razmatrali je N-kanalni fet.3): UNP = .UG>>UD Kad se zanemari kontaktna razlika potencijala. te nema ni provođenja struje između drejna i sorsa. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . pri kojima moramo uzeti u obzir njegov pad duž kanala. Prema tome. Izlazne karakteristike feta za male signale Slika 3. To su prave linije čiji nagib zavisi od napona gejta. Uzimajući vrlo mali dio kanala. tako će. Otpor kanala se povećava. Tada je visina kanala jednaka 2a. pa se kanal sužava. 3 3ù é 2 Up UGS . UNP je inverzni napon na PN spoju. Tada je visina kanala jednaka nuli.5 pod A. odnosno potencijal N oblasti u odnosu na potencijal P oblasti. širina prelazne oblasti je jednaka nuli (vrlo mala u odnosu na visinu kanala). Analizu karakteristika počnimo sa karakteristikom za UGS=0. Idealiziran presjek feta pri polariziranju – UG nije mnogo veće od UD Kada nestane kanala. odnosno nema kanala. širina prelazne oblasti jednaka je polovini visine kanala. ali za veće napone drejna. Sa slike 3.

kao što se vidi na slici 3. Na karakteristikama su označene odgovarajuće tačke B.7.5D. Oblast važenja statičkih karakteristika feta naziva se triodnom oblašću. Međutim.5. više ne vrijedi pretpostavka da je električno polje u barijeri normalno na pravac kretanja struje kroz kanal. Međutim. to nije tako. Izgled kanala za odgovarajuće tačke na izlaznoj statičkoj karakteristici feta Ako u jednadžbi za statičku karakteristiku stavimo da je UGS=0 i UDS=-Up struja drejna ID je maksimalna.6) dobijamo tačkastu krivu koja je granica oblasti. struja će sa porastom napona drejna rasti. Statičke karakteristike feta zavise od dužine kanala LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Povećanjem napona drejna iznad -Up kanal se zatvara.6.C i D. Na zatvorenom dijelu kanala stvoriće se pad napona. Prema tome. a povećava se i električno polje u njemu. Svakako dalje povećanje napona drejna utrošiće se na dijelu gdje je zatvoren kanal. pa se smanjuje i njegov otpor. nego je L'<L. te postoji polje u pravcu kretanja elektrona i elektroni koji su prispjeli na ovaj zatvoreni dio kanala biće zahvaćeni ovim poljem i prebačeni na drejn. do tačke A na slici 3.6). jer je u kanalu ostalo isto električno polje. struja bi opadala. Sa porastom napona smanjuje se dužina kanala. odnosno kada je: UGS-UDS=Up. na granici triodne oblasti (C) i u oblasti zasićenja (D).5 date su i skice kanala kada fet radi u triodnoj oblasti (B).FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 21 Na slici 3. Daljim povećanjem napona drejna.5. pa se ova oblast naziva oblašću zasićenja. Slika 3. Struja kroz kanal će ostati ista. Porast je znatniji ukoliko je kanal kraći. Dužina ovog zatvorenog dijela kanala se povećava. to i nije sasvim tako. jer će relativna promjena dužine biti veća. Znači jednadžba vrijedi samo do napona UDS=-Up.fet sa dugim kanalom b – fet sa kratkim kanalom Slika 3. a . Na mjestu gdje je kanal zatvoren. Izlazne statička karakteristika feta Slika 3. Dužina kanala nije više L. Granica važenja jednadžbe i za UGS≠0 ostaje i kada se kanal uz drejn zatvori. Stavljajući da je UDS-UGS=Up na statičkoj karakteristici (slika 3. Desno od ove oblasti struja ostaje skoro nepromjenjena u odnosu na struju na graničnoj krivi. Na osnovu dosadašnjeg izlaganja zaključimo da je u oblasti zasićenja struja drejna skoro konstantna (slika 3.

i to lijevo za N kanalni fet. kapacitet između gejta i kanala predstaviti kao dva diskretna kapaciteta: kapacitet između gejta i sorsa Cds i kapacitet između gejta i drejna Cgd. Ulazni parametar je: g11 = g g = DI G DU GS UDS = const.3. Ona ima samo strujni generator struje kratke veze gmUgs i izlaznu provodnost gd. To su y parametri.10. g12 = gdg = DIG DUDS UGS = const . Ekvivalentna šema feta na NF Uzevši u obzir i kapacitete. ekvivalentna šema je data na slici 3. U triodnoj oblasti možemo za vrlo male vrijednosti napona drejna UDS«-UGS pokazati da je dinamička provodnost kanala izjednačena sa statičkom provodnošću. pa se i on može zanemariti. to je ova provodnost vrlo mala.8. 3. pa ih možemo kompletirati ako uzmemo u obzir i parazitni kapacitet između izvoda za sors i drejn Cds. Na niskim frekvencijama. Kod feta sa kratkim kanalom karakteristike kao da nemaju oblast zasićenja. Ekvivalentna šema feta Ovaj parametar je takođe vrlo mali. pa se često i ne uzima u obzir. Izlazni parametar: g22 = gd = DID DUDS UGS = const. odnosno izlazna provodnost drejna se smanjuje. Na karakteristikama ona je predstavljena nagibom izlazne karakteristike.9 je uproštena ekvivalentna šema. ekvivalentna šema je vrlo prosta.11 Grafički simbol N kanalnog feta LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . a drugim za drejn. gm možemo konstruktivno odrediti širinom i dužinom kanala. Naziva se strminom. Ukoliko je kanal kraći. za male napone drejna fet se ponaša kao običan linearni otpor. Ukoliko je kanal širi a kraći. EKVIVALENTNA ŠEMA FETA Na slici 3. Slika 3. strmina će biti veća. a desno za P kanalni fet. Slika 3. Ulaznu i povratnu otpornost možemo zanemariti. REALNI PARAMETRI FETA Za male signale fet se može smatrati linearnim i mogu se definirati njegovi linearni parametri. nema dvoumljenja koji će parametri koristiti. Kako fet ima veliku ulaznu i izlaznu impedansu.9. Strelica na gejtu označava kako bi struja tekla da je PN spoj gejta direktno polariziran (od P tipa ka N tipu). jer su one uvijek veće od spoljašnjih otpora koji služe za polariziranje feta. Prema tome. Ovaj parametar je ulazna provodnost. 3. Ovi kapaciteti sadrže i parazitne kapacitete između vanjakih izvoda. Sa porastom napona drejna i negativne vrijednosti napona gejta provodnost kanala. 3. utoliko je sa karakteristika teže odrediti granicu između triodne oblasti i oblasti zasićenja. Kako je na ulazu inverzno polariziran PN spoj. jer je njih najlakše mjeriti. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA Na visokim frekvencijama treba uzeti u obzir i parazitne kapacitete feta. Definirajmo najprije realne parametre.10. to možemo raspodjeljeni Slika 3.2.7 date su karakteristike realnih fetova sa dugim i kratkim kanalom. na kojima možemo zanemariti parazitne kapacitete. Slika 3.8 data je kompletna ekvivalentna šema feta. Na slijedećim slikama data je oznaka feta na šemama. Gejt feta je inverzno polariziran PN spoj. pa prema tome. Nakon zanemarivanja g11 (gg) i g12 (gdg) na slici 3. jer je jednak strmini prenosne karakteristike ID=f (UGS).FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 22 Na slici 3.4. Kao i bipolarni tranzistor i fet se može posmatrati kao četvoropol. To je izlazna provodnost feta. U oblasti zasićenja teško je možemo izračunati. postoji barijerni kapacitet između gejta i kanala. Ekvivalentna šema feta na VF Ovaj parametar se naziva prenosnom provodnošću ili strminom feta. Prenosni parametar je: g21 = gm = DID DUGS UDS = const. Kako je kanal vezan jednim krajem za sors.

u stvari. Kako se on naziva? Nacrtati ekvivalentnu šemu feta na niskim frekvencijama. u sors. Proboj će se desiti. Nabrojati parazitne kapacitete kod feta. Nacrtati izgled kanala na granici triodne oblasti i oblasti zasićenja karakteristika feta. jer će se kanal na tom mjestu direktno polarizirati.5. Zašto izlazna karakteristika feta nije horizontalna u oblasti zasićenja? Zašto je nagib karakteristika za fet sa kratkim kanalom veliki? Zašto postoji struja drejna iako su se prelazne oblasti uz drejn dodirnule? Zašto većinski nosioci prolaze kroz sredinu dodirnute oblasti (kroz sredinu kanala)? Zašto se kod feta koriste y. teći kroz kontakt gejta.12. proboj će nastati na istom mjestu. odnosno g parametri? Zašto se g11 i g12 mogu zanemariti kao vrlo mali? Definirati g22. ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü Slika 3. a struja će. Nacrtati izgled kanala u triodnoj oblasti karakteristika.FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 23 3. paralelno kanalu i PN spoju gejta na drugom kraju kanala. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . PROBOJ FETA Proboj kod feta u osnovi je proboj između kanala i gejta. Statičke karakteristike feta u oblasti proboja ü ü ü ü ü ZA PONAVLJANJE: ü ü ü Šta je to fet? Objasniti princip rada feta. između kanala i gejta na kraju kanala uz drejn.12. Zašto se fet još naziva tranzistorom? i unipolarnim Zašto se tranzistori koje smo do sada učili nazivaju bipolarnim tranzistorima? U čemu je razlika između P kanalnog i N kanalnog feta? Kako je definiran napon dodira? U kom slučaju je visina potencijalne barijere na PN spoju gejta po cijeloj dužini kanala konstantna? Od čega sve zavisi visina potencijalne barijere PN spoja gejta? Kakve su izlazne karakteristike feta za male napone drejna? Nacrtati izlazne karakteristike feta sa granicom između triodne oblasti i oblasti zasićenja. umjesto kroz spoljašnje kolo gejta. Karakteristike na kojima se vidi i oblast proboja date su na slici 3. Čak i ako isključimo gejt.

MOSFET poglavlje 4 Statistička karakteristika MOSFET LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .Metal Oxide Semiconductor FET .

u toliko je jača inverzija tipa. a preko njega se napari metal koji služi kao upravljačka elektroda.UD ] [ ] LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Da bi se napravili kontakti na krajevima kanala. jer je PN spoj drejna inverzno polariziran. Sve dok ne nastupi inverzija tipa između sorsa i drejna ne postoji veza. skraćeni naziv mu je MOSFET. Preko njega se nalazi tanak sloj metala – alminijuma koji čini gejt (G). Jedan je sors. efektom polja i ulazna otpornost. a na taj način i za stvaranje kanala. MOSFET – Metal Oxide Semiconductor FET Prve zamisli o izradi tranzistora sa efektom polja bilo je moguće ostvariti tek kada se ovladalo planarnom tehnologijom. Ukoliko površina nije čista. Napon pod čim se uticajem mijenja provodanost kanal naziva se efektivni napon gejt. njeno stanje zavisi i od toga da li u oksidu ili na njegovoj površini ima kakvih jona. Obogaćivanje ili osiromašivanje zavisi od stanja površine poluprovodnika. Otpor kanala je tada manji pa je za dato UP veća struja kroz kanal.1mm) silicijumoksida (SiO2). Na osnovu matematičke analize koja prelazi okvire ovog predmeta dolazimo do izraza za struju drejna: 2 ID = -b 2(UG . može se desiti da na površinskom sloju poluprovodnik izmjeni tip provodnosti.2 nacrtan je idealiziran mosfet sa oznakama koje će se koristiti pri izvođenju zavisnosti struje drejna od napona gejta i drejna. u N-tipu poluprovodnika će se indukovati pozitivno naelektrisanje.1 Mosfet u presjeku Kao što nam je poznato. Metal je jedna obloga. Ako se metalna obloga stavi na negativni potencijalu odnosu na poluprovodnik. površinski sloj u izvjesnoj debljini može biti obogaćen ili osiromašen većinskim nosiocima. Na stanje površine utiču: oksid. Slika 4. Na slici 4. apsorbirani molekuli gasa ili atomi nekog drugog tjela. a drugi je drejn. a zatim nastupa promjena tipa provodnosti jer se sve više privlače pozitivne šupljine. koji služi kao dielektrik. Mosfet koristi efekat poprečnog polja (normalnog na površinu) za stvaranje promjene (inverzije) tipa provodnosti površinskog sloja. a da bi bili izoliranu u unutrašnjosti poluprovodnika N-tipa načinjena su dva PN spoja. a ispod gejta naziva se napon praga i obilježava se sa Ut. Na površini poluprovodnik-silicijum oksidiranjem se načini vrlo tanak sloj oksida (SiO2).2 Prostorni prikaz mosfeta Na slici 4. Ako je oksid na površini.1 prikazan je mosfet u presjeku. Ukoliko je napon na gejtu veći. Skraćenicu MOSFET pisat ćemo kao jednu riječ mosfet i smatrati je nazivom za ovu vrstu tranzistora. i to tako što će se elektroni udaljiti i ostaviti nekompezirane pozitivno naelektrisane donore. a poluprovodnik druga obloga kondenzatora. Napon potreban da se stvori kanal od sorsa do drejna. Osnovna odlika tranzistora sa izolovanim gejtom je vrlo velika Ulazni otpor reda 1015W. 4.Ut )UD . Povećavanjem potencijalne razlike sve više se udaljavaju elektroni.1 PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE Slika 4. Na površini između sorsa i drejna nalazi se tanak sloj (oko 0. Pošto ovaj tranzistor ima strukturu metaloksid-poluprovodnik (Metal-Oxside-Semiconductor). odnosno u toliko je veći broj šupljina u kanalu.MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 25 4.

te će struja drejna nešto porasti u odnosu na struju pri |UD|=|UG-Ut| Slika 4. konstruiramo iz zadanih (poznatih) karakteristika.kad postoji kanal od S do D Slika 4.3b je granica između te dvije oblasti). Kada se kanala prekine. a struju ograničava samo otpor preostalog djela kanal L. stavljajući da je UG=const. Struja drejna bi bila nezavisna od njegovog napona i jednak struji drejna na granici Ug–Ut=Ud. karakteristikte u oblasti 2 na slici 4. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . kanal se kod drejna sužava pa je za UG-Ut=UD on sasvim uzak (slika 4. ograničenje brzine kretanja nosilaca kroz prekinutu oblast i sužavanje preostalog djela kanala koje nastaje uslijed porasta napona na drejnu. Prenose karakteristike mosfeta ID=¦(UG) za UD= const.3a II oblast zasićenja-stanje kanala sa slike 4. Stanja kanala mosfeta Na prvi pogled može se pomisliti da će i struja drejna prestati da teče. razmatramo isti slučaj kai kod emitora bipolarnog tranzistora kad nastaje proboj (dostignut je napon prodiranja). drejn kolektor a osnova mosfoeta je baza. u pogledu rasporeda PN oblasti mosfet odgovara strukturi bipolarnog PNP tranzistora (za N-kanalnim mosfet ova struktura će biti NPN tipa) Sors sa kanalom je emitor. postoji kanal od sorsa do drejna (slika 4. možemo nacrtati familiju statističkih karakteristika u oblasti koju nazivamo triodna oblast (slika 4. Kod mosfeta proboj nastaje između kanala i drejna. Prema tome..3.MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 26 Jednačine vrijedi samo za |UG-Ut|³|UD|. Ova oblasta karakteristika naziva se oblast zasićenja. Prelazna oblast širine d prostire se od drejna do kanala. Formula a . Na slici 4. Treba obratiti pažnju da za male napone Ud (Ud<Ut) karakteristike prelaze iz jedne oblasti u drugu. Struja između S i D ne prestaje i kada se kanal prekine.3c (stanje kanala dato na 4.kad je kanal pred prekidom Koristeći jednačinu za struju. I d = -b(U G .3c). dobiće se za UD=UG-Ut.stanje kanala sa slike 4. jer se mosfet ponaša kao tranzistor u prodiranju b .kad je kanal prekinut Slika 4.U t ) 2 ova jednačina važi za: |UG-Ut|£|UD|.4 dato je objašnjenje zašto struja drejna i dalje teče.3a). c . Struja na granici odnosno u oblasti zasićenja.5 bi bile horizontalne prave linije.3b). Ako zanemarimo skraćenje kanala L. Kada |UD| povećavamo.5 Statističke karakteristike mosfeta: I triodna oblast.5). Sve dok je |UG-Ut|³|UD|.4. Daljim povećavanjem napona Ud kod drejna se prekida kanal (slika 4.

D° i E°. C°. Ovakav mosfet je najlakše napraviti. Na slici 4. D i E. koji nemaju kanal kada je UG=0 i oznake ovakvih mosfeta na šemama.6. može se napraviti i mosfet sa kanalom N tipa. Na presjeku odgovarajućih horizontalnih i vertikalnih linija dobijamo tačke A°. B. Pod b su date prenosne karakteristike mosfeta sa indukovanim kanalom. C. na slici 4. Na slici 4. Mosfet sa indukovanim kanalom. b-prenosna karakteristika i grafički simbol mofeta bez ugrađenog kanala a-presjek P kanalnog mosfeta c-prenosna karakteristika i grafički simbol mosfeta sa ugrađenim kanalom Slika 4. Za ovaj mosfet mora se uzeti slilicijum P tipa.1.1. Na izlaznim karakteristikama je vertikalna prava. 6 i 7. C. Mosfet se može napraviti tako da kanal postoji i kada je napon na gejtu jednak nuli. 5. Međutim.6 prikazano je kako se to radi. U koordinatnom sistemu povučemo vertikalne linije za odgovarajuće UG. i E su odgovarajuće struje za UG=3. date su prenosne karakteristike i oznake na šemama za sve četiri varijante mosfeta. koje leže na prenosnoj karakteristici. Osnova ovog tranzistora je silicijum N tipa. Ova prava presijeca karakteristike u tačkama A.7. B.7 P-kanalni mosfet Jednostavni način dobijanja prenosne karakteristike je grafički. a strelica na priključku B označava smjer LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Pošto je UD=UD1=const. Presjek ove karakteristika sa UG osom daje veličinu napona Ut. Horizontalne povučene iz tačaka A. D.8 N kanalni mosfet b-prenosna karakteristika i grafički simbol mosfeta bez ugrađenog kanala Pretpostavili smo da na gejt treba dovesti napon Ut kako bi stvorio kanal. B°. a-presjek N kanalnog mosfeta 4. To je tzv. Mosfet sa P i N kanalom Do sada smo govorili mosfetu koji ima kanal P tipa.MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 27 c-prenosna karakteristika i grafički simbol mosfeta sa ugrađenim kanalom Slika 4.6. Konstruiranje prenosnih iz izlaznih karakteristika Slika 4. Kada ih spojimo dobijamo prenosnu karakteristiku za UD=UD1. 4. Kanal od sorsa do drejna je isprekidan.

11 Pricipijalna šema mjerenja strmine LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . REALNI PARAMETRI MOSFETA Kao što smo definirali parametre feta.9 Grafičko određivanje strmine iz prenosne karakteristike Strmina se može praktično izračunati kao količnik konačnih priraštaja: Slika 4. Zato je kanal označen punom linijom. možemo to učiniti i sa parametrima mosfeta. kojji postoji i kada je UG=0.9) tangente na prenosnu Ako se istosmjernim konponentma UG0 i UD0 odrede radni uslovi mosfeta (slika 4. 4.2. strmina se može mjeriti kao količnik izmjeničnih konponenti: gm = Id Ud = const . = D1 D 2 UD = UD1 DUD UG1 . kao što se pokazuje na slici 4. to reaalni ulazni parametar možemo izostaviti.10 Grafičko određivanje strmine sa izlaznih karakteristika To je strmina ili nagib karakteristiku (slika 4.10.UG2 Ovo se može dobiti korištenjem izlaznih karakteristika.11). Ud Slika 4. gm = DID I -I UD = const. Dakle za P-kanalni smjer je od kanala. dUD Slika 4. pa se privede izmjenični napon gejta. Kako je ulazni otpor gejta vrlo velik. a za Nkanalni ka kanalu.MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 28 direktnog polariziranja PN spoja koji čine kanal i osnova. pa ćemo razmotriti samo prenosni i izlazni parametar. Pod c su date prenosne karakteristike mosfeta sa ugrađenim kanalom. Prenosni prametar kod mosfeta je strmina: gm = dID UD = const .

OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA poglavlje 5 Tipovi pojačavača LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

struja kratke veze (struja generatora) jednaka nuli. prema tome. dobija se na račun istosmjerne komponente struje i napona izvora za napajanje. Oznaka A ukazuje da je to pojačavač. Tada je snaga jednaka nuli. pojačanje je manje od jedinice. Ukoliko želimo taj signal da pretvorimo u neki drugi oblik. ili ako je strujni generator. ima mali izlazni otpor ( Ro=0 ). Sam pojačavač ima svoj ulaz i izlaz. POJAČANJE NAPONA I STRUJE U dva ekstremna slučaja. Definiramo efektivne vrijednosti izmjeničnih veličina signala na ulazu i izlazu pojačavača. biološki elektropotencijal itd. Po Tevenenovoj teoremi izlazni otpor neke električne mreže izračunat ćemo tako što stavimo da je napon generatora jednak nuli. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAČAVAČA Sa svojim ulazom pojačavač opterećuje izvor signala.2. da ga ponovo vratimo u oblik početne poruke (npr. ulazna snaga pojačavača može biti jednaka nuli. U slučaju da je izlazna snaga manja od ulazne.1 data je blok šema pojačavača. Ri = Ui Ii 5.2 i 5. a u drugom slučaju pojačavač struje. Signal je u vidu napona. napajanje. pritisak.1. Na slici 5. Pojačanje snage je: Ap = Po Pi Izlazna snaga signala je obično veća od ulazne. muziku …) ili neku drugu poruku drugog oblika (kardiogram napisan na pisaču). govor. kod signala ne smije ništa drugo da se mijenja osim amplitude.1 – Blok šema pojačavača Ovu snagu pojačavač daje potrošaču RL. jer je signal suviše mali. U prvom slučaju imamo pojačavač napona. Prvi slučaj. Prilikom pojačanja. muzika. a naponom. jer je ulazni napon jednak nuli. Prilikom pojačanja signala. kada je ulazni otpor beskonačno velik.3. Zato je potrebno znati njegov ulazni otpor Ri. OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA Svaki pojačavač u sebi sadrži bar jedan aktivni element. Sa druge strane. pored toga što ima beskonačno veliki otpor na ulazu. Naponski pojačavač. Ovaj otpor ćemo jednostavno izračunati. Smanjenjem otpornosti opterećenja RL. ne smanjuje se napon. Na ulazu imamo struju Ii i ulazni napon Ui. To znači da pojačanje napona ne zavisi od preopterećenja. Pi = U i I i Naravno. snaga koju signal dobija prolaskom kroz pojačavač ide na račun izvora za Slika 5. Posmatrajući ga sa izlaza. potrebno je znati izlazni otpor pojačavača. jer je tada ulazna struja jednaka nuli. na izlazu u opštem slučaju mora biti priključeno opterećenje RL.2 – Idealiziran naponski pojačavač LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Po = U o I o za Eg=0 5. struje ili električne snage. Ova poruka je: govor. Izmjenična komponenta (signal). odnosno ulaznu snagu signala. pa umjesto pojačanja imamo slabljenje signala.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 30 5. Prema tome. Zato se i vrši pojačanje signala dok je u električnom obliku. to obično nije neposredno moguće. odnosno imamo izlaznu snagu signala. POJAČANJE SNAGE Na slici 5. pojačanje je veće od jedinice. U drugom slučaju je ulazni otpor jednak nuli. temperatura. 5.3 dati su idealizirani naponski i strujni pojačavači. strujom ili snagom on predstavlja neku poruku. Tada je: Ro = Uo Io Na izlazu pojačavača imamo izlazni napon Uo i izlaznu struju Io. Slika 5. pojačavač je izvor signala za opterećenje (potrošač) pojačavača. Aktivni element je onaj pomoću koga se može pojačati signal.

kada nema otpora opterećenja. ovakav pojačavač nazivamo – pojačavač sa prenosnom provodnošću (slika 5.3) c . je napon Uo približno jednak naponu idealnog generatora Au∞Ui.2) b . te je za ovaj potrošač najpogodnije definirati odnos izlazne struje prema ulaznom naponu. a izlazne otpornost mala. Svaki pojačavač je ustvari pojačavač snage.3 – Idealiziran struni pojačavač III) Pojačavač na izlazu koji ima vrlo veliki otpor na ulazu i vrlo veliki otpor na izlazu. odnosno.naponski pojačavač (idealan na slici 5. a ulazni napon od otpora generatora. II) Ukoliko je ulazni otpor vrlo mali. Idealni naponski i strujni pojačavači su samo ekstremni slučajevi realnih pojačavača. I) Ukoliko je ulazna otpornost velika. nuli. kada je otpornost opterećenja jednaka nuli.pojačavač sa prenosnom otpornošću Slika 5. Aio je pojačanje struje. generatora Rg i opterećenja RL. jer se pad napona na Rg može zanemariti. Ovakva predstava pojačavača je analogna ekvivalentnoj šemi tranzistora. U idealnom slučaju obje otpornosti su jednake nuli. Kod takvog pojačavača odnos izlaznog napona i ulazne struje nezavisi praktično od veličine ulaznog otpora Ri. bez obzira koliki su ulazni i izlazni otpori pojačavača.4 Tipovi pojačavača LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . strujno pojačanje idealnog strujnog pojačavača ne zavisi od opterećenja. a izlazni vrlo velik slika 5.4b.4c).4d dat je pojačavač sa prenosnom otpornošću. Budući da je Ri<<Rg i Ro>>RL. pojačavač se približava idealnom strujnom pojačavaču datom na slici 5. IV) Na slici 5. Ovakav pojačavač ima vrlo malu ulaznu i vrlo malu izlaznu otpornost. pojačavače možemo podjeliti na četiri kategorije.strujni pojačavač (idealan na slici 5.3. Na izlazu. a strujno pojačanje praktično ne zavisi od veličine otpornosti generatora i otpornost opterećenja. Kako je ovaj koeficijent proporcionalnosti provodnost. Pojačanje Aio je prema tome strujno pojačanje kada je spoljašnji otpor jednak a . Prema tome.4a pojačavač se približava idealnom naponskom pojačavaču datom na slici 5. pa izlazna struja ne zavisi od opterećenja. dakle. slika 5. Kod njega je Ui = Eg. izlazna struja će slabo zavisiti od otpora potrošača RL. ekvivalentan faktoru strujnog Slika 5. kao: Au = Uo Ui Ai = Io Ii Na osnovu prethodnih formula je: Ap = AuA i odnosno AP = A 2 u Ri RL RL Ri AP = A 2 i Prema veličini ulazne i izlazne otpornosti. kod svakog pojačavača možemo definirati pojačanje napona i pojačanje struje.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 31 Idealni strujni pojačavač na izlazu ima beskonačno veliki otpor. pojačanja.2. Pojačanje pojačavača Auoo je pri beskonačno velikom otporu opterećenja. Pojačanje ovakvog pojačavača je nezavisno od otpora ulaznog generatora Rg i otpora opterećenja RL. Zbog toga. zbog toga što je Ri>>Rg.pojačavač sa prenosnom provodnošću d.

6 nacrtane su krive zavisnosti pojačanja A (frekventna karakteristika) i faze (fazna karakteristika pojačavača) od frekvencije signala. dekadni logaritam tog broja jednak je jedinici. Na slici 5. jedan za drugim. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA Slika 5. P1 P1 P2 P3 odnosno: A p = A p1 A p2 A p3 A p = 20 log Uo [dB] Ui Isto tako za struje i u slučaju da je RL=Ri: I A p = 20 log o [dB ] Ii Ponekad se i apsolutna vrijednost snage izražava u decibelima. LINEARNA IZOBLIČENJA Pojačavač sadrži i reaktivne elemente. Zbog toga će i pojačanje pojačavača zavisiti od frekvencije.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 32 5. Često se umjesto prostog odnosa veličina uzima logaritam tog odnosa. 5. Izlazni signal više ne odgovara ulaznom. nazivamo ga linearnim. kažemo da je jednako jednom belu (B). Češće se koristi deset puta manja jedinica . Pi Izrazivši pojačanje u dB.decibel (dB): A p = 10 log 10 = 1dB . tranzistorom.5 Kaskadno spregnuti pojačavači Kasnije ćemo vidjeti. kao što su: kondenzatori.4. ukupno pojačanje kaskadno spregnutih pojačavača. Reaktanse ovih elemenata zavise od frekvencije. U2 R L i I u slučaju da je RL = Ri. Da bi ga povećali. i to: linearna ampitudska i linearna fazna izobličenja. U slučaju da je pojačanje snage jednako 10 (Po/Pi=10). te kažemo da je signal izobličen. Kako je dB jedinica odnosa snaga. Za pojačanje čiji je logaritam jednak jedinici. ako hoćemo da izrazimo pojačanje snage u decibelima (dB) onda je : P A p = 10 log o [dB ] .5 nacrtana je blok šema više spregnutih pojačavača. zavojnice. neimenovan broj. sprežemo više pojačavača kaskadno. dobija se: Slika 5. Ovaj referentni nivo snage tzv. transformatori. ukupno pojačanje spregnutih pojačavača jednako je proizvodu pojačanje pojedinačnih pojačavača. Na slici 5.5. npr. Ukoliko na ulaz pojačavača dovedemo signal koji ima komponente različitih frekvencija. možemo napisati: A p = 10 log U2 R i o [dB ] . referentni nivo je obično 1 mW. Kako ovo izobličenje potiče od linearnih elemenata. U1 U1 U 2 U 3 A i = A i1 A i2 A i3 .6 Frekventna i fazna karakteristika pojačavača (linearna izobličenja) LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Pojačanje takvog pojačavača može biti nedovoljno. Pored toga i fazni odnos izlaznog i ulaznog signala zavisi od frekvencije. Isto tako će biti i za naponsko i strujno pojačanje: U U U U A u = 4 = 2 3 4 = A u1 A u2 A u3 . Dakle. A p = log 10 = 1B . Prema tome. da pojačavač možemo realizirati samo sa jednim aktivnim elementom. Po dosadašnjoj definiciji pojačanja ono je relativni odnos dvije veličine. komponente će biti različito pojačane. Dakle. Ukupno pojačanje snage svih pojačavača zajedno iznosi: P P P P Ap = 4 = 2 3 4 . to se u tom slučaju podrazumijeva da se ta snaga daje u odnosu na neki referentni nivo snage. odnosno. na osnovu gornjih jednačina možemo izraziti kao: A p [dB] = Ap1 [dB] + A p2 [dB ] + A p3 [dB] .

6. U slučaju da se pojačavač sastoji od samo jednog poluprovodničkog elementa i da taj element radi pod istim uslovima pod kojima se mjere statičke karakteristike. Frekvencija. vidjet ćemo da on nije simetričan. Iz ovog prostog primjera se vidi da bi oblik signala ostao nepromijenjen. 2f. zavisnost izlazne struje od ulaznog napona nije linearna. jer uho nije osjetljivo na manja fazna pomjeranja izmedju signala različitih frekvencija. odnosno 3 dB u donosu na pojačanje pri srednjim frekvencijama. Kod izvjesnih drugih pojačavača propusni opseg je mnogo manji i od gornje i od donje granične frekvencije (selektivni pojačavači). prenosna karakteristika pojačavača bi se poklopila sa prenosnom karakteristikom samog elementa. sinusoidalan signal. Ovo opadanje može biti npr. Prenosna karakteristika pojačavača nam daje zavisnost napona ili izlazne struje. ali je u drugom slučaju treći harmonik promjenio fazu za 180°.8. …) Slika 5. nastat će izobličenje izlaznog signala. Medjutim. 5. utoliko je izobličenje veće. treći. Furijeov red koji sadrži konstantan član i prostoperiodične funkcije frekvencije f. Dakle. pri kojoj pojačanje opadne za √2. Pojačanje je maksimalno i u izvjesnom opsegu nezavisno od frekvencije. Na visokim frekvencijama pojačanje. 3T/4. Prenosna karakteristika je uzrok harmonijskom izobličenju Na slici 5. treba da su i fazna izobličenja mala.band): B=fv-fn je praktično jednak gornjoj graničnoj frekvenciji. T. Na primjer.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 33 Pri srednjim frekvencijama. a više frekvencije višim harmonici (drugi. na primjer periodični impulsi pravougaonog oblika oblika onda promjenom faze pojedinih komponenata signal mijenja oblik. a fv=10-20 kHz. uslijed izobličenja nastalih zbog nelinearnosti prenosne karakteristike pojačavača na izlazu neće biti prostoperiodičan. Koliko će biti fn i fv zavisi od toga kakav je pojačavač. Gornja granična frekvencija postoji kod svih pojačavača. 3f. Svaka neharmonijska periodična funkcija može se razložiti u tzv. … Frekvencije f naziva se osnovni harmonik. Ako redom prenosimo signal u trenutcima 0. a treba da zadrži svoj oblik. Ukoliko se radi o pojačanju zvučnih signala. Klir-faktor je odnos efektivne vrijednosti nekog višeg harmonika i efektivne vrijednosti svih LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . od ulaznog napona ili ulazne struje. kod pojačavača niske frekvencije fn=20-50 Hz. Frekventni opseg od fn do fv naziva se širina frekventnog opsega pojačavača B. Na slici se vidi da ova karakteristika nije prava. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIČENJA Prije nego što pređemo na nelinearna izobličenja. Prema tome. Osnovni i treći harmonik. Pri niskim frekvencijama pojačanje opada. Na slici 5. definirajmo prenosnu karakteristiku pojačavača.7 prikazan je slučaj signala koji ima samo dvije komponente. naziva se granična frekvencija i to donja granična frekvencija.8 data je prenosna karakteristika. također. ako se prenosi signal koji sadrži čitav spektar frekvencije. fazna izobličenja nisu bitna. U oba slučaja amplitude osnovnog i treće harmonika su ostale iste. Po svom obliku. tj. T/2. dok donja granična frekvencija može biti jednaka nuli. uslijed pada napona na primjer na serijskim kondenzatorima. Slika 5. Zbog nelinearnosti karakteristike. … i nacrtamo izlazni signal. pri kojoj pojačanje opadne za 3dB u odnosu na pojačanje pri srednji frekvencijama naziva se gornja granična frekvencija fv. Negativna poluperioda po amplitudi je manja od pozitivne. T/4. uslijed paralelnih kapaciteta. opada. Frekvencija. ona odgovara prenosnoj karakteristici feta. uticaj reaktivnih elemenata možemo zanemariti. Ukoliko je amplituda veća.7 Uticaj faznog izobličenja na talasni oblik složeno periodičnog signala Kao mjera izobličenja definira se klir faktor izobličenja ili klir-faktor. kod niskofrekventnih pojačavača širina propusnog opsega (B. fn.

9 data je prenosna karakteristika pojačavača sa ulaznim i izlaznim signalom.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 34 harmonika uključujući i osnovni harmonik. Radni uslovi su tako podešeni da je izlazna struja proporcionalna ulaznom naponu u toku cijele periode ulaznog signala.9 Grafički prikaz rada pojačavača klase A LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Pojačavače velikih snaga možemo podijeliti u klase po tome koliko se vremena u toku jedne periode pojačava signal U slučaju da opsmatramo izlazni napon. da kad nema signala. Ovakav pojačavač se naziva: pojačavač klase A. Pojačavač pojačava signale samo jednog uskog opsega frekvencija. Kod njega su promjene istosmjernog napona/struje na - - Slika 5. Po frekvenciji signala koji se pojačava imamo: Niskofrekventne NF-pojačavače. Istosmjerni pojačavač.1. klir-faktor i-tog harmonika je: Ui ki = 100% r =1 å Ur2 - n Klir faktor se mjeri tako što se selektivnim voltmetrom izmjere efektivne vrijednosti svakog harmonika. ako izlazna struja ne protiče tokom cijele periode.9. izlazni pojačavački stepeni u složenom pojačavaču. pojačavači struje. Opseg zavisi od selektivnosti upotrijebljenih oscilatornih kola. B. a dat je u procentima za i-ti harmonik kao: Ii ki = 100% r =1 å Ir2 n izlazu. Visokofrekventni pojačavač. proporcionalne promjenama istnosmjernog napona/struje na izlazu. takva. Pojačavači A. Sprega između pojačavačkih stepeni načinjena je pomoću oscilatornih kola. pojačavači sa prenosnom provodnošću i pojačavači sa prenosnom otpornošću. Kod pojačavača velikih snaga pojavljuju se ograničenja u radu i mora se voditi računa o veličini nelinearnih izobličenja. uglavnom kapaciteti u spoljašnjem kolu. Kasnije ćemo vidjeti da se može postići veći stepen korisnog dejstva. odnosno.7. sprega između stepeni je direktna. na izlazu protiče istnosmjerna struja koja je veća od amplitude izmjenične komponente izlazne struje.VRSTE POJAČAVAČA U dosadašnjoj analizi smo vidjeli da je pojačavač u suštini pojačavač snage pa smo ih prema veličini ulazne i izlazne otpornosti podijeliti u četiri grupe: pojačavači napona. pojačavači sa direktnom spregom. Donja granična frekvencija je snižena. pa se izračuna klir-faktor pomoću gornje jednačina. izvan pojačavačkih elemenata. koja su podešena na frekvenciju signala koji se pojačava. mora se pravilno izabrati režim rada pojačavača i preduzeti specijalne mjere (negativna povratna sprega). Širokopojasni pojačavači. U slučaju karakteristike date na slici 5. Pojačavači snage ili izlazni pojačavači su pojačavači velikih signala. ovaj režim se postiže na taj način što na ulazu postoji istosmjerna komponenta napona. Prema veličini ulaznog signala možemo ih podijeliti na: pojačavače malih i pojačavače velikih signala. Srednja frekvencija pojačanja može da se kreće od nekoliko Hz na više. Pojačavače malih signala možemo smatrati linearnim i ne moramo voditi računa o nelinearnim izobličenjima. Kod višestepenog istosmjernog pojačavača. - 5. 5. Selektivni pojačavač. Ograničenje frekventnog opsega unose elementi. a frekvencija se kreće od nekoliko desetina kHz do nekoliko desetina MHz. Opseg pojačanja je od nekoliko Hz do nekoliko MHz. Izlazna struja postoji u toku cijele periode signala T. Ovo su niskofrekventni pojačavači kod kojih je proširen frekventni oopseg pojačanja. Visokofrekventni pojačavač takođe spada u grupu selektivnih pojačavača. koji pojačavaju signale čija je frekvencija u opsegu od 20 Hz do 20 kHz. AB i C klase Na slici 5. Širokopojasni pojačavač može biti načinjen tako da pojačava signale od frekvencije jednake nuli (jednosmeran napon ) pa do frekvencije nekoliko MHz. To je pojačavač uskog opsega frekvencije. a gornja povećana. pojačava promjenu istosmjernog napona ili istosmjerne struje. Da bi ona bila što je moguće manja.7. Pojačavači velikih signala su obično izlazni pojačavači. tzv.

Znači signal je izobličen. Koliko je pojačanje kaskadno spregnutih pojačavača ako je pojačanje pojedinih pojačavača izraženo: odnosom snaga i u decibelima? Koliko je naponsko i strujno pojačanje kaskadno spregnutih pojačavača. pojačavač praktično radi u klasi B. Za to vrijeme izlazna struja je proporcionalna ulaznom naponu. a šta izlazni otpor pojačavača i kako su oni definirani? Kako je definirano naponsko pojačanje pojačavača? Kako je definirano strujno pojačanje pojačavača? Definiraj idealan strujni i idealan naponski pojačavač. kada je pojačanje pojedinih pojačavača izraženo u decibelima? Kako se izračunava pojačanje snage. Zato za ovakav pojačavač kažemo da radi u klasi AB. Ovakav pojačavač naziva se: pojačavač klase B.11 ta vrijednost je jednaka apsolutnoj vrijednosti istosmjernog ulaznog napna. Tek posle tog trenutka. naročito u početnom dijelu. Da signal ne bi bio izobličen obično se sprežu dva ovakva pojačavača. Na slici 5. a pri većim signalima. ZA PONAVLJANJE: ü ü ü ü ü Šta se podrazumijeva pod pojmom signal ? Zašto se vrši pojačanje snage? Šta je ulazni. Da bi izbjegli zakrivljenost početka prenosne karakteristike. Dovođenjem na ulaz izmjeničnog signala. smo uzeli kao primjer da je prenosna karakteristika prava linija. Izobličenje kod klase B bi postojalo. pojaviće se izlazna struja tek kada ulazni napon postane veći od nule. Za sve tri klase pojačavača.OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 35 Na slici 5. za vrijeme pozitivne poluperiode. Šta je širina propusnog opsega i kako je definirana? Kako se nazivaju pojačavači kod kojih je propusni opseg mnogo manji i od gornje i od donje granične frekvencije? Da li fazna izobličenja kod zvučnog signala igraju bitnu ulogu u razumnjivosti? Kod kakvog signala ne smije da se dozvoli da dođe do faznog izobličenja? Kakva su nelinearna harmonijska izobličenja? Šta je uzrok nelinearnih izobličenja? Definirati i čemu je jednak klir-faktor? Kako možemo podijeliti pojačavače prema veličini signala? Kako možemo podijeliti pojačavače prema frekvenciji signala koji pojačavaju? Šta su pojačavači snage? Kako ih možemo podijeliti na klase? U koju klasu spadaju svi pojačavači malih signala? Kako se mogu izbjeći izobličenja pojačavača klase B? Kakvi su to pojačavači klase AB? Slika 5. kada nema ulaznog signala. Tada pri malim signalima pojačavač u klasi A. Izlazna struja teče samo za vrijeme polovine periode (T/2). kada je izlazna struja mnogo veća od mirne struje. umjesto sinusoide imamo samo polusinusoidu.10 data je prenosna karakteristika sa ulaznim i izlaznim signalom. Kod realnih pojačavača prenosna karakteristika je zakrivljena.11 grafički je prikazan princip rada pojačavača klase C. izlazna struja će biti proporcionalna ulaznom naponu. napona i struje u decibelima? Šta je izobličenje signala i uslijed čega ono kod pojačavača nastaje? Kakva su to linearna izobličenja? Definirati donju i gornju graničnu frekvenciju pojačavača.10 Grafički prikaz rada pojačavača klase B Za vrijeme negativne poluperiode. kod koga oscilatorno kolo izdvaja osnovni harmonik. Na izlazu kao što se vidi. režim rada se podesi tako da i kada nema signala protiče izvjesna izlazna struja. pojačavač je zakočen. Ova klasa pojačavača se koristi samo kao visokofrekventi pojačavač. ali tako da jedan pojačava pozitivnu.12 Grafički prikaz rada pojačavača klase C ü ü ü ü ü ü ü ü ü LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Radni režim je podešen tako da. a to znači. Istosmjerni ulazni napon je odabran tako da izlazna struja poteče tek kada je trenutna vrijednost ulaznog signala dostigla izvjesnu vrijednost. ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü ü Na slici 5. Izlazna struja protiče za vrijeme 0. a drugi negativnu poluperiodu signala. Nikakvim sprezanjem pojačavača klase C ne mogu se izbjeći izobličenja. koje je kraće od polovine periode (0<T/2). Slika 5. nema ni izlazne struje. čak i ako spregnemo dva ovakva pojačavača.

ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA poglavlje 6 Stabiliziranje istosmjerne radne tačke MOSFET LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

Izlazni napon je veći od ulaznog. i elektronske cijevi. odnosno dovođenjem izmjeničnog signala na ulaz. Kondezatori C1 i C2 služe za spregu.1a. Ulazni otpor feta je vrlo velik. a bazna struja ne može biti manja od nule (za NPN tranzistore). a – šema osnovnog pojačavačkog stepen sa fetom 6. kako ćemo vidjeti. te njih u analizi nećemo ni razmatrati. a pored toga. mijenja se istosmjerni napon gejta.1.2a. a donje granice rada tranzistora na slici 6. Elektronske cijevi kao pojačavači malih snaga više se ne koriste. veći od ulaznog napona. te pod uticajem ulaznog napona Ui. te je ostvareno LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . dobićemo izmjenični napon na izlazu Uo. Razlika je jedino u tome što elektronske cijevi imaju još grijanje katode. vrlo je mali. iako je otpor velik.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 37 6.1.2b. Kako su naponi baze i kolektora istog polariteta. elektronska kola i analiza tih kola su identični analizi kola sa fetovima. . Otpor RB je mnogo veći od ulaznog otpora tranzistora.1b. Vrlo lako dolazi do proboja gejta. maksimalni kolektorski napon UCEM i dozvoljena disipacija Pd (slika 6. Kažemo da se elementi nalaze pod istosmjernim režimom rada. Ustvari. a kroz njih protiče istosmjerna struja. Dovođenjem napona Ui na ulaz. odnosno od potrošača.2c). OSNOVNA POJAČAVAČKA KOLA I GRANICE RADA 6. odnosno prema potrošaču. Tek kada su elementi priključeni na izvor istosmjernog napona. kada se nalaze u istosmjernom režimu rada. te je struja gejta vrlo mala. UBB može biti jednako sa UCC. I ovdje istosmjerni režim rada određuje napon napajanja UCC (UCC=UBB) i otpornici RB i RC. te se na izlazu dobija izmjenični napon Uo. odnosno. Uslijed bazne struje Ib poteći će izmjenična kolektorska struja. b – granice radne oblasti feta obilježene na izlaznim karakteristikama Slika 6. napajaju se iz izvora istosmjerne struje. pa se menja i struja drejna. mosfetovi.1b ove granice su šrafirane. fetovi. a granice rada feta na slici 6. data je na slici 6. Prvi sa pobudnim generatorom (generatorom ulaznog signala).1 Pojačavačko kolo sa fetom 6. koji je. što znači da se ostvaruje pojačanje napona. Gornje granice rada su: maksimalna kolektorska struja ICM. napajanje i kolektora i baze može biti iz istog izvora. a drugi za odvođenje signala ka potrošaču ili slijedećem pojačavačkom stepenu. UG>UD.1. kola sa elektronskim cijevima su slična kolima sa fetom. i snaga disipacije manja od Pd. određeni su napon gejta i struja i napon drejna. kao što su: tranzistori. elementi će raditi kao pojačavač. pa je napon gejta približno jednak naponu napajanja.1. pa su osjetljivi na rukovanje. ako se koriste kao diskretni elementi. a radna oblast je oivičena ovim granicama. Pojačavač sa fetom Šema najprostijeg pojačavačkog stepena sa fetom. Mosfetovi se rijetko koriste kao diskretni elementi zbog toga što im je ulazna impedansa vrlo velika. Na njihovim elektrodama postoji istosmjerni napon. Granice su UG=0. Prolaskom ove struje kroz kolektorski otpor uslijed pada napona na njemu. mijenja se pad napona na otporu RD. Uslijed promene struje drejna. Poređenja radi. Naponima napajanja UDD i UGG i otporima RD i RG. te istosmerni režim ne zavisi od ulaznog generatora. Međutim. Pojačavačko kolo sa tranzistorom Šema najprostijeg pojačavača sa tranzistorom data je na slici 6. ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA Pojačavački elementi. UD<UDM. ova dva kondenzatora ne dozvoljavaju prolaz istosmjerne struje prema ulaznom generatoru. Na slici 6. Prema tome u daljoj analizi pojačavača uzećemo u obzir samo analizu kola sa fetovima i tranzistorima. Pad napona na otporu RD. promjenom istosmjernog napona ili istosmjerne struje na ulazu.2. ulazna struja Ii je približno jednaka baznoj izmeničnoj struji Ib. rade sa većim naponom napajanja. Napon kolektora ne smije doći u oblast zasićenja.

3b. pod uticajem ulaznog napona gejta UG.3a i 6.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 38 pojačanje napona. napon drejna UDS biti manji od napona drejna UDD. a – šema pojačavača sa bipolarnim tranzistorom a . na njemu će biti pad napona URD=RDID te će za veličinu tog napona. Uslijed proticanja struje drejna ID kroz otpor RD.R DID c – gornje granice rada tranzistora Slika 6. Posmatrajući ulaznu struju Ii i izlaznu struju Io. RADNA TAČKA I RADNA PRAVA 6. Radna tačka i radna prava feta Na slikama 6. Na slici 6.2.prikaz istosmjernog režima rada na izlaznim karakteristikama Slika 6. te je ostvareno i pojačanje struje. ova druga je veća. UDS . LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .2 Osnovni pojačavački stepen sa tranzistorom Kao što se vidi druga jednačina jeste jednačina prave u koordinatnom sistemu ID-UDS. poteći će struja drejna ID.2.4a.šema pojačavačkog stepena sa naznačenim veličinama napona i struja b – donje granice rada tranzistora b . date su osnovne šeme pojačavača sa fetom i tranzistorom. ova prava je ucrtana i obilježena sa RD.3 – Istosmjerni režim rada feta Za fet.UDD + R D ID = 0 UDS = UDD . sa obilježenim podacima za analizu istosmjernog režima rada.1. 6.

U BE RB Vrlo često je napon napajanja UCC mnogo veći od baznog napona UBE . naziva se: radna prava feta.5 Dovođenjem izmjenične komponente struje Ib. U CE = U CC . Ulazni otpor feta je vrlo velik. To smo učinili zbog toga. da dovođenjem izmjeničnog signala na ulaz pojačavačkog stepena. mnogo veći od otpora RG. za pojačavač sa tranzistorom. može napisati: U I B = CC RB Slika 6. određena otporom u kolu drejna RD. (tačka B) . Ova prava. već se dozvoljava izvjesna mala struja. u polju izlaznih karakteristika ucrtana je radna prava. koja je ovdje određena kolektorskim otporom RC. Radna tačka i prava tranzistora Analogno pojačavaču sa fetom.R C I C b . zbog toga što su karakteristike pri malim strujama drejna zbijene. IB = U CC . pa se. ne koristi se promjena struje drejna do ID=0.4 – Istosmjerni režim rada tranzistora Analogno kao kod feta provedena je analiza: IC=0 Þ UCE=UCC UCE=0 Þ IC=UCC/RC Parametar kod izlaznih karakteristika je bazna struja te se radna tačka dobija na presjeku radne prave RC i karakteristike za određenu istosmjernu baznu struju IB. određen je maksimalnom strujom koja se ima kada je napon gejta jednak nuli (tačka B) i maksimalnim naponom jednakim naponu napajanja UDD. Ova bazna struja je određena baznim otporom RB. u tom slučaju. naponom napajanja UCC i baznim naponom UBE. tako da je aktivan dio prave od tačke A do tačke B. a .2. radna tačka Q se pomijera po radnoj pravoj. Na slici je ta tačka presjeka obilježena sa Q i naziva se: radna tačka. sinusoidalne bazne LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .2. jer minimalni pad napona na fetu je određen karakteristikom UG=0. Aktivan dio radne prave. pa je pad napona na otporu RG vrlo mali. U praksi. Zbog toga je napon gejta UG približno jednak naponu napajanja gejta UGG. a UDS osu u tački UDD. Tačka UDD će se ostvariti kada je struja drejna jednaka nuli. pomjerat će se i radna tačka po pravoj RD. Napon kolektora UCE je manji od napona napajanja za pad napona na kolektorskom otporu RC. Veličina struje ID i napona UDS su određene presjekom karakteristike koja odgovara datom ulaznom naponu UG i pravom datom gornjom jednačinom pravca.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 39 Da bismo nacrtali tu pravu pretpostavimo: ID=0 Þ UDS=UDD UDS=0 Þ ID=UDD/RD Ona presjeca ID osu u tački UDD/RD.prikaz istosmjernog režima rada na izlaznim karakteristikama Slika 6.šema pojačavačkog stepena sa naznačenim veličinama napona i struja 6. jer je tada pad napona na otporu RD jednak nuli. Promjenom napona UG . na primjer. Prva tačka se praktično nemože ostvariti. Istosmjerni IC i UCE se mijenjaju te imamo i izmjenične komponente ic i uc Radnu tačku i za fet i za tranzistor stavili smo na sredinu radnog dijela radne prave.

neće biti promjene kolektorske struje.7 – Grafičko dobijanje prenosne karakteristike pojačavača sa tranzistorom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .3.6 radna tačka se nalazi u tački B. Ovo je naročito važno.6 Pogrešno izabrana radna tačka. tj u oblasti zasićenja. iako promjena istosmjerne bazne struje iznosi 20 μA. on će prigušiti signal. Bazna struja je velika (tranzistor u zasićenju. Prema tome. Na slici 6. b – prenosna dinamička i statička karakteristika tranzistora i c – prenosna karakteristika se obično crta lijevo od izlaznih karakteristika Slika 6. Prenosna karakteristika pojačavača a . Tranzistor neće pojačavati signal. koja presjeca radnu pravu u tački B. promjenom IB ne mijenjaju se UCE i IC) 6. dobijemo na izlazu sinusoidalnu – kolektorsku struju i kolektorski napon (slika 6. Šta više. 40 i 50 μA slivaju se u oblasti zasićenja u istu krivu.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 40 struje.izlazne karakteristike sa radnom pravom. Bazna istosmjerna struja je 40 μA.1. Ako se dovede izmjenična bazna struja amplitude 10 μA radna tačka Q se neće pomjeriti iz tačke B. kada je signal velik. Slika 6. Radna tačka za vrijeme cijele periode ne smije da izađe van radne oblasti. pa ni promjene kolektorskog napona. odnosno. mora se kretati po radnoj pravoj u oblasti u kojoj je izlazna struja proporcionalna veličini ulaznog signala.5). Sve tri karakteristike za bazne struje 30.

Mnogo češće kolektorski otpor ili otpor drejna služe samo za dovođenje istosmjerne struje odnosno za određivanje LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Slika 6. Prenijeta tačka na primjer C1. jer je razmak između karakteristika različit. Desno od izlaznih karakteristika nacrta se koordinatni sistem. odnosno. pozitivna poluperioda kolektorske struje je odsječena. Kada sve prenijete tačke spojimo. Ako to nije slučaj.4..6. a struja drejna pozitivna. ovakav način crtanja prenosne karakteristike prihvaćen je od načina crtanja prenosne karakteristike elektronske cijevi i feta.. B2.7 lijevo) kako bi se ulazni signal nalazio lijevo. Dok je prenosna karakteristika tranzistora skoro prava. kao da se nalazi u drugom kvadrantu (na slici 6. koristit ćemo i prenosne karakteristike. odnosno. u prisustvu signala pomjera se u tačku Q'. Zbog toga srednja vrijednost kolektorske struje nije jednaka mirnoj kolektorskoj struji. Pored viših harmonika. Prema tome radna tačka Q. odnosno. za N – kanalni fet. su prenijete kao tačke A'2. nastaju izobličenja Kako su već analizirana linearna izobličenja. Ustvari. Kod njih je prenosna karakteristika zaista u drugom kvadrantu (gejt je negativan. nalazi se na presjeku horizontalne prave koja polazi iz C1 i vertikalne prave koja odgovara određenoj baznoj struji. Radi poređena na slici je istim postupkom nacrtana i prenosna karakteristika tranzistora. Zbog zakrivljenosti prenosne karakteristike. C'2 .. iako bazna struja raste. Umjesto radne prave ovdje je uzeta vertikalna prava RC =0 i presječne tačke A2. 6. kolektorskoj struji u istosmjernom režimu rada kada nema ulaznog signala.7 prikazano je kako. Smanjenje kolektorske struje za vrijeme negativne periode je veće od povećanja kolektorske struje za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala.8 prikazano je kako položaj mirne radne tačke utiče na izobličenje velikog signala. Da ne bi bilo izobličenja.5 moguće je samo ako je prenosna karakteristika linearna.1. na ulaz je doveden sinusoidalan signal (bazna struja ib). a izlazni desno. dotle prenosna karakteristika tranzistorskog pojačavača. određenu srednjom vrijednošću kolektorske struje. Statička i dinamička radna prava Prilikom dosadašnjeg određivanja radne prave pretpostavili smo da je otpor opterećenja istovremeno i kolektorski otpor. a na ordinatu kolektorska struja u istoj razmjeri kao kod izlaznih karakteristika. Na slici je to pokazano za tačke C1 i F1. dobićemo prenosnu karakteristiku tranzistorskog pojačavača. Kao što se vidi prenosna karakteristika tranzistorskog pojačavača se razlikuje od prenosne karakteristike tranzistora. izlazni signal nije simetričan. što je u ovom slučaju i pokazano. neizobličen. Pri grafičkoj analizi rada pojačavačkih stepena često se prenosna karakteristika crta s lijeve strane izlaznih karakteristika. B'2. U ovom slučaju to je IB=2mA. otpor u kolu drejna. radnu tačku treba izabrati tako da se nalazi na sredini pravolinijskog dijela prenosne karakteristike. poslije tačke F'1 postaje praktično horizontalna linija. Kolektorska struja ostaje konstantna. polazeći od izlaznih karakteristika možemo nacrtati prenosnu karakteristiku. Na slici 6. konstatirali smo da će nelinearnih izobličenja biti kada je prenosna karakteristika nelinearna. da bi izobličenje bilo minimalno. Crtanje ulaznog i izlaznog signala na način pokazan na slici 6. Za tranzistor koji ima prenosnu karakteristiku kao na slici 6. Na apscisu se nanosi bazna struja IB. Za svaku tačku presjeka radne prave i određene izlazne karakteristike prenesemo veličinu kolektorske struje. pojavljuju se i promjene istosmjerne komponente. a ulazni signal veliki.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 41 Da bismo mogli pratiti signal od ulaza do izlaza. Na slici 6.8 – Primjer praćenja signala od ulaza do izlaza preko preko prenosne i izlazne karakteristike Uslijed toga što je radna tačka blizu oblasti zasićenja. C2..

onda priključenjem slijedećeg stepena. Tako npr. 6. Kako je struja gejta zanemarljivo mala. na otporu RS stvorit će se pad napona URS. Ako imamo višestepeni pojačavač.10 – Automatsko polariziranje ili samopolariziranje feta. odnosno uzemljena.11 se može vidjeti kako se ostvaruje ta polariziranje gejta.9a prikazan je slučaj u kome je opterećenje posebno dodano.3. Za izmjeničnu komponentu struje. UGS=-URS=-RSIS Slika 6. već po pravoj određenom otporom koji čine paralelno vezani otpori RC i RL. šema i statička i dinamička radna prava LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Prava RC je statička radna prava. Ova promjena će biti po pravoj Slika 6. Uslijed proticanja struje IS (označen je stvaran smjer struje za N-kanalni fet). Ova prava takođe prolazi kroz radnu tačku Q. ali preko kondenzatora C. Ako se u kolu sorsa postavi otpornik. pa se pored viših harmonika pojavi istosmjerna komponenta (nulti član Furijeovog reda).9 – Dinamička i statička radna prava U pogledu istosmjernog režima otpor opterećenja je RC.8b ).ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 42 istosmjernog režima rada. Na slici 6. U mirnom stanju pojačavača protiče konstantna struja drejna. kao što smo i dosad radili.10a. to je struja sorsa jednaka struji drejna. pa će se radna tačka Q pomjeriti. pravilnim izborom veličine otpora može se ostvariti željena polariziranje gejta u odnosu na sors. te je otpor opterećenja paralelna veza kolektorskog otpora RC i otpor potrošača RL. to je napon između gejta i sorsa jednak negativnoj vrijednosti pada napona na otporu RS. Ukoliko se pomjeri radna tačka. Opterećenje se posebno dodaje. pomjerit će se i dinamička radna prava paralelno samoj sebi toliko da ponovo prolazi kroz novu radnu tačku Q. Kako je potencijal sorsa viši od potencijala mase za URS. kao što se vidi na slici 6. ovaj sa svojim ulaznim otporom opterećuje predhodni stepen. Prema tome za napajanje pojačavača sa fetom potrebna su dva izvora. promjenit će se srednja vrijednost istosmjerne komponente. a prava RC||RL je dinamička radna prava. kondenzator C predstavlja kratku vezu. Ovaj kondenzator služi kao kratak spoj između izlaza i otpora opterećenja za izmjeničnu struju. te za crtanje radne prave koristimo samo taj otpor (slika 6. a da pri tom spriječi proticanje istosmjerne struje kroz potrošač RL. Ako gejt vežemo preko otpora RG za masu. radna tačka je Q. Ukoliko je signal toliko velik da nastupe izobličenja. Ovaj kondenzator ima vrlo veliki kapacitet kako bi njegova impedansa bila mnogo manja od otpora opterećenja RL. zbog zanemarljivo male struje gejta potencijal gejta biće jednak potencijalu mase. ISTOSMJERNI REŽIM RADA FETA Potencijal gejta kod feta je suprotnog znaka od potencijala drejna. Bez prisustva ulaznog signala. Otpor opterećenja RL je priključen na kolektor tranzistora. radna tačka se neće kretati po pravoj određenoj otporom RC. jer je istosmjerni režim rada određen pravom RC. RC. Na slici 6. Dovođenjem signala.

Ovaj pad napona pri najvišoj temperaturi mora biti mnogo manji od napona UGS. Prema tome. Zbog toga je i pad napona na otporu RS veći od -UGS. Pomjeranje karakteristika uslijed porasta temperature u radnom području je obično na niže. Naime. a polazi iz tačke ID=0 i UDD2.ISRS Drugo. Uslijed toga se smanjuje struja drejna. Jednostepeni pojačavač sa fetom Na slici 6. Još više struja drejna može da se promjeni prilikom zamjene feta. Kako napon dodira zavisi od kontaktne razlike potencijala (od napona barijere). naime UGS=-URS+UR1 LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . na primjer poraste. već promjenom pada napona i na otporu RS. uzimamo veličinu otpora RG što je moguće veću. šema i promjena radne tačke i radne prave uslijed promjene napona napajanja Opadanjem napona napajanja. porastom temperature povećava se koncentracija manjinskih nosilaca. pad napona na otporu nije više zanemarivo mali.11 – Stabiliziranje radne tačke feta. Ako se iz bilo kojeg razloga promeni struja sorsa. Kako je UR1>0. koje obično nastaje uslijed starenja baterije. Sa druge strane treba uzeti otpor RG što manji. smanjenjem struje IS smanjuje se i pad napona URS . Pomjeranje radne tačke uslijed promjene struje gejta bit će mnoga manja nego u pojačavaču bez razdjeljnika 6.1. te i negativan napon gejta. Treće. te nismo uzeli u obzir pad napona na otporu RG. uslijed porasta temperature smanjuje se pokretljivost nosilaca u kanalu. U ovoj šemi gejt je vezan za razdjeljnik napona koji čine R1 i R2. to će da poraste negativna vrednost napona gejta. dakle. Prilikom dimenzioniranja otpora R 1 vodi se računa o tome da struja kroz otpor R1 (I1) bude bar 5 do 10 puta veća od struje IG koja se ima pri najvišoj radnoj temperaturi. Povećanje negativnog napona gejta smanjuje se struja sorsa. jer uslijed većeg otpora biće veća i promjena napona URs sa istom promjenom struje kroz otpor Rs. opašće i pad napona na otporu R1. kada struja gejta poraste. Na visokim temperaturama. pa se smanjuje i kontaktna razlika potencijala. Prvo. Pomjeranje radne tačke nastaje i kada se promjeni napon napajanja UDD. Kako je otpor Rs veći od istog otpora u prethodnom slučaju to je stabiliziranje radne tačke pojačavača na slici 6. kako bi i ulazni otpor pojačavača bio što veći. te će napon između gejta i sorsa biti smanjen UGS=IGRG . te će se radna tačka pomjeriti po radnoj pravoj.11 data je šema jednostepenog pojačavača sa fetom kod koga se radna tačka pomjera sa promjenom napona napajanja drejna tako da uvek ostaje približno u sredini radne oblasti. Otpor R2 se određuje tako da se dobije željeni napon UR1.11a veća. Kod automatske polarizacije promena struja drejna (sorsa) se ublažava uslijed prisustva otpora RS. Nova radna tačka se nalazi na presjeku karakteristike za novi napon gejta (UGS2) i radne prave RD+Rs koja je paralelna prethodnoj. Na taj način se ublažava promena struje sorsa (drejna) koja bi bila da je napon gejta fiksan. ali ima i nedostataka. Uslijed smanjenja pokretljivosti smanjivaće se i struja drejna. Slika 6. kako bi pad napona na njemu uslijed proticanja struje gejta bio manji. Potencijal gejta je veći od potencijala mase. Kod uzoraka feta istog tipa naponi dodira i dimenzije kanala se mogu razlikovati te će za isti napon gejta kod njih struja drejna biti različita. ima tu prednost da je dovoljan samo jedan izvor za napajanje. zavisi od temperature okoline u kojoj fet radi.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 43 Ovako izvršeno polariziranje feta. Prilikom dimenzioniranja otpornika RG. položaj radne tačke. Napon UGS2 nije određen samo promjenom napona na otporu R1. kako bi pomjeranje radne tačke bilo u dozvoljenim stranicama. to će i napon dodira zavisiti od temperature. struju gejta smo zanemarili smatrajući je vrlo malom. kao što smo vidjeli. porasti će pad napona na otporu RS.3. suprotno dejstvo od prvobitnog. Struja drejna može da se smanji i do 30 %.

Ako je radna tačka Q određena baznom strujom IB1. Struja ICBO može biti i nekoliko stotina mA. 6. to se mora obezbijediti da tranzistor dobro funkcionira za toliko veliku promjenu napona napajanja. promjena baznog napona sa temperaturom u poređenju sa naponom napajanja toliko je mala. Ukoliko se napajanje tranzistora vrši kao na slici 6. odnosno. Kod povećanja struje za 10°C ova struja se udvostruči. Kako se tranzistorski uređaji (npr.5 V kada je nova. u zavisnost od toga gdje je odabrana radna tačka ponaša se ili kao fet (smanjenje širine kanala pod uticajem napona gejta) ili kao mosfet bez ugrađenog kanala (kanal se proširuje pod naponom gejta). vidjeli smo da se preko otpora RS.13 grafički je prikazana promjena položaja radne tačke. Ukoliko se baza napaja konstantnom strujom. ona će se pomjeriti. u tom slučaju postoji negativna povratna sprega. stavićemo otpor i kapacitet u kolo sorsa. ISTOSMJERNI REŽIM RADA MOSFETA Potencijal gejta kod mosfeta bez ugrađenog kanala je istog znaka kao i potencijal drejna.2a iz izvora za napajanje kolektora. U svakom slučaju šema na slici 6. Ova pomjeranja radne tačke uslijed povećanja struje zasićenja naročito su velika kod germanijumskih tranzistora. pri konstantnoj kolektorskoj struji se smanjuje za oko 2mV/°C. U ovom slučaju povratno dejstvo je tako da se prvobitno izazvana promjena smanjuje. Kako je struja drejna praktično jednaka nuli. Međutim to mu je i mana jer mu je ulazni otpor mali.11). koja je 1+b puta veća od ICBO. radioaparat) napajaju iz suhe baterije čiji se napon po ćeliji mijenja od 1. Naime. Mosfet sa ugrađenim kanalom.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 44 napona i zbog toga što je otpor R1 manji. Pod uticajem temperature povećava se struja zasićenja kolektorskog spoja ICBO. Stabiliziranje radne tačke se može izvesti pomoću povratne sprege. Kapacitet ovog kondenzatora treba da je vrlo velik kako bi kapacitivna otpornost bila mnogo manja od otpora RS. to je nepotrebno posebno kolo za LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . da je načinimo nezavisnom od temperature i nezavisnom od izabranog uzroka mosfeta istog tipa. bilo digitalna kola. Od temperature zavisi ulazni napon. koji za izmjeničnu komponentu struje kratko spaja otpor RS. A napon gejta slijedećeg stepena je jednak naponu drejna prethodnog pojačavačkog stepena. Ovaj kondenzator služi za kratko spajanje otpornika RS za izmjeničnu struju. radna tačka će zavisiti i od napona napajanja.13a). bilo da su pojačavački stepeni. jer će presjek karakteristike i radne prave biti sada u tački Q' (slika 6. napon između baze i emitera. ukoliko je radna tačka izabrana da je potencijal gejta suprotnog znaka od potencijala drejna. Da ne bi bilo negativne povratne sprege i za izmjeničnu komponentu. U integriranim kolima tako su i spregnuti mosfetovi. Budući da je kod mosfeta kod ugrađenog kanala potencijal gejta istog znaka kao i potencijal drejna.10. koje kapacitet treba kratko da spoji.12 nacrtan je kondenzator CS paralelno otporu RS. ISTOSMJERNI REŽIM RADA TRANZISTORA Tranzistor je složeniji element od feta i mosfeta. Međutim ako želimo stabilirati radnu tačku. te su nepotrebni otpornik RS i kondenzator CS.5 mA to će pri povećanju temperature za 20°C radna tačka otići u oblast zasićenja. Na slici 6.11 i 6. Slika 6. polariziranje gejta. Ukoliko je istosmjerna struja bila 0. vrši povratno dejstvo – stabiliziranje položaja radne tačke. pa i kolektorska inverzna struja različiti su od uzorka do uzorka tranzistora. Na slikama 6. odnosno za signal stavlja se kondenzator CS. 6. da se može zanemariti.12. inverzna kolektorska struja i faktor strujnog pojačanja. Sors se može priključiti direktno na zajedničku masu. moguće je neposredno vezati pojačavačke stepene jedan za drugi. odnosno za ulazni signal.12 je ista samo se veličine pojedinih otpora moraju adekvatno odabrati. Između izlazno i ulaznog kola. ova promjena ulaznog napona nema uticaja na kolektorsku struju. pa se povećava i kolektorska struja ICEO. Osim toga i faktor strujnog pojačanja i ulazni napon. to se polariziranje gejta može ostvariti razdjeljnikom napona (slika 6.12 – Stabiliziranje radne tačke mosfeta Polariziranje mosfeta sa ugrađenim kanalom ista je kao polariziranje feta. Njegove karakteristike mnogo više zavise od temperature te je mnogo potrebnije stabiliziranje radne tačke. Sa porastom temperature. Zato ćemo ove uticaje detaljnije proučiti. Promjeni li se iz bilo kojeg razloga izlazna struja (struja drejna. tako da ta povratna sprega zavisi od izlaznog napona ili od izlazne struje. pa do oko 1 V pri kraju njenog radnog vijeka. Kao i kod feta. kao što je učinjeno na slici 6. Osim toga stabiliziranje radne tačke može se izvesti pomoću nekog elementa koji će vršiti kompenziranje promjene nastale promjenom temperature. pa ni na radnu tačku tranzistora. 6. sorsa) preko otpora RS to će povratno djelovati na ulaz.5.4.

ZA PONAVLJANJE: ü Kakav je to istosmjerni poluprovodničkih elemenata? režim rada LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Stabiliziranje radne tačke tranzistora naponskom povratnom spregom Stabiliziranje naponskom povratnom spregom vrši se na taj način što se bazna struja učini zavisnom od kolektorskog napona. jer uslijed promjene bazne struje mijenjat će se kolektorska struja.pomjeranje uslijed promjene kolektorske struje ICBO ü ü ü ü ü b – pomjeranje uslijed promjene faktora strujnog pojačanja b ü ü ü ü ü ü Čime su određene granice rada tranzistora i fetova? Zbog čega se koriste kondenzatori na spregu? Da li napon gejta kod feta zavisi od veličine spoljašnjeg otpora gejta RG ako zavisi. Bazni otpor se drugim krajem vezuje za kolektor tranzistora umjesto za napon napajanja.13. STABILIZIRANJE RADNE TAČKE TRANZISTORA 6. a sa njom i radna tačka u polju izlaznih karakteristika. ü ü ü ü ü ü ü ü ü a .a šta radna tačka? Čime je određena radna prava i radna tačka? Gdje treba da se nalazi radna tačka na radnoj pravoj? Da li se položaj radne tačke na radnoj pravoj kod tranzistora razlikuje od položaja radne tačke na radnoj pravoj kod fet? Šta bi se desilo kada bi radna tačka bila u oblasti zasićenja izlaznih tranzistorskih karakteristika? Skicirati talasni oblik kolektorske struje i kolektorskog napona ako se privede sinusoidalna bazna struja a radna tačka se nalazi u tački IC=0.1. koji nije mnogo veći od baznog napona UBE kolektorska struja će se mijenjati sa promjenom baznog napona. U slučaju da je bazni otpor mali.6. ako su date izlazne karakteristike i radna prava. kako i pod kojim uslovima? Opiši kako fet radi kao pojačavač? Opiši kako tranzistor radi kao pojačavač? U koju vrstu pojačavača možeš staviti pojačavač sa fetom a u koju pojačavač sa tranzistorom? Šta je radne prava. neophodno je izvršiti na neki način kompenziranje promjene baznog napona. Pokazati kako se grafički određuje prenosna karakteristika.6.14a dato je rješenje ovog problema. Na slici 6.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 45 Međutim.Pomjeranje radne tačke kod tranzistora 6. povećava se pad Na slici 6.13c data je ulazna karakteristika tranzistora. Neka se kolektorska struja poveća iz bilo kog razloga. Uslijed povećanja kolektorske struje. ako se napajanje vrši iz izvora relativno niskog napona. Na slici se vidi da će promjena bazne struje biti utoliko veća koliki je bazni otpor manji. Zašto se dinamička radna prava razlikuje od statičke? Kako se kod feta ostvaruje samopolariziranje gejta? Kako utiče promjena temperature na položaj radne tačke kod feta? Šta se uzima u obzir prilikom dimenzioniranja razdjeljnika napona za napajanje gejta kod feta? Kakva je uloga kondenzatora za spregu na ulazu i izlazu pojačavača? Zašto se paralelno otporu u kolu sorsa vezuje kondenzator? Kako se određuje veličina njegovog kapaciteta? Po čemu se šema za polariziranje mosfeta razlikuje od šeme za polariziranje feta? Zašto se mosfetovi mogu direktno spregnuti drejn prethodnog za gejt narednog mosfeta? c – pomjeranje uslijed promjene baznog napona Slika 6. zašto. UCE=UCC.

uslijed čega će se smanjiti bazna struja kroz otpor RB. Na slici 6. U svakom slučaju je: Rc = Ucc . pa radnu tačku treba tako izabrati da bude na sredini radnog dijela dinamičke radne prave. Na taj način otpor RB2 i kapacitet C3 čine filter za izmjeničnu struju.14c. ovakvo izvedena sprega radi stabiliziranja radne tačke neće uticati na pojačanje ovog pojačavača. smanjenjem napona napajanja UCC smanjit će se kolektorski napon LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Naime.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 46 napona na kolektorskom otporu RC pa se kolektorski napon UCE smanji. Ukoliko je RC u isto vrijeme i otpor opterećenja tranzistora. a – uproštena šema veze b – pomjeranje radne prave i radne tačke prilikom promjene napona napajanja c – šema kod koje je spriječena povratna sprega za izmjenični signal Slika 6. smanjit će se struja kroz bazni otpor tj. odnosno smanjit će se prvobitan porast kolektorske struje.14. pa prema tome i kolektorska struja. već otpor RL koji je obično i manji od RC. Otpor RB ćemo uzeti iz dva dijela RB1 i RB2 tako da je: RB=RB1+RB2. Prema tome uslijed povratnog dejstva stabilizira se i položaj radne tačke. Ukoliko je kapacitet C3 dovoljno velik. UCE.Uce Ic + Ib Radna tačka će se održavati u sredini radne oblasti i kada se napon napajanja promjeni.15 Statička i dinamička radne prava pojačavača sa slike 6. Prema tome i bazna struja će za vrijeme cijele periode izmjeničnog signala ostati konstantno nezavisna od trenutne vrijednosti kolektorske struje odnosno kolektorskog napona.15. Uslijed promjene bazne struje smanjit će se i kolektorska struja. Smanjenjem kolektorskog napona. Stabiliziranje radne tačke naponskom povratnom spregom Slika 6. i srednju tačku blokirati kapacitetom C3. Međutim ukoliko otpor opterećenja nije sam kolektorski otpor.14b pokazano je kako se pomijera radna tačka kada se napon napajanja smanji za DUCC. Prema tome UCE može biti i manji od UCC/2.14c Dakle na sredini između A' i B' na slici 6. potencijal tačke A je praktično nezavisan od trenutne vrijednosti kolektorskog napona. Dakle. Pri tome uslijed povratne sprege biće spriječeno pomjeranje radne tačke i kada se na ulaz dovede signal. a RB2 mnogo veći od RC radna tačke treba da se nalazi na sredini između tačaka A i B. Ovakav pojačavač će slabo pojačavati signal. imaćemo dinamičku radnu pravu različitu od statičke. Da bismo spriječili ovo povratno dejstvo za izmjenični signal povratnu spregu ćemo izvršiti kao što je pokazano na slici 6. Prema tome uslijed povratne sprege pomjeranje radne tačke biće mnogo manje nego kada nema povratne sprege. smanjiće se bazna struja. To znači da treba kolektorski otpor tako izabrati da na njemu bude približno polovina napona napajanja.

raspodjeljuje između baze tranzistora i otpora RB.16 Stabiliziranje radne tačke strujnom povratnom spregom 6. promjena UBE će biti manja.16 data je šema pojačavača sa strujnom povratnom spregom. Ovaj napon praznog hoda (kada nema bazne struje IB) je: R B1UCC U= . odnosno stabilizira kolektorsku struju. Ako se iz bilo kojeg razloga promjeni kolektorska struja. RB1 + R B2 Podjela otpora RB na otpor RB1 i RB2 nije kritična ali treba voditi računa o tome da je otpor RB1 vezan za izmjenični napon paralelno ulazu i da smanjuje ulazni otpor pojačavača. Ukoliko je otpor Re veći. Stabiliziranje radne tačke strujnom povratnom spregom Odgovarajuću stabiliziranje već smo imali kod feta i mosfeta (slike 6. Prema tome ovo kolo djeluje tako na istosmjerni režim da svaku promjenu kolektorske struje smanjuje. Da bi smo još više uprostili analizu pretpostavimo da je otpor RB=0. R B 2 + R B1 Unutrašnji otpor (izvor za napajanje napona UCC kratko spojen): RB = R B1R B2 . Uslijed postojanja otpora RB biće U=UE+UBE+URB Zbog toga što se promjena napona UE. pa je i efikasnost stabiliziranja radne tačke manja. 6. Neka se kolektorska struja poveća. Ovo je zbog toga da taj otpor bude dovoljno mali kako bi bazna struja bila manja od struje kroz otpor RB1. Obično se uzima da je napon: 1 UE = UCC 3 Otpor RC je približno jednak otporu RE. kako je U=konst. Uslijed smanjenja bazne struje. smanjit će se i kolektorska.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 47 a veličina baznog otpora je: R B = R B1 + R B 2 = U CE . a to znači i radnu tačku tranzistora. a sa 6. Uprošćenje se sastoji u tome što smo po Tevenenovoj teoremi umjesto razdjeljnika napona uzele ekvivalentni izvor napona praznog hoda i unutrašnjeg otpora RB. Činjenica je da otpor RE ne može biti toliko veliki. pa će stabilnost biti veća ukoliko je emitorski otpor RE veći. to će se UBE smanjiti.12). promjenit će se i struja kroz otpor RE. Za razliku od prethodnog načinu stabiliziranja radne tačke tranzistora u ovom slučaju ulazna struja zavisi od izlazne struje.UBE IB Radi analize istosmjernog režima izostavljeni su kondenzatori i šema uprošćena kao na slici 6. Za dimenzioniranje otpora RB i RE ne možemo uzeti u obzir samo stabilnost radne tačke. a RB2 paralelno izlazu i da kroz njega protiče dio izlazne struje. da pri struji IE napona UE bude veći od napona napajanja UCC. Obično se uzima da je RB1 približno jednak ulaznom otpora pa koliko otpor otpornik RB1 preuzima ulazne toliko i otpornik RB2 izlazne struje. koja je jednaka zbiru bazne i kolektorske struje IB+IC. veći je pad napona na njemu. Na slici 6. radi povećanja kolektorske struje. utoliko veću snagu uzima otporu opterećenja odnosno toliko se smanjuje izlazni signal.11 i 6. za veće stabiliziranje treba otpor RB da bude što manji. Ukoliko je taj otpor manji. pa će se amanjiti i bazna struja. U tom slučaju: U=UE+UBE. Otpor RB1 u praksi je obično deset puta veći od otpora RE. Postojanje otpora RB umanji će se stabilnost radne tačke. poveća se pad napona na otporu RE.17.6.17 Uproštena šema za analizu istosmjernog režima rada LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .2. Znači. biće veća i promjena napona sa istom promjenom kolektorske struje. Zato i kažemo da imamo strujnu povratnu spregu.

Temperaturno kompenziranje pomoću diode se vrlo često koristi u integriranim kolima pošto se u integriranim kolima na istoj pločici silicijuma prave i tranzistori i diode i otpornici.UBE U = CC = const. kod kojih je kolektorska struja mnogo veća od struje zasićenja. pa koliko bi se povećala kolektorska struja usljed povećanja ICBO. 6. Ovakav način temperaturnog stabiliziranja ima prednost nad stabiliziranjem radne tačke datom na slici 6. Pošto diode i tranzistori zauzimaju mnogo manje mjesta od otpornika. koji su obično PNP tipa. Ukoliko je UCC mnogo veći od UBE ima se I= UCC . Pored toga. Povećanjem temperature smanjuju se istovremeno bazni napon UBE i napon na diodi UD tako da struja IB ostaje nepromijenjena ako su temperaturni koeficijenti promjene napona na diodi i bazi isti.18a prikazano je kako se to može ostvariti.18 – Kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje pomoću dioda Kako je uticaj promjena struje zasićenja dominantan kod germanijumskih tranzistora. to je ovo kompenziranje i učinjena za PNP tranzistore. Na slici 6. Istovremeno koliko se poveća IS toliko se smanji IB. Prema tome.18a kolektorska struja je IC = bIB + (1 + b )ICBO = bI .18b. a kako je baza vezana za razdjeljnik napona proporcionalno će se smanjiti i bazna struja. Šta se ustvari dešava? Kolektorska inverzna struja ICBO. Ukoliko je struja ID manja od struje IC+IB a spoj diode približno isti kao što je emitorski spoj tranzistora. Pogotovo se izbjegavaju veliki kapaciteti.18b u integriranoj tehnici se vrlo često koristi. Kao što se vidi dioda je vezana između baze i emitora ali tako da je inverzno polarizirana. jer je b mnogo veća od jedinice. temperaturni koeficijent diode će biti veći. Međutim. Ovakvim stabiliziranjem radne tačke obezbjeđen je pravilan položaj radne tačke i kada se napon napajanja promjeni. pa će promjena UBE biti prekompenzirana tako da će biti djelimično kompenzirana i promjena faktora strujnog pojačanja b i ICBO. promjena faktora strujnog pojačanja u ovom slučaju nije kompenzirana što je nedostatak ove šeme.16 jer dioda zamjenjuje dva otpornika i jedan elektrolitski kondenzator. promjena baznog napona ima mnogo veći uticaj na promjenu kolektorske struje. a – kompenziranje promjene ICBO b – Kompenziranje promjene baznog napona Slika 6. analogno slučaju naponske povratne sprege (slika 6. tako da će radna tačka biti približno na sredini radne prave. RB Rb LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . toliko se i smanji uslijed smanjenja IB. Prema šemi na slici 6.6. U tom slučaju stabiliziranje kolektorske struje se vrši pomoću direktno polarizirane diode slika 6. Tokom rada tranzistora struja I se može smatrati konstantnom.Takav elemenat je dioda.3. koja je približno jednaka inverznoj struji diode. toliko se poveća IS.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 48 druge strane da struja kroz otpor RB2 bude dovoljno mala u odnosu na kolektorsku struju. Kako je dioda inverzno polarizirana. temperaturno kompenziranje pokazana na slici 6. Koliko god da se poveća ICBO. Stabiliziranje radne tačke diodama Polariziranje tranzistora se može i tako izvršiti da se u kolu uključi elemenat koji će izvršiti kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje. Kod silicijumskih tranzistora kod kojih je inverzna struja veoma mala ili kod germanijumskih tranzistora koji rada sa vrlo velikom kolektorskom strujom. Praktično kolektorska struja postaje nezavisna od temperature. naročito ako je napon napajanja mnogo veći od baznog napona. koji se praktično ne mogu ni ostvariti u integriranoj tehnici.2V.b IS + (1 + b )ICBO Ukoliko je IS=ICBO uticaj promjene ICBO sa temperaturom se smanjuje za b puta. Smanjenjem napona napajanja smanjit će se i kolektorska struja. Promjena baznog napona u ovom slučaju praktično nema nikakvog uticaja na veličinu kolektorske struje. inverzno se povećava i inverzna struja diode IS.15). to kroz diodu teče inverzna struja IS=const. Međutim. pa je cjeli napon napajanja iskorišten za aktivan rad tranzistora. povećava se sa porastom temperature. bilo koliki da je napon napajanja. a napon UBE veći od 0. u slučaju diodnog kompenziranja nema pada napona na emitorskom otporu. to se otpornici izbjegavaju.

koji imaju negativan temperaturni koeficijenat otpora – NTC termistori. isto kao dioda. tako da kolektorska struja ostane nepromijenjena prilikom promjene temperature. Nacrtati šemu? Šta će se desiti sa radnom tačkom kod tranzistora kod koga je stabiliziranje radne tačke ostvorena naponskom povratnom spregom ako se napon napajanja smanji i ako se napon poveća? Nacrtati šemu tranzistorskog pojačavača sa stabiliziranjem radne tačke strujnom povratnom spregom i objasniti kako se stabilizira radna tačka? Zašto se stavlja kondenzator paralelno emitorskom otporu? Šta bi se desilo kada ga ne bi bilo? Kako se dimenzioniraju otpori razdjeljnika napona koji služi za polariziranje baze tranzistora? Šta će se desiti ako se promjeni napon napajanja tranzistorskog pojačavača kod koga je stabiliziranje radne tačke izvršena stujnom povratnom spregom? Nacrtati šemu i objasniti kako se vrši temperaturno kompenziranje promjene kolektorske struje zasićenja. Pored toga se na slici vidi kako se može izbjeći da termistor bude vezan paralelno ulazu tranzistora i na taj način smanji pojačanje odvodeći dio struje.6. Na slici 6. te dvije pojave jedna drugu mogu poništiti.ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 49 Pojačavač sa slike 6. Uslijed pada napona na emiterskom spoju (sa porastom temperature) bazna struja bi porasla.4.20).19 Upotreba NTC za temperaturno stabiliziranje Kada budemo govorili o izlaznim pojačavačima vidjećemo da ovo smanjuje izobličenja. opada napon tačke A. te će opadati i bazna struja IB. Kako se vrši temperaturno stabiliziranje kolektorske struje pomoću termistora koji ima negativni temperaturni koeficijent promjene otpora? Šema? Kako se vrši stabiliziranje kolektorske struje pomoću otpora sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom promjene otpora? Šema? Slika 6. Ukoliko ne želimo da otpor polariziranja bude uključen serijski sa ulaznim signalom. ZA PONAVLJANJE: ü ü ü Zbog čega se kod tranzistora mora izvršiti stabiliziranje radne tačke? Kako se ostvaruje polariziranje sa naponskom povratnom spregom. Zbog toga se u seriju sa termistorom i paralelno njemu vezuju obični otpornici kako bi se podesila vrijednosti ukupnog otpora i temperaturnog koeficijenta. Prema tome ove dvije pojave imaju suprotno dejstvo.16. Sekundar ulaznog transformatora je vezan između srednje tačke A razdjeljnika napona i baze tranzistora B.18 po tome što je umjesto diode vezan termistor. Stabiliziranje radne tačke termistorom – temperaturno zavisnim otporom Umjesto direktno polariziranih dioda. praktično u integriranoj tehnici se ne može ostvariti zbog velikog kapaciteta za spregu sa ostalim stepenima pojačavača i kondenzatora velikog kapaciteta koji blokira emitorski otpornik (CE).19 data je šema pojačavačkog stepena kod koga se stabiliziranje radne tačke vrši termistorom.20 – Kompenziranje temperaturne promjene kolektorske struje sa temperaturno zavisnim otporima Da bi ovo kompenziranje dobro funkcioniralo neophodno je da se temperatura zavisnih otpornika i temperatura emiterskog spoja što manje razlikuje. Uslijed toga opada struja I.pozistor LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Sa porastom temperature otpor ovog otpornika raste. možemo srednju tačku razdjeljnika za izmjenični signal vezati za masu na taj način što ćemo između tačke A i mase vezati kondenzator velikog kapaciteta. ü ü ü ü ü ü ü PTC termistor Temperaturno zavisan otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (PTC termistor ili pozistor ili senzistor) možemo vezati umjesto otpornika R2 (slika 6. Ako se pravilno izabere PTC . Razlikuje se od slike 6. U praksi je teško naći termistor odgovarajućeg otpora i odgovarajućeg temperaturnog koeficijenta. Na taj način ekvivalentan otpor RB je vezan u seriju sa sekundarom transformatora. za stabiliziranje radne tačke mogu se koristiti i termistori. Zbog toga ove otpornike treba postaviti uz samo kućište tranzistora. 6. NTC termistor Slika 6.

RC POJAČAVAČI poglavlje 7 Elektronska i ekvivalentna šema RC pojačavača sa fetom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

3 nacrtana je uproštena šema. mosfetom. Ovakva analiza se može izvšiti pomoću bilo koje ekvivalentne šeme. vrlo velik. Nacrta se kompletna šema pojačavača sa ekvivalentnom šemom poluprovodničkog elementa. U novije vrijeme. kapacitivna. a po karakteristikama nadmašuju pojačavače sa diskretnim elementima. odnosno od pobudnog generatora i potrošača. Da bi olakšali posao. Već pojačavač sa jednim elementom. za analizu niskofrekventnih tranzistorskih pojačavača. Kapacitet za spregu se stavlja da bi izolirao pojačavački stepen u pogledu istosmjerne struje od prethodnog ili slijedećeg pojačavačkog stepena. data je na slici 7. a zatim se pod uticajem ulaznog signala traži kakav je odziv na izlazu. Zbog toga se ovdje i vrši detaljna analiza pojačavača sa kapacitivnom spregom kako bismo se sa jedne strane upoznali sa amplidudskim i faznim izobličenjima i sa druge strane načinom analize kola i osobinama samih kola. Sa ovim pretpostavkama. koji je na slici uokriven crticama. Međutim. Ovi posljednji postaju iz dana u dan sve jeftiniji i pouzdaniji.2 možemo uprostiti. Takvi pojačavači su uglavnom niskofrekventni i pojačavači video signala. jer ih potiskuju direktno spregnuti pojačavači koji se izrađuju u integriranoj tehnici.1. Pored toga. odnosno. Na slici 7. to je Eg napon praznog hoda prethodnog stepena. Umjesto grupe serijski ili paralelno vezanih otpornika. Najčešče se uproštavanje sastoji u tome da se povratno dejstvo zanemari. U ovom poglavlju ćemo izvršiti analizu pojačavača sa kapacitivnom spregom. tako da se pad napona signala na njemu može zanemariti. na šemi su dati i izvor za napajanje sa unutrašnjim otporom. POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI Govoreći o istosmjernom režimu rada pojačavačkih elemenata već smo pretpostavili da je sprega između pojedinih pojačavačkih stepeni. Rg izlazni otpor a C1 je kapacitet za spregu prethodnog i datog pojačavačkog stepena. vezan paralelno otporu RS u kolu sorsa. pretpostavljajući da je signal mali. od kada se za analizu elektronskih kola koristi računar. Ulazna provodnost feta gg vrlo je mala. Na slici 7.potrošač. ovaj kapacitet treba da je vrlo velik. elektronskim cjevima i tranzistorima koristi se hibridni model tranzistora i odgovarajući model za ostale elemente. u kojoj je LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . 3. Na slici je prikazana šema sa strujnim stabiliziranjem radne tačke. čiji je kapacitet jednak zbiru svih paralelno vezanih. ponovo se analiza vrši pomoću T ekvivalentne šeme. 2. Kondenzator C2 ćemo smatrati djelom samog pojačavača. 7.3.1 – RC pojačavač sa fetom Ekvivalentnu šemu datog pojačavača za izmjeničnu struju crtamo tako. zato se ekvivalentna šema često uproštava. odnosno opterećenje. pretpostavljajući da je poluprovodnički elemenat linearan.2 je data kompletna ekvivalentna šema pojačavača za izmjenični signal. tako da je možemo slobodno zanemariti. Da bi olakšali analizu najprije tako nacrtanu šemu uprostimo. da se izvrši unilateriziranje ekvivalentne šeme (signal se prostire samo od ulaza ka izlazu elementa). a kondenzator C1 djelom koji pripada pobudnom generatoru priključenom na ulaz pojačavača. Umjesto više paralelno vezanih kapaciteta crtamo jedan. Odnosno. Analiza pojačavačkog koracima: 1.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 51 7. ekvivalentnu šemu šemu sa slike 7. Uticaj ovog kondenzatora na rad pojačavača ćemo analizirati u poglavlju 7.1. sprega generator pojačavački stepena i sprega pojačavač . POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM SORSOM Kompletna šema pojačavača sa kondenzatorskom spregom u kome je pojačavački elemenat fet. Otpor RL i kapacitet CL su ulazni otpor i ulazni kapacitet serijskog stepena. pretpostavićemo da je kapacitet CS. Da bi se na isti način analizirala kola sa fetom. Pojačavači sa kapacitivnom spregom sve se manje koriste u uređajima. Pored toga dati su i kondenzatori za spregu. otpor potrošača i kapacitet potrošača. najčešče se koristi ekvivalentna šema sa h parametrima. Ukoliko je dati pojačavač jedan stepen višestepenog pojačavača. u novoj uproštenoj šemi crtamo jedan ekvivalentni otpor. te tačku UDD vežemo za masu. Pored samog pojačavača. Da se uslijed prisustva kapaciteta ne bi smanjilo pojačanje. Međutim. kola se vrši u slijedećim kapaciteta. D i S nacrtamo ekvivalentnu šemu feta. kao što je pojačavač sa kapacitivnom spregom. je dosta složen za analizu. između tačaka G. tako da i za najniže frekvencije pretstavlja kratku vezu za izmjeničnu struju. i kod tih pojačavača ulaz i potrošač se priključuju preko Slika 7. jer se za analizu istosmjernog režima korisiti Ebers-Molov model. Preko ovog kapaciteta prenosi se izmjenični signal. što uzimamo da je za izmjeničnu struju istosmjerni izvor napajanje kratko spojen.

Kod prvih je kapacitivna otpornost (kapacitansa) zanemarivo mala.3 je još uvijek vrlo složena. i CL izostavljani su. Na visokim frkvencijama i mali (obično parazitni) kapaciteti dolaze do izražaja.1.4). Čak i kada bi sa ovakvom šemom izvršili analizu pojačavača. Slika 7. pa je praktično na njihovim mjestima kolo prekinuto. jer su malog kapaciteta (beskonačno velika kapacitivna otpornost). pa napon drejna opada uslijed povećanja pada napona na otporu drejna. umjesto paralelne veze otpora RG1||RG2 stavljen ekvivalentni otpor RG=RG1·RG2/(RG1+RG2) i otpor RD koji predstavlja paralelnu vezu unutrašnjeg i spoljašnjeg otpora drejna R'D=RD/(1+ RDgd). Na osnovu uproštene šeme za srednje frekvencije (slika 7.4 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7.2 – Kompletna ekvivalentna šema RC pojačavača sa fetom (slika 7. Kapaciteti Cgs. Njihova kapacitivna otpornost postaje konačna.1) Na niskim frekvencijama. pojačanje bi bilo: RD A us = gmR'D = gm 1 + gdR D Slika 7. porastom ulaznog napona poraste struja drejna.4 data je uproštena ekvivalentna šema za srednje frekvencije pojačavača sa slike 7. a svi kondenzatori malog kapaciteta predstavljaju prekid. uzimaju se u obzir samo veliki kapaciteti. pretpostavićemo da se kapaciteti mogu zanemariti pod izvjesnim uslovima. možemo izračunati pojačanje napona na tim frekvencijama. Uo A us = = -gmR'L Ui gdje je: R'L = RD||1/gd||RL.1. Iz jednačine za pojačanje vidimo da je fazni pomjeraj izlaznog u odnosu na fazu ulaznog signala jednak 180°. na srednjim frekvincijama Interesantno je naći i pojačanje u slučaju da je otpor opterećenja mnogo veći od otpora drejna (RD>>1/gd): LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Slika 7. i zamjenjeni kratkom vezom. jer se na niskim frekvencijama njihova kapacitivna otprrnost ne može zanemariti. Zaista. dobili bismo složene izraze. i toliko je manja koliko je frekvencija viša.1. Na srednjim frekvencijama se svi kondenzatori velikog kapaciteta mogu zanemariti. beskonačno velika. Da još više uprostimo analizu. Pojačanje na srednjim frekvencijama Na slici 7. a kod drugih. Ekvivalentna šema sa slike 7. Cds. oni više ne predstavljaju kratak spoj. jer predstavljaju kratku vezu. U slučaju da je otpor drejna u isto vrijeme i potrošač. praktično.3 – Uproštena ekvivalentna šema sa zanemarivo malom kapacitivnom otpornošću XCs u kolu sorsa 7. Šema na slici 7.1.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 52 pored toga.3 je uproštena tako što su izostavljeni kapaciteti za spregu C1 i C2 vrlo veliki. Cgd. tako da bi iz njih teško mogli izvesti neke zaključke.

odnosno. Umjesto da se prenese napon na ulaz pojačavača. Ako nema Eg. pa je pojačanje na niskim frekvencijama. dalje smanjenje pojačanja se nastavlja po pravoj. Kako RG nije mnogo veći od Rg . Posmatrajući pojačavač sa ulazne strane on se ponaša kao otpor. samo će u tom serijskim stepenu EMS generatora umjesto Eg biti E0. Kada je frekvencija nekoliko puta manja od granične. Na slici se vidi da. na otpor opterećenja. Uzevši tu impedansu u obzir na izlazu bi se dobio napon U'o. pa se pad napona na njima ne može zanemariti. Prema gornjim jednačinama. Posmatrajući pojačavač sa strane generatora.5 – Ekvivalentna šema RC pojačavača za područje NF Ovako izračunato pojačanje uzima u obzir spregu između pobudnog generatora i pojačavača.j n w gdje je: Aus . odnosno. Od toga otpora zavisiće napon na njemu.pojačanje na srednjim frekvencijama.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 53 A uo = gm 1 =m gd 7. Io Uslijed prisustva kapaciteta C2 u kolu drejna imamo impendancu. Izlazni napon je smanjen za pad napona na kondenzatoru C2. napon na krajevima izlaza pojačavača će biti: Eo=gmUiR'D Prema tome. U slučaju da je unutrašnji otpor generatora Rg mnogo veći od ulaznog otpora pojačavača. Ukoliko je frekvencija niža. Pojačanje pojačavača. Analizu slijedećih stepena pojačavača ćemo izvršiti isto kao i ovog. neće biti ni U. odnosno da je RG beskonačno velik ili praktično mnogo veći od unutrašnjeg otpora generatora Rg ulazni napon bi bio jednak elektromotornoj sili generatora. već oslabljen. Na slici 7. A un = U'0 U 0 1 = A us w U i U'0 1. pa bi se na izlazu dobio najveći signal. odnosno na 0. Tada pojačavač nema nikakve svrhe. pa je: Ro = Uo = R'D . ovaj pojačavački stepen se može zamjeniti generatorom EMS Eo i njegovim unutrašnjim otporom Ro. Odnos pojačanja na niskim i srednjim frekvencijama izražen u dB je: A A un æw (dB ) = 20 log un = -10 log 1 + ç n ç w A us A us è ö ÷ ÷ ø 2 Ako isključimo potrošač.2. jer je tada Aes manje od jedinice. U ovom slučaju treba kratko spojiti generator Eg. Posmatrajući pojačavač sa strane opterećenja. Nije svejedno koliki je unutrašnji otpor generatora i ulazni otpor pojačavača. Ri = RG U slučaju da je ulazni otpor pojačavača beskonačno velik. ulazni. pojačanje je praktično jednako pojačanju na srednjim frekvencijama. utoliko je XC veća. a na apscisi je u logaritamskoj razmjeri dat odnos f/fn. U svim izrazima za pojačanje nije nikakvu ulogu igrao unutrašnji otpor generatora i ulazni otpor pojačavača. ukupno naponsko pojačanje može biti malo. za naredni stepen pojačavača.5 data je ekvivalentna šema za niske frekvencije. kada je frekvencija nekoliko puta LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . izlazni napon će se smanjiti za pad napona na kondenzatorima za spregu. Ovo ćemo kasnije u analizi koristiti. koju čine R'D. izlaz feta se može predstaviti kao generator elektromotorne sile jednake mUgs sa kojim je u seriju vezan njegov unutrašnji otpor rd=1/gd. računajući ga u odnosu na elektromotornu silu (EMS) generatora na ulazu je A es = U o U o Ui RG = = A us Eg Ui E g RG + Rg Slika 7. C2 i RL. ako je on dio višestepenog pojačavača. Na niskim frekvencijama više ne možemo zanemariti kapacitete za spregu C1 i C2. to će na ulazu signal biti oslabljen.6 data je ova zavisnost. Signal neće biti pojačan. Na ordinati je odnos pojačanja izražen u decibelima. Veličina m se naziva faktor naponskog pojačanja. za generator je bitan samo ulazni otpor pojačavača. Pojačavač sa fetom na niskim frekvencijama Na slici 7. on se prema Tevenenovoj teoremi može predstaviti kao generator EMS jednake naponu praznog hoda i unutrašnjeg otpora jednakog otporu koji se dobije kada se stvarni (nezavisni) naponski generatori kratko spoje. Prema tome. kada je frekvencija nekoliko puta veća od donje granične frekvencije. jer na niskim frekvencijama njihova kapacitivna otpornost XC nije zanemarivo mala. a unutrašnji otpor umjesto Rg biti Ro. a wn = 1 ' C 2 (R D + RL ) Ova frekvencija je donja granična frekvencija. pa se može desiti da slabljenje na ulazu bude veće od pojačanja pojačavača.707 od vrijednosti pojačanja na srednjim frekvencijama. Pojačanje pojačavača na toj frekvenciji opadne za 3 dB.1.

dobićemo i idealizovanu promjenu faze.6 – Frekventna raspodjela amplitude na NF i VF Po ovoj jednačini na graničnoj frekvenciji. prema ekvivalentnoj šemi je: 1 A uv = A us w 1+ j wv gdje je: wv 1 ' C 0R L Slika 7. Cds i CL (uporediti sa šemom na slici 7.7 – Frekventna raspodjela faze na NF i VF 7. Cgd.3. šema za visoke frekvencije sadrži i parazitne kapacitete Cgs. kada je f=fn odnos pojačanja izražen u dB jednak je nuli i za svaku dekadu opadanja frekvencije pojačanje Aun opada za 20 dB. pa ga u odnosu na jedinicu možemo zanemariti. smanjenje pojačanja iznosi 6 dB. U odnosu na šemu za srednje frekvencije. Idealizovana promjena pojačanja sa frekvencijom na slici je izvučena crticama. gdje je promjena faze 45°.8 nacrtana je ekvivalentna šema pojačavača sa kapacitivnom spregom za rad na visokim frekvencijama. promjena faze izlaznog signala više od 180° se ima kod pojačanja na srednjim LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . (fn/f)2 je mnogo manje od jedinice.1. Na slici 7. Naponsko pojačanje na visokim frekvencijama. odnosno pojačanje je jednako pojačanju na srednjim frekvencijama. tako da se ona približno poklapa sa krivom. Ako povučemo pravu kroz tačku na krivoj. Za frekvencije niže od granične frekvencije. Jedinicu možemo zanemariti pa je: A un f (dB) = 20 log A us fn frekvencijama. Na slici 7. odnosno.4). Za odnos frekvencija fn/f=2 (jedna oktava). (fn/f)2 je mnogo veće od jedinice.7 data je zavisnost fazne razlike pojačanja na niskim u odnosu na pojačane na srednjim frekvencijama. Posljednja dva su predstavljena kao jedan. čiji je kapacitet jednak zbiru Cds+CL.7 ova idealizovana zavisnost promjene faze od frekvencije izvučena je crticama i njen je nagib 45° po dekadi. te je odnos pojačanja u dB jednak nuli.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 54 veća od donje granične frekvencije član. Slika 7. Pojačavač sa fetom na visokim frekvencijama Na slici 7.

Posmatrajući šemu ili ekvivalentnu šemu pojačavača možemo zaključiti da je naponsko pojačanje ovog pojačavača sigurno manje od jedinice. a wv/2p=fv gornja granična frekvencija pojačavača sa kapacitivnom spregom.2. na slici 7.11 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7. umjesto kapaciteta Cgd. Ukoliko je gmR'L veće utoliko je pojačanje po veličini bliže jedinici. a da će opadati za 6 dB po oktavi odnosno. 7. Izlazni napon U0 koji je na srednjim frekvencijama jednak naponu sorsa US. kada je frekvencija nekoliko puta (bar za 2 oktave) manja od gornje granične frekvencije.6 je data zavisnost pojačanja od frekvencije odnosno. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM DREJNOM Na slici 7.10 je usmjeren od Slika 7.11 ekvivalentna šema je uproštena za srednje frekvencije rada pojačavača.9 na SF Za izračunavanje izlaznog otpora neophodno je sve nezavisne naponske izvore kratko spojiti. 20 dB po dekadi kada je frekvencija nekoliko puta veća od gornje granične frekvencije. a smjer struje generatora gmUgs na slici 7. ali se razlikuju po tome što se na odgovarajućim mjestima nalaze različiti elementi: umjesto otpora RD. što znači da su ulazni i izlazni naponi u fazi. od f/fv. uproštena šema sa slike 7.9 data je šema pojačavača sa uzemljenim drejnom. kapacitet Cgs. a sa njom poraste i pad napona na otporu sorsa. Prema tome LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Napon na izlazu ovog pojačavača je u fazi sa naponom na ulazu. uzemljenja na više. Iz slika i iz jednačina se vidi da će pojačanje biti jednako pojačanju na srednjim frekvencijama.2.9 – Šema pojačavača sa uzemljenim drejnom Na slici 7.3 vidimo da su one po obliku iste.10 nacrtana je ekvivalenta šema pojačavača. Pojačanje na srednjim frekvencijama Na slici 7. Ako ovu šemu uporedimo sa ekvivalentnom šemom pojačavača sa uzemljenim sorsom koja je data na slici 7. preko izvora za napajanje UDD.8 – Ekvivalentna šema RC pojačavača na visokim frekvencijama. gdje je RL otpor koji čine paraleleno vezani otpor opterećenja RL. Interesantno je primjetiti još nešto. Pojačanje napona na srednjim frekvencijama je prema slici 7. manji je od ulaznog napona za veličinu napona Ugs između gejta i sorsa. Slika 7.4 Apsolutna vrijednost pojačanja je: A uv = A us 1 æ f 1 + jç çf è v ö ÷ ÷ ø 2 Slika 7.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 55 gornja kružna frekvencija. otpor sorsa RS i unutrašnji otpor drejna rd=1/gd. a na slici 7.3 usmjeren prema uzemljenju.11: A us = ' gmR L ' 1 + g mR L Na slici 7. Ulazni otpor pojačavača na srednjim frekvencijama je: Ri=RG Slika 7. dok je na slici 7. Iz jednačine za pojačanje se vidi da je pojačanje pozitivna veličina.7 zavisnost faze od istog odnosa f/fv. Osim toga.10 – Ekvivalentna šema pojačavača sa uzemljenim drejnom 7.1. Porastom napona na ulazu. poraste struja sorsa. Drejn je uzemljen samo za izmjeničnu struju. vidi se da je pojačanje manje od jedinice.10 nalazi se otpor RS.

za razdvajanje dva susjedna stepena. neće uticati na promjenu ulazne impedanse feta.14. Ova se šema razlikuje od šeme za srednje frekvencije po tome što je uzet u obzir i sprženi kapacitet C. Dakle izlazni otpor pojačavača sa uzemljenim drejnom je vrlo mali i to utoliko je manji ukoliko je strmina gm feta veća.12.2.3. Promjena bilo kog parametra na izlazu pojačavača (gm. Pojačanje na visokim frekvencijama Za izračunavanje pojačanja na visokim frekvencijama koristićemo odgovarajuću ekvivalentnu šemu datu na slici 7. to će pojačanje pojačavača sa uzemljenim sorsom opadati. da ako je otpor generatora (to može biti npr. pri niskim frekvencijama. tako da predstavlja kratak spoj. da se može zanemariti. što se tiče sorsa. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . naponi na njihovim krajevima će biti po apsolutnoj vrijednosti jednaki. Ovo je zbog toga što postoji povratno dejstvo između izlaznog i ulaznog kola – negativna povratna sprega 7. Vidjeli smo. pri kojima je kapacitivna otpornost toliko velika. a izlazna mala. iste otpore RS=RD. 7.3.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 56 izlazni otpor će zavisiti od unutrašnjeg generatora na ulazu. promjena napona ili struje feta u ovom pojačavačkom stepenu i feta u narednom stepenu. koji na ulazu ima veliku impedansu. Da bismo izvršili analizu uticaja kapaciteta sorsa C S na amplitudsku karakteristiku pojačavača sa uzemljenim sorsom uzećemo uproštenu šemu prikazanu na slici 7. iste otpore opterećenja RL i iste kapacitete pojačavač sa uzemljenim drejnom ima višu graničnu frekvenciju za (1+gm R'L) puta. Međutim. uslijed prisustva CS. prilagođenu mikrofonu. Kako im je ulazna impedanca velika. često se koristi kao stepen za "izolaciju". te i za visoke frekvencije za pojačavač sa uzemljenim drejnom važi slika 7. Interesantno je zapaziti da je izlazna struja ovog pojačavača mnogo veća od ulazne. Pojačanje na niskim frekvencijama Pojačanje na niskim frekvencijama ćemo dobiti koristeći ekvivalentnu šemu datu na slici 7. Slika 7. Kako je pojačanje pojačavača sa uzemljenim drejnom manje od jedinice.j wn w Iako su elementi približno isti kao i elementi kod pojačavača sa uzemljenim sorsom pojačavač sa uzemljenim drejnom ima nižu graničnu frekvenciju. to bi ovaj pojačavač mogao da se uvrsti u pojačavače sa prenosnom provodnošću. a ulazni otpor pojačavača mali ukupno pojačanje može biti vrlo malo. jer postoji neka niska frekvencija. a izlazni mali. RL. Kako je ulazni otpor velik. pa čak može biti i mnogo veća od otpora u kolu sorsa. pojačavač nije više sa uzemljenim sorsom. Uzrok promjene parametara može biti: promjena temperature. pretpostavili smo da je kapacitet u kolu sorsa veoma velik. C0).2.12 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7. Pri toliko niskim frekvencijama. Kod pojačavača sa uzemljenim drejnom povratno dejstvo preko parazitnog kapaciteta je mnogo manje nego kod pojačavača sa uzemljenim sorsom. 7.9 na VF A uv = A us 1 w 1+ j wv Prema tome. RD. koriste se i za prilagođavanje impedanci. Konačno dobijamo R0 = 1 gm otpora Za isti fet.7.2. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA NA AMPLITUDSKA IZOBLIČENJA Pri analizi pojačavača sa uzemljenim sorsom.9 na NF A un = A us 1 1.13. ponaša se kao pojačavač sa uzemljenim drejnom. što znači da se radi o pojačavaču struje.13 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7. a na izlazu malu impedansu prilagođenu ulazu pojačavača. izraz ima poznati oblik kao kod spoja zajednički sors. to nije tako. pri kojoj je njegova impedansa velika. U tom slučaju između pojačavača i mikrofona stavljamo stepen sa uzemljenim drejnom.6 i 7. baš kao što opada uslijed prisustva kapaciteta za spregu. već. U slučaju da je otpor u kolu drejna približno jednak otporu u kolu sorsa. kristalni mikrofon) veliki. Slika 7. Zbog toga što pojačavač sa uzemljenim drejnom smanjuje uticaj narednog stepena na prethodni.

Na slici 7.14 – Analize uticaja kapaciteta u kolu sorsa na NF Ovdje nismo uzeli u obzir kolo za napajanje. stavili smo naponski generator. odnosno. Slika 7.16 pokazana je ekvivalentnost strujnog i naponskog generatora.17 nacrtana je zavisnost pojačanja od normalizirane frekvencije. Kad frekvencija postane veća od aufs imamo ponovni porast od 6 dB po oktavi. Ekvivalentna šema pojačavača na niskim frekvencijama je data na slici 7.15. karakteristika se povećava za 6dB po oktavi. Naponski generator smo uzeli zbog toga što je analiza u ovom slučaju jednostavnija. Na taj način u analizi će se pojaviti samo kapacitet CS. umjesto strujnog. U ovoj ekvivalentnoj šemi.15 – Ekvivalentna šema kola na NF Slika 7. bar dvije oktave veću od fs. Pri vrlo niskim frekvencijama f/fs je mnogo manji od jedinice. kao i na frekvenciji f=aufs. Slika 7. Slika 7. Iznad aufs pojačanje postaje konstantno.17 – Amplitudska karakteristika uslijed prisustva kapaciteta C S LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Kada frekvencija dostigne fs. Ako pojačavač nema sprežnog kondenzatora onda na donju graničnu frekvenciju utiče samo kapacitet u kolu sorsa pa je donja granična frekvencija fn=aufs.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 57 Pored toga. smo zanemarili sve parazitne kapacitete. a otpor u kolu drejna je istovremeno i otpor opterećenja. Frekvencija je normalizirana u odnosu na frekvencija fs (f/fs). Na mjestu gdje je f=fs imamo porast od 3 dB.16 – Ekvivalentnost strujnog i naponskog genaratora Na slici 7. jer će se analiza vršiti za niske frekvencije.

20 nacrtana je uproštena ekvivalentna šema. Slika 7. pa se onda radi o pojačavaču napona. Kako je povratni parametar vrlo mali to je i napon hreUc mnogo manji od ulaznog napona. Pojačanje na srednjim frekvencijama Na srednjim frekvencijama mogu se svi kapaciteti zanemariti. jer je ulazni napon bio jednak baznom naponu. slabljenja na ulazu nije bilo.18. pa je ukupno strujno pojačanje prema slici 7. Slika 7. Ovo u stvari nije bitna razlika. Veliki kapaciteti zamjeniti kratkom vezom. Kao i dosad analizu ćemo izvršiti za srednje.20 A is = R R 'C I1 I I = b 1 = -h fe i ' h ie R C + R L Ii Ii Ib ili A is = -h 21 Ri R 'C h11 R 'C + R L Pri čemu je Ri=RBêêh11.19 – Ekvivalentna šema pojačavača sa ZE 7. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM EMITOROM Budući da tranzistor ima vrlo malu ulaznu i vrlo veliku izlaznu impedancu.4.on se kao pojačavač približava idealnom strujnom pojačavaču. a mali prekidom kola. tako da kapacitet CE možemo zameniti kratkom vezom. a drugi član Ri/h11 je slabljenje strujnog pojačanja na ulazu pojačavača.1.4. a mi ćemo govoriti o pojačavaču struje u spoju sa zajedničkim emitorom. pa možemo smatrati da je hre jednak nuli. Istu šemu bismo mogli nacrtati i tako da na ulazu pobudni generator bude naponski. jer se strujni generator može predstaviti kao naponski.18 – Šema tranzistorskog pojačavača sa ZE Slika 7. Pretpostavimo u prvom trenutku da je vremenska konstanta RECE vrlo velika.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 58 7. niske i visoke frekvencije. Izlazni otpor pojačavača iznosi R0=R'C.U ovom poglavlju ćemo analizirati pojačavač sa uzemljenim emitorom i RC spregom. Sa ovim zanemarenjem ekvivalentna šema je data na slici 7.18 na srednjim frekvencijama LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Naknadno ćemo uzeti u obzir emitorsku impedancu. Dok pri analizi naponskog pojačanja. zatim RB=RB1êêRB2 i na kraju R'C=RCêê1/h22. Šema pojačavača je data na slici 7.19. a naponski kao strujni. Na slici 7.20 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7. to ovdje nije slučaj. Prvi član h21=b je faktor strujnog pojačanja.

i ukoliko parazitne kapacitete zanemarimo. emitorska struja će proteći kroz paralelnu vezu otpora RE i RL i na njima stvoriti pad napona U0.21). Ulazni otpor tranzistora sa uzemljenim emitorom je hie=h11.18 na niskim frekvencijama 7. umjesto u bazu tranzistora. Ako je kapacitet C2 vrlo velik. Prema tome pojačanje na visokim frekvencijama je: A iv = A is 1 f f 1+ j 1+ j fb fv 1 1 jwC 2 . Ukoliko se ove frekvencije mnogo razlikuju. to emitorska struja istim djelom prolazi kroz RE. Uslijed bazne struje Ib. Slika 7. Prema tome na ulazu postoji slabljenje. Zbog toga će se izmedju baze i emitora stvoriti izmenični pad napona Ube. jedan dio ulazne struje.21. Pojačanje na visokim frekvencijama Uobičajeno je da se u podacima daju samo realni h parametri. kada je ukupan otpor u emitorskom kolu zanemarljivo mali. Obično se za pojačavač koristi tranzistor čija je granična frekvencija fß mnogo veća od granične frekvencije fv. Ukoliko su one jednake ili vrlo bliske. tako da u posmatranom niskofrekventnom području predstavlja kratku vezu. odnosno. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM Tranzistorski pojačavač sa uzemljenim kolektorom odgovara pojačavaču sa fetom kome je uzemljen drejn. Dakle strijno pojačanje. ulazni otpor ovog pojačavača Ri ne uzimajući u obzir RB. Pojačanje struje na NF se razlikuje od pojačanja na srednjim frekvencijama po tome što je umjesto RL sada opterećenje na izlazu kompleksno i iznosi: ZL=RL+1/jwC2. Međutim. Ukoliko imamo kapacitet C0. postoje dvije granične frekvencije. gornja granična frekvencija bi bila jednaka graničnoj frekvenciji tranzistora fß za uzemljeni emitor. Otpor opterećenja iznosi R'L=RLêêRC (slika 3.4.21 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7. ovakvog pojačavača je manje od idealne vrijednosti koja je 1+ß. Za idealni strujni pojačavač tj.21 granična frekvencija će zavisiti i od njega (f’v=1/2pC0R'L). Gdje je fn – donja granična frekvencija uslijed prisustva kapaciteta C2. kao što se vidi na slici 7. Jedino se za h21=hfe daje frekventna zavisnost. Uproštena šema za NF je uz takvu pretpostavku data na slici 7. a zavisnost faznog pomjeraja i izlazne struje data je na slici 7. Međutim. Pojačanje na niskim frekvencijama Kao što smo radili kod naponskog pojačavača. te i tu postoji izvjesno slabljenje.5. Kada uvrstimo ovo u izraz za pojačanje na srednjim frekvencijama dobijama sređivanjem: A in = -h21 Ri h11 R'C R'C + R L + = A is 1 1. granična frekvencija će biti jednaka manjoj od njih. odnosno. paralelno vezan RE.7.j fn f 7. poteći će ulazna struja Ii i bazna struja Ib. onda je h11=Ube/Ib. Dakle.2. odlazi kroz RB.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 59 7. odnosno usljed napona Ube poteći će emitorska struja. Analizirajmo ga prvo kao naponski pojačavač. Pod uticajem ulaznog napona Ui. tako ćemo i ovdje pretpostaviti da je kapacitet u kolu emitora vrlo veliki. granična frekvencija će biti manja od najmanje. određene elementima kola. Otpor u emitorskom kolu doprinosi slabljenju i na taj način što doprinosi povećanju ulaznog otpora tranzistora. Frekventnu zavisnost pojačanja Ain/Ais već imamo na slici 7.6.Ako zanemarimo povratno dejstvo kolektora (hre=h12=0). granična frekvencija fß. U U U R i = i = be + e Ib Ib Ib LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .3. Očigledno je da je izlazni napon U0 manji od ulaznog napona Ui za veličinu pada napona izmedju baze i emitora. Izvršimo kvalitativnu analizu rada pojačavača sa uzemljenim kolektorom. Kako je otporu opterećenja RL. te smanjuje baznu struju. Prema tome naponsko pojačanje tranzistora sa uzemljenim kolektorom je manje od jedinice.4. Ukoliko nema spolja priključenih kapaciteta. kada je REêê RL≈0 i kada je ulazna struja jednaka baznoj struji Ib (nema otpora RB) strujno pojačanje tranzistora bi bilo: Ie/Ib=1+ß. uslijed prisustva RB.

25. Praktično je jednako jedinici. kao što smo vidjeli ne pojačava napon. kako je prikazano na slici 7. pa se koristi obično kao prvi stepen pojačavača za prilagodjavanje impendance ulaznog generatora na naredni stepen pojačavača. pa je pojačavač sa uzemljenim kolektorom pojačava struje. Pojačavač sa uzemljenim kolektorom.24 – Ekvivalentna šema na SF Obično je 1/h22>>RE. U poslednje vrijeme sve se više koriste kao izlazni pojačavač snage. Slika 7. pa je prema tome naponsko pojačanje tranzistora sa uzemljenim kolektorom vrlo blisko jedinici. pod pretpostavkom da je otpor generatora zanermarivo mali.23 – Naponski i strujni pobudni generator Na slici 7. Na ulazu možemo imati naponski ili strujni pobudni generator.1. Ukoliko otpor generatora nije vrlo mali i on će uticati na na veličinu izlaznog otpora. Naponsko pojačanje na srednjim frekvencijama je: A us = ' U0 U0 (1 + h 21 )R L = = . Uzevši to u obzir. Kako je otpor u emitorskom kolu obično veći od h11. jer ćemo Na slici 7. pa se 1/h22 može zanemariti.23. ekvivalentna šema za srednje frekvencije se uproštava i data je kao na slici 7.25 – Uproštena ekvivalentna šema na SF LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . a drugi predstavlja otpor koji je 1+ß puta veći od otpora u emitorskom kolu. obično je već samo R'L=REêêRL veće ili bar jednako h11. Naponsko pojačanje na srednjim frekvencijama Slika 7. bio bi U0 U0 h11 = = Ie (1 + b)I b (1 + b) pojačavač posmatrati i kao naponski i kao strujni pojačavač.5.22 – Tranzistorski pojačavač sa uzemljenim kolektorom 7. Međutim vidjeli smo da je njegova ulazna impendanca vrlo velika. a prema tome i pojačavač snage. Slika 7.24 data je ekvivalentna šema pojačavača sa uzemljenim kolektorom. vrlo je mali. Izlazni otpor samog tranzistora. to je ulazni otpor tranzistora sa uzemljenim kolektorom mnogo veći od ulaznog otpora tranzistora sa uzemljenim emitorom. tj. Naponsko pojačanje je nešto manje od jedinice. Emitorska struja je veća od bazne. prema tome. ovaj pojačavač slabi ulazni napon. da je baza vezana za masu. Na srednjim frekvencijama kapacitete C1 i C2 možemo zamjeniti kratkom vezom. a izlazna mala.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 60 Prvi član je hie=h11. Dakle.22 nacrtan je pojačavač sa uzemljenim kolektorom. Ulazni otpor pojačavača sa uzemljenim kolektorom mjereći ga na samom ulazu tranzistora: Slika 7. ' Ui U be + U 0 h11 + (1 + h 21 )R L Kod ovih pojačavača. o čemu će biti govora u slijedećim poglavljima.

26 – Uz analizu donje granične frekvencije i pojačanja na NF LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . U kolima koja ćemo analizirati tranzistori sa uzemljenom bazom imaju višu graničnu frekvenciju od tranzistora sa uzemljenim emitorom. te će izlazni otpor zavisiti i od otpora u ulaznom kolu. Naponsko pojačanje na niskim frekvencijama Na niskim frekvencijama pojačanje opada uslijed kapaciteta C2. ne sadrži reaktivne elemente i reaktivne parametre (zanemarili smo ih na niskim frekvencijama). pokazaćemo kako se to moze uraditi i na drugi način. često se tranzistor u sprezi sa drugim tranzistorima (kaskadni pojačavač) koristi tako da radi sa uzemljenom bazom.26 je A’usUi. prosto mjesto R'L treba staviti samo RE. A un = U0 RL = A 'us R0 + RL Ui 1 1+ j fn f Kao što se vidi. U tom slučaju. Za analizu pojačanja koristićemo T ekvivalentu šemu tranzistora. prosto uzimajući u obzir i impendancu kondenzatora 1/jwC2. Ukoliko nas interesuje pojačanje napona računajući ga u odnosu na elektromotornu silu generatora. 7. jer smo povratno dejstvo u kolektora zanemarili. ulazni otpor je veći od ulaznog otpora tranzistora sa uzemljenim emitorom za (1+h21)R'L. još u doba tačkastih tranzistora ova veza tranzistora se najviše koristila.2. U integriranim kolima se PNP tranzistori koriste u ovakvoj sprezi. jer PNP tranzistori u integriranoj tehnici obično imaju mnogo nižu graničnu frekvenciju od NPN tranzistora. Danas u intergriranim kolima.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 61 R i' = Ui = h11 + (1 + h 21 )R 'L . Sam pojačavač na niskim frekvencijama. te ćemo uzeti u obzir samo parazitni kapacitet vezan paralelno potrošaču C0.5. što ćemo u izrazu za pojačanje napona dna srednjim frekvencijama umjesto otpora R'L staviti impedansu Z'L koja je ' ' ZL = R L + 7. jer se izlazni otpor istovremeno nalazi i u ulaznom kolu. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENOM BAZOM Nekada davno. pa ni analizu pojačanja na visokim frekvencijama ne moramo vršiti. na srednjim frekvencijama možemo neposredno napisati na osnovu jednačine za pojačanje na srednjim frekvencijama. U ovom slučaju to ne možemo učiniti.3.26 imamo da je pojačanje na niskim frekvencijama.j wv gdje je: wv – kružna gornja granična frekvencija. Elektromotorna sila ekvivalentnog generatora na slici 7. pretpostavićemo da je granična frekvencija mnogo manja od granične frekvencije tranzistora. . veća od granične frekvencije kada tranzistor radi sa uzemljenim emitorom. analiza pojačanja na niskim frekvencijama je nepotrebna. Pojavom legiranih tranzistora. Ovo povećanje ulaznog otpora u odnosu na h11 može biti mnogo veće. Slika 7. Naponsko pojačanje na visokim frekvencijama Za izračunavanje gornje granične frekvencije. Uostalom. Ovo pojačanje možemo naći istim postupkom kao što smo radili kod feta. Ulazni otpor ovog pojačavača uzimajući u obzir i otpore za polarizaciju je Ri=R'iêêRB. ova sprega se zadržala jedino pri radu tranzistora na vrlo visokim frekvencijama zbog toga što je granična frekvencija tranzistora sa uzemljenom bazom fa. Na osnovu slike 7.5. isključujući C2. Kod pojačavača sa uzemljenim emitorom izlazni otpor nije zavisio od ulaznog kola. Ib Unutrašnji otpor generatora je ustvari izlazni otpor pojačavača R0. isključujući C2. ne uzimajući u obzir RL.6. Nadjimo po poznatoj Tevenenovoj teoremi ekvivalentnu elektromotornu silu generatora i njegov unutrašnji otpor. i opterećenje RL. Kako se tranzistor sa uzemljenom bazom u integriranoj tehnici nikada ne koristi sa kapacitivnom spregom. Međutim. već smo vidjeli kako se vrši ta analiza. čija se kapacitansa na niskim frekvencijama ne može zanemariti. Izraz za pojačanje. moramo uzeti u obzir i slabljenje uslijed prisustva untrašnjeg generatora. koji mogu zameniti cijeli pojačavač. Dakle: A ' us = (1 + h 21 )R E h11 + (1 + h 21 )R E 1 jwC 0 Prema prethodnim jednačinama dobijamo pojačanje na visokim frekvencijama pojačavača sa uzemljenim kolektorom: 1 A uv = A uis w 1. pojačanje na VF ćemo dobiti tako. U Ri U U A ue = 0 = i 0 = A us Rg + Ri Eg Eg Ui gdje je: fn = 1 2pC 2 (R 0 + R L ) 7.

tranzistor sa uzemljenom bazom sa ulazne strane ima vrlo malu. a to znači manje je od jedinice. Rekli smo da je uticaj baznog otpora vrlo mali. Ako je to tako onda je kolektorski kapacitet istim krajem uzemljen i preko njega nema povratnog dejstva na emitorsko kolo. možemo smatrati da bazni otpor i ne postoji. pojačanje struje jednako je faktoru strujnog pojačanja α. jer kroz njega protiče bazna struja koja je manja od emitorske 1+ß. ukoliko je kolektorski otpor veći u odnosu na emitorski otpor tranzistora re. jer smo kolektorski otpor rc zanemarili.27 data je šema pojačavača sa uzemljenom bazom. T ekvivalentna šema pojačavača ZB Pojačanje struje kod ovako jednostavnog pojačavača je Ai=Iz/Ie=αIe/Ie=α. Slika 7. Pojačanje napona je Au=Ucb/Ueb=αRC/re+(1-α)rb≈αRC/re otpor rb je obično u normalnom režimu rada tranzistora (struja IE<1mA) jednak ili manji od re. a od kolektorske ß puta.28. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . a sa izlazne vrlo veliku impendancu (otpor). Strujnog pojačanja nema. Analogna je analiza na srednjim. odnosno. ali zato postoji naponsko pojačanje i to ukoliko veće. manje je od jedinice. Osim toga. odnosno. povratno dejstvo kolektorskog na emitorsko kolo je zanemarivo. Dakle.28 ekvivalentna šema tog pojačavača kao T-ekvivlaentna šema. već da bi pokazali kako na visokim frekvencijama preko njih neće biti povratne sprege. ne zbog toga što su nam potrebni pri analizi. Nakon crtanja h parametarske šeme za spoj ZE "izvedemo" ekvivalentnu šemu za spoj ZB. Zbog toga pad napona na njemu možemo zanemariti. Ulazni otpor ovog pojačavača je Ri=Ueb/Ie=rc+rb/(1+ß)≈re Izlazni otpor ovog pojačavača je beskonačno velik.POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 62 Na slici 7. niskim i visokim frekvencijama. a na slici 7. Analiza pojačavača u spoju zajednička baza korištenjem h parametara identična je analizi provedenoj za spoj ZE i ZC. Znači R0=∞. Prema tome.27 Pojačavač sa uzemljenom bazom Slika 7. U ekvivalentnu šemu smo unijeli i parazitne kapacitete. Zatim unesemo i ostale elemente kroz koje protiče izmjenična struja i dobijamo najopštiji oblik ekvivalentne šeme.

POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM poglavlje 8 Tri izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

1 data je šema Darlingtonove sprege dva tranzistora T1 i T2. Pojačanje je nezavisno od frekvencije. ne samo zato što nema nikakvih sprežnih elemenata. Budući da je sprega direktna. već i zbog toga što je nepotrebno izoliranje između tranzistora. pa prema tome i zbog toga neće biti smanjenja pojačanja na niskim frekvencijama. Darlingtonova sprega tranzistora. nisu potrebni nikakvi sprežni elementi između tranzistora. pojačanje signala biće ostvareno od frekvencije jednake nuli – istosmjerni signal. odnosno emitora. DARLINGTONOVA SPREGA TRANZISTORA Darlingtonova sprega je neposredna sprega dva do tri tranzistora. Osim toga. POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM Neposrednom ili direktnom spregom između pojačavačkih stepeni izbacuju se sprežni kondenzatori. Bazna struja drugog tranzistora jednaka je negativnoj vrijednosti emitorske struje prvog tranzistora IB2=-IE1=(1+b 1)IB+ICE01 Kolektorska struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je zbiru kolektorske struje prvog tranzistora IC1=b1IB1+ICE01 i kolektorske struje drugog tranzistora: IC2=b2IB2+ICE02=( 1+b1) b2IB+ b 2ICE01+ ICE02 Dakle. U integriranim kolima ova sprega se vrlo često koristi. možemo ga i tretirati kao jedan tranzistor u spoju ZE. Izlazni istosmjerni napon prethodnog pojačavačkog stepena obične se razlikuje od ulaznog istosmjernog napona narednog pojačavačkog stepena. pa na dalje. Kada govorimo o pojačanju. samo treba odrediti parametre takvog ekvivalentnog tranzistora. Zbog toga je neophodno te napone prilagoditi jedan drugome.2. Kao što se na slici vidi ova sprega ima tri izvoda kao što ih ima i jedan tranzistor. istosmjerne komponente struje 8. Gornja granična frekvencija će biti zavisna od granične frekvencije samih tranzistora i parazitnih kapaciteta upotrebljenih elemenata. pojačanje je jednako pojačanju dva stepene sa RC spregom. Za prilagođenje napona koriste se specijalna kola ili specijalne konstrukcije pojačavačkih stepeni. Prema tome. Slika 8. Slika 8. ukupna kolektorska struja je: IC=IC1+IC2=b1IB+ICE01+ b2IB+b1b2IB+ b2ICE01+ ICE02 Kada ovo konačno sredimo možemo napisati u obliku IC=bIB+ICE0 Isto kao i za jedna tranzistor. kada se radi o integriranoj tehnici zauzima malu površinu.1. obično mislimo o veličini pojačanja u opsegu. sve do frekvencije bliske gornjoj graničnoj frekvenciji. također neće biti potreban. od donje do gornje granične frekvencije. Darlingtonova sprega tranzistora. U slučaju direktno spregnutih pojačavača propusni opseg je od nule do gornje granične frekvencije. jer pored navedenih prednosti. izmjenične komponente struje Bazna struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je baznoj struji prvog tranzistora IB=IB1. Na slici 8. automatsko polariziranje. čiji je kapacitet uticao na donju graničnu frekvenciju. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Izračunavanje gornje granične frekvencije radi se na isti način na koji se radila i kod pojačavača sa kapacitivnom spregom. pri kojem je bio potreban kapacitet da premosti otpor u kolu sorsa. U kolima sa diskretnim elementima Darlingtonova sprega se upotreljava jer: ima veliku ulaznu impedansu. Ovaj tranzistor ima vrlo veliku ulaznu impedansu i veliki faktor strujnog pojačanja.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 64 8. tako da se ovi ponašaju kao jedan ekvivalentni tranzistor.1.

bez ikakvih drugih elemenata. U praksi Darlingtonova sprega nema nikad više od tri tranzistora. već se vrši stabiliziranje za cijeli pojačavač. Drugi razlog je taj ukoliko je kolektorska struja tranzistora manja. izvedimo jednostavnu analizu. Povećanje se ostvaruje na taj način što se između emitora prvog tranzistora i mase veže neki otpor (slika 8. utoliko kolektorska struja zasićenja ima veći uticaj na temperaturnu zavisnost ukupne kolektorske struje. pa se daljim dodavanjem tranzistora u pogledu pojačanja neće dobiti ništa. to nije moguće. Da bismo pokazali koliko je kritično stabiliziranje radne tačke.3. Pa i tada se moraju poduzeti izvjesne mjere da bi se dobio veliki faktor strujnog pojačanja i smanjio uticaj struje zasićenja prvog tranzistora. Ovaj otpor trebe tako izabrati da povećava struju prvog tranzistora. ukoliko je kolektorska struja tranzistora manja. Nažalost. kako bi se došlo u područje dovoljno velikog faktora strujnog pojačanja.4) kroz koji će teći dio emitorske struje prvog tranzistora. ovakvo spregnuti tranzistori mogu se koristiti kao jedan tranzistor u svim pojačavačkim stepenima. Darlingtonova sprega sa tri identična tranzistora Slika 8.3 nacrtana je uproštena ekvivalentna šema za male signale Darlingtonove sprege tranzistora (zanemarili smo 1/h22 i h12). utoliko je i faktor strujnog pojačanja manji. Veličina izlaznog Na prvi pogled to izgleda idealno. tako da je napon baze slijedećeg stepena jednak kolektorskom naponu prethodnog stepena. Pri direktnoj sprezi pojačavačkih stepeni. Da bi tranzistori u ovakvoj sprezi radili kao pojačavač. Međutim. Prvi tranzistor koji ima vrlo malu kolektorsku struju može imati faktor strujnog pojačanja i manji od jedinice. faktor pojačanja Darlingtonove tranzistora približno je jednak proizvodu strujnog pojačanja pojedinačnih tranzistora. Slika 8. Prvi razlog je taj što. jer nije priključen potrošač niti pobudni generator. ne može se vršiti stabiliziranje radne tačke za svaki stepen posebno. Možemo napraviti pojačavač sa pojačanjem koliko god želimo.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 65 Ukupni faktor pojačanja iznosi: b=b1+b 2+ b1b2≈ b1b 2 Dakle. dobili bismo ukupni faktor strujnog pojačanja jednak proizvodu faktora strujnog pojačanja svakog tranzistora b= Õ bi i= 1 n 8. Na slici 8. Stabiliziranje radne tačke može se izvršiti samo naponskom povratnom spregom. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA Ukoliko ulazni signali nisu veliki moguće je pojačavače sa uzemljenim emitorom neposredno sprezati. Na slici 8.4. Kada bismo sa n tranzistora načinili Darlingtonovu spregu. sprege faktora tranzistroa povećava. Ovo se postiže na taj način što se kolektorska (emitorska) struja prvog LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .5 data je šema trostepenog direktno spregnutog pojačavača. jer se tada efektivni faktor strujnog pojačanja drugog tranzistora smanjuje.2. a s druge strane treba da je dovoljno velik kako ne bi bazna struja slijedećeg stepena bila mnogo smanjena. ovaj pojačavač mora imati stabiliziranu radnu tačku čak i u slučaju da je temperaturni opseg rada svega nekoliko stepeni. Dok je stabiliziranje radne tačke kod jednostepenog pojačavača i mogla da se izostavi ako pojačavač radi u uskom temperatutnom opsegu. prosto dodavanjem tranzistora. Ekvivalentna šema Darlingtonovog spoja oba tranzistora i cijelog spoja Sama Darlingtonova sprega tranzistora ustvari nije pojačavač. ako se sa tranzistorima u Darlingtonovoj sprezi napravi pojačavač sa uzemljnim kolektorom. Veliki ulazni otpor će se dobiti. neophodno je istosmjerno polariziranje. kako je na šemi i urađeno.

Ovakav pojačavač se koristi za pojačanje zvuka kod nagluhih osoba. jer istosmjerni režim rada moramo stabilizirati. Tada je naponsko pojačanje pojačavača jednako Au=106. Uslijed toga što je opterećenje prvog tranzistora malo i naponsko pojačanje prvog stepena je malo (Au<1).5 Direktno spregnuti pojačavač od tri stepena sa ZE Pretpostavimo da je ulazni otpor pojačavača jednak otporu opterećenja. Ova impedansa može biti čist termogeni otpor ili može imati i imaginarnu komponentu. Slika 8. Ii Slika 8. od RC. zanemarivo je povratno dejstvo izlaza na ulaz. Slika 8. a drugi sa uzemljenom bazom. Tada je pojačanje struje jednog stepena jednako faktoru strujnog pojačanjatog tranzistora. što i jeste jedna važna osobina kaskodnog pojačavača.3.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 66 otpora posljednjeg stepena ja kao i kod pojačavača sa kapacitivnom spregom RC3½½1/h22≈RC3. za porast temperature od samo 1°C izlazni napon bi se teorijski promjenio za AuΔUBE=1062mV=2000V. Kako su stepeni kaskadno spregnuti. Znamo da najveća promjena izlaznog napona može biti UCC/2. Na slici 8.6 je prikazana šema kaskodnog pojačavača. a to je h11. Ustvari će izlazni tranzistor biti ili u zasićenju ili u zakočenju u zavisnositi od toga da li je temperatura opala ili porasla.Ulazni otpor tranzistora je obično manji od izlaznog otpora. Zbog toga ovaj pojačavač ne možemo koristiti kao istosmjerni pojačavač. odnosno da je jednak nuli. to je strujno pojačanje jednako I A i = O = -b1b 2 b 3 . a nikako 2000V. Otpor opterećenja prvog tranzistora je ustvari ulazni otpor drugog tranzistora. Pošto je temperaturna promjena ulaznog napona UBE oko –2mV/°C. Drugi tranzistor je opterećen impedansom ZL. KASKODNI POJAČAVAČI Kaskodni pojačavač se dobija kombiniranjem direktno spregnutih pojačavač od kojih jedan radi sa uzemljnim emitorom. odnosno RB½½h11≈RC3.7 Kaskodni pojačavač sa ulazom u spoju ZC LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .6 Kaskodni pojačavač sa ulazom u spoju ZE 8. Tada je naponsko pojačanje Au = UO R L IO R L A i = A i = -b1b 2 b 3 = = Ui R i Ii Ri Neka je b 1=b2=b 3=100. Pretpostavimo da je mnogo manji. te ga možemo koristiti samo za pojačanje izmjeničnog signala. odnosno. Ulazni otpor kod direktno spregnutih pojačavača je ulazni otpor samog tranzistora. induktivnu ili kapacitivnu.

Na slici 8.1.8 prikazan je pojačavački stepen. Slika 8. Ovakav kaskodni pojačavač se koristi u integriranoj tehnici kao pomjerač istosmjernog nivoa. Ukoliko želimo da ne nastupi izobličenje. Stabilizirani izvor konstantne struje u kolektorskom kolu je na slici 8. Tako dobijena dioda stabilizira kolektorsku struju drugog tranzistora. Uloga drugog tranzistora sa uzemljenom bazom je upravo da spriječi povratno dejstvo preko kapaciteta Ccb1 i tako čini pojačavač stabilnim. Na slici 8. a u isto vrijeme elemenata koji igra ulogu otpora. Obično se koristi u integriranoj tehnici.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 67 Analizirajući ekvivalentnu šemu kaskodnog pojačavač možemo uočiti i nepoželjno povratno djelovanje u kolu prvog tranzistora preko parazitnog kondenzatora Ccb1. struja drejna mora se zadržati u granicama linearnosti izlazne karakteristike feta.7 data je principska šema kaskodnog pojačavača sa komplementarnim tranzistorima kod pojačavača sa uzemljenim kolektorom.10 Tri izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Kolo za polariziranje ulaza nije nacrtano. koji umjesto kolektorskog otpora ima fet. 8. da pojačavački element radi u području velikog prenosnog parametra. Prema tome. Izvor konstantne struje umjesto RC Izvor konstantne struje predstavlja kombinaciju dva tranzistora spregnuta emitorima pri čemu je jednom od njih kratko spojena baza i kolektor (radi kao dioda). odnosno. Slika 8. 8.9 je prikazano kako jedan takav izvor konstantne struje može korisititi kao opterećenje pojačavača. kroz aktivni element možemo propustiti dovoljno veliku istosmjernu struju.9 uokviren crticama. radna tačka pojačavača se smije kretati u granicama linearnosti izlaznih karakteristika feta. ima veliki otpor.4. 8.4.8 Pojačavač sa ulazom u spoju ZE i fetom umjesto kolektorskog otpora Ako želimo da se zadržimo u linearnoj oblasti karakteristika feta.4. jer se ovakav pojačavač neposredno spreže i na ulazu i na izlazu. kako bi pojačanje bilo veliko. FET umjesto RC Na slici 8. POJAČAVAČI SA AKTIVNIM OPTEREĆENJEM Upotrebimo li aktivni element kao opterećenje pojačavača njegov otpor istosmjernoj struji je mnogo manji od diferencijalnog otpora.9 Izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje Slika 8.2. otpora izmjeničnoj struji ili promjeni struje.

Mosfet M1 je pojačavački element. Ovo često koristimo u integriranoj tehnici. pa je izlazni otopor takvog pojačavača vrlo veliki i pojačanja napona također vrlo veliko.direktno spregnutim pojačavačima sa uzemljenim emitorom smo zaključili da LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . 8.5. Otpornik R je s druge strane vezan za T5. Oba emitora su spojena i vezana za izvor konstantne struje I0 koja je nezavisna od napona UEE i UE.12 Diferencijalni pojačavač. Kako je povećanje jednako opet je UB1=UB2 opet struje moraju biti jednake. Uzmimo sada da ulazne napone istovremeno povećamo. To znači da napon napajanja UDD mora biti dovoljno veći od napona praga Ut da bi se ostvario normalan istosmjerni režim rada pojačavača. Pojačavač u spoju sa zajedničkim kolektorom (T1) umjesto emitorskog otpora ima izvor konstantne struje sa T2 i T3.10. Dakle.4. principska šema Diferencijalni pojačavač će biti idealan ako su oba kolektorska otpora jednaka. Isto to važi i za pojačavač sa Darlingtonovom spregom i kaskodni pojačavač. sem promjena uslijed ulaznog signala. Osim toga i tranzistor koji se koristi kao dioda.3. Aktivno opterećenje mosfet pojačavača Kod mosfet tranzistora umjesto otpora u kolu drejna ili sorsa stavlja se također tranzistor i to opet jedan mosfet tranzistor. T4. Izlazni napon će se povećavati jer se pad Slika 8. Da bi pojačavač mogao da pojačava istosmjerni napon ili istosmjernu struju neophodno je izvršiti temperaturno kompenziranje i uopće kompenziranje svih promjena. Jedan takav pojačavač kod koga se to kompenziranje automatski vrši je diferencijalni pojačavač. kroz njega će poteći struja drejna tek kada napon drejna UD2=UG2 dostigne napon praga Ut. T3.11 prikazan je jedna takav pojačavački stepen sa mosfet tranzistorima. T3 je vezan kao dioda i daje referentni napon UBE za T4. Slika 8. pa prema tome tranzistori T2. DIFERENCIJALNI POJAČAVAČ Na kraju izlaganja o neposredno . su oni vrlo nestabilni. Diferencijalni pojačavač se sastoji od bar dva tranzistora i ima dva ulaza i dva izlaza. kolektorske struje se ne mijenjaju te i izlazni naponi ostaju isti.12 data je šema prostog diferencijalnog pojačavača. Na slici 8. Povećanje napona baza UB1 i UB2 može ići samo dok tranzistori ne dođu u zasićenje.11 Aktivno opterećenje pojačavač sa mosfet Ovakva sprega tranzistora se često koristi u digitalnim integriranim kolima. Mosfet M2 ima spojen gejt i drejn. Na prvi pogled izgleda neracionalno. Bazna struja se povećava pa se kolektorska smanjuje jer je IB+IC=IE. a karakteristike tranzistora identične. Pojačava samo razliku napona na ulaznim priključcima. Ako su svi tranzistroi jednaki izlazni otpori su im jednaki. T5 i T6 sa otporom R mogu zamjeniti otpore opterećenja za tri pojačavača. kao na slici 8. a mosfet M2 se koristi umjesto otpornika. Strujni generator daje istu struju I0. Sa porastom ili padom od samo 1°C radna tačka posljednjeg tranzistora ode ili u zasićenje ili u zakočenje. UB1=UB2. kada je razlika ulaznih napona jednaka nuli biće i razlika izlaznih napona jednaka nuli.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 68 Ukoliko zanemarimo povratno dejstvo kolektora T2 otpor opterećenja je jednak izlaznom otporu tranzistora T2. taj jedan otpor R može se koristiti za više izvora konstantne struje. te takav pojačavač ne može pojačavati istosmjerni napon. može služiti kao izvor istosmjernog napona UBE za više tranzistora. 8. Međutim. Na slici 8. Prema tome. umjesto jednog otpora upotrijebiti dva tranzistora i još jedan otpor. Neka su naponi baza jednaki tj. Kako su naponi emitora oba tranzistora jednaki to su im i bazne struje jednake (IB1=IB2) kako imaju iste karakteristike to su im jednake i emitorske struje IE1=IE2=I0/2 te su jednake kolektorske struje i kolektorski napon (UC1=UC2). Ulaskom tranzistora u zasićenje odnos između kolektorske i bazne struje više nije konstantan.

Kako su ta dva generatora vezana u seriju. Ukoliko su tranzistori istih parametara biće Ib1=Ib2 pa će biti i Ic1=Ic2.1. a sa promjenom I0 mijenja se gm pa se mijenja i pojačanje. Povećavajući UB1 a smanjujuću UB2 i dalje izaći ćemo iz linearne promjene baznih struja (one su eksponencijalne funkcije napona UBE) pa ako i dalje nastavimo sa porastom razlike ulaznih napona prvi tranzistor će preuzeti svu struju I0 dok će se drugi zakočiti.13 Prenosna karakteristika diferencijalnog pojačavača Pretpostavimo sada da tranzistori rade u linearnom režimu tj.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 69 napona na kolektorskim otporima smanjuje. Diferencijalni pojačavač sa emitorskim otporom Pretpostavimo da je Re beskonačno velik. Šta će se desiti? Kada kod strujnog generatora priključimo veliki otpor napon će porasti toliko da kroz otpor prođe konstantna struja.14. Dakle. toliko će porasti da će taj višak struje proteći kroz izlazni otpor tranzistora. Očigledno da će ovo pojačanje biti utoliko veće ukoliko je Re manji tj. izvršimo malu promjenu napona baze tako da je recimo UB1-UB2>0. - LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . bez obzira da li na ulaz dovodimo simetričnu promjenu napona na bazama ili mijanjamo napon samo jedne baze raspodjela promjene napona se ravnomjerno raspoređuje između baze i emitora jednog i drugog tranzistora i na izlazu će se kolektorske struje i kolektorski naponi jednako promijeniti. Slika 8. pojačanje raste sa porastom baznog istosmjernog napona. kao što se vidi na slici 8. Na slici 4. β) kod diferencijalnog pojačavača zbog simetričnosti šeme to nema uticaja na njegov rad. Ako se izlaz uzima samo sa jednog kolektora diferencijalni pojačavač će pojačavati i pored toga što je Ubb=0. Znači. naponi Uc1 i Uc2 nisu jednaki nuli. DP sa otporom umjesto izvora konstantne struje Kada se pravi diferencijalni pojačavač nije moguće napraviti i izvor konstantne struje sa beskonačnim otporom. jedan povećati. To je postignuto na taj način što je napon emitora porastao za ΔUB1/2 Diferencijalni pojačavač je interesantan zbog toga što bilo da kakva promjena nastupi (promjena UBE. Otpor će biti veliki ali ipak konačan. ali da se na primjer β1 razlikuje od β2. - - 8. Ako je ta razlika mala promjeniće se i linearne i bazne struje. Prema tome.15 mijenja se Re=Ut/Ie=2Ut/I0 što dovodi do promjene pojačanja izmjenične kolektorske struje i izmjeničnog kolektorskog napona. a drugi smanjiti.14.β2Ib. ako su karakteristike tranzistora jednake neće biti razlike u kolektorskim naponima kao što nema ni u baznim naponima. samo što je unutrašnji otpor takvog izvora konstantne struje relativno mali. ukoliko je odstupanje od idealnog diferencijalnog pojačavača veće. Međutim. Slika 8. Uslijed prisustva emitorskog otpora Re sve se mijenja. ove struje ne mogu biti različite.5. Osim toga u realnom diferencijalnom pojačavaču parametri tranzistora i elementi kola nisu identični. Umjesto izvora konstantne struje može se staviti otpor koji sa izvorom za napajanje predstavlja izvor konstantne struje. Napon između kolektora će biti jednak nuli kao i kod idealnog diferencijalnog pojačavača. Zanemarimo li Ube istosmjerna struja I0 kroz otpor Re je Sa promjenom napona Ub1=Ub2=Ub mijenja se I0. Dovedimo sada isti napon na obje baza. Isto tako porast će kolektorska struja IC1 a opasti IC2 pa će kolektorski napon UC1 opasti a UC2 porasti. Tada budući da je Ib1=-Ib2=Ib struje strujnog generatora β1Ib≠. a nema posebno zatvorenog kola od e1(e2) do c1 odnosno c2. Međutim. Isto tako i napon onog generatora koji ima veću struju. ICB0. Neka je istosmjerni napon Ub1 jednak istosmjernom naponu Ub2. svaki realni diferencijalni pojačavač umjesto idealnog izvora konstantne struje može imati otpor koji se priključuje na konstantan napon UEE. Bazna struja prvog tranzisotora IB1 će porasti a drugog tranzistora IB2 će opasti.

15. Zamjenom u tačkama A i B dobijamo diferencijalni pojačavač sa emitorskim otporom Pojava signala na izlazu i kad na ulazu nema naponske razlike između baza.18.Ova razlika je moguća zbog toga što se zajednička tačka e1 odnosno e2 vezana preko Re za masu te se izlazno kolo zatvara preko Rc i Re za svaki tranzistor posebno. Elementi za zamjenu su prikazani na slici 8. odnosno kad se dovede isti signal na obe baze. 8. Slika 8. potencijal baze je jednak nuli i ne moraju se posebno polarizirati. Ovi elementi ili kombinacija elementata nazivaju se pomjerači nivoa. ako parametri tranzistora nisu isti biće Uc1≠Uc2. Zbog toga se moraju ubaciti posebni elementi između tih stepeni. ukoliko se ti nivoi ne usklade. Polariziranje baza se ostvaruje iz razdjeljnika napona R1. te od tačke A do mase ostaje emitorski otpor R4.17.15. data je praktična šema diferencijalnog pojačavača koji se napaja iz jednog izvora. Da bi se poivećao ulazni otpor pojačavača. Zbog toga. Slika 8. Ulazni signal se dovodi neposredno na bazu tranzistora. koji se priključuje u tačkama A i B.5. napajanje baze je preko baznog otpora RB.6. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . 8. Slika 8. te je Ucc= Uc1 -Uc2≠0. Izvor konstantne struje.17. Umjesto izvora konstantne struje može se koristiti emitorski otpornik. R2. R3. odnosno od tačke B do mase ostaje otpor R3. Dakle i simetričan izlaz je različit od nule i pored toga što je kratko spojen (Ub1=Ub2). R2. Ukoliko se ne vodi računa o naponskom nivou izlaza prethodnog i naponskom nivou ulaza slijedećeg pojačavačkog stepena. Najjednostavniji načinda se naponski nivo smanji je ubacivanje otpora.16. doći će do izlaska pojedinih pojačavačkih stepeni iz radnog područja (zakočenje ili zasićenje tranzistora).2. kao na slici 8. Ovaj pomjerač nivoa ima taj nedostatak što će na otporu RB biti pada i izmjeničnog napona.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 70 - U slučaju nesimetričnosti kada su parametri tranzistora različiti razlikovati će se struja Ib1 od struje Ib2 pa će se razlikovati Ic1 od Ic2. pa se smanjuje naponsko pojačanje. nedostatak je diferencijalnog pojačavača. a razdjeljnik ostaje nepromijenjen. da bi se ulaz slijedećeg prilagodio izlazu prethodnog stepena. Izvor konstantne struje sa tranzistorom T3 i otporom R4 dobija referentni napon također sa razdjeljnika R1. Uslijed proticanja bazne struje IB2 stvara se pad napona na otporu RB takav da je: UC1-UB2=RBIB. Moguća varijanta strujnog izvora u tačkama A-B Ukoliko se diferencijalni pojačavač napaja iz dva izvora (UCC i UEE). Izvedba diferencijalnog pojačavača Na slici 8.16. a sa slike se izbacuju otpornici RB. POMJERAČI NAPONSKOG NIVOA Kod pojačavač istosmjernog napona i istosmjerne struje pojedini stepeni tog pojačavača moraju se neposredno spajati. može biti sastavljen od diode i tranzistroa. Kompletna šema diferencijalnog pojačavača sa izvorom konstantne struje Kod ovakvkog pojačavača baze se moraju polarizirati. kako je prikazano na slici 8. R3. Tada se samo izbaci tranzistor.

Svaka dioda pomjera nivo za oko UD=0. Slika 8. tj. Slika 8. gdje je: n – broj ubačenih dioda između kolektora i baze. Pomjeranje nivoa je jednako Zenerovom naponu UZ. kao na slici 8. Pomjeranje nivoa za veličinu napona između baze i emitora UBE može se postići pojačavačem sa zajedničkim kolektorom. Kada treba pomjeriti nivo za nekoliko volti umjeto direktno polarizirane koristi se Zenerova dioda. Na slici 8.21. Na slici 8. Pomjeranje nivo pomoću Zener diode za spoj ZE Na slici 8. Dioda.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 71 Slika 8.20.21. Pomjerač naponskog nivoa pomoću otpora Mnogo je bolje ubaciti takav elemenat koji za istosmjernu struju ima mnogo veći otpor nego za izmjeničnu struju. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener diodom kod sprege pojačavača sa zajedničkim emitorom. već se smanjuje opterećenje prethodnog stepena i smanjuje izlazni otpor.21. Takav element je nrp.20.19 pokazano je kako se pomoću diode može vršiti pomjeranje naponskog nivoa. UC1-UB2=nUD.18. Pomjeranje sa Zener diodom kod pojačavača ZC Između kolektora prethodnog stepena i baze narednog stepena ubačene su diode. Pomjerač sa direktno polariziranim diodama Slika 8. a otpor izmjeničnoj struji je jednak diferencijalnom Zenerovom otporu rz. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .20. Slika 8.7V. Tranzistor sa ZC pomjera nivo za UBE Na ovaj način ne samo sa de pomjera nivo. Dioda ima mnogo veći istosmjerni otpor (rD) od otpora za izmjeničnu struju – diferencijalnog otpora (rd). prikazano je pomjeranje nivoa za Zener diodom kod pojačavača sa zajedničkim kolektorom. Kako je rD»rd to će otpor za izmjeničnu struju nrd biti mnogo manji od otpora nrD.19.

koji je jednak naponu UBE. -UC2 jer je T2 PNP tranzistor.22. Ovakva kombinacija je ekvivalentna PNP tranzistoru. Na slici 8. pomoću PNP tranzistora pomjeren je na više. Komplementarni Darlingtonov spoj pomjera nivo za UCE.23 vidi se kako je izvršeno pomjeranje nivoa sa PNP tranzistorom u Darlingtonovoj sprezi PNP i NPN tranzistora.POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 72 Na slici 8. Od veličine kolektorskog napona T1 zavisiće bazna struja Ulazni nivo tranzistra T2. tranzistora T3. Slika 8. a cijeli spoj se ponaša kao ekvivalentni PNP tranzistor UC1-UB3=-UC2. ali veličinu struje IB3 možemo podesiti izborom otpora RE u emitorskom kolu tranzistorom T2. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .23. Napon baze T3 odvojen je od napon akolektora T1. tako da je ulazni nivo svega za UBE1 niže od potencijala kolektora tranzistora T2. PNP tranzistor pomjera nivo za veličinu UCE U ovom slučaju je: Slika 8.22 prikazano je pomjeranje nivoa sa PNP tranzistorom.

NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE poglavlje 9 Direktno spregnuti pojačavač klase B (AB) LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

Pojačavač klase A sa direktnim otpornim opterećenjem – izlazni dio pojačavača Na slici 9. tako da je Ig = Ib 9. POJAČAVAČI KLASE A Danas. nacrtana je radne prave i maksimalni signal.1. određen je režim rada. NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE Pojačavači snage su najčešće izlazni pojačavački stepeni. Slika 9.1. Pošto ćemo analizirati samo izlaz pojačavača. Pojačanje snage ne mora biti maksimalno.1. jer se pretpostavlja da je signal u prethodnim stepenima dovoljno pojačan.2 Izlazne karakteristike tranzistora sa radnom pravom i maksimalnim izlaznim signalom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Kao pojačavački elementi koriste se uglavnom tranzistori. Pojačavač klase A sa neposrednim otpornim opterećenjem Na slici 9. kada je neophodno potrošač prilagoditi izlazu pojačavača ili kada je izlazna snaga koju daje pojačavač relativno mala u odnosu na snagu koju pojačavač može dati. Ovakvi pojačavači se projektiraju tako da pojačavački elementi na izlazu daju što je moguće veću snagu sa što manjim izobličenjem. se pojačavači klase A koriste uglavnom kad se radi o pojačavačima relativno male snage. a za male snage se mogu koristiti fetovi i mosfetovi. Zbog manjeg stepena korisnog dejstva mora se koristiti pojačavački elemenat sa većom snagom disipacije. odstupa se od toga i ne vodi se računa o stepenu korisnog dejstva i maksimalno mogućoj izlaznoj snazi.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 74 9. zato je i uzet tako jednostavan. to ulaz nije bitan. već i zbog toga što ona postoji i kada pojačavač ne pojačava signal.2 date su izlazne karakteristike tranzistora. 9.1 nacrtana je šema jednostavnog tranzistorskog pojačavača. Neka je RB mnogo veći od ulazne otpornosti tranzistora. koji je skuplji. a daje pri tom stepen korisnog dejstva maksimalan.1. Slika 9. Samo u izvjesnim slučajevima. jer imaju mali stepen korisnog dejstva. a potrošnja je veća ne samo zbog manjeg stepena korisnog dejstva.

3 grafički su prikazane: maksimalna utrošena snaga .1.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 75 Kako je: Pd=UCIC. kod pojačavača klase A. Pojačavač klase A sa transformatorom Otpor potrošača je često unaprijed određen. približno je jednaka snazi koju troši pojačavač u mirnom stanju kada nema signala. pa je stepen korisnog dejstva: h= I cm U cm 1 = = 0 . odnosno. za prilagođenje otpora potrošača na izlaz pojačavača. Prilagođenje otpora potrošača na izlazu pojačavača može se izvršiti upotrebom transformatora koji transformira otpor potrošača na željenu vrijednost otpora opterećenja. između tačke B u kojoj radna prava preseca IBmax i tačke A gdje radna prava presjeca karakteristiku za IB=0. Nagib prave treba tako odabrati da odsješci QA i BQ budu približno jednaki. Sa druge strane. kao što je na slici i nacrtano. Da bismo maksimalno iskoristili tranzistor. to radna prava ne smije sjeći hiperbolu disipacije. Snaga koju daje baterija za napajanje je: PB = UCCIC.i c min ) = c max PB 8 × U CC I C Pod idealnim uslovima. Na slici 9. Srednja snCCaIga. 2 Slika 9. može dati maksimalnu izlaznu snagu 3 W. ovaj otpor je predstavljen praktično vertikalnom linijom.3. Očigledno.25 = 25% . koju daje izvor za napajanje. a amplituda signala maksimalna i kada je napon zasićenja zanemariv u odnosu na napon napajanja. Amplituda izlazne struje je: I cm = i c max . Maksimalna disipacija predstavljena je površinom pravougaonika ODQC. Pojačavač klase A sa transformatorom Primar transformatora za istosmjernu struju predstavlja neznatan otpor. a ucmax=UCC=2Ucm . Ukoliko površine AEQ i QDB nisu jednake treba uzeti srednju vrijednost te dvije površine.i c min ) . radna prava treba da dodiruje hiperbolu disipacije.u c min )(i c max . a korisna snaga površinom trougla AEQ ili QDB. utrošena snaga je predstavljena površinom pravougaonika OBFC.4 data je uproštena šema pojačavača sa transformatorom.PB. maksimalna korisna snaga – P0m i maksimalna snaga disipacije Pdm. Kolektorski napon je jednak naponu napajanja UCC. radna tačka Q se nalazi na prijesjeku radne prave i karakteristike IB=IBmax/2. biće: icmax=2IC=2Icm . kada su karakteristike linearne.u c min )(i c max . kada je UCmax i ICmin~0. 2U CC I C 4 Slika 9. Obilježimo taj otpor sa R1.u c min . 2 Pa je korisna izlazna snaga: P0 = (u c max . otpor opterećenja određen optimalnim uslovima za dobijanje najveće izlazne snage. Korisna izlazna snaga je: P0 = U cm I cm I2 R = cm L 2 2 Na slici 9. Razlika postoji samo u slučaju da postoje izobličenja.4.5. Grafičko predstavljanje korisne snage P 0m. a amplituda izlaznog napona: U cm = u c max .i c min . može biti različit od otpora potrošača.2. Pojačavač klase A načinjen sa tranzistorom čija je maksimalna disipacija 6 W. Na slici 9. Dakle. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . kako bi bila mala izobličenja. 8 Stepen korisnog dejstva je: h= (u P0 . To je ustvari radna prava za istosmjerni režim rada pojačavača. ali ako su ona zanemariva. treba izabrati tako da ona bude na sredini radnog dijela. utrošene snage PB i snage disipacije Pdm 9. Radnu tačku.

manja. te ima izraženu nelinearnost.5 = 50% 2U CC I C Prema tome. sa neznatnim unutrašnjim otporom. po radnoj pravoj pravi R1 kreće se između tačaka A i B. utrošena snaga će biti upola Pojačavač klase A koji se pobuđuje idealnim strujnim generatorom ima vrlo mala izobličenja. Slika 9. Izobličenja nastaju zbog toga što faktor strujnog pojačanja nije konstantan.5. 9. Za svaku vrijednost bazne struje.5. što smo ranije pokazali.1.5. ukoliko možemo reći da je UC=UCmax/2. Maksimalan kolektorski napon UCmax je uslijed korištenja transformatora veći od napona napajanja UCC. PB i Pdm pojačavača klase A sa transformatorom Radna tačka.5. Analiza pojačavača klase A koja je izvedena uzimajući u obzir tranzistore. zbog čega će stepen korisnog dejstva biti dva puta veći: h= I cm U cm = 0 . koja se može dobiti iz ovog pojačavača. pojačavač sa transformatorom. već je zavisan od struje. ovu energiju dobijemo nazad u vidu porasta kolektorskog napona. te pri opadanju struje. korisna snaga P0m ostaje ista. odnosno. Pri malim kolektorskim strujama je mali zbog rekombiniranja. Međutim. Razlika je jedino u tome. Izobličenja kod ovako relativno male nelinearnosti prenosne karakteristike su mala. uzevši u obzir da generator koji pobuđuje tranzistor nije idealan. izobličenja će nastati zbog nelinearnog ulaznog otpora tranzistora. važi i za fetove i mosfetove. kao što je to pokazano za tačku D.3. jednaka polovini dozvoljene disipacije. a za tranzistore struja baze. izobličenje bi bilo vrlo veliko. nagomilava se energija magnetnog fluksa u jezgru transformatora. Kod ovog pojačavača UCC=UC. Zbog toga se ne smije dozvoliti da LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Maksimalna snaga disipacije će biti ista. da je kod izlaznih karakterisitika za fetove i mosfetove parametar napon gejta. Konstruiranje prenosne karakterisitke tranzistorskog pojačavača Uzimimo drastičan slučaj. Na slici je prikazano konstruiranje prenosne dinamičke karakteristike polazeći od izlaznih karakteristika. snaga napajanja. Prenosna karakteristika IC=f(IB) nije prava. prenese se vrijednost kolektorske struje. P0m. pod istim uslovima rada imaće jedino smanjen napon napajanja UCC . U odnosu na predhodni pojačavač. a pri velikim strujama se smanjuje zbog smanjenja koeficijenta injekcije. kako je prikazano na slici 9. Za vrijeme porasta kolektorske struje. Smatrajući transformator idealnim sa odnosom transformatora n=N2/N1 transformirani otpor. već da ima konačni unutrašnji otpor. te je maksimalna korisna snaga.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 76 Dinamička radna prava određena je transformiranim otporom potrošača. odnosno dinamički otpor je : R1 = n2RL . Ukoliko zanemarimo UCmin. za pojačavač klase A sa transformatorom je faktor korisnog dejstva 0. Izobličenja u pojačavaču klase A Slika 9. kada je pobudni generator naponski. Tada je kolektorska struja eksponencijalna. Ukoliko bi pobuđivanje bilo iz naponskog generatora malog unutrašnjeg otpora. Prema tome. odnosno.

a na tranzistoru UB. Kod feta na ulazu nema izobličenja. Slika 9. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . padne ispod neke minimalne vrijednosti ICmin. budući da je dinamička izlazna karakteristika prava (radna prava). prenosne i izlazne karakterisitke pojačavača. Izobličenja nastaju usljed zakrivljenosti prenosne karakteristike. Kada nema signala. relativno malo. Na slici 9. koji pobuđuje pojačavač. odnosno dva tranzistora spregnu tako da rade simetrično. Struja pobudnog generatora jednaka je struji baze. Kako je prenosna karakteristika zakrivljenja pri velikim strujama. Bilo bi interesantno napraviti takav pojačavač koji bi obje poluperiode jednako pojačavao. Simetrični pojačavač klase A Izobličenje pojačavača u A klasi sastoji u tome što je. Može se koristiti samo dio prenosne karakteristike koji je manje zakrivljen.1. se vidi da je izobličenje ulazne struje. Ovo se može postići na taj način što se dva pojačavača. Da je otpor Rg veći izobličenje ulaznog napona bilo bi još veće. Na slici 9. EMS generatora je Eg. Za amplitudu Egm. Nelinearnost prenosne karakteristike donekle ublažava posljedice zakrivljenosti ulazne karakteristike. Talasni oblik kolektorskog napona. obično. jedna poluperioda manje pojačana od druge.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 77 kolektorska struja pri pobuđivanju maksimalnim signalom. Grafički prikaz prenosa signala kroz pojačavač klase A Radi jednostavnosti. a izobličenje ulazne struje manje. 9. odgovara talasnom obliku kolektorske struje. koja određuje radnu tačku tranzistora. pad napona na unutrašnjem otporu generatora je URg. Pad napona na ulazu tranzistora (bazni napon UB) zavisi od odnosa otpora Rg i ulaznog otpora tranzistora.6. pretpostavili smo da pobudni generator sadrži i istosmjernu komponentu. dok je ulazni napon izrazito izobličen. pa do izlaznog napona preko ulazne.6 se može pratiti signal od elektromotorne sile generatora.4. to je kolektorska struja manje izobličena od bazne.7 prikazan je simetričan pojačavač ili puš-pul (push-pull) pojačavač. Ukoliko je ta minimalna vrijednost veća izobličenja će biti manja.

za drugi je negativno. što omogućava da se veličina izlaznog transformatora (količina gvožđa) smanji. Grafički prikaz rada simetričnog pojačavača klase A LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Prenosne karakteristike oba tranzistora nacrtane su tako da se izlazne struje mogu lako oduzimati. magnetopobudne sile nastale proticanjem ovih dviju struja će se oduzimati. Na slici 9. Simetrični (puš-pul) pojačavač klase A Generator na ulazu i potrošač na izlazu su spregnuti preko transformatora. Ulazni napon Ub je zajednički za oba tranzistora. te ono što je za jedan tranzistor pozitivno. Prema tome.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 78 Slika 9. na bazu prvog tranzistora T1 dovodi se izmjenični napon sa jedne polovine sekundara.7. da je druga dobijena obrtanjem prve oko tačke Ub za 180.8. Kroz prvu polovinu primara teče struja Ic1. te će se u sekundaru dobiti struja proporcionalna razlici te dvije struje.8 grafički je prikazan rad simetričnog pojačavača klase A. Ova dva napona su fazno pomjerena za 180. kao i njihova razlika. Pozitivna amplituda sekundarne struje će biti proporcionalna negativnoj amplitudi prve i pozitivnoj druge i obrnuto baš kao što smo na početku željeli da bude. te neće biti predmagnetizacije jezgra transformatora. Preko srednje tačke primara izlaznog transformatora napajaju se kolektori oba tranzistora. Slika 9. jer su prenosne karakteristike postavljene tako. Ova tačka je preko kondenzatora C spojena sa masom za izmjenični signal. Preko srednje tačke sekundara ulaznog transformatora dovodi se istosmjerna struja za baze oba tranzistora preko baznog otpora RB. Na slici se vide i struje Ic1 i Ic2. druga opada. Kako teku u suprotnim smjerovima. drugom će opadati i obrnuto. Ako su tranzistori identičnih karakteristika ove struje će biti jednake. Kada jedna kolektorska struja raste. a kroz drugu Ic2. a na bazu drugog tranzistora T2 napon sa druge polovine sekundara ulaznog tranzistora. Kada prvom tranzistoru bazni napon raste.

Sa slike 9. 9. Uzećemo da analiziramo pojačavač klase B sa transformatorskom spregom na ulazu i izlazu. Prema tome amplituda bazne struje ne smije biti veća od IBmax. Očigledno da je ovakav bazni signal izobličen. sve do zasićenja. Izobličenja bi se veoma smanjila. Prema tome. kolektorska struja više neće rasti. teći će bazna iB1 i LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . To će biti prenosna karakteristika simetričnog pojačavača. kod koga bi drugi tranzistor pojačavao negativnu poluperiodu ulaznog signala. teći će kolektorska struja proporcionalna baznoj struji. 9. te nema ni bazne kolektorske struje.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 79 Razlika struja ic1–ic2=ic.10. kao što se vidi. pa ni istosmjerne bazne struje. Princip rada pojačavača u B klasi Na slici 9. Ova karakteristika. relativno je prava linija. Kada nema signala kolektorski napon Uc je približno jednak naponu napajanja tranzistora UCC. i to pozitivnu poluperiodu struje i negativnu poluperiodu napona. pri kojoj dolazi zasićenje. Prikaz rada pojačavača klase B Naravno.2. kolektorski spoj tranzistora je inverzno polariziran.1.9. U prvoj poluperiodi. Pretpostavimo da je unutrašnji otpor generatora Rg mnogo veći od ulaznog otpora tranzistora. Povećamo li i dalje baznu struju. Kod ovog pojačavača signal se dovodi na primar ulaznog transformatora TR1. Pri negativnoj poluperiodi ulaznog signala. pri kojoj radna tačka po radnoj pravoj dolazi u tačku A. kada bismo napravili simetričan pojačavač. su istosmjerne komponente bazne i kolektorske struje jednake nuli. to će biti samo za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala.10 se vidi da imamo samo jednu poluperiodu signala na izlazu pojačavača. kada nema pobudnog (ulaznog) signala. POJAČAVAČ KLASE B Pojačavač klase B pojačava samo jednu poluperiodu signala. koja se nalazi na koljenu karakteristike. koju možemo zanemariti. prikazan na slici 9. Korisna snaga simetričnog pojačavča je dva puta veća od korisne snage jednog tranzistora. Bazna struja je jednaka struji zasićenja kolektorskog i baznog spoja.2. tako da je bazna struja proporcionalna naponu generatora. Za vrijeme pozitivne poluperiode signala. odnosno. Zbog velikih izobličenja pojačavač klase B sa jednim tranzistorom se nikada ne korisi. što ukazuje na to da su izobličenja simetričnog pojačavača mala. kada je napon bazi tranzistora T1 pozitivan. može se nanijeti za svaku vrijednost Ub.9 vidi se da nema istosmjernog baznog napona. Za to vrijeme kolektorski napon opada od veličine napona napajanja. radna tačka je izabrana tako da Slika 9.

Izobličenja klase B usljed nelinearnosti prenosne karakteristike LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .13.11 sa ulaznim i izlaznim signalom. kroz potrošač RL.10 – Simetrični pojačavač klase B U sekundaru izlaznog transformatora usljed struje iC1 indukovaće se napon u toku prve. Za vrijeme negativne poluperiode ulaznog signala. baza tranzistora T2 je pozitivno polarisana pa će struja iC2 teći kroz donju polovinu namotaja transformatora TR2. na izlazu bi signal bio neizobličen. baza prvog tranzistora je nageativna. Na slici 9. struje će teći tokom cijele periode signala. a usljed struje iC2 u toku druge poluperiode. a sa naponskim pobuđivanjem. te nema kolektora struje prvog tranzistora. Prema tome.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 80 kolektorska struja iC1. Kolektorska struja će teći kroz gornju polovinu namotaja izlaznog transformatora TR2. da je prenosna karakteristika linearna. Za to vrijeme. Slika 5.11 prikazana je prenosna karakteristika pojačavača klase B sa tranzistorima sa slike 9. Za to vrijeme nema kolektorske struje drugog tranzistora T2. jer je baza negativno polarisana u odnosu na emitor. Slika 9.

pojačavač će raditi u klasi A. Ako je ovaj otpor relativno mali i IC približno jednako maksimalnoj amplitudi izlaznog signala.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 81 Zbog velikog ulaznog otpora. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . ovaj pojačavač tada ne troši energiju iz izvora za napajanje. Najzad. Tek kada je ulazni napon veći od približno dvije trećine amplitude.2. već ćemo ih uzeti već od nule. Prenosna karakteristika pojačavača klase AB. koju tranzistori predaju potrošaču. pojačavač se ponaša kao pojačavač klase A. kao u ovom slučaju. pojačavač radi u klasi B. Da bi se smanjilo izobličenje radnu tačku Q1 i Q2 nećemo uzeti za IC1=IC2= 0 i UB1=UB2=0. pri malim signalima.14. I C1 = I C2 = I cm i = C max p p Energija koju daje izvor jednaka je proizvodu napona izvora i srednje kolektorske struje. zanemarivši gubitke u transformatoru. smanjena izobličenja u odnosu na klasu B Pojačavač dat na slici 9. Analizirajmo. ako je bazna struja zanemarljivo mala. kada Ic može da se zanemari u odnosu na Icm. pojačavač se ponaša kao pojačavač klase B. počinje naglo da raste kolektorska struja.2. isto kao i kod pojačavača klase A (slika 9. Kada su oba tranzistora vezana simetrično biće: PCC = U CC (I C1 + I C2 ) = U CC 2i C max 2I U = cm CC p p Maksimalna korisna snaga. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva Kao što smo rekli.6). pri malom ulaznom naponu izlazne struje praktično nema. ali nepari su izraženi. 2 2 2 9. pojačavač će raditi u klasi AB.14. za ovakav pojačavač kažemo da radi u klasi AB. kada je Icm≤Ic. kako je prikazano na slici 9.78 = 78% PCC 4 Ako se istim tranzistorima (ista snaga disipacije) načinimo pojačavače klase B i klase A. Ako je kolaktorska struja IC mnogo manja od najveće amplitude izlaznog signala. Slika 9.9): pa je stepen korisnog dejstva pri maksimalnoj pobudi: h= P0m p = = 0 . odnosno. i to jedan tranzistor u jednoj. Istosmjerna kolektorska struja protiče samo za vrijeme jedne poluperiode. Njena srednja vrijednost je (slika 9. kakvo je stanje pri maksimalnoj pobudi. klase B ili klase AB.7 može biti pojačavač klase A. ako se pojačavač pobuđuje generatorom velikog unutrašnjeg otpora. a drugi tranzistro u drugoj poluperiodi je: P0m = i2 R1 I cm U cm i U = C max CC = C max . od pojačavača klase B dobićemo 5 puta veću snagu. već prema tome koliki je otpor RB. Prema tome. kod pojačavča klase B kolektorska struja ne teče kada nema signala. Izobličenja će biti manja. Sinusoida izlazne struje je izobličena. Zato. Kada je Icm»Ic. U ovom slučaju. Budući da je sprega tranzistora simetrična signal je simetričan u odnosu na vremensku osu: parni harmonici su uklonjeni.

odnosno u klasi AB. Ako je svedemo na cjeli primar. Na slici 9. U mirnom stanju ne teče. Ovaj otpor je opterećenje jednog tranzistora. Polovina te vrijednosti predstavlja disipaciju jednog tranzistora. 9. odnosno teče mala LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Ako bi ta dva pojačavača načinili tako da imaju zajednički potrošač.16. Ovaj pojačavač je sa NPN tranzistorom. to je ona jednaka polovini kolektorske struje jednog tranzistora. U suštini dobili smo simetričan pojačavač klase B odnosno. Napon od kolektora do kolektora iznosi: Uccm = 2Ucm. Dovođenjem signala na ulaz.15. protičući struja kroz polovinu primara indukuje napon u drugoj polovini primara.3. To su pojačavači sa uzemljenim kolektorom. Koristeći ovaj ekvivalentni otpor može se naći odnos transformacije izlaznog transformatora. Kroz potrošač RL struja teče za vrijeme cijele poluperiode. koju tranzistori mogu imati. koji ima mali otpor. Tranzistor biramo takav da ima toliku ili nešto veću disipaciju. jer. Slika 9. Izlazni pojačavač sa zajedničkim kolektorom i NPN Analogan pojačavač sa PNP tranzistorom. polazimo od toga kolika nam korisna snaga treba.15 prikazani su takvi pojačavači. Da bi ulazi bili galvanski odvojeni međusobno i od pobudnog stepena. prikazan na slici 9. kao što znamo. protiče samo kroz polovinu primara. To je pogotovu važno kada je otpor opterećenja mali. kako bi obje poluperiode izlazne struje bile jednake i kako ne bi bilo izobličenja. Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala. imaju mali izlazni otpor. kroz potrošač jednog tranzistora teče struja za vrijeme pozitivne. Prema tome: Iccm=Icm/2. potrošač je obično zvučnik. kroz potrošač će teći struja za vrijeme cijele periode signala. Za takve tranzistore kažeo da su komplementarni. Pošto smo izabrali napon napajanja po jednačini 5. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA Za direktno uključivanje potrošača u izlazno kolo pojačavača potrebno je da pojačavča ima što manji izlazni otpor.9). Kako je to otpor u kolu tranzistora samo kada teče struja tog tranzistora.17 data je takva sprega ovih pojačavača. Prvo izračunamo kolika je maksimalna disipacija. R1 i R2 se odaberu tako da tranzistor radi u klasi B. signal se dovodi na jednu i drugu bazu preko kondenzatora C1 i C2. pojačavača NPN tranzistor. Na slici 9.16 daće na izlazu samo negativnu poluperiodu emitorske struje. a kroz potrošač drugog tranzistora vrijeme negativne poluperiode ulaznog signala. Oni. to je potrebno naći ekvivalentni otpor. a signal bi bio pojačan bez izobličenja. Izlazni pojačavač sa zajedničkim kolektorom i PNP Odnos transformacije je: n= N1 = N2 4R 1 RL Otpornost R1 je dinamička otpornost u kolektorskom kolu jednog tranzistora (slika 9. na izlazu će se dobiti samo pozitivna poluperioda emitorske struje. Ekvivalentni otpor opterećenja na primarnoj strani transformatora je onda: R'L = U ccm U = 4 cm = 4R 1 I ccm I cm emitorska struja.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 82 Prilikom pojektovanja pojačavača klase B. klase AB. Kod niskofrekventnih pojačavača. Slika 9. istu zavisnost tranzistora strujnog pojačanja od emitorske struje i jednake ulazne otpornosti. a za vrijeme negativne PNP tranzistor. Prema tome. Struja kao što smo rekli.35 izračunamo R1. Tranzistori NPN i PNP treba da imaju iste karakteristike: jednake faktore strujnog pojačanja. a N1 ukupan broj zavojaka primara od kolektora do kolektora.

19.20). Slika 9.17. treba staviti dvije diode. Direktno spregnuti pojačavač klase B sa pobudnim stepenom (T 1) Izlazni stepen je pojačavač klase B. od baze jednog (tačka A) do baze drugog tranzistora (tačka B). odnosno emitorskih spojeva.18. Sinusoidalna pobuda daje izobličenu struju Ukoliko ovaj pojačavač pojačavača signal pravougaonog oblika (slika 9. umjesto otpornika stavljaju se diode.21. što je naročito značajno za pojačavač izrađen u integrisanoj tehnici se u toj tehnici ne mogu praviti kondenzatori velikog kapaciteta. ako se na ulaz dovede sinusoidalan signal (slika 9. U slučaju prikazanom na slici. Kako pri porastu temperature otpornost otpora raste. kako je prikazano na slici 9. Ovo se može postići na taj način što se baze rastave. to će pri porastu temperature porasti i kolektorska struja. Slično tome je učinjeno na slici 9. Na slici 9. odnosno emitorske struje. Slika 9. Zbog toga. i to onoliko dioda. Kako tada kroz protiče nikakva struja. imamo svega dva emitorska spoja.17 je data da bi se shvatio princip rada pojačavača.18 dati su pobudni i izlazni stepeni koji se koriste u integrisanoj tehnici. a oba tranzistora su zakočena.17. Slika 9.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 83 Slika 9. nepotrebni su sprežni kapaciteti C1 i C2. Isto to će se desiti i kada napon UC1 opadne ispod nule. Prvo što bismo mogli učiniti je da umjesto –UCC upotrebimo izvor za napajanje kolektora –UCC2. Da bi pojačavač radio u klasi AB neophodno je vršiti pretpolarizaciju. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . prema tome. ova pojava neće imati uticaj na izlazni signal. koliko ima tranzistorskih ulaza. Da bi se izvršila temperaturna stabilizacija kolektorske.19) na izlazu će se dobiti izobličen signal. da pad napona njemu bude jednak dvostrukom naponu pretpolarizacija (naponska praga) izlaznih tranzistora. Prilikom porasta napona UC1 struja kroz T2 će proteći tek kada se dostigne bazni napon praga tog tranzistora. Pravougaona pobuda se ne izobličuje Prema tome ovaj pojačavač može da se koristi kao pojačavač pravougaonih impulsa. Za ostvarenje te šeme potrebna su četiri kondenzatora za napajanje. a između njih se umetne takav otpor. a napona između emitora i baze opada. Simetričan pojačavač sa komplementarnim tranzistorima Šema na slici 9. Uslijed direktne sprege izlaznih tranzistora predhodnim stepenom. Radni uslovi su podešeni tako da je kolektorski napon budnog stepena u miru jednak nuli (UC1=0). emitorski naponi T2 i T3 su jednaki. a umjesto UBB izvor napona UCC1.20.

kondenzator C se puni.NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 84 U trenutku kada je T3 zakočen.22. Slika 9. Kada je T5 zakočen.21 i 9. Sada od baze do baze (od A do B) imamo tri PN spoja. Prema tome. Ako je na ulazu sinusoidalan napon biće i izlazni napon će biti sinusoidalan. Na ovaj način potreban je kondenzator.21. a opterećenje je priključeno preko kondenzatora. Može biti vezan i za pozitivan pol izvora za napajanje (UCC).22 data je jedna modifikacija koja se najčešče koristi u praksi. Drugi kraj otpornosti RL ne mora biti uzemljen. ne koriste glomazne i skupe transformatore. Naime. Zbog toga se za temperaturu kompenzacije uzimaju tri diode. kao što se vidi.18 – Direktno spregnuti pojačavč klase B (AB) sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom Pojačavači čije su šeme date na slikama 9. Darlingtonove sprege su uzete zbog toga da se smanji snaga pobudnog signala. ali je zato ušteđen jedan izvor za napajanje (-UCC). Direktno spregnuti pojačavač klase B (AB) sa dva izvora za napajanje i dva komplementarna tranzistora Na slici 9. kondenzator C se prazni preko tranzistora T5. koji je obično velikog kapaciteta. čas u drugom smijeru. koristi se samo jedan izvor za napajanje UCC. koja se ponaša kao jedan PNP tranzistor. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Slika 5. Umjesto jednog NPN tranzistora stavljena je Darlingtonova sprega dva NPN tranzistora ili se umjesto jednog PNP tranzistora koristi Darlingtonova sprega PNP i NPN tranzistora. Ova šema se još u nečemu razlikuje od prethodne. a T3 provodi. kroz potrošač RL struja teče čas u jednom.

SELEKTIVNI POJAČAVAČI poglavlje 10 Selektivni pojačavač sa tranzistrom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

Selektivni pojačavač sa fetom i jednim oscilatornim kolom Na slici 10. Idealni i realni propusni opseg selektivnog pojačavača šema ovog Idealni propusni opseg selektivnih pojačavača pokazan je kao gornji na slici 10. Donja granična frekvencija f1 i gornja granična frekvencija f2 su one pri kojima kojima je pojačanje opalo za 1/Ö2. Propusni opseg realnih pojačavača nije oštro ograničen. ako se primjeni povratna sprega. On je mnogo manji od serijskog otpora zavojnice. Na slici 10. To su obično visokofrekventni (VF) pojačavači.1. odnosno uopšte ne propušta signal. Kao što se vidi oscilatorno kolo je u kolu drejna. ispod frekvencije f1 i iznad frekvencije f2 ne pojačava. Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 10. a kako su otpor opterećenja i izlazni otpor LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Na ekvivalentnoj šemi nacrtan je i serijski otpor zavojnice.3 data je ekvivalentna pojačavača za male signale. Pojačavač van propusnog opsega. Otpor gubitaka u kondezatoru je toliko mali pa ga možemo zanemariti. koji umjesto više oscilatornih kola imaju samo jedan keramički filtar velike selektivnosti. Kako se selektivnost postiže oscilatornim kolima. 10. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatornog kola fo pojačanje je najveće i opada porastom ili opadanjem frekvencije. Ulazni kapacitet potrošača i izlazni kapacitet feta. Na slici 10. odnosno za 3dB u odnosu na maksimalno pojačanje. to će propusni opseg zavisiti od krive selektivnosti primjenjenih oscilatornih kola.1 kao donja je pokazana frekventna karakteristika pojačavača sa jednim oscilatornim kolom.2 data je šema ovog pojačavača.SELEKTIVNI POJAČAVAČI 86 10. Da bi se dobilo ravnomjernije pojačanje koristi se više oscilatornih kola čije se rezonantne frekvencije vrlo malo međusobno razlikuju.2. SELEKTIVNI POJAČAVAČI U ovoj glavi ćemo govoriti o selektivnim pojačavačima kod kojih se pojačanje uskog opsega frekvencije postiže oscilatornim kolom. ali o toj vrsti selektivnih pojačavača ćemo govoriti kasnije. ili su oscilatorna kola spregnuta sa nadkritičnom spregom. Slika 10. Ulazni kapacitet feta nema uticaja na analizu.3. Slika 10. jer su njemu paralelno vezani.1. Slika 10. niti je pojačanje konstantno unutar propusnog opsega. a između frekvencija f1 i f2 pojačanje ne zavisi od frekvencije. Selektivno pojačanje se može ostvariti i sa široko pojasnim pojačavačima. SELEKTIVNI POJAČAVAČ SA FETOM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM Analizirajmo selektivni pojačavač sa fetom. U novije vrijeme kao visokofrekventni pojačavači se koriste direktno spregnuti pojačavači (integrisana kola).2 Parazitni kapaciteti su na šemi izostavljeni.1. jer se analiza odnosi na ulazni napon. tako da ukupan otpor oscilatornog kola možemo staviti u seriju sa zavojnicom. možemo smatrati da se nalaze u kapacitetu C. Povratni kapacitet Cgd u ovom slučaju takođe nećemo uzeti u obzir jer za analizu nema značaja.

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Sa druge strane. otpor potrošača će biti vrlo mali. proširenje propusnog opsega možemo postići vezivanjem otpora paralelno oscilatornom kolu.g m Z = . pa ukoliko je R0e manje i naponsko pojačanje je manje. Prema tome. Au 1 = = se . kod visoko frekventnog pojačavača imamo dinamički otpor oscilatornog kola R0.5 i predstavlja ustvari efektivnu krivu selektivnosti oscilatornog kola čiji je dinamički otpor R0e. prema slici 10. 10. prikazan na slici 10. samo umjesto otpora RC koji figuriše kod pojačavača sa kapacitivnim spregom. kako je prikazano na slici 10. Kako je Qe proporcionalan dinamičkom otporu R0e. 1 + j2Q e e Ui Slika 10. Faktor dobrote može biti i veći. ali nikako manji.4. otpor potrošača je vrlo velik. POJAČAVAČ SA TRANZISTOROM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM Selektivni pojačavač sa fetom. Amplituda naponskog pojačanja je: Au = A u0 1 + 4Q 2 e 2 e Ukoliko je faktor dobrote Qe veći širina propusnog opsega je manja. mnogo manji od dinamičkog otpora oscilatornog Odnos naponskog pojačanja i maksimalnog pojačanja koje imamo pri rezonantnoj frekvenciji dat je na slici 10. Ε – razdešenost oscilatornog kola Naponsko pojačanje na rezonantnoj frekvenciji je: Au0=-gm R0e Uporedimo li ovaj rezultat sa sa jednačinom za pojačavač sa kapacitivnom spregom.gm . A u0 1 + 4Q 2 e 2 e gdje je: σe – selektivnost oscilatornog kola sa uračunatim spoljasnim opterećenjem (rd i RL). Oscilatorno kolo koje ćemo koristiti. ukoliko je R0e manje. Uproštena ekvivalentna šema pojačavača Naponsko pojačanje pojačavača u funkciji razdesenosti oscilatornog kola.SELEKTIVNI POJAČAVAČI 87 feta vezani paralelno oscilatornom kolu. pa je šrina propusnog opsega pojačavača B=f2-f1=f0/Qe isto kao kod oscilatornog kola. to ćemo oscilatorno kolo tako transformirati da svi elementi oscilatornog kola budu paralelno vezani. obično se postavlja zahtjev za određenom sirinom propusnog opsega B. Veličinu ovog otpora treba odrediti tako da se dobije zadatkom postavljena širina propusnog opsega. kod kojeg je sledeći pojačavački stepen izveden takođe sa fetom. Kriva selektivnosti pojačavača je jednaka krivoj selektivnosti ekvivalentnog oscilatornog kola sa slike 10.4 gdje je: R0e – efektivan dinamički otpor oscilatornog 1 1 1 1 = + + . odnosno efektivna selektivnost. kola: R 0e R 0 rd R L Qe= w0CR0e – faktor dobrote oscilatornog kola.5. Slika 10. Prema tome. Prilikom projektovanja pojačavača.4 biće: Au = R 0e U0 = . Kada smo govorili o prilagođavanju posmatrali smo oscilatorno kolo kao opterećenje generatora i vršili prilagođavanje između feta i oscilatornog kola. Ro0 i RL jedan otpor R0e i smatrati ga efektivnim diamičkim otporom oscilatornog kola.4. te ako je sledeći stepen tranzistorski. to je širina propusnog opsega utoliko veća. Granična frekvencija će biti kod razdesenosti e1.2. Prema ekvivalentnoj šemi možemo staviti umjesto rd. Ukoliko je Qe veće i širina propusnog opsega manja od one koja se traži. te se njegov uticaj može zanemariti. pojačanje Auo je takođe proporcionalno R0e. zajedno sa izlaznim otporom feta i otporom opterećenja mora imati Qe toliko da zadovolji širinu propusnog opsega. tako da imamo samo strujni generator i oscilatorno kolo. a to će biti za 2Qee =±1. Zbog toga smo u analizi i govorili o efektivnom dinamičkom otporu oscilatornog kola.6 razlikuje se od feta po vrlo malom ulaznom otporu. ekvivalentna šema visokofrekventnog pojačavača se može uprostiti.2 pri kojima je pojačanje smanjeno za Ö2. Qe je unapred dato. Tranzistorski pojačavač. vidimo da su oni identični.

znači to nije pad napona.8 ali malo izmijenjeno.9 dato je ulazno kolo pojačavača sa slike 10. Ovo kolo je ili izlazno kolo predhodnog pojačavačkog stepena ili je to kolo kojim je načinjena sprega sa. pa prema tome važi ista analiza kao sto je analiza pojačavača sa fetom.8 nacrtan je i parazitni kapacitet Cgd.SELEKTIVNI POJAČAVAČI 88 kola. postojanje rbb.7.8. kapacitet Ci i dinamički otpor R0i. Proizvod iz struje i napona je snaga koja se trosi u otporu. antenom. Na ulazu se nalazi još jedno oscilatorno kolo. kada se pojavi negativna vrijednost otpora. Na slici 10. Međutim. Ako je napon na njegovim krajevima negativan. Povratni kapacitet Cgd će se transformisati na ulaz feta kao impedansa. potrošač je vezan na induktivnost bez izvoda. jer smo pojačanje računali u odnosu na napon koji je na samom ulazu feta. čini analizu složenijom.7 je ekvivalentna šema pojačavača sa uprostenom P ekvivalentnom šemom tranzistora. Od gejta na dalje pojačavač je identičan pojačavaču sa slike 10. Na slici 10. već je porast potencijala na generatoru. Ne ulazeći duboko u teorijska razmatranja uočavamo da se na ulazu gejta u visokofrekventnom pojačavaču LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Međutim.6.3.Au gdje je: Z= 1 jwC gd 10. Selektivni pojačavač sa dva oscilatorna kola Slika 10. Priključivanjem potrošača na izvod zavojnice vrsimo i prilagođavanje potrosača na pojačavač.8 data je šema kompletnog pojačavača sa fetom. na ulaz pojačavača. Otpor RG je ekvivalentni otpor polarizacije (RG1 i RG2).2. Oscilatorno kolo na ulazu ima induktivitet Li. Z Z1 = . mora se u ovom slučaju potrošač priključiti na izvod zavojnice. već se od njega ta snaga dobija. Neka je na ulazu neki generator elektromotorne sile Eg sa unutrašnjim otporom Rg. Selektivni pojačavač sa dva oscilatorna kola Slika 10.6 data je šema tranzistorskog pojačavača kod koga nije izvršeno prilagođavanje potrošača na pojačavač tj. Umjesto naponskog generatora nacrtan je strujni. npr. Da bi se ostvarila željena selektivnost.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA NA RAD SELEKTIVNOG POJAČAVAČA U dosadašnjoj analizi smo pretpostavili da su povratni kapaciteti kod feta Cgd i kod tranzistora Cbc vrlo mali. Na slici 10. Slika 10. kako bi bilo pogodnije za analizu. Na slici 10. Ukoliko se koristi hibridna P ekvivalentna šema tranzistora. Slika 10. Proizvod iz napona i struje je negativan. 1 .9. Prema tome. a Au je naponsko pojačanje feta od gejta do drejna. Jednosmjerna polarizacija je izostavljena. Selektivni pojačavač sa tranzistrom Na slici 10. Ekvivalentna šema selektivnog pojačavača Ekvivalentna šema je identična ekvivalentnoj šemi pojačavača sa fetom. obično nije priključen generator sa zanemarivim unutrašnjim otporom. već o generatoru. odnosno u tranzistor. Ekvivalentan dinamički otpor R0e i u sebi sadrži pred dinamičkog otpora kolo R0i jos otpor generatora Rg i otpore polarizacije RG. za relativno uzak propusni opseg frekvencije možemo serijsko-paralelnu vezu ulaznih parametara hibridne ekvivalentne šeme transformirati u paralelno vezan otpor i kapacitet (transformirati je u P ekvivalentnu šemu ). znači da se neradi o termogenoj otpornosti. Njihov uticaj na izlazno kolo nismo uzimali u obzir. povratna impedansa. jer je on najmanji. sto znači da se ne trosi snaga u tom otporu. Selektivnost će od tranzistorskih pojačavača zavisiti od otpora potrošača.

transformirani otpor R2 veći je od otpora prvog kola. Mnogo bolji način približavanja idelanoj selektivnosti se dobije upotrebom spregnutih oscilatornih kola u pojačavačima. Podesnim izborom izvoda na sekundarnim namotajima može se podesiti da efektivna vrijednost parametara oba kola bude ista.10. Pri toj sprezi je utrošena energija u prvom kolu jednaka utrošenoj energiji u drugom kolu. pa je prenesena energija iz prvog u drugo kolo manja. Kod višestepenih pojačavača bolja ravnomjernost i širi propusni opseg može se postići na taj način što se neće podesiti sva oscilatorna kola na istu rezonantnu rekvenciju. R1=R2=R. transformirani otpori R2<R1. pa će i selektivnost oba kola biti ista. Povratni kapicet transformiran na ulaz vezan je paralelno kapacitetu oscilatornog kola. L1=L2=L.2 i 10. Praktično ovo smanjenje se može korigirati promjenom kapaciteta Ci ili induktiviteta Li. Slika 10. dobijamo ekvivalentnu šemu kao na slici 10. Idelani selektivni pojačavač bi trebao da ima ravnomjerno pojačanje u cijelom propusnom opsegu. dobijamo da su Q faktori Q1=Q2=Q te je: Q2K2=1. Veličinu Qk nazivamo jačina sprege. I konačno smo vidjeli da ako je upotrebljeno više oscilatornih kola da je veća selektivnosa i manji propusni opseg takvog pojačavača. dok je fazni pomjeraj pojačavača sa spregnutim oscialtornim kolima svega 90°. tako da se ponovo dobije rezonantna frekvencija ω0. naziva se kritičnom spregom. tj. Osim toga. Ako umjesto jednog oscilatornog kola na slikama 10. Rezonantne frekvencije pojedinih oscilatornih kola podese se tako da je rezultirajuća selektivnost u propusnom opsegu ravnomjernija. 10.3 smo vidjeli da će uslijed povratnog kapaciteta Cgd kod feta ili Cbc kod tranzistrora. Za Qk>1. Ovakva sprega se naziova nadkritična sprega. na rezonantnoj frekvenciji. Međutim.Da bi se to otklonilo vrši se neutralizacija. gdje je: k = M L 1L 2 koificijent sprege između L1 i L2. Uz pretpostavku da je R0e»ωL i uzimajući pri projektiranju pojačavača da su parametri oba kola jednaki. veća je od energije koja se troši u prvom oscilatronom kolu. prenesena energija je manja nego pri kritičnoj sprezi. Na slici su R0e1 i R0e2 efektivni dinamički otpori prvog i drugog kola. Jedan primjer je da se. kako je opisano naprijed priključe dva oscilatorna kola. PRIMJENA VIŠE OSCILATORNIH KOLA Vidjeli smo da je kod visokofrekventnih pojačavača njihova selektivnost jednaka selektivnosti oscilatoenog kola. Sprega pri kojoj je Qk=1. fazni pomjeraj izlaznog napona pojačavača sa jednim oscialtornim kolom iznosi 180°. ukoliko su dinamički otpori ovih kola isti. Pojačanje pojačavača sa spregnutim oscilatornim kolima je dva puta manje od pojačanja pojačavča sa jednim osilatornim kolom. a moguće je i samopobuđivanje (osciliranje). Jačina sprege oscialtronih kola kod pojačavača sa više spregnutih oscialtronih kola izabira se tako da rezultirajuća kriva selektivnosti bude što približnija idealnoj.4. Na frekvencijama nižim i višim od ω0 se mijenja i oblik krive selektivnosti kompletnog pojačavača pa pojačavač čak može postati oscilator. da bi se u propusnom opsegu dobilo ravnomjerno pojačanje 10. jedno na ulazu i jedno izlazu iz pojačavača. Uticaj kapaciteta C1 je takav da će rezonantna frekvencija ulaznog kola smanjiti. Ova šema vrijedi i za tranzistorski i za pojačavač sa fetom. Ukoliko je Qk<1. Kako su obje veličine: Q i k pozitivne to je Qk=1. Veću selektivnost možemo dobiti na taj način što ćemo upotrijebiti više oscilatornih kola. Spregnuta oscilatorna kola u selektivnom pojačavaču LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .SELEKTIVNI POJAČAVAČI 89 pojavljuje negativni otpor što znači da se povratnom spregom preko kapaciteta Ggd sa izlaza vraća energija na ulaz pojačavača.5.6 stavimo spregnutta oscilatorna kola. odnosno. pojačavač nestabilno raditi. Proširenje propusnog opsega ide na račun smanjenja pojačanja. NEUTRALIZACIJA U poglavlju 10.10. Energija koja se troši u drugom kolu. da će se kriva selektivnosti deformirati. C1=C2=C. Za takvu spregu kažemo da je podkritična. pri čemu se uzimajaju u obzir i svi otpori koji su vezani paralelno oscilatornom kolu ili samo dijelu oscilatornog kola. pri kojoj se iz prvog kola prenosi maksimalna energija u drugo kolo. Veća energija se troši u prvom nego u drugom kolu.

se mora upotrijebiti i otpor Rn. pored kapaciteta Cn. macrtan je tranzistorski pojačavač. već izvod. napon za neutralizaciju mora biti fazno pomjeren od napona na izlaznoj elektrodi pojačavačkog elementa za 180°. Neutralizacija kod pojačavača sa tranzistorom Slika 10. a spoljašnja sa druge strane baznog otpora rbb'. Un Ovo je učinjeno zbog toga da se pokaže kako je unutrašnja povratna sprega preko kapaciteta Cb'c priključena sa jedne.12. Iz uslova da je Id=In dobijamo da je: C n = C gd Ud . ali tako da neutralizira unutrašnju povratnu spregu.11.12. Na slici 10. za neutralizaciju. povratna sprega preko unutrašnjeg kapaciteta biće neutralizirana povratnom spregom premo spoljašnjeg kapaciteta. tako da su naponi Ud i Un fazno pomjereni za 180°. Slika 10. Na isti način se neutralizacija vrši kod tranzistorskog pojačavača.SELEKTIVNI POJAČAVAČI 90 Neutralizacija se sastoji u tome. Ako Cn izaberemo tako da su struje Id i In po amplitudi jednake. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . kako bi se podesila faza struje In tako da se ostvari neutralizacija. da se spolja izvrši povratna sprega. očigledno je da će struje Id i In biti suprotne po fazi. Zbog toga. Ako donji kraj zavojnice preko kapaciteta Cn vežemo za gejt feta. Na slici 10.11 prikazano je kako se može izvršiti neutralizacija kod pojačavača sa fetom.Neutralizacija povratne sprege pojačavač sa fetom Za izvor napajanja feta nije priključen donji kraj zavojnice. kod kojeg je bazni otpor rbb' nacrtan kao dio spoljašnjeg kola. Bez obzira kakav je visokofrekventni pojačavač.

POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA poglavlje 11 Načini izvođenja povratne sprege LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .

y12). povratni otpor ili povratna provodnost. Međutim. U zavisnosti od toga šta je Xo i Xr. Isto tako ćemo smatrati da je i b realna veličina sa znakom + ako su u povratnom kolu ne mijenja faza. i izračunajmo pojačanje od ulaza pojačavač do izlaza iz kola povratne sprege. na izlazu pojačavača sa Xo. Otkačimo na ulazu povratnu spregu.1.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 92 11. što se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraća na ulaz pojačavača. Slika 11. ili se može namjerno izvesti.1. Prenosnu funkciju povratnog kola: b= Xr Xo nazivamo koeficijent povratne sprege. ako je pojačavač složen. Analizom poslijednje jednačine se vidi da pojačanje pojačavača sa povratnom spregom zavisi od proizvoga bA. Ovaj proizvod nazivamo kružnim pojačanjem pojačavača. ako se faza mijenja za 180°. da bi uprostili analizu i bolje shvatili suštinu povratne sprege analizirati ćemo povratnu spregu u području srednjih frekvencija u kom je pojačanje realna veličina sa znakom + ako je izlazni signal u fazi sa ulaznim. Ukoliko je povratna sprega dovoljno jaka. naročito.1. princip povratne sprege se sastoji u tome da se sa izlaza vraća dio napona ili struje na ulaz.. odnosno se znakom . tako da ono može biti veće ili manje od pojačanja pojačavača bez povratne sprege. preko unutrašnjeg otpora izvora za napajanje. a drugom kada smo analizirali pojačanje na visokim frekvecijama. Kolo povratne sprege na ulaz pojačavača je priključeno tako da je: U opštem slučaju prenosna funkcija ne mora biti realna. preko parazitnih kapaciteta. ograničićemo se na analizu kola kod kojih možemo smatrati da se kroz pojačavač signal prenosi samo od ulaza ka izlazu. Ova povratna sprega može biti slučajna i nepoželjna. Izobličenja koja se stvaraju u pojačavaču mogu se takođe smanjiti ili povećati povratnom spregom. Na slici 11. Obilježimo signal na ulazu u pojačavač sa X.bA 11. ako je izlazni pomjeren za 180° u odnosu na ulazni. POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA Povratna sprega kod pojačavača sastoji se u tome. a sa znakom -. pojačanje struje Ai. a fazni stav vraćenog signala takav da pojačavač sam sebe pobuđuje. Uslijed povratne sprege propusni opseg pojačavača može da se poveća ili smanji. prenosni otpor Rm ili prenosna provodnost Gm. Prvom prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne tačke. Pretpostavićemo još da faktor povratne sprege ne zavisi od otpora generatora i potrošača. PRINCIP POVRATNE SPREGE Kao što smo rekli. ako se sastoji iz više pojačavačkih stepeni. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . preko zajedničkih vodova za više pojačivačkih stepeni. Na ulazu kola povratne sprege imamo izlazni signal iz pojačavača Xo. Prenosna funkcija pojačavača sa povratnom spregom je: X Ar = o Xi Uzevši u obzir prethodne jednačine može se napisati: Ar = A 1 . Sa povratnom spregom već smo se sretali. h12. Prenosna funkcija pojačavača je: X A= o X U zavisnosti od toga šta je ulazni i šta izlazni signal (napon ili struja) prenosna funkcija A može biti: pojačanje napona Au. Povratna sprega kod pojačavača utiče na pojačanje. ona je: odnos dva napona (slabljenja napona) odnos struja (slabljenje struje). Slučajno povratna sprega može biti preko povratnih parametara pojačavačkih elemenata (npr. Ona može biti vrlo složena funkcija. Princip povratne sprege Pojačavač prenosi i pojačava signal sa ulaza na izlaz. pojačavač se pretvara u generator koji daje signal na izlazu pojačavača i ako na ulaz ne dovodimo spolja signal. Osim toga. Ovakav pojačavač koji sam sebe pobuđuje nazivamo oscilatorom. a na ulazu pojačavača zajedno sa povratnom spregom sa Xi. signal na ulazu pojačavača jednak je zbiru ulaznog i vraćenog signala. je pokazana blok šema pojačavača sa povratnom spregom. Zbog smanjenja izobličenja povratna sprega se namjerno izvodi kod pojačavača. a na izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega signala jeXr. a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz pojačavača. X = Xi + X r Dakle.

Fizički to nema smisla. pojačavač se pretvara u oscilator. 3. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Prema tome.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 93 Xr X X = r × o = bA X Xo X Budući da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz pojačavača i na taj način načinjen zatvoren krug. Kod pozitivne povratne sprege. U tom slučaju vraćeni signal sa izlaza ima veću fazu kao i ulazni signal. amplituda izlaznog signala će dostići veličinu napona napajanja. Prema tome.2a). te se pretvara u oscilator. Odražavamo pri tome konstantan dovedeni ulazni signal. To znači da ulazni signal može biti jednak nuli. Ukoliko je takva povratna sprega jača. tako da se naponi na ulazu pojačavača sabiraju (napon generatora i vraćeni dio izlaznog napona). smanjiti.2b). toliko je pojačanje sa povratnom spregom Ar veće. Veličinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Tada se ulaz povratnog kola b vezuje na red sa potrošačem. Tada kažemo da se povratna sprega dovodi serijski ili naponski. Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu može biti proporcionalan izlaznoj struji. tako da je proporcionalan izlaznom naponu. tako da je ukupna veličina signala na ulazu pojačavača sa povratnom spregom manja od privedenog signala koji želimo pojačati. ali manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Takvu povratnu spregu nazivamo naponskom ili paralelnom povratnom spregom. faktora povratne sprege b dovodi do pojačanja A. to se proizvod pojačanja bA naziva: kružno pojačanje. povratni signal je struja proporcionalna izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu.pozitivna veličina. bA>1 Za bA>1. što dovodi do povećanja i izlaznog napona. manji od jedinice. Drugim riječima. Izlaz pojačavača je vezan redno sa ulazom kola za povratnu spregu. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili paralelno-paralelna (slika 11. povećanjem vraćenog signala. utoliko je pojačanje sa povratnom spregom manje. a da ipak. Kod nje se uzima signal paralelno izlazu. govorimo o paralelno ili strujno vraćenom signalu. Povratnu spregu kod koje je bA pozitivno i vraćeni signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom spregom. Izlaz iz kola povratne sprege može se takođe na dva načina priključiti na ulaz pojačavača. pa je pojačanje sa povratnom spregom veća od pojačanja pojačavača bez povratne sprege. odnosno funkcija povratne sprege je veća od jedinice. prenosne povećanje smanjenja od 1. Rastući. na izlazu postoji signal. da će se efektivno pojačanje pojačavača Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti karakteristike pojačavača. 2. pojačanje sa povratnom spregom je suprotnog znaka od pojačanja pojačavača bez povratne sprege. Drugi slučaj povratne sprege ćemo imati kada je vraćeni signal sa izlaza na ulaz pojačavača negativan. Takvu spregu nazivamo strujnom. U tom slučaju kružno pojačanje je negativno.2d). povratnu spregu možemo podijeliti na četiri vrste: 1. pa je signal na samom ulazu u pojačavač povećan. U seriju sa generatorom. pa se struje generatora i povratne sprege sabiraju. po načinu uzimanja i dovođenju povratnog signala. tako da se struje sabiraju. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje pojačanje nazivamo negativnom povratnom spregom. Tada je imenitelj u jednačini za Ar jednak nuli. Ukoliko je kružno pojačanje veće. Da bismo vidjeli šta će tada da se desi počnimo ponovo da povećavamo povratnu spregu polazeći od bA =0. a na ulaz se dovodi serijski sa generatorom. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijskoparalelna povratna sprega (slika 11. te se na ulaz u pojačavač naponi generatora i naponi povratne sprege sabiraju. 0<bA<1 Uzmimo sada da je bA veličina veća od nule .bA = F za Ar. Povratni signal je struja. pa se dodaje jedinici u imenitelju jednačine 4. funkcija povratne sprege F je manja od jedinice. rednom ili serijskom povratnom spregom. Najveće pojačanje će se imati kada je kružno pojačanje bA jednako jedinici. To znači. tj. te se struja generatora i vraćena struja na ulazu sabiraju. pa se naponi generatora i naponi iz kola povratne sprege sabiraju. sve je veći signal na ulazu pojačavača A pa će biti veći signal i na izlazu. pa je pojačanje Ar beskonačno veliko. a signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju sa generatorom. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili paralelno-serijska povratna sprega (slika 11. odnosno povećavajući vraćeni signal. pojačavač sam sebe pobuđuje. Povećavajući bA. izlazni signal se ne može povećavati. tako da bA ne može biti veća 1 . veće. proporcionalna izlaznoj struji. pa daljim povećanjem povratne sprege tj. Tada je imenitelj na desnoj strani jednačine za pojačanje kola sa reakcijom Ar. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujnopovratna sprega (slika 11. a vraćeni signal se dovodi paralelno ulazu pojačavača. Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege može biti proporcionalan naponu. Kod ove vrste sprege. što znači da izlazni napon promjeni fazu zaπradijana. ukoliko je – bA. Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno ulazu pojačavača. U tom slučaju se ulaz kola za poratnu spregu priključuje paralelno potrošaču.2c). pa je pojačanje pojačavača sa povratnom spregom manje od pojačanja bez povratne sprege. Povratno kolo je na izlazu priključeno serijski sa potrošačem pa je vraćeni signal proporcionalan izlaznoj struji.

od pojačavačkih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji ili popravci pojačavača). As pojačanje na srednjim frekvencijama. Prva riječ govori o tome šta se stabiliše kod pojačavača. c) strujnoserijska i d) strujno-paralelna povratna sprega Kako b može biti stabilno. Ovo ćemo pokazati na jednostavnom primjeru. te se propusni opseg smanjuje. ali to se na pojačanje sa povratnom spregom neće odraziti sve dotle dok se –bA ne približi jedinici. Ako je povratna sprega pozitivna pojačanje se povećava. a ako je negativna smanjuje. a druga kakvo je stanje na ulazu pojačavača. Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od jedinice. b) naponsko-paralelna. Ovi nazivi su najpogodniji. pa povratna sprega pogoršava stabilnost pojačavača.2. negativnom povratnom spregom gornja granična frekvencija se pomijera na više.× Ar 1 . Prema tome. Načini izvođenja povratne sprege: a) naponsko-serijska.2. UTICAJ NA GRANIČNE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA Vidjeli smo da će pojačanje pojačavača sa povratnom spregom Ar biti nezavisno od promjene pojačanja pojačavača A sve dotle dok je –bA mnogo veća od jedinice (negativna povratna sprege).bA A F A Dakle. strujno-serijska i strujno-paralelna. U daljoj analizi zadržaćemo samo prve nazive povratne sprege: naponsko-serijska. Pojačanje takvog pojačavača na visokim frekvencijama je: Av = As 1+ j 11. UTICAJ NA STABILNOST POJAČANJA U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojačanje sa povratnom spregom mijenja. Kod negativne povratne sprege F je veće od jedinice.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 94 pojačanja sa povratnom spregom u zavisnosti od relativne promjene pojačanja pojačavača bez povratne sprege. pojačanje pojačavača neće biti isto za sva načinjena kola uslijed tolerancije parametara nastalih tokom proizvodnje. Iznad gornje i ispod donje granične frekvencije pojačanje pojačavača opada. a donja snižava. promjena pojačanja pojačavača sa povratnom spregom razlikuje se od promjene pojačanja pojačavača bez povratne sprege za 1/F puta. Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega stabiliše pojačanje uzimamo da je kružno pojačanje negativno (negativna povratna sprega) i da je –bA>>1. Pretpostavimo da je faktor povratne sprege b konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka promjene pojačanja i nađimo kako povratna sprega utiče na stabilnost pojačanja pojačavača (izražen kao odnos dAr/Ar). gdje je: Av pojačanje na visokim frekvencijama. jer se najlakše pamte i najbolje odražavaju karakteristike pojačavača. Tada u izrazu 1-bA broj jedan možemo zanemariti. to pojačanje pojačavača sa povratnom spregom sve dok je –bA>>1 ne zavisi od promjene pojačanja A. pa povratna sprega poboljšava stabilnost pojačavača jer su promjene pojačanja sa povratnom spregom F puta manje. primjenimo diferencijalni račun na izraz za Ar. 11. pa je kod takvog pojačanja sa negativnom povratnom spregom Ar = 1 b Slika 11. Da bismo našli relativnu promjenu f fv . Samo pojačanje pojačavača bez povratne sprege zavisi od temperature. Uzmimo jednostepeni pojačavač sa kapacitivnom spregom koji ima gornju graničnu frekvenciju fv i donju fn. napona izvora za napajanje.3. Odgovarajući izraz je sada: dA r 1 dA 1 dA = × =. fv gornja granična frekvencija LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . ako kolo povratne sprege ostvarimo pomoću otpora. a ako je pojačavač izveden u integrisanoj tehnici. naponsko-paralelna.

bA s Dakle. a ukoliko je manje. to se pozitivnom povratnom spregom širina propusnog opsega smanjuje. Kod izlaznih pojačavača težimo da dobijemo što je moguće veću snagu. Propusni opseg je: B = f v . B≈fv. nelinearnu karakteristiku u području rada možemo aproksimirati pravom. tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. to možemo smatrati da je širina propusnog opsega približno jednaka gornjoj graničnoj frekvenciji. a negativna povećava gornju graničnu frekvenciju. Izobličenja se mogu smanjiti povratnom spregom i to negativnom povratnom spregom. UTICAJ NA IZOBLIČENJA I SMETNJE Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju nelinearna izobličenja. a negativnom (F>1) donja granična frekvencija se smanjuje (sl. gornja granična frekvencija pojačavača sa povratnom spregom je F puta veća od gornje granične frekvencije istsog pojačavača bez povratne sprege. Ukoliko je izlazni signal veći. Ukoliko je F veće od jedinice fvr će biti veće od fv.bA n A sr A sr = f 1 fn 1. granična frekvencija sa povratnom spregom će biti manja od granične frekvencije pojačavača bez povratne sprege.bA s gdje je: fnr = fn f = n 1 .3.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 95 Uvrštavanjem u gornju jednačinu.bA s )f v = A sr 1+ j f f vr Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja granična frekvencija se povećava.3 – Uticaj povratne sprege na frekventnu karakteristiku pojačavača (pojačanje. uzevši u obzir samo uticaj kapaciteta za spregu je: An = As 1+ j fn f Ponovnim uvrštavanjem dobijamo: A nr An = = 1 . proizvod propusni opseg – pojačanje ne zavisi od jačine povratne sprege i jednako je proizvodu propusnog opsega i pojačanja istog pojačavača bez povratne sprege. Ako je signal vrlo mali. pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja granična frekvencija povećava. kao što smo napomenuli u početku. . Budući da je donja granična frekvencija mnogo manja od gornje granične frekvencije. . pa se širina propusnog opsega negativnom povratnom spregom povećava (sl.fn Za pojačavač sa povratnom spregom: B r = Ff v fn F gdje je: f vr = ( 1 . Neka je tada izlazni signal Xo. Slika 11. donju i gornju graničnu frekvenciju) 11. Međutim. 11. + Xon + . utoliko je i izobličenje veće. dobijamo da je pojačanje na visokim frekvencijama pojačavača sa povratnom spregom: Ar = Av = 1 . treći Xo3 itd.3).3). tj. a donja smanjuje. kako je prikazano na slici 11.b A s ) f v = Ffv . . Uzmimo da smo izlazni pojačavač maksimalno pobudili. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Pojačanje jednostepenog pojačavača na niskim frekvencijama sa kapacitivnom spregom. pozitivna povratna sprega smanjuje.j nr f f 1 . Prema tome. 11. a gornja smanjuje. Nađimo proizvod iz širine propusnog opsega Br i pojačanja Ar kod pojačavača sa povratnom spregom B r A r = f vr A r = (1 . Dakle.bA s F - donja granična frekvencija pojačavača sa povratnom spregom. To je utoliko tačnije ukoliko je signal manji.bA v A sr f 1+ j (1 . . veća su i izobličenja.b A s )f v As = fv A s 1 . Uslijed izobličenja ovaj signal neće biti sinusoidalan iako je pobudni.j 1 . Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . te nema izobličenja. ulazni signal čista sinusoida. širinu propusnog opsega. odnosno što je moguće veći izlazni signal. Negativnom povratnom spregom gornja granična frekvencija se povećava.4. ukoliko je veća izlazna snaga. Na izlazu će se pojaviti osim prvog harmonika Xo1 i viši harmonici: drugi harmonik Xo2.gornja granična frekvencija pojačavača sa povratnom spregom.

Ukupno pojačanje signala sa povratnom spregom je: A r = A1 A2 1 . Ukoliko se može korisni signal na ulazu povećati nezavisno od veličine smetnje. Izlazni signal će biti: X or = X o1 + X o2 X + o 3 + . što ovdje nismo uzeli u obzir. Ako na ulazu povećamo signal za F puta. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Prethodni pojačavač je pojačavač malih snaga. a signal smetnje Xs. to je povratna sprega izvedena lokalno – samo na izlaznom stepenu. obično se pojačanje predpojačavača može podešavati. na ulazu pojačavača je bio signal X.. X or = X Xo X X = o1 + o 2 + . Uslijed izobličenja. Nepoželjni signal na izlazu pojačavača se može pojaviti i uslijed nekih smetnji kao što su smetnje uslijed varničenja. povratnom spregom smo smanjili izobličenje. onda zadržavši isti ulazni signal Xi. kao što kod pojačavača koji ima izobličenje. F F Na slicii 11. Sa negativnom povratnom spregom na izlazu će biti F puta manji i jedan i drugi signal. a kako izobličenja nastaju u njemu i kako je podložan smetnjama. F F F F na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.. te će na izlazu njihov odnos biti isti. to će se i izlazni signal smanji za tu veličinu. moramo imati ispred pojačavač sa negativnom spregom koji ne izobličuje signal. Slika 11. Ako je na ulazu pojačavača signal Xi. Neka su pojačavači A1 i A2 na slikama 11. Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom moguće je samo ako na ulazu možemo povećati signal. na izlazu pojačavača se pojavljuju viši harmonici.. Ako su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veličine korisnog signala. Izobličenja i smetnje se mogu još više potisnuti ako se načini totolna povratna sprega.. od izlaza do ulaza u prvi stepen pojačavača. Ovi harmonici su nepoželjni i različiti od ulaznog signala. Na taj način smo dobili maksimalnu izlaznu snagu izlaznog pojačavača sa smanjenim izobličenjem. Na slici 11. povratna sprega će Da bi se dobilo željeno pojačanje Ar.. zaključili smo da se smanjuje i pojačanje. Xs2/F2 i A2Xs1/F2. Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojačavača. koji ima vrlo mala izobličenja. koji ili nema ili su mu izobličenja zanemarljivo mala i dobro je blokiran od smetnji. slučajnih prekida i uključenja potrošača na gradsku mrežu. oba će se jednako pojačati bilo da nema ili ima povratne sprege.4 pokazan je takav pojačavač. promijenit će se i srednja vrijednost istosmjernog napona. smanjiće se pojačanje.4 i 11. kako je prikazano na slici 11. tj. bez obzira da li ima ili nema povratne sprege. Povratna sprega je izvedena samo na izlaznom pojačavaču. Napravimo li povratnu spregu. Tada se smanjuju i eventualna izobličenja u prvom pojačavaču.b2 A 2 Dakle. parazitnih induktivnih i kapacitivnih sprega između raznih uređaja. Međutim. Na ulazu imamo pojačavački stepen pojačanja A1. tj. bez povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1. povećaće se i izlazni signal. Taj signal je bio toliki da se dobije na izlazu prvi harmonik koji je Xo1 = AX. Kod pojačavača sa pozitivnom povratnom spregom je F<1. 11.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 96 Pored toga. negativnom povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na izlazni signal. Negativnom povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje. Da bi se dobio izlazni signal Xo.5 isti.5. ali smo smanjili i pojačanje. + on + . Da bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je funkcija povratne sprege u oba slučaja ista. pa da moramo signal pojačati u prethodnom pojačavačkom stepenu.4 – Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu pojačavača Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog harmonika neophodno je da na ulazu povećamo signal. pa se to mora nadoknaditi u prethodnom pojačavaču. Kako je pojačanje smanjeno za veličinu funkcije povratne sprege. na ulazu povećavamo samo prvi harmonik.4. odnosno. pa će se i na izlazu povećati samo prvi harmonik. lošeg filtriranja usmjerenog napona itd. pa će izobličenja biti veća nego kad nema povratne sprege. kako je prikazano na slici 11. Izlazni stepen ima pojačanje A2. pa će se smanjiti i izlazni signal. onda će za isti koristan signal na izlazu.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA Govoreći o smanjenju izobličenja.4 prikazana je blok šema pojačavača koji ima predpojačavač A1 i izlazni pojačavač A2. Ukupno pojačanje bez povratne sprege u oba slučaja je isto i iznosi: A=A1A2.. na izlazu će se dobiti veći odnos signal/smetnja. samo ako ispred pojačavača u kojem se pojavljuje smetnja imamo neki drugi pojačavač koji nema smetnji.

Svaka smetnja koja se pojavljuje dalje od ulaza. jer se množi sa ukupnim pojačanjem pojačavača A.6. Smetnja koja se javlja na izlazu pojačavača uopšte se ne pojačava. Budući da je signal najveći u izlaznom stepenu i izobličenje će u tom stepenu biti najveća. a oba dijela pojačanja (A1 i A2) ista.POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 97 Slika 11.5 je: A r = A1 A2 . Na izlazu se pojavljuje najveći signal od smetnje na ulazu u prvi stepen.5. pojačava se samo onim stepenima pojačavača koji se nalaze desno od mjesta uticaja smetnje.bA1 A 2 Kod višestepenog pojačavača. to su i izobličenja i smetnje na izlazu u oba slučaja isti. Slika 11. Totalna povratna sprega Pojačanje sa povratnom spregom pojačavača sa slike 11. naravno ako su izobličenja pojačavača A1 zanemariva.6. uz uslov da je: F=1–βA1A2 =1–β2A2=F2. kod koga se smetnje javljaju u svakom pojačavačkom stepenu. za β2 =βA1 Kako je u oba slučaja funkcija povratne sprege ista. kao na slici 11. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojačavača LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . 1 . smetnja će imati utoliko veći efekat ukoliko je bliže ulazu.

OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA poglavlje 12 LC oscilator sa uzemljenom bazom .

pojačavač sam sebe pobuđivati. Ako pretpostavimo da je R»RD. Tada je povratna sprega kritična. iako se ulazni signal isključi. pa će oscilacije biti izobličene. Odnosno. takođe. ako je kružno pojačanje pojačavača jednako jedinici ili ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. kao što su tunelske diode. ali ne i suviše veće od jedinice. Isto tako i faktor povratne sprege ne mora biti realna veličina. Zbog toga će oscilacije u pojačavaču biti one frekvencije pri kojoj je kružno pojačanje jednako jedinici (ili veće od jedinice). Kružno pojačanje ne treba da je veće od jedinice. koje dovede do smanjenja kružnog pojačanja učiniti da oscilator prestane sa radom. Pozitivna povratna sprega treba da bude takva. Uzmimo da analiziramo jedan takav oscilator sa fetom. ili bar ne mnogo veće od jedinice. Slika 12. Ulazni otpor je vrlo veliki. Kada je ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli. Vraćeni signal će biti jednak pobudnom signalu. RC OSCILATORI Najjednostavniji oscilator sa jednim pojačavačkim elementom je RC oscilator. Otpor R je istog reda veličine kao otpor RC. Filtar ne može biti sa vrlo velikim otporima R. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jačom povratnom spregom. Ukoliko se za oscilator upotrijebi pojačavač sa oscilatornim kolima. Prema tome ni kružno pojačanje nije realna veličina. koji obrće fazu za 180°. jer postoji bazna struja. Kako su ovi elementi dvopoli. one frekvencije pri kojoj je vraćeni signal u fazi sa pobudnim signalom. Pojačavač obično u sebi ima i reaktivne elemente. Tada će. tj f = 1 2p 6 RC RC oscilator možemo načiniti i sa tranzistorom. te je tako vraćeni signal u fazi sa pobudnim signalom. tako da ih možemo smatrati mnogo većim od ulaznog otpora tranzistora hi. pored osnovnog harmonika. pa će bilo kakve promjene parametara elemenata u oscilatoru.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 99 12. i smatrati da struja koja LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Sam pojačavač obrće fazu za 180°. kao što smo vidjeli. mogu nastati u pojačavaču sa pozitivnom povratnom spregom. jednospojni tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. kolo će raditi kao pojačavač. tako da njegov uticaj možemo zanemariti.1. kod koga se povratna sprega izvodi preko RC filtra. Oscilator će. Oscilatori prostoperiodičnih oscilacija mogu biti načinjeni i sa elementima koji imaju negativnu otpornost. Kako taj otpor nije definisan. Zbog toga opterećenje koje potiče od filtra ne možemo zanemariti.2. u pojačavaču će se održavati oscilacije.1. odnosno. To je običan pojačavač sa uzemljenim sorsom. Šema RC oscilatora sa fetom Tiristor. Frekvenciju oscilacija određuje RC filtar. kako izlazni signal ne bi bio izobličen. kako bi pojačavač radio stabilno. ali realno. 12. to nema povratne sprege sa izlaza na ulaz. Sa svojim negativnim otporom. OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA Oscilacije. da je vraćeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste amplitude. oscilacije će biti neprigušene. to otpori R u filtru mogu biti veliki. Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog oscilatora jednaka: w= 1 6 RC . to je teško ostvariti prostoperiodične oscilacije sa tiristorima. Kako za pobuđivanje nije potrebna snaga. Na kraju možemo izvesti opšti zaključak: povratna sprega mora biti takva da je kružno pojačanje za male signale veće od jedinice (βA>1). Princip rada ovih oscilatora je u tome da se pojačavački elementi priključuju kolima u kojima se mogu pojaviti oscilacije. ima negativan otpor. Da bi na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za pobuđivanje. Nije dobro ni kada je kružno pojačanje jednako jedinici. date su šema i ekvivalentna šema RC oscilatora sa tranzistorom. oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) će prigušiti više harmonike. Analitički proračun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se mogle nastati oscilacije pojačanje pojačavača treba biti po apsolutnoj vrijednosti veće od 29. Otpore R1 i R2 možemo uzeti dovoljno velike. Na slici 12. slika 12. Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonačno velik. tako da pojačanje nije realna veličina. Ukoliko ukupan efektivan otpor u kolu nije jednak nuli. to opterećenje uslijed filtra možemo zanemariti. jer tada pojačavač radi u oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike. davati i više harmonike. jer će povratna sprega biti nedovoljna za održavanje oscilacija.1.

Kako uslov za nastajanje oscilacija ne zavisi od veličine kapaciteta. C min f min w min Kod oscilatora sa Vinovim mostom može se izvršiti stabilizacija amplitude oscilacija. Slika 12. tj f = 4 RC 8pRC Slika 12. OSCILATOR SA VINOVIM MOSTOM Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom spregom u vidu Vinovog mosta. i iznosi: w= 1 1 . Osim toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja frekvencija. C min w min f min Dakle. Kako ovdje imamo samo dva kondenzatora. Odnos maximalne i minimalne frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i minimalnog kapaciteta. isto kao i kod RC oscilatora. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . jednak je odnosu minimalnom kapacitetu. to je najbolje radi promjene frekvencije mijenjati veličinu kapaciteta C. samo na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim naponom pojačavača. jer su otpornici jeftiniji od zavojnica. tj f = 2pRC RC Za ovu vrijednost frekvencie ω dobijemo da je: Z2 1 = Z1 + Z 2 3 Odnosno da je: R1=2R2. RC oscilatori se obično prave tako da im se frekvencija po želji može mijenjati. Odnos maximalne i minimalne frekvencije je: C max w f = max = max . kao što smo vidjeli. U ovom slučaju za pajačavač je diferencijalni (operacioni) pojačavač. Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi promjenom kapaciteta C. 12. maximalnog prema Da bi oscilator radio. i to istovremeno se mijenjaju kapaciteti sva tri kondenzatora.2. pogotovu za vrlo velike frekvencije. RC oscilator sa tranzistorom Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojačanja sa kojim se može postići uslov za nastajanje oscilacija u RC oscilatoru sa tranzistorom biće za neku optimalnu vrijednost koja iznosi: βmin=44. w C max f = max = max .3. RC oscilatori se obično prave za niske frekvencije. Oni imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C. Ovdje. Šema ovog oscilatora je data na sl. 12. fet i tranzistor moraju raditi u području pravolinijskog dijela svoje prenosne karakteristike.3.2. Kod ovog mosta. Pri manjim ili većim vrijednostima od optimalne oscilacije mogu i prestati. da je struja I3=Ib. Frekvencija se može mijenjati promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija zavisi.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 100 protiče kroz otpor R3 protiče i kroz bazu tranzistora. Promjenom otpora R se mijenjaju uslovi oscilovanja. To znači da moraju raditi u klasi A. koji ima simetričan ulaz.5. o kojima ćemo govoriti kasnije. pa će se mijenjati i amplituda oscilacija. što se dobije za rezonantnu frekvenciju od: w= 1 1 . frekvencija zavisi od veličine R i C. To znači da je Ui=U1-U2=Ur Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C lijeve grane mosta na slici 12. Praktično se tako i radi. to je ostvarenje ove promjene jeftinije i jednostavnije. Oscilator sa Vinovim mostom Da bi oscilacije bile neizobličene. tj. odnosno.3. Ova stabilizacija se postiže promjenom povratne sprege. kružno pojačanje treba da je jednako jedinici.

LC oscilator sa fetom i induktivnom povratnom spregom Slika 12. Pretpostavićemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog kola mnogo veći od jedinice pa je rezonantna frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i vrlo približno jednaka: w0 = 1 LC . Indukovana elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je unaprijed u odnosu na struju IL. Kao što smo vidjeli. U slučaju da pojačanje opadne.1.5. opašće i izlazni napon Uo. 12. otpornik RE je blokiran vrlo velikim kapacitetom Ce. a R2 pozitivan temperaturni koeficijent. te i disipacija snage odnosno temperatura ovih otpora. tj f 0 = 1 2p LC 12. odnosno stvarao neprigušene oscilacije.5.3. a tačka A razdjeljnika za napajanje baze takođe je uzemljena velikim kapacitetom Cb. 12. Ako pak pojačanje poraste izlazni napon će porasti. ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom. Ova polarizacija je izvedena na uobičajan način pomoću otpora RE. Sa povećanjem amplitude strmina se smanjuje. Drugim riječima napon povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti jednak pobudnom naponu UG. na primjer sijalicu. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz otpornike R1 i R2. 12. Tokom vremena pojačanje obično opada. Zbog toga je neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji povratna sprega i obrnuto. otpor R1 treba da ima negativan.3. Prema tome napon Ud je pomjeren za 180° u odnosu na napon Ug. Ovo će se postići polarizacijom tranzistora. odnosno. koja je još i nestabilna. Prilikom smanjenja pojačanja Au. treba otpor R1 da se poveća ili otpor R2 da se smanji. ako krajeve zavojnice Lg zamjenimo. U kolu drejna nalazi se oscilatorno kolo. Da ovi otpori ne bi uticali na naizmjeničan signal. Međutim. Da bi tranzistor mogao početi sa oscilacijama. Porast može biti i tolika da nastupi izobličenje. Analizirajući rad oscilatora sa fetom. Da bi se to postiglo smanjenjem temperature. Da bi oscilator radio. Promjena može nastati i usljed promjene napona napajanja. Povratna sprega je ostvarena induktivno međuinduktivnošću M između zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je vezan gejt feta. Prema tome. smanjio se i izlazni napon Uo. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja određuje oscilatorno kolo i ona je približno jednaka rezonantnoj frekvenciji tog kola.4.3. LC oscilator sa tranzistorom i induktivnom povratnom spregom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . promjenićemo fazu napona Ur za 180° i tako dobiti pozitivnu povratnu spregu. sa smanjenjem izlaznog napona treba da se poveća povratna sprega.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 101 Pojačanje pojačavača nije beskonačno veliko. prilikom smanjenja pojačanja. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaša kao otpor RD. povratna sprega mora biti pozitivna i kružno pojačanje jednako jedinici. i razdelnika napona RB1–RB2. Pomoću Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta. tako da na frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu.4. Kapacitet Cg je vrlo velik. Sa tačkama je na šemi osnačeno kako treba priključiti krajeve zavojnice Lg. Na taj način napon Ur bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu umjesto pozitivne povratne sprege. za stabilizaciju izlaznog nmapona oscilatora sa Vinovim mostom. Ukoliko veličine otpora zavise od temperature i to tako da se povratna sprega poveća kada se pojačanje smanji. LC OSCILATOR SA TRANZISTOROM LC oscilator sa povratnom spregom načinjen sa tranzistorom dat je na sl. LC OSCILATOR SA FETOM Šema LC oscilatora sa fetom data je na sl. neophodno je da početna radna tačka bude u radnom području. Slika 12. smanjenja disipacije na otporima. Struja kroz induktivitet zaostaje za naponom za 90°. dobiće se stabilisan izlazni napon. 12. već je konačna veličina. za otpor R1 treba uzeti termistor.3. vidjeli smo da je prenosna karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u početnoj radnoj tački.

9. da pretpostavimo da je kružno pojačanje jednako jedinici. Da bi pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu šemu. 12. w0 = .7 data je šema tranzistorskog oscilatora sa uzemljenom bazom.6. tranzistor će raditi u klasi A. što će se aktivan element priključiti na tri tačke oscilatornog kola. pa i njega u odnosu na hi možemo zanemariti.7. kao što radi i oscilator sa fetom. Pri beskonačno velikom pojačanju i pri minimalnom slučajnom pobudnom signalu izlazna struja će biti beskonačno velika. onda je pojačanje pojačavača sa povratnom spregom beskonačno veliko.6 data je ekvivalentna šema oscilatora.5. koja ima tri zatvorene petlje. amplituda naizmjeničnog baznog napona sve više raste. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB Na sl. Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom bazom ne obrću krajevi zavojnice za povratnu spregu (uporedi slike 12. Pojačavački element je u ovom slučaju operacioni pojačavač pojačanja praznog hoda Au i izlaznog otpora Ro. 12. tj f 0 = LC 2p LC radioprijemnicima. Za nalaženje uslova za oscilovanje i frekvencije oscilacija u dosadašnjoj analizi smo tražili kružno pojačanje i stavljali da je ono jednako jedinici. Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je takođe mali.5 i 12. Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora jednaka: 1 1 . Ovaj put ćemo uraditi na sledeći način. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se mijenja. što je isto. Za analizu rada tranzistora kao oscilatora učinićemo slijedeće pretpostavke: Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od granične frekvencije tranzistora. Umjesto. 12. tj. LC OSCILATORI U TRI TAČKE Umjesto induktivne povratne sprege. Ovakav oscilator se često koristi u Slika 12. kao kod feta. a na slici 12. Oscilatorno koli je načinjeno od tri elementa čije su impedanse Z1. ekvivalentna šema ovakvog oscilatora. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj možemo zanemariti. Na sl. Z2 i Z3. Slika 12. Aktivan element može biti fet tranzistor ili operacioni pojačavač. oscilator se može načiniti i na taj način. Ekvivalentna šema oscilatora sa slike 12. a induktivitet Lb relativno mali. Zbog usmjerivačkog dejstva emitorskog spoja tranzistora. ostvariće se samopolarizacija kao kod feta. Kako je bazno kolo periodično. pretpostavićemo da je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Tada se ulazni signal dovodi na bazu tranzistora. Slika 12. pri čemu isti tranzistor služi i za miješanje.8 data je principijelna.8.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 102 Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi. izjednačili smo Ir sa Ib. to ćemo u analizi pretpostaviti da je XLb= ωLb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom kolu (hi+Rb). pa parazitne kapacitete tranzistora možemo zanemariti. tako da tranzistor počinje da radi u klasi AB. Ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Na slici 12. LC oscilator u tri tačke LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . B i C. Povećavajući spregu.7). već prema tome kolika je sprega.4.

11.10. Slika 12. pa se izvedena analiza rada oscilatora može prihvatiti kao relativno tačna. Zanemarimo li aktivan otpor svake impedanse imamo da je: Z1=jX1. Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu. KOLPICOV OSCILATOR Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti. On opterećuje oscilatorno kolo. Kolpicov oscilator sa fetom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . što bi jako komplikovalo analizu. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. tako da reaktivne parametre tranzistora ne možemo zanemariti. Z2=jX2.11.4. Tada bi morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu šemu tranzistora. HARTLIJEV OSCILATOR Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se Hartlijevi oscilatori (Harltey).Z2 i Z3 činili oscilatorno kolo sve tri impedanse moraju biti reaktivne.10 date su šeme Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.1. nazivaju se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. i 12. Z3=jX3 12.2.12. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom 12. Slika 12. Analiza bi bila još komplikovanija kada bi oscilator radio na vrlo visokim frekvencijama.9 Ekvivalentna šema LC oscilator u tri tačke Slika 12. Primjer Kolpicovih oscilatora dati su na slikama 12. te se impedansa Z1 ne može smatrati za čistu reaktansu. Na slici 12.4.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 103 Da bi Z1 .

Frekvencija oscilatora će biti stabilnija i ako je Q-faktor oscilatornog kola veći. Razlika je u tome što C1 i C2 ne čine ukupan kapacitet oscilatornog kola. odnosno promjene ulazne impedanse pojačavača. odnosno od opterećenja oscilatora nastalog priključenjem pojačavačkog stepena. Ovaj oscilator je vrlo sličan Kolpicovom oscilatoru (slike 12. vrši se naknadno pojačanje snage. Kako. 12. pa se uslove za oscilovanje (βA=1) prilikom promjene parametara. prave za male snage. Ukoliko nam je potrebna veća snaga. pa će oni doprinositi promjeni frekvencije.11. i 12. LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .). na njihovu efektivnu veličinu utiču i realni parametri pojačavačkih elemenata.1. KLAPOV OSCILATOR Slika 12. parazitne kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili. Promjena temperature može uticati i na parametre samog oscilatornog kola. Prema tome. Kolpicov oscilator sa tranzistorom 12. da će frekvencija oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih elemenata manji. vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne komponente. Slika 12. te i na frekvenciju oscilatora. Prilikom analize rada oscilatora. on će biti velik i ako se opterećenja oscilatornog kola priključe na izvod zavojnice. Osim toga. Ovi parazitni kapaciteti takođe zavise od temperature. jer smo pretpostavili da oni sadrže u sebi i parazitne kapacitete pojačanih elemenata. i zbog aktivnih i reaktivnih parametara pojačavačkih elemenata oscilatora. odnosno na dio ukupne reaktanse u Oscilator kod koga se pojačavački element priključuje na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp) oscilator. pa će njihove promjene procentualno manje uticati na promjenu cijele reaktanse. neophodno je zbog stabilnosti frekvencije.13. zavise od napona napajanja. već su samo dio kapaciteta (slika 12. Osim toga. Ukoliko je Q-faktor velik. odnosno. kolektorske struje.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 104 jednoj grani oscilatornog kola.12. Zbog toga se za prvi stepen pojačanja koristi pojačavač sa velikom ulaznom impedansom (pojačavač sa uzemljenim kolektorom) ili pojačavač kod koga je povratna sprega mala (kaskodni pojačavač). kondenzatore i zavojnice izabrati takve.5. pogotovu ako se želi stabilna amplituda oscilacija. promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je veća. stabilisati napon napajanja i temperaturu okoline oscilatora. pa je potrebno. pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C oscilatornog kola. pa će se i frekvencija mijenjati.5. napona i struje. to će se njihovi parametri priključiti paralelno maloj reaktansi. a Q-faktor oscilatornog kola što je moguće veći. ako je Qfaktor samog oscilatornog kola velik. frekvencija oscilatora zavisi i od njih.13.). Oscilatori se. Stabilnost ovih oscilatora zavisiće i od povratnog dejstva narednih pojačavačkih stepeni. to će i frekvencija zavisiti od ovih veličina. Sva prethodna analiza ukazuje na to. Klapov oscilator sa fetom Ukupan kapacitet oscilatornog kola je 1 1 1 1 = + + C C1 C 2 C 3 Uslijed promjene parametara pojačavačkih elemenata mijenjaju se i C1 i C2. parametri tranzistora. da im se parametri što manje mijenjaju sa temperaturom. temperature.12. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom. i 12. Efektivan Q-faktor će biti velik. Ove veličine se obično tokom vremena mijenjaju. postiže za manje promjene frekvencije. Ukoliko se tranzistor ili fet priključeni na dio reaktanse.14.

16.6. je oznaka za kristal kvarca na električnim šemama.5 pF.5 mm ima: . koji se crta u drugoj grani. . umjesto kvarca možemo nacrtati njegovu ekvivalentnu šemu. Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C´ u području u kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera može nastati paralelna rezonancija.15. Slika 12.kapacitet C=0. . kako je prikazano na slici 12. amplituda mehaničkih oscilacija se smanjuje. Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i služi kao elektroda. Priključimo li elektrode na istosmjerni napon. Pri toj frekvenciji oscilacije će biti najveće. pod uticajem deformacije molekuli kristala se polarišu.14. vakuum .faktor dobrote Q=5500. Klapov oscilator sa tranzistorom Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je: w= 1 LC .rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz. Naime. disk) na čije dvije suprotne strane nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu. Kao što se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki i Q-faktor. Slika 12. Kako je kapacitet kristala relativno mali.induktivnost L=137H. pošto se udaljujemo od rezonancije. Daljim povećanjem frekvencije. Prema tome. Ovu njegovu osobinu možemo iskoristiti za dobijanje mehaničko-električnih oscilacija. Osim toga. između elektroda se javlja potencijala razlika.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije. kapacitet C od elestičnosti.serijski otpor R=15 kΩ. Prema tome. Da bismo imali predstavu o veličini parametara kristala kvarca navedimo primjer: Kvarcna pločica dimenzija 30x4x1.0235 pF.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 105 Na slici je 12. otporom R i Kapacitetom C vezanim u seriju. dostići ćemo mehaničku rezonanciju oscilacija kristala. a otpor R od načina i kvaliteta izrade i pričvršćavanja kristala u sredinu u kojoj se nalazi (vazduh. odnosno i izmjenična struja će biti najveća.16. 12. kristal će se deformisati.. U tu svrhu kristalu kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik (paralelopiped. kristal kvarca se ponaša kao serijsko oscilatorno kolo. . paralelno serijskom oscilatornom kolu LRC.paralelni kapacitet C´=3. . Izgled kristala kvarca Uslijed deformacije. PIEZOELEKTRIČNI EFEKAT Kistal kvarca ima piezoelektričnu osobinu. koja se sastoji od jedne grane sa induktivnošću L. tj f = 1 2p LC . LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Ipak će se izvjesna energija trošiti na održavanje tih oscilacija.. krista sa svojim metalnim elektrodama predstavlja kondenzator kapacitivnosti C´. Simbol kristala kvarca Kristal kvarca je odličan dielektrik. Slika 12. Dubljom analizom se može pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala. pa će se smanjiti i izmjenična struja. Posmatrajući spolja samo izvode i mjereći napone i struju. praktično neće teći električna struja. . Povećavajući frekvenciju izmjeničnog napona.15. to će i struja i amplituda mehaničkih oscilacija biti mala. a ako se uspostavi potencijalana razlika kristal će se deformisati. Dovođenjem izmjeničnog napona kvarc će oscilirati u ritmu dovedenog napona. tako da se na suprotnim stranama kristala pšojavljuje naelektrisanje i obrnuto. ako se površina kristala naelektriše. Na slici 12.). pa će i utrošena energija biti najveća. kvarc se ponaša i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno kolo.

. U svin oscilatrima ssa kvarcom. Na slici 12. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su promjene parametara oscilatora minimalne. promijeniće se i frekvencija.18 i 12. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni koeficijent promjene frekvencije. Za daleko manje povećanje od 1 kHz induktivitet se poveća za 2%. stabilizacija frekvencije se postiže kompenzacijom promjena pojačavačkog elementa. sa 100 na 101 kHz. Dakle za čitav 1 kHz. kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa dolazi do povećanja frekvencije.19 prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.17. Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije možemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru zamjenimo zavojsnicu sa kvarcom. Pri ovome se mora voditi računa da se ne dođe u područje rada kvarca sa malom promjenom induktivne otpornosti. STABILIZACIJA FREKVENCIJE POMOĆU KRISTALA KVARCA Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli smo na taj način. Prema rtome.1. to i oscilator može raditi samo u tom uskom opsegu frekvencija. Razliika frekvencija ωr–ωp se kreće od nekoliko Hz do nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama. Primjenom kvarca. neophodno je: 1. Kod običnih oscilatora je stabilnost frekvencije reda Δf/f=10-2. Karakteristične tačke su ωr – serijska rezonacija i ωp – paralelna rezonancija. 3. ma kako da se mijenjaju ostali parametri oscilatora. istosmjerni radni režim.6. u uskim granicama ona se može dostjerivati promjenom veličine ostalih parametara kola. Da bi se postigla što veća stabilizacija frekvencije pomoću kvarca. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da kvarc radi u području frekvencija fr dofp i to na frekvenciji kod koje je najveća promjena induktivnog otpora sa promjenom frekvencije. pa je radno područje kristala kvarca upravo u tom opsegu frekvencija..OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 106 oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija bi se povećala za oko 1%. Stavit cjeli oscilator u termostat. promjena će biti svega nekoliko Hz. 2. Umjesto 1 kHz. Promjeni li se bilo koji parametar. sa povećanjem frekvencije induktini otpor mnogo brže raste. jer će tada biti mala stabilnost frekvencije. što smo kolo oscilatora modifikovali tako da se promjena pojačavačkih elemenata što manje odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola. Van tog opsega oscilatro ne radi. Slika 12. Neka je smanjenje bilo Slika 12. Pirsov oscilator sa fetom LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . To znači da se parametri kola praktično ne mijenjaju više od 1-2%. temperatura okoline. Međutim. kako bi radna temperatura ostala konstantna. U praksi je taj "radni" oseg još uži. frekvencija ne može izaći iz tog opsega. npr. kao šro su stabillnost napona napajanja. Neka se npr. Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom dimenzionirajući ga tako da kvarc radi u području gdje je najveća promjenainduktivne otpornosti sa promjenom frekvencije. kvarc zamjenjuje induktivitet. te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje razlikuje od prethodne.18. Frekvencija oscilatora sa kvarsom je određena samim kvarcom. Kako se kvarc ponaša kao induktivitet samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije 4. Međutim. 12.

a za istosmjerni kratki spoj. Na slikama 12.13.20. Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni prigušnicama LD i LC. Prigušnice imaju vrlo veliku induktivnost. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom u ulaznom kolu LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole .20 i 12. koji su dobijeni polazeći od Hartlijevog oscilatora. Još veća stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog. Slika 12. a izbjegnuto je opterećenje oscilatronog kola koje bi se imalo da su ostali otpornioci RD i RC. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu Slika 12.20.21 su date šeme oscilatora stabilisanih kvarcom. 14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 107 Slika 12. pa praktično za izmjenični signal predstavljaju beskonačni otpor. i 12. Pirsov oscilator sa tranzistorom Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike 12.19. Pomoću njih se postiže visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada napona).

Telekomunikacioni vodovi. 8. 1986. Slavoljub Marjanović. Elektronika II. Vojin Cvekić. telekomunikacija i automatike.elektronika. I. 1994. Naučna knjiga. 20. London. pojačala snage. 1998. Elektronika I. Data-Acquisitio Databook.W. Ratko Opačić. Radio-relay systems. 3. Osnovi elektronike. 1994. Poluprovodnička elektronika.com www. Časopis za elektronike. Jung. Sarajevo.com www. B. 10. Z. Praktična elektronika. Norwood. Predavanja na predmetu Elektronika za III razred.Turner.net. 14. Visokofrekvencijska elektronika – modulacija.ba www. London 1985. Smrkić. Naučna knjiga Beograd. Santa Clara. školska 2004/05. 1981. Katalog firme Motorola. Senad Četović. 7. JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla. za III razred elektrotehničke škole. Beograd. Katalog firme Intel. International Telecommunication Union. LITERATURA 1. 9. Školska knjiga. 11. 15. Beograd 1981. Electronic Engineers Reference Book.westhost.bih. Živko Marjanović. Linearna elektronika. Beograd 1996. The New Penguin Dictionary of Electronics.sound. zagreb. Božo Ljuboja. Integrisana digitalana elektronika. 13. 17. International Telecommunication Union. 18.ba LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole . Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. 1998. Modlic.bhtelecom. godina. 21. Fixed-satelite service. modulatori. 1982. 1976. C. Vojin Cvekić. 6. 1990.OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA 108 13. Component Data Catalog. P. 16. Beograd. Newnes-Butterworth. www.driverguide. Beograd. 1982. 22.1989.diyaudio. Obradović. Naučna knjiga Beograd.com www. Školska knjiga Zagreb. Spasoje Tešić. Mikrotalasna elektronika. 12. diskretna i integrisana analogna kola. Analog Devices. 5.ba www. 19. Naučna knjiga. Elektronika II. Modlic. Beograd 1987. 4. Elektronika. L. ETŠ Nikola Tesla. Svjetlost. 2. Beograd 1986. 23.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful