You are on page 1of 27

ORGANIZACIJA ANALITIČKIH KNJIGOVODSTAVA – KNJIGOVODSTVO ZALIHA

Analit. knjigov. zaliha

P7

1

4. ANALITIČKA KNJIGOVODSTVA ZALIHA

Analit. knjigov. zaliha

P7

2

1

4.1. Pojam i namjena zaliha
Riječ je nastala od prijedloga za i glagola lišiti – "uskratiti sebi što, odreći se, rasteretiti se, ... , ostaviti. S ekonomskoga stajališta "rezerve su neiskorišteni dijelovi resursa ili fiksnih sredstava koji imaju sličnu funkciju kao zalihe. Pod zalihama se u ekonomici podrazumijeva uskladištena imovina spremna za daljnje neposredne poslovne namjene. S računovodstvenoga, ili još određenije, s bilančnoga gledišta one su jedan od pojavnih oblika sredstava.
Analit. knjigov. zaliha P7 3

4.1. Pojam i namjena zaliha – nast.
Za razliku od dugotrajne imovine, zalihe su sredstva od kojih se koristi očekuju u neposrednoj budućnosti i koja u poslovnome procesu sudjeluju jednokratno, pa ih s obzirom na namjenu i stupanj likvidnosti, svrstavamo u obrtnu imovinu. Od obrtne se imovine očekuje da će priljev ekonomskih koristi od njezine uporabe uslijediti u kratkom roku, u pravilu, najduže u roku od godine dana. Iznimno, kao zalihe se mogu voditi i sredstva koja u tom procesu sudjeluju višekratno i kojima je vijek uporabe i duži od godine dana, ali samo ako su male pojedinačne vrijednosti (priručna sitna oprema ili tzv. sitni inventar).
Analit. knjigov. zaliha P7 4

2

određivanje najprikladnije (optimalne) veličine zaliha jedno je od bitnijih pitanja ekonomičnosti i racionalnosti poslovanja.1. Problem veličine zaliha Budući da svako držanje zaliha znači zaleđivanje (imobilizaciju) financijskih sredstava. kao gotovi proizvodi vlastite proizvodnje namijenjeni prodaji. sitni inventar) koji se troše u proizvodnom procesu ili pri pružanju usluga. Kako se proizvodnja obično odvija u ciklusima. Zato se obrtno stado smatra zalihama Analit. zaliha P7 5 4. kao kupljena roba i druga sredstva namijenjeni daljnjoj prodaji. knjigov. Kad je riječ o optimalnim zalihama uvijek se nameće još i potreba određivanja najmanjih (minimalnih) i najvećih (maksimalnih) količina i vrijednosti zaliha.1. Pojam i namjena zaliha –nast. U poslovanju zalihe se mogu držati za razne namjene: kao predmeti rada i sitna oprema (sirovine. Njegovo je obilježje da se drži radi uzgoja. tova i prodaje. pričuvni dijelovi. osnovni i pomoćni materijal. zaliha P7 6 3 . To se postiže usklađivanjem obujma zaliha s potrebama proizvodnje. održavanja sredstava rada i pružanja usluga. ali i sa stanjem na tržištu nabave zaliha. za pribavljanje i držanje potrebnog opsega zaliha bit će odlučan karakter. obujam i trajanje poslovnoga ciklusa.1. poluproizvodi. kao nedovršena proizvodnja (predmeti rada i troškovi konverzije u postupku proizvodnje i pružanja usluga koji još nisu realizirani). Analit.4. knjigov. pojam obrtnoga stada.

sitniji pogonski i uredski inventar. zastave. poslovne torbe. te zidne fotografije. raznovrsna odvojiva ambalaža. izolacije. struje. zaliha P7 8 4 . grbovi. Sitna oprema ili sitni inventar Kao sitni inventar razvrstava se: sitna priručna oprema (alat) za sječenje. vješalice. rezanje. bušenje. napitaka i pića. palete.2. zaštitna odjeća i obuća i druga sredstva zaštite na radu i zaštite od požara. Sitna oprema ili sitni inventarnast.2. kapaciteta. frekvencije. drvena – sanduci. pribor za crtanje i pisanje Analit. osim takvog pribora izrađenog od plemenitih metala. Analit. specijalna i putnička vozila. staklena – boce. radna. burad. knjigov. reklamne ploče i uređaji. platneni omoti. zbog toga što joj je uporabni vijek kraći od godine dana. posude i držači za cvijeće. knjigov. kao: tepisi i staze. zaliha P7 7 4. kesice. pepeljare (osim kristalnih). zavjese i držači zavjesa. kutije. tekstilna – vreće. korpe i kante za otpatke. snage. zatim likovna. stezanje. mjerni instrumenti za mjerenje napona. alat za protupožarnu i civilnu zaštitu. ploče s imenom firme. pribor za spremanje i posluživanje hrane. struganje. kante. Jedan se dio sitnije opreme.1. autogume za teretna. kiparskih i drugih umjetničkih djela. kao: metalna – bačve. bačve.4. kutije. reprodukcije likovnih. za mjerenje mase. alat za čišćenje i održavanje prostorija i prostora. vrećice. limenke. papirnata – kutije. kiparska i druga slična djela za koja ne postoji ili nije postojalo autorsko pravo. tekućina. plinova i dr. džepni kalkulatori. baloni. vreće. otpora. već kao predmeti rada (pa se jednokratno otpisuju prilikom davanja na uporabu. produžni kabeli. induktiviteta.1. plastična – boce. knjigovodstveno ne vodi kao sitni inventar.

knjigov.3. Nedovršena proizvodnja zalihe nedovršene proizvodnje su nužnost i uglavnom su posljedica tehnološkoga odnosno radnoga postupka. kupci se i prilikom kraće nestašice okreću drugom dobavljaču) uvijek će biti potrebno držati veće ili manje količine ovih zaliha. ali i obračunskoga razdoblja za koje se mora načiniti financijsko izvješće o poslovanju U knjigovodstvu se. Zalihe gotovih proizvoda moguće je izbjeći samo u slučaju proizvodnje za poznatoga kupca. vode samo po vrijednosti. a ne i po količini Analit. Analit.4.4. ali i o karakteristikama proizvodnog ciklusa i načinu vođenja poslovanja. Radi potrebe stalne prisutnosti na tržištu (jer. zaliha P7 10 5 .1. zaliha P7 9 4. trgovačke robe i drugih sredstava namijenjih prodaji u najvećoj mjeri ovise o tržišnim kretanjima. u pravilu.1. knjigov. Gotovi proizvodi i trgovačka roba Zalihe gotovih proizvoda.

1. određivanje računovodstvenih evidencija i izvješća o zalihama (financijske. troškovima njihove konverzije i drugim troškovima nužnim za dovođenje u skladište. te ocjenu njihove pouzdanosti. nego i one koji su na putu uskladištenja. novčani predujmovi plaćeni za nabavu zaliha Analit. osiguranje smještaja (odgovarajućih skladišta). Analit. cijene). Zalihe u širem smislu S računovodstvenoga gledišta pod zalihama treba razumijevati. zaliha P7 12 6 . način. transportnu politiku. knjigov. svi izdatci u svezi s kupnjom zaliha.2. knjigov. U tom se smislu kao zalihe vode npr. osiguranje od rizika držanja zaliha.5. nomenklatura i šifriranje zaliha. Upravljanje zalihama Politika upravljanja zalihama obuhvaća niz pojedinosti: planiranje potreba na temelju dinamičkih planova proizvodnje odnosno prodaje. količinske). politiku ugovaranja (uvjete. analizu ponude i potražnje. procjenu optimalnog nabavnog ciklusa. Jer. zaliha P7 11 4. s računovodstvenoga stajališta smatraju se zalihama u širem smislu.4. ne samo predmete koji su uskladišteni.

1. tehnološki postupak.4.PROIZVODNJA BEZ ZALIHA poslovna filozofija kojoj treba težiti Analit. pokazatelje obrtanja zaliha: koeficijente obrtanja. analizu troškova držanja zaliha. JUST IN TIME . dane vezivanja i dr. knjigov. reduciranje raznovrsnosti zaliha i standardiziranje materijalnih komponenti proizvoda. politiku vrednovanja zaliha kao bilančne stavke i kao stavke troškova (procjena vrijednosti. rizik držanja zaliha. trajanje nabavnog ciklusa. utječe: vrsta i veličina poslovnog procesa. knjigov. pogotovo predmeta rada. metode obračuna potroška zaliha i način otpisivanja).2. sustav kontrole i provjere zaliha (tekući nadzor i godišnji popis). zaliha P7 13 4.2. pokazatelje stanja i kretanja zaliha: pokazatelje strukture zaliha: po vrstama i vrijednostima. po veličinama zaliha (optimalne. Analit. minimalne i maksimalne zalihe). Upravljanje zalihama – nast. zaliha P7 14 7 .. trajanje i kontinuitet poslovnog procesa/ciklusa. analizu sporo obrćućih i nekurentnih zaliha. Planiranje zaliha Na veličinu zaliha.

koju uobličuje računovodstvo.2. Zbog toga je i velika povezanost računovodstva sa skladišnim poslovanjem. nazive je potrebno na sustavan način pojedinačno označiti ili šifrirati. brojnosti artikala i višeznačnosti naziva. zaliha P7 15 4. Analit.2. kontu zaliha i upotrebe sitnog inventara. pomoćne knjigovodstvene evidencije za skladišno poslovanje dio su organizacije cjelokupnog materijalno-financijskog poslovanja sa zalihama. Analit. Smještanje i čuvanje zaliha – skladišno poslovanje S računovodstvenog aspekta važna podjela skladišta obzirom na namjenu uskladištene robe. da bi se otklonili pojmovni nesporazumi pri prepoznavanju pojedinačnih artikala treba im propisati točne nazive koji svakako moraju uključivati i njihova tehnička svojstva. kontu gotovih proizvoda odnosno trgovačke robe. da bi se mogao obavljati brz i kontroliran promet uskladištenih zaliha te evidentirati njihovi tokovi. Nomenklatura i šifriranje zaliha Zbog velike raznovrsnosti zaliha.2.4. Svako se takvo skladište u glavnoj knjizi i analitičkome knjigovodstvu vodi na posebnom sintetičkom kontu. pa se govori o skladišnom kontu zaliha materijala. Zbog činjenice da se zapravo radi o materijalnoj blagajni koja iziskuje odgovarajuće knjigovođenje. S druge strane. To se osobito odnosi na računovodstvene isprave koje prate poslovanje sa zalihama. zaliha P7 16 8 . knjigov.3. knjigov.

brojnosti artikala i višeznačnosti naziva. da bi se mogao obavljati brz i kontroliran promet uskladištenih zaliha te evidentirati njihovi tokovi. Skraćeni: s 8 znamenaka Produženi s 13 znamenaka: Prve tri šifra zemlje (države). Popis šifara čini šifrarnik EAN code – sustav za šifriranje.3. zaliha P7 17 4. Nomenklatura i šifriranje zaliha Zbog velike raznovrsnosti zaliha. knjigov.3. da bi se mogao obavljati brz i kontroliran promet uskladištenih zaliha te evidentirati njihovi tokovi. zaliha P7 18 9 . nazive je potrebno na sustavan način pojedinačno označiti ili šifrirati. Popis šifara čini šifrarnik – ključan za računalnu obradu podataka Analit. trenutno najrašireniji Kombinacija brojčanog i grafičkog (crtičnog) označavanja.4. i posljednja je kontrolna Analit. Nomenklatura i šifriranje zaliha Šifra se mora sastojati od skupine znamenaka koje označavaju klasifikaciju (razvrstavanje) i skupine znamenaka koje označavaju identifikaciju (pojedinačno prepoznavanje S druge strane. nazive je potrebno na sustavan način pojedinačno označiti ili šifrirati. da bi se otklonili pojmovni nesporazumi pri prepoznavanju pojedinačnih artikala treba im propisati točne nazive koji svakako moraju uključivati i njihova tehnička svojstva. S druge strane. knjigov.2. znamenka.2. druge četiri znamenke služe za oznaku tvrtke-proizvođača i dodjeljuje ih nacionalno udruženje za kodiranje daljnjih pet znamenaka služe za oznaku artikla i samostalno ih određuje tvrtka.

Analit. u analitičkim knjigovodstvima. i u pomoćnim knjigovodstvenim evidencijama. Zadaće knjigovodstva zaliha Računovodstvo osigurava trostruku evidenciju o zalihama: u glavnom knjigovodstvu. i u pomoćnim knjigovodstvenim evidencijama. knjigov. zaliha P7 19 Računovodstvo osigurava trostruku evidenciju o zalihama: u glavnom knjigovodstvu. zaliha P7 20 10 . u analitičkim knjigovodstvima. knjigov. Analit.3.4.

u analitičkim knjigovodstvima. zbrojni podatci samo o vrijednosti zaliha po namjenama. zaliha P7 22 11 . knjigov. Analit. carinama i drugim uvoznim pristojbama.1. i to za svaku pojedinu nabavu podatke o: kupovnoj cijeni. iskrcaja i osiguranja. i kontrole knjiženja u analitičkim knjigovodstvima Analit. ovisnim troškovima nabave (troškovi rukovanja – ukrcaja. Podatci o nabavi zaliha Bez obzira na namjene i vrste zaliha glavno knjigovodstvo ima zadaću osigurati podatke o nabavi zaliha. kao i drugi izravni troškovi koji se mogu pribrojiti troškovima nabave). predujmovima plaćenim za nabavu zaliha.1 Zadaće u glavnom knjigovodstvu Računovodstvo osigurava trostruku evidenciju o zalihama: u glavnom knjigovodstvu. podatci o zalihama danim na doradu ili obradu. nepovratnim porezima u svezi s nabavom (trošarinama).3. prijevozni troškovi i troškovi osiguranja prijevoza. Uglavnoj knjizi: svi podatci o nabavi zaliha.1. knjigov. zalihama na putu.3. kao i o obračunu troškova dorade/obrade. obračunu ukupnog troška nabave za svaku nabavu.4. te njihovim glavnim vrstama i podvrstama. zaliha P7 21 4. i u pomoćnim knjigovodstvenim evidencijama.

pričuvni dijelovi . te planova i analiza poslovanja Analit. energetsko gorivo. a računovodstvu za izradu financijskih izvješća. konto troškova dorade/obrade i konto obračuna zaliha danih na doradu/obradu Analit. knjigov. trgovačka roba . Podatci o vrijednostima zaliha po namjenama Najčešće se u glavnoj knjizi vode konta za sljedeće vrste i podvrste zaliha sirovine i materijal . zaliha P7 23 4. Podatci o vrijednostima zaliha koji se vode u glavnoj knjizi služe upravi za kreiranje politike upravljanja zalihama.1. Podatci o zalihama danim na doradu/obradu Katkada se dođe u situaciju da je neke od zaliha moguće dalje koristiti samo ako ih se dodatno doradi ili obradi Dorada – kod drugog subjekta ili u vlastitoj doradi U knjigovodstvu se za taj promet i za knjiženje troškova preinake osigurava evidencija na posebnim kontima: konto zaliha danih na doradu/obradu.4. gotovi proizvodi .3.1. nedovršena proizvodnja . knjigov. komercijalnoj službi za planiranje veličine zaliha i vođenje nabavno-prodajne funkcije.3.3. zaliha P7 24 12 .2. sitni inventar .

zaliha P7 25 4. Analit. 2.3. sa svakim sintetičkim računom zaliha u glavnoj knjizi usklađuje se odgovarajuće analitičko knjigovodstvo zaliha.4. u glavnoj se knjizi vode i subsintetički računi za pojedine podvrste zaliha. u analitičkom knjigovodstvu treba voditi poseban dnevnik sa čijim će se zbrojnim prometom moći uskladiti zbrojni promet subsintetičkog računa glavne knjige Analit.1. za svaki subsintetički račun glavne knjige. knjigov. izrađuju izvješća o stanju i kretanju zaliha. i to o: 1. količinama zaliha.4.4. Kontrola knjiženja u analitičkim knjigovodstvima U analitičkim knjigovodstvima zaliha: 1. Radi lakšeg usklađivanja i jednostavnijeg kontrolnog postupka. analitička knjigovodstva služe i kontroli pomoćnih evidencija zaliha koje se vode u skladištima. Osim toga. vrstama. podvrstama i pojedinačnim artiklima. osiguravaju se podatci prema svim namjenama. No. te 2. zaliha P7 26 13 . o kojima se u analitičkim knjigovodstvima vode pojedinačni podatci. knjigov. i vrijednostima zaliha.3.1. Kontrola knjiženja u analitičkim knjigovodstvima Budući da glavno knjigovodstvo u odnosu na analitička knjigovodstva ima i kontrolnu funkciju.

knjigov. ali samo po količini. knjigovodstvene isprave i tehnike knjiženja.3. Radi držanja određene razine zaliha neophodnih u tekućem procesu rada i radi davanja pravodobnih obavijesti nabavnoj službi. zadaća je da se osiguraju podatci o pojedinačnim predmetima zaliha. zaliha P7 28 14 .3. knjigov.4.4. koje se vode u skladištu. od računovodstvenih podloga neophodnih za vođenje knjigovodstva zaliha osvrnut ćemo se na poslovne knjige. u skladišnoj se evidenciji vode podatci o minimalnim. Ostale su podloge identične podlogama u drugim knjigovodstvima Analit. optimalnim i maksimalnim zalihama Prilikom godišnjeg ili drugog popisa zaliha podatci skladišne evidencije sučeljuju se s nalazima popisnih povjerenstava Analit. Računovodstvene podloge knjigovodstva zaliha Slično kao i kod analitičkog knjigovodstva dugotrajne imovine. Zadaće u pomoćnim knjigovodstvenim evidencijama U pomoćnim knjigovodstvenim evidencijama. zaliha P7 27 4.

Poslovne knjige Za vođenje knjigovodstva zaliha koriste se sljedeće poslovne knjige: dnevnik.4. pomoćne knjige i druge bilješke Analit.1. knjigov. analitička knjiga. za svaku takvu evidenciju treba voditi poseban dnevnik. knjigov. zaliha P7 29 4.4. U svakom slučaju.1.1.4. Zbroj knjiženja na analitičkim kontima pojedine vrste zaliha mora odgovarati zbroju dnevnika koji se za njih vodi Analit. zaliha P7 30 15 . dnevnika treba voditi onoliko koliko ima otvorenih konta o zalihama u glavnoj knjizi. Dnevnik osigurava kronološki redoslijed knjiženja svih poslovnih promjena o zalihama. Budući da se o svakoj vrsti zaliha vodi posebna analitička evidencija.

Pomoćne knjige i druge bilješke Skladišna kartoteka Kartice skladišne kartoteke trebaju sadržavati sljedeće podatke zaglavlje s općim podatcima: oznaka (naziv) skladišta. strana kartice. Analit. izlaz. Knjigovodstvene isprave Podatke o zalihama knjigovodstvo crpi iz dvije skupine knjigovodstvenih isprava: o pribavljanju odnosno nastanku zaliha i o prometu zaliha. temeljnica za knjiženje (vrsta i broj).4. stanje). jedinica mjere. primjenjuju se još i temeljnice za knjiženje. Druge bilješke Najčešće to je riječ o praćenju smještaja zaliha u skladištu ili trenutnog razmještaja nekih vrsta zaliha. puni naziv artikla. knjigov. šifra artikla.2.4. podatak o minimalnoj i maksimalnoj zalihi. zaliha P7 32 16 . a kao posljedica primjene odgovarajućih tehnika knjiženja i kontrole zaliha. knjigov.4. zaliha P7 31 4. količine (ulaz. opis prometa. Za te su svrhe dovoljne i pomoćne bilješke po količinama (Pr.1.2. raster kartice sa stupcima: nadnevak. “viseće kartice”) Analit.

koji predstavljaju obračun izvršene isporuke u skladu s ugovorenim uvjetima.. carinske pristojbe i nepovratne poreze. zaliha P7 33 4.2. međuskladišnica za promet između glavnog i pomoćnih (dislociranih) skladišta. iskrcaj) i prijevozne troškove. Analit. knjigov. franko kupac. povratnica. Isprave o pribavljanju zaliha Unutarnje isprave : primka kojom skladištar potvrđuje koje je dopremljene količine zaliha preuzeo u skladište.4.1. franko granica i dr.2. zapisnik o kvantitativnom i kvalitativnom preuzimanju zaliha. otpremnice ili dostavnice dobavljača.4. zapisnik popisnog povjerenstva o utvrđenom višku zaliha. knjigov. zaliha P7 34 17 . računi ili druge isprave za carine. transportnim klauzulama – franko dobavljač. (ob)račun troškova ako se zalihe dorađuju u vlastitoj izvedbi. kojima se potvrđuje otpremljena ili neposredno dostavljena količina. računi prijevoznika za troškove rukovanja koje snosi kupac (ukrcaj. računi za druge izravne troškove koji se mogu pribrojiti troškovima nabave radi dovođenja zaliha na predviđenu lokaciju i u predviđeno stanje.1.4. npr. kojom se vraćaju u skladište više trebovane zalihe. osobito ako se ne podudaraju podatci o količinama iz otpremne isprave dobavljača i skladišne primke. Isprave o pribavljanju zaliha Vanjske su isprave: računi ili fakture dobavljača zaliha. Analit.

Isprave o pribavljanju zaliha Isprave o skladištenju gotovih proizvoda predatnica – kojom proizvodna jedinica predaje završene proizvode u skladište.1.4.2. nalog za unutarnji prijevoz. zaliha P7 36 18 . otpremnica. Analit.4.4. Analit. međuskladišnica – koja prati unutarnji promet gotovih proizvoda iz jednog skladišta u drugo.2. Isprave o pribavljanju zaliha Isprave o troškovima vlastite proizvodnje radni nalog. iskrcaj i drugo rukovanje zalihama). zaliha P7 35 4. međuskladišnica. nalog za manipulaciju zalihama (ukrcaj. knjigov. obračun vlastite proizvodnje. primka – za knjigovodstveno evidentiranje inventurnog viška. knjigov.1. pretovar. Isprave o nabavkama trgovačke robe primka.

rasipa. knjigov. međuskladišnica – koja prati unutarnji promet gotovih proizvoda iz jednog skladišta u drugo.4.4. knjigov. otpremnica – za prodaju predmeta rada. odluke o knjiženju inventurnih razlika ili odluke o knjiženju dopuštenog sasuška. otpremnica – za predmete rada poslane drugome na doradu. zaliha P7 38 19 . međuskladišnica – za promet predmeta rada između dislociranih skladišta. međuskladišnica. zaliha P7 37 4. primka – za knjigovodstveno evidentiranje invenurnog viška. povratnica – za povrat izdanih predmeta rada.2. otpremnica. knjigovodstvene temeljnice ili posebne izdatnice – za knjiženje odluke o rashodovanju. Isprave o prometu zaliha Isprave o skladištenju gotovih proizvoda predatnica – kojom proizvodna jedinica predaje završene proizvode u skladište. loma Analit. Isprave o nabavkama trgovačke robe primka.2. Isprave o prometu zaliha Isprave o prometu predmeta rada izdatnica (izvadnica) odnosno trebovanje-izdatnica – za izdavanje predmeta rada za potrebe proizvodnje ili pružanja usluga. Analit.2.4.2.

2. otpremnica ("M") ili odluka mjerodavnoga tijela – za knjiženje inventurnog manjka.4. zaliha P7 39 4. temeljnica – za knjiženje dopuštenoga sasuška. revers.4. knjigov. zaliha P7 40 20 . Isprave o prometu zaliha Isprave o prometu sitnog inventara izdatnica – kao knjigovodstvena isprava o izdavanju sitnog inventara sa zalihe i isprava o zaduženju alatnice. povratnica – za stroniranje izlaza zbog povrata prodanih proizvoda. rasipa. Analit.4. loma.2. Isprave o prometu zaliha Isprave o prometu gotovih proizvoda i trgovačke robe otpremnica – za izlaz radi prodaje.2. međuskladišnica – za izlaz s jednoga na drugo vlastito skladište. markica. žeton i alatna knjižica – kao neknjigovodstvene isprave o povremenom ili trajnom izdavanju sitnog inventara na osobno zaduženje. Analit.2. knjigov.

po analitičkim i sintetičkim kontima. Analit. knjigov. zaliha P7 42 izravno prenošenje knjigovodstvenih podataka u bazu podataka glavnoga knjigovodstva. proizvodnje). .4. . knjigov. sastavljanje periodičnih rekapitulacija stanja i prometa zaliha. usklađivanje vrijednosti i provođenje postupka 21 . zaliha P7 41 4.3. te drugim zahtijevanim obilježjima. upravljačkoga računovodstva.Tehnike knjiženja i računalni programi Računalna aplikacija mora omogućavati: primjenu usvojene nomenklature i šifrarnika zaliha. sačinjavanje izvještaja o stanju i prometu zaliha prema svim mogućim parametrima: po količinama i vrijednostima (stvarnim. optimalnim i maksimalnim).3. obračun prometa zaliha prema svim mogućim metodama obračuna.4. minimalnim. . te analitičkih knjigovodstava (troškova. po mjestima i nositeljima izlaza zaliha. sastavljanje pomoćnih i konačnih popisnih lista za potrebe redovitih i izvanrednih popisa. Analit. knjiženje stanja i promjena zaliha u svim poslovnim knjigama koje se vode o zalihama.Tehnike knjiženja i računalni programi Računalna aplikacija mora omogućavati: ispisivanje temeljnica za knjiženje u analitičkom i glavnom knjigovodstvu. revalorizacije zaliha.4. po prirodnim vrstama.

6. Obračun prometa zaliha Za izbor obračuna prometa zaliha mjerodavan je MRS 2 – Zalihe. te objaviti financijske razlike koje iz toga proizlaze i njihov utjecaj na iskazano stanje zaliha i financijski rezultat. Analit. i robno knjigovodstvo – za robu koja je predmet trgovačke djelatnosti.knjigovodstvo gotovih proizvoda – za vlastite proizvode. Analit. o zalihama se mogu ustrojiti sljedeća analitička knjigovodstva: materijalno knjigovodstvo – za predmete rada i sitni inventar. zaliha P7 43 4. ne spada u računalnu tehniku) i kao takva jedanput pohranjena u bazu podataka. knjigov. Vrste analitičkih knjigovodstava zaliha U ovisnosti o vrstama djelatnosti i konkretnim potrebama.5. Rjeđe će se naići na slučajeve da je kao posebno analitičko knjigovodstvo organizirano: knjigovodstvo nedovršene proizvodnje.4. knjigov. zaliha P7 44 22 . Ako je nabavna ili druga ulazna cijena pravilno utvrđena (što. svaka isprava o prometu zaliha trenutkom utipkavanja bitnih podataka biva u istom trenutku i obračunata po cijeni koja je odabrana i određena algoritmom računalnog programa. uostalom. Računalna je tehnika taj posao svela na formalnost. Svaki drugi izbor treba obračunati još i po propisanom postupku.

4.2. ili pak prema dopuštenom alternativnom postupku: prema metodi da posljednja ulazna cijena bude primijenjena kao prva izlazna cijena (metoda LIFO – last in-first out). prema vanjskom trošku dorade – za zalihe poslane na doradu kod drugih. za obračun izlaza zaliha moguće je izabrati i neku drugu vrstu cijena: prema metodi očekivane buduće ulazne cijene (NIFO – next in-first out).1. prema tržišnoj cijeni – za višak zaliha utvrđen popisom.6. a tako i ostale slične isprave o ulazu i/ili povećanju zaliha. prema metodi stalne ili planske cijene. ili prema metodi pojedinačno utvrđenih troškova (metoda specifične identifikacije). zaliha P7 46 23 . prema proizvodnom trošku dorade – za zalihe u vlastitoj doradi. knjigov. Analit. Osim navedenih.6. zaliha P7 45 4. prema metodi najviše ulazne cijene (HIFO – high in-first out). ili prema metodi prosječno ponderirane cijene. Obračun isprava o ulazu zaliha Primka kao tipična isprava o ulazu zaliha. Analit. Obračun isprava o izlazu zaliha Izdatnice i druge slične isprave o izlazu i/ili smanjenju zaliha u skladu s MRSom 2 trebaju se obračunavati u osnovnom postupku: prema metodi da prva ulazna cijena bude primijenjena kao prva izlazna cijena (metoda FIFO – first in-first out). može biti obračunata: prema nabavnoj cijeni (trošku kupnje) – za zalihe koje se pribavljaju od drugih. prema proizvodnom trošku (trošku konverzije) – za vlastite proizvode. knjigov.

200 4.500 500 2.01.2 23. Primka br.2 (promet) 1.500 3.000 26.200 10.1 12.300 800 2. saldo 8 9 b) LIFO metoda 01.5 -6.400 24.800 3.01. Početno stanje 03.000 500 3.200 10.000 6.2 23.01.8 -6.2 23.000 3.01.6.5 6. Primka br.000 47 4.200 13.200 9.250 Analit.200 6. Izdatnica br.01.800 3.500 1. Izdatnica br.800 7.500 3.800 500 2.2.000 1.200 3. knjigov.11 23. Izdatnica br.000 16.000 3. Primka br.5 23.800 P7 6 -6 6.000 6 -6 6.500 3.01. Početno stanje 03.000 2.300 800 2. Primka br.10 14.01.200 13.200 23. Izdatnica br.000 10.000 10.750 24.2 (promet) Analit. zaliha P7 48 24 .01. knjigov.1 12.500 4.8 23.750 4.6.10 14.500 4.2.01. saldo 8 9 a) FIFO metoda 01.01.800 500 2. Izdatnica br.200 16.8 -6.000 13. Obračun isprava o izlazu zaliha Nadne-vak Opis 1 2 ulaz 3 Količina u kg izlaz 4 stanje 5 Cijena kuna 6 duguje 7 Vrijednost kuna potraž.500 1.800 7.01.500 1.4.000 26. Izdatnica br.8 -6 -6.01. Izdatnica br.000 16.11 23.000 1.500 1.01.500 1. Obračun isprava o izlazu zaliha Nadne-vak Opis 1 2 ulaz 3 Količina u kg izlaz 4 stanje 5 Cijena kuna 6 duguje 7 Vrijednost kuna potraž.5 6. zaliha 1.

01.000 16.11 23.300 500 2.55 23. Primka 1.4.200 6. dok su troškovi terećeni po ranijim ili nižim cijenama.10 14. iz podataka u stupcima 8 i 9 zaključujemo: primjenom FIFO metode vrijednost je zaliha iskazana po približno tržišnim cijenama. Obračun isprava o izlazu zaliha Pod pretpostavkom da tržišne cijene imaju blagu tendenciju porasta.6.01.800 7. dakle.450 4.800 1.2. što daje povoljniji financijski rezultat.800 3. saldo 8 9 c) metoda prosječnih ponderiranih cijena 01.01.6.2 (promet) 3.8 -6. metoda prosječnih ponderiranih cijena podjednako utječe na troškove.000 1.5 6. knjigov.650 23.01.000 br.000 br.550 Analit.01. Izdatnica 800 br. koja je vrlo vjerojatna za većinu zaliha.2.000 10.200 13. Obračun isprava o izlazu zaliha Nadne-vak Opis 1 2 ulaz 3 Količina u kg izlaz 4 stanje 5 Cijena kuna 6 duguje 7 Vrijednost kuna potraž.500 br.1 12. Izdatnica 3. pa je najprimjerenija i sa stajališta bilance i sa stajališta računa dobitka/gubitka. Početno stanje 03.500 3. zaliha P7 50 25 . a troškovi su terećeni po višim ili kasnijim ulaznim cijenama. primjenom LIFO metode vrijednost je zaliha iskazana po ranijim ili nižim cijenama.500 4. knjigov.000 6 -6 6. Analit. financijski rezultat i vrijednost zaliha. što daje nepovoljniji financijski rezultat.000 26. po posljednjim ulaznim cijenama. zaliha P7 49 4.200 19. Primka 2.

Analit. upisuju se podatci o knjigovodstvenim količinama i vrijednostima i izračunavaju količinske i vrijednosne razlike. Ako je riječ o ručnoj obradi tada se u analitičkome knjigovodstvu u popisne liste upisuju podatci o cijenama. zaliha P7 51 4.7. Popis zaliha Nakon završenog naturalnog popisa u analitičkome knjigovodstvu koje se vodi na računalu. zaliha P7 52 26 .4. podatci o stvarnome stanju iz popisnih se lista utipkavaju u bazu podataka da bi se potom otipkale konačne liste s podatcima o knjigovodstvenome stanju. Izvješća o zalihama Analitičko knjigovodstvo daje dvije vrste izvješća o zalihama: stanju zaliha na određeni dan i prometu zaliha u određenome razdoblju.8. obračunava se vrijednost stvarnoga stanja. Na kraju nakon što uprava i/ili nadzorno tijelo donesu odluku o načinu likvidiranja inventurnih razlika. Analit. u analitičkome se knjigovodstvu knjiže ispravci knjigovodstvenoga stanja. Obje vrste izvješća mogu sadržavati podatke o količinama i vrijednostima zaliha. Tek nakon ovoga knjigovodstveno je stanje zaliha točno i može biti valjana podloga za izvješćivanje. stvarnome stanju i inventurnim razlikama. knjigov. knjigov.

knjigovođa. ekonomist. od visokostručnih znanja do jednostavnih evidentičarskih poslova. Radna mjesta u knjigovodstvu zaliha Iz popisa zadaća.10.4. knjigov. zaliha P7 53 4. knjigov. samostalni knjigovođa. zaliha Gotovih proizvoda P7 Trgovačke robe 54 27 . pomoćni knjigovođa. poslova i kontrolnih postupaka možemo zaključiti da su za vođenje analitičkog knjigovodstva zaliha potrebni svi profili računovođa. Organizacijska struktura analitičkih knjigovodstava zaliha Financijsko računovodstvo Glavno knjigovodstvo Zajednički poslovi Dugotrajne imovine Zaliha Potraživanja obveza Troškova Analitička knjigovodstva Predmeta rada Analit. i to: voditelj. Analit.9.