You are on page 1of 84

KONSTITUISANJE VLASTI U BiH: NEKAKO S PROLJE]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ekskluzivno svjedo~anstvo

Naser Ori}
Srbijanski penzioner
Moji dani sa SLOBODANOM MILO[EVI]EM

OD GAZIMESTANA DO HAAGA

www.slobodna-bosna.ba

ZA SB GOVORI OLIVER STONE, RE@ISER-OSKAROVAC

Svijet }e se dugo oporavljati od gluposti Georgea Busha

SADR@AJ
12 DRUGO LICE SAD-a
Tajni svijet ameri~ke diplomacije
Objavljivanje oko 250.000 tajnih dokumenata Vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava na web stranici WIKILEAKS izazvalo je do sada nezapam}en svjetski politi~ko-diplomatski skandal; diljem svijeta svakodnevno pristi`u brojne reakcije i osude ovog ~ina kao izraz solidarnosti sa SAD-om, dok na WikiLeaksu najavljuju otkrivanje novih, jo{ kontroverznijih dokumenata, a za sve je “kriv” jedan ~ovjek: Australac JULIAN ASSANGE, trenutno najtra`enija osoba 34 na planeti

www.slobodna-bosna.ba ona zatvorena, u kojima je govorio o 60 BIOGRAFIJA KEITHA odgovornim za stradanja hrvatskih RICHARDSA “LIFE” zarobljenika So~ni memoari legendarnog rokera
Nekoliko sedmica nakon objavljivanja, biografija KEITHA RICHARDSA, gitariste ROLLING STONESA, postala je svjetski bestseler; u ovoj knjizi rokenrol ikona pi{e o djetinjstvu u sirotinjskom dijelu Londona, o sirenama zra~ne uzbune zbog kojih pretrne i danas na svaki sli~an zvuk, o {koli koju nije volio zbog siled`ija koje su ga svakodnevno tukle, o tome kako je pjevao pred kraljicom, o prvoj pjesmi koju je napisao pod prisilom, o autu punom njegove droge koji i danas krstari Amerikom, o stampedu obo`avateljki koje su ga umalo ubile, o Micku, o la`nim optu`bama da je ~okoladicu “Mars” koristio kao seksualno pomagalo...

EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
Ispovijest Nasera Ori}a
Javnost u Srbiji danima je u nevjerici i “stanju {oka“ nakon najave NASERA ORI]A, ratnog komandanta odbrane Srebrenice, da }e tra`iti od Srbije da mu pla}a penziju za godine u kojima je bio zaposlen u Specijalnoj jedinici MUP-a Srbije; dan nakon {to je srbijanski Penzijski fond saop}io da ne postoje nikakve smetnje da Ori} (sli~no kao ni biv{i hrvatski predsjednik STJEPAN MESI]) ostvari svoja penzijska prava u susjednoj dr`avi, Ori} je po prvi put novinarki “SB-a“ ispri~ao uzbudljivu pri~u o predratnom vremenu koje je proveo kao specijalac MUP-a Srbije, kada je u~estvovao u najopasnijim policijskim operacijama na Kosovu, hapsio Vuka Dra{kovi}a, osiguravao Slobodana Milo{evi}a na Gazimestanu, {titio njegovog sina Marka... i na kraju po preporuci svojih {efova policijsku karijeru neposredno pred rat bio prisiljen nastaviti u Bosni i Hercegovini

18 DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG“
Vlada FBiH naplatila 41,4 miliona dolara
Federalna Vlada dobila je dvogodi{nju pravno-politi~ku bitku s hajducima iz beogradskog SDPR-a oko naplate “ira~kog duga“: Slobodna Bosna otkriva kako je SDPR namjeravao prigrabiti bh. novac i otkriva kako se i za{to u spor umije{ao dr`avni vrh Srbije

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

28 OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a
Tajni organizator ratnih zlo~ina

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK

56 NO]NA MORA KAPITALIZMA
Hrvatsko tu`ila{tvo podi`e do sada najte`e optu`nice protiv ~elnog ~ovjeka KOS-a, generala Aleksandra Vasiljevi}a i njegovog pomo}nika Ljubi{e @ivanovi}a, koji su 1991. i 1992. organizovali logore u kojima je zarobljeno preko pet hiljada, a ubijeno, mu~eno i silovano stotine zarobljenih hrvatskih gra|ana; na{a novinarka napravila je uvid u sva Vasiljevi}eva svjedo~enja pred sudovima, pa ~ak i
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Filmovi koji (ni)su promijenili svijet
Na{a suradnica razgovarala je sa jednim od najve}ih filmskih re`isera dana{njice OLIVEROM STONEOM o strahotama kapitalizma, svjetskoj ekonomskoj krizi, u`asnim posljedicama osmogodi{nje vladavine Georgea W. Busha ne samo na SAD nego i na ~itav svijet, dakle temama o kojima govore dva posljednja filma kultnog ameri~kog re`isera, najnoviji ”Wall Streeat-2” i prethodni “W“

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
SKONTANI SUSRET

DUGOGODI[NJI PRIJATELJI IZ “@ITOKRA\E”

Radmanovi} i Kom{i} pomirili Dodika i Lagumd`iju
Nedavni susret lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije i lidera SNSD-a Milorada Dodika u Banjoj Luci, kako doznajemo, re`irali su ~lanovi Predsjedni{tva BIH @eljko Kom{i} i Neboj{a Radmanovi}. Osim u Sarajevu, Radmanovi} ima slu`benu kancelariju i u Banjoj Luci pa je u dogovoru s Kom{i}em, bez znanja Dodika, pozvao u goste ~elnike SDP-a, svog kolegu iz Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a i lidera SDP-a Zlatka Lagumd`iju. Nakon njihovog dolaska, Radmanovi} je na kafu u kancelariju pozvao i strana~kog {efa Milorada Dodika koji je, nakon skoro trogodi{nje ljutnje, progovorio s Lagumd`ijom i Kom{i}em. (M.A.)
Zlatko Lagumd`ija

Svetlanu Cecu Ražnatović će od zatvora spasiti njen najbliži prijatelj i zemljak Ivica Dačić
Vi{ednevne {pekulacije srbijanske {tampe da }e se najve}a folk diva i Arkanova udovica Svetlana Ceca Ra`natovi} vrlo brzo na}i iza brave zbog pronevjere nekoliko miliona eura, demantovala je zorno sama Ceca, i to odlaze}i na petnaestodnevnu turneju u Australiju. Pojedini mediji su tvrdili da }e najve}a srpska folk zvjezda pobje}i u Rusiju, gdje je ~eka pripremljen teren, te da su ~ak odabrane i {kole u koje }e njena djeca i}i. Me|utim, Ra`natovi}eva je na put oti{la bez djece, u pratnji dvoje najbli`ih prijatelja. Javnosti je, me|utim, ostalo nejasno zahvaljuju}i ~ijoj politi~koj za{titi optu`nica koja je napisana jo{ sredinom septembra protiv Ra`natovi}eve i dalje stoji u ladici Vi{eg tu`ila{tva u Beogradu i zbog ~ega je vi{i tu`ilac vi{estruko prekora~io rokove za postupanje po optu`nici. Svetlanu Ra`natovi} i njenu sestru Lidiju Veli~kovi}-Ocokojli} dr`ava tereti da su nezakonito prisvojile preko ~etiri miliona njema~kih maraka i oko 3,5 miliona ameri~kih dolara od prodaje fudbalera FK Obili} stranim klubovima. Njih dvije su, Ceca kao predsjednik kluba FK Obili} i Lidija kao sekretarica, novac od prodaje fudbalera zadr`avale na privatnim ra~unima umjesto da su ga prebacivale na ra~un FK Obili}a. Istraga protiv Svetlana Ra`natovi} trajala je sedam godina i vje{ta~enje je, prema tvrdnji upu}enih, bilo kompleksno i detaljno. “Posle smrti @eljka Ra`natovi}a, Ceca je dovela u klub kriminalce - Zemunce, Legiju i ostale. Dao sam policiji uredne dokaze gde su igra~i, u kojim klubovima biti{u, gde igraju u inostranstvu, preko kojih banaka je Ceca naplatila. Policija je to sve isproveravala i preko Interpola i sve je do{la do podataka. I zna se ta~no koliko Ceca, da je ona za 22-23 miliona maraka od igra~a prodatih kasirala i oko milion i ne{to dolara”, ovako je o Svetlani Ra`natovi} svjedo~io @arko Nikoli}, dugogodi{nji predsednik FK Obili}, koji je protiv nje jo{ prije 10 godina podnio

SE]A[ LI SE, LEPI GROME MOJ
Svetlana Ceca Ra`natovi} i Ivica Da~i}, dugogodi{nji zavi~ajni prijatelji

krivi~nu prijavu zbog nelegalne prodaje fudbalera. Me|utim, prema saznanjima na{eg lista, Svetlana Ra`natovi} u`iva sna`nu politi~ku za{titu vi{e strana~kih lidera koji su na vlasti u Srbiji, {to je klju~ni razlog za odugovla~enje ovog postupka. Da Cecu {tite visoki srbijanski zvani~nici, dokazuje i podatak da joj nisu oduzete putne isprave i pored toga {to je pod istragom. Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da Ceca u`iva za{titu ministra unutra{njih poslova Ivice Da~i}a. Ra`natovi}evu i Da~i}a, pored dugogodi{njeg prijateljstva, ve`e i zajedni~ki zavi~aj. Oboje su, naime, ro|eni u selu @itora|e koje Beogra|ani nakon afere “Ceca” u `argonu nazivaju “@itokra|e”. Pored toga, poznato je da Ra`natovi}eva ve} godinama finansira Da~i}evu Socijalisti~ku partiju Srbije. Svetlana Ra`natovi} je prije odlaska na turneju po Australiji medijski obilje`ila do~ek nove 2011. godine, i to u Jagodini u dru{tvu svog velikog prijatelja Ivice Da~i}a. Snimanje novogodi{njeg programa na televiziji Palma plus, ~iji je vlasnik gradona~elnik Jagodine Dragan Markovi} Palma, Cecin veliki prijatelj, trajalo je ~ak devet sati. Ceca je tokom snimanja novogodi{njeg programa Da~i}u pjevala svoju popularnu pjemu Lepi grome moj. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

ATAK NA POVRATAK

NOVI PARLAMENT BiH Nove nade, stare snage
Parlamentarci pola`u sve~anu zakletvu

KUNEMO SE...

Sudbinu hrvatskih povratnika u Tesli}u i dalje kroji dvojac ^uturaMasatovi}
Hrvatski povratnici na podru~je op}ine Tesli}, koji ve} godinama ~ekaju prijeko potrebnu pomo} za obnovu poru{enih ku}a, nikako nemaju sre}e kada je posrijedi izbor njihovog predstavnika u Komisiji za odabir korisnika projekata povratka i rekonstrukcije. Nakon {to je o sudbini Hrvata-povratnika godinama odlu~ivao korumpirani lokalni HDZ-ovac Marijan ^utura, {ef Ureda za obnovu pri op}inskoj administraciji u Tesli}u, za ~ijeg su mandata po~injene brojne malverzacije pri dodjeli sredstava za obnovu ku}a, za novog je hrvatskog ~lana Komisije odskora imenovan Anto Tabak. No, kako Tabak ve} dvadeset godina `ivi i radi u hrvatskom gradi}u Zaboku i u rodni kraj dolazi samo povremeno, jasno je da }e o raspodjeli pomo}i i dalje odlu~ivati dvojac Marijan ^utura i [tefo Masatovi}. ^utura i Masatovi} su, ina~e, me|u rijetkim Hrvatima u Tesli}u koji su posljednjih godina rije{ili sve svoje `ivotne i stambene probleme, budu}i da su nakon rata donatorskim sredstvima izgradili ne po jednu, nego po nekoliko ku}a. (S.M.)

PARLAMENTARNA MANJINA
Fahrudin Radon~i}

@eljko Kom{i}, Bakir Izetbegovi}, Valentin Inzko i biv{a parlamentarka, sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Paravli}

POGLED IZ PRVOG REDA

KULOARSKE KOALICIJE
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

Zlatko Lagumd`ija i Bakir Izetbegovi}

[efik D`aferovi}, Slavko Jovi~i} i Drago Kalabi}

JO[ ^ETIRI GODINE ZAJEDNO

Marijan ^utura

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GDJE JE NESTAO ^OVJEK (“Goran Bare i Pla}enici“ u pjesmi “Put ka sre}i“)
Pi{e: SENAD AVDI]

Pregovarao je Lagumdžija sa svima o “programskoj koaliciji“, ali nije uspio osigurati ni matematičku (možda čak ni algebarsku, aritmetičku...) računicu. Predsjednik RS-a ga je na pregovorima u Banjoj Luci elegantno ponizio, primio ga više protokolarno nego radno. Već ranije je to učinio Božo Ljubić iz HDZ-a 1990 kada je nakon “produktivnih i više nego korisnih“ razgovora sa čelnicima SDP-a odmah otrčao u Mostar

N

epuna su dva mjeseca pro{la od oktobarskih sveop}ih izbora a ni na jednoj razini vlast ne samo da nije konstituirana, nego se uop}e ne nazire strana~ko-politi~ka fizionomija budu}e vlasti. Naravno sa izuzetkom Republike Srpske gdje se Milorad Dodik {eretski poigrava s koalicionim partnerima; mo`e mu se, ni{ta ga ne ko{ta, te Zapadnohercegova~ke `upanije, gdje se ^ovi}eva Hrvatska demokratska zajednica, kao apsolutni pobjednik, mo`e pona{ati komotno i bezbri`no. Groteskna je, gotovo {izofrena situacija zabilje`ena na konstituiraju}oj sjednici Skup{tine ove @upanije: HDZova parlamentarna ve}ina na{alila se s klubovima zastupnika Srba i Bo{njaka u Skup{tini. Klub srpskih zastupnika iznosi komada jedan, koliko broji i bo{nja~ki zastupni~ki klub. Oba kluba su iz iste politi~ke grupacije,

zasjedanja izvje{tava poslanik i pretendent na mjesto predsjednika Kluba bo{nja~kih zastupnika u Kantonu Sarajevo, SDA-ovac Elmedin Konakovi}. Njegove kolege parlamentarci su sa dosta razloga rezervirani: Konakovi} se nije proslavio ni u jednoj dosada{njoj klub-garnituri u kojoj je nastupao, recimo u Ko{arka{kom klubu Bosna, pa je te{ko vjerovati da }e bljesnuti ba{ i upravo u klubu bo{nja~kih zastupnika u Kantonalnoj skup{tini.

D

r`imo se i dalje kantonalne razine vlasti i nemogu}nosti njenog uspostavljanja, mimo matemati~ke logike i robno-nov~ane ekonomije, nakon oktobarskih izbora. Problematizirajmo slu~aj Tuzlanskog kantona. Pobjedni~kom SDP-u u tom kan-

SDP BIH se hitno mora povu}i iz pregovora o konstituiranju fed
Lijanovi}eve Stranke za boljitak. Ta ustavno-proceduralna ~arlama, neslaganje oko toga mo`e li jedan ~ovjek, Srbin i Bo{njak, pri tom Hercegovac, sebe nazvati “klubom“, (a da pri tom nije rije~ o Zdravku Mami}u i Dinamu) odgodila je konstituiranje organa zakonodavne vlasti u Zapadnohercegova~koj guberniji, to jest `upaniji. Sarajevskom kantonu problemi su, naoko, potpuno druga~ije naravi - budu}i da je rije~ o multietni~koj sredini, u kojoj se srpski i hrvatski klubovi ([iroki, Borac...) osje}aju kao na doma}em terenu, klubovi srpskih i hrvatskih zastupnika, sa pripadaju}im liderima, formirani su glatko. Hrvatski klub, sastavljen od ~ak dvojice zastupnika (Ivan Brigi} i Ivica [ari}), uz ~a{icu razI govora izabrao je predsjednika, Brigi}a, srpski klub (nagurali su ~ak do pet zastupnika!) tako|er se nije puno mu~io oko svojeg {efa, odnosno {efice, profesorice Mirjane Mali}. Ovdje kod nas, u Sarajevu, bo{nja~ki klubovi su u krizi: po~ev{i od Fudbalskog kluba Sarajevo zaklju~no sa Klubom bo{nja~kih zastupnika u Kantonalnoj skup{tini. O tome nas ve} u dva serijala skup{tinskog
6

U

tonu bolje no` pod vrat staviti nego ih prisiliti “odozgor“, iz sarajevskog Politbiroa te stranke, da u|u u koaliciju i formiraju parlamentarnu ve}inu sa Strankom demokratske akcije. Potpuno razumljivo: tuzlanski kantonalni ogranak SDA je odvratna mje{avina klerikalnog i kriminalnog totalitarizma, Radon~i}evi borci “protiv bezna|a“ mila su majka u pore|enju sa ruralnom SDAovom kriminalno-talibanskom “vizijom“ . Socijaldemokratska partija BiH je u skoro istom omjeru, koeficijentu, kao i u Tuzlanskom, trijumfirala i u Unsko-sanskom kantonu. Strpljivo je ta stranka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine tra`ila i gradila lidera, i uspjela ga i na}i i “istesati“: gradona~elnik Biha}a Hamdija Lipova~a je uspio premostiti granice op}ine, zagrabiti podosta glasa~kog tijela u Cazinu, Bu`imu, Bosanskoj Krupi, Klju~u..., ali opet nedovoljno da SDP formira vlast bez kurvanja (koaliranja) s jednom od dvije frakcije SDA, mo`da sa Babinom Demokratskom narodnom zajednicom, pa ~ak, ako zagusti, mo`e se na}i “razuman“ dogovor i sa Sadikom Bahti}em, Robocopom rahmetli Stranke za BiH... Kakva li tek drama predstoji u uspostavi vlasti u preostalim kantonima/ `upanijama, Desetom, HercegSLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

BILO BI ^ASNO @IVJETI U OPOZICIJI
Neproduktivni razgovori o koaliranju s prirodnim, nacionalisti~kim neprijateljima mogu samo dodatno uru{iti vjerodostojnost SDP-a BiH i njegovog lidera Zlatka Lagumd`ije

bosanskom, gdje su se i Srbi-povratnici malo “pohasili“, pa tra`e ustavom zagarantirana prava i ovlasti, Srednjobosanskom, gdje pobjedni~ke hrvatske stranke strahuju da }e biti majorizirane od crveno-zelene-mesnoprera|iva~ke koalicije (SDA-SDP-NS Radom za boljitak), Zeni~ko-dobojskom... Izgleda da je jedino u Bosanskopodrinjskom kantonu postizborna vlast bistra i ~ista - za pedesetak hiljada tamo{njih bira~a pot-

larno nego radno. Ve} ranije je to u~inio Bo`o Ljubi} iz HDZ-a 1990 kada je nakon “produktivnih i vi{e nego korisnih“ razgovora sa ~elnicima SDP-a odmah otr~ao u Mostar potpisati “povijesnu koaliciju“ sa vje~itim rivalom D raganom ^ovi}em. Nacionalnom strana~kom jatu, opet neposredno nakon “vrlo korisnih razgovora“ sa ~elni{tvom SDP-a, odlepr{ao je doma u Ljubu{ki i lider Hrvatske stranke prava Zvonko Juri{i} (gdje li

eralne i dr`avne vlasti - s njima niko ne `eli dijeliti vlast osim Tihi}a i SDA!
puno je svejedno ko }e vladati, oni su svoju sudbinu odavno pustili niz mutnu i studenu Drinu... asno mi je da je ~itaocima zamorno, a i meni je, ne pomako se s ovog mjesta (to je bila zakletva biv{ih komunisti~kih do`ivotnih vladara!), baktanje sa kantonalnim/`upanijskim, provincijskim birokratskim “marginalijama“, ali od ishoda lokalnih koalicija ovisit }e sastav Doma naroda Federacije BiH, a taj Dom predla`e predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, a oni biraju budu}eg federalnog premijera koji }e (uz koalicijsko neprotivljenje) birati ministre... Ne bih bio u ko`i predsjednika SDP-a BiH Z latka Lagumd`ija ~ija je stranka, eto, pobjedni~ka, a sve {to je do sada “opredme}eno“ u tom trijumfu jeste (re)izbor @eljka Kom{i}a za ~lana Predsjedni{tva BiH. Lagumd`ijina opsesivna `elja/pohlepa za vla{}u je i razumljiva i legitimna - tu su vrlo dobri izborni rezultati njegove stranke, osvojilo se skoro 16-17 posto bira~kog tijela. Pregovarao je Lagumd`ija sa svima o “programskoj koaliciji“, ali nije uspio osigurati ni matemati~ku (mo`da ~ak ni algebarsku, aritmeti~ku...) ra~unicu. Predsjednik Republike Srpske ga je na pregovorima u Banjoj Luci, ~ak i za Dodikove sirove metode i standarde, elegantno ponizio, primio ga vi{e protoko2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

mu nestade onaj drugi ispravni prava{ iz imena stranke, Anto \api}?)

J

L

agumd`iji je kao jedini pouzdan, vjerodostojan partner, politi~ar od rije~i ostao Sulejman Tihi}. Sve {to su se njih dvojica dogovorili Tihi} je poku{ao provesti, ali bezuspje{no. Tihi} nije toliko pravno i politi~ki kratkovid da ne prepozna kako se vlast ni u Federaciji BiH ni na nivou kantona, a pogotovo na razini dr`ave, naprosto ne mo`e, niti smije formirati bez stranaka koje su demokratski izabrali Hrvati! To je nedopustivo u bilo kakvom demokratski postavljenom dru{tvu, i to bi bilo nasilje nad voljom naroda, odnosno gra|ana. “Za ~ovjeka“ - tako je glasila predizborno-promid`bena krilatica Socijaldemokratske partije BiH. Zbog i radi ~ovjeka, gra|anina, SDP BIH se hitno mora povu}i iz pregovora o formiranju vlasti barem na entitetskoj i dr`avnoj razini. Niko ozbiljan u politi~kom miljeu BiH (osim Tihi}a, ali to je, na`alost, nedovoljno) ne `eli s njima formirati vlast. Jeste da je ta ~injenica zabrinjavaju}a, ali to ne umanjuje njenu ta~nost. [ta fali SDP-u da ostane u opoziciji? Ni{ta. Osim ako to nije stranka za samo jednog ~ovjeka, Lagumd`iju, koji je ove sedmice upravo po~eo tro{iti svoj {esti mandat u Parlamentu BiH!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 25. NOVEMBAR
Danas jedan dosta pametan i knji{ki ~ovjek i kolumnista proslavljao u dru{tvu prekaljenih antifa{ista ZAVNOBiH-a pa napustio dru{tvo uz obrazlo`enje da hitno morao na skup PIO BiH. Naleti na mene, a nije morao. Do{lo mi da mu~nu situaciju premostim Lo{inim i Halidovim megahitom: “Malo je, malo Dana“... oporu ispovijest jednog ~ovjeka iz te “kategorije“. Znam, jarane, mnogo vam je te`e nego fo~anskim kriminalcima sa obje strane entitetske crte - “povratnicima u djelu“! da malo pro{aram kanale i pogledam sebe na OBN-u: nema teorije. Sve }e se jednog dana zaboraviti, ali ve~era{nja utakmica, preciznije, ~arobna predstava Guardiolinih ma|ioni~ara je neprolazna historijska ~injenica, prekretnica u razumijevanju sporta, ali i mnogo ~ega drugog, manje bitnog. Najlucidnije je to definirao [VABO OSIM: “Trijumf Barcelone nad Realom dokaz je da se nijedna destrukcija, pa ni Mourinhova destrukcija fudbalske igre, dugoro~no ne isplati, te da }e biti ka`njena.“ Ujutro sam pogledao “Iskorak“ na OBN-u i nisam nezadovoljan...

NEDJELJA, 28. NOVEMBAR
D`aba sve, morao sam usred finala teniskog Mastersa u Londonu malo zraknu-

PETAK, 26. NOVEMBAR
U dnevnicima zlo~inca RATKA MLADI]A, onom ogromnom dijelu koji nismo objavili (a objavit }emo uskoro u zasebnoj knjizi) pi{e kako su “Muslimani u Sarajevu odsekli glavu proslavljenom ko{arka{u RATKU RADOVANOVI]U“.

UTORAK, 30. NOVEMBAR
[ta je, zapravo, prava slika dana{nje Bosne i Hercegovine? [ta su ilustracije na{eg stanja i perspektiva? Pregovori politi~kih stranaka? Konstituisanje razli~itih zakonodavnih tijela, od kantona, preko entiteta? Ukidanje viznog re`ima? Pla{im se, ni{ta od svega pobrojanog. Slika i prilika, ilustracija op}esocijalnog i pojedina~nog uru{avanja u kojem se ovo dru{tvo

ti na Farmu da vidim ho}e li ve~eras potjerati napolje EKREMA JEVRI]A koji je uz MI]U VUKA[INOVI]A jedina autenti~na zvijezda svih balkanskih reality bezvezarija. Ho}e li ga ko{tati pijana udvaranja srbijanskoj silikonskoj radodajki Vendi? Ostao Ekrem, ostala Vendi i gotovo sam siguran u kraj ove seoske idile. Ekrem bi to ovako sro~io: “Vendi, vidi, vici do|oh, vi|eh, poble|eh!“ ^udna neka zvjerka taj Ra{o Radovanovi} - i tako obezglavljen godinama je najuspje{niji ko{arka{ki menad`er u regiji, direktor srbijanske fabrike za proizvodnju vrhunskih ko{arka{a, FMP-a iz @eleznika. Ve} vi|eno: ima jedan takav lik kod ruskog pisca Daniila Harmsa u Nulama i ni{ticama, ~ovjek koji nema ni glave, ni trupa, ni nogu, zapravo nema ni~ega, pa se ruski avangardni klasik (u prevodu Dubravke Ugre{i}) pita: “Ne znam za{to uop}e pisati o takvom ~ovjeku?“ Koliko je meni poznato, najve}i “zlo~in“ Ratko Radovanovi} je u Sarajevu do`ivio odmah nakon {to je mlad, naivan, nesna|en, stigao iz hercegova~kih vrleti u neponovljivu KK “Bosnu“, ali i ludisti~ko okru`enje koje se oko “Bosne“ vrtilo. Tada su naivnog i pogubljenog Ra{u mangupi okupljeni oko pokojnog Davora Pjeva~a upozoravali da kad krene u “Skenderiju“ slu~ajno ne bi nagazio na tramvajske {ine jer }e ga “opaliti struja“. Pa je on mjesecima u krupnim skokovima preskakao {ine gdje bi mu se god isprije~ile na putu do golemog uspjeha...

PONEDJELJAK, 29. NOVEMBAR
Upozoravao sam u ~etvrtak vlasnika televizije OBN IVANA ]ALETU i vonalazi je mutevelija, lokalni biznismen, dakle mo}nik, iz travni~ke vukojebine koji je u d`amiji silovao “blago retardiranu“ djevojku a ova ubila ne`eljeno dijete za~eto tokom tog monstruoznog ~ina; na{a mjera je majka petoro djece iz Had`i}a koja je {esto dijete odlu~ila roditi u “vlastitoj re`iji“, nakon ~ega su umrli i ona i dijete; lice dana{nje BiH je kreten koji je kombijem pokosio ~etu |aka-pje{aka pored ^apljine, pa umjesto da dje~icu preveze do bolnice, hladno pobjegao sa lica mjesta... diteljicu MARINU PELEMI[ nakon snimanja emisije Iskorak da je termin emisije (ponedjeljak u 22.00) krajnje problemati~an. U isto vrijeme se, naime, odvija najve}i nogometni blagdan na planeti, klasi~ni spektakl, obra~un Barcelone i Reala. “No sikiriki, nijedna televizija to ne}e prenositi“, uvjeravao me ]aleta. Dobro, ve~eras u masovnom prijateljskom ku}nom okru`enju gledam “El Clasico“, nelagodno mi ljudima predlo`iti

SRIJEDA, 1. DECEMBAR
Stru~njaci ameri~ke svemirske istra`iva~ke firme NASA nagovje{tavaju da }e u svom sjedi{tu u Washingtonu sutra predo~iti dokaze o postojanju `ivota na Saturnu. Dodu{e, mogu samo potvrditi ono {to ve} odavno tvrdi marokanski iscjelitelj Torabi koji od kolega sa Saturna, ali i jo{ nekih planeta svakodnevno dobiva energetske zalihe. Izgleda kako u cijelom svemiru jedino u Bosni i Hercegovini nema `ivota...
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SUBOTA, 27. NOVEMBAR
“Te{ko je danas povratnicima u Fo~u“, ~itam danas u jednim dnevnim novinama
8

MINI MARKET
NATJE^AJ ZA DVOJE

ZLATKO GLATKO

Otvoren interni natje~aj SDP-a za dva dr`avna ministarstva
U pregovorima o raspodjeli funkcija na dr`avnoj razini predstavnici SDP-a }e, osim predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, tra`iti da kadrovi te stranke preuzmu ~elne pozicije u jo{ najmanje dva ministarstva. I dok je lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija za sebe ve} “rezervirao“ mjesto predsjedavaju}eg Vije}a ministara, u vrhu prioriteta njegovih strana~kih kolega nalaze se i dr`avno Ministarstvo komunikacija i prometa, te Ministarstvo civilnih poslova. Navodno je najozbiljniji kandidat za novog ministra civilnih poslova dosada{nji agilni SDP-ov zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH i potpredsjednik te stranke Denis Be}irovi} iz Tuzle, dok je za Ministarstvo komunikacija i prometa jo{ uvijek otvoren interni SDP-ov natje~aj. (S.M.)

Zlatko Miletić izabran jednoglasno za sekretara SEPC-a
Zlatko Mileti}, jo{ uvijek aktuelni direktor Uprave policije Federacije BiH (uskoro }e ga na toj du`nosti zamijeniti Dragan Luka~), po~etkom nedjelje izabran je za generalnog sekretara SEPC-e, policijske asocijacije koja okuplja ministre i direktore policija zemalja Jugoisto~ne Evrope. Na sastanku odr`anom u Ohridu Mileti} je na ovu du`nost izabran jednoglasno. SEPC je formalno nevladina organizacija formirana sa ciljem zajedni~ke borbe i koordinacije policija iz regije protiv organiziranog kriminala u Jugoisto~noj Evropi. Koliki zna~aj SEPC-i pridaju evropski bezbjednosni krugovi, svjedo~i i zahtjev policija Italije i Austrije za u~lanjenje u ovu organizaciju. O ulozi i zna~aju SEPCa, koji se neformalno naziva i “Balkanski INTERPOL“, govori i ~injenica da }e na narednom zasjedanju vrha INTERPOL-a koja }e se od 14. do 16. decembra odr`ati u Lyonu, posve}enom borbi protiv organiziranog kriminala u Evropi, uvodno izlaganje, uz generalnog direktora INTERPOLa Ronalda K. Noblea, podnijeti i Zlatko Mileti}, generalni sekretar SEPC-e.
Zlatko Mileti}

U kratkom razgovoru za “SB“ Zlatko Mileti} je iz Ohrida kazao: “Moj izbor, pri tom jednoglasan, na ovako visoku i va`nu policijsku du`nost jeste i priznanje policijskim strukturama u na{oj zemlji, posebno u Federaciji BiH za sve {to smo uradili proteklih godina u suprotstavljanju regionalnim kriminalnim tokovima“. Kako saznajemo, sjedi{te SEPC-a }e se uskoro iz Sofije preseliti u Sarajevo i nalazit }e se u zgradi FMUP-a. (S. A.)

KRITIKA NE^ISTOG UMA

Čelnici UMI-ja istjerali novinare sa sjednice
U utorak, 30. novembra, u Media centru ponovo je zasjedala Skup{tina Udru`enja medijske industrije (UMI). Pod predsjedavanjem uhodanog dvojca, predsjednika Adnana Bilala (RTVFBiH) i njegovog zamjenika Senada Zaimovi}a (Fabrika), i prije nego {to je zvani~no zapo~ela Skup{tina je, protivno Zakonu o udru`enjima i fondacijama i protivno odredbama Statuta UMI-ja, donijela odluku o isklju~enju javnosti. Dakle, novinarima pisanih i elektronskih medija ponovo nije bilo dopu{teno da prisustvuju njenom radu. Tek nakon isklju~enja javnosti, u drugoj prostoriji pod predsjedavanjem Adnana Bilala otvoren je rad Skup{tine, usvojen zapisnik sa prethodne Skup{tine i dnevni red. Ovakvim pona{anjem ne samo da je prekr{en Zakon i Statut UMI-ja, nego su ~lanovi ovog udru`enja jasno pokazali kakav je njihov stav o transparentnosti rada UMI-ja. Iako je sjednica UMI-ja bila zatvorena za javnost, doznali smo da je marketin{ka mafija pretrpjela ozbiljan poraz: privatna agencija MARECO uskoro }e biti podvrgnuta reviziji zbog osnovane sumnje da je rezultate mjerenja televizijske gledanosti {timala u skladu sa zahtjevima vode}ih marketin{kih agencija. (M. F.)
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

Denis Be}irovi}

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
NE DAJ SE, SRCE

Treba li novi predsjedavajući Vijeća ministara biti Hrvat?
MIRSAD KEBO
Potpredsjednik FBiH

MARTIN RAGU@
Potpredsjednik HDZ-a 1990

MAJDA BEHREMSTOJANOV
Glasnogovornica CCI-ja

DA/NE
To pravilo nikad nije ustanovljeno bilo kojim zakonom ili ustavom. Da li treba da bude Hrvat, mo`e da bude stvar politi~ke procjene. Su{tinsko pitanje je da partija koja je osvojila najvi{e glasova treba da da svog kandidata, ali i da snosi odgovornost za svoju odluku.

Sr~ani razgovor utemeljitelja Radon~i}a i kardiohirurga Kacile
Mirsadu Kacili, (ne)formalnom {efu sarajevskog Centra za srce, koji tvrdi da je politi~ki neaktivan i koji se isklju~ivo profesionalno, dakle kao ljekar, bavi uspje{nim politi~arima i njihovim familijama, o~igledno ne smeta dru{tvo politi~ara. Naime, dr. Kacila u utorak, 30. novembra, u rotiraju}em restoranu Radon Plaze vi|en je u dru{tvu Fahrudina Radon~i}a u vrijeme kada je, valjda, trebao biti na svom radnom mjestu u Klini~kom centru. O ~emu su razgovarali - o zdravstvenom stanju Radon~i}a koji se navodno `ali na izvjesne sr~ane tegobe, o otvaranju prve hibridne operacione sala na Balkanu, ili pak o politi~kom (su)mraku pozicije i opozicije nakon op}ih izbora, ostalo je nepoznato. I neva`no. (M. F.)
Mirsad Kacila i Fahrudin Radon~i}

DA
Mislim da bi u jednoj zemlji kao {to je Bosna i Hercegovina bila dobra poruka i na simboli~koj razini da se svake ~etiri godine na isteku mandata na toj najvi{oj razini izvr{ne vlasti rotiraju predstavnici svih konstitutivnih naroda.

NE/DA
Ta pozicija nije mjesto na kojem se {tite nacionalni interesi trenutno. Ne postoji nikakva pravna obaveza da predsjedavaju}i bude iz reda bilo kojeg naroda. S druge strane, jako je bitno ko }e do}i na tu poziciju. Ona sa sobom nosi veliku odgovornost pa je treba preuzeti neko koga su izborni rezultati najvi{e obavezali.

DRAGAN VRANKI]
Ministar finansija i trezora BiH

MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik SDU-a

DA
Bosna i Hercegovina je sa~injena od tri konstitutivna naroda koji se me|usobno moraju uva`avati i po{tivati nepisano pravilo da se vr{i rotacija na mjestu predsjedavaju}eg a na to mjesto je do{ao red na Hrvata.

DA
Treba, s obzirom da su prethodna dva predsjedavaju}i Vije}a ministara bili iz reda Bo{njaka i reda srpskog naroda. Ukoliko `elimo zaista da se hrvatski narod osje}a ravnopravnim, mislim da bi u ovom trenutku trebalo dati prostora da predsjedavaju}i Vije}a ministara bude iz reda hrvatskog naroda.

BESIMA BORI]
^lan Predsjedni{tva SDP-a

NE
Novi predsjedavaju}i treba da bude iz reda SDP-a. SDP je kandidirao Zlatka Lagumd`iju i ja smatram da to treba da se ispo{tuje.

SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

11

DRUGO LICE SAD-a
Foto: REUTERS

Objavljivanje oko 250.000 tajnih dokumenata Vlade Sjedinjenih Američkih Država na web stranici WIKILEAKS izazvalo je do sada nezapamćen svjetski političko-diplomatski skandal; diljem svijeta svakodnevno pristižu brojne reakcije i osude ovog čina kao izraz solidarnosti sa SAD-om, dok na WikiLeaksu najavljuju otkrivanje novih, još kontroverznijih dokumenata, a za sve je “kriv” jedan čovjek: Australac JULIAN ASSANGE, trenutno najtraženija osoba na planeti

WIKILEAKS
RAZOTKRIVANJE DR@AVNIH TAJNI I LOV NA ASSANGEOVU GLAVU
12
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TAJNI SVIJET AMERI^KE DIPLOMACIJE

DVA OKA U GLAVI
Dimitrij Medvedev i Vladimir Putin dobili su nadimke “Robin i Batman” u otkrivenim ameri~kim diplomatskim depe{ama

Julian Assange, osniva~ Wikileaksa Julian Assange, osniva~ Wikileaksa ii kompjuterski haker koji je nekoliko kompjuterski haker koji je nekoliko puta hap{en ii optu`ivan za upade u puta hap{en optu`ivan za upade u sisteme razli~itih kompanija, sisteme razli~itih kompanija, trenutno je u bjekstvu trenutno je u bjekstvu

NOVINAR, IZDAVA^, IZUMITELJ

Pi{u: DANKA SAVI] I MAJA RADEVI]

ikada se do sada u svijetu nije dogodilo da iz arhiva jedne dr`ave, a potovo iz arhive jedne svjetske sile, “nestane” ~ak ~etvrt miliona dokumenata te da potom osvanu na internetu i naslovnicama novina (kao {to su New York Times, Spiegel, Le Mond, El Pais i Guardian) sve dok web stranica WikiLeaks u pro{lu nedjelju nije po~ela objavljivati ogromne koli~ine dokumenata, uglavnom bilje{ki koje su iz 274 ameri~kih ambasada i misija iz cijelog svijeta stizale u Washington. Posljedicama koje je time izazvala u ameri~koj, ali i svjetskoj diplomaciji, posljednjih se dana bavi ~itava planeta. Op}e je uvjerenje da, nakon ovog slu~aja, nijedan diplomata na svijetu vi{e ne mo`e biti siguran da se sadr`aj njegovih povjerljivih razgovora, zabilje{ke ili izvje{taji ne}e pojaviti u javnosti. U diplomatskoj praksi se takvi dokumenti “otkrivaju” nekoliko decenija nakon njihovog nastanka, a u ovom slu~aju, nakon prvog {oka, novi “udarci” tek treba2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

N

ju uslijediti: objavljivanje depe{a koje kompromitiraju Washington }e trajati i narednih sedmica, ili ~ak mo`da i mjeseci.

TE[KE OPTU@BE
Ovako o~it dokaz da SAD nisu u vrijeme najbr`eg razvoja digitalne tehnologije u stanju sa~uvati tajnost podataka zapanjio je svijet. Informacije koje govore o tome da su ameri~ki diplomati iz State Departmenta dobili naredbu da {pijuniraju druge diplomate i politi~are, saznaju brojeve njihovih

biometrijskih paso{a, pa ~ak i kreditnih kartica, vjerovatno su najte`e optu`be na ra~un ameri~ke diplomacije koje su se do sada mogle na}i na WikiLeaksu. Kako je navedeno na ovoj stranici, najve}i dio od objavljenih 251.287 dokumenata (dokumenti, ina~e datiraju od 28. decembra 1966. do 28. februara ove godine) sadr`i tajnu korespodenciju izme|u 274 ameri~ke ambasade {irom svijeta sa State Departmentom. ^ak 15.652 spomenuta dokumenta nosi oznaku “tajno”. Depe{e koje je pribavio WikiLeaks,
13

DRUGO LICE SAD-a
kako je to napisao The New York Times, osvijetlile su tajne diplomatske kanale, a “~etvrt miliona povjerljivih diplomatskih telegrama daje uvid bez presedana u doga|anja koja se odvijaju u ambasadama {irom svijeta, beskompromisno iskrena stajali{ta o stranim ~elnicima i otvorene procjene nuklearnih i teroristi~kih prijetnji”. Detalji koji kompromitiraju ameri~ku diplomaciju odnose se i na uvredljive opise dr`avnika (njema~ka kancelarka Angela Merkel kao “teflonka”), ocjene tipa da je “Berlusconi Putinov glasnogovornik u EU”, da su Medvedev i Putin kao “Robin i Batman” ili da se libijski vo|a Gadafi ne odvaja od ukrajinske medicinske sestre koja je “prava senzualna plavu{a”.

EVROPSKI DR@AVNICI U O^IMA AMERI^KIH DIPLOMATA
Njema~ka kancelarka Angela Merkel opisana je kao “teflonka” zbog na~ina na koji poku{ava rije{iti probleme, Silvio Berlusconi kao Putinov glasnogovornik u EU

NAJTRA@ENIJI ^OVJEK NA PLANETI
Julian Assange, osniva~ WikiLeaksa, u ovom trenutku je najtra`eniji ~ovjek na planeti. Prvog decembra Interpol je za njim objavio “crvenu potjernicu“, a na temelju naloga za hap{enje koji je protiv Assangea izdat u [vedskoj pod sumnjom da je po~inio silovanje i seksualno uznemiravanje. Genijalne ideje su u pravilu vrlo jednostavne: jo{ od Watergate afere po~etkom 70ih godina, koja je izazvala jedan od najve}ih skandala u povijesti ameri~ke politike i rezultirala ostavkom predsjednika Richarda Nixona 1974., takozvani “zvi`da~i“ — insajderi koji javnosti otkrivaju najstro`ije ~uvane politi~ke, vojne i diplomatske tajne — kreirali su druga~iju sliku svjetske politike i diplomatije nerijetko pra}enu ucjenama, naru~enim ubistvima i zamr{enim {pijunskim aferama nalik na one iz holivudskih filmova. Prije ~etiri godine, tada 35-godi{nji Australac Assange, kompjuterski haker koji je nekoliko puta hap{en i optu`ivan za upade u sisteme razli~itih kompanija, me|u ostalima i onaj kanadske telekomunikacijske kompanije Nortel 1991. (Assange je 1992. priznao krivnju po optu`nici za 24 hakerska napada, ali je pu{ten na uslovnu slobodu, uz minimalnu globu, op.a.), do{ao je na ideju o osnivanju web stranice WikiLeaks — mjesta na kojem }e “zvi`da~i“ mo}i da {alju, te uz Assangeovu i pomo} njegovih saradnika objavljuju tajne dokumente (do sada se to uglavnom odnosilo na Vladu SAD-a) — uz minimalan rizik po vlastitu sigurnost i eventualno otkrivanje identiteta. Julian Assange najavio je WikiLeaks kao prostor otvorene borbe protiv cenzure. “Ja sam novinar, izdava~ i izumitelj. Poku{ao sam izumiti sistem koji rje{ava problem cenzure medija i cenzuriranja zvi`da~a {irom svijeta“, objasnio je Assange. Bijes ameri~ke Vlade Assange je navukao na sebe u junu ove godine, kada je
14

NALIČJE AMERIČKE DIPLOMACIJE: Kako je navedeno na ovoj stranici, najveći dio od objavljenih 251.287 dokumenata (dokumenti, inače datiraju od 28. decembra 1966. do 28. februara ove godine) sadrži tajnu korespodenciju između 274 američke ambasade širom svijeta sa State Departmentom

na WikiLeaksu objavljeno 77.000 dokumenata koji se ve}inom odnose na rat u Afganistanu. Bili su to uglavnom vojni i terenski izvje{taji datirani izme|u 2004. i 2009. godine. Iz Pentagona su o{tro reagovali, navode}i kako objavljivanje dokumenata dovodi ameri~ke vojnike u opasnost. Julian Assange ve} je tada nezvani~no progla{en neprijateljem ameri~ke Vlade i u strahu za vlastiti `ivot, koji mnogi karakteri{u kao “paranoju“, po~eo se seliti iz dr`ave u dr`avu, navodno se nigdje ne zadr`avaju}i du`e od par dana. Svjetski mediji kreirali su romantiziranu sliku o `ivotu “hakerskog Robina Hooda“, kako nazivaju Assangea. Pri~a o njegovom djetinjstvu i burnoj mladosti roditeljima koji su bili ~lanovi putuju}e pozori{ne trupe, o~uhu muzi~aru koji je bio ~lan New Age sekte, ~estim selidbama i djevojci koja ga je napustila, odvode}i sa sobom i njihovog sina jer joj je, navodno, dozlogrdio Julianov hakerski `ivot i stalne

Dr`avna tajnica Hillary Clinton ii ameri~ki Dr`avna tajnica Hillary Clinton ameri~ki predsjednik Barack Obama o{tro su predsjednik Barack Obama o{tro su osudili objavljivanje diplomatskih osudili objavljivanje diplomatskih depe{a na Wikileaksu depe{a na Wikileaksu

UDAR NA AMERI^KE, ALI I UDAR NA AMERI^KE, ALI I GLOBALNE INTERESE GLOBALNE INTERESE

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TAJNI SVIJET AMERI^KE DIPLOMACIJE
TAJNI DOKUMENTI O DR@AVAMA BIV[E JUGOSLAVIJE

Dodik: “Fried laže“; Pahor: “Nije bilo ultimatuma“; Postoji li sporazum Karadžić-Hoolbroke?
Me|u ~etvrt miliona dokumenata nalazi se i vi{e hiljada dokumenata koje govore o diplomatskim “igrama” iza kulisa kada su u pitanju doga|aji vezani za prostor nekada{nje Jugoslavije. Najve}i broj dokumenata odnosi se na Hrvatsku. Rije~ je o 1.686 dokumenata koji datiraju od 1991. godine do danas. Njema~ki Spiegel je napravio poseban Interaktivni atlas, preko kojeg se mo`e pratiti koliko depe{a ameri~kih ambasada je stiglo iz zemalja na prostoru biv{e Jugoslavije i iz kojih godina mogu da se pro~itaju me|u dokumentima iz ameri~ke ambasade u Sarajevu je stiglo 869, dok je sa iste adrese u Beogradu stiglo 994 depe{e, zatim 836 iz Ljubljane, 668 iz Pri{tine, 522 iz Skoplja i 164 iz Podgorice. Zanimljiva je bilje{ka koja datira iz maja 2007., u kojoj biv{i pomo}nik ameri~kog dr`avnog sekretara Daniel Fried navodi kako je Milorad Dodik rekao da }e priznati Kosovo ako Vije}e sigurnosti UN-a donese rezoluciju o neovisnom Kosovu. Iz Dodikovog ureda stigla je zvani~na reakcija: to je “obi~na podvala i neistina“. “Istina je da je gospodin Fried prijetio i vr{io pritisak da RS da suglasnost u zajedni~kim institucijama BiH za priznanje neovisnosti Kosova, o ~emu svjedo~i i na{ zapisnik s tog sastanka. Stav predsjednika Dodika i cijelog rukovodBorut Pahor

Jadranka Kosor

Boris Tadi}

Milorad Dodik

stva Srpske o samoprogla{enoj neovisnosti Kosova jasan je i svima dobro poznat i nije se mijenjao. Srpska ostaje pri stavu da }e pratiti stavove Srbije o ovom pitanju“, saop{teno je iz ureda predsjednika RS-a. Srbijanski mediji me|u najzna~ajnijim ocjenjuju objavljivanje dokumenata o vezama ha{kog bjegunca Ratka Mladi}a s ameri~kim diplomatima, a na koje se poziva i Radovan Karad`i} u Haagu. Britanski Guardian najavljuje kako }e dokumenti WikiLeaksa otkriti i za{to Mladi} nikad nije uhap{en, a spekuli{e se i da bi se me|u dokumentima mogao na}i navodni sporazum sa Richardom Hoolbrokeom, u kojem je Karad`i}u obe}an imunitet. Vi{e od 1.500 tajnih izvje{taja ameri~kih diplomata o Hrvatskoj premijerku Jadranku Kosor ne zabrinjavaju, dok ministra MUP-a Tomislava Karamarka curenje informacija ne ~udi, prenose hrvatski mediji. “Bez obzira na to {to se objavilo, to ne mo`e poremetiti odnose s na{im saveznikom SAD-om“, odlu~no je izjavila Kosor. U Sloveniji se pra{ina digla zbog navodnog pro{logodi{njeg ultimatuma ameri~ke vlade: Barack Obama }e posjetiti Sloveniju ukoliko ova dr`ava prihvati nekoliko zatvorenika iz Guantanama. Slovena~ki premijer Borut Pahor negirao je da su takvi razgovori ikada vo|eni.

policijske racije u njihovom domu — sve to stvorilo je od Assangea jednog od najve}ih heroja modernog doba. “Postoji odre|ena `elja da se romantizira to {to radim. Ali, poput ratnih dopisnika koji odlaze u razli~ite zemlje — ja ~inim istu stvar. Putujem u razne zemlje u kojima imamo ljude koji nas podr`avaju i gdje trebamo pratiti pri~e. Glavni dio posla svakog vo|e bilo koje organizacije je logistika, i to je ono {to ja radim“, ka`e Assange. Vjeruje se da tim WikiLeaksa, odnosno najbli`ih Assangeovih saradnika, ~ini manje od deset ljudi. No, njihov identitet, za razliku od osniva~a stranice, javnosti je i dalje nepoznat. Me|utim, u svjetlu najnovije serije od gotovo ~etvrt miliona dokumenata, koje }e WikiLeaks nastaviti kontinuirano objavljivati u idu}ih nekoliko mjeseci, spekuli{e se da Assangeovu “mre`u“ ~ine i pojedini novinari i urednici listova El Pais, Le Monde, Der Spiegel, The Guardian i The New York Times, kojima je
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

WikiLeaks dostavio dio povjerljivih dokumenata dan prije nego {to su objavljeni na ovom web sajtu.

SILOVATELJ, TERORISTA, [PIJUN
Po~etkom avgusta ove godine, nepuna dva mjeseca nakon objavljivanja afganistanskih dosjea, protiv Assangea je u [vedskoj pokrenuta istraga zbog sumnje da je po~inio silovanje, koje se navodno desilo u Enkopingu nakon jednog seminara kojem je prisustvovao. Paralelno sa optu`bom za silovanje, druga `ena optu`ila je Assangea za seksualno uznemiravanje u Stockholmu. Zanimljivo je da je tu`ba za silovanje protiv Assangea odba~ena u roku od 24 sata, zbog nedostatka dokaza. Me|utim, prema aktuelnoj Interpolovoj potjernici, sada je ova optu`ba ponovo na snazi. Assange je od samog po~etka bio ogor~en navedenim optu`bama, nazivaju}i ih potpuno neutemeljenim i “duboko uznemiruju}im“, te navode}i kako iza svega

stoje njegovi politi~ki protivnici koji na ovaj na~in `ele da ga u{utkaju, to jest da uni{te WikiLeaks. I dok se osniva~ trenutno najaktuelnije web stranice krije na nepoznatoj lokaciji, i uprkos tome {to ameri~ka Vlada i brojni analiti~ari tvrde da objavljivanje dokumenata ne}e ugroziti odnose SAD-a sa drugim dr`avama, niti oslabiti poziciju najmo}nije svjetske sile na bilo koji na~in, ime Juliana Assangea navodno se ve} odavno nalazi na “listi za odstrel“. Bijes ameri~kih partiota bio je vi{e nego o~igledan neposredno nakon objavljivanja prvih dokumenata koji se odnose na rat u Afganistanu. Naime, u nekim dokumentima spominju se imena dou{nika ameri~ke i afganistanske vlade u ratu protiv talibana. U razgovoru za Channel 4 News po~etkom avgusta, glasnogovornik talibanskog pokreta Zabihullah Mujahid rekao je: “Ako su ti ljudi ameri~ki {pijuni, zna}emo kako da ih kaznimo.“
15

DRUGO LICE SAD-a
Dio ameri~ke javnosti i politi~ara reagovao je poru~iv{i Assangeu da }e na svojim rukama imati krv nevinih ljudi. Sli~no se doga|a i sada — zvani~nici strahuju da }e serija dokumenata koju WikiLeaks tek ima namjeru objaviti ugroziti sigurnost brojnih (tajnih) saradnika Vlade SAD-a. Pored navodnog silovanja, Julian Assange mogao bi se suo~iti i sa mnogo ozbiljnijim optu`bama - za teroristi~ko djelovanje i {pijuna`u. Ameri~ki republikanski zastupnik u Kongresu i ~lan Nacionalnog vije}a za sigurnost Peter King otvoreno je nazvao WikiLeaks “teroristi~kom organizacijom“, navode}i kako objavom dokumenata “ne samo da {teti nacionalnim interesima u ratu protiv terorizma, ve} i potkopava sigurnost koalicijskih snaga u Iraku i Afganistanu“. Reagovala je i Sarah Palin, biv{a guvernerka Aljaske, koja je Assangea uporedila sa talibanima i Al-Qaidom. “Julian Assange je antiameri~ki operativac ~ije su ruke umrljane krvlju. Za{to ga ameri~ke vlasti jo{ uvijek nisu uhvatile? Obamina administracija je neodlu~na i nesposobna ako ne mo`e zaustaviti ~ovjeka koji je ve} objavio osjetljive informacije o ratovima u Iraku i Afganistanu. Cyber alati moraju biti iskori{teni kako bi se njegova stranica WikiLeaks trajno zatvorila“, izjavila je Palin. Kolumnist uglednog Washington Posta Marc Thiessen jo{ prije nekoliko mjeseci pozvao je na hap{enje Assangea, nazivaju}i WikiLeaks “zlo~ina~kim poduhvatom“. “Assange nije ameri~ki gra|anin i djeluje izvan teritorije Sjedinjenih Dr`ava. To zna~i da Vlada ima {irok spektar opcija za bavljenje njegovim slu~ajem. Mo`e anga`ovati ne samo snage zakona, nego i obavje{tajne i vojne resurse, kako bi Assangea priveli pravdi i stavili ta~ku na njegovo zlo~ina~ko udru`enje“, napisao je Thiessen. Najnovija vijest iz Washingtona jeste da Amerikanci namjeravaju Assangea optu`iti na temelju Akta o {pijuna`i. Prema ovom Aktu, “svaka osoba koja neovla{teno posjeduje informacije vezane uz nacionalnu sigurnost i svjesno ih u~ini dostupne javnosti, uprkos prethodnom upozorenju, mo`e biti zbog toga kazneno gonjena“. S obzirom na to da je State Department u vi{e navrata upozorio Assangea prije po~etka objavljivanja dokumenata, Amerikanci imaju pravo suditi osniva~u WikiLeaksa, bez obzira na to {to on nije ameri~ki dr`avljanin, tvrdi biv{i vi{i savjetnik CIA-e Jeffrey H. Smith. Smith je uvjeren da }e ameri~ka Vlada prona}i na~in kako da izvede Assangea pred sud. Me|utim, Washington Post podsje}a da je pomenuti Akt o {pijuna`i donesen davne 1917. godine, prije slu~ajeva Vrhovnog
16

Sarah Palin, biv{a Sarah Palin, biv{a guvernerka Aljaske, guvernerka Aljaske, Assangea je uporedila Assangea je uporedila sa talibanima ii Al-Qaidom sa talibanima Al-Qaidom

BIJES AMERI^KE BIJES AMERI^KE DESNICE DESNICE

DRUGAČIJA SLIKA SVIJETA: Još od Watergate afere početkom 70-ih godina, koja je rezultirala ostavkom predsjednika Richarda Nixona 1974., takozvani “zviždači“ – insajderi koji javnosti otkrivaju najstrožije čuvane političke, vojne i diplomatske tajne – kreirali su drugačiju sliku svjetske politike i diplomatije
suda kojima su redefinirana prava iz Prvog amandmana, te da taj dokument realno vi{e nema gotovo nikakvu pravnu vrijednost.

CLINTONOVA OSU\UJE, OBAMA [UTI
U me|uvremenu, Julian Assange nastavlja provocirati Amerikance. U video snimku u kojem se obratio putem Skypea sa nepoznate lokacije, Assange je rekao kako bi ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton, s obzirom na diplomatske skandale koje je razotkrio WikiLeaks, trebala podnijeti otkaz. “Ona treba dati otkaz ako se poka`e da je bila odgovorna za naredbu ameri~kim diplomatama da {pijuniraju u Ujedinjenim nacijama, naru{avaju}i me|unarodne konvencije na koje se Amerika obavezala“, smatra Assange. Hillary Clinton (u dokumentima koje je objavio WikiLeaks se pominje da je ona nalo`ila ameri~kim zvani~nicima da {pijuniraju vrh UN-a) izjavila je u ponedjeljak

da SAD ”o{tro osu|uje” i ”duboko `ali” zbog ilegalnog objavljivanja stotine hiljada povjerljivih diplomatskih depe{a te da poduzima odlu~ne korake kako se takve povrede ne bi ponovile. “SAD o{tro osu|uje ilegalno objavljivanje povjerljivih informacija. Time se ugro`avaju ljudski `ivoti, prijeti se na{oj nacionalnoj sigurnosti i potkopavaju se na{i napori da sura|ujemo s drugim zemljama u rje{avanju zajedni~kih problema”, rekla je Clintonova na konferenciji za novinare u State Departmentu. ”Budimo jasni. To objavljivanje nije samo napad na interese ameri~ke vanjske politike. To je napad na me|unarodnu zajednicu, na saveze i partnerstva, na razgovore i pregovore koji {tite globalnu sigurnost i promi~u gospodarski napredak”, naglasila je Clintonova. Takvo curenje informacija nazvala je “razdiranjem” jedne odgovorne vlade, a “slu`bena ameri~ka politika se ne utvr|uje kroz diplomatske poruke, ve} u Washingtonu”, o ~emu postoji javna dokumentacija. Na pitanje da li je WikiLeaks objavljivanjem spornih dokumenata prekr{io zakon, Assange odgovara: “U ~etiri godine koliko postojimo, protiv nas je pokrenuto vi{e od stotinu tu`bi i sve su rije{ene u na{u korist. Va`no je sjetiti se da zakon nije ono za {to mo}ni ljudi `ele da drugi vjeruju da jeste. Zakon nije ono {to Hillary Clinton ka`e da jeste.“ Iako se jo{ uvijek uspje{no skriva, ~ini se da se obru~ oko Juliana Assangea sve vi{e ste`e. Sve je manje dr`ava koje su voljne pru`iti uto~i{te ~ovjeku koji se ozbiljno zamjerio najmo}nijoj svjetskoj sili. [vedska mu je prije dva mjeseca uskratila radnu dozvolu i dozvolu prebivali{ta, iz [vicarske mu je poru~eno da }e te{ko dobiti politi~ki azil koji je najavio da }e zatra`iti, a iz njegove rodne Australije tako|er sti`u najave o mogu}nosti sudskog gonjenja... Za sada, Assangeu je na raspolaganju Ekvador, koji se ponudio da }e mu dati azil, a podr{ka sti`e i sa Kube i iz Venezuele. Ostale zemlje mudro {ute, kao i ameri~ki predsjednik Barack Obama.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG”

Federalna Vlada dobila je dvogodišnju pravno-političku bitku s hajducima iz beogradskog SDPR-a oko naplate “iračkog duga“: Slobodna Bosna otkriva kako je SDPR namjeravao prigrabiti bh. novac i otkriva kako se i zašto u spor umiješao državni vrh Srbije

PREDSJEDNIK SRBIJE TADI] I PREMIJER CVETKOVI] ODR@ALI RIJE^: FEDERACIJA BiH NAPLATILA “IRA^KI DUG”
Foto: Milutin Stoj~evi}

DOBIJENA DOBIJENA BITKA ZA “IRA^KI DUG” BITKA ZA “IRA^KI DUG”
Vlada Federacije BiH uspjela je Vlada Federacije BiH uspjela je naplatiti 41,4 miliona dolara naplatiti 41,4 miliona dolara

Dvogodi{nji spor Vlade FBiH i SDPR-a razrije{en nakon intervencije predsjednika Srbije Tadi}a i premijera Cvetkovi}a
18
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

VLADA FBiH NAPLATILA 41,4 MILIONA DOLARA
Pi{e: ASIM METILJEVI]

akon dvogodi{njeg sudsko-politi~kog spora, bezbrojnih pregovora i sudskih rasprava, Vlada Federacije BiH napokon se uspjela dokopati svog dijela “ira~kog duga“ koji je beogradska kompanija Jugoimport SDPR, kao ovla{teni agent preduze}a namjenske industrije biv{e Jugoslavije, naplatila jo{ sredinom februara 2008. godine! Ira~ki dug u ukupnom iznosu od oko 225 miliona dolara podijeljen je i transferiran biv{im jugoslovenskim republikama krajem februra 2008. godine, s izuzetkom dijela koji pripada preduze}ima namjenske industrije Federacije BiH u ukupnom iznosu od oko 55 miliona dolara. Njihov novac, po nalogu Trgovinskog suda u Beogradu, sve do prije nekoliko dana stajao je zale|en na ra~unu beogradskog SDPR-a.

N

SUMNJIV PRAVNI OSNOV
“Pravni osnov“ za izricanje sudske mjere raspolaganja novcem napla}enim iz Iraka Trgovinski sud u Beogradu prona{ao je u navodnom prijeratnom dugu RMK Zenica prema beogradskom preduze}u Progres u ukupnom iznosu od oko 14 miliona klirin{kih dolara. Mada prijeratni ugovor izme|u RMK Zenica i beogradskog Progresa ni na koji na~in nije povezan s ira~kim aran`manom namjenske industrije biv{e Jugoslavije, Trgovinski sud u Beogradu, primjenom nevi|enog pravnog

Predsjednik i premijer Srbije, Boris Tadi} i Mirko Cvetkovi}, anga`irali su se na rje{avanju spora sa SDPR-om

ODR@ANA OBE]ANJA

ENES GANI] ZA SLOBODNU BOSNU

“SDPR je popustio pod političkim pritiskom“
Direktor federalne Agencije za privatizaciju Enes Gani} potvrdio je za Slobodnu Bosnu da je uspje{no okon~an dvogodi{nji spor sa SDPR-om. “Novac za Vladu Federacije BiH upla}en je 31. novembra, a dan kasnije, kada sam dobio potvrdu da je novac prispio na na{ `iro ra~un, potpisao sam nalog da se izmiri potra`ivanje prema Progresu. Sve smo mogli okon~ati jo{ prije pola godine, ~ak i ranije, ali je SDPR o~ito imao neke skrivene planove. ’Ira~ki novac’ je u protekle dvije godine bio oro~en pa smo po osnovu kamata naplatili oko 3 miliona dolara“, rekao je za Slobodnu Bosnu Gani}, s kojim smo razgovarali upravo u trenutku kada je u Beogradu dobio vijest iz Sarajeva o ZA[TITA FEDERALNIH INTERESA prispje}u uplate “ira~kog duga“. Enes Gani} i Augustin Jan~ik dobili su pravno-politi~ku bitku protiv SDPR-a

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

19

DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG”
nasilja, povezao je ova dva slu~aja, uvjetuju}i da se navodno neizmirena potra`ivanja beogradskog Progresa namire novcem napla}enim iz Iraka. Naravno, Trgovinski sud u Beogradu obra~unao je i pripadaju}e kamate od nekih 38 miliona dolara {to, zajedno s glavnicom potra`ivanja Progresa od 14 miliona dolara, prakti~no pokriva cjelokupni dug SDPR-a prema Vladi Federacije BiH! VEZA DR@AVNOG VRHA SRBIJE SA SDPR-om

SDPR-om upravljaju Šutanovac i Dačić
Svi predratni poslovi koje je namjenska industrija bi{e Jugoslavije ugovarala s inostranim partnerima realizirani su preko SDPR-a (Savezna direkcija prometa roba), koji je bio pod neposrednom kontrolom neka{njeg Saveznog sekretarijata narodne odbrane Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije, SDPR je pao pod kontrolu srbijanskog Ministarstva odbrane na ~ijem se ~elu neko vrijeme nalazio aktuelni predsjednik Srbije Boris Tadi}. Izravna veza dr`avnog vrha Srbije i SDPR-a vidljiva je i po tome {to u Nadzornom odboru SDPR-a sjedi nekoliko istaknutih funkcionera dr`avnog vrha Srbije. Me|u ostalim, ministar odbrane Dragan [utanovac i ministar policije Ivica Da~i}. Isklju~ena je dakle mogu}nost da dr`avni vrh Srbije nije bio upoznat sa sporom oko “ira~kog duga“. Po svemu sude}i, premijer Cvetkovi} i predsjednik Tadi} odlu~ili su prekratiti spor tek kada su se suo~ili s ozbiljnom prijetnjom njegove internacionalizacije.

VANSUDSKO PORAVNANJE
Uslijedila je `alba pravnih zastupnika Vlade Federacije BiH, u kojoj je navedeno nekoliko krupnih pravnih “previda“ koje je na~inio Trgovinski sud u Beogradu donose}i odluku o blokadi bh. novca. Naime, ~ak i u slu~aju da postoji neizmireni dug RMK Zenica prema beogradskom preduze}u Progres, taj se dug ni na koji na~in ne mo`e povezati s ira~kim dugom, budu}i da ni RMK Zenica ni beogradski Progres ni na koji na~in nisu sudjelovali u poslovnom

BiH NA ČEKANJU: Irački dug u ukupnom iznosu od oko 225 miliona dolara podijeljen je i transferiran bivšim jugoslovenskim republikama, s izuzetkom dijela koji pripada preduzećima namjenske industrije Federacije BiH

POLITI^KI POKROVITELJI

Ministar policije Ivica Da~i} i ministar odbrane Dragan [utanovac neposredno nadziru rad SDPR-a

BEOGRADSKI DOGOVOR

Premijer Srbije Mirko Cvetkovi} obe}ao je federalnom premijeru Mujezinovi}u hitno rje{avanje spora oko “ira~kog duga” 20

aran`manu s Irakom. Osim toga, prijeratna potra`ivanja Prograsa iskazana su u klirin{kim dolarima, {to prakti~no zna~i da bi se ovaj dug eventualno mogao naplatiti u robi, a nikako u ameri~kim dolarima u kojim je iskazan dug Iraka. Naime, biv{a Jugoslavija s biv{im SSSR-om imala je specifi~an na~in trgovanja preko tzv. klirin{kog ra~una: trgovinska razmjena izme|u dvije dr`ave tokom godine evidentirala se u klirin{kim dolarima, da bi se na kraju svake godine me|usobna dugovanja i potra`ivanja jednostavno “prebijala“. Upravo iz takvog trgovinskog aran`mana poti~e jo{ uvijek nerije{eni dug Rusije prema dr`avama biv{e Jugoslavije u ukupnom iznosu od preko milijardu klirin{kih dolara, od ~ega bi BiH trebalo pripasti 13,5 posto ili oko 120 miliona klirin{kih dolara. Beogradski Trgovinski sud i Jugoimport SDPR nisu se prakti~no ni osvrnuli na pravno utemeljene prigovore Vlade Federacije BiH.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

VLADA FBiH NAPLATILA 41,4 MILIONA DOLARA
PLAN UTRO[KA “IRA^KOG DUGA“ mijer Mustafa Mujezinovi}. Kako smo doznali, premijer Srbije Cvetkovi} uvjeravao je federalnog premijera Mujezinovi}a da “prvi put ~uje za spor Federacije BiH sa SDPR-om“, uz obe}anje da }e ispitati cijeli slu~aj i sa svoje strane u~initi sve da se rije{i u najkra}em roku na obostrano zadovoljstvo. Sli~no obe}anje premijer Mujezinovi} dobio je ne{to kasnije i od predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, koji se, kao i premijer Cvetkovi}, pravdao da nije bio upoznat s detaljima spora. Premijer Cvetkovi} i predsjednik Tadi} odr`ali su rije~: po~etkom oktobra ove godine u Sarajevo je stigla delegacija SDPR-a predvo|ena direktorom Stevanom Nik~evi}em, koja je premijeru Mujezinovi}u saop}ila da dolazi po izri~itom nalogu premijera Cvetkovi}a i predsjednika Tadi}a. Na sastanku Mujezinovi}a i Nik~evi}a postignut je ~vrst dogovor da se potpi{e vansudsko poravnanje i da se iz “ira~kog duga“ naprije izmiri potra`ivanje Vlade Federacije BiH u iznosu od 41,4 miliona KM, a potom dan kasnije, kada bude potvr|ena uplata, da se uplati novac koji potra`uje “Progres“. Dogovor Cvetkovi}-Mujezinovi} realiziran je 1. decembra kada je na devizni ra~un federalne Vlade leglo 41,4 miliona ameri~kih dolara.

Finansijska injekcija namjenskoj industriji
Prema ranijoj odluci Vlade Federacije BiH, najve}i dio novca prispjelog iz Iraka bit }e utro{en na saniranje gubitaka i izmirenje nagomilanih obaveza prema radnicima u {est kompanija iz namjenske industrije FBiH. Dio sredstava bit }e utro{en na uvezivanje radnog sta`a, izmirenje obaveza prema penzionom i zdravstvenom osiguranju, te na modernizaciju nekih proizvodnih postrojenja i otklanjanje uskih proizvodnih grla u tvornicama namjenske industrije.

Do potpunog obrata u cijelom sporu do{lo je tek sredinom ove godine kada je pravni zastupnik Federacije BiH Augustin Jan~ik zaprijetio pokretanjem me|unarodnog sudskog spora pred nadle`nim sudom u Parizu. Prijetnja internacionalizacijom spora, koji bi BiH nesumnjivo glatko dobila, primorala je Jugoimport SDPR da iza|e s kompromisnom vansudskom nagodbom prema kojoj bi se Progresu isplatio samo glavni iznos duga, bez pripisanih kamata, dok bi Vlada Federacije BiH dobila preostali novac, u ukupnom iznosu od nekih 41 milion dolara. Iako je Vlada Federacije BiH pristala na ovaj sporazum, realizacija je izostala zbog

tvrdokornog insistiranja predstavnika SDPR-a da se prvo uplati dug Progresu a tek potom Vladi Federacije BiH. Ferderalni pravni zastupnik Augustin Jan~ik i direktor federalne Agencije za privatizaciju Enes Gani} insistirali su pak na obrnutom redu poteza, strahuju}i da bi u me|uvremenu odnekuda mogla iskrsnuti neka nova faktura poput Progresove koja bi ponovno blokirala isplatu duga prema Vladi Federacije BiH. U spor se naposlijetku uklju~io dr`avni vrh Srbije, premijer Mirko Cvetkovi} i predsjednik Boris Tadi}, koji su u junu ove godine ugostili politi~ku delegaciju BiH u kojoj je, pored ostalih, bio i federalni pre-

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

21

[EF SVJETSKE ANTITERORISTI^KE KAMPANJE

JEAN-PAUL LABORDE, francuski sudija, posljednjih četrnaest godina radi pri UN-u i šef je Radne grupe za borbu protiv međunarodnog terorizma, koja pod svojom “kontrolom” ima tridesetak međunarodnih organizacija; naš novinar je ove sedmice razgovarao sa gospodinom Labordeom tražeći odgovor na pitanje o uključenosti vlasti BiH u globalnu antiterorističku strategiju

BiH IMA VA@NU ULOGU U ANTITERORISTI^KOM PROGRAMU UN-a
Razgovarao: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

U

Sarajevu su se protekle sedmice okupili predstavnici nacionalnih sigurnosnih slu`bi zemalja jugoisto~ne Evrope i predstavnici me|unarodnih organizacija, kako bi razmijenili iskustva iz oblasti pravosu|a, unutra{njih poslova i sigurnosne suradnje. Skupu je prisustvovalo stotinjak predstavnika policijskih i sigurnosnih agencija iz dr`ava regije te me|unarodnih organizacija, uklju~uju}i i Radnu grupu UN-a za provedbu protuteroristi~kih aktivnosti (CTITF), sa ~ijim smo direktorom JeanPaulom Labordeom razgovarali o na~inima borbe protiv teroristi~kih prijetnji i spre~avanju finansiranja takvih aktivnosti.

Nijedna dr`ava na svijetu nije po{te|ena teroristi~kih prijetnji i organiziranog nasilja
rje{avanje konflikta. Ne}u re}i da }e sve te mjere u kombinaciji apsolutno ukinuti, ili eliminirati, terorizam, ali zasigurno je potrebno raditi paralelno na razli~itim mjerama. I kona~no, pomo} koja se pru`a zemljama ~lanicama treba biti upravo ovakva, dakle sveobuhvatna, da uklju~uje sve spomenute segmente. Antiteroristi~ka Strategija u regionu, samim tim i u BiH, ne implementira se zadovoljavaju}om brzinom i tempom. Kako Vi ocjenjujete taj proces? Prvo, nemate razloga da budete zabrinuti. Nemojte misliti da je situacija razli~ita ovdje u BiH nego negdje drugdje u svijetu. Dakle, nigdje na svijetu se strategija ne provodi u svom punom kapacitetu i obimu. Zbog toga ne morate imati neki kompleks s obzirom da je situacija i u drugim zemljama svijeta kriti~na. Kada govorimo o samom kontekstu, ~injenica je da bi se dr`avna strategija trebala i morala prilagoditi Globalnoj strategiji. To je vi{e moj stav i moja procjena nego neka zvani~na evaluacija. Samu Strategiju trabaju provoditi regionalne organizacije, a tim povodom je i organizovan ovaj sastanak RCC-a, kojem sam prisustvovao. Sastanak je organizovan kako bi se, izme|u ostalog, poku{alo DA SE 11. SEPTEMBAR NIKAD NE PONOVI
Ru{enje World Trade Ru{enje World Trade Centra u New Yorku Centra u New Yorku

NEMA RAZLOGA ZA BRIGU
UN-ova Globalna antiteroristi~ka strategija usvojena je u septembru 2006. godine. Mo`ete li nam re}i {ta je u fokusu te strategije i ~emu se posve}uje najve}a pa`nja u njenoj implementaciji? Strategija je jednoglasno usvojena od svih zemalja ~lanica UN-a. Smatram da je vrlo zna~ajno to {to po prvi puta imamo jedan instrument, jedno sredstvo koje se bavi problemom terorizma na sveobuhvatan na~in. Dakle, smatram da je fokus upravo na ~injenici da se problemom terorizma bavimo iz svih njegovih perspektiva i aspekata, zna~i sveobuhvatno, a ne samo da se fokusiramo na tu bezbjednosnu perspektivu, odnosno sigurnosni aspekt. Naravno, sigurnosne mjere su zna~ajne, me|utim postoje i mnoge druge mjere koje su tako|e va`ne. Primjerice, me|ureligijski dijalog, po{tovanje razli~itosti, prevencija i
22

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

JEAN-PAUL LABORDE

Jean-Paul Laborde smatra da je finansiranje terorizma klju~no za sam terorizam
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

TERORISTI^KE AKCIJE NISU SKUPE

23

[EF SVJETSKE ANTITERORISTI^KE KAMPANJE
utvrditi na koji na~in bi se mogla Strategija primijeniti u regionu, poku{ati utvrditi metodologiju primjene u pojedinim zemljama i regionu. To je odgovornost zemalja, regije, ali i me|unarodnih organizacija koje u~estvuju, odnosno pru`aju pomo} u tom procesu, kao {to su Evropska unija, OSCE i RCC itd. U procjenama nekih me|unarodnih organizacija, pravosudni organi u BiH, agencije za provo|enje zakona, uklju~uju}i i finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-e, nemaju razra|ene mehanizme, posebno kad je rije~ o spre~avanju finansiranja terorizma? Ne vjerujem da je to neka jedinstvena situacija karakteristi~na samo za BiH. Te procjene su manje-vi{e svugdje iste. ^injenica jeste da postoje odre|ene rupe i nedostaci, ali toga ima i u drugim zemljama. Finansiranje terorizma klju~no je za sam terorizam, jer te organizacije ne mogu djelovati ako nemaju novca. Ali, s druge strane, ono {to treba imati na umu jeste da sam teroristi~ki ~in, odnosno teroristi~ke akcije u biti nisu skupe. Mi smo sa~inili izvje{taj o finansiranju terorizma, uspostavljanju samog finansijskog okvira i na koji na~in funkcioni{u. Istovremeno, dali smo preporuke kako suzbiti takve aktivnosti u regijama i pojedinim zemljama. Dakle, kada govorimo o G20, oni su po~eli prihvatati na{e preporuke, {to je potvrda da je to {to smo radili kada je u pitanju finansijski aspekt vrlo zna~ajno. IMPRESIVNA BIOGRAFIJA

Prije dolaska u Ujedinjene nacije Laborde je godinama radio u francuskom sudstvu
Jean-Paul Laborde je francuski sudija i biv{i du`nosnik UN-ovog Ureda za droge i kriminal (UNODC), koji se UN-ovom Odjelu za politi~ka pitanja priklju~io u junu pro{le godine, na mjestu vi{eg savjetnika generalnog sekretara za borbu protiv terorizma i kao {ef tima osnovanog radi podr{ke UN-ovoj grupi za provedbu protuteroristi~kih aktivnosti (CTITF). Ove godine postao je i predsjedavaju}i CTITF-a, a prije nego li se priklju~io Odjelu za politi~ka pitanja Laborde je ~etrnaest godina obna{ao visoke du`nosti pri UNODC-u. Prije dolaska u UN Laborde je dvadeset i dvije godine proveo u francuskom pravosudnom sistemu gdje je, izme|u ostalog, obna{ao du`nosti predsjednika Odbora drugog francuskog `alidbenog suda, du`nost {efa Nacionalnog servisa za inspekciju kaznenog sistema Francuske, du`nost glavnog tu`ioca i pomo}nika generalnog tu`ioca Francuske.

IZ FRANCUSKOG PRAVOSUDNOG SISTEMA U UN-ov ODJEL ZA POLITI^KA PITANJA
Jean-Paul Laborde

TERORISTA IMA SVUGDJE
Tokom trajanja rata u BiH na ovo podru~je su pristigli islamski ekstremisti iz razli~itih krajeva svijeta. Da li zbog toga na{a zemlja ima druga~iji status i tretman od zemalja u regionu?

NA SVIM NIVOIMA: Smatram da je fokus upravo na činjenici da se problemom terorizma bavimo iz svih njegovih perspektiva i aspekata, znači sveobuhvatno, a ne samo da se fokusiramo na tu bezbjednosnu perspektivu, odnosno sigurnosni aspekt
Ne bih rekao da postoji neka posebna zabrinutost kad je rije~ o BiH. Terorizam je svugdje problem i ljudi su generalno zabrinuti. Ako za primjer uzmete zemlje zapadne Evrope: Veliku Britaniju, Francusku, [paniju... i tamo postoje problemi. Neophodno je terorizam posmatrati kao globalnu prijetnju. Ho}emo li re}i da u BiH postoji prostor za terorizam? Prostor za terorizam postoji u svakoj zemlji na svijetu. Spomenuli ste ljude koji su do{li u BiH tokom rata sa nekim odre|enim, specifi~nim namjerama. Me|utim, takvih ljudi imate svugdje i takvi ljudi mogu do}i svugdje. Tako da ne bih rekao da je terori24

zam problem BiH i samo jedne zemlje. Na{ cilj i misija je borba protiv globalne prijetnje {to terorizam zapravo i jeste. [ta se de{ava sa imovinom humanitarnih i nevladinih organizacija kao i pojedinaca, ~ija su imena stavljena na UN-ovu konsolidovanu listu pomaga~a terorizma? Postoji Odbor 1267 za borbu protiv Al Qaide i talibana, koji odlu~uje o mjerama koje se implementiraju vezano za ovo pitanje. Pored toga, postoji i tim za monitoring koji pru`a podr{ku Odboru. Ovim tijelima postalo je prili~no te{ko provoditi mjere jer je ranije, prije svega Odbor donosio odluke

koje su se ticale i stavljanja organizacija i pojedinaca na listu, zale|ivanju njihove imovine i zabrane kretanja tih ljudi. Me|utim, o ovom pitanju se vodi diskusija, posebno nakon presude Evropskog suda pravde, gdje se kroz presudu vidjelo da je nemogu}e primjenjivati te odluke Odbora beskona~no. To je polje na kojem se mora poraditi upravo zbog stvari koje sam naveo. Stoga je Vije}e sigurnosti UN-a odlu~ilo provesti odre|ene aktivnosti vezane za ovaj konkretan problem. Sada pored Odbora 1267 imamo i ombudsmena koji je imenovan za ova pitanja i postoji mogu}nost revizije statusa organizacija i pojedinaca koji se
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

JEAN-PAUL LABORDE
JEZIVO UPOZORENJE JEZIVO UPOZORENJE GRA\ANIMA BiH GRA\ANIMA BiH

Teroristi~ki napad na Policijsku Teroristi~ki napad na Policijsku stanicu u Bugojnu ovoga ljeta stanicu u Bugojnu ovoga ljeta

nalaze na UN-ovoj konsolidovanoj listi. Pojedine slu~ajeve prvo razmatra Odbor, a ukoliko organizacija ili pojedinac nije zadovoljan odlukom Odbora, mo`e ulo`iti `albu ombudsmenu koji donosi kona~nu odluku. Ovaj sistem je u samom za~etku i tek }emo vidjeti kako }e funkcionisati.

SOFISTICIRANO I OBU^ENO
Ovo pitanje sam Vam postavio jer je u BiH djelovalo vi{e nevladinih, humanitarnih organizacija koje su stavljene na UNovu konsolidovanu listu, me|utim proces zamrzavanja njihove imovine ostao je nejasan, po{to su te organizacije ostale vlasnici imovine kojom su kasnije upravljali, prodavali je, zamjenjivali itd.?

ZLO U ČITAVOM SVIJETU: Nigdje na svijetu se strategija ne provodi u svom punom kapacitetu i obimu. Zbog toga ne morate imati neki kompleks s obzirom da je situacija i u drugim zemljama svijeta kritična

U tom slu~aju odgovornost je isklju~ivo na lokalnim vlastima. Implementacija akcija koje se ti~u rezolucija UN-a i odluka Vije}a sigurnosti odgovornost je vlade zemlje ~lanice. U BiH ne znam kako je to postavljeno, na entitetskom ili dr`avnom nivou, ali u svakom slu~aju to je odgovornost BiH. Zapadnoevropske zemlje, u prvom redu Njema~ka, pove}ale su nivo sigurnosti zbog mogu}nosti novih teroristi~kih napada. Mislite li da su takve mjere opravdane? Prvo `elim da ka`em da se profesionalna sposobnost borbe protiv terorizma zasigurno pove}ala u posljednjih desetak godina. Sve je vi{e profesionalnih agencija koje postaju sofisticiranije i obu~enije po tom pitanju. Dakle, kada sigurnosna agencija neke zemlje iza|e u javnost sa informacijom o mogu}em teroristi~kom napadu, te informacije su zaista vjerodostojne. Kolika je mogu}nost teroristi~kog napada oru`jem za masovno uni{tenje? Iz ove perspektive ne mo`emo re}i da li }e se to desiti ili ne, ali mi moramo biti spremni u slu~aju da se to desi. Zato imamo smjernice koje se odnose na tu oblast i borbu protiv oru`ja za masovno uni{tenje. Postoje Agencija za atomsku energiju u Be~u i Agencija za hemijsko-biolo{ko oru`je u Briselu, s kojima sura|ujemo. Provodimo preventivne mjere i spremni smo za takve situacije, kao i {ta treba uraditi ako se to desi.
25

FINANSIRANJE TERORISTA

Jasna veza između terorista i organizovanog kriminala
Finansiranje teroristi~kih aktivnosti, prema Labordeovim rije~ima, jeste veliki problem. “Ako u jednoj zemlji imate teroristi~ki akt, a zatim u drugoj, tre}oj... vrlo jednostavno se uspostavljaju mre`e finansiranja terorizma i po~inju operativno da funkcioni{u”, ka`e Laborde, navode}i da su na mnogim nivoima te mre`e povezane sa organizovanim kriminalom. “Primjer za to je Afganistan, gdje imate najintenzivnije pobunjeni~ke ekstremisti~ke grupe, mjesto gdje se najvi{e uzgaja i kultivira droga. Te stvari su usko povezane i naravno govorimo o ogromnim koli~inama novca”, poja{njava Laborde.

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Ministar Alkalaj na kraju mandata izdašno nagradio svoje savjetnike

Alkalaj u tehničkom mandatu šestoro svojih savjetnika “počastio“ najatraktivnijim ambasadama BiH u Evropi!
Pi{e: SENAD AVDI]

ije potrebno dokazivati da je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj za ~etiri godine svog mandata, {to samoinicijativno, {to po diktatu svog {efa Harisa Silajd`i}a, potpuno srozao i ono malo ugleda koji je ova institucija posjedovala prije njegovog postavljenja. Nepotizam, neprofesionalizam, voluntarizam, privatiziranje javnih funkcija, neodgovornost u tro{enju javnog novca, koji su MIP BiH “krasili“ od samog njegovog osnivanja 1992. godine, tokom Alkalajevog mandata su produbljeni i dovedeni skoro do elementarne (gra|anske, a ne diplomatske) nepristojnosti. Posljednji (barem se nadajmo da je posljednji) primjer Alkalajevog privatiziranja ministarstva na ~ijem je ~elu jeste nedavno imenovanje njegovih najbli`ih suradnika, savjetnika na najatraktivnije diplomatsko-konzularne “lokacije“ u Evropi. Tako je Alkalaj svoju savjetnicu Eminu Merdan poslao na savjetni~ko mjesto u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Parizu. Do dolaska Alkalaja na mjesto ministra Emina Merdan je bila besperspektivna sekretarica u ministarstvu, da bi hitno bila unaprije|ena u Alkalajevu savjetnicu. [ta ga je i o ~emu savjetovala, malo je poznato, mo`da i zato {to su njih dvoje najmanje vremena provodili u MIP-u a najvi{e na mnogobrojnim Alkalajevim diplomatskim putovanjima. U MIP-u je kru`ila zajedljiva dosjetka da Merdanova nije savjetnica nego “prva pratilja ministra Alkalaja“ . Jo{ jedan Alkalajev savjetnik, Asim Dorovi}, priprema se za diplomatskokonzularnu karijeru - njega o~ekuje namje{tenje u Ambasadi BiH u Berlinu. Zlatana Burzi}a, nekada{njeg muzi~ara grupe Punkt, Alkalaj je najprije promovirao u svog savjetnika za medije. Tokom dvijetri godine provedene na toj funkciji Burzi} nije odr`ao niti jednu konferenciju za medije, uspio se tek nekoliko puta javno obrukati, a onda povu}i u ilegalu. Ovih dana i Burzi} pakuje kofere i sprema se u diplomatsku misiju u Madrid, kojom ga je na kraju mandata po~astio njegov “osniva~“ Alkalaj.
26

N

MINISTAR I NJEGOV GLASNOGOVORNIK U diplomatsku misiju uskoro }e i savjetnica Jasminka Ajanovi}, kojoj je ministar Alkalaj namijenio jo{ jedno “zaba~eno“ diplomatsko-konzularno predstavni{tvo - Berlin. Nije Alkalaj zaboravio ni bra~ni dvojac me|u svojim savjetnicima; gospo|a Sanja Vidovi}, koja je do sada bila anga`irana u sektoru odnosa sa javno{}u MIP-a, preselit }e u Ambasadu BiH u Be~u, dok }e njen

Sven Alkalaj je Zlatana Burzi}a poslao u Ambasadu BiH u Madridu

suprug Darko Vidovi} morati “potegnuti“ ~ak do Berlina. Kakav je posao sebi u budu}nosti namijenio ministar Sven Alkalaj, jo{ nije poznato. Izvjesno je samo to da njegovom nasljedniku nimalo ne}e biti lako sanirati stravi~ne kadrovske, profesionalne, finansijske... dubioze koje mu {teto~ina Alkalaj ostavlja u amanet.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a

Hrvatsko tužilaštvo podiže do sada najteže optužnice protiv čelnog čovjeka KOS-a, generala ALEKSANDRA VASILJEVIĆA i njegovog pomoćnika LJUBIŠE ŽIVANOVIĆA, koji su 1991.i 1992. organizovali logore u kojima je zarobljeno preko pet hiljada, a ubijeno, mučeno i silovano stotine zarobljenih hrvatskih građana; naša novinarka napravila je uvid u sva Vasiljevićeva svjedočenja pred sudovima, pa čak i ona zatvorena, u kojima je govorio o odgovornim za stradanja hrvatskih zarobljenika

VASILJEVI] - KREATOR, A NE KLJU^NI SVJEDOK ZLO^INA PO^INJENIH U HRVATSKOJ, BiH I NA KOSOVU
Prvi ~ovjek KOS-a je u svjedo~enjima tvrdio da su najve}e zlo~ine u Vukovaru po~inili [e{elj, Arkan i Bad`a
Pi{e: MIRHA DEDI]

r`avno odvjetni{tvo Hrvatske (DORH), nakon dvije i po godine temeljite istrage @upanijskog suda u Osijeku, zavr{ilo je istragu o koncentracionim logorima u Srbiji kroz koje je pro{lo vi{e hiljada hrvatskih ratnih zarobljenika. Utvr|ena je odgovornost vrha JNA za organizovanje logora ne samo u Srbiji nego i u Hrvatskoj. Najodgovornijim za to smatra se general JNA Aleksandar Vasiljevi}. DORH uskoro {alje u Beograd optu`nicu protiv generala Vasiljevi}a, za kojeg smatra da je bio nalogodavac pogubljenja 264 osobe. Vasiljevi} je od 1. juna 1991. godine pa sve do 8. maja 1992. godine obavljao du`nost na~elnika Uprave bezbjednosti Saveznog sekretarijata narodne odbrane (SSNO), a kao na~elnik Uprave bezbjednosti bio je ~lan kolegijuma SSNO-a i ~lan {taba Vrhovne komande. Na tako isturenim polo`ajima Vasiljevi} je, smatra hrvatsko tu`ila{tvo, morao znati za najve}e zlo~ine po~injene u Vukovaru. Iako je DORH jo{ nije slu`beno objavio, doznaje se da je optu`nica nezaustavljiva te da se, pored Vasiljevi}a, podi`e i protiv biv{eg potpukovnika L jubi{e @ivanovi}a, tako|e oficira KOS-a i komandanta najve}ih srpskih logora Begejci i
28

D

GENERALU IMA KO DA PI[E
Protiv Aleksandra Vasiljevi}a, Protiv Aleksandra Vasiljevi}a, {efa srbijanske tajne slu`be, {efa srbijanske tajne slu`be, hrvatsko tu`ila{tvo pripremilo je hrvatsko tu`ila{tvo pripremilo je optu`nicu za zlo~ine koje je ovaj optu`nicu za zlo~ine koje je ovaj general po~inio prije 19 godina general po~inio prije 19 godina u Hrvatskoj u Hrvatskoj

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TAJNI ORGANIZATOR RATNIH ZLO^INA

POTRESNE SLIKE RAZORENOG VUKOVARA
Prije 19 godina snage JNA u{le su u Vukovar, ~ime su okon~ane tromjese~ne borbe u kojima je poginulo oko 5.000 ljudi i razru{en skoro cijeli grad

EGZEKUTORI IZ TO-a: Na moje pitanje ko su bili ti teritorijalci koji su došli na Ovčaru, Muris mi je kazao da se radilo o kriminalnim tipovima, bolesnim i umobolnim, kazao još i to da su nakon likvidacije ovih zarobljenika njihove leševe zakopavali dozerima

VASILJEVI]EVA JNA NA DJELU
U opsadi Vukovara sudjelovalo oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika Teritorijalne obrane i paravojnih snaga

Staji}evo. Njih dvojica terete se za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva.

LOGORI ZA ZAROBLJENE HRVATE
U vrijeme rata sa Hrvatskom Ljubi{a @ivanovi} (pripadnik KOS-a iz Novog Sada), u blizini vojvo|anskih mjesta isto~no do Novog Sada, Staji}evu i Begejcima, organizovao je logore za zarobljene pripadnike MUP-a i ZNG-a i civila sa podru~ja Vukovara, Tovarnika i Ila~e. U tim logorima bili su i `ene, djeca i starci, koji su mjesecima bili zarobljeni u nehumanim `ivotnim uslovima, bez vode, hrane, pokriva~a, gdje su ih pripadnici JNA, pod @ivanovi}evim komandom, svakodnevno fizi~ki i psihi~ki zlostavljali.
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

Zarobljenici su odvo|eni na la`na strijeljanja, prisiljavani na radove, mu~eni, poslije ~ega su stotine njih ubijeni, umrli, ili postali invalidima. Aleksandar Vasiljevi}, kao na~elnik KOS-a, u proteklih desetak godina bio je svjedok na nekoliko su|enja. Prije svega pred Ha{kim tribunalom kao svjedok Tu`ila{tva u procesu koji se vodio protiv Slobodana Milo{evi}a 2003. godine. Zatim je od 2005. do 2007. godine u nekoliko navrata svjedo~io pred beogradskim Sudom za ratne zlo~ine za Ov~aru. Na{ list napravio je uvid u sva dosada{nja svjedo~enja Aleksandra Vasiljevi}a, pa ~ak i ona zatvorena. Ovaj general je na sudu tvrdio da su za sve zlo~ine

po~injene u Vukovaru, Lovasu i Ov~ari krive isklju~ivo paravojne jedinice koje su bile u nadle`nosti MUP-a Srbije. Prema Vasiljevi}evim navodima, jedinica Mirka Jovi}a Du{an silni neposredno je po~inila zlo~in u Lovasu. U Vukovaru je, prema njegovim rije~ima, operisao odred Crnogorac, sastavljen od ljudi iz MUP-a Srbije koji je bio u nadle`nosti Radovana Stoji~i}a Bad`e. Vasiljevi} je za zlo~ine optu`io i Arkanovu jedinicu koja je tada bila smje{tena u Erdutu i imala oko 300 pripadnika. Vasiljevi} je tvrdio da je Arkan u to vrijeme imao izuzetno velike ovlasti i da je u Ministarstvo odbrane Srbije dolazio naoru`an do zuba. Vasiljevi} je tvrdio da je jednom prilikom kada je bio prisutan u
29

OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a
ministarstvu bio i Arkan koji je sa sobom imao atomatsko oru`je “heckler”. Kada je pitao za{to se njemu kao generalu oduzima oru`je, a Arkan ulazi sa automatom, navodno je dobio odgovor: “Ali Vi niste Arkan.” Ove jedinice, prema Vasiljevi}u, nisu djelovale u okviru JNA, ali je dolazak Radovana Stoji~i}a Bad`e, visokog zvani~nika MUP-a Srbije, na istureno komandno mjesto kod generala @ivote Pani}a bilo u funkciji koordinacija tih jedinica sa drugim snagama. Vasiljevi} je kazao da je Vojislava [e{elja anga`ovao li~no Jovica Stani{i}, na~elnik SDB-a, i dao mu zadatak da organizuje dobrovoljce koji su kasnije bili upu}eni u Vukovar. [e{eljev ~etni~ki odred Leva supoderica odmah po osnivanju bio je upu}en u Hrvatsku. Vasiljevi} je kazao i da velika odgovornost za zlo~ine po~injene nad Hrvatima stoji na vojnoj liniji u MUP-u Srbije. “Pod vojnom linijom u MUP-u se podrazumevaju aktivnosti nekih ~elnih ljudi MUP-a Srbije koji su se bavili poslovima koji nisu bile u njihovoj nadle`nosti, a odnose se na formiranje paravojnih jedinica i njihovo usmeravanje na pojedine delove rati{ta. Te aktivnosti nisu bile legalne”, kazao je Vasiljevi} optu`uju}i kompletan vrh srbijanske policije za zlo~ine po~injene nad hrvatskim zarobljenicima. “Radovan Stoji~i} Bad`a je tamo poslat iz MUP-a Srbije i MUP Srbije je organizovao odbranu Srba van Srbije i dodeljivao oru`je i sve ostalo. Ja sam bio dosta revoltiran postupcima paravojnih jedinica i tra`io sam da MUP Srbije poduzme mere da se ovi sastavi proteraju iz zone borbenih dejstava jedinica JNA. Zoran Sokolovi} (tada{nji ministar saveznog MUP-a, op.a.) tada je kazao da ne zna ko je Arkan i preko svih mojih upozorenja se pre{lo }utke”, posvjedo~io je Vasiljevi}. Podsjetimo da je general srpske policije i na~elnik Slu`be javne bezbjednosti Radovan Stoji~i} Bad`a ubijen u beogradskom restoranu Mama mia 1997. a njegove ubice nikada nisu prona|ene. Milo{evi}ev ministar unutra{njih poslova Zoran Sokolovi} 2001. izvr{io je samoubistvo.

IZVR[IOCI ZLO^INA
Aleksandar Vasiljevi} je svjedo~io da su najve}e zlo~ine nad gra|anima Vukovara po~inili dobrovoljci @eljka Ra`natovi}a Arkana i Vojislava [e{elja koje su bile pod kontrolom policijskog generala Radovana Stoji~i}a Bad`e

pu~isti~ki na~in da izvr{e smenu generala Veljka Kadijevi}a. Major Veselin [ljivan~anin, kao na~elnik organa bezbednosti u brigadi, nije obavestio Upravu bezbednosti o tome. U to vreme ja sam bio u [idu, a pukovnici Mile Mrk{i} i Vuk Obradovi} koji je bio na~elnik kabineta SSNO-a vodili su razgovor sa tada{njim na~elnikom General{taba Blagojem Ad`i}em da prihvati funkciju saveznog sekretara za narodnu

MISTERIOZNI MURIS ZJAJO
Vasiljevi} je na su|enjima tako|er ustvrdio da su oficiri koji su u to vrijeme anga`ovani oko Vukovara poku{ali da izvr{e vojni pu~. “Pouzdano znam da je 29. septembra 1991. godine gardijska brigada u Beogradu bila u pripremama za u~e{}e u borbenim dejstvima na podru~ju Vukovara radi ubrzavanja deblokade kasarne. Me|utim, nekako ba{ u to vreme pukovnik Mile Mrk{i}, koji je ina~e bio komandant te jedinice, i stare{ine iz protivteroristi~ke ~ete hteli su na
30

ODGOVORNOST MUP-a SRBIJE: “Radovan Stojičić Badža je tamo poslat iz MUP-a Srbije i MUP Srbije je organizovao odbranu Srba van Srbije i dodeljivao oružje i sve ostalo”

odbranu. Ovi doga|aji su odlo`ili da brigada krene u Vukovar 2.10. 1991. godine. Potom se major Veselin [ljivan~anin razme{ta sa delom odseka bezbednosti u selo Negoslavci i tamo se nalazio sve do zavr{etka operacije u Vukovaru.” Va s i l j e v i } j e t v r d i o d a j e o d [ljivan~anina 29. 11. 1991. godine tra`io da sa~ini izvje{taj o vo|enju borbenih dejstava na podru~ju Vukovara, me|utim u tom izvje{taju nije bilo ni rije~i o doga|aju na Ov~ari, odnosno o zarobljenicima iz vukovarske bolnice. “Ja sam u Vukovaru, prema mojoj evidenciji u radnoj bele`nici, nakon odlaska gardijske brigade od 02. 10. 1991. godine do 21. 11. 1991. godine bio ukupno tri puta. Dan pre mog drugog dolaska [e{elj je dr`ao govor u Vukovaru u kojem je isticao da njegovi dobrovoljci vode borbu, a da jedinice JNA to ne ~ine kako treba i da u njima vide izdajstva i dezerterstva”, kazao je Vasiljevi}. Me|utim, i pored tvrdnji da su za sve zlo~ine krive paravojne jedinice koje su
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TAJNI ORGANIZATOR RATNIH ZLO^INA
bile u nadle`nosti MUP-a Srbije, Vasiljevi} }e kazati da je ipak znao {ta se de{ava u logorima za Hrvate u Staji}evu i Begejcima, koji se nalaze nedaleko od Novog Sada jer ih je redovno obilazio. “Prema mojoj evidenciji i bele{kama iz radne bele`nice, 20. novembra 1991. godine bio sam u Beogradu, kada sam dobio iz [ida informaciju o tome da je u KP dom u Sremskoj Mitrovici sme{teno 1.300 zarobljenika sa podru~ja Vukovara, a da ispred KP doma u autobusima ima jo{ 1.050 zarobljenika. Iz Vukovara je tada evakuisano oko 5.000 civila i zarobljenika. Svi oni koji su kroz tu selekciju ocenjeni da nemaju status ratnog zarobljenika, oni su upu}ivani prema njihovim `eljama. Za ratne zarobljenike bila su formirana dva sabirna centra u Begejcima i Staji}evu, a po nare|enju komande Prve vojne oblasti. U ovim centrima su bila sme{tena 1.283 ratna zarobljenika, me|u kojima je bilo identifikovano 722 pripadnika ZNG i drugih paravojnih sastava Hrvatske. Ja sam 16. decembra 1991. godine obilazio ova

PREGOVORI MUP-a BiH I JNA U JESEN 1991. GODINE U HAN PIJESKU

Ministar policije Alija Delimustafi} i njegov zamjenik Vitomir @epini}, s jedne, i {ef KOS-a Aleksandar Vasiljevi} i njegova desna ruka Simeon Tumanov, s druge strane pregovara~kog stola

dva centra u Staji}evu i Begejcima (sto~ne farme). Oko njih 70 je identifikovano kao izvr{ioci najte`ih zlo~ina koji su kasnije uzeti u odgovaraju}i postupak. Komandant ovih logora bio je vojni stare{ina pukovnik Nikola Petrovi}”, kazao je Vasiljevi}.

Vasiljevi} je u svojim svjedo~enjima tvrdio da je za zlo~ine po~injene u Ov~ari saznao tek 1993. godine i to od bliskog saradnika, KOS-ovca Murisa Zjaje. “S Murisom sam imao jedan kratak kontakt u januaru 1993. godine zbog nekih

SRBIJANSKI DR@AVNI VRH BRANI MILO[EVI]EVOG GENERALA

Ministar Dačić i tužilac Vukčević tvrde da suđenje Vasiljeviću nije u interesu regionalnog pomirenja
“Nemam ni{ta protiv da se procesuiraju oni koji su ~inili ratne zlo~ine, ali ako idemo prema stavljanju ta~ke na ono {to je bilo u pro{losti, prema nekom pomirenju, to ne vodi u tom smjeru. To vodi otvaranju nekih novih pitanja, otvaranju recipro~nih slu~ajeva sa na{e strane i onda }emo se svi vrteti u krug”, rekao je prije desetak dana Ivica Da~i}, ministar policije Srbije, komentari{u}i najavu da }e hrvatsko dr`avno tu`ila{tvo uskoro u Beograd uputiti optu`nicu u kojoj se za organizovanje logora u Begejcima gdje su 1991. odvo|eni hrvatski zarobljenici, optu`uje vrh JNA i posebno general Aleksandar Vasiljevi}, u to vrijeme prvi ~ovjek KOS-a. U srbijanskom Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine ka`u kako na tom slu~aju sa kolegama iz Hrvatske sara|uju od 2008. kada im je stigla kaznena prijava Udru`enja advokata “Vukovar 1991.”, i da su policija i Vojno-sigurnosna agencija provjeravale sve njene navode i o tome obavijestili hrvatsku stranu. Od Vladimira Vuk~evi}a, glavnog tu`ioca za ratne zlo~ine u Beogradu, tra`i se da ponovo otvori istragu za Ov~aru i da se kazne ne samo neposredni po~inioci nego i nalogodavac za 264 ubijene osobe.
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

O[TRI PROTIVNICI SU\ENJA VASILJEVI]U
Ivica Da~i}, ministar MUP-a Srbije, i Vladimir Vuk~evi}, glavni srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine

Me|utim, srbijanski tu`itelj za ratne zlo~ine Vuk~evi} ka`e da “ni iz Haaga niti iz Zagreba ne mo`e biti dostavljena nikakva optu`nica po kojoj Tu`ila{tvo Srbije postupa kao prema optu`nici”. “To je samo jedan, da tako ka`em, inicijalni akt, mi onda ocenjujemo dokazni materijal koji ide uz tu optu`nicu, a videt }emo o ~emu je re~”, ka`e Vuk~evi}.

Izme|u srbijanskog i hrvatskog tu`iteljstva postoji poseban sporazum i po njemu se neposredno razmjenjuju dokazi o ratnim zlo~inima. Do sada je ta saradnja bila dosta dobra, posebno na ni`im nivoima (tere}enje izvr{itelja, ~uvara logora, paravojska). Kako }e se ta saradnja nastaviti kada iz Hrvatske u Beograd stignu dokazni materijali protiv dvojice visokih biv{ih oficira JNA, ovisi isklju~ivo o slu`benoj politici Srbije.

31

OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a
optu`bi da sam ja maltene ukrao neki novac iz Vukovara i po{to je Zjajo komandir specijalne jedinice, ja sam hteo od njega da ~ujem kolika je koli~ina novca bila i {ta je s tim ura|eno. On mi je tada rekao da on nije bio anga`ovan na tom zadatku, jer je bio poslat u Ov~aru i ja sam tada prvi put ~uo za to mesto. U stvari nije bi mi bilo jasno da li je mesto ili {tala za ovce. Muris mi je u najkra}em ispri~ao da su iz bolnice zarobljenici za koje je postojala osnovana sumnja da su presvu~eni pripadnici Zbora narodne garde koji su hteli da iskoriste evakuaciju bolnice i da budu evakuisani s bolnicom, da su bili preba~eni na Ov~aru, gde se nalazila 80. motorizovana brigada iz Kragujevca. Kada je Muris po zadatku oti{ao na Ov~aru, tamo je ~uo pucnje, o tome je obavestio komandu brigade majora Ljubi{u Vuka{inovi}a. Rekao je da se tamo puca i odgovoreno mu je: ‘U redu, vrati se nazad, to vi{e nije na{ problem.’ Kasnije je saznao da su vukovarski teritorijalci izvr{ili likvidaciju 185 lica i da se radi o osobama koje su zarobljene u vukovarskoj bolnici, nakon zauzimanja Vukovara. Na moje pitanje ko su bili ti teritorijalci koji su do{li na Ov~aru, Muris mi je kazao da se radilo o kriminalnim tipovima, bolesnim i umobolnim. Muris mi je kazao jo{ i to da su nakon likvidacije ovih zarobljenika njihove le{eve zakopavali dozerima i da je to zakopavanje vr{io kapetan ^edo Papi}, iz brigade na Vo`dovcu koja je tada pripadala Gardijskoj diviziji. Kapetan Papi} kasnije je ranjen negde oko Srebrenice”, svjedo~io je Vasiljevi}. Glavni [e{eljev ~etnik u Vukovaru, po Vasiljevi}u, M iodrag Lan~u`anin bio je komandant Teritorijalne odbrane Vukovara, a komandant Teritorijalne odbrane Vukovara bio je Stanko Vujanovi}. Vasiljevi} je kazao da je do ovih informacija do{ao tek nekoliko godina kasnije, i to od novinara Vremena Jovana Dulovi}a. Vasiljevi} je naveo svoj razgovor s tada{njim komandantom operativne grupe Jug na vukovarskom rati{tu Miletom Mrk{i}em, koji mu je 1998. godine na Kvanta{koj pijaci u Beogradu rekao da je “Milo{evi} poludeo“, da “}e sve da ih izru~i Haagu“ i da zarobljenike nikada ne bi predao teritorijalcima da je imao saznanja {ta }e se s njima dogoditi. Nakon saznanja da su strijeljeni, Mrk{i} mu je prenio da je donijeta odluka “da se o tome }uti“. Vasiljevi} je dalje iznosio svoja posredna saznanja od novinara Vremena Jovana Dulovi}a i oficira JNA, a sve podatke do kojih je do{ao dostavio je Upravi bezbjednosti iako je prije toga bio penzionisan. Vasiljevi} je naveo i susret sa Veselinom [ljivan~aninom, koji mu je rekao da je tek kasnije saznao da su teritorijalci i dobrovoljci likvidirali zarobljenike po izlasku iz vuko32

Radovan Karad`i} je Mom~ilu Radovan Karad`i} je Mom~ilu Mandi}u, tada{njem pomo}niku Mandi}u, tada{njem pomo}niku ministra unutra{njih poslova BiH, u ministra unutra{njih poslova BiH, u telefonskom razgovoru kazao da }e telefonskom razgovoru kazao da }e svi muslimani u BiH biti likvidirani svi muslimani u BiH biti likvidirani

MONSTRUOZNI PLANOVI

RADOVAN KARADŽIĆ: “Za dva-tri dana će Sarajeva nestati i biće 500.000 mrtvih za mjesec dana u Bosni i Hercegovini, nestaće Muslimana, Srbi će se ratosiljati, Hrvati će najviše tu sigurno profitirati, jer oni će zadržati svoje opštine…”
varske bolnice. Prema njegovim rije~ima, [ljivan~anin je tek nekoliko dana poslije doga|aja na Ov~ari poslao izvje{taj organima bezbjednosti, u kojem nije bilo kontraobave{tajnih podataka. Taj izve{taj je, ka`e Vasiljevi}, ostao u zgradi General{taba i uni{ten je prilikom NATO bombardovanja.

VASILJEVI]EVI KOSOVCI U SREBRENICI
Na preko hiljadu strana transkripata Vasiljevi}evih svjedo~enja kroz koje smo pro{li vidi se da je prvi ~ovjek KOS-a bio duboko involviran u predratna de{avanja u BiH. Isto tako, iako penzionisan, general Vasiljevi} je detaljno znao {ta se tokom rata de{avalo na prostoru na{e zemlje. Tako je tokom svjedo~enja 2005. godine kazao da nije bio u Vukovaru u vrijeme kada je ovaj grad “pao u srpske ruke”, jer se taj dan 19. novembra 1991. godine nalazio u Mili}ima kod Zvornika na sastanku s rukovode}im sastavom Saveznog MUP-a i MUP-a Bosne i Hercegovine, “gde je vr{ena analiza stanja u organima unutra{njih poslova u BiH i punktova koje

je postavljala vojna policija i MUP BiH na nekih skoro 40 ta~aka”. Pored toga {to je vr{io pripreme za rat u BiH, Vasiljevi} }e ne{to kasnije u~estvovati u opremanju MUP-a RS-a materijalno-tehni~kim sredstvima. To je na su|enju Milo{evi}u komentarisao na slijede}i na~in: “Kada se MUP BiH podelio na dva dela, MUP RS imao je megalomanske zahteve prema General{tabu oru`anih snaga. Tra`ili su ~etiri helikoptera i dva te`a transportera. Ti zahtevi nisu bili objektivni.” Da je bio upu}en i u de{avanja oko Srebrenice, otkrit }e na su|enju 2005. godine u Beogradu, kada je kazao da je pukovnik ^edo Papi}, koji se nalazio na ~elu Vo`dova~ke brigade koja je ina~e u~estvovala u zlo~inima u Vukovaru, stradao prilikom ofanzive na Srebrenicu. Vasiljevi} je, tako|er, bio jako dobro upu}en u formiranje Desetog diverzantskog odreda VRS-a koji je po~inio najve}e zlo~ine u Srebrenici. Vasiljevi} }e 2003. godine na su|enju Milo{evi}u, kada mu je pu{teni presretnuti razgovori iz 1992. godine, prepoznati da je on vo|en izme|u Radovana Karad`i}a i Mom~ila Mandi}a. Karad`i} je tom prilikom izme|u ostalog kazao: “Za dva-tri dana }e Sarajeva nestati i bi}e 500.000 mrtvih za mjesec dana u Bosni i Hercegovini, nesta}e Muslimana, Srbi }e se ratosiljati, Hrvati }e najvi{e tu sigurno profitirati, jer oni }e zadr`ati svoje op{tine…” Slobodan Milo{evi} }e generala Vasiljevi}a reaktivirati u toku rata na Kosovu, 1999. godine. U to vrijeme pripadnici Desetog diverzantskog odreda su na Kosovo iz Beograda poslani u sklopu Vojske Jugoslavije. Me|utim, nakon nekoliko godina Vasiljevi} }e tvrditi da ni{ta ne zna o stradanju preko 3.500 hiljada Albanaca ~ija su tijela zakopana u brojnim masovnim grobnicama po Srbiji.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
EKSKLUZIVNO SVJEDO^ANSTVO

Naser Ori} je kao mladi pripadnik Specijalne jedinice MUP-a Srbije prije rata izravnao sudjelovao u najva`nijim historijskim doga|ajima na Kosovu, nakon povratka u BiH policijsku i vojnu karijeru nastavio je u rodnoj Srebrenici

34

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

ISPOVIJEST NASERA ORI]A

NASER ORI]
Javnost u Srbiji danima je u nevjerici i “stanju šoka“ nakon najave NASERA ORIĆA, ratnog komandanta odbrane Srebrenice, da će tražiti od Srbije da mu plaća penziju za godine u kojima je bio zaposlen u Specijalnoj jedinici MUP-a Srbije; dan nakon što je srbijanski Penzijski fond saopćio da ne postoje nikakve smetnje da Orić (slično kao ni bivši hrvatski predsjednik STJEPAN MESIĆ) ostvari svoja penzijska prava u susjednoj državi, Orić je po prvi put novinarki “SB-a“ ispričao uzbudljivu priču o predratnom vremenu koje je proveo kao specijalac MUP-a Srbije, kada je učestvovao u najopasnijim policijskim operacijama na Kosovu, hapsio Vuka Draškovića, osiguravao Slobodana Miloševića na Gazimestanu, štitio njegovog sina Marka... i na kraju po preporuci svojih šefova policijsku karijeru neposredno pred rat bio prisiljen nastaviti u Bosni i Hercegovini

^IME SAM ZASLU@IO PENZIJU U SRBIJI
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

akon {to su srbijanski novinari pro{log tjedna objavili da, poslije biv{eg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a, mirovinu u Beogradu tra`i i Naser Ori}, ratni zapovjednik Armije BiH iz Srebrenice ponovno je postao glavna vijest u svim medijima u Srbiji. Premda je pravomo}nom presudom Ha{kog tribunala, jo{ po~etkom jula 2008. godine, pravomo}no oslobo|en optu`bi za ratni zlo~in nad Srbima, Ori} je posljednjih dana u srbijanskoj javnosti ponovno “tituliran“ kao dokazani ratni zlo~inac, a mogu}nost da dobije pravo na mirovinu kao “bezobrazluk“ bez premca. No, unato~ o{trim reakcijama srbijanskih politi~ara i tamo{nje

N

javnosti, ~injenica je da je Naser Ori} od 1988. do 1991. bio pripadnik MUP-a Srbije, odnosno elitne Jedinice za specijalna dejstva, i da ima jednako zakonsko pravo na mirovinu kao i sve njegove nekada{nje policijske kolege. Zamolit }u Vas da na po~etku razgovora najprije ka`ete jeste li, uop}e, podnijeli zahtjev za mirovinu u Srbiji? Jo{ uvijek nisam, ali imam namjeru, i ve} sam kontaktirao advokata. Kao i svaki drugi gra|anin koji je prije rata `ivio i radio u Srbiji, imam pravo na penziju i ne vidim razloga za{to ne bi i ostvario to pravo. Pa`ljivo sam posljednjih dana pratio u medijima {ta o meni govore i pi{u, kako me ponovo nazivaju ratnim zlo~incem. Moraju jednom shvatiti da sam ja bio optu`en za ratne zlo~ine, ali sam pravosna`no oslobo|en krivice i ne mogu me vi{e tako kvali-

fikovati. To je jo{ jedan poku{aj obmanjivanja srbijanskog javnog mnijenja.

OBI^NI LJUDI U SRBIJI ME CIJENE I PO[TUJU
Iako ste pravomo}no oslobo|eni odgovornosti, pojedini srbijanski mediji su ovih dana objavili da je protiv Vas u Srbiji podnesena kaznena prijava, ali se ~eka odgovor Ha{kog tribunala. Da li Vam je to poznato? Nije mi poznato, to prvi put ~ujem. Nedavno ste izjavili kako ste, nakon povratka iz Haaga, u vi{e navrata boravili u Beogradu. Jeste li u Srbiji imali bilo kakvih problema? Ne, nikada, jer je Naser Ori} u ratu branio svoj narod i sebe, i jer je pred Ha{kim tribunalom odbranio svoju nevinost. Prve informacije koje sam dobio oko

Milo{evi}a sam ~uvao kao profesionalac, nisam ga izdao u najte`im trenucima kao {to je u~inio njegov tjelohranitelj Senta Milenkovi}!
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

35

EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
Foto: REUTERS

HA[KA PRESUDA

Ratni zapovjednik Armije BiH u Srebrenici uhap{en je 2003., pod optu`bom da je po~inio ratni zlo~in nad Srbima, ali je pet godina kasnije pravomo}no oslobo|en krivnje

te penzije stigle su od mojih nekada{njih kolega-policajaca, koji se danas nalaze na mnogim visokim pozicijama u Srbiji. Oni znaju kakav sam ~ovjek, dolazili su kod mene, ja sam posje}ivao njih, iako smo svi u ratu bili na svojim stranama. I nikada se u Srbiji nisam na{ao u nekoj neugodnoj situaciji, na granici mi ljudi ~ak nisu ni tra`ili dokumenta, samo ka`u: “O, pa to je Naser“, i puste me da pro|em. Meni je jasno da jo{ postoje snage koje nastoje dokazati kako su se zlo~ini jednako de{avali na svim stranama, ali se bojim da su se opet zaka~ili za pogre{nu osobu. Koliko imate radnog sta`a u Srbiji? Po~eo sam raditi 1987. i godinu dana sam bio zaposlen kao policijski pripravnik u Op{tini Savski venac, “pokrivao“ sam onaj ~uveni Park ljubavi kod Ekonomskog fakulteta, Autobusku i @eljezni~ku stanicu, pijacu Zeleni venac... Na konkurs za prijem policajaca u Specijalnu jedinicu MUP-a Srbije sam se prijavio jer sam oduvijek volio takve izazove. Jo{ kao dje~ak sam znao jednog ~ovjeka iz mog sela, rahmetli Adnana Karovi}a, on je bio pripadnik Specijalne policijske jedinice u Sarajevu, i uvijek mi je bio uzor. Zbog njega sam se, i prije odlaska u Beograd, javljao na konkurse za prijem u policiju, ali nikada nisam mogao pro}i, i to iz razloga {to je moj djed za vrijeme Drugog svjetskog rata poginuo u crnoko{ulja{ima. Volio sam, dakle, oduvijek uniformu, iako je moj otac `elio da ne{to “ozbiljno“ studiram, zbog njega sam i upisao Fakultet za obojenu metalurgiju u Boru. Me|utim, nisam ga do kraja poslu{ao, predao sam dokumenta za prijem u Specijalnu jedinicu MUP-a Srbije, i kada sam kona~no do{ao pred Komisiju, iskreno sam rekao da su me ranije odbijali zbog djeda koji je bio usta{a. Primili su me bez ikakvih problema. U Specijalnoj jedinici je bilo jedno zlatno pravilo da su svi mladi policajci minimalno godinu-dvije dana morali pro}i obuku i trenirati, prije nego {to bi bili upu}eni u bojevu akciju.
36

Sje}am se da smo nakon obuke anga`ovani u akciji hvatanja jedne uba~ene grupe iz Bugarske, kasnije smo izvodili akcije hap{enja kriminalaca. Jo{ tada smo trenirali tala~ke situacije u avionu, na{e akcije u avionu DC 10 trajale su po ~etiri sekunde. Poslije smo upu}eni na Kosovo, nakon {to su po~eli nemiri. To je jedan dio mog `ivota u kojem sam prvi put vidio {ta mo`e uraditi jedna pogre{na politika.

MINISTAR BOGDANOVI] ME NAGRADIO PI[TOLJEM ZA DAN BEZBEDNOSTI
Kada ste to~no postali pripadnik osiguranja biv{eg srbijanskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a? Jedinica za specijalna dejstva je bila direktno podre|ena kabinetu predsjednika

Slobodana Milo{evi}a i mogao nas je anga`ovati samo tada{nji ministar policije Radmilo Bogdanovi}. Mi smo tada dane provodili vje`baju}i i treniraju}i, i molili smo Boga da se dogodi neka situacija gdje bi na terenu dokazali sve {to smo nau~ili. Hapsili smo kriminalce po cijeloj Srbiji, intervenisali kada su se doga|ale pobune u zatvorima, nisu to bile samo akcije na Kosovu. Nakon hap{enja Azema Vlasija i pobune rudara u Rudniku Trep~a koji su se zabarkadirali i po~eli {trajk gla|u, do{ao je na{ tada{nji komandant Radovan Stoji~i} Bad`a i rekao: “Momci, imamo opasan zadatak. Moramo u}i u rudnik i izvu}i rudare, ali se u magacinu nalazi velika koli~ina eksploziva i postoji mogu}nost da su hodnici minirani.“ To je bila procjena

I JA SIT, I VUK NA BROJU

Jeo sam Vukovu hranu kako bih ga uvjerio da ga ne želimo otrovati!
U svojoj knjizi “Meta“ predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Dra{kovi} je napisao da ste bili u grupi policajaca koji su ga uhapsili nakon beogradskih demonstracija 9. marta 1991. Zanimljivo je, me|utim, da Vas se Dra{kovi} sje}a kao najljubaznijeg policajca. Sve poslove koje sam radio u policiji, nastojao sam raditi profesionalno. Moj je zadatak bio da nekoga uhapsim, a ne da ~ovjeku odmah i presudim, kako to danas rade neki na{i policajci. Tako je bilo i s Vukom Dra{kovi}em. Mi smo mu pri{li u jednom restoranu u Skadarliji, on se nije opirao i nije bilo razloga za demonstraciju sile. Puno kasnije sam slu{ao Jovicu Stani{i}a sa kojim sam, tako|er, bio na istom spratu u Scheweningenu, dok se ostalim ha{kim pritvorenicima hvalio kako je, zapravo, on hapsio Dra{kovi}a. I ja ga pustim da sve ispri~a, a onda mu ka`em kako je zapravo bilo. Sje}am se da Vuk Dra{kovi}, poslije hap{enja, nije htio da pojede sendvi~, u strahu da ga neko ne otruje, {to sam ja iskoristio i uzeo sendvi~ za sebe. Me|utim, kada je Dra{kovi} vidio kako ja jedem, on mi ka`e. “Ma, daj ti meni taj sendvi~, ipak }u ga pojesti.“

Naser Ori} uhapsio je Naser Ori} uhapsio je Vuka Dra{kovi}a u martu ’91. Vuka Dra{kovi}a u martu ’91.

HAP[ENJE HAP[ENJE LIDERA OPOZICIJE LIDERA OPOZICIJE

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

ISPOVIJEST NASERA ORI]A
Foto: Milutin Stoj~evi}

Nasera Ori}a je po povratku iz Scheweningena do~ekalo na stotine ratnih suboraca i prijatelja

POVRATAK OTPISANOG

Slu`be dr`avne bezbjednosti. Pokojni Bad`a nije `elio da sam odredi ko }e i}i na taj zadatak, nego nam je prepustio da se sami javimo. I prijavilo se nas trinaest dobrovoljaca, akcija je krenula u 1 sat i 15 minuta iza pono}i, a do devet sati ujutro smo morali sve zavr{titi. Rok smo probili za samo pet minuta, iako smo se morali spustiti dva kilometra pod zemlju, bez stuba. Nijednom rudaru nije falila ni dlaka s glave, nijedan moj kolega specijalac nije povrije|en, tako da smo kasnije svi nagra|eni. Navodno ste tada od ministra Radmila Bogdanovi}a dobili pi{tolj s posvetom? Da, to je bilo 13. maja 1990., na Dan bezbednosti. Niste mi odgovorili kada ste premje{teni u Milo{evi}evo osiguranje? Najprije `elim objasniti da nikada nisam bio li~ni pratilac ili tjelohranitelj Slobodana Milo{evi}a, kako to neki tvrde. Morate znati da pripadnici Specijalne jedinice nisu mogli raditi koliko ho}e, jer su

nas poslije 28 godine starosti premje{tali na druge poslove i zadatke. Tako sam i ja postao dio policijskog tima koji je osiguravao Milo{evi}a. U to je vrijeme Milo{evi}ev pratilac bio Senta Milenkovi}, koji i nije bio neki vrsni profesionalac, kasnije smo saznali da je za tjelohranitelja izabran zahvaljuju}i drugim intervencijama. Na kraju je Milo{evi}a izdao kada mu je bio najpotrebniji - tokom hap{enja i izru~enja u Haag. Kako je 90-ih godina bilo puno doga|aja, mitinga, politi~kih skupova, procjena je bila da Milo{evi} mora imati brojnije osiguranje, zbog ~ega smo i mi bili anga`ovani. Izme|u ostalog, obezbje|ivali smo Slobodana Milo{evi}a na Gazimestanu 28. juna 1989. Ina~e, u cijeloj Specijalnoj jedinici tada je bilo pet Bo{njaka - ~etvorica su bila sand`a~kog porijekla, a iz Bosne sam bio samo ja. Kasnije smo svi zajedno napustili Jedinicu.

U SARAJEVU SU ME ZAPOSLILI IBRAN MUSTAFI] I HILMO SELIMOVI]
Kako ste iz Specijalne jedinice MUP-a Srbije premje{teni na Ilid`u kod Sarajeva? To je sve bio splet okolnosti, po~inju se de{avati nacionalne podjele, nemiri u Kninu, iako je ~itava Jedinica do tada `ivjela kao jedan. Najvi{e me je pogodilo kada smo dobili zadatak da preko Ba~kog Petrovog Sela prevezemo kontingent naoru`anja za kninske Srbe, tada sam pomislio {ta ako nam sutra narede da prebacimo naoru`anje za Srbe preko Drine. Znao sam da mi tu vi{e nije mjesto, a i kolege su mi same kazale da bi bilo najbolje da odem. U me|uvremenu me pozvao Radovan Stoji~i} Bad`a i rekao mi: “Nasere, ja bih ti preporu~io da ide{, bojim se da }e do}i vrijeme kada ja ne}u mo}i kontrolisati situaciju“, i da na|em na~ina da se zaposlim u Bosni. Moj ro|ak Ibran Mustafi}, koji je tada bio predsjednik Izvr{nog odbora SDA u Srebrenici i NEMIRNI NEMIRNI SARAJEVSKI DANI MIRA SARAJEVSKI DANI MIRA

ZATVORSKA DRUŽENJA: Paško Ljubičić, Slobodan Milošević, Mladen Naletilić Tuta, Goran Jelisić i Naser Orić snimljeni na svečanom ispraćaju Jelisića, zločinca iz Brčkog, osuđenog na četrdeset godina robije

Naser Ori} posljednjih je godina Naser Ori} posljednjih je godina dovo|en u vezu sa brojnim aferama ii dovo|en u vezu sa brojnim aferama kriminalnim grupama u Sarajevu kriminalnim grupama u Sarajevu

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

37

EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
poslanik u Skup{tini BiH mi je, zajedno s Hilmom Selimovi}em koji je u to vrijeme bio pomo}nik ministra policije BiH, pomogao da se zaposlim u MUP-u BiH. I odmah sam Hajrudinu Hod`i}u u MUP-u ponudio da kompletan magacin oru`ja specijalne jedinice sa Sur~ina kod Beograda dislociramo u BiH, da sve Bo{njake iz MUP-a Srbije s naoru`anjem prevedemo u Bosnu, ali nije bilo hrabrosti da se to uradi. Poslije sam raspore|en u Stanicu policije na Ilid`i, ali sam se ubrzo sukobio s Tomom Kova~em, koji je bio komandir stanice. Sa Slobodanom Milo{evi}em ste se ponovno sreli dvanaest godina poslije u pritvorskoj jedinici u Scheweningenu. Kako je protekao taj susret? Ma, nije tu bilo ni~eg spektakularnog. Boravili smo na istom spratu, zajedno smo ustajali, zajedno i{li na spavanje, svakodnevno se vi|ali. Kada sa nekim dijelite zajedni~ki prostor du`e vrijeme, morate kontaktirati, postoje neka pravila pona{anja koji se svi pridr`avaju. Dakle, sa Milo{evi}em sam se vi|ao, razgovarali smo, sve u granicama zatvorskih procedura. ODUVIJEK SAM VOLIO UNIFORMU

Svi Ori}evi poku{aji da se zaposli u predratnom MUP-u BiH ostali su bez uspjeha, jer mu je djed poginuo u usta{ama

MARKA MILO[EVI]A SAM BRANIO OD NASILNIKA U [KOLI
Bruno Vekari}, pomo}nik tu`itelja za ratne zlo~ine Srbije Vladimira Vuk~evi}a, izjavio je prije tri godine kako ima provjerene informacije da ste u stalnom kontaktu s odbjeglim Markom Milo{evi}em, sinom Slobodana Milo{evi}a. Prema Vekari}evim tvrdnjama, Marko Milo{evi} Vas je zvao, nakon {to ste u ljeto 2006. pu{teni iz Haaga i ~estitao Vam. Da li je to istina?

S Markom Milo{evi}em sam u `ivotu imao dva kontakta. Prvi je bio kada je on i{ao u sedmi razred osnovne {kole i kada mu je jedan dje~ak u {koli ukrao pi{tolj italijansku Beretu. Tada smo jedan moj kolega iz Jedinice i ja i{li po zadatku u

{kolu da prona|emo tog dje~aka i da Marku vratimo pi{tolj. Drugi put smo se sreli kada je Marko Milo{evi}, tako|er kao dje~arac, pobjegao sa jednom djevoj~icom u koju je valjda bio zaljubljen, u njihovu porodi~nu ku}u u Po`arevac. Mi smo, opet po zadatku, i{li u Po`arevac da vratimo u Beograd i njega i djevoj~icu. Iako negirate da ste sa Slobodanom Milo{evi}em bili bliski, beogradski dnevni list Blic je prije nekoliko dana objavio fotografiju iz zatvora u Scheweningenu na kojoj se nalazite Milo{evi}, Mladen Naletili} Tuta, Goran Jelisi} i Vi. Kada je nastala ta fotografija? Ako se dobro sje}am, snimljena je kada smo ispra}ali Gorana Jelisi}a (optu`en za ratne zlo~ine u Br~kom, op. a.), koji je osu|en na 40 godina zatvora i sada se nalazi u zatvoru u Italiji. Jelisi} je napravio veliku fe{tu kada je odlazio iz Scheweningena. Ali, ponavljam, u tim zatvorskim dru`enjima nije bilo ni~eg neobi~nog. Mene je, recimo, nakon povratka iz Haaga, kada sam oti{ao u bolnicu da izvadim gelere iz noge koje nosim jo{ iz rata, u bolnici posjetio Pe|a Simatovi}, sin Frenkija Simatovi}a. ^ovjek je pro~itao u novinama da sam u bolnici i do{ao da me posjeti.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SJE]ANJE NA SPECIJALNU JEDINICU MUP-a SRBIJE

Moji su drugovi rasuti... pod zemljom
Jesu li sve Va{e kolege iz Jedinice za specijalna dejstva MUP-a Srbije pre`ivjeli rat? Nakon rata su ubijeni Radovan Stoji~i} Bad`a i Nenad Bato~anin (nekada{nji zamjenik na~elnika Prve uprave MUP-a Srbije i Crne Gore, ubijen u novembru 2002., zajedno s @eljkom [krbom, ratnim pratiocem Mome Mandi}a, op. a.), koji je bio najspremniji momak me|u specijalcima i vrhunski karatista. I ja ne vjerujem da je on, kako se godinama tvrdi, bio kolateralna {teta, da je prava meta ubica bio @eljko [krba. Meni je Jovica Stani{i} rekao u Haagu da je Nenad Bato~anin trebao likvidirati jednog agenta CIA-e na Kosovu, ali da
38

nije znao osmisliti i odraditi zadatak. Mislim da je zbog toga i ubijen, kao {to su prethodno likvidirani i Radovan Stoji~i} Bad`a, odnosno @eljko Ra`natovi} Arkan.

RATNI DRUGOVI
Bad`a i Arkan

MARGOT WALLSTROM

Visoka dužnosnica Ujedinjenih nacija MARGOT WALLSTROM, specijalna predstavnica generalnog sekretara UN-a BAN KI-MOONA zadužena za problem seksualnog nasilja u konfliktima, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i susrela se sa ženama žrtvama nasilja, predstavnicima nevladinih organizacija i Tužilaštva i Suda BiH; u intervjuu za “SB“ Margot Wallstrom govori zašto ni 15 godina nakon Dejtona nema mira za žene žrtve ratnih silovanja u BiH, zbog čega bh. vlasti ne čine dovoljno za civilne žrtve rata, te kako se UN bori protiv zločinaca u mirovnim misijama - kako onih “domaćih“, tako i u vlastitim redovima...

NA^IN RATA NE SMIJE BITI NA^IN @IVOTA
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ve|anka Margot Wallstrom (56) iza sebe ima dugu i iznimno uspje{nu politi~ku karijeru. Bosnu i Hercegovinu prvi put je posjetila 1995. kao ministrica kulture [vedske, zatim je u dvogodi{njem mandatu, od 1996. do 1998., obavljala du`nost ministrice za socijalna pitanja u Vladi [vedske, a od 1999. do 2004. radila je kao evropski komesar za za{titu `ivotne sredine. Margot Wallstrom bila je i potpredsjednica Evropske komisije, a ove godine generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon imenovao ju je za svoju prvu specijalnu predstavnicu za probleme seksualnog nasilja u konfliktu. Prije nekoliko dana, Wallstrom je posjetila Bosnu i Hercegovinu i razgovarala sa `enama `rtvama seksualnog nasilja o nji-

[

hovoj borbi sa traumama koje svakodnevno iznova pre`ivljavaju, a susrela se i sa predstavnicima Tu`ila{tva i Suda BiH kako bi im skrenula pa`nju na nedopustivo spor proces dovo|enja pred lice pravde osu-

mnji~enih i optu`enih za ratne zlo~ine silovanja.

ISTORIJSKI KRUG TI[INE
Koji su to prioriteti Ujedinjenih nacija kada je rije~ o spre~avanju seksualnog nasilja u konfliktima? Prva i najva`nija stvar je okon~ati gotovo potpunu amnestiju koja postoji kod ovakve vrste zlo~ina. Drugo, va`no je ohrabriti `ene, jer bez toga se ni{ta ne mo`e posti}i. Treba im dati glas i mjesto na kojem }e mo}i ispri~ati ono {to im se dogodilo kao `rtvama seksualnog nasilja, ali tako|er osigurati i ja~u poziciju `ena kao posrednika u mirovnim pregovorima. Rje{enja i “oru`ja“ za sve to su u rukama politi~kih lidera. Mora se prekinuti taj takozvani istorijski krug ti{ine o `enama `rtvama nasilja i moramo produbiti na{e razumijevanje o silovanju kao dijelu ratne
Nastavak na 46. stranici

SPORA PRAVDA: Jedna žena nam je ispričala kako njena kćerka, koja je silovana u ratu, danas gotovo svakodnevno, u banci gdje radi, viđa čovjeka koji ju je silovao. I on joj se svaki put nasmiješi. To je taj kontinuirani teror

GORU]I PROBLEM SILOVANJA KAO ORU@JA RATA

Margot Wallstrom sa generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom i u posjeti `enama Liberije 40
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SPECIJALNA PREDSTAVNICA BAN KI-MOONA
PORA@AVAJU]E PORA@AVAJU]E MALI BROJ PRESUDA MALI BROJ PRESUDA

Izme|u 20.000 ii 50.000 `ena Izme|u 20.000 50.000 `ena silovano je za vrijeme rata u BiH, a silovano je za vrijeme rata u BiH, a imamo samo dvanaest presuda imamo samo dvanaest presuda za te zlo~ine na Sudu BiH, nagla{ava za te zlo~ine na Sudu BiH, nagla{ava Margot Wallstrom Margot Wallstrom

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH BRITANIJA Nova grčka diplomatska ofanziva SMANJUJE BROJ
DOZVOLA ZA STRANE RADNIKE
Prema najavama britanske vlade, ova }e zemlja od aprila 2011. ograni~iti broj kvalifikovanih radnika koji dolaze iz zemalja van Evropske unije na 21.700 godi{nje, odnosno za vi{e nego petinu u odnosu na pro{lu godinu. Britanski du`nosnici upozoravaju da je doseljavanje u ovu zemlju “neprihvatljivo visoko” i da se mora smanjiti. Britanija }e smanjiti broj visokokvalifikovanih radnika koji ulaze u zemlju bez ponu|enog radnog mjesta za 13.000 u odnosu na pro{logodi{nji nivo, na 1.000, a radne dozvole }e biti ograni~ene na “izuzetne talente”, kao {to su nau~nici, oni sa visokom {kolskom spremom i umjetnici. Britanska vlada, koja planira da do 2015. smanji neto migraciju (imigracija minus emigracija) na nekoliko desetina hiljada, sa blizu 200.000, obustavit }e prihvatanje migranata koji u Britaniju dolaze na privremeni rad, te davati dozvole samo onima koji }e raditi za stalno.

IDEJE O NOVOM SOLUNSKOM SAMITU
Cilj takvog skupa bio bi da se ponovo, kao 2003. godine, u Solunu okupe ~elnici EU-a i balkanskih dr`ava, i razgovaraju o evropskoj budu}nosti regije

^LANICE EU-a IZLAZE IZ RECESIJE DO 2012.
Sve zemlje ~lanice EU-a bilje`it }e u 2012. pozitivne stope gospodarskog rasta, ali }e du`ni~ki i problemi s bud`etskim manjkom i dalje pritiskati Uniju, saop{tila je po~etkom sedmice Evropska komisija u prvim gospodarskim prognozama za razdoblje do 2012. godine. U 2012. sve zemlje ~lanice Unije bilje`it }e pozitivne stope rasta BDP-a, koje }e se kretati od 0,8 posto u Portugalu do 4,2 posto u Poljskoj, procjenjuju u Evropskoj komisiji, temelje}i procjene na pretpostavci da ~lanice u me|uvremenu ne}e mijenjati gospodarsku politiku. Prema Komisijinim prognozama, najve}e evropsko gospodarstvo, ono Njema~ke, trebalo bi u ovoj godini zabilje`iti impresivnu stopu rasta od 3,7 posto, te ne{to slabiji rast od 2,2 posto u 2011. i 2,0 posto u 2012. godini. Evropska unija bi u cjelini u ovoj i
42

Grčka namjerava predložiti 2018. godinu kao datum za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, najavio je nedavno grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Droutsas

I

ako se te{ko mo`e o~ekivati da }e biti promijenjen izri~it stav Evropske unije da zemlje kandidati mogu postati ~lanice EU-a isklju~ivo ispunjavanjem zahtjevnih uvjeta za ~lanstvo (tzv. kopenhagen{ki kriteriji), gr~ki zvani~nici su nedavno iza{li s jo{ jednom inicijativom o budu}em pro{irenju. Gr~ka }e, prema najavama ministra vanjskih poslova Dimitrisa Droutsasa, predlo`iti 2018. godinu kao ciljani datum

za ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU. Govore}i pro{le sedmice na seminaru u Briselu, on je poru~io da bi Unija mogla usvojiti politi~ku deklaraciju u kojoj jasno izra`ava svoju predanost integraciji jugoisto~ne Evrope. Droutsas je kazao kako }e Gr~ka poku{ati prikupiti podr{ku za svoj prijedlog te se nada to u~initi 2014. godine, kada preuzme rotiraju}e predsjedavanje EU-om. Prema njemu, sada{nje stanje, u
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

a za podršku Zapadnom Balkanu
donijetim u nacionalnim bud`etima dr`ava ~lanica. “ Finansijska pomo} }e biti neophodna. Trebalo bi da prona|emo neophodne fondove, uprkos ekonomskoj krizi”, upozorio je Droutsas. Gr~ka namjerava tokom svog predsjedavanja EU-om, 2014. godine, organizirati skup na kojem }e odlu~no podstaknuti eurointegracije zemalja Zapadnog Balkana i na kojem }e biti odre|en rok za okon~anje tog procesa. Cilj

idu}oj godini trebala zabilje`iti stopu rasta od oko 1,75 posto dok bi se u 2012. ona trebala kretati oko dva posto, procjenjuju u Briselu.

[VICARCI GLASALI ZA PROGON DOSELJENIKA KOJI PO^INE ZLO^IN
Ve}ina [vicaraca podr`ala je na referendumu sazvanom na inicijativu desni~arske [vicarske narodne partije (SVP), prijedlog o deportaciji stranaca osu|enih za te`e zlo~ine. Prema prijedlogu [vicarske narodne stranke (SVP), stranci koji po~ine krivi~na djela poput ubistva, silovanja, te djela povezana s drogom ili prijevarom u sistemu socijalnog osiguranja automatski }e biti protjerani iz zemlje. Izgon stranih po~initelja krivi~nih djela je ve} mogu} pod odre|enim uvjetima, a prijedlog SVP-a ide dalje i predla`e automatsko oduzimanje boravi{ne dozvole osu|enim strancima, bez obzira na te`inu prekr{aja. [vicarci su se istovremeno izja{njavali o predlogu Socijalisti~ke partije o tome da bogata{i u celoj zemlji pla}aju porez od 22 odsto na prihod do 250.000 franaka, ali ta ideja socijalista nije dobila ve}insku podr{ku na referendumu.

RECEPT ZA ZAPADNI BALKAN: Grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Droutsas smatra da sadašnje stanje, u kojem EU odbija precizirati vremenski okvir za integraciju novih članica, obeshrabruje provedbu reformi, te da je stoga potrebno precizirati datum ulaska u EU
Dimitris Droutsas

kojem EU odbija precizirati vremenski okvir za integraciju novih ~lanica, obeshrabruje reformske napore u ovoj regiji. “Mo`emo usvojiti politi~ku deklaraciju koja postavlja specifi~ne, ambiciozne, ali realisti~ne ciljeve za okon~anje integracionog procesa za Zapadni Balkan”, rekao je Droutsas a prenio Reuters. Evropska unija je do sada odbijala da novim kandidatima da rokove za ~lanstvo kako bi otklonila zabrinutost da bi neke dr`ave bile primljene u Uniju i prije nego {to ispune sve neophodne uvjete i dostignu tra`ene kriterije. Droutsas je rekao da ovakav pristup mo`e obeshrabriti dr`ave koje te`e ~lanstvu u EU i da bi Unija trebalo da im pomogne u no{enju tereta koji predstavljaju reforme, uprkos zna~ajnim bud`etskim rezovima
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

takvog skupa bio bi da se ponovo u Solunu, kao 2003. godine, okupe ~elnici EU-a i balkanskih dr`ava, i razgovaraju o evopskoj budu}nosti regije. Upravo je na samitu u Solunu u junu 2003. godine utvr|eno da je proces stabilizacije i pridru`ivanja okvir za EU politiku prema Zapadnom Balkanu, te je potvr|ena evropska perspektiva za ove zemlje. Podsjetimo da su upravo Gr~ka i Austrija po~etkom ove godine poslale zajedni~ko pismo visokoj predstavnici za vanjsku politiku EU-a Catherine Ashton u kojem su izlo`ile {to je Unija trebala tokom ove godine posti}i na Zapadnom Balkanu. Austrija, se prema tada{njim najavama, zauzima da se sve zemlje Zapadnog Balkana na|u u EU do 2020. godine. (D. Savi})

PORAZ SOCIJALISTA U KATALONIJI
Katalonski nacionalisti porazili su vladaju}e socijaliste u pro{lu nedjelju na izborima za regionalni parlament {panske autonomne pokrajine Katalonije. Pobjeda konzervativne stranke Konvergacija i unija (CiU) mogla bi uticati i na regionalne izbore idu}e godine te nacionalne izbore godine 2012. CiU nije uspio osvojiti 68 mjesta potrebnih za apsolutnu ve}inu, ali je dobio 62 mjesta i 38,13 posto glasova i tako istisnuo Katalonsku socijalisti~ku stranku (PSC) koja je vladala Katalonijom sedam godina u savezu s dvije manje stranke.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

“AS“ preuzeo “Vispak“ Propala aukcija IFC-ovih dionica u “Bosnalijeku“ Uve}an kapital Hypo banke BDP BiH 23,9 milijardi KM
LIDER KONDITORSKE INDUSTRIJE

Vlasnik te{anjskog AS-a Sulejman Hrvi} preuzeo je glavne konkurente iz Visokog - Kent Elit i Vispak

“Alvogen“ i dalje zagrijan za “Bosnalijek“
Suprotno o~ekivanju, ameri~ka farmaceutska kompanija Alvogen nije preuzela paket od 8,37 posto dionica sarajevskog Bosnalijeka u vlasni{tvu Me|unarodne finansijske korporacije (IFC). To jo{ uvijek ne zna~i da je Alvogen odustao od najavljene investicije u farmaceutsku industriju BiH, ali ni takva mogu}nost nije isklju~ena ako Vlada Federacije BiH u skorije vrijeme ne deblokira prodaju vlastitog paketa dionica (oko 19 posto) u Bosnalijeku. Prema raspolo`ivim informacijama, Alvogen je i dalje zainteresiran za preuzimanje Bosnalijeka, ali se u tu operaciju ne `eli upustiti bez prethodnog ~vrstog dogovora s manjinskim vlasnikom Bosnalijeka - Vladom Federacije BiH. Kao {to je poznato, federalna Vlada jo{ prije desetak mjeseci donijela je odluku o prodaji vlasni~kog udjela u Bosnalijeku, ali se pred samu realizaciju odluke u dogovor upleo strana~ki vrh SDA koji je izrazio sumnju u vjerodostojnost poslovnih planova Alvogena. Istina, u me|uvremenu je vrh SDA promijenio mi{ljenje o Alvogenu, ali se pojavio problem s blokadom rada federalne Vlade koja se posljednjih sedmica uop}e nije sastala kako bi korigirala svoju raniju odluku o prodaji vlasni~kog udjela u Bosnalijeku, na ~emu ina~e bezuvjetno insistira federalna Agencija za privatizaciju. Alvogen je dakle jo{ uvijek zagrijan za preuzimanje Bosnalijeka a kada }e se to desiti isklju~ivo ovisi od federalne Vlade.

Tešanjski AS lider konditorske industrije u BiH
Nakon preuzimanja dvije kompanije iz Visokog, najprije Kent Elita a potom i Vispaka, privatna kompanija AS u vlasni{tvu te{anjskog poduzetnika Sulejmana Hrvi}a pozicionirala se na tr`i{tu BiH kao neprikosnoveni lider u oblasti konditorskih proizvoda. I prije ovih akvizicija AS je raspolagao s respektabilnim proizvodnim kapacitetima, no nakon preuzimanja dvije srodne viso~ke kompanije nametnuo se kao glavni (doma}i) igra~ na tr`i{tu keksa, vafla i pra{kastih proizvoda. Te{anjski AS je jedna u nizu kompanija koje su pred rat pokrenule trgovinski biznis. AS se orijentirao na trgovinu prehrambenim proizvodima a najve}e uspjehe imao je u trgovini {e}erom. Prvi izlet AS-a u proizvodnju vezan je upravo za {e}er: nekoliko godina nakon rata, AS je izgradio suvremenu tvornicu za proizvodnju {e}ernih kocki a ne{to kasnije i keksa te {irokog asortimana pra{kastih proizvoda, s
44

godi{njom proizvodnjom od oko 15.000 tona. Nakon preuzimanja Kent Elita i Vispaka, AS je skoro utrostru~io proizvodne kapacitete. Naime, viso~ka kompanija Vispak posljednjih je godina, uz primarnu preradu kafe, razvijala i proizvodnju ~okolade, keksa, vafla, pra{kastih proizvoda, dakle prehrambenog asortimana koji je bio u fokusu te{anjskog AS-a. Preuzimanje ve}inskog udjela u Vispaku Hrvi} je zapo~eo i okon~ao preko Sarajevske berze na kojoj su izlistane dionice “Vispaka“. Kako je operacija preuzimanja Vispaka trajala vi{e godina, te{ko je utvrditi koliko je Hrvi}a ko{tala cijela operacija, no procjenjuje se da je ve}inski udio u Vispaku platio najmanje deset miliona KM. Ve}insko vlasni{tvo u Vispaku AS je stekao preuzimanjem oko 7 posto dionica PIF-a Naprijed, koji kontroliraju dvije sarajevske kompanije u ve}inskom vlasni{tvu Selimovi}a - Sarajevska pivara i Klas.

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

Vlada Austrije dokapitalizirala Hypo banku BiH
Vlasnik Hypo Grupe, Republika Austrija, dokapitalizirala je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. sa dodatnih 55 mil. KM. Ovom dokapitalizacijom Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kao i Hypo Grupa u BiH u cjelini dobiva jo{ jedan zalog sigurnosti i stabilnosti kojim se dodatno otvara i pribli`ava svojim klijentima. Bosna i Hercegovina je klju~no tr`i{te Hypo Grupe i ovo pove}anje dodatno u~vr{}uje poziciju Grupe u zemlji te pridonosi kvalitetnijem odgovoru na izazove tr`i{ta. Istom zna~ajno pridonose novi menad`ment i poslovna strategija koja se bazira na ja~anju poslovanja sa sektorom gra|anstva te podupiranju malog i srednjeg poduzetni{tva. “Hypo Alpe-Adria-Bank i ove je godine, zahvaljuju}i poduzetim mjerama unutar Grupe u cjelini i kvalitetnim upravljanjem te svesrdnim zalaganjem svih na{ih zaposlenika unato~ te{koj situaciji na tr`i{tu, u~vrstila svoju poziciju jedne od najja~ih banaka. Svojim klijentima stojimo na usluzi konstantno prate}i svjetske trendove i tr`i{na kretanja, iz dana u dan pobolj{avamo uslugu i intenzivno radimo na stru~nom usavr{avanju na{ih kvalitetnih kadrova. Koristimo potencijale, znanja i iskustva preko 1100 zaposlenih u na{oj grupi u BiH, a najva`nije mjerilo na{e kvalitete i stabilnosti je povjerenje klijenata koje imamo upravo zahvaljuju}i brizi za svakog pojedinog klijenta i sigurnost grupacije“, istakao je Michael Vogt, direktor Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. Dioni~ki kapital i rezerve kapitala Hypo Alpe-Adria-Bank d.d sada prelazi iznos od 300 mil. KM i kapitalno je jedna od najsna`nijih banaka u zemlji. Adekvatnost kapitala po trenutnim podacima je 14%. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. je ~lanica Hypo Group Alpe Adria, ~ija je mati~na banka osnovana 1896. godine u Klagenfurtu i koja pokriva 12 zemalja (Austrija, BiH, Bugarska, Slovenija, Italija, Hrvatska, Ma|arska, Njema~ka, Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Makedonija). U BiH posluje kroz Centralu u Mostaru, glavne filijale u Sarajevu, Vitezu, Tuzli, Mostaru i Biha}u, te mre`u poslovnica u Bosni i Hercegovini.

STABILIZACIJA BANKE
Direktor Hypo-AlpeAdria-Banke Michael Vogt

U pet godina BDP BiH uvećan 30 posto
U proteklih pet godina bruto doma}i proizvod BiH pove}an je za oko 30 posto, {to je najve}a stopa rasta BDP-a u cijeloj regiji. BDP Republike Srpske 2005. godine iznosio je 5,76 milijardi KM, a 2009. godine 8,24 milijarde KM, {to zna~i da je BDP RS-a u pet godina uve}an za 2,48 milijardi KM. BDP Federacije BiH prije pet godina iznosio je 10,91 milijardu KM, a 2009. godine 15,18 milijardi KM, {to zna~i da je uve}an za 4,27 milijardi KM.
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

45

MARGOT WALLSTROM
Nastavak s 40. stranice

taktike. Mislim da jo{ uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o tome. Nedavno ste posjetili Demokratsku republiku Kongo, odakle gotovo svakodnevno dolaze alarmantni izvje{taji o masovnim silovanjima nad djevoj~icama i `enama. Kakva je sada situacija u Kongu? U`asi koji se tamo doga|aju zahtijevaju na{u odlu~nu reakciju. Upoznali smo pre`ivjele i ~uli njihove pri~e, nastojali smo da vidimo {ta mo`emo uraditi kako bismo ih podr`ali, ali i kako se boriti da se takvi zlo~ini ubudu}e ne de{avaju. Ono {to je, rekla bih, najpozitivnija stvar koju smo do sada napravili u Kongu, to je hap{enje pukovnika Mayelea, koji je bio jedan od vode}ih zapovjednika odgovornih za napade na civile i stotine silovanja u selima na istoku Konga. Ipak, situacija u Kongu i dalje predstavlja ogroman problem i moramo nastaviti da pregovaramo sa vladom i liderima te zemlje na svim nivoima i radimo na hap{enju onih koji su po~inili zlo~ine. To je konkretna akcija i jedna od najsna`nijih poruka koje mo`emo poslati. Nadam se da }e Vije}e sigurnosti biti voljno da upotrijebi sva raspolo`iva sredstva kako bi se stanje u Kongu rije{ilo. Nedavno je objavljen izvje{taj u povodu desete godi{njice dono{enja Rezolucije 1325 Vije}a sigurnosti UN-a o polo`aju `ena, miru i sigurnosti. U tom izvje{taju Vi ste, izme|u ostalog, izjavili: “Za `ene pogo|ene ratom, pravda koja se odga|a gora je od pravde koja se odbija. To je trajan teror.“ Koji su to glavni problemi u procesu ostvarivanja pravde za `ene `rtve rata u Bosni i Hercegovini? Nakon rata u BiH, silovanje je prepoznato i ka`njeno kao ratni zlo~in i to je jako va`no za `ene {irom svijeta. Na`alost, petnaest godina nakon Dejtonskog sporazuma, nema mira za `ene u Bosni i Hercegovini. Pristup pravdi je onemogu}en za mnoge `ene i cijeli taj proces je previ{e spor. Izme|u 20.000 i 50.000 `ena silovano je za vrijeme rata u BiH, a imamo samo dvanaest presuda za te zlo~ine na Sudu BiH! To nije dovoljno dobro. Jedna `ena nam je ispri~ala kako njena k}erka, koja je silovana u ratu, danas gotovo svakodnevno, u banci gdje radi, vi|a ~ovjeka koji ju je silovao. I on joj se svaki put nasmije{i. To je taj kontinuirani teror. Te `ene su zanemarene kada je pravda u pitanju. To je poruka vlastima Bosne i Hercegovine: mora se osigurati pravda za njih. To je istorijska odgovornost koju nosimo, jer sve to ujedno zna~i mogu}nost za kreiranje druga~ije budu}nosti za generacije u ovoj zemlji. Za to su potrebni hrabri lideri, koji su spremni da se suo~e sa ovakvim stvarima i da jasno i glasno ka`u: ne}emo dozvoliti da na~in rata postane na~in `ivota.
46

ZANEMARIVANJE ULOGE @ENA U POLITICI
Nijedna `ena nije stavila svoj potpis na Dejtonski sporazum, a tako je i sa ve}inom mirovnih sporazuma u svijetu

(NE)ČASNI VOJNICI UN-a: Čak i samo jedan takav slučaj može veoma mnogo narušiti kredibilitet Ujedinjenih nacija. Zato moramo biti nepopustljivi. Mi bismo trebali biti oni koji štite, a ne oni koji čine zločine. I zato toliko boli kada se tako nešto dogodi
ZA[TO JE TAKO TE[KO VOLJETI EVROPSKU UNIJU

BiH mora zaslužiti poštovanje unutar EU-a
Prije {est godina kao koautor objavili ste knjigu interesantnog naslova: Evropa za ljude ili Za{to je tako te{ko voljeti EU? Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine danas u okviru Ujedinjenih nacija i (`eljene) Evropske unije? U su{tini, sve zavisi od vas i onoga {to radite. Ako ste aktivni i dokazujete da ste dio me|unarodne zajednice, pokazujete solidarnost i implementirate ono {to je dogovoreno na internacionalnom nivou, to je uvijek ono na ~emu se zasniva svaki kredibilitet. Taj kredibilitet mora po~ivati na me|unarodnim konvencijama i postoje}im standardima i normama. Nadam se da }e Bosna i Hercegovina imati aktivan glas u Vije}u sigurnosti. I ponovo se vra}am `enama: mislim da nijedna dr`ava ne mo`e imati budu}nost bez apsolutnog po{tivanja `ena. Nakon zavr{etka rata trebalo je osigurati bolju poziciju `ena u politici. To je sada na veoma niskom nivou. @ene moraju biti na pozicijama gdje se donose odluke o njihovoj budu}nosti. A {to se ti~e EU-a, lijepo je znati da u svijetu koji razdvajaju granice postoji jedna takva zajednica i ono {to se zove globalna ekonomija, globalno dru{tvo. Bosna i Hercegovina pripada Evropskoj uniji i ulazak u EU bi enormno pomogao razvoju ove zemlje. Naravno, ima jako puno posla koji treba uraditi, kao {to je to slu~aj i sa drugim zemljama kandidatima. Mislim da vi to mo`ete napraviti. A {to se ti~e ljubavi, pretpostavljam da je ljubav rezervirana za porodicu i ku}ne ljubimce. Ali ako ni{ta drugo, tu je odre|eno po{tovanje i to po{tovanje u EU treba zaslu`iti. Te{ko je, to je ogromna birokracija, ali za ve}inu zemalja ~lanica, Evropska unija je garancija za mir.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SPECIJALNA PREDSTAVNICA BAN KI-MOONA
cajaca u mirovnim operacijama i kada neko prekr{i taj kodeks, on vi{e ne mo`e biti dio misije UN-a. Ali, moramo se pobrinuti da te osobe i nakon {to se vrate u svoje zemlje i dalje budu pra}ene, odnosno da odgovaraju za ono {to su u~inili. Mislim da na tome moramo jo{ odlu~nije raditi i sara|ivati sa vlastima u tim zemljama kako bismo osigurali da pravda bude izvr{ena. Smatrate li da takvi incidenti naru{avaju reputaciju UN-a u svijetu? Apsolutno, ~ak i samo jedan takav slu~aj mo`e veoma mnogo naru{iti kredibilitet Ujedinjenih nacija. Zato moramo biti nepopustljivi. Mi bismo trebali biti oni koji {tite, a ne oni koji ~ine zlo~ine. I zato toliko boli kada se tako ne{to dogodi. Me|utim, u proteklih nekoliko godina sve je manje i manje takvih slu~ajeva i mislim da je to rezultat upravo ~vrste politike Ujedinjenih nacija kada su te stvari u pitanju. Kakve }ete impresije ponijeti nakon ove posjete Bosni i Hercegovini? Posljednji put sam ovdje bila 1995. kao ministrica kulture [vedske. ^ini mi se da se mnogo toga mijenja nabolje, ali moj utisak je sada, kao i prije deset godina, da je ovo zemlja jakih i odlu~nih ljudi, sa sjajnom kulturom na kojoj treba dalje graditi. Najva`nije je investirati u djecu i mlade i izgraditi ponovo povjerenje pomo}u kojeg }e se prevladati podjele me|u ljudima, kako se zlo~ini iz pro{losti ne bi nikada ponovili. Mislim da bi BiH bila savr{eno mjesto za izgradnju spomenika posve}enog `enama `rtvama nasilja cijelog svijeta. To ne mora biti jedna od onih velikih, ru`nih konstrukcija, nego treba izgledati onako kako `ene odlu~e. Predlo`ila sam to `enama sa kojima sam se srela ovdje i nadam se da }e se to realizirati. Jer, seksualno nasilje ne poznaje razlike izme|u etni~ke pripadnosti.

Margot Wallstrom za vrijeme nedavne Margot Wallstrom za vrijeme nedavne posjete `enama `rtvama silovanja u Kongu posjete `enama `rtvama silovanja u Kongu

ALARMANTNI IZVJE[TAJI ALARMANTNI IZVJE[TAJI

Jer i danas, kada je mir, nasilje nad `enama u Bosni i Hercegovini stalno je u porastu. To je sramota. ^ini mi se da je rat nekako brutalizirao cijelo dru{tvo. Moramo intenzivno raditi na tome i preduzeti sve {to je mogu}e kako bismo obezbijedili da te `ene imaju pristup pravdi i lije~enju, i fizi~kom i mentalnom, kako bi se mogle izboriti sa svojim traumama... Jer, one to do`ivljavaju kao da je sve bilo ju~er... Nije to ne{to {to mo`ete zaboraviti s vremenom. Mislite li da bh. vlasti i politi~ari ne ~ine dovoljno za civilne `rtve rata? Moram priznati da je tako. Problem je i veoma mali broj `ena u politi~kom `ivotu. Nijedna `ena nije stavila svoj potpis na Dejtonski sporazum, a tako je i sa ve}inom mirovnih sporazuma u svijetu. Seksualno nasilje se u tim sporazumima i dalje ne spominje. Sami smo doprinijeli stvaranju te ti{ine oko takve vrste zlo~ina i sada to moramo promijeniti. Ono {to je tako|er jako va`no je polo`aj `ena ratnih veterana, koje su tako|er ~esto zanemarene u odnosu na mu{karce, za koje postoji poseban tretman. A {ta je sa `enama? ^esto }ete ~uti te `ene kako ka`u: “Vi{e bih voljela da sam mrtva.“ Jer, kako opisati te povrede u du{i? Kako dokazati da imate invaliditet od 60 ili 70 odsto zbog toga {to ste bili seksualno zlostavljani? Silovanje je zlo~in kao i svaki drugi zlo~in i mora biti prepoznat kao takav. Nikakva diskriminacija izme|u mu{karaca i `ena ne smije postojati. A poseban problem je ekonomska kompenzacija, o kojoj se gotovo i ne govori. Kada je rije~ o ulozi mirovnih snaga UN-a u ratnim zonama, ~esto ste i ovdje, tokom rata u BiH, mogli ~uti primjedbe kako su vojnici UN-a tu samo da nadziru situaciju i registruju {ta se doga|a, a zapravo nemaju ovla{tenja da se umije{aju, ili
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

urade bilo {ta konkretno kako bi sprije~ili zlo~ine. Kakav je Va{ stav o tome? To zavisi od situacije i mjesta gdje su vojnici UN-a raspore|eni, odnosno mandata koji im je dat. Ovla{tenja se defini{u u zavisnosti od odre|ene situacije. Danas imamo mandat da {titimo civile u sedam od petnaest mirovnih operacija i to je veoma va`no. Imamo timove za za{titu koji poma`u lokalnom stanovni{tvu, a mislim da trebamo jo{ vi{e poja~ati njihovu obuku i dati im potrebnu opremu kako bi {to efikasnije ispunjavali svoje zadatke.

NULTA TOLERANCIJA
Posljednjih godina nerijetko su se pojavljivali i izvje{taji o umije{anosti pojedinih pripadnika UN-a u seksualne zlo~ine, trgovinu `enama... Kako se borite sa kriminalom u vlastitim redovima? Tu postoji samo jedan na~in borbe, a to je nulta tolerancija. Postoji vrlo jasno definisan kodeks pona{anja vojnika i poli-

VELIKI POPUSTI ZA ODABRANE MODELE U HYUNDAIJU
Hyndai Auto BH, generalni distributer za Hyundai vozila u BiH, u saradnji s ovla{tenom mre`om pripremio je novu ponudu za svoje kupce. Kampanja pod nazivom ”Neponovljiva ponuda” odnosi se na odabrane modele, i to popularne terence Santa Fe i Tuscon, Sonatu kao i za model H-1 Cargo. U okviru posebne ponude tako je odli~no opremljene terence Santa Fe i Tuscon u dizelskoj verziji i sa pogonom 4x4 mogu}e dobiti za 50.990 KM, odnosno 39.990 KM do registracije. Potpuno opremljena Hyundai limuzina Sonata sada ko{ta 39.990 KM, a H-1 sa tri sjedi{ta nevjerovatnih 24.780 KM + PDV. Cijene odabranih modela su zaista posebne ukoliko se porede sa redovnim cijenama. Kampanja }e trajati do isteka zaliha.
47

POBRATIMSTVO TIANJINA I SARAJEVA

Posjeta dvojice ambasadora, kineskog u BiH Wanga Fuguoa i bosanskohercegovačkog u Kini Amela Kovačevića, kineskom gradu Tianjinu, pobratimu Sarajeva, simboličan je početak oživljavanja pokidanih veza između ova dva grada, a konkretni oblici saradnje bi mogli uslijediti nakon što narednog ljeta delegacija ovog kineskog grada posjeti Sarajevo
Pi{e: DANKA SAVI]

aredne godine }e se napuniti tri decenije pobratimstva izme|u kineskog grada Tianjina i Sarajeva. U namjeri da “o`ivi” veze izme|u ova dva grada, a uo~i preuzimanja funkcije ambasadora Kine u BiH, Wang Fuguo je krajem ljeta u dru{tvu sa ambasadorom BiH u Kini Amelom Kova~evi}em posjetio Tianjin. “Pridajemo veliki zna~aj dobrim odnosima izme|u gradova jer ako je saradnja izme|u gradova i pokrajina dobra, to zna~i da je ukupna saradnja izme|u dvije zemlje dobra”, ka`e kineski ambasador u BiH Wang Fuguo. S druge strane, bh. ambasador u Kini je pozvao biznismene i zvani~nike Tianjina da posjete Sarajevo i u~estvuju u radu 2. me|unarodne investicijske konferencije Sarajevo Business Forum, koja }e biti odr`ana po~etkom aprila idu}e godine. “Put do kineskog tr`i{ta i investicija za {iru sarajevsku regiju treba biti preko ove, prije trideset godina uspostavljene, veze. Veli~ina i ekonomska mo} Tianjina prevazilazi kapacitete ~etiri gradske op}ine u Sarajevu”, ka`e za na{ list ambasador Kova~evi}. Dodaje da posebno narednu godinu treba iskoristiti za {to kvalitetniju prezentaciju Sarajeva. “Posebno je va`no uspostaviti katedru za u~enje kineskog jezika na Sarajevskom univerzitetu za {to ve} godinama postoji volja kineske strane, koja bi osigurala nastavni
48

N

JA^ANJE KINES
Kina je zainteresirana za ulaganja u bh. puteve, termoelektrane i hidroelektrane
kadar i u~ila. Ambasada BiH u Pekingu }e se maksimalno potruditi da o`ivi saradnja ova dva grada pobratima, ali je neophodna koordinirana aktivnost svih zainteresiranih stana u BiH kako bi odli~na prilika bila iskori{tena. Sarajevo Business Forum je dobra prilika da privredna delegacija na ~elu sa predstavnicima vlasti Tianjina posjeti Sarajevo, kako bi se {to bolje upoznali sa prilikama u na{oj zemlji.” Oba ambasadora napominju da dobre politi~ke odnose (Kina je podr`ala izbor BiH za nestalnu ~lanicu Vije}a sigurnosti EU-a, a BiH tako|er pru`a podr{ku Kini u me|unarodnim tijelima) ne prati dobra ekonomska saradnja.

ZAJEDNI^KI KINESKO-BOSANSKI POSLOVNI INTERESI
Ambasador Fuguo podsje}a da je jedini model saradnje za sada trgovina i nada se da }e se uskoro ovakva situacija promijeniti. Dolazak delegacije iz Tianjina tokom ljeta naredne godine u Sarajevo mogao bi biti jedan od signala da }e se to desiti. “[to se ti~e konkretnih oblika saradnje, sada je
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TRI DECENIJE PRIJATELJSTVA
Foto: Mario Ili~i}

Predstavnici vlasti Tianjina i Sarajeva, gradova koji su se pobratimili prije trideset godina, ovog }e ljeta u Sarajevu razgovarati o novim oblicima saradnje

OBNOVA POKIDANIH VEZA

SKO-BOSANSKIH VEZA
na ljudima iz struke da o tome razgovaraju. Ja vam mogu spomenuti jedan detalj, recimo, tokom na{e posjete Tianjinu jedan na{ poduzetnik je obratio na{em ambasadoru rije~ima - znam da ste prije rata imali vrlo razvijenu tekstilnu industriju, a da sada ta industrija ima mali kapacitet, ipak imate kvalifikovne radnike i kadrove. Kina upravo u toj oblasti ima veliki kapacitet i tehnolo{ku prednost i ona vidi mogu}nost da sara|ujemo i u tom segmentu. Mislim da postoji mogu}nost za saradnju u mnogim oblastima, u posljednje vrijeme dvije strane su razgovarale o mogu}nostima izgradnje puteva, aerodroma, termoelektrana, hidroelektrana. Poznato vam je da se Kina u posljednje trideset i vi{e godina otkako vodimo politiku otvorenih vrata prema svijetu razvija po stopi od 10% godi{nje, imamo veliki broj jako razvijenih korporacija. BiH je potrebna izgradnja infrastrukture, a va{a zemlja ima dosta prirodnih
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

resursa. Mislim da obje zemlje imaju itekako interesa sara|ivati. Recimo, u maju pro{le godine predstavnici Vije}a ministara BiH su posjetili Kinu. Razgovarali su sa na{im privrednicima, izme|u ostalog i o proizvodnji elektri~ne energije, i predstavnici bh. vlasti su u toj oblasti prepoznali veliku mogu}nost saradnje”, dodaje on.

USPJEH MOSTARSKOG HEPOKA
Ambasada BiH u Kini je uspostavila kontakte s institucijama i asocijacijama koje se bave ekonomskom saradnjom sa drugim zemljama kao {to su kineska ministarstva iz oblasti vanjske trgovine, industrije, transporta i komunikacija te sa privrednim asocijacijama na dr`avnom, ali i regionalnim nivoima. Ambasada je uputila na saglasnost MVP-u BiH prijedlog Memoranduma o saradnji Ambasada priprema prijedlog Memoranduma o saradnji Ambasade BiH i najve}eg privrednog

portala u Kini China. cn, kako bi bh. privrednicima pomogao u prepoznavanju prepoznavanja poslovnih partnera u Kini. “Koristimo svaku mogu}u priliku da na mnogobrojnim i raznovrsnim manifestacijama, forumima, sajmovima, konferencijama, susretima sa dr`avnim institucijama i privrednim subjektima, izlo`bama, okruglim stolovima, organiziranim diskusijama, studijskim putovanjima {irom Kine, promoviramo privredne i turisti~ke potencijale BiH. Osim toga, kontakirali smo kineske korporacije koje posluju u sektorima u kojima BiH ima konkurentne prednosti ili potrebe za ulaganje, prezentirali im na{e ideje, povezali ih sa relevantnim korporacijama i institucijama u BiH te ih konstantno animiramo da prou~e prire|ene projekte, dobiju obavijesti o tenderima i posjete BiH”, ka`e bh. ambasador u Kini. Tokom ove godine najzna~ajniji poslovni bh. kineski ugovor je potpisan za izgradnju
49

POBRATIMSTVO TIANJINA I SARAJEVA
Foto: Milutin Stoj~evi}

termoelektrane Stanari u vrijednosti od 300 miliona eura. Do sada je bilo nekoliko posjeta ozbiljnih privrednih delegacija BiH, a tek se o~ekuju u~estalije posjete, posebno tokom Sarajevo Business Foruma. “Posebno nas raduju potpisani ugovori o izvozu bh. proizvoda kao {to je slu~aj sa mostarskom korporacijom Hepok. Ambasada je pru`ila pomo} prilikom otvaranja privrednog predstavni{tva Boksit-Mili}i u Pekingu, koje gradi infrastrukturu za najzna~ajniju privrednu razmjenu izme|u dvije zemlje”, dodaje ambasador Kova~evi}.

USPJE[NI DIPLOMATSKI PODUHVAT

Kineski ambasador u BiH Wang Fuguo je krajem ljeta u dru{tvu sa ambasadorom BiH u Kini Amelom Kova~evi}em posjetio Tianjin

BOSANSKI PODUZETNIK ZA LJETNOM DAVOSU U TIANJINU
Kineski pisani i elektronski mediji su objavili vi{e od pedeset intervjua, izjava, ~lanaka, reporta`a, izvje{taja u kojima se promovira BiH, a Ambasada je aktivno sara|ivala sa Me|unarodnim kineskim radijom (CRI) i inicirala otvaranje web stranice za BiH. Pokrenut je elektronski mjese~nik pod nazivom Tansuo Bohei (Istra`ite BiH), kao prvo bh. glasilo na kineskom jeziku koji se distribuira na preko 2.000 e-mail adresa u Kini, a u toku su razgovori oko pokretanja programa za BiH. Zahvaljuju}i Ambasadi, u pripremi je i elektronsko izdanje Newslettera na kineskom jeziku. Tianjin je poznat po tome {to se svake godine krajem septembra u ovom gradu organizira Svjetski ekonomski forum Ljetni Davos. Zoran Pulji}, direktor Fondacije Mozaik, jedini je u~esnik sa podru~ja Zapadnog Balkana koji je sredinom septembra sudjelovao u radu Svjetskog ekonomskog foruma u Tianjinu. Poziv za Ljetni Davos koji je okupio preko dvije hiljade zvani~nika, poslovnih ljudi i dru{tvenih poduzetnika iz cijelog svijeta Pulji}u je stigao direktno od osniva~a Foruma, profesora Schwaba i njegove fondacije koja je ovog Bosanca prethodno proglasila dru{tvenim poduzetnikom godine u centralnoj i isto~noj Evropi. U~estvovanje u Forumu Pulji}u je omogu}ilo da se sam uvjeri kakav potencijal ima Kina da postane budu}i svjetski lider u mnogim tehnologijama, te kako bi BiH, obzirom na svoju Kinezima interesantnu geografsku poziciju, mogla zna~ajno profitirati od kineskih investicija. “Sada je na na{im liderima da povuku odgovaraju}e poteze te jo{ {ire otvore vrata kineskog tr`i{ta proizvodima iz BiH”, ka`e Pulji} i obja{njava: ”Kina nudi zna~ajne mogu}nosti za saradnju. Interno, Kina je svim stranim ambasadorima u svojoj zemlji stavila na raspolaganje slu`bu koja za cilj ima podr`ati me|unarodnu ekonomsku razmjenu. Drugim rije~ima, to bi zna~ilo da na{e kompanije putem Ambasade u Pekingu mogu do}i u direktan kontakt sa ~itavim nizom provjerenih kupaca. Kinesko tr`i{te je u stalnom usponu, te uzimaju}i u obzir njegove karakteristike, nudi {ansu za mnoge proizvo|a~e luksuzne robe. Kinezi tra`e evropske brendove, kvalitetnu robu i ogromne koli~ine. U me|unarodnim odnosima, Kina se pretvara u va`nog investitora u inostranstvu. Njihove velike kompanije ne samo da su dostigle kvalitet i snagu vode}ih globalnih kompanija nego su ih u nekim segmentima uspjele i prete}i.” Pulji} navodi da kineski kapital trenutno tra`i prostor u Evropi i ona zemlja koja obezbijedi odgovaraju}e uslove za ove kompanije mogla bi zna~ajno profitirati od investicija u infrastrukturu i privredu generalno.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

[TA RADE SARAJEVSKE GRADSKE VLASTI

Sporazum o međusobnoj suradnji tek treba biti realiziran
Delegacija grada Tianjina, na ~elu sa gradona~elnikom HU QUILI, posjetila je prvi put Sarajevo 1980. godine, a godinu dana kasnije potpisan je Protokol o bratimljenju dva grada. Ovaj lu~ki gradu u sjeveroisto~noj Kini sa 12,28 miliona stanovnika je va`an industrijski centar sa jakom petrohemijskom, tekstilnom, automobilskom, ma{inskom, metalnom i prehrambenom industrijom. Na temelju Protokola uvezana su i dva Univerziteta, tako da je delegacija Univerziteta u Sarajevu posjetila Univerzitet Nankai u Tianjinu 1982. godine, kada je potpisan Ugovor o prijateljskoj i nau~noj suradnji. Veze izme|u Tianjina i Sarajeva, prekinute ratom, obnovljene su dolaskom dje~ije umjetni~ke delegacije na Sarajevsku zimu prije deset godina, a krajem juna i po~etkom jula 2001. godine ponovo je delegacija Grada Sarajeva posjetila Tianjin i Peking. Vo|eni su razgovori o razvijanju konkretnih oblika suradnje, a potpisan je i sporazum o me|usobnoj suradnji Kineske komore za me|unarodnu trgovinu, Tianjinske komore za trgovinu i Privredne komore Kantona Sarajevo. Dogovoreno je, izme|u ostalog, i davanje podr{ke formiranju Katedre za kineski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, razmjena profesora i studenata Univerziteta Nankai i Univerziteta u Sarajevu, preno50

{enje iskustva iz oblasti tradicionalne kineske medicine na klinike u Sarajevu, izgradnja kineskog parka u Sarajevu, uzajamno podr`avanje kandidature za organizaciju Olimpijskih igara (Sarajevo, Peking). Do sada vlasti nisu poduzele bilo kakve ozbiljnije korake da se neki od spomenutih oblika saradnje proteklih godina i realizira, a uloga Grada se svela na posredovanje izme|u Privredne komore Kantona Sarajevo i Kineske komore.

Grad Tianjin uo~i otvaranja “Malog Davosa”

PLANETA BARCA

Svjetski mediji utrkuju se u tome ko će s više epiteta opisati igru nogometaša BARCELONE u EL CLASICU protiv madridskog REALA, najvećem nogometnom derbiju svijeta, nazivajući je između ostalog i “svjetskim naslijeđem čovječanstvu”; naš novinar napravio je profil JOSEPA PEPA GUARDIOLE (39), trenera i tvorca najbolje nogometne ekipe svijeta, koji je u igračkim danima bio cimer sa MEHOM KODROM, nekadašnjim suigračem u katalonskom timu sredinom ’90-ih godina prošlog stoljeća

PEP GUARDIOLA TVORAC ^UDESNE BARCELONE

Pi{e: NEDIM HASI]

K
52

ada je u ponedjeljak uve~er sudija Itturalde Gonzales na stadionu Camp Nou u Barceloni ozna~io po~etak El Clasica, najve}eg nogometnog derbija svijeta, utakmice izme|u Barcelone i madridskog Reala, ozna~io je i apoteozu nogometnog stila igre kojeg u [paniji zovu tiqui-taca. Stil igre nogometa{a Barcelone smi{ljen je prije petnaestak godina u glavi Johana Cruyffa, nekada{njeg igra~a i trenera Barcelone, a njegov u~enik Josep Pep

“Radili smo petnaest godina za ovu pobjedu nad Realom“
Guardiola doveo ga je do savr{enstva. Jednostavno re~eno, rije~ je o igri kratkih pasova, s brzim protokom lopte izme|u golova. [panci to opisuju ovako: jedan, dva, tri, ~etiri pasa i ujed poput kobrinog. I tako iznova i iznova, svih devedeset minuta. Jednom ujeda Xavi, drugi put Villa, tre}i put Pedro ili Messi. I kada je sudija Gonzales ozna~io kraj poni`avanja madridskog Reala, svjetski mediji po~eli su pisati ode ovom stilu igre kojim je pokazano da Jose Mourinho i nije ba{ toliko Special One. Marca, sportski dnevnik blizak Realu, odaje po~ast Barceloni nazivaju}i njezinu igru “simfonijom za pam}enje“, dok katalonski Mundo Deportivo tvrdi da }e ova utakmica “`ivjeti u legendama“ te “da je Barcelona najbolja mom~ad svijeta“. Duel kojeg su svi potencirali prije po~etka utakmice, onaj izme|u Mourinha i Guardiole,
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

NOGOMETNA SIMFONIJA IZ KATALONIJE
SLAVLJE U RIMU

Guardiola je jedan od rijetkih koji je osvojio Ligu prvaka i kao igra~ i kao trener

bez ikakve je sumnje pripao mladom Kataloncu, koji je vode}i ovakvu Barcelonu dokazao za{to je najbolji mogu}i naslijednik velikog Cruyffa na njezinoj klupi.

IZDANAK LA MASIJE: Guardiola je u Barcelonu stigao kada je imao trinaest godina; igrajući i trenirajući ovaj klub osvojio je sve trofeje koji se mogu osvojiti u svijetu klupskog nogometa
put pre{ao preko praga ~uvene Barcelonine {kole jednostavno zvane La Masia , Guardiola je uvijek bio ~lanom prve postave svakog tima Barcelone u kojem je igrao. U decembru 1990. godine Barcelona je igrala utakmicu protiv Cadiza u kojoj je debitirao za prvi tim sa jedva devetnaest godina. Iako je te sezone odigrao samo ~etiri utakmice za prvi tim, upisao je prvi od {est trofeja koje je osvojio kao igra~, {to je rekord koji je do tada dr`ao samo Antoni Ramallets, legendarni igra~ Barcelone iz ‘40-ih i ‘50-ih godina pro{log stolje}a. Slijede}a je godina ozna~ila Guardiolinu

CIMERI KODRO I GUARDIOLA
Pep Guardiola bio je mozak tima kojeg je po~etkom ‘90-ih godina pro{log stolje}a skrojio veliki holandski stru~njak Johan Cruyff. Ro|en je u malom mjestu Santpedor u blizini Barcelone 18. januara 1971. godine. Klub u kojem je napravio prve nogometne korake zvao se Gimnastic Manresa, a u Barcelonu dolazi kao trinaestogodi{njak. Od tog dana kada je prvi
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

igra~ku eksploziju, te je u sezoni 1991. ‘92. Barcelona osvojila svoj prvi naslov prvaka Evrope u finalu kojeg je na londonskom Wembleyu igrala protiv italijanske Sampdorije. U ljeto te iste godine u svojoj Barceloni Guardiola sa olimpijskom reprezentacijom [panije osvaja zlatnu medalju na Olimpijskim igrama i dobija nagradu za najboljeg evropskog U-21 nogometa{a. Od tog je trenutka Guardiola postao neizostavan dio katalonske ekipe koja je, godinu za godinom, dodavala trofeje svojoj ionako bogatoj zbirci. Guardiola je, tokom igra~kih dana, osvojio {est {panskih prvenstava, naslov prvaka Evrope, Kup pobjednika kupova, dva evropska super kupa, dva {panska kupa kralja. “Nekoliko dana nakon {to sam potpisao ugovor sa Barcelonom oti{li smo na pripreme u Holandiju. Tih petnaestak dana koliko smo bili tamo Guardiola i ja bili smo cimeri“, sje}a se za na{ list Meho Kodro, koji je sa Guardiolom 1995. godine igrao El Clasico i postigao dva gola za Barcelonu na Camp Nou. “Za tih godinu dana koliko sam bio u Barceloni, dru`ili smo se intenzivno, ostali smo i kasnije u kontaktu. Pep je izvanredna osoba, pozitivna, kreativna i veoma komunikativna. On je jedan veoma korektan tip, po{ten i vrijedan radnik. Kada sam ~uo da je imenovan za trenera Barcelone, malo me je to iznenadilo, jer nije imao mnogo iskustva, radio je samo u tre}oj ligi kao trener. Ali kasnije, kada sam malo razmislio, shvatio sam da je to logi~an i dobar potez tada{njeg predsjednika Laporte.“ Iako je, igraju}i za Barcelonu, osvojio sve {to se moglo osvojiti u klupskom nogometu, Guardiola nije bio tako uspje{an igraju}i za {pansku reprezentaciju.
53

PLANETA BARCA
Foto: Mario Ili~i}

Njegove 43 utakmice i pet golova u dresu [panije nisu bili dovoljni za zna~ajniji rezultat na Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994. godine i evropskim prvenstvima u Engleskoj 1996. i Holandiji i Belgiji 2000. godine. Tada{nji Barcin predsjednik Joan Gaspart nekoliko mu je puta nudio produljenje ugovora u vrijeme dok se oporavljao od operacije koljena 1998. godine, no Pep je to odbijao, tra`e}i da se o tome razgovara tek kada bude izvjesno ho}e li se oporaviti od ozljede ili ne.

MESSI VE]I OD MARADONE
Guardiola je trenersku karijeru po~eo graditi prije tri godine, kada je preuzeo vo|enje drugog tima Barcelone. Godinu dana kasnije, on i njegov pomo}nik Tito Villanova naslijedili su Franka Rijkaarda na klupi Barcelone implementiraju}i stil igre koji se zove tiqui-taca, stil kratkih brzih pasova kojim se gotovo cijeli tim brzo pribli`ava golu protivnika. “Pep je preuzeo veliki rizik, ali se brzo pokazalo da se taj rizik isplatio“, komentira Kodro. “Imao je veliku volju da radi u klubu, veoma je pametan i inventivan kada je ovaj posao u pitanju. U su{tini, on je, kada je preuzeo ekipu, i{ao na sve ili ni{ta. I pokazalo se da je ve} u prvoj sezoni osvojio sve {to se moglo osvojiti, ali i da je polako osvje`avao ekipu, iako }e mu mnogi kao najve}u gre{ku navesti Zlatana Ibrahimovi}a. Ne smatram da je to pogre{an potez, Zlatan je suvi{e veliki igra~ da bi se njegovo dovo|enje moglo nazvati gre{kom.“ Proteklog ljeta, nakon predsjedni~kih izbora u Barceloni na kojima je pobijedio Sandro Rosell, nekada najbli`i suradnik Joana Laporte, {panski mediji pisali su o mogu}oj Guardiolinoj demisiji sa mjesta trenera, posebice zbog ~injenice da nije potpisao novi ugovor sa katalonskim timom. No, arhitekta recentnih uspjeha Barcelone ubrzo je prekinuo sve spekulacije o odlasku sa Camp Noua. “Nigdje mi ne}e biti bolje nego ovdje“, kazao je Pep, potvr|uju}i tako kako sebe jo{ godinama vidi na mjestu trenera. U isto vrijeme odlu~eno je da Guardiola u Barceloni postane ne{to poput engleskog menad`era, katalonska ina~ica Alexa Fergusona iz Manchester Uniteda. Dakle, ~ovjeka ~ija je posljednja kada su u pitanju igra~i i sve ono {to se de{ava na terenu. Pomoglo je i to {to je od prvog dana nametnuo svoj stil vo|enja ekipe o kojem se rijetko moglo diskutirati. U junu 2008. godine Ronaldinho, Deco i Eto’o dobili su dozvolu da napuste klub i niko nije sumnjao u ispravnost takve odluke. “On zna kako Barcelona di{e, on je dijete tog kluba i u svom poslu implementira svu filozofiju Barcelone“, ka`e nam Kodro. “Barcelona ima svoj stil igre kojim djecu u~e od prvih dana rada sa loptom i to im se ispla}uje svih
54

KODRO I GUARDIOLA

“Pep mi je mnogo pomogao kada sam stigao u Barcelonu; on je jedan od najve}ih radnika koje sam ikada upoznao u svijetu fudbala”

ovih godina. Sve je podre|eno tome, izniman individualni kvalitet se podre|uje kolektivu, tome se doda velika ljubav i posve}enost klubu, i onda dobijete rezultat kakav je ovaj protiv Reala. Jednostavno, oni su bili toliko dobri da igra~i Reala nisu znali {ta }e s loptom ~ak i kada bi nekako uspjeli do}i do nje. Prvih petnaest minuta nastavka igre je bilo ne{to najnevjerovatnije {to sam gledao posljednjih godina. Zaista nisam o~ekivao tako lo{ Real, to kako su igrali u ponedjeljak je bila katastrofa. Ovo je Barceloni bila mnogo lak{a utakmica od ostalih, jer ih je, osim ogromnog kvaliteta, nosio i taj ‘patriotski’ naboj koji je uvijek prisutan kada igraju protiv Reala.“ A da je Kodro, govore}i o filozofiji Barcelonine igre u pravu, govori i re~enica Pepa Guardiole izgovorena na konferenciji za novinare nakon utakmice s rivalima iz Madrida. Magi~nu igru svojih nogometa{a i veliku pobjedu posvetio je nekada{njim trenerima Barcelone Carlesu Rexachu i Johanu Cruyffu. “Njima dvojici jer su nas oni nau~ili igrati na ovaj na~in. Ova se pobjeda stvarala 15 godina, a Rexach i Cruyff

su sve vrijeme vjerovali u na{ stil igre. Danas nema mom~adi na svijetu koja zabavlja ljude poput nas. Istina je da ova pobjeda vrijedi samo tri boda, ali na~in na koji mi pobje|ujemo donosi ljudima zadovoljstvo. A to daje smisao na{em radu i povezuje nas s na{im korijenima.“ Skroman i odmjeren na terenu, takav je i u privatnom `ivotu. Za njim se ne vuku repovi skandala, on je medijima pomalo dosadan jer ne daje bombasti~ne izjave niti se, kao Jose Mourinho, bahati nad manje uspje{nim kolegama. Kada nije na Camp Nou, tada slobodno vrijeme provodi sa suprugom Cristinom Serra, koju je kao 18godi{njak upoznao u prodavnici odje}e i s kojom ima troje djece, Mariju, M riusa i Valentina. Najbolji su mu prijatelji i danas oni koje je upoznao u mladosti, poput prvog suradnika Tita Villanove, ~uvenog vaterpoliste Manuela Estiartea ili nekada{njih suigra~a Luisa Figa i Luisa Enriquea. No, nekad sebi u razgovoru s novinarima da odu{ka pa oda priznanje svojim genijalnim igra~ima, poput Lea Messija koji je za Guardiolu najbolji nogometa{ svijeta u ovom trenutku. “Messi ne posti`e samo golove, on je najbolji u svim statisti~kim kategorijama, a tek su mu 23 godine“, kazao je Guardiola. A Meho Kodro }e oti}i jo{ i dalje i kazati kako je Messi za njega najbolji nogometa{ svijeta svih vremena. Nekima }e zazvu~ati bogohulno, ali za Kodru je ve~i ~ak i od Maradone. “To kako on igra je nevi|eno, te{ko opisivo. On nosi igru svog tima, vra}a se u obranu, daje golove, asistira, prekida suparni~ke napade, igra na boku, u sredini... Ma ima ga svuda, po cijelom terenu. Za mene je sino}njom utakmicom dokazao ono {to sam dugo slutio, bolji je od Maradone koji je isto tako bio genijalan individualac, no nikada nije davao onoliko svojoj ekipi koliko daje Messi. A pred njim je jo{ deset godina vrhunskog fudbala.“
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

NO]NA MORA KAPITALIZMA

INTERVIEW

Oliver Stone

filmski režiser

Naša suradnica razgovarala je sa jednim od najvećih filmskih režisera današnjice OLIVEROM STONEOM o strahotama kapitalizma, svjetskoj ekonomskoj krizi, užasnim posljedicama osmogodišnje vladavine Georgea W. Busha ne samo na SAD nego i na čitav svijet, dakle temama o kojima govore dva posljednja filma kultnog američkog režisera, najnoviji “Wall Street-2” i prethodni “W“

Posljedice gluposti i nasilja koje je po~inio George W. Bush cijeli svijet }e jo{ dugo trpjeti
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

“Pohlepa je, u nedostatku bolje rije~i dobra. Pohlepa je ispravna. Pohlepa funkcioni{e. Ona poja{njava, presijeca i hvata su{tinu evolucionog duha. Pohlepa u svim svojim formama - za `ivotom, novcem, za ljubavlju, za znanjem - predstavlja najve}e uznemirenje ljudske vrste.” Ovako glasi jedan od nezaboravnih govora u istoriji filma, onaj koji je Michael Douglas, kao berzanski me{etar Gordon Gekko (dobio je Oscara za ovu ulogu) odr`ao na sastanku akcionara u Wall Streetu Olivera Stonea (1987.), veli~aju}i pohlepu kao pozitivnu snagu ameri~kog kapitalizma. Gordon Gekko je na kraju filma zavr{io u zatvoru, kapitalizam se u me|uvremenu nije mnogo promijenio, Oliver Stone jo{ manje, pa je bilo pitanje vremena kada }e se vratiti na poznati teren. Taj trenutak je do{ao ve} sada. U kinima je, od pro{le sedmice i u bosanskohercegova~kim, Stoneov Wall Street 2 - Novac nikada ne spava, koji je poslije vi{e od dvije decenije okupio slavnog reditelja i glumce Michaela Douglasa i Charlieja Sheena (sada u maloj ulozi) zarad zajedni~kog posla.

krajem 80-ih, demistifikuju}i Wall Street. Da li ste to ovoga puta u~inili preko volje? Nikako, naprotiv! Poslije kraja Reaganove ere mislili smo da je sa istorijom pohlepe gotovo, da }e se uspostaviti nekakav prirodan balans i fer igra na tr`i{tu novca. Me|utim, iskustvo takozvane svjetske ekonomske krize i kolaps berzi samo su nam potvrdili da nikakvih korekcija i nije bilo. Samo su se promijenili ljudi, ubrzao protok informacija, a samim tim i mahinacija, namno`io broj ljudi koji se ~aste bonusima i koji se bore da u|u u najekskluzivniji klub velikog bogatstva i mo}i. Pohlepu berzanskih me{etara zamijenila je pohlepa banaka.

Kada Vam je holivudski studio ponudio da poslije vi{e od dvije decenije snimite nastavak filma, vjerovali ste da o ovoj temi imate ponovo ne{to da ka`ete? Pomislio sam da bih mogao da na ~itavu tu stvar posmatram iz ne{to druga~ijeg ugla, ali sa istim, sada ve} ostarjelim junakom Gordonom Gekkom, ~iji lik nije posve onakav kakvim se na prvi pogled ~ini. On izlazi iz zatvora, napisao je knjigu sa naslovom u kojem iza re~enice Pohlepa je dobra stoji znak pitanja. Preispitujete njegov moral? Djelimi~no. Vi{e preispitujem ~injenicu da je on `rtva svega onog {to je propagirao, ali istovremeno i sve ono {to je propustio dok je bio na vrhu, a to je prije svega odnos prema k}erki koja ga se odrekla. Naravno, to je sve u pozadini. U prvom planu su oni “mutni tipovi” sa Wall Streeta. Da li je istina da je i Va{ otac radio u berzi na Wall Streetu? Istina je, ali je on bio obi~an broker, berzanski slu`benik. Va{ film Wall Street postao je kultni film japijevaca, a re~enica o pohlepi koja je dobra, njihova mantra. Osje}ate li zbog toga krivicu? Ja sam Wall Street snimio kao pri~u o moralu, a mnogi su ga pogre{no shvatili.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

MODNA PISTA ODIJELA I KRAVATA
Ponovo ste se vratili u jedan svijet o kojem ste, gotovo proro~anski, govorili jo{
56

KLASIČNI ŠTETOČINA: Bush je Ameriku promijenio na radikalan način, upuštajući se u ekstremne rizike, baš kao što su to činile drevne tiranije. Ovo je čovjek koji je za našeg života učinio više nego što su to učinili Reagan i Nixon zajedno

FILMOVI KOJI (NI)SU PROMIJENILI SVIJET

SLAVNI RE@ISER KOJI EGO TESTIRA KOJI EGO TESTIRA SVAKOG DANA SVAKOG DANA
Oliver Stone Oliver Stone

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

57

NO]NA MORA KAPITALIZMA

TRI “OSCARA”

Plakati filmova za koje je Stone nagra|en najva`nijom svjetskom filmskom nagradom; Pono}ni ekspres, Vod smrti i Ro|en 4. jula

Mnogi su pomislili da je ovaj film kreirao ideju kulture finansijskog kapitala, koja je uticala na ljude zaposlene na berzi da se pona{aju i obla~e na odre|eni na~in. Wall Street je jo{ tada postao pozori{te i svojevrsna modna pista odijela i kravata.

BUSH, ILI IDIOT NA VLASTI
Da li se i Michaelu Douglasu dopala ideja da ponovo bude Gekko, dodu{e, sada ne{to druga~iji? Veoma mu se dopala ideja da poku{a da “spere sa sebe ljagu”, jer je svojevremeno lik Gekka bio jedan od najomra`enijih. Ljudi su mu prilazili na ulici, optu`uju}i ga za sve i sva{ta, uklju~uju}i i to da ih je otjerao s posla ili natjerao na bankrot. Michael Douglas je zaista bio maestralan kao negativac Gordon Gekko, a izvrstan je i sada, kao ~ovjek koji je preispitao svoje gre{ke. Ljudi vole pri~e o mo}nicima? To je ta~no, ali nije to bio osnovni motiv za nastanak nastavka Wall Streeta. Ja sam zaista `elio da vidim “rat” u mojoj zemlji i da o njemu govorim, jer stvarni rat se doga|a u finansijskoj d`ungli New Yorka, mog rodnog grada. Uz to, dogodio se ovaj nevjerovatni finansijski kolaps koji je prouzrokovao ekonomsku krizu, najve}u od Velike depresije. Ako je ikada postojao dobar trenutak za nastavak filma, onda je to sada kada je ~itav svijet, zbog pohlepe i pohlepnika, doveden na ivicu ekonomskog kolapsa. Veliki mo}nik bio je i George W. Bush. Vi ste mu nedavno posvetili film W, pri~u o zabludjelom sinu koji je na kraju postao ameri~ki predsjednik i ponovo ste izazvali kontroverze? Da li je film W politi~ka melodrama ili “samo“ biografska sapunica?
58

ZAJEDNO NA “LIDU”

Stone u dru{tvu jednog od junaka njegovih filmova, predsjednika Venecuele Huga Chaveza

DUGA^AK I TE@AK PUT

Previše sam star da bih snimio film o Obami
Ho}ete li i o Obami jednog dana snimiti film? ^isto sumnjam, previ{e sam star za takvo {to. Nadam se da }e Obama biti uspje{an, ali, Bo`e moj, on pred sobom ima duga~ak i veoma te`ak put. On je pri~a koja tek treba da po~ne i da traje. Treba da protekne dosta vremena da ne{to iz toga iza|e.

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

FILMOVI KOJI (NI)SU PROMIJENILI SVIJET
I jedno i drugo! Ali, i satira koja vas stavlja u poziciju niti da se smijete niti da pla~ete. Jedino {to mo`ete da u~inite jeste da posmatrate jedno ljudsko bi}e koje je postalo predsjednik SAD-a i to na osam godina. ^ovjeka koji ima nevjerovatnu mo}, koji je promijenio na{ prostor i vrijeme. Promijenio je cio svijet na mnogo na~ina, pona{aju}i se kao Napoleon. Napoleon u kaubojskim ~izmama? Napoleon s kaubojskim {armom prihvatljivim u Americi. Ali, ko je ovaj dasa, odakle je do{ao, kako se tu stvorio, o tome se veoma malo zna jer smo mi u Americi imali ne{to {to se mo`e nazvati “sakrivenim predsjednikovanjem”. Ono {to smo mi, istra`uju}i ga za film saznali, izlazi na vidjelo tek u posljednje dvije-tri godine. Vi u Evropi mo`da mislite da znate vi{e o njemu, jer ste mnogo toga ~itali o njemu i vidjeli pokoji dokument vi{e o tome {ta su Bush i Dick Cheney radili u vezi sa Irakom, ali to {to mislite da znate mo`e da bude i ozbiljna zamka. Ipak, mnogi mo}ni ljudi su vjerovali Bushu, upijali {ta govori? Ma taj ~ovjek je pomalo kao neki Voltairov lik idiota. On i jeste bio idiot na vlasti i mo}i, tako da ovaj moj film li~i na Voltairovog Candidea vi{e nego {to to mo`ete da zamislite. BIO/FILMOGRAFIJA OLIVERA STONEA

Tri “Oscara” za vječnu slavu!
Jedan od najve}ih ameri~kih reditelja i scenarista u istoriji, Oliver Stone, ro|en je 15. septembra 1946. u New Yorku. Debitovao je dvadeset i osam godina kasnije filmom Seizure. Najve}u slavu u svijetu sedme umjetnosti stekao je nakon {to je predstavio svoje ~etvrto dugometra`no igrano ostvarenje: Platoon (Vod smrti), mo`da i najbolji film koji tretira Vijetnamski rat. U kojem je i sam sudjelovao i dobio medalje za hrabrost. Od filmova koje je snimio u svojoj karijeri izdvoji}emo Pono}ni ekspres, Ro|en ~etvrtog jula, JFK, Nixon, Alexander, The Doors, te South of the Border, dokumentarni film o liderima sedam zemalja ju`nog kontinenta koji je premijerno prikazan na Mostri u Veneciji pro{le godine, kao i Comandante, dokumentarac o kubanskom vo|i Fidelu Castru. Oscare je osvojio za filmove Pono}ni ekspres (nagra|en je za najbolji adaptirani scenarij), Platoon - izme|u ostalog, progla{en je za najbolji film, i Ro|en ~etvrtog jula (najbolja re`ija i monta`a).

HEROJ “VIJETNAMSKOG RATA”
Vojnik Oliver, dobitnik medalja za hrabrost

ISUS KRIST SUPERSTAR
Svom junaku, biv{em ameri~kom predsjedniku, ste zavirili duboko pod ko`u? Da, jer treba `ivjeti s tim, `ivjeti s posljedicama svega {to je ~inio i u~inio. On je Ameriku promijenio na radikalan na~in, upu{taju}i se u ekstremne rizike, ba{ kao {to su to ~inile drevne tiranije. Ovo je ~ovjek koji je za na{eg `ivota u~inio vi{e nego {to

NA GREŠKAMA ČOVJEK UČI: Michael Douglas je zaista bio maestralan kao negativac Gordon Gekko, a izvrstan je i sada, kao čovjek koji je preispitao svoje greške

su to u~inili Reagan i Nixon zajedno. Vi{e {tete, naravno. On - “ratni predsjednik” kako sebe voli da zove, promijenio je moj `ivot, a promijenio je i va{. ^ak }e i na{i unuci iskusiti rezultate njegove politike. Njegov predsjedni~ki mandat promijenio je `ivot planete. Ameri~ki bira~i su mu to dozvolili? @ivimo u agresiji, konstantna agresija je OK., nasilje je OK., pohlepa je OK. ^itava ameri~ka kultura je bazirana na pohlepi, nasilju i Isusu Kristu. Nasilje i Bush imaju neraskidivu vezu i to je na~in na koji on kontroli{e ljude. Njegov ego je nevjerovatan. On je otkrio religiju, okrenuo se evangelizmu, ponovo se rodio kao neko blizak Kristu, kao sam Krist. Istina je da vi{e ne postoji George Bush, on je “mrtav”. To {to vidimo pred sobom je partner Isusa Krista. Tako se on pona{a. Koja je najva`nija lekcija koju su gledaoci filma W dobili? Kada sljede}i put budete vidjeli da Bush dolazi, budite budni. On je veoma opasan ~ovjek i to zbog veli~ine sopstvenog ega. On sve personalizuje i politiku ~ini li~nom, {to je veoma opasno. Pri~ali smo o egu, ali koliko ~esto Vi testirate sopstveni ego dok snimate filmove? To je najte`a lekcija. Testiram ego svakog dana. Dobro ga je imati i ispitivati svakodnevno, pustiti drugima da ga testiraju, kao {to to vi sada ~inite.
59

JO[ JEDNA SARADNJA NA “WALL STREETU”
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

Michael Douglas i Oliver Stone snimljeni na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Cannesu

BIOGRAFIJA KEITHA RICHARDSA “LIFE”

Nekoliko sedmica nakon objavljivanja, biografija KEITHA RICHARDSA, gitariste ROLLING STONESA, postala je svjetski bestseler; u ovoj knjizi rokenrol ikona piše o djetinjstvu u sirotinjskom dijelu Londona, o sirenama zračne uzbune zbog kojih pretrne i danas na svaki sličan zvuk, o školi koju nije volio zbog siledžija koje su ga svakodnevno tukle, o tome kako je pjevao pred kraljicom, o prvoj pjesmi koju je napisao pod prisilom, o autu punom njegove droge koji i danas krstari Amerikom, o stampedu obožavateljki koje su ga umalo ubile, o Micku, o lažnim optužbama da je čokoladicu “Mars” koristio kao seksualno pomagalo...

@IVOT UREZAN NA LICU

Moje djetinjstvo nije bilo bogzna kako sretno ali je bilo ispunjeno muzikom koju sam upijao kao spužva
60
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SO^NI MEMOARI LEGENDARNOG ROKERA
Pi{e: ADISA BA[I]

P

o{ast reality kulture polako nas navikava na to da svako mo`e postati slavan, bez posebne zasluge, uz tek ne{to malo egzibicionizma i uz manjak skrupula. Gotovo smo zaboravili da su neki ljudi postajali i ostajali zvijezde zato {to jesu u ne~emu bili veli~anstveni, zato {to su ih njihov talenat i karizma izdigli iznad nas smrtnika. Keith Richards nepatvorena je zvijezda a njegovi nedavno objavljeni memoari odmah su postali hit u svjetskim knji`arama. U knjizi Life oslikan je njegov stvarni `ivot (dakako, svakodnevica rok zvijezda je sasvim nadrealna), upoznajemo Keitha koji nije samo heroinski ovisnik nego je i talentovani muzi~ar, ~ovjek koji je napisao neke od najljep{ih pjesama svih vremena. “Dobro je da mladi ljudi vide Keitha, on je upozorenje {ta }e im droga uraditi ako budu imali sre}e i ne udave se prije toga u sopstvenoj povra}otini”, napisao je za Richardsa britanski kolumnista Peter Hitchens. Po{to svoje navike nikada nije krio, Keith je odvajkada bio omra`en i u medijima prikazivan kao narkoman uni{tenog mozga. Njegovi memoari pokazuju drugu stranu pri~e.

U SVOJOJ U SVOJOJ BIBLIOTECI BIBLIOTECI
Malo poznata Malo poznata priroda Keitha priroda Keitha Richardsa Richardsa

ANDREW NAS JE ZAKLJU^AO U KUHINJU DOK NE NAPI[EMO PJESMU
Knjiga po~inje opisom pute{estvija s jedne ameri~ke turneje benda. Richards i dru{tvo su, uprkos upozorenjima, odlu~ili da se voze autima kroz najkonzervativniji dio Amerike, takozvani biblijski pojas (Alabama, Tennessee, Georgia, Texas, Oklahoma...) gdje je sama njihova pojava izazivala podozrenje mje{tana. Duge kose, uske hla~e, kikotanje, o~igledna intoksiniranost, ~inili su ih metama nasilnika u drumskim kafanama. “Halo curice, ho}e{ li plesati sa mnom, do|i da te poljubim, govorile su nam kamiond`ije. ^udno je kako su papci svuda sli~ni, nerviraju ih iste stvari, smiju se istim sranjima, usred Amerike ti dobacuju isto {to i u predgra|u Londona”, napisao je prisje}aju}i se te epizode Richards. U to vrijeme u Arkansasu se pregovaralo o zakonu koji bi zabranio rokenrol a ~lanovi Rolling Stonesa su se tada zahvaljuju}i svom advokatu jedva izvukli od policije koja ih je pretresala: “Ispod tapacirunga je posvuda u autu bila nagurana droga, sre}a pa nisu imali nalog da ga cijelog rasture, samo su otvorili prtlja`nik. Kasnije smo taj auto ostavili negdje u gara`i, sa svom tom drogom unutra, ko zna, mo`da je niko nikad nije ni na{ao, mo`da se ona jo{ voza po Americi.” Odu{evljeni Amerikom jo{ od prvog dolaska, Stonesi su u`ivali u muzici, barovima i poznanstvima sa ljudima.
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

KAO NA POKRETNOJ TRACI: Žene su se podastirale pod članove Rolling Stonesa, tinejdžerke, modeli, glumice... nisu im mogle odoljeti

Keitha je posebno ushitio susret sa njegovim bluz idolom M uddyjem Watersom. “Zamisli, odjednom se na|e{ da svira{ s njim! Sve se de{ava tako brzo, ne mo`e{ vjerovati {ta te sna{lo. Sve ti je previ{e, kasnije, kad sve pro|e, prera|uje{ utiske. Jedno je svirati Muddyjevu pjesmu, drugo je svirati s njim”, opisao je sa dje~ijim odu{evljenjem Keith koji je i sam kasnije izazivao euforiju kod svojih obo`avatelja. Keith je pre{ao dug put do glamuroznog i dekadentnog `ivota rokenrol zvijezde. Ro|en je 1943. godine u Dartfordu, na istoku Londona, za vrijeme jednog zra~nog napada a ka`e da zvuci sirena zra~ne uzbune spadaju i u njegove najranije dje~ije uspomene i da je to zvuk od kojeg se i danas kad ga ~uje na filmu ili televiziji automatski naje`i: “Djetinjstvo mi je obilje`io izraz prije rata. Odrasli su stalno govorili o `ivotima od prije, to se uvuklo nekako i u nas, iako smo u ratu ro|eni i nismo se tog `ivota otprije ni mogli sje}ati. London mog djetinjstva nije bio bogzna kako sretan, bio je poru{en, sirotinjski, ali sam zato bio neprekidno okru`en muzikom. Upijao sam je kao spu`va.” Keith je zahvaljuju}i svom djedu muzi~aru i svojoj majci, `eni neobi~no istan~anog sluha, vrlo rano bio izlo`en dobroj muzici. Njegova majka je slu{ala Ellu Fitzgerald, Sarah Vaughan, Louisa Armstronga... Keith se isticao pjevanjem u {kolskom horu, ~ak je na jednom takmi~enju {kola osvojio prvo mjesto i nastupio pred engleskom kraljicom. Iako je kasnije svojom muzikom osvojio cijeli svijet i nastupao pred milion61

BIOGRAFIJA KEITHA RICHARDSA “LIFE”

KARIJERA DUGA PEDESET GODINA ima ljudi, ovaj nastup spominja}e kao najpresti`niji u svom `ivotu. U {kolu je Keith i{ao nerado jer je bio najmla|i i najsitniji u razredu pa su ga siled`ije iz kom{iluka stalno sa~ekivale i tukle. On je brzo nau~io `ivotnu lekciju koja mu je olak{ala opstanak: “Nau~io sam da primam udarce tako da me skoro ne boli a da se u isto vrijeme derem kao da mi ko`u gule. To je imalo dobar efekat, brzo bi me popustili zadovoljno misle}i kako su me dobro izmlatili. Kasnije sam na{ao i jednog velikog debelog druga s kojim sam se sprijateljio tako {to sam ja njemu pisao zada}u a on se sa mnom tukao protiv ostalih i spa{avao me.” Prvu gitaru Keithu je majka Doris 1959. kupila na kredit (nakon dje~akovog vi{egodi{njeg pri`eljkivanja), a iako je bio sin jedinac, njegova skromna porodica mu nije mogla ispuniti sve dje~ije `elje. Za majku }e ostati jako vezan ~itav `ivot i smatrati je svojom pravom porodicom i nakon {to se razvela od njegovog oca i zaljubila u dvadeset godina mla|eg porodi~nog prijatelja. Doris je radila kao demonstratorka prvobitnih ma{ina za pranje ve{a. “Za posao su joj stalno trebale prljave stvari a mi Rolling Stonesi smo je njima stalno snabdijevali”, ka`e Keith koji je nakon razvoda roditelja odselio iz ku}e i po~eo `ivjeti u nekoj vrsti komune sa ostalim ~lanovima benda. Poluprazan stan, progoreni tepisi, spavanje na madracima, planine prljavog su|a, stalne zabave, tako je izgledao po~etak Keithovog samostalnog `ivota 1962. godine. Ali sve vrijeme, satima i danima u njihovom domu odjekivala je muzika. Slu{alo se, sviralo, pjevalo i razgovaralo opsesivno
62

1. Keithu je prvu gitaru mama kupila na kredit; 2. Ljubav i saradnja sa Mickom Jaggerom traju preko pola vijeka; 3. I danas je Keith rokenrol ikona

o ovoj temi. Micka, kojeg je znao jo{ iz osnovne {kole, tih godina je zavolio ponajprije jer su dijelili isti muzi~ki ukus i plo~e. TERET SLAVE

Tek kasnije }e po uzoru na Lennona i McCartneyja postati jedan od najpoznatijih autorskih tandema u historiji rokenrola.

Obožavateljke su nekad prave hijene
Rolling Stonesima su dio imid`a uvijek bile obo`avateljke koje su se bez ustezanja podastirale pod svoje idole, a po prvi put Keith u memoarima obja{njava kako mu je zapravo ta histerija znala pretvoriti `ivot u pakao: “Nikad me nisu napu{tale horde tinejd`erki od trinaest, ~etrnaest ili petnaest godina. One mi su mi skoro do{le glave. Nikad se nisam bojao za svoj `ivot toliko kao u susretima sa njima: one su me gu{ile, znale su me rastrgati, a ako bih zaglavio u gomili njih, to je bila neopisiva strahota. Radije bih se na{ao u rovu i borio protiv neprijatelja nego se suo~io sa ovim nezaustavljivim ubila~kim talasom `elje i po`ude ili {ta je to ve} bilo {to ih je obuzimalo. Policajci su znali pobje}i i ostaviti me u gomili cura podivljalih od emocija. Jednom sam ulazio u auto i ku~ke su me umalo rastrgle. Problem je s njima {to one nikad ne znaju {ta da rade s tobom kad te se dokopaju. Jedna mi je vukla ogrlicu na jednu stranu, druga na drugu, vikale su Keith, Keith, a ja sam krkljao i davio se. Moj voza~ se uspani~io i pobjegao, ja sam ostao sam. Sam s tim `enskim hijenama. Onesvijestio sam se, mislio sam se da }u umrijeti.” Na drugom mjestu u knjizi legendarni gitarista obja{njava kako je uvijek bilo glupo na}i se u`ivo sa tim `enama. “Dok si na sceni, to je ok, ali kad se na|e{ s njima u sobi, ako nije atmosfera za seksa, bude pravo glupo. Jednom sam pozvao neke cure i lijepo smo se ispri~ali. Ostale su dugo kod mene i rastali smo se kao prijatelji, ali to je bila rijetkost.”

Keithov `ivot je znao biti u opasnosti Keithov `ivot je znao biti u opasnosti

NAPAD NAPAD OBO@AVATELJKI OBO@AVATELJKI

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

SO^NI MEMOARI LEGENDARNOG ROKERA
MAMA DORIS I LJUBAV PREMA MUZICI kao na pokretnoj traci: “Ponekad sam kakvu lijepu pametnu studenticu sociologije naprimjer znao upitati [ta }u ti ja, kad zna{ da sam kreten i da ve} sutra odoh dalje. Nema veze, svi|a{ mi se, odgovarale su one.” A Keith se nije opirao. Ipak, najzna~ajnije `ene u njegovom `ivotu bile su Anita Pallenberg (koju je preoteo svom kolegi iz benda Brianu Jonesu) s kojom je dobio troje djece (jedan njihov sin preminuo je kao beba od tri mjeseca) i Patti Hansen sa kojom ima dvije k}erke. Kako knjiga odmi~e, `ivot koji Richards opisuje postaje sve haoti~niji. Op{irni opisi nastupa, fascinacija odre|enim tehnikama sviranja i instrumentima, problemi sa drogama i sa zakonom koji se neprekidno ponavljaju ve} postaju polako materijal samo za najodanije obo`avatelje benda. Ipak, zanimljive su epizode o `ivotu u Francuskoj, [vicarskoj, na Jamajci… Stonesima dom postaje cijeli svijet, sklanjaju se od engleskih poreza, `ive na turnejama, ali sve vrijeme neprekidno pi{u pjesme, u`ivaju u muzici i sviraju. Osamdesetih }e nastati njihov jedini veliki raskol kad je Mick Jagger odlu~io da se osamostali i posveti svojoj karijeri. “Htio je da se posveti sebi i da kao otkriva svoj izraz, ali se sve svelo na to da je i{ao okolo bez nas i svirao pjesme Stonesa”, pi{e Keith tonom iznevjerene ljubavnice koja ne mo`e da preboli gubitak svog dragana. Sre}om, Micka }e kriza uskoro pro}i, a ljubavna idila }e se devedesetih vratiti me|u Stonese. Sve vrijeme pratili su ih skandali u medijima, njihovo pona{anje konstantno je privla~ilo novinare. Iako je naviknut da o njemu pi{u sve najgore, Keitha je ipak naljutio skandal kada je uhap{en u dru{tvu svoje obna`ene djevojke i kada su mediji objavili da je pored njih prona|ena ~okoladica Mars koja je kori{tena kao seksualno pomagalo. “^udno je kako ljudi povjeruju sve {to se o nama napi{e, a jo{ ~udnije kako neko mo`e konstruisati ba{ potpunu la`. Ta~no je da ti od droge padne {e}er i da smo vjerovatno imali te ~okoladice u sobi, ali mi nije jasno kome je palo na um da napi{e da smo ih koristili kao dildo”, pi{e Keith. Po{to, naravno, Keith nije vi~an pisanju memoara, pomogao mu je njegov dugogodi{nji prijatelj, novinar James Fox, koji je Keitha intervjuisao i sakupljeni materijal preto~io u knjigu. Knjiga je donekle razvu~ena i na nekim mjestima preop{irna, ali je definitivno mra~ni Keith umjetnik ~iji je `ivot bio spektakl (i javno i privatno) vrijedan bilje`enja: od skromnog stidljivog dje~aka on je izrastao u rokenrol ikonu a slavu mu o~igledno nije donijela zahuktala marketin{ka ma{inerija nego veliki talenat, ljubav prema muzici razvijana spontano od djetinjstva i lu|a~ki strastven rad dug skoro pola stolje}a.
63

Na samrti me slušala kako sviram i rekla mi da malo falšam
Keith Richards svoju majku Doris opisuje kao `enu besprijekornog sluha koja je znala iskritikovati pjeva~e da fal{aju ~ak i kad su im se svi drugi divili. Ona Keitha nije slala u muzi~ku {kolu niti ga je forsirala da postane muzi~ar, ali je na njega prenijela svoju ljubav za muziku. O majci Keith u memoarima ka`e: “[ta znam. Majka je osoba koja te hrani, pere, koja ti dosa|uje i zalizuje ti kosu pred svima pa te bruka. A opet, kad je nestane, shvati{ da ti je bila jako dobar prijatelj. Nas dvoje smo stalno bili okru`eni muzikom i to me zauvijek obilje`ilo. Kad je Doris umirala, moja k}erka Angela koju je ona odgojila pozvala me i rekla da bi bilo dobro da do|em. Posjetio sam je u bolnici, nisam bio siguran da li je budna, svirao sam joj pjesme koje sam nau~io kao dje~ak i koje sam svirao decenijama. Sutradan ju je moja asistentica koja ju je obilazila sa velikom ljubavlju upitala da li me je ~ula da sam tu i da joj sviram. ^ula sam ga, rekla je Doris, malo je fal{ao.”

Keith sa majkom Doris

DJETINJSTVO U LONDONU

Zanimljiva je pri~a i o tome kako su njih dvojica napisali svoju prvu pjesmu. Nakon vi{emjese~nog izvo|enja tu|ih pjesama, njihov menad`er Andrew odlu~io je da Micka i Keitha zaklju~a u kuhinji i zaprijeti im da nema izlaska dok ne napi{u pjesmu. “Cijelu smo no} proveli u toj jebenoj kuhinji, imali smo hranu, ali smo morali pi{ati kroz prozor ili u umivaonik. Rekao sam Micku da nam je bolje da ne{to smislimo kad smo ve} tu. Napisali smo pjesmu As Tears Go By koja je postala veliki hit kad ju je otpjevala Marianne Faithfull, a kasnije smo je i mi otpjevali. O~aj tog trenutka najbolje pokazuje to {to smo napisali nekakvu pla~ljivu pjesmu u kojoj spominjemo nekakvu dje~icu, bo`e sa~uvaj… Te grozne pop pjesme koje smo na po~etku pisali mi, sre}om, uglavnom nismo izvodili.” Ovako je nastanak jedne prelijepe i rado slu{ane pjesme u svojoj biografiji opisao nam}orasti Keith, kojeg je zaista te{ko povezati sa nje`nim stihovima i melodijama koje je stvarao.

NEUSPJELO ZAPOŠLJAVANJE: Na intervjuu za posao su pogledali mapu sa Keithovim radovima i s visine mu rekli: Dobro, momak, a kako ti kuhaš kafu? Drčno je odgovorio: Kuham odlično, ali ne vama
vje{t mladi muzi~ar. Na intervjuu za posao su pogledali mapu sa njegovim radovima i s visine mu rekli: Dobro, momak, a kako ti kuha{ kafu? Dr~ni Keith je odgovorio: Kuham odli~no, ali ne vama. “Bio je to moj posljednji poku{aj da budem normalan i da se uklopim u dru{tvo”, napisao je u knjizi Life veliki muzi~ar. Druga polovina {ezdesetih donijela je Stonesima veliku popularnost, djevojke su vri{tale na njihovim koncertima, ~ista~i su te{kom mukom ra{~i{}avali ve{ s pozornice nakon zavr{enog koncerta, a honorari za nastupe su vrtoglavo rasli. S novim standardom do{ao je i novi stil `ivota, droga je ozbiljno preuzela Keithov `ivot, postao je ovisnik o heroinu, do`ivio prva hap{enja. @ene su prolazile pored ~lanova Stonesa

[TO ]U TI JA KAD SAM KRETEN
U tinejd`erskim danima Keith je radio sezonske poslove, pomagao u prodavnicama i magacinima, a definitivna potvrda da }e `ivjeti od rokenrola za Keitha je bio dan kad je tra`io svoj prvi pravi posao. Nakon zavr{enog umjetni~kog koled`a on je ovladao osnovama grafike, dizajna i bio ve}
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

CRNO-BIJELI KLAVIRSKI SVIJET

Skoro smo došli do kraja 2010., ljeta gospodnjeg u kojem je obilježeno 200 godina od rođenja velikih svjetskih kompozitora: FRÉDÉRICA CHOPINA i ROBERTA SCHUMANNA; o njihovim životima i veličanstvenim djelima govore dekan sarajevske Muzičke akademije IVAN ČAVLOVIĆ, profesorica klavira u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu VEDRANA MUJKIĆ, šef Klavirskog odsjeka u Osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi Novo Sarajevo MAJA BUDIMIR i svjetski priznati pijanista KEMAL GEKIĆ

DVA VIJEKA SCHUMANNA I CHOPINA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

okom ~itave ove, jo{ uvijek recesijske i konstantno turbulentne 2010. godine u svijetu se obilje`avala dvjestota godi{njica ro|enja F rédérica Chopina i Roberta Schumanna. I, jo{ uvijek se obilje`ava, kao {to i jeste red. E, da provjerimo na koji na~in se Sarajevo, najva`niji muzi~ki centar u Bosni i Hercegovini, prisjetilo velikih svjetskih kompozitora. U Zagrebu je, naprimjer, u novembru gostovao vrhunski ruski pijanista Evgeny Kissin i izvodio upravo djela Chopina i Schumanna.

T

ROMANTIK U DU[I

Robert Schumann

OPUS SLO@ENIH DJELA
“Muzi~ka akademija u Sarajevu prigodnim je koncertima obilje`ila 200 godina od ro|enja Chopina i Schumanna. Ti su koncerti bili na nivou internih koncerata, tj. grupne studentske produkcije s djelima dvojice kompozitora, a u toku maja 2010. organizirali smo dva cjelove~ernja koncerta s njihovim djelima. U sklopu koncerata studenti muzikologije su govorili o njihovim `ivotima i djelima. Studenti muzikologije su na nivou muzikolo{kog diskursa organizirali dva mala skupa na kojima je govoreno o Chopinu i Schumannu. Dakle, skromno, ali jeste obilje`eno”, obja{njava Ivan ^avlovi}, dekan sarajevske Muzi~ke akademije. Vedrana Mujki}, profesorica klavira u Srednjoj muzi~koj {koli u Sarajevu, ka`e: “Mi smo ovaj veliki jubilej obilje`ili Sve~anim koncertom u ~ast Frédérica Chopina i Roberta Schumanna, u aprilu ove godine, a tokom cijele godine su se kompozicije ova dva autora izvodile na na{im redovnim koncertima, koji se odr`avaju

Virtuoznost i suptilnost Chopinovih, i ljepota i ozbiljnost Schumannovih djela
64
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

VELIKANI, ZAUVIJEK
PREPOZNATLJIV PREPOZNATLJIV I BLI@I PUBLICI OD SCHUMANNA
Frédéric Chopin Frédéric Chopin

svaki mjesec. Tako|er, na{i su u~enici u~estvovali na Internacionalnom pijanisti~kom takmi~enju u Tuzli.” A, polako, odozgo prema dolje u obrazovnoj strukturi, sti`emo i do Osnovne muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo. “Kada govorimo o kompozitorima kao {to su Chopin i Schumann, obi~no pomislimo na opus slo`enih djela koja se rijetko mogu izvoditi u osnovnoj muzi~koj {koli. Fascinirani smo virtuozno{}u i suptilno{}u Chopinovih djela, kao ljepotom i ozbiljno{}u Schumannovih. Ponosna sam {to mogu re}i da je Klavirski odsjek Osnovne muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo ozbiljno pristupio djelima Frédérica Chopina u godini ovog velikog kompozitora i pijaniste, u sredini u kojoj je ta godi{njica gotovo neprimjetno protekla. U~enici i nastavnici Klavirskog odsjeka na{e {kole u~estvovali su na Internacionalnom pijanisti~kom takmi~enju koje je bilo posve}eno muzici Chopina, u Tuzli u maju ove godine. Pripreme za takmi~enje
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

su trajale nekoliko mjeseci, program se sastojao od djela koja se ne izvode u osnovnoj {koli. Talentirani u~enici su, uz veliki trud i rad svojih profesora, pripremili djela kao {to su nokturna, valceri, mazurke, impromptu, poloneze... Taj ogromni anga`man je rezultirao nagradama: Prvu nagradu su podijelile u~enice Iman Aljovi} i Emina Huski}, a Drugu nagradu je osvojila u~enica Naomi Dru{ki}. Naravno, koristili smo svaku priliku da na koncertima u {koli, kao i izvan nje, na koncertima u Domu armije, u Narodnom pozori{tu Sarajevo i u drugim prostorima sviramo Chopina i pokazujemo svoj odnos prema klasi~noj muzici. Roberta Schumanna nismo puno izvodili ove godine, jer smo se pripremali za ovo zna~ajno takmi~enje”, veli Maja Budimir, {ef Klavirskog odsjeka u Osnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli Novo Sarajevo. A, da li je Robert Schumann ~itavu ovu godinu ostao, nekako, u sjeni Frédérica Chopina, pitamo na{e sagovornike. “Istina

jeste da je Schumann bio u sjeni Chopina, no ne samo u BiH ve} i drugim zemljama, izuzev zemalja njema~kog govornog podru~ja. Razlog tome je Chopinova popularnost i prednost u smislu ve}ih mogu}nosti izvo|enja. Naime, kako se zna, Chopin je, izuzev nekoliko kompozicija, sve komponovao za solo klavir i dva koncerta za klavir i orkestar. Schumann je, naprotiv, komponovao i velike forme, simfonije npr. koje Muzi~ka akademija ne mo`e izvoditi tako lako, osim ako se unaprijed ne planira i uz veliku pomo} ostalih umjetni~kih isntitucija”, ka`e Ivan ^avlovi}. “Generalno smatram da je klasi~na muzika u sjeni modernih izra`aja, i samim time, i jubileji ovakvog tipa ostaju gotovo neprimje}eni. Zahvaljujem se va{im novinama na interesu za ne{to {to nije aktuelna politika i kvaziumjetnost, kakve sada preovladavaju u svim mogu}im medijima. Tako|er smatram da bi nam dru{tvo mnogo br`e ozdravilo kada bismo se vi{e bavili stvarima koje uzdi`u duh na jedan vi{i nivo, iznad surove svakodnevnice. Tako da je moj odgovor na pitanje, da - smatram da su i Chopin i Schumann ostali u sjeni nekih drugih aktuelnih doga|anja”, govori Vedrana Mujki}. I Maja Budimir smatra da Schumann nije ni izbliza dobio toliki prostor na koncertima kao {to je to slu~aj sa Chopinom: “Chopin je puno popularniji, prepoznatljiv, bli`i publici nego Schumann, koji je po senzibilitetu druga~iji, budu}i da je njema~ki kompozitor, i publici djeluje puno ozbiljnije, intelektualno i emocionalno manje blizak. U na{oj sredini Schumanna nemamo ~esto priliku ~uti, tek na ponekom koncertu. U inozemstvu to nije slu~aj i tamo zauzima puno vi{e prostora na koncertima nego kod nas.”

SCHUMANN - ROMANTI^NI KOMPOZITOR
Ivana ^avlovi}a, Vedranu Mujki} i Maju Budimir upitali smo i koliki ili kakav su uticaj dvojica velikih kompozitora imala na njihovu glazbenu pri~u, ali i na svijest i razvoj njihovih u~enika i studenata. “Iz mog muzi~kog iskustva Chopin je kompozitor koji se u razli~itim `ivotnim dobima voli razli~ito. U ranoj mladosti Chopina sam obo`avao, u srednjim godinama bio je u drugom planu u odnosu na npr. Bacha, u zrelim godinama Chopin ponovo dolazi u prvi plan, ali kao jedan od nekoliko kompozitora. Od Chopina sam nau~io kako se u malim formama mo`e napraviti velika muzika (sli~no kao kod Bacha), odnosno kako je sinteza emocionalne inspiracije i racionalne brige oko detalja jedna od temeljnih pretpostavki velike umjetnosti. Od Schumanna sam nau~io kako se romanti~ki Weltanschauung (pogled na svijet) i u
65

CRNO-BIJELI KLAVIRSKI SVIJET

SCHUMANN I CHOPIN, TRAJNA INSPIRACIJA I UZORI U^ENICIMA

Ivan ^avlovi}, dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, Vedrana Mujki}, profesorica klavira u sarajevskoj Srednjoj muzi~koj {koli i Maja Budimir, {ef Klavirskog odsjeka u Osnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli Novo Sarajevo, u dru{tvu svoje u~enice Iman Aljovi}

muzici i pisanoj rije~i o muzici, mo`e pretvoriti u djela visoke vrijednosti. No Schumann ima i djela koja su prili~no blijeda, kod Chopina svaki ton je na svom mjestu. I, Chopin je cijelog `ivota svirao Bacha, dodu{e nikad javno, da bi nau~io kako se pojedina~ni tonovi smje{taju u cjelinu melodije”, govori Ivan ^avlovi}. Vedrana Mujki}, pak, ka`e da su Chopin i Schumann imali i jo{ uvijek imaju veliki uticaj na nju, kao i da dan danas u`iva u neprestanom otkrivanju nepresu{ne misterije njihovog stvarala{tva: “Naravno, i u~enici veoma rado sviraju djela ovih autora. Me|utim, veoma je ~est slu~aj pogre{nog tuma~enja Chopina kao sladunjavog, romanti~nog, zanesenog. Zbog tog shvatanja dolazi do pogre{nog pristupa cijeloj njegovoj interpretaciji, jer su njegovi stvarni motivi za komponovanje bili uglavnom patriotskog karaktera. Gotovo cijeli svoj `ivot je proveo u Parizu, tuguju}i za domovinom Poljskom. Poznata je ~injenica da je Chopin tra`io da se nakon njegove smrti, njegovo srce sahrani u rodnoj zemlji, {to je i u~injeno, a sahranjen je u Parizu. Schumann je ve} druga~ija li~nost. On je pravi romanti~ni kompozitor, NA OVOM I ONOM SVIJETU

BITNA CHOPINOVA DJELA
Kemal Geki}

sa romanti~nim nitima utkanim u njegova vi{eslojna djela. Njegova prvobitna `elja je bila pijanizam, ali zbog povrede prsta, na na{u sre}u, okrenuo se isklju~ivo komponovanju. U svoje vrijeme ~esto je bio neshva}en. Schumann je jo{ za `ivota bio ne samo u sjeni Chopina, ve} i Beethovena i Mendelsohna. Schumannov izraz kao da nije odgovarao duhu vremena. Ostavio je sna`an uticaj na tada mladog Brahmsa, koji je bio izme|u ostalog i njegov prijatelj, kao i na cijelu plejadu njema~kih kompozitora koji su do{li poslije.”

Nezaboravna Frédéricova i Robertova djela
Frédéric Chopin preminuo je u 40., a Robert Schumann u 47. godini `ivota. U ovom vijeku i mileniju, neko bi kazao, vrlo mladi. I u najzrelijim godinama stvarala{tva, pogotovo Chopin. Ne `elimo suditi o njihovim djelima, nismo kompetentni, zato i imamo sagovornike. Uglavnom, na Wikipediji me|u najva`nija Chopinova djela su uvrstili: Revolucionarnu etidu, Fantaziju improvizacija, 1. i 3. baladu, Polonezu op.44 i op.53, Veliki briljantni valcer, Mazurke... Schumann je “predstavljen” Albumom za mlade`, III. simfonijom Rajnska, IV. simfonijom, Koncertom za klavir i orkestar, Koncertom za violon~elo i orkestar, Requiemom. Golemo, za sve generacije. Za ovog i onog svijeta!

Maja Budimir ka`e da su Chopin i Schumann nezaobilazni predstavnici romantizma, i kao takvi imali su veliki uticaj na njeno obrazovanje i muzi~ko-pedago{ko formiranje. “ Danas zauzimaju zna~ajno mjesto u mom radu sa u~enicima. Budu}i da radim sa najmla|im uzrastom, Schumann je nezaobilazan kompozitor jer je napisao i klavirska djela za djecu kroz koja u~enici razvijaju muzikalnost i osje}aj za muzi~ku estetiku. Tako da najmla|i u~enici dolaze u dodir prije sa Scumannovom nego sa Chopinovom muzikom”, isti~e Budimir. I istaknuti pijanista Kemal Geki} govorio nam je o Chopinu, u februaru ove godine: “Mislim da ljudi jo{ uvijek ne razumiju, ~ak ni muzi~ari a ni muzikolozi, {ta imaju u Chopinovim djelima, {to smo dobili s tim. Postoji jedna nova struja, uglavnom rukovo|ena muzikologom koji se zove Jim Samson, i oni objavljuju cijelu seriju Chopinovskih studija. To su sociolo{ke studije, harmonske analize, formalne analize... Mislim da je ovo, mada smo u 21. stolje}u, tek po~etak pravog razumijevanja Chopina. Za{to je to tako? Chopinov `ivot i na~in na koji se on prezentirao navodi nas na drugo razmi{ljanje. Nije imao dovoljno `ivotne energije i snage, vjerojatno ni emotivne potrebe, da se svijetu nametne po onome {to on zaista jeste bio. Chopinova djela bitna su iz vi{e razloga. Ona su, prije svega, ve}inom potpuno nova po formi. Niko ni{ta sli~no nije napisao prije njega. Kada se on pojavio, to je bilo isto kao da sada sleti lete}i tanjir. Bila su nova i po harmoniji, atmosferi, melosu, po klavirskoj tehnici. On nije napisao mnogo djela, ali od tog broja ve}ina su remek-djela! Perfektni komadi kojima se ne mo`e ni{ta ni dodati ni oduzeti. A to drugi kompozitori nemaju.” A sljede}e godine obilje`avamo i 200 godina ro|enja Franza Liszta, jo{ jednog omiljenog Geki}evog kompozitora. Ali, o tom potom.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

66

DISK D@OKEJ DAVID U SARAJEVU

Čuveni DJ DAVID GUETTA nastupit će 18. decembra 2010. u Sarajevu; njegovi nastupi rasprodani su gdje god najavi svoj dolazak, pa se tako i u glavnom gradu BiH već sada traži karta više
ELEKTRONSKI SPEKTAKL
David Guetta

Mine i po kojoj je Guetta najprepoznatljiviji. Pop Life album, pak, izdao je 2007. godine. U dana{nje vrijeme klupska kultura se zna~ajno promijenila i usmjerila elektronsku muziku na jedan sasvim drugi kolosijek. Guetta je jedan od predvodnika dana{nje scene, a njegov One Love je album sa nagla{enom ulogom pjeva~a.

PLESNI UGO\AJ
One Love iz 2009. nudi sve ono {to se o~ekuje od dobrog plesnog albuma. Da bi sve bilo na zavidnoj razini, pobrinuo se i da okupi zvjezdano i {areno dru{tvo gostiju. Od svih vokalnih suradnji Guetta je najbolje izvukao od pjeva~ice K elly Rowland u When Love Takes Over. David Guetta je Kelly Rowland upoznao u Cannesu, gdje je ona satima plesala na njegovom partiju. Na kraju mu je pri{la i sa suzama u o~ima kazala da je najvi{e dirnuo jedan instrumental, za koji je `eljela napisati tekst i otpjevati ga. Tako je nastala pjesma When Love Takes Over. Sura|ivao je David Guetta sa impresivnim muzi~kim imenima, a producirao je i singl grupe Black Eyed Peas: I Gotta Feeling, koji je dospio na prvo mjesto u SAD-u. Nominiran je za deset Grammyja, a osvojio je onaj za najbolji remiks. O njegovoj popularnosti svjedo~i brojka od osamdeset miliona otvaranja na YouTubeu. Godinu dana nakon albuma One Love, koji je rasprodan u vi{e od dva miliona primjeraka {irom svijeta, David Guetta dokazuje

RO\EN U GUETTU
Pi{e: MA[A ]OSI]

D

avid Guetta je izvo|a~ koji pribli`ava dance muziku {irokim narodnim masama. Na scenu se uklju~io nakon {to je i sam organizovao partije, a na svoje klupske ve~eri u Francuskoj rado je pozivao zvijezde poput Davida Moralesa, Luia Vega i Frankiea Knucklesa.

HOD PO @ICI
Guetta je jedan od rijetkih disk d`okeja i producenata koji mo`e da se pohvali da uspje{no hoda po `ici koja djeli underground DJ scenu i mainstream hit mejkere. Njegova ~etiri albuma postali su klasici elektronske muzike. David Guetta ro|en je 7. novembra 1967. u Parizu. Sa trinaest godina po~eo je da miksa plo~e, a sa ve} sa sedamnaest je radio kao DJ po klubovima. Nije muzi~ki obrazovan i to je, vjerojatno, dobro za njega, jer kombinuje stilove, {to se {kolovani muzi~ari ne bi usudili. Tokom 80-ih i 90-ih godina Guetta je osnovao producentsku ku}u Gum Productions. Svoj debitantski album: Just A Little More Love objavio je 2001. a sa tog izdanja se osim
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

TRIJUMF: Od svih vokalnih suradnji Guetta je najbolje izvukao od pjevačice Kelly Rowland u When Love Takes Over. David Guetta je Kelly Rowland upoznao u Cannesu, gdje je ona satima plesala na njegovom partiju
{irok spektar svojih sposobnosti izdavanjem dvostrukog CD-a pod naslovom One More Love. Te{ko se oduprijeti plesnom ugo|aju koji David na ovom albumu posti`e sa lako}om. Guetta je zvijezda koja je tokom 2009. nastupila pred vi{e od dva miliona posjetilaca, u 200 gradova {irom svijeta. Nastupi su mu rasprodani svuda gdje god se pojavi, pa }e tako, valjda, biti i u Sarajevu. Svjetski poznatog DJ-a imat }emo priliku vidjeti 18. decembra u sarajevskoj dvorani Zetra. Karte po redovnoj cijeni od 45 KM u pretprodaji }e biti dostupne na svim ovla{tenim prodajnim mjestima. Cijena ulaznice na dan koncerta iznosit }e 60 KM.
67

naslovne, kao hit izdvojila i pjesma Love Don’t Let Me Go. Nakon solidnog komercijalnog uspjeha prvog albuma, Guetta je 2004. objavio i drugi album - Guetta Blaster, sa kojeg je planetarni hit postala pjesma The World Is

KAD VLASTI DIRIGUJU

DARIO VUČIĆ je prvi uposleni dirigent u Narodnom pozorištu Sarajevo od završetka rata u BiH; za naš magazin priča o svom školovanju, profesionalnim angažmanima i aktuelnoj situaciji u “Operi” NPS-a, te o, blago rečeno, neugodnoj situaciji u kojoj se našao prije nekoliko dana kada su ga pokušali deložirati iz njegovog stana

LIBRETO ZA DELO@ACIJU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

K

ada je dirigent Dario Vu~i} dobio povjerenje rukovodstva Narodnog pozori{ta Sarajevo i svoj prvi radni anga`man, imao je dvadeset i tri godine. O njegovom {kolovanju, profesionalnim aktivnostima i uspjesima }emo ne{to kasnije, samo dok “rije{imo” problem koji je, kao kakvu barikadu, prije nekoliko dana ispred njega postavila sarajevska Op{tina Stari Grad.

NAJMLA\I NAJMLA\I DIRIGENT U DIRIGENT U ISTORIJI ISTORIJI SARAJEVSKE SARAJEVSKE “OPERE” “OPERE”
Dario Vu~i} Dario Vu~i}

[KOLOVANJE U RATU I STANARSKO PRAVO
“Iz Op{tine Stari Grad me `ele delo`irati, a problem je {to prema njima nemam pravo na stan, jer imam drugi koji sam naslijedio od pokojnih roditelja. U ovom stanu, koji je, dakle, sporan, nekad je `ivjela moja baka, a ja ne mogu dobiti stanarsko pravo, mada ve} {esnaest godina `ivim na toj lokaciji, ~lan sam doma}instva, itd. Prema mom advokatu, koji je to zakonski prati, imam pravo na taj stan. Sada sam sretan, zato {to mi vi{e ne bi trebali kucati na vrata, bar dok je slu~aj na Sudu”, obja{njava Dario Vu~i}. Imao je nepunih dvanaest godina kada je po~eo rat u BiH, a osnovnu {kolu kao i ni`u muzi~ku {kolu zavr{io je u Sarajevu. “Veoma dobro se sje}am, na`alost ru`nog perioda u svom `ivotu, ali tako je, uostalom, i u svakom dijelu svijeta gdje se desio i de{ava rat. To su bili te{ki trenuci, kad sam vje`bao u {koli, nije bilo grijanja, nije bilo struje, folije na prozorima... Sje}am se jednih svojih rukavica, kojima sam odsjekao prste, da bih mogao vje`bati, a opet da se ruke skroz ne smrznu. Tako|er, jednog dana kad sam bio u {koli granata je udarila u zgradu, znam samo da sam se instinktivno bacio iza jednog ormara i onda u{ao u hodnik, gdje su svi do{li i ~ekali smo da se smiri granatiranje”, prisje}a se Vu~i}. U Srednju muzi~ku {kolu, na Odsjek za klavir, upisao se 1995., u klasi profesorice Ranke Ceci}-Jovanovi}. “ Profesorica Ranka me je nau~ila mnogo toga vezanog
68
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

IMA[ STAN, IMA[ “KU]U NA OBALI”
za klavir, {to mi je ~ak i na Akademiji i danas na poslu mnogo koristilo i koristi. Sje}am se dosta svojih profesora u svim {kolama. Bilo je tu divnih ljudi, odli~nih pedagoga, vrsnih stru~njaka iz svojih oblasti. Ja bih naveo samo neke, profesore glavnih predmeta, moju profesoricu klavira iz Ni`e muzi~ke {kole \ur|icu Martinovi}, prof. mr. Ranku Ceci}-Jovanovi}, prof. mr. An|elku Bego-[imuni} i prof. mr. Julija Mari}. Muzi~ku akademiju u Sarajevu sam upisao akademske 1999./2000. godine, na Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje, smjer Dirigovanje, u klasi mog profesora, mr. Julija Mari}a, kod kojeg sam diplomirao 2003., a 2006. magistrirao Dirigovanje.” Veli i da su predavanja kod profesora Julija Mari}a bila odli~na i temeljita, a osim dirigovanja, nau~io je i dosta drugih stvari koje su mladom ~ovjeku potrebne, kako u profesionalnom, tako i u privatnom `ivotu. “Rad, u~enje s takvim znalcem, istinskim umjetnikom i ~ovjekom, osoba mo`e samo po`eljeti da do`ivi, jer od takvog profesora treba u~iti. Osim toga, profesor mi je nekoliko puta i pomogao u `ivotu, na ~emu sam mu beskrajno zahvalan, te i ovom prilikom mu se `elim zahvaliti. Hvala Vam profesore! Ali i nakon zavr{etka {kolovanja, suradnja s profesorom nije prestala, i dalje sura|ujemo i dalje od njega u~im”, isti~e na{ sagovornik. ^ISTA DESETKA

Velika karijera mladog dirigenta
Dario Vu~i} ro|en je 1. oktobra 1980. u Sarajevu. Bio je me|u deset najboljih studenata na Muzi~koj akademiji, a na Odsjeku za Dirigovanje magistrirao je ocjenom deset. Kao u~enik Srednje muzi~ke {kole osvajao je nagrade na raznim takmi~enjima, a tokom studija obavljao je du`nost studenta demonstratora za predmete Hor i Orkestar na sarajevskoj Muzi~koj akademiji u Sarajevu. Bio je stipendist HKD Napredak iz Sarajeva. Radio je kao korepetitor i dirigent s razli~itim vokalnim solistima. Od 2004. zaposlen je u Narodnom pozori{tu Sarajevo. U junu 2007. debitirao je operetom [i{mi{ Johanna Straussa u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Osijeku. Od septembra 2007. do juna 2010. bio je asistent na Odsjeku za Dirigovanje na Muzi~koj akademiji u Sarajevu. U junu 2010. postao je vi{i asistent za oblast Dirigovanje na Odsjeku za dirigovanje Muzi~ke akademije u Sarajevu. Na istoj Akademiji je u akademskoj 2008./2009. izabran za profesora na izbornom predmetu Orgulje, a od 2010./2011. i za izborni predmet Osnovi dirigovanja. Dirigovao je brojnim orkestrima, a svirao je kao glavni orgulja{ na misi 1997. koju je vodio papa Ivan Pavao II na stadionu Ko{evo u Sarajevu. Od februara 2009. dopredsjednik je HKD Napredak iz Sarajeva, a ~lan je i nekoliko Upravnih odbora. Dobitnik je Spomen povelje Narodnog pozori{ta Sarajevo.
Foto: Milutin Stoj~evi}

Jedan od najboljih studenata Jedan od najboljih studenata Muzi~ke akademije u Sarajevu Muzi~ke akademije u Sarajevu

SVIRAO JE ZA PAPU SVIRAO

I VEDRO I OBLA^NO
Kasnije, {kolovanje nastavlja kod profesorice An|elke Bego-[imuni}, na istoj Akademiji... “Kod profesorice mr. An|elke Bego-[imuni}, na istoj Akademiji, upisujem, nekoliko godina nakon upisa smjera Dirigovanje, Odsjek za kompoziciju i dirigovanje, ali ovaj put smjer Kompozicija, gdje sam jo{ uvijek apsolvent. Savjet mojim studentima: Nemojte se ugledati na mene. Prof. mr. An|elka tako|er je veoma uspje{an i veliki pedagog. Ima mnogo strpljenja, pedantna je i sve dovede do kraja. Kod profesorice An|elke u~im drugi segment umjetnosti, kompoziciju, koja me privla~i jo{ od srednje {kole, kada sam kod tada{njeg profesora Refika Smajlovi}a napisao svoju prvu kompoziciju: Dvoglasnu invenciju, i od tada se zarazio komponovanjem”, ka`e Dario. Njegov prvi profesionalni anga`man bio je na mjestu [efa hora Opere Narodnog pozori{ta, gdje je zaposlen od 2004. godine: “Sje}am se da sam bio beskrajno sretan {to }u raditi u Ku}i u kojoj su toliki operni, baletni i dramski umjetnici stvarali umjetnost, kulturu, razonodu gra|anima Sarajeva i BiH i meni bili pojam kad sam bio dijete. Izdvojio bih da sam u svakom trenutku od cijelog hora Opere imao podr{ku, {to za mladog ~ovjeka, osobu bez mnogo iskustva
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

veoma mnogo zna~i. I jo{ ne{to bih izdvojio, {to me je posebno ganulo. Kada sam odlazio s te pozicije, od Hora Opere NPS-a dobio sam poklon. No, nije bit u poklonu, nego u njegovoj posveti, koju }u citirati: Na{em Dariu Hor Opere, G. Donizetti: DON PASQUALE Sarajevo, 24.11.2009. Nije to bila protokolarna posveta, nego, Na{em Dariu...” Pitamo ga i kako bi opisao trenutnu situaciju u Operi, mogu li do javnosti sti}i i neki vedriji tonovi? “Naravno! Kultura nam generalno i nije na nekoj ba{ zavidnoj razini, ali ipak ima i vedrijih tonova. To su prvo ljudi koji rade u njoj. Direktorica Opere

Amila Bak{i} veoma mnogo ula`e i pola`e na doma}e snage, soliste, horske pjeva~e, dirigente. Cijeni mlade ljude i njihov trud, ho}e pomo}i, dati savjet, s obzirom na njeno veliko i dugogodi{nje kontinuirano iskustvo u Operi. Jedino tamniji tonovi su problemi s ponovnim osnivanjem opernog orkestra, koji je prije rata postojao i veoma dobro svirao. Danas, ~ak petnaest godina od zavr{etka rata nemamo svoj, operni orkestar. Nadam se da }e vlasti u skoroj budu}nosti ne{to uraditi i po tom pitanju”, ka`e najmla|i dirigent u istoriji NPS-a. Nadamo se da }e nadle`ni ne{to uraditi i po pitanju, problemu s po~etka ovog teksta.
69

KULT MARKET
ALAA AL-ASWANY

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Yasara Kemala “Kad bi ubili zmiju” (Connectum, Sarajevo, 2010.)

Prijateljska vatra
Egipatski pisac Alaa al-Aswany (autor romana Chicago o pokrivenoj muslimanskoj djevojci koja se na studijama u Americi zaljubljuje u kolegu i mijenja svoja uvjerenja) u zbirku pri~a Prijateljska vatra (Buybook, Sarajevo, 2010.) uvrstio je i pri~u Bilje{ke Isama Abd a-Atija, koja je godinama bila zabranjena u Egiptu. U predgovoru knjizi autor navodi i zanimljivu anegdotu o sudbini ove pri~e i o opasnom obi~aju ljudi da likove i njihove stavove pomije{aju sa li~no{}u i mi{ljenjem pisca. Cijena je 18 KM.

Strava patrijarhata
stavovi se rijetko iskazuju javno i u lice, re~enice su izgovorene {apatom, one uglavnom samo odjekuju kao zlokoban eho, ali je njihova mo} ogromna. Osuda visi u zraku, lijepa Esma postaje i fizi~ki ugro`ena, nevidljive ali sna`ne ruke mikrozajednice ste`u se oko njenog vrata, njena smrt postaje izvjesna. Yasar Kemal zlokobnu atmosferu sela prikazuje tako dobro da ona postaje skoro opipljiva. Hasanova baka najglasnija je u tra`enju osvete: ovaj lik tipi~na je `ena ~uvarica patrijarhata: ona brani princip krvne osvete, ~ak i ako sama zbog njega posredno nastavlja da strada (svog ro|enog unuka gura u nesre}u), a lijepa, sna`na, nepokolebljiva Esma izaziva njen gnjev samim svojim postojanjem. Elementi fantastike dopunjavaju ovu atmosferu, utvare i misteriozne nesre}e koje po~inju poga|ati selo bivaju samo logi~an nastavak `ivota u kojem je iracionalno preuzelo primat. Tragi~an zavr{etak u takvom zatvorenom, zagu{enom sistemu biva neizbje`an. Ali ne zato {to Hasan podlije`e kolektivu nego {to tako ustrojen kolektiv ne ostavlja mjesta za opstanak slobode otjelovljene u lijepoj, nepokolebljivoj Esmi. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. 5. George W. Bush: Decision Points Laura Hillenbrand: Unbroken Mark Twain: Autobiography Keith Richards: Life Sarah Palin: America by Heart

BORIS DE@ULOVI]

Zlo~in i kazna
Boris De`ulovi} u svojoj novoj knjizi Zlo~in i kazna (V.B.Z., Zagreb, 2010.) iz neobi~ne pozicije “Hrvata u emigraciji u Srbiji” oslikava zemlju u koju je bio odselio. Na pitanje kad za`ali za rodnim gradom, poznati splitski satiri~ar je svojedobno odgovorio: “Kad zapnem u prometu na Gazeli, Cigan~i}i mi za deset dinara peru vjetrobransko staklo, a ja kroz njega gledam prljavu Savu i na njoj splav koji se nekad davno zvao Split. Pa pustim pjesmu Mi{e Kova~a.” Cijena je 26 KM.

HRONI^AR RURALNE TURSKE
Yasar Kemal oslikava zlokobnu atmosferu izolovane patrijarhalne zajednice

BEN GOLDACRE

Lo{a znanost
Ben Goldacre je britanski ljekar koji redovno pi{e kolumne za Guardian i u njima raskrinkava {arlatane koji lakovjernim ljudima prodaju ~udotvorne preparate za zdravlje ~ija upotreba nema nikakvo nau~no utemeljenje. Na njegovoj meti su nutricionisti, farmaceutska industrija, mediji koji nekriti~ki prenose glupe pseudonau~ne tekstove... Knjiga Lo{a znanost (OceanMore, Zagreb, 2010.) objavljena je u osamnaest zemalja. Cijena je 60 KM.

Hasan je dje~ak iz malog turskog sela ~iji je otac jedne no}i ubijen. Ubio ga je Abas, ~ovjek zaljubljen u njegovu prelijepu majku Esmu, koji je i sam stradao u obra~unu. Cijelo selo po~inje tra`iti da dje~ak osveti o~evu smrt tako {to }e ubiti majku. Hasan je majci vrlo privr`en, a pritisak koji na njega prave o~eva majka, njegove amid`e a vremenom i skoro cijelo selo, za dje~aka postaje neizdr`iv. Kad bi ubili zmiju novela je turskog knji`evnika Yasara Kemala, hroni~ara ruralne zapostavljene Turske, u kojoj je `ivot sasvim druga~iji nego u slavnoj metropoli Istanbulu. Radnja ovog kratkog romana smje{tena je u selu, a stalnim ponavljanjem istih re~enica i postavljanja istih zahtjeva pred Hasana, oslikana je atmosfera izolovanog mjesta okovanog hiljadugodi{njim patrijarhatom. O svakom, pa i najmanjem doga|aju, svi imaju mi{ljenje,

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara ZORO)
1. Igor [tiks: Elijahova stolica 2. Nathan Englander: Ministarstvo posebnih slu~ajeva 3. Mirko Kova~: Elita gora od rulje 4. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli 5. Mario Vargas Llosa: Avanture nevaljale djevoj~ice

70

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

KULT MARKET
LIFESTYLE Naučnici NASA-e sve bliži otkriću koje bi moglo promijeniti čovječanstvo
VELIKA BRITANIJA

No}ne ptice
Ljudi sa ve}im koeficijentom inteligencije su aktivniji no}u i kasnije odlaze na spavanje. Ova najnovija studija se kosi sa uvrije`enim mi{ljenjem da “svijet pripada ranoraniocima“, kao i sa dosada{njim istra`ivanjima koja su pokazala da su no}obdije uglavnom nepouzdane osobe, emocionalno nestabilne i sklonije depresiji i raznim ovisnostima. Ranije je dokazano da nedostatak sna mo`e da prouzrokuje hipertenziju, gojaznost i da smanji `ivotni vijek, dok pospanost smanjuje mentalne sposobnosti i ~esto dovodi do saobra}ajnih nesre}a.

Dokaz života u svemiru?

ASTROBIOLO[KO OTKRI]E
Budu}nost `ivota u svemiru

SRBIJA

Pje{aci
otkriveno da na Saturnovom mjesecu Enceladus postoji teku}a voda ispod povr{ina, a otkriveni su i ugljen, kao i izvor topline koji vodu dr`i u teku}em stanju. Na NASA-inoj konferenciji za novinare najavljeni su, me|u ostalima, direktorica astrobiolo{kog programa Mary Voytek, astrobiologinja Pamela Conrad i James Elser, profesor sa Sveu~ili{ta u Arizoni. Bloger Jason Kottke tvrdi da je ova lista vrlo indikativna. Naime, Conrad je autorica znanstvenog rada o geologiji i `ivotu na Marsu, dok je Elser uklju~en u NASA-in program koji je fokusiran na prou~avanje hemije okoli{a u kojem `ivot evoluira. “Kad bih morao poga|ati {to }e NASA otkriti u ~etvrtak, rekao bih da su prona{li arsen na najve}em Saturnovom mjesecu Titanu, a mo`da ~ak i otkrili hemijski dokaz da ga bakterija koristi za fotosintezu“, napisao je Kottke. Ve} se du`e vrijeme spekulira o mogu}nosti postojanja `ivota na Titanu, iako temperatura na povr{ini tog mjeseca iznosi oko -180 stepeni Celzija. Alexis Madrigal, novinar i urednik u The Atlanticu, tvrdi da je imao uvid u znanstveni rad o kojem }e stru~njaci NASA-e govoriti na press konferenciji. “Ne radi se o pronalasku `ivota izvan Zemlje. Radi se o ovome: voda je nebitna {to se ti~e `ivotnih uslova. Fascinacija hemijsko-biolo{kim procesima u Saturnovom sistemu. Detalji su komplicirani“, napisao je Madrigal na Twitteru ne ulaze}i daljnja obja{njenja. (Priredila: M. Radevi})
Pje{aci su prilikom prelaska ulice najbezbjedniji u Luksemburgu, a najmanje bezbjedni u Beogradu. Evro-test pje{a~kih prelaza osmi{ljen je prije ~etiri godine kako bi se pobolj{ala bezbjednost i ustanovili kriteriji za njeno unapre|enje, a ovom prilikom ispitani su prelazi u 18 gradova, u 15 zemalja, prenijela je austrijska agencija APA rezultate istra`ivanja tamo{njeg Auto-moto saveza i 16 partnerskih organizacija iz Evrope. U Evropi godi{nje pogine oko 8.000 pje{aka, od toga jedna ~etvrtina na pje{a~kim prelazima.

Na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne, predstavnici ameri~ke svemirske agencije NASA odr`at }e vanrednu konferenciju za novinare na kojoj bi se, kako prenose svjetski mediji, po prvi put mogao objelodaniti dokaz `ivota u svemiru! Kako je ranije najavljeno iz NASA-e, na press konferenciji }e se govoriti o “astrobiolo{kom otkri}u koje }e utjecati na potragu za dokazima izvanzemaljskog `ivota“. Iz ovog NASA-inog saop}enja za medije mo`e se naslutiti kako znanstvenici po prvi put posjeduju dokaz da nismo sami u svemiru. Me|utim, uprkos senzacionalnim naslovima koji su se u proteklih nekoliko dana pojavljivali u medijima, oni bolje upu}eni nagla{avaju da nalazi NASA-e koji }e biti predstavljeni javnosti ne podrazumijevaju otkri}e “malih zelenih“ prijatelja iz svemira, ili ne{to sli~no tome. Astrobiologija je prou~avanje porijekla, evolucije, distribucije i budu}nosti `ivota u svemiru, navodi NASA u svom saop}enju, koje je izazvalo niz spekulacija na internetu. Ukoliko su otkriveni dokazi `ivota u svemiru, do otkri}a je, pi{e AOL News, najvjerovatnije do{lo na Marsu ili na Saturnovom mjesecu Rhea, koji ima rijetku atmosferu sastavljenu od kisika i ugljikovog dioksida. Dodatnu potvrdu teoriji da je `ivot prona|en na Saturnu ili jednom od njegovih mjeseca daje ~injenica da je sonda Cassini vr{ila istra`iva~ku misiju na tom podru~ju. Na osnovu podataka koje je prikupila ta sonda, ranije je
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

MICROSOFT

Kinect
Microsoft Kinect, sistem za upravljenje konzolom Xbox 360, za samo 25 dana od plasiranja na tr`i{te prodat je u 2,5 miliona primjeraka {irom svijeta, a najvi{e u Velikoj Britaniji, Evropi, Japanu, Australiji i SAD-u. To zna~i da se Microsoft nalazi na pola puta do svog cilja: pet miliona prodatih Kinecta u 2010. godini. U Microsoftu su izrazili zadovoljstvo potra`njom korisnika za Kinectom, a analiti~ari smatraju da }e cilj softverskog giganta biti ostvaren, s obzirom na prazni~ne kupovine koje su u jeku.

71

KULT MARKET
CSOCSO, @IVIO 1. MAJ

KINO KRITIKA Film ”Red Hill” (Australija, 2010.), reditelja Patricka Hughesa

Robert Koltai
Pri~a o u~itelju i treneru nogometa Csocsói (Róbert Koltai), koji se po~etkom pedesetih godina negdje na obali Dunava, u rapidno industrijaliziraju}em gradu, bori protiv politi~kih i emotivnih pritisaka i onemogu}avanja priprema za godi{nju proslavu 1. svibnja u njegovom veselom, komunisti~kom gradu. Film je ove godine gostovao na Festivalu u Puli. Ocjena: 4

Neovestern

CRVENE CIPELICE

Emeric Pressburger i Michael Powell
Istovremeno tragi~na i romanti~na pri~a o briljantnoj mladoj plesa~ici, koja se mora odre}i svega ako `eli postati velika balerina... Film je temeljen na pri~i znamenitog pisca Hansa Christiana Andersena, dobitnik je dvaju Oscara i jedan je od najpopularnijih filmova redateljskog dvojca Powell Pressburger. Ocjena: 4

BORBA ZA BUDU]NOST I DRUGOGA
Zanimljivo autorsko ostvarenje iz Australije

CHA CHA CHA

Mika Kaurismaki
Dva brati}a, Kari i Matti, zamijenit }e nakratko svoje `ivote, da bi potonji dobio novac na temelju uvjeta koje je zadala tetka iz Amerike. Iako `ivi poput propalice ispod nekog helsin{kog mosta, Matti }e na nagovor Karija poku{ati postati pravi gospodin. Kari }e pak za to vrijeme morati zauzeti Mattijevo mjesto pod mostom. Ocjena: 5

Rije~ je o veoma zanimljivom autorskom ostvarenju re`isera i scenariste Patricka Hughesa, koje dolazi iz daleke Australije. Rije~ je o osvetni~kom neovesternu, smje{tenom u dana{nje vrijeme. Mladi policajac iz grada odlu~uje, s mladom suprugom, `ivjeti u manjoj sredini. Razlog tomu je `elja za djetetom. Prvo dijete im je umrlo u {estom mjesecu njene trudno}e. Doktor je preporu~io manju sredinu, manji stres. Ve} prvi dan na poslu nastaje kaos. Iz zatvora je pobjegao zatvorenik koji je krenuo prema tom malom gradu. Davno su policajci iz tog mjesta pretukli njega i `enu, potom nju silovali pa ubili, ku}u mu zapalili, a njega zatvorili. Dolazi da se osveti. Ne progovara ni rije~i sve do kraja filma. Nakon {to uspije kazniti zle pripadnike ljudske vrste, on je poput an|ela smrti, koji prije ili kasnije do|e da naplati dug onima koji ne po{tuju `ivot drugog. Lijepo je re`iser mislio na sitne kontrapunkte, koji samo pumpaju pri~u iz potajnosti. Pantera, koja je davno pobjegla iz jednog cirkusa, pojede dio stoke. Glave `ivotinja vise na zidovima. Kori{tenje `ivotinje za svoju korist, potom neodgovornost, te pantera koja, iako je iz Afrike, opstaje u Australiji, silom prilika govore o tome koliko sami sebi i drugima stvaramo {tete. Rije~ je o destruktivnosti. Jedini spa{eni ostaju nepohlepni i oni {to misle na drugog. Oni {to nadvladaju ego. Zanimljivo je

primijetiti da je jedini koji radi na promjeni mladi} koji ne pripada tom mjestu. A sve to radi s mi{lju na budu}nost i na svoje dijete, i nesebi~nim odnosom naspram supruge, koja drugi put poku{ava da rodi. Ostali su nanosili zlo drugome za vlastitu korist. Ova pri~a je puna empatije, borbe za budu}nost, borbe za drugoga. Za dijete. Ovaj australski neovestern je svoju premijeru do`ivio na Berlinaleu. ^estitke za debitantski film. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Saw 3D (Kevin Greutert) Paranormal Activity 2 (Tod Williams) Hereafter (Clint Eastwoodb) Red (Robert Schwentke) Jackass 3D (Jeff Tremaine)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders, Dean Deblois, Blitz) 2. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{ Forman, Continental Film) 3. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i video) 4. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer, Razvan Marculescu, Cristian Mungiu, Constantin Popescu, Ioana Uricaru, Discovery film i video) 5. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes Anderson, Continental Film)

72

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Neobičan život tajlandskih muškaraca u tijelima žena
MEKSIKO

Ivonne Montero

Tajlandski ladyboyi
@enska du{a zarobljena u mu{kom tijelu

LADYBOYS

Zanosna 36-godi{nja meksi~ka glumica i model, najpoznatija po glavnoj ulozi u sapunici Anita, ne predaj se! pozirala je gola za H Extremo. U posve razgoli}enom izdanju za ovaj ~asopis pozirala je po prvi put prije dvije godine, ali ni nove fotografije nikoga nisu ostavile ravnodu{nim.

SAD

Vivica A. Fox

To su osobe koje su ro|ene kao mu{karci, ali se osje}aju kao `ene, zato sebi ~esto stavljaju umjetno poprsje. Ladyboy je nekakav me|unarodni prijevod tajlandskog izraza kathoey, koji zna~i `enska du{a zarobljena u mu{kom tijelu, a ~esto ih ozna~avaju kao tre}i spol. Biti ladyboy na Tajlandu ima svoje prednosti i nedostatke. Kathoey su bolje prihva}eni nego u drugim dr`avama, osim toga mladi} iz siroma{ne porodice kao ladyboy u prostituciji mo`e puno zaraditi. Oni se naj~e{}e bave zabavljanjem. Puno njih rade kao prostitutke, brojni kao hostese, doma}ice u klubovima... Njihovo mjesto nije na visokim polo`ajima, tajlandsko dru{tvo na njih gleda s odobravanjem, ali su i dalje “drugorazredne `enske“ ni`e kvalitete. Nemaju pravo u svojim dokumentima promijeniti svoj spol u `enski. Tajlandski ladyboyi spadaju me|u najljep{e u svijetu, imaju

vlastite javne toalete i turisti ih vole, ali zbog osje}aja neprihva}enosti i diskriminacije puno njih u~ini samoubojstvo. Kao i brojni drugi ladyboyi, i Amy dolazi iz nepotpune obitelji, njen otac je alkoholi~ar pa su se njeni roditelji brzo razi{li. Ve} kada je imala 18 godina nije imala dom jer nije mogla podnositi neke stvari i morala se pobrinuti za sebe. Upoznala je ladyboya Icea te je do{la pod njegovo okrilje. Nau~io ju je kako se obu}i, urediti kosu i na{minkati se. Amy ka`e kako ima nekoliko prirodnih `enskih osobina, male dlanove, ni`i rast i vitak stas. Mnogi na prvi pogled misle da je zapravo `ena. Samo se jedna ruska mu{terija {okirala kada je otkrila da je ladyboy, ali ina~e su njena iskustva vrlo pozitivna. Zainteresirane stranke uglavnom upoznaje u baru i nudi im sve {to `ele. Svako ve~e radi u nekom od lokalnih klubova u Pattayi kao i ve}ina ladyboya, u njima se nalaze sve vrste prostitutki. Ka`e da su stranke ve}inom ugla|ene i prijazne. ^esto i ne otkrivaju svoj spol, to rade u slu~aju da ih to stranka pita. Zanimljivo je i iskustvo manekenke Tai, koja je crvenu ~etvrt zamijenila vezom s starijim Nijemcem Peterom, koji je postao njen surogat otac, ljubavnik i prijatelj. Peter je otkrio da je veza s njom bolja od onih s `enama, jer s Tai nikada nema briga oko menstruacije, u seksu su oboje opu{teni jer nema straha od ne`eljene trudno}e. (N. Hasi})

Iako ima 46 godina, svojim bujnim poprsjem i gotovo savr{enom figurom odlu~ila je reklamirati donje rublje. U istom je pozirala i za ~asopis Black Men Magazine.

ITALIJA

Alessandra Ambrosio
An|elica Victoria’s Secreta krasi naslovnicu meksi~kog Voguea za mjesec decembar. Prekrasna manekenka pozirala je pred fotoobjektivom Stewarta Shinginga, a za styling se pobrinula Sarah Gore-Reeves.

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
JINX

MUZIKA “Slash“, prvi solo album Saula Hudsona “Slasha“

Diksilend
Jaja i Koko Moskito svoj novi album opisuju kao “muziku za vrijeme prohibicije i depresije“. Sa novog CD-a ve} su skinuta tri singla Pravo, Da smo se voljeli manje i Na zub su me uzeli, mama. Jinxi imaju i nekoliko gostiju, Astronauta Dedija iz Pips, Chips & Videoclips te Sr|ana Sachera, basistu Haustora i Vje{tica.

Kad čuješ zvuk da reve iz gitare

SLASHOVO ZMIJSKO GNIJEZDO

THE ROLLING STONES

Na prvom solo albumu ex-gitariste Guns N’ Rosesa gostuju i Lemmy Kilminster, Iggy Pop...

Ladies & Gentlemen
Koncertni film dostupan je u prodaji i to na DVD i Blu-ray izdanju. Film, koji je snimljen 1972. godine u Texasu i koji prati Stonese kroz ~etiri no}i na ameri~koj turneji Exile On Main Street svojedobno je progla{en najmo}nijim ikad snimljenim rock filmom.

STRATOVARIUS

Elysum
Nakon {to su objavili kako }e njihov novi studijski album biti objavljen 14. januara finski power metalci sada su potvrdili kako }e spomenuto izdanje biti dostupno u ~ak ~etiri razli~ite verzije. Elysium je trinaesti studijski album benda, nakon Polarisa koji su izdali pro{le godine.

Kako se pribli`ava kraj godine, tako novine i internet stranice po~inju sa izborom albuma koji su obilje`ili ljeto 2010. Ako bude pravde, jedan }e se album, objavljen s prolje}a ove godine, sasvim sigurno morati na}i u izboru za najbolji rock ‘n‘roll CD ove godine. Nakon pet albuma sa Guns N’ Roses, dva sa Slash’s Snakepit i dva sa Velvet Revolver, nekada{nji gitarista GNR Slash kona~no je objavio svoj solo album sa 13 pjesama koje su otpjevali velikani poput Lemmyja Kilminstera (Motorhead), Iana Astburyja (The Cult) ili Ozzyja Osbournea, ali i pripadnici mla|e garde kakvi su Adam Levine (Maroon 5) ili Kid Rock i Fergie (Black Eyed Peas). Slashova gitara zvu~i perfektno na svakoj od trinaest pjesama na ovom CD-u, ba{ kao u njegovim najboljim danima kada je odsvirao Apetite for Destruction, album kojim su Guns N‘ Roses s kraja ‘80-ih godina pro{log stolje}a uskrsnuli rock i vratili ga na mjesto koje mu pripada u svijetu muzike. Etiketirati Slash odli~nim dovoljno je nakon preslu{avanja Doctor Alibi koju je otpjevao mo}ni Lemmy (mogla bi se komotno na}i na nedavno objavljenom The World is Yours Lemmyjevog Motorheada) ili uvodne Ghost kojom Ian Astbury podsje}a na najbolje dane sa The Cultom. No, ono {to je najbolje kod Slashovog solo albuma jeste raznolikost izvo|a~a koji mu daju posebnu dra`. Posebno se to odnosi na Fergie iz Black Eyed Peas. Njezina Beautiful Dangerous sa maznim i istovremeno mo}nim glasom najprijatnije je iznena|enje sa ovoga albuma, dok By the Sword

sa Andrew Stockdaleom (Wolfmother) zvu~i kao Led Zepellin iz najboljih dana. Stoga nije ni ~udo {to je ovaj “blues rock“ izabran za prvi singl albuma. Sa Slashovom gitarom ~ak i K id Rock, ameri~ka ina~ica Marka Perkovi}a Thompsona, zvu~i dobro, a Slash svoj prvi solo CD zavr{ava sara|uju}i sa Iggyjem Popom u We’re All Gonna Die. U njoj poru~uje We’re all gonna die, so let’s get high. Dakle, jezikom koji je prije deset godina na svom zasada jedinom poslijeratnom albumu koristio legendarni Mi}a Vuka{inovi} kada je, u pjesmi Sve }e jednom pro}, samo ne}e nikad RNR, poru~io: Zima, glad, `e|, mrak bez cigare/ Sto i jedan dan/ Al’ kad ~ujem zvuk da reve iz gitare/ Sve je samo ru`an san/Sve }e jednom pro}/ Samo ne}e nikad rock’n’roll. Ta~no i iskreno, {to je mo`da i najbolja ocjena albuma Slasha i jarana. (N. Hasi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. Goose: Words Katy B: Katy on a mission Kelis: Scream Nina Karlsson: I deny Fedde Le Grand ft. Mitch Crown: Rockin’ High 6. Graffiti6: Stare into the Sun 7. Gorillaz feat. Daley: Doncamatic 8. Nas & Damian Marley: Land of promise 9. KT Tunstall: (Still a) weirdo 10. Beatbullyz: Human Nature
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

74

KULT MARKET
SPORT Oporavak Letećeg Mostarca
AUTOMOBILI

Opel Calibra

Vratio se Mara

Opelovi su {efovi potvrdili kako }e u skoroj budu}nosti kupcima ponovno ponuditi Calibru. To~nije, radit }e se o coupeu temeljenom na Insigniji, a koji }e to~no naziv nositi za sada nije poznato.

MOTOCIKLI
OPORAVAK VELIKOG SPORTISTE I ^OVJEKA

Nolan X-802
U ~ast osvajanja MotoGP titule, Nolan }e predstaviti specijalnu seriju kaciga, koje }e biti ru~no izra|ene i identi~ne onoj koju je Jorge Lorenzo nosio ove sezone. Rok isporuke je oko dva mjeseca, depozit 2.000, dok je kona~na cijena ravno 10.000 eura.

Enver Mari} je ove sedmice napustio rehabilitacijski centar u Berlinu u kojem se oporavlja od posljedica sr~anog i mo`danog udara

U moru lo{ih, crnih vijesti kojima smo gotovo pa svakodnevno zapljusnuti, ove sedmice iz Njema~ke je stigla i jedna dobra, da bolja ne mo`e biti. E nver Mari}, legendarni golman mostarskog Vele`a, jugoslovenske reprezentacije i njema~kog Schalkea 04, iza{ao je iz rehabilitacijskog centra u Berlinu u kojem je boravio skoro dva mjeseca nakon sr~anog i mo`danog udara. Biv{i trener golmana reprezentacije BiH i berlinske Herthe, koji je ovoga ljeta oti{ao u zaslu`enu penziju, pre`ivio je po~etkom oktobra, u svom berlinskom domu, te`ak
Enver Mari} u svojoj omiljenoj berlinskoj piceriji

mo`dani udar. Sve se desilo neposredno nakon operacije srca koju je Mari} imao u Berlinu. Naime, operacija je bila uspje{na, no ljekari su znali da Mari} ima tromb, koji se ipak pokrenuo i nastupio je mo`dani udar. Ipak, zahvaljuju}i dobrom zdravstvenom stanju i borbi njema~kih ljekara, Mara se upotpunosti oporavio i prvog dana decembra napustio je rehabilitacijski centar. “Hvala Bogu, izvukao sam se. Sve je kako treba, dobro se osje}am i {to je najva`nije, nemam nikakvih posljedica po zdravlje. Sada mi predstoje vje`be i rehabilitacija, dobio sam program po kojem }emo raditi i nadam se najboljem“, kazao nam je Mari} neposredno po izlasku iz centra. Enver Mari} ro|en je 25. aprila 1948. u Mostaru. Sa 12 godina nogometom se po~eo baviti u Vele`u, u ~ijem dresu je napravio impresivnu karijeru, a za prvi tim debitirao u sezoni 1967./68. Prvu utakmicu za reprezentaciju biv{e Jugoslavije igrao je 1972. godine protiv SSSR-a u Beogradu. Za dr`avni tim je odigrao 32 utakmice, a uknji`io je nastup i na SP-u 1974. godine u Njema~koj. U dresu Vele`a je odigrao vi{e od 600 utakmica, a za Schalke 04 u Bundesligi vi{e od 150 me~eva. “Hvala svima koji su zvali i mene i moju porodicu. Puno mi je to zna~ilo jer sam vidio da su svi moji prijatelji, ali i ljudi koje ne poznajem bili uz mene, zabrinuti za moje zdravlje“, poru~io je Mari} u kratkom razgovoru za na{ list. (N. Hasi})

DESIGN

Lamborghini LM00X

Lamborghini godzila bi uskoro mogla da do`ivi reinkarnaciju. LM00X je kodni naziv za novo SUV vozilo koje }e nositi Lamborghini oznaku. Kako se najavljuje, platforma bi mogla biti pozajmljena od Audi Q5 modela. Cijena koja se spominje - 130 hiljada eura.

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Sljede}e godine FK @eljezni~ar proslavlja 90 godina postojanja. A uvod u proslavu zabilje`en je ve} 26. novembra ove godine, kada je u Sarajevu promovisana knjiga Plava krv, autora D`evdeta Sara~a. “To je emotivna pri~a ~ovjeka koji je 55 godina strastveni navija~ kluba s Grbavice”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

DARKO SARAČEVIĆ, izvršni direktor Udruženja “Alter Art” iz Travnika

Opstajemo uz nadljudske napore
U oba projekta ja~amo vje{tine mladih, koje }e im pomo}i da svoju kreativnost iskoriste za pobolj{anje svoga polo`aja u dru{tvu, kako socijalnog, tako i materijalnog. Rezultat projekta E761 je i knjiga grupe autora iz Alter Arta: Priru~nik za bendove, koja }e u izdanju Academice iz Beograda iza}i do kraja godine. Trenutno provodimo radionice grafi~kog i web dizajna za ~lanove bendova i njihove prijatelje, sa ciljem da mladi bendovi i svoju promociju podignu na vi{i nivo. U fazi je izrade, a bi}e operativna po~etkom naredne godine, i web stranica - www.svezabend.com, na kojoj }e mladi bendovi mo}i prona}i mnogo korisnih informacija za svoj rad. Kako, iskreno, opstajete sve ove godine? Opstajemo, iskreno, samo uz pomo} stranih donatora i uz nadljudske napore i odricanja anga`ovanih.
Foto: Mario Ili~i}

Muhamed Had`ovi} osvojio je nagradu za najboljeg mladog glumca na 27. susretima kazali{ta/pozori{ta BiH, koji su odr`ani u Br~kom. Had`ovi} je nagradu zaslu`io za ulogu u predstavi Sarajevska pozori{na tragedija, reditelja Gor~ina Stojanovi}a. Producent ove predstave je MESS, a koproducent Narodno pozori{te Sarajevo.

U Galeriji Mak, Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH, do 15. decembra }e biti otvorena izlo`ba: Tragom pjesme i pri~e, posve}ena stogodi{njici ro|enja dje~ijeg pisca [ukrije Pand`e. “U okviru Izlo`be predstavljene su Pand`ine fotografije, rukopisi kao i prva i druga izdanja njegovih djela”.

Kakve novosti nam mo`ete proslijediti iz Alter Arta? Ova godina je za Alter Art protekla u velikom broju aktivnosti na dva projekta: [kola za mlade bendove i E761.

U Galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu otvorena je izlo`ba velikog bosanskohercegova~kog slikara Mehmeda Zaimovi}a. Govorimo o izlo`bi crte`a, gva{eva, tempere iz Ciklusa mali format, koji su nastali u periodu od 1995. do 2010. godine. Izlo`ba }e u Galeriji Roman Petrovi} biti otvorena jo{ osam dana.

TONY CETINSKI, muzičar
Foto: Milutin Stoj~evi} “Ja u Sarajevu obo`avam biti, tu se osje}am kao doma”

TONY CETINSKI

Od 1. decembra, film Cirkus Columbia, reditelja Danisa Tanovi}a, prikazuje se i u kinima {irom Hrvatske. Ovo dugometra`no igrano ostvarenje mo}i }e se gledati u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Bjelovaru, Splitu, Daruvaru, ^akovcu, Dubrovniku, Osijeku, Zadru i u Puli. Cirkus Columbia jo{ uvijek igra i u na{im kinima.

“Na ovogodi{njem Me|unarodnom festivalu animiranog filma Animateka, koji }e biti odr`an u Ljubljani od 6. do 12. decembra, bi}e prikazan kratki animirani film Crazy Dance, u produkciji ku}e Prime Time iz Sarajeva”, obavje{tavaju nas. Produciran je u kombinaciji 2D i 3D tehnike.

76

SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

ADI HASANBAŠIĆ, urednik programa “Ekstravagantna tijela: ekstravagantni umovi” u Sarajevu

Umjetnost i mentalno zdravlje
[ta su to Ekstravagantna tijela: ekstravagantni umovi? To je Festival umjetnosti i mentalnog zdravlja, koji je u organizaciji udruge Kontejner za`ivio u Zagrebu. U periodu od 20. do 24. oktobra ove godine, Festival je organizovan u prostoru kluba Mo~vara u Zagrebu, sa ciljem da pomi~e granice onoga {to dru{tvo smatra normalnim i ludim. Programski sadr`aj je bio raznolik, od predstava koje su se bavile pojavama ludila i ludog pona{anja, do rada sa osobama sa autizmom, radionica, konferencija gdje su se preklapala vi|enja ludila i mentalnog zdravlja iz perspektive umjetnosti i perspektive profesionalaca iz polja mentalnog zdravlja, do projekcija filmova i muzi~kih performansa. Promotivni dio Festivala odr`at }e se i u Sarajevu, traja}e jedan dan, a za svrhu ima da ispita potrebu javnosti za ovakvim vidom pristupa onome {to se naziva - psiholo{ki problemi, kao i da se vidi odnos dru{tva prema marginalizovanim grupama osoba sa psiholo{kim pote{ko}ama. I, najbitnije od svega, ovim putem se dru{tvu postavlja pitanje: A {ta je to ludilo zaista? @elite li ne{to posebno izdvojiti iz programa Festivala ili }emo u ovom tekstu spomenuti sve ono {to }e se de{avati u sarajevskom Kinu Bosna 12. decembra, s obzirom da }e Ekstravagantna tijela... trajati samo jedan dan? Programski sadr`aj, s obzirom da traje jedan dan, gleda se kao jedna cjelina. Prvi dio je Javna rasprava Klinika dru{tva, koja ima za cilj dekonstrukciju izgleda nau~nih konferencija, gdje }e u~esnici i svi prisutni jednakopravno u~estvovati o dikusiji ludila, odnosa dru{tva i psihijatrije prema osobama sa psiholo{kim pote{ko}ama, odnos umjetnosti i ludila i, naravno, sve to uz opu{tenu atmosferu i pi}e. U~esnici dolaze iz raznih dru{tvenih polja: Ugo Vlaisavljevi} kao filozof, Alma Pa{ali} i ja kao psiholozi, Hrvoje Pu{kec, kao urednik filmskog programa na HRT-u i Ivana Bago, kustosica Festivala. Odmah poslije prikazuju se dva filma - dokumentarni LT 22 radio La Colifata i ~uveni film Family Life.

Doma je najbolje!
Hrvatski muzi~ar Tony Cetinski svoj drugi koncert u sarajevskoj Zetri, o njegovoj karijeri govorimo a ne o dva uzastopna nastupa, odr`a}e u subotu, 4. decembra. U dvorani koja i kad je puna izgleda kao rupa bez dna. “Ja u Sarajevu obo`avam biti, tu se osje}am kao doma. Posebnu vezu imamo sarajevska publika i ja. U Sarajevu sam odr`ao prvi poslijeratni komercijalni koncert, to publika i danas pamti. Koncert u Zetri 2006. izgledao je veli~anstveno, emotivno. To je jedini koncert u mom `ivotu gdje sam plakao usred nastupa”, tvrdi Tony Cetinski. A, kakve su prognoze pred Va{ novi koncert u Zetri? “Svi koji su ikada bili na mom koncertu znaju da dajem sve od sebe. Maksimalno se trudim i tako }e biti i ovaj put. Nikada ni{ta posebno ne obe}avam, uvijek ostavim srce na pozornici i publika to prepoznaje i cijeni. Pripremio sam dobar program, dobru zabavu, pozitivne emocije. Va`no je da publika iz Zetre ode zadovoljna i sretna. Svima obe}avam dobru zabavu i pozitivne emocije. Jedva ~ekam do}i u Sarajevo, da se ponovo vidimo i zapjevamo zajedno u Zetri, 4. prosinca”, odgovara Tony Cetinski. Tony Cetinski ro|en je 31. maja 1969., u Puli. Predstavljao je Hrvatsku na Eurosongu 1994. godine. Jedan je od prvih hrvatskih izvo|a~a koji je nastupao u Sarajevu nakon rata, gdje je i snimio

spot za pjesmu Prah i pepeo. Objavio je deset studijskih albuma, valjda...

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

@ena kao roba
Anna danas ima 20 godina. Ona je visoka, vitka, ima dugu crnu kosu i velike tamne o~i. Nekada je `ivjela u jednom malom selu u Rumuniji. Sve se promijenilo kada ju je njezina prijateljica odvela u grad u posjet poznanicima. Ona je Anni obe}ala bolji `ivot ako se odlu~i na odlazak u inozemstvo. Tamo ju, kako joj je kazala, ~eka lagan posao uz odli~nu zaradu. Anna se prisje}a: “Odvela me je u jednu ku}u gdje su ve} bile smje{tene druge djevojke. Dva dana nisam mogla spavati, svakih pola sata je neko ulazio u sobu i budio me. A onda su do{la dvojica mu{karca. Rekli su da skinem odje}u i ponudili mi alkoholna pi}a. Ja nisam htjela. A onda je jedan od njih rekao da se moram pokoriti, jer mogu sa mnom u~initi {to ih je volja, da su za mene platili. I nakon toga me je samo upitao ’Ti `eli{ pre`ivjeti, zar ne?’“ Anna je nakon toga bila prisiljena baviti se prostitucijom u raznim evropskim zemljama - u kojima, to ni dan-danas ta~no ne zna. Uspjela se spasiti, ali se u svoje selo jo{ uvijek ne usu|uje vratiti. Pa ipak se odlu~ila na objavljivanje svoje pri~e, kako bi upozorila druge mlade lakomislene djevojke `eljne lake zarade. Anna je zajedno s Angelinom Jolie snimila video u kojem se govori o trgovini `enama i prisilnoj prostituciji na Balkanu. To snimanje joj je donijelo dovoljno novca za novi po~etak. Pri~a o Anni nije uobi~ajena. Jer, ima mnogo `ena i djevojaka koje su prisiljene na bavljenje prostitucijom, no malo ih je koje se uspiju vratiti u normalan `ivot. Na trgovini `enama organizirane kriminalne mre`e i te kako dobro zara|uju. Posebno su tra`ene djevojke iz biv{eg isto~nog bloka, recimo iz Rusije, Rumunije, Moldavije, BiH ili Srbije. Njih se smatra pokornijima, a na glasu su i zbog dobrog izgleda. One obi~no ne govore strane jezike i ne poznaju svoja prava u stranim dr`avama. Humanitarne organizacije upozoravaju kako su `rtve sve mla|e i da se s njima postupa sve brutalnije. Humanitarne organizacije i Europol izvje{tavaju kako se `enama trguje kao s narkoticima. Cijene su vi{e-manje odre|ene. Ovisno o starosti i ljepoti, za jednu djevojku se tra`i 1.000 do 1.300 eura. A ona potom svom svodniku toliko zaradi za samo dva dana. Nije te{ko izra~unati da se tu okre}u milioni eura, od kojih, naravno, najmanje koristi imaju same `ene. Toj vrsti organiziranog kriminala pogoduju siroma{tvo, obespravljenost i korupcija u zemljama iz kojih `rtve dolaze. Procjenjuje se da se samo u Njema~koj trenuta~no nalazi 10.000 do 30.000 djevojaka i `ena koje su prisiljene na bavljenje prostitucijom. Nakon {irenja EU-a na istok, za trgovce ljudima vi{e nije nikakav problem organizirati njihov legalni prelazak granice. A one su, u potrazi za poslom i boljim `ivotom, lak plijen za kriminalce. U politi~kim krugovima zemalja jugoisto~ne Europe polako se po~inju sagledavati prave razmjere ove vrste organiziranog kriminala, pa time raste i spremnost na borbu protiv trgovine `enama i djevojkama i prisilne prostitucije. A budu}i da su se kriminalci iz BiH, Srbije i Hrvatske ve} odavno me|usobno povezali, sada su se po prvi put u borbi protiv trgovine ljudima u tim dr`avama udru`ili organizacije za ljudska prava, nacionalne policije i pravosudni organi. Njihov je zajedni~ki cilj sprije~iti da se `ene tretiraju kao roba, kao {to je to bio slu~aj s Annom i njezinim brojnim supatnicama.
78
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

PATINASTA KUTIJA

“Plju{te na sve strane karate udarci...”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

LEGENDA KOJA @IVI
Bruce Lee, glumac i majstor borila~kih vje{tina, jo{ uvijek idol generacija
E, ovaj tekst bi trebao pisati sarajevski glumac Aleksandar Seksan, veliki po{tovalac lika i djela Brucea Leeja. Ali, eto, ne mo`e, pa }e valjda nekada i odigrati neku ulogu vezanu za ovog velikana. [ifra: nun~ake. Uglavnom, Du{ko ^urli}, voditelj Plesa sa zvijezdama koji se emituje na HRT-u, prisjetio se maga borila~kih vje{tina u showu 27. novembra. Kazao je, sva~im izazvan: Da je `iv, Bruce Lee bi danas napunio sedamdeset godina! Garant je Du{ko, ro|en 1968. kao i Seksan, bio njegov fan. A, ko nije, iz njihove generacije. Bruce Lee je ro|en 27. novembra 1940. u San Franciscu. Bio je glumac i majstor borila~kih vje{tina. Snimio je vi{e od trideset filmova, a prvu ulogu “ostvario” je u desetom, jedanaestom mjesecu `ivota. Sve, sve, sve, ali ipak... Jednom se snimi film U zmajevom gnijezdu. Uuuuu, vauuuu, hu... fiju~e sa svih strana. Ovo ostvarenje producirano je 1973. godine. Pitajte djecu iz provincija, gdje je film U zmajevom gnijezdu igrao godinama, {ta im zna~i. Sve! Preminuo je Bruce Lee 20. jula 1973. godine. No, i dalje je jedan od glavnih junaka mla|ahnih glumaca sa asfalta. U Mostaru su Nino Raspudi} i Veselin Gatalo prije nekoliko godina inicirali oblikovanje i otvaranje spomenika Bruceu. Pa je spomenik vrlo brzo demoliran. A ~ovjek se samo borio protiv nepravde.

STRIP ARTIST

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

^ETVRTI ENTITET
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Sadašnja situacija je veoma teška, jer onaj ko u toru najviše bleji, toga često postavljaju na važno mjesto. A onaj koji u drugom toru muči, toga će dok još može postaviti Mustafa Mujezinović u odgovornu fotelju za direktora
ojadilo mi je da neprestano slu{am predstavnike tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bo{njaka. Oni stalno broje, preknadaju se kojih ima vi{e, a posebno su u posljednje vrijeme glasni, nakon izbora, ko }e zauzeti vi{e klju~nih pozicija u vlasti. A nas ostale ne gledaju nikako, nad nama provode teror, kao da mi u ovoj Bosni i Hercegovini i ne postojimo. Zato sam odlu~io da predlo`im formiranje ~etvrtog entiteta, o kojem se ve} u raji ponegdje govori. O~ekivao sam da }e organizaciju tog ~etvrtog entiteta na sebe preuzeti Danis Tanovi} i Pe|a Kojovi}, sa svojom Na{om strankom, a oni ni{ta. Nema veze, ima jo{ pametnih ljudi, koji vide kako nas sve ostale zavla~e ovi konstitutivni narodi, uzeli fursat, pa se samo oni pitaju kako }e nam biti. A bi}e nam kao {to je i do sada bilo - nikako, ne mo`emo da se maknemo s puta koji nikuda ne vodi. Pa je vrijeme do{lo da se i mi ne{to pitamo, a nas ima bukadar: 17 nacionalnih manjina, onih {to se pi{u da su Bosanci, a zabranjeno je da se tako izja{njavaju, pa tu su onda djeca iz mije{anih brakova, kojima je te{ko da se opredijele izme|u nacije oca i nacije matere, te na kraju oni {to im je dozlogrdila nacija i ne}e nikome da se priklone. Sve u svemu, ima nas takvih najmanje frtalj, a svi su otjerani u rupu materinu. ao prvo, taj ~etvrti entitet ne bi imao svoju teritoriju. [ta }e nam pa{njaci gdje volovi pasu, {ume gdje rastu divlje i otrovne gljive, gradovi u kojima se marva gura me|u sobom! Mi }emo u tom entitetu imati samo ljude, ~lanove, kojima je osnovni zadatak da budu ljudi. Mogu uz to da budu i u~itelji, elektri~ari, pederi, cirkusanti, bibliotekari, ali po svom politi~kom opredjeljenju ganja}e po{tene me|uljudske odnose. Tako su u taj ~etvrti entitet, primjera radi, dobrodo{li na{i franjevci Marko Or{oli}, Mile Babi} i Ivo Markovi}, jer znaju {ta je skromnost i da je te{ko do nje do}i. Tako|e, rado bi prihvatili u na{e redove pisca Ned`ada Ibri{imovi}a, koji je pravi musliman, jer voli sve ljude. Po mom skromnom sudu ~lanovi ~etvrtog entiteta sa~injavali bi skup{tinu, koja bi donosila propise, obavezno za one koji nisu konstitutivni. Osnova bi bila da se dr`imo deset Bo`ijih zapovijedi, koje pametno ukazuju kako treba da se ~ovjek pona{a. Mada tu ima nekih odredbi kojih se ba{ ne treba slijepo dr`ati. Recimo ono da ne treba po`eliti `enu bli`njeg svoga, ali se ne ka`e {ta biva kada ta `ena po`eli tebe. Majku mu, imaju i `ene pravo izbora. Me|u ~lanovima treba iskorijeniti laganje, jer ko la`e taj i krade, a brate mili, puno se kradljivaca nakotilo u ovoj
80

D

na{oj lijepoj domovini. I ovi Srbi, Hrvati i Bo{njaci samo gledaju, njima je milo kada se krade, samo neka je iz njihove nacije! Naro~ito treba da se obra~unamo s izdajicama ove dr`ave, kojih ima dosta. Ne}emo mi njih slati u prdekanu, neka to rade sudovi, nego }emo takve osobe ignorisati. [to da dajemo publicitet Vahidu He}i, koji hvala Allahu odlazi s vlasti, kada prodaje sve {to nije njegovo. A nije bio u stanju da pokrene proizvodnju ni jednog preduze}a, nego se bavio elektrikom, kako da na brzaka zgrne lovu. Ko je vi{e izdao Bosnu i Hercegovinu nego Bakira Hase~i}, koja je svojom neobrazovano{}u i glupo{}u pronijela diljem svijeta ru`an glas o na{oj zemlji. Treba na{i ~lanovi da prezru sve one novinare koji propagiraju Bakirine gluposti. Zato su po svemu najodgovorniji novinari koji daju podr{ku individuama bez pameti. reba o{tro reagovati na medije koji prenose bedasto}e Rajka Vasi}a i Du{anke Majki}. Moraju se spa{avati Srbi, jer }e mnogi pomisliti da je po Rajku i Du{anki ovaj narod po{andrcao. Na{ zadatak iz ~etvrtog entiteta je da se zauzmemo kako bi na{i narodi o~uvali svoje dostojanstvo. Pa kad se ~uje {ta govore prista{e Dragana ^ovi}a, mo`e se pomisliti da su svi Hrvati pod Hitlerovom zastavom. Tako|e treba odbraniti konstitutivni bo{nja~ki narod od reisa Mustafe Ceri}a, koji se bezo~no petlja u sve i sva{ta. Tako|e je potrebno da od ~lanova ~etvrtog entiteta, od onih koji bi bili na nekim funkcijama, budu osim po{tenih i skromnih i pametni, stru~ni i vrijedni. A ne da nam se de{ava da vode glavnu rije~ oni koji ne znaju da rije~i poredaju da bi bile razumljive. Na{ ~lan treba da vodi ra~una o sebi, ali i onima koje predstavlja. Sada{nja situacija je veoma te{ka, jer onaj ko u toru najvi{e bleji, toga ~esto postavljaju na va`no mjesto. A onaj koji u drugom toru mu~i, toga }e dok jo{ mo`e postaviti Mustafa Mujezinovi} u odgovornu fotelju za direktora. U tre}em jatu gdje ga~u, ona }urka koja je najglasnija dobi}e funkciju da naj~e{}e grak}e u parlamentu. Va`no je nadja~ati sve te zvuke, a progovoriti ljudskim glasom da svi narodi razumiju, a i oni pojedinci koji ne pripadaju bezglasnim narodnim masama. Nikako mi ne mo`emo napredovati, ukoliko na vlast ne do|u oni dobri, po{teni i vrijedni, koji su odba~eni od vo|a konstitutivnih naroda. A valjda }e do}i vrijeme kada nam kolektivni narodi ne}e upravljati na{im `ivotima.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

T

K

REAGIRANJA
Nadan Filipovi} - Uredni{tvu [efik Avdagi} - Uredni{tvu

Dokle ćete tolerirati drsku krađu vaših tekstova?
Gospodine Avdi}u, Obra}am Vam se kao glavnom i odgovornom uredniku, te i jednom od vlasnika “Slobodne Bosne“, sa pitanjem da li Vi uporno i namjerno `mirite na oba oka kad se sistemom najdrskijeg hamzi ga hop kradu tekstovi novinara koji su na Va{oj platnoj listi? Hajde i nekako, ovo bi pitanje mo`da bilo i suvi{no ako bi se neki portal “mrven ogreb’o“ pa prenio neki dio teksta, ali mislim da bi ignoriranje takvih lopovluka bilo ravno gluposti kada to uporno rade privatne, {tampane i komercijalne novine, a sve po principu “copy, copy paste pa nam tira` raste, a bome i cijena oglasa koji ~ine pola na{eg sadr`aja!“ Kad ve} ma`njavaju od drugih ‘nako d`abe, trebali bi i oglasni prostor davati ljudima besplatno, a ne masno ga napla}ivati. Sistem je selja~ko-provincijski! Sjedi bra~ni par, surfa netom i samo ka`u: “Ma vi|aj kod Senada jopet dobra ~lanka. Dedekarce! Udri copy! Taaako! A sad ljepo paste! Taaako! Ha-ha-ha!!! Neka Senad i njegovi majmuni majmunagi}i rade k’o konji, a mi }emo ‘nako zguza na guz, laganice sa Senadovog {vedskog stola pohapat’ sve {ta nam je volja. Niko nam nemere ni{ta, pa ni Senad!“ Zadnji taze primjer od stotina “maznutih“ tekstova iz SB je “Dolazak Ba{agi}eve kolekcije u BiH“, bilesi od slova do slova, sa slikom rahmetli Safvet-bega, ali svakako ~ak bez navo|enja od koga je taj tekst “posu|en“, te obavezno bez imena novinara koji je autor spomenutog teksta. A Valerijana @uju su ra{~ere~ili na 17 madako, bilesi mu i sijedu glavu uslikali, k’o fol pi{e Vanja ekskluzivno za te novine. A sve maznuto, kako je kod Vas izlazilo. Helem neise! Kona~no, novine su Va{e, Vi ste “{ef parade“, pa se ne morate ni obazrijeti na ovo pismo, no, na taj na~in podr`avate pirate, odnosno lopove, koji na najdrskiji na~in kr{e internacionalno priznati copyright i tu|i rad! S vehdom nadom da }ete me udostojiti odgovora, ja Vas srda~no pozdravljam.

Kad lutalice ogladne, kud koji mili moji!
Imam prijatelja koji `ivi u petoro~lanoj obitelji u Zagrebu, ispalilo ga na po~etku rata iz Rajvosa, pa se poslije Danske skrasili u susjednoj nam dr`avi. Nakon kratkog prisje}anja na “startanje“ po sarajevskim kafi}ima i diskotekama, te dobacivanja nafuranim djevojkama i gluposti tipa “|anke-lange-ho-duje-ruzkuku“ ({atrova~ki – “Holan|anke jedu kukuruz“), jaruga mi otvorio srce, `ali mi se samo {to ne kuka, ka`e: “Ma }uti, u nevolji sam, djeca i `ena navijali da nabavimo kerinu, svi bili za, osim mene... I evo, sad niko ne}e da ga izvede, osim mene. Svako jutro tarlaham za njim prije i poslije posla da se rastereti. Da mi je neko pri~o da }e me ovo sna}i ne bi’ mu vjerovo.“ Tako to kod ve}ine zapo~inje... Povodom dje~ijeg ro|endana ili Nove godine, krene se razmi{ljati o mogu}nosti nabavke ku}nog ljubimca, djeca odu{evljena, roditelji popustljivi i eto belaja... Svi precijene sebe, misle da su dobri, suosje}ajni, puni pa`nje i ljubavi, pomisle kako se ku}ni ljubimac lako odr`ava, hrani, izvodi u {etnju, a nakon par mjeseci svakom postane te{ko da ima bilo kakvu obavezu prema `ivom stvoru. E, sve ovo napisah u uvodu po{to ovih dana, nakon napada jednog psa lutalice u jednom parku na Alipa{inom, po~eh ozbiljno analizirati {ta nas to sna|e - otkuda toliki psi lutalice, kako se ovaj goru}i problem svih bh. gradova uop}e mo`e rije{iti? Junak koji se izdvoji iz ~opora (u prvi mah pomislih da se ho}e sa mnom igrati), zare`a i nakon cijepanja farmerki dobro me zapara zubima na dva mjesta tako da sam morao oti}i da primim antitetanus. Da u blizini nije bilo ljudi koji su na hajku i buku pse rastjerali, ko zna kako bi se sve zavr{ilo. Me|u lutalicama prepoznah barem 3-4 koji nisu izgledali toliko neotesani i olinjali, {to su ih garant njihove gazde u neka doba ostavili pored ceste ili na meraji, pa neka se snalaze. U sveop}oj besparici i vaganju svake marke poku{ah ih razumjeti - ljudi sve manje imaju novaca da sebe prehrane, pa po{to uvide da za psa moraju odvajati od vlastitih usta, nema se izbora... U svemu ovom najvi{e me huja uhvati na na{u kastu nedodirljivih (uzgred, nedodirljivi su u Indiji najsiroma{niji, a kod nas najbogatiji sloj stanovni{tva) politi~ara i parlamentaraca koji ~ekaju da neko dijete unakaze psi lutalice da bi kona~no odreagovali i sagradili azilantski centar za pse lutalice. Ali, po{to je rije~ o samo`ivom soju ljudi koji imaju psiholo{ki problem narcisoidne

li~nosti, ni{ta se ne}e pokrenuti dok neko ne zagine. Njih se problemi gra|ana ne ti~u, jer, pitam vas – kad ste u {etnji Vilsonovim ili u nekom parku gdje sav normalan svijet izvodi svoju djecu i unuke vidjeli Tihi}a, Lagumd`iju, Silajd`i}a, Brankovi}a, Mujezinovi}a, [piri}a ili nekog {esnaestog... To je jednostavno nemogu}e jer oni i ~lanovi njihovih obitelji na svijet gledaju kao na neku radnju sa filmskog platna. U na{em filmu oni ne u~estvuju. Zaokupljeni “visokom politikom“ koja nema veze sa `ivotom gra|ana, zavaljeni u sjedi{ta skupocjenih automobila ili ogra|eni visokom ogradom na imanju gdje provode slobodno vrijeme, oni nas jednostavno ne mogu razumjeti ~ak i ako bi im se obratili sa problemom izgladnjelih pasa lutalica na koje mo`ete nabasati u svakom parku u gradu. A zima ide i glad iscrpljenih `ivotinja bi}e sve ve}a... Za kraj, razmi{ljaju}i o na{em su`ivotu sa psima lutalicama i njihovim izgladnjelim skotnim kujama, o uzrocima i posljedicama “na{e upu}enosti jedne na druge“, lijepo me nasmija komentar jednog “otka~enog duhovnjaka“ koji o `ivotu razmi{lja dubinski?!! Njegova opaska glede ove teme glasi: “Ma sve ove lutalice po ulicama i parkovima su ti inkarnirane du{e onih ~etnika i pla}enika {to zagido{e u vrijeme opsade Sarajeva... Sada odra|uju svoje vojevanje i ko zna, mo`da spremaju ne{to krupnije. Kad bi na par lokacija poduzeli koordiniranu akciju, i kad bi bilo krvi do koljena, eto ti nove blokade grada?!!“ Odvede me ova analiza daleko, al’ opet ne{to kontam, i {ubare i lutalice imaju ne{to zajedni~ko: izgubljeni su u svemiru, daleko od `ivota koji ima neku perspektivu! [efik Avdagi}, Sarajevo

Nadan Filipovi}
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!