You are on page 1of 33

PRIJEDLOG ZAKONA O

OBRTU I SRODNIM
DJELATNOSTIMA U FBIH Mitovi i činjenice

Prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH je usvojen


na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održanoj
11.9.2019. godine. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH će se izjašnjavati
o Prijedlogu na narednoj sjednici. S obzirom da su građani, obrtnici i dobar
dio predstavnika građana u zakonodavnim tijelima, zbunjeni informacijama o
njegovim odredbama (unapređenjima i manama), koje su paralelno slale
Obrtnička komora FBiH i kantonalne komore s jedne, te Ministarstvo
razvoja, preduzetništva i obrta FBiH s druge strane, ovaj materijal predstavlja
činjeničnu građu na osnovu koje uvaženi zastupnici u Domu Naroda
Parlamenta FBiH mogu donijeti dobro informisane odluke koje se zasnivaju
na faktima i provjerenim podacima, te kritičkom osvrtu na stavove
Ministarstva kao predlagača i komora kao organizacija koje trebaju zastupati
interese obrtnika u FBiH.
Uvod
Prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH je usvojen na sjednici Predstavničkog
doma Parlamenta Federacije BiH, održanoj 11 .9. 2019. godine. O zakonu tek treba da glasa Dom naroda
Parlamenta Federacije BiH
S obzirom da su građani, obrtnici i dio predstavnika u zakonodavnim tijelima zbunjeni informacijama o
odredbama Prijedloga zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (u daljem tekstu Prijedlog), odnosno
unapređenjima i manama, koje su paralelno slale Obrtnička komora FBiH (u daljem tekstu Komora) i 10
kantonalnih obrtničkih komora (u daljem tekstu Komore) s jedne, te Ministarstvo razvoja,
preduzetništva i obrta FBiH (u daljem tekstu Predlagač) s druge strane, ovaj materijal predstavlja
činjeničnu građu na osnovu koje uvaženi zastupnici u Domu Naroda Parlamenta FBiH mogu donijeti
dobro informisane odluke koje se zasnivaju na faktima i provjerenim podacima, te kritičkom osvrtu na
stavove Predlagača i Komora kao organizacija koje trebaju zastupati interese obrtnika u FBiH.
Nacrt Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH (u daljem tekstu Nacrt) usvojen je u oba doma
Parlamenta FBiH u toku 2017. godine. Nacrt je dobio punu podršku Komore i Komora, kada su Komora
i Komore bile stava da su svi njihovi stavovi i komentari uvaženi od strane Predlagača.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH (u daljem tekstu PD) razmatrao je nacrt zakona na 21. redovnoj
sjednici, održanoj 16. i 17.5.2017. godine. Zapisnik sa ovog zasjedanja, u vezi Nacrta kaže:

Nacrt Zakona dostavila je Vlada Federacije BiH. Nacrt Zakona razmatrala su nadležna radna tijela i dostavila izvještaje. U
ime Vlade Federacije BiH dodatno obrazloženje dao je ministar Amir Zukić. U raspravi su učestvovali: Faruk Ćupina, Nasir
Beganović, Almir Zulić, Mujo Hasić, Suzana Franjka Galić, Dževad Adžem, Jusuf Bubica, Jozo Bagarić i Azra Hadžić. Sa 50
glasova za, sedam glasova protiv i uz 12 uzdržanih glasova, usvojen je sljedeći Zaključak:

- Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH prihvata Nacrt Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, te
smatra da može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga Zakona;
- Zadužuje se Vlada Federacije BiH da prilikom izrade prijedloga Zakona uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije
iznesene u raspravi, kao i one koje su dostavljene ili će biti dostavljene u pisanom obliku, te provede javnu raspravu od 60
dana.

Dom naroda Parlamenta FBiH (u daljem tekstu DN) je razmatrao Nacrt na 14. vanrednoj sjednici
održanoj 9.11.2017. godine. Predsjedavajuća DN relevantnim institucijama uputila je pismo sa sljedećim
sadržajem:

Obavješćujem Vas da je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 14. izvanrednoj sjednici od 9.11.2017.
godine razmatrao Nacrt zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine, i tom prilikom usvojio
sljedeći Zaključak:

1. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvaća Nacrt zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u
Federaciji Bosne i Hercegovine i smatra da može poslužiti kao temelj za izradu Prijedloga zakona.
2. Zadužuje se predlagatelj da sprovede javnu raspravu u trajanju od 60 dana.
3. Zadužuje se Vlada Federacije BiH da, u skladu sa člankom 34. stavak 4. Zakona o principima lokalne samouprave u
Federaciji BiH, pribavi mišljenje Saveza općina i gradova Federacije BiH o Nacrtu zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
4. Zadužuje se predlagatelj da prilikom izrade Prijedloga zakona ima u vidu primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene na
sjednici Doma naroda, u javnoj raspravi i mišljenje Saveza općina i gradova Federacije BiH.

Nakon provedenih javnih konsultacija, prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH (u
daljem tesktu Prijedlog) je kreiran u maju 2018. godine, te se razlikuje od Nacrta. Predlagač tvrdi da su u
procesu njegovog kreiranja uvaženi komentari i upute zakonodavnih tijela, da je Nacrt služio kao temelj
za izradu Prijedloga i da je većina njegovih odredbi zadržana, te da su u Prijedlog ugrađeni svi zahtjevi
Komore i Komora „koje je bilo moguće ugraditi“.

Argumentacija dvije strane


Komore
Osnovne zamjerke Komore i Komora je da u procesu izrade Prijedloga i javnih konsultacija one nisu bile
konsultovane, odnosno da je Predlagač u procesu kreiranja Prijedloga prekinuo svu komunikaciju s njima.
Također, imaju i konkretne kritike na odredbe Prijedloga, zbog kojih se protive usvajanja istog. Te kritike
su sljedeće:
1. Prijedlog definiše da obrtnik treba odgovarati ličnom imovinom, a ne isključivo onom imovinom koju
je uložio u rad.
2. Prijedlog ukida izdavanje obrtnica.
3. Prijedlog definiše da se obrt ne može prodati, nego samo prepustiti članu porodice ili u suprotnom
ugasiti, kako bi neko drugi ponovo registrirao taj obrt.
4. Prijedlog ne rješava problem obrtnika u FBiH koji nisu u mogućnosti vršiti vanjskotrgovinsko
poslovanje.
5. Prijedlog ne definiše ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta.
6. Prijedlog predviđa članarinu u fiksnom iznosu od dvije (2) KM, a ona je do sada bila jedan posto od
bruto plate, odnosno 8,60 KM mjesečno ili 3,60 KM za stare zanate i poljoprivrednike.

Predlagač
Predlagač na kritike Komore i Komora odgovara da je Prijedlog u suštini usaglašen sa usvojenim
Nacrtom, kao i prijedlozima poslanika i delegata Parlamenta FBiH, a na konkretne kritike uzvraća
sljedećom argumentacijom (izjava pomoćnika federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Izedina
Kurtovića):
1. Prijedlog ograničiva izvršenje nad imovinom obrtnika, te je mogućnost izvršenja nad imovinom
obrtnika ograničena i ne može se provesti nad stvarima i pravima kojima se protiv njih ne bi mogao
provesti kada ne bi mogao obavljati privrednu djelatnost, te nad onim stvarima i pravima koja su
nužna za obavljanje njegove djelatnosti, ako mu je ona osnovni izvor sredstava za život.
2. Prijedlog ukida veliku i malu obrtnicu, jer u proteklih devet godina nije zaživjelo njeno izdavanje.
3. Prijedlog ne dopušta prodaju obrta, jer je obrtnik fizičko, a ne pravno lice te je stoga obrt vezan za
JMBG vlasnika obrta.
4. Prijedlog omogućava vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika.
5. Prijedlog omogućava da članovi zajedničkog domaćinstva mogu pomagati u obavljanju obrta.
6. Prijedlog koriguje visinu obrtničke članarine i smanjuje fiskalni teret na obrtnicima.
Pored toga, Predlagač ističe i druga unapređenja koja Prijedlog donosi u odnosu na trenutni Zakon.
7. Prijedlog ukida mogućnost obavljanja obrta bez rješenja.
8. Prijedlog fizičkim licima i penzionerima omogućava obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog
zanimanja.
9. Prijedlog skraćuje proceduru i pojednostavljuje registraciju obrta, te omogućuje službenicima
pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti.
10. Prijedlog omogućava obrtnicima da obavljaju i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti
obuhvaćenih rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem kojim se
odobrava obavljanje obrta.
Kako bi dali zastupnicima pregled unapređenja i nedostataka Prijedloga, analizirat ćemo trenutni Zakon i
podzakosnke propise, Nacrt, Prijedlog, te zakonsku regulativu u Republici Srpskoj u kojoj obrtnici mogu
bez posrednika obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje, na osnovu kojih ćemo utvrditi činjeničnu
utemeljenost stavova Komore i Komora s jedne i Predlagača s druge strane, te dati sopstveni sud o
unapređenjima ili nedostacima Prijedloga.
Izvršni sažetak
Na osnovu provedenog istraživanja, a koje je podrazumijevalo analizu i obradu podataka iz izjava i
službenih dokumenata zainteresiranih strana iz primarnih izvora:

 argumentaciju zainteresovanih strana u diskusiji učesnika na događaju „Budućnost obrta u FBiH“


održanoj u Sarajevu, dana 6.2.2020. godine, u organizaciji Liberalnog foruma
o kritike Obrtničke komore FBiH i 10 kantonalnih obrtničkih komora na sadržaj i odredbe
Prijedloga Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima,
o argumentacija predstavnika Ministrastva razvoja, preduzetništva i obrta FBiH o usklađenosti
Prijedloga sa Nacrtom Zakona,
 Analiza trenutno važećeg Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 35/09 i 14/11) (u daljem tesktu: trenutni Zakon), zatim
 Nacrta,
 Prijedloga,
te korištenjem sekundarnih izvora informacija (novinski članci i izjave predstavnika zainteresiranih
strana, saopštenja za javnost), ušli smo u analizu faktičke valjanosti argumentacije dvije zainteresirane
strane, te kvalitativnu analizu odredbi Prijedloga zakona. Donosimo sljedeće zaključke:
Kritike koje Komora i Komore imaju na Prijedlog su:

1. Obrtnik odgovara cjelokupnom ličnom imovinom. Obrtnik treba odgovarati isključivo onom
imovinom koju je uložio u rad.
NEUTEMELJENA
2. Ukidanje izdavanje obrtnica je loše.
DJELIMIČNO UTEMELJENA
3. Obrt se ne može prodati, nego samo prepustiti članu porodice ili u suprotnom ugasiti.
UTEMELJENA – POTREBNE DOPUNE, NEDOSLJEDNO
4. Obrtima neće biti omogućeno vanjskotrgovinsko poslovanje.
DJELIMIČNO UTEMELJENA – NISU POTREBNE IZMJENE
5. Potrebno je bolje definisati ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta.
UTEMELJENO – POTREBNE DOPENE, NEDOSLJEDNO
6. Članarina u fiksnom iznosu od dvije (2) KM ugrožava Komore.
UTEMELJENO – POTREBNE DOPENE

Unapređenja koja Prijedlog donosi u odnosu na trenutni Zakon, a koja bi trebali uzeti u obzir u procesu
donošenja svoje odluke o podršci Prijedlogu:

1. Prijedlog ukida mogućnost obavljanja obrta bez rješenja.


2. Prijedlog fizičkim licima i penzionerima omogućava obavljanje obrta u vidu dodatnog i
dopunskog zanimanja.
3. Prijedlog skraćuje proceduru i pojednostavljuje registraciju obrta, te omogućuje službenicima
pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti.
4. Prijedlog omogućava obrtnicima da obavljaju i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti
obuhvaćenih rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem kojim se
odobrava obavljanje obrta.
U nastavku sažetka možete pročitati detaljne zaključke, a u ostatku analize i detaljnu argumentaciju za
svaku od pojedinačnih stavki.

Odgovornost obrnika
Odredbe Prijedloga unapređuju odredbe trenutno važećeg Zakona koji propisuje da obrtnik odgovara
cjelokupnom imovinom. Prijedlog kroz odredbe Člana 24. (identične odredbama Člana 31. u Nacrtu)
koji definiše „izvršenje na imovini obrtnika“, ograničava izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv
obrtnika, koja se ne može se provesti na: (a) onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi
mogla provesti kad ne bi obavljao privrednu djelatnost, (b) na onim stvarima i pravima koja su nužna za
obavljanje njegove privredne djelatnosti, ako mu je ona osnovni izvor sredstava za život, te (c) na
nekretnini u kojoj izvršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba
izvršenika i osoba koje je po zakonu dužan izdržavati.
Odredbe koje definišu odgovornost obrtnika u Nacrtu i Prijedlogu su identične. Komora i Komore su
dale pozitvino mišljenje na Nacrt, te njihova kritika na odredbe Prijedloga nema neutemeljena.
Stav Predlagača da je u potpunosti uvažio zahtjeve i stavove Komora i Komore na ovom pitanju je
utemeljen. Pročitajte detaljan zaključak i argumentaciju.

Ukidanje obrtnica
Ukidanje izdavanja obrtnica (a) ubrzava proces registracije i (b) smanjuje troškove pri otvaranju obrta,
odnosno smanjuje administrativne obaveze pojedinca pri otvaranju obrta, te u toku poslovanja (pri
promjeni sjedišta, izmjeni djelatnosti ili prenosa obrta). Obrtnicu mijenja automatski upis u Registar
obrta. Ipak, ukidanje obrtnica sa sobom nosi novi izazov, a koji se tiče narednog poglavlja „Prodaja
obrta“.
Kritika Komore i Komora na odredbe Prijedloga koja se odnosi na izdavanje obrtnica kao lične karte
obrta karakterišemo kao djelimično utemeljenim, jer iako ukidanje obrtnica smanjuje administrativni
teret, njeno postojanje omogućava jednostavnu prodaju obrta. Kritika Komore i Komora koja se odnosi
na dio koji je vezan za ukidanje javnih ovlasti komora nema utemeljenje. Pročitajte detaljan zaključak i
argumentaciju.

Prodaja obrta
Od izuzetne je važnosti omogućiti obrtnicima da prodaju svoj obrt, a dva su najznačajnija razloga za to:
(a) važno je zadržati kontinuitet tradicije poslovanja, (b) novac od prodaje može obrtniku donijeti
značajna sredstva u kojima će uživati u trećoj životnoj dobi, ili poslužiti da započne novi poslovni
poduhvat i nastavi poslovati i zapošljavati, čime će se podići ekonomska aktivnost.
Predlagač je ukidanjem izdavanja obrtnica sebi ukinuo mogućnost da odredbama o prenosu obrtnice u
slučaju kupoprodaje obrta i uslovima za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta definiše ovo pitanje i u
Prijedlogu, kako je to riješeno trenutnim Zakonom kroz članove 37. i 38.
Nacrt također nije omogućavao prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta.
S tim u vezi potrebno je iznaći rješenje kojim će biti omogućena prodaja obrta. Prijedlog rješenja u
detaljnom zaključku.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga koje se odnose na dio nemogućnosti prodaje obrta i
nužde da ta praksa bude zakonski omogućena su utemeljene. S obzirom da su Komora i Komore dale
pozitivno mišljenje o Nacrtu, u kojem također nije bila omogućena prodaja obrta, naknadno insistiranje
na ovom pitanju smatramo nedosljednim. Pročitajte detaljan zaključak i argumentaciju.

Vanjskotrgovinsko poslovanje
Prijedlog omogućava obrtnicima vanjskotrgovinsko poslovanje. Odredbe Prijedloga su proširene u
odnosu na odredbe Nacrta, te umjesto jednočlane (jednostavne) stipulacije kojom se obrtima
omogućava vanjskotrgovinsko poslovanje (što je u skladu sa odredbama legislative u Republici Srpskoj
koja je to omogućila obrtnicima u ovom entitetu), Prijedlog proširuje formulaciju i veže mogućnost
vanjskotrgovinskog poslovanja za Rješenje za obavljanje obrta.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su djelimično utemeljene. Pitanje vanjskotrgovinskog
poslovanja već registrovanih obrtnika se može riješiti kroz upis u Obrtni registar. Pročitajte detaljan
zaključak i argumentaciju.

Pomoć u vođenju obrta


Prijedlog omogućava članovima zajedničkog domaćinstva da mogu pomagati obrtniku u obavljanju obrta.
Odredbe Prijedloga, Nacrta i trenutnog Zakona su identične. Ovdje ostaje pitanje interpretacije ovog
propisa, odnosno interpretacije inspektora riječi „pomoć“ - da li pomoć znači rad u obrtu u punom
kapacitetu ili povremeno pomaganje obrtniku. Da bi se izbjeglo tumačenje pomoći kao neprijavljenog
rada, potrebno je iznaći adekvatno rješenje koje će jasno precizirati u kom kapacitetu, ulozi i u kom
vremenskom periodu članovi zajedničkog domaćinstva moći pomagati obrtniku.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su utemeljene. S obzirom da su Komora i Komore dale
pozitivno mišljenje o Nacrtu, u kojem je pomoć članova zajedničkog domaćinstva bila identično
stipulirana, naknadno insistiranje na ovom pitanju smatramo nedosljednim. Pročitajte detaljan zaključak i
argumentaciju.

Članarine
Trenutni Zakon pravo na utvrđivanje iznosa članarine ostavlja Komori. Nacrt je pravo na utvrđivanje
članarine također ostavljao Komori, sa izmjenom da je određen maksimalni iznos članarine, te ona nije
mogla iznositi više od 1% osnovice za obračun doprinosa koju objavljuje FMF (maksimalno 8,6 KM), s
čime su Komora i Komore saglasne. Predlagač u Prijedlogu sebi (ondosno resornom ministru) uzima
pravo da, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore, propiše visinu, način plaćanja i raspodjelu
članarine, te propisuje da članarina na mjesečnom nivou ne može biti veća od 2 KM.
Nije jasno kako Predlagač planira osigurati povećanje obuhvata obrtnika (članova Komore) koji će nakon
usvajanja Prijedloga plaćati članarinu kao zakonsku obavezu. S obzirom da je članarina i trenutno
zakonska obaveza, osim ako se Predlagač ne vodi logikom da će niži iznos članarine biti prihvatljivi većem
broju obrtnika, Prijedlog nema instrument za osiguranje povećanja obuhvata, s obzirom da nisu uvedene
kaznene odredbe za obrtnike koji ovu zakonsku obavezu ne ispunjavaju, niti se može ovim propisom
dodatno regulisati kontrola naplate od strane nadležnog poreznog organa, jer se njihova nadležnost
propisuje poreznim propisima.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su utemeljene. S obzirom da su Komora i Komore dale
pozitivno mišljenje o Nacrtu, smatramo da je potrebno:

 Pravo na utvrđivanje iznosa članarine dati Komori.


 Povećati obuhvat obrtnika koji plaćaju članarinu sa trenutnih 17%-18% na iznos koji je bliži 100%
obuhavtu, na jedan od dva sljedeća načina:
o Zadržati maksimalan iznos od 2 KM i uvesti kaznene odredbe za obrtnike koji ne plaćaju
članarinu ili
o Povećati maksimalan iznos članarine na nivo predviđen Nacrtom (1% osnovice za obračun
doprinosa koju objavljuje FMF), bez uvođenja kaznenih odredbi za obrtnike koji ne plaćaju
članarinu.
Pročitajte detaljan zaključak i argumentaciju.

Ostala unapređenja
Unapređenja u Prijedlogu u odnosu na trenutni Zakon, o kojima dvije strane nemaju suprotnih mišljenja
su:
1. Fizičkim licima i penzionerima omogućava obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.
5. Penzionerima se omogućava obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja bez
diskriminacije po godinama staža.
6. Skraćuje se procedura i pojednostavljuje registracija obrta.
7. Ukida se mogućnost obavljanja obrta bez rješenja.
8. Omogućuje službenicima pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti.
9. Uvodi se odgovornost službenika propisivanjem kazni za one koji ne izdaju rješenja u skladu sa
zakonskim odredbama.
10. Omogućava se obrtnicima da vrše servis i podaju (obavljaju i druge djelatnosti koje služe obavljanju
djelatnosti obuhvaćenih rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem
kojim se odobrava obavljanje obrta).
1. Odgovornost obrtnika
Da li obrtnik odgovara cjelokupnom ličnom imovinom?
Komora i Komore su dale pozitivno mišljenje na odredbe Nacrta, te traže usvajanje Prijedloga u skladu
sa Nacrtom. Međutim, Predsjednik Komore sada također traži da se „Zakonom treba precizirati što je
imovina obrta, a što je imovina fizičkog lica, jer nije realno da obrtnik odgovara kompletnom imovinom,
dok d.o.o. odgovara imovinom kapitala od 1.000 KM“.

Zaključak
Odredbe Prijedloga unapređuju odredbe trenutno važećeg Zakona koji propisuje da obrtnik odgovara
cjelokupnom imovinom. Prijedlog kroz odredbe Člana 24. (identične odredbama Člana 31. u Nacrtu)
koji definiše „izvršenje na imovini obrtnika“ ograničava izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv
obrtnika, koja se ne može se provesti na:

 onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao privrednu
djelatnost,
 na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove privredne djelatnosti, ako mu je ona
osnovni izvor sredstava za život, te
 na nekretnini u kojoj izvršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih
potreba izvršenika i osoba koje je po zakonu dužan izdržavati.
Odredbe koje definišu odgovornost obrtnika u Nacrtu i Prijedlogu su identične.
S obzirom da su Komora i Komore dale pozitvino mišljenje na Nacrt, njihova kritika na
odredbe Prijedloga je neutemeljena, jer su jednake onim koje su ranije smatrale dobrim.
Naknadni zahtjev za definisanjem „imovine obrta“ nema pravno utemeljenje, niti sliči
praksi bilo koje zemlje regije ili EU.
Stav Predlagača da je u potpunosti uvažio zahtjeve i stavove Komora i Komore na ovom
pitanju je utemeljen.

Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Član 14. (Minimalni uslovi)

Stav 5: Za štetu prouzrokovanu trećim licima koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz stava (3) ovog člana, obrtnik
odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Stav 6: Za štetu prouzrokovanu trećim licima koja je izazvana davanjem neistinite izjave iz stava (3) ovog člana, dvoje ili
više fizičkih lica koja, u skladu sa čl. 42. i 43. ovog zakona, zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom
imovinom.

Član 30. (Odgovornost obrtnika)

Stav 1: Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Stav 2: Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.
Odredbe Nacrta:

Članak 15. (Minimalni uvjeti)

Stav 5: Za štetu prouzrokovanu trećim osobama izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti uvjeta obrtnik odgovara
cjelokupnom svojom imovinom.
Stav 6: Za štetu prouzrokovanu trećim osobama izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti uvjeta, dvije ili više
fizičkih osoba koje zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.

Članak 30. (Odgovornost obrtnika)

Stav 1: Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada uposlenika koje upošljava.
Stav 2: Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Članak 31. (Izvršenje na imovini obrtnika)

Stav 1: Izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima
se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost, te na onim stvarima i pravima koja su nužna
za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti, ako mu je ona temeljni izvor sredstava za život.
Stav 2: Izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj izvršenik stanuje
u opsegu nužnom za zadovoljavanje temeljnih stambenih potreba izvršenika i osoba koje je po zakonu dužan izdržavati.
Stav 3: Ako je povjeritelj na temelju dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na nekretninama iz stavka (2) ovog
članka založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao izvršenik
ne može se protiviti takvom izvršenju pozivajući se na razloge iz stavka (2) ovog članka.

Odredbe Prijedloga:

Član 16. (Početak rada)

Stav 6: Za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti minimalnih uslova iz člana
10. stav (3) ovog zakona, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Stav 7: Za štetu prouzrokovanu trećim licima izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti uslova, dvoje ili više fizičkih
lica koji zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.

Član 23. (Odgovornost obrtnika)

Stav 1: Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.
Stav 2: Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Član 24. (Izvršenje na imovini obrtnika)

Stav 1: Izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima
se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao privrednu djelatnost, te na onim stvarima i pravima koja su nužna za
obavljanje njegove privredne djelatnosti ako mu je ona osnovni izvor sredstava za život.
Stav 2: Izvršenje radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj izvršenik stanuje
u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba izvršenika i osoba koje je po zakonu dužan izdržavati.
Stav 3: Ako je povjerilac na temelju dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na nekretninama iz stava (2) ovog člana
založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao izvršenik ne može
se protiviti takvom izvršenju pozivajući se na razloge iz stava (2) ovog člana.
2. Ukidanje obrtnica
Zašto se ukida izdavanje obrtnica?
Na ovom pitanju dvije strane nemaju suprotna mišljenja, odnosno ne postoji neslaganje o činjenicama u
odredbama Prijedloga. Činjenica je da od donošenja trenutnog Zakona izdavanje obrtnica nije zaživjelo,
jer...
Komora i Komore upućuju kritiku na ukidanje izdavanja obrtnica. Stava su da „obrtnice treba da ostanu,
da se prave na papiru koji se može kupiti u BiH i da one budu lična karta obrtnika kao u svim evropskim
zemljama. Smatraju da se ukidanjem obrtnica ukidaju javne ovlasti obrtničkim komorama, one se stavljaju
na stranu i na neki se način gase”1.
Predlagač također navodi da Prijedlog ukida veliku i malu obrtnicu, jer u proteklih devet godina nije
zaživjelo njeno izdavanje. Predlagač smatra da je za početak poslovanja dovoljan upis u Registar obrtnika
i da su obrtnice nepotreban administrativni i finansijski teret na obrtnike.

Zaključak
Namjera Predlagača da ukine izdavanje obrtnica kako bi se (a) ubrzao proces registracije i (b) smanjili
troškovi pri otvaranju obrta je legitimna. Ukidanje obrtnica smanjuje i administrativne obaveze pojedinca
pri otvaranju obrta, a obrtnicu mijenja automatskim upisom u Registar obrta. Neizdavanje obrtnica ukida
i potrebu za unosom izmjena u obrtnicu u slučaju bilo kakve promjene u toku poslovanja u slučajevima u
kojima je to trenutnim Zakonom obavezna – promjena sjedišta, djelatnosti ili prenosa obrta.
Ipak, rješenje koje automatizuje sistem i olakšava početak poslovanja, sa sobom nosi i jedan izazov, a koji
se tiče narednog poglavlja „Prodaja obrta“, jer je ista trenutnim Zakonom omogućena kroz članove 37.
(Prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta) i 38. (Uslovi za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje
obrta).
S obzirom da u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i obliku obrtnice, sadržaju i obliku saglasnosti za
obavljanje posebnog obrta i sadržaju i obliku odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti propisuje da
obrtnicu izdaje opštinski, odnosno gradski organ nadležan za oblast obrtništva, da saglasnost za obavljanje
posebnog obrta daje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta i da odobrenje za obavljanje srodne djelatnosti
izdaje opštinski, odnosno gradski organ nadležan za oblast obrtništva (Član 2), ne vidimo kako ukidanje
obrtnica Komori „uzima dio javnih ovlasti“ ili ih „stavlja na stranu i na neki način gasi“, s obzirom da te
ovlasti Komora nije ni imala trenutnim Zakonom, niti su joj te ovlasti bile predviđene u Nacrtu.
Stoga kritiku Komore i Komora na odredbe Prijedloga moramo okarakterisati dvojako:

 dio koji se odnosi na izdavanje obrtnica kao lične karte obrta karakterišemo kao
djelimično utemeljenim, jer iako ukidanje obrtnica smanjuje administrativni teret,
njeno postojanje omogućava jednostavnu prodaju obrta,
 dio koji je vezan za ukidanje javnih ovlasti komora nema utemeljenje.

1
Konferencija “Budužnost obrat u FBiH”, 6.2.2020., izvještaj odstupan na:
http://liberalniforum.com/2020/02/07/liberalni-forum-odrzao-konferenciju-buducnost-obrta-u-fbih/
Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Član 15. (Nadležnost za provođenje Zakona)

Procedure utvrđene ovim zakonom vezane za: izdavanje obrtnice, tradicionalne i stare obrte, domaću radinost i sezonsko
obavljanje djelatnosti, početak, privremeno obustavljanje, obavljanje obrta u vidu dopunskog ili dodatnog zanimanja,
prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru provodi opštinski, odnosno gradski organ nadležan
za oblast obrtništva (u daljem tekstu: nadležni organ).

Član 16. (Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica i saglasnost)

Stav 1: Za obavljanje vezanih i posebnih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu, koja je, u smislu ovog zakona, odobrenje za rad.
Stav 6: Po konačnosti rješenja iz st. (3) i (4) ovog člana, kojima se odobrava obavljanje obrta, odnosno posebnog obrta,
nadležni organ vrši upis u Obrtni registar i obrtniku izdaje obrtnicu.
Stav 7: Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
Stav 9: Sadržaj i oblik obrtnice, kao i sadržaj i oblik saglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje federalni ministar
razvoja, poduzetništva i obrta.

Član 22. (Sjedište obrta)

Stav1: Sjedište obrta je mjesto naznačeno u obrtnici.


Stav 2: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste opštine ili na teritoriju druge opštine u istom kantonu dužan je
podnijeti prijavu nadležnom organu na čijoj teritoriji će se nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
Stav 3: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste opštine, po konačnosti rješenja o promjeni sjedišta, nadležni organ
dužan je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.
Stav 4: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju drugog kantona dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu tog
kantona, uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
Stav 5: Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je, po konačnosti tog rješenja, izdati obrtniku
novu obrtnicu sa novim brojem i novim sjedištem obrta i o tome obavijestiti nadležne organe iz člana 20. ovog zakona, kao i
nadležni organ koji je prethodno izdao obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge opštine ili drugog
kantona.

Član 23. (Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i saglasnošću)

Stav 1: Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju posebnih obrta samo one za koje
je dobio saglasnost za obavljanje posebnih obrta.
Stav 2: Osim obrta iz stava (1) ovog člana obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje su
obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.
Član 31. (Prenos obrtnice)
Stav 1: Obrtnica se ne može prenijeti na drugo lice, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Stav 2: Posebni obrt se ne može prenijeti na drugo lice.

Član 32. (Prenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog
zakona.
Stav 2: Lica iz stava (1) ovog člana mogu nastaviti voditi obrt putem uposlenika koji mora ispunjavati uslove iz člana 9. i
člana 10. stav (1) ovog zakona.
Stav 3: U slučaju iz stava (2) ovog člana nasljednici preuzimaju sve obaveze i odgovornosti iz člana 30. ovog zakona.

Član 33. (Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prenosa obrtnice)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu
člana 32. stav (1) ovog zakona, putem privremenog uposlenika, koji mora ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1)
ovog zakona.

Član 34. (Uslovi za prenos obrtnice nakon smrti obrtnika)

Stav 1: Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, dužni
su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 (trideset) dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
Stav 3: Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje, te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem
uposlenika u Obrtni registar.

Član 35. (Prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)


Stav 1: U slučaju djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegovog
supružnika ili na djecu, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog zakona.
Stav 2: Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću ili
sestre.
Stav 3: Lica iz st. (1) i (2) ovog člana mogu nastaviti vođenje obrta putem uposlenika koji mora ispunjavati uslove iz člana 9.
i člana 10. stav (1) ovog zakona.

Član 36. (Uslovi za prenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika)

Stav 1: Lica iz člana 35. st. (1) i (2) ovog zakona ako žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelimičnog ili potpunog gubitka
poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od
30 (trideset) dana od dana pravosnažnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti.
Stav 2: Uz prijavu iz stava (1) ovog člana mora se priložiti: - pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti
obrtnika, - ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona.
Stav 3: Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem
uposlenika u Obrtni registar.
Član 37. (Prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

Stav1: Obrtnica se može prenijeti na drugo lice u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog
zakona.
Stav 2: Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona ili
putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog
zakona.

Član 38. (Uslovi za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

Stav 1: Kupac obrta iz člana 37. stav (2) ovog zakona dužan je podnijeti nadležnom organu zahtjev za prenos obrtnice u
roku od 30 (trideset) dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora.
Stav 2: Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana mora se priložiti: - ovjeren kupoprodajni ugovor; - dokazi o ispunjavanju uslova iz
člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona, odnosno dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 9. stav (1), alineja druga do četvrte
i člana 10. stav (1) ovog zakona ako se radi o stranom državljaninu; - ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava
uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem uposlenika; - od strane kupca
ovjerenu potpisanu izjavu iz člana 14. stav (3) ovog zakona, - ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obaveze nastale u
toku obavljanja obrta do trenutka kupovine istog.
Stav 3: Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem
uposlenika u Obrtni registar.

Član 39. (Rokovi za prenos obrtnice)

Ako lica iz člana 32. stav (1), člana 35. st. (1) i (2) i člana 37. stav (1) ovog zakona propuste rok iz člana 33. stav (2),
člana 34. stav (1), člana 36. stav (1) i člana 38. stav (1) ovog zakona gube pravo na prenos obrtnice i nastavak vođenja
obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Član 44. (Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

Stav 5: Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu,
veliku i malu, organu iz člana 16. stav (3) ovog zakona, uz pisanu obavijest iz stava (1) ovog člana.

Član 46. (Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona: ... m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava...

Član 108. (Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, saglasnosti ili odobrenja)

Stav 1: Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja bez
odobrenja, odnosno ako se obrt obavlja suprotno obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost
obavlja suprotno odobrenju, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranit
će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.
Stav 2: U slučajevima iz stava (1) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Član 112.
Stav 1: Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje – obrtnik ili lice koje
obavlja srodnu djelatnost: ... c) ako obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (član 16. stav (7) ovog
zakona)...

Član 113.

Stav 1: Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac radnje – obrtnik ili lice koje
obavlja srodnu djelatnost: ... d) ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio.

Član 114.

Stav 1: Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje – obrtnik: a) ako
obavlja obrt bez obrtnice, odnosno saglasnosti za obavljanje posebnog obrta (član 16. st. (1) i (2) ovog zakona).

Odredbe Nacrta:

Članak 3. (Definicije pojmova)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: ... f) obrtnica je odobrenje za rad obrta;

Članak 17. (Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica, suglasnost)

Stav 1: Za obavljanje obrta obrtnik mora imati obrtnicu.


Stav 8: Nadležni organ obrtniku izdaje obrtnicu, a obrtnik je dužan rješenja iz stavka (3) i (5) ovog članka i obrtnicu izložiti
u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
Stav10: Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i oblik obrtnice, sadržaj i oblik odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti i
sadržaj i oblik suglasnosti za obavljanje obrta.

Članak 21. (Sjedište obrta)

Stav 3: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine/grada ili na teritoriju druge općine/grada u istom kantonu,
dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu na čijem teritoriju će se nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obvezan priložiti
obrtnicu.
Stav 4: Po konačnosti rješenja o promjeni sjedišta nadležni organ dužan je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.
Stav 5: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju općine/grada u drugom kantonu, dužan je podnijeti prijavu nadležnom
organu tog kantona uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
Stav 6: Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je, po konačnosti tog rješenja, upisati promjenu
podataka u obrtnicu i o tome obavijestiti nadležne organe iz članka 23. ovog Zakona, kao i nadležni organ koji je prethodno
izdao obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge općine/grada ili drugog kantona.

Članak 22. (Rok za početak rada)


Stav1: Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 90 dana od dana izdavanja obrtnice.

Članak 24. (Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i suglasnošću)

Stav 1: Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom i suglasnošću, u slučaju obrta za koje je
potrebna suglasnost.
Stav 4: Osim obrta iz stavka (1) ovog članka, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje
su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.

Članak 33. (Prijenos obrtnice)

Stav 1: Obrtnica se ne može prenijeti na drugu fizičku osobu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Stav 2: Suglasnost iz stavka (2) članka 17 ovog Zakona ne može se prenijeti na drugu fizičku osobu.

Članak 34. (Prijenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz članka 33. stavak (2) ovog
Zakona.

Članak 35. (Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrtnice)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu
članka 34. stavak (1) ovog Zakona, putem privremenog uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 10. i članka 11. st.
(1) i (2) ovog Zakona.

Članak 36. (Uvjeti za prijenos obrtnice nakon smrti obrtnika)

Stav 1: Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem voditelja obrta,
dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
Stav 3: Nadležni organ donosi rješenje i upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem voditelja obrta u Obrtni
registar.

Članak 37. (Prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika i ostarivanja prava na
starosnu mirovinu)

Stav 1: U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu
obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegovog bračnog partnera ili na djecu, osim u slučaju iz članka 33. stavak (2) ovog
Zakona.
Stav 2: Ukoliko obrtnik nema bračnog partnera, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno
braću ili sestre.

Članak 38. (Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja
prava na starosnu mirovinu)

Stav 1: Osobe iz članka 37. st. (1) i (2) ovog Zakona koja žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelomičnog ili potpunog
gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja prava na starosnu mirovinu obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem
voditelja obrta, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o
oduzimanju poslovne sposobnosti ili 30 dana od konačnosti rješenja kojim se ostvaruje pravo na starosnu mirovinu.
Stav 3: Nadležni organ donosi rješenje i upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem oditelja obrta u Obrtni
registar.

Članak 39. (Rokovi za prijenos obrtnice)

Ako osobe koje vrše prijenos obrtnice uslijed smrti, gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanja prava na starosnu mirovinu
obrtnika propuste rokove propisane za podnošenje zahtjeva za prijenos obrtnice, gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak
vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Članak 43. (Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

Stav 5: Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu
nadležnom organu.

Članak 45. (Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona: ... m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava.

Članak 85. (Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, suglasnosti ili odobrenja)

Stav1: Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez suglasnosti ili se srodna djelatnost obavlja bez odobrenja, odnosno ako se obrt
obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti ili se srodna djelatnost obavlja suprotno odobrenju, nadležna inspekcija donosi
rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranjuje upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili
srodna djelatnost.

Članak 87.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu
djelatnost ako: ... c) ne izloži obrtnicu ili odobrenje za rad u sjedištu obrta ili djelatnosti na vidnom mjestu (članak 17. stavak
(8) i članak 47. stavak (4) ovog Zakona).

Članak 88.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ili osoba koja
obavlja srodnu djelatnost ako: ... e) obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio suglasnost za
obavljanje obrta u slučaju obrta za koje je potrebna suglasnost (članak 24. stavak (1) ovog Zakona);

Članak 89.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ako obavlja obrt
bez obrtnice, odnosno bez suglasnosti za obavljanje obrta (članak 17. st. (1) i (2) ovog Zakona).

Članak 94. (Obveza donošenja podzakonskih propisa)


Stav 1: Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti: ... f) Pravilnik o sadržini i obliku
obrtnice, sadržini i obliku suglasnosti za obavljanje obrta i sadržini i obliku odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti (članak
17. stavak (10) ovog Zakona).

Odredbe Prijedloga:
Prijedlog ne definiše obrtnice. U daljem tekstu su odredbe Prijedloga koje mijenjaju ulogu obrtnice:

Član 2. (Definicije pojedinih izraza)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: ... c) Obrtni registar je informacioni sistem kojim
upravlja Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (u daljem tekstu: Ministarstvo), i koji sadrži podatke o
obrtnicima i licima koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost, čiji upis je obavezan u skladu sa ovim zakonom.

Član 11. (Rješenje za obavljanje obrta)

Stav 1: Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta nadležni organ donosi u roku od sedam dana od dana podnošenja
urednog zahtjeva.
Stav 3: Konačno rješenje iz stava (1) ovog člana nadležni organ upisuje u Obrtni registar.
Stav 4: Nadležni organ je dužan u roku od tri dana od dana upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi sa obavljanjem obrta
dostaviti: Ministarstvu, nadležnom poreznom organu, nadležnim inspekcijskim organima, nadležnoj obrtničkoj komori
kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora), nadležnom fondu zdravstvenog i penzionog osiguranja, nadležnoj službi za
zapošljavanje, nadležnom carinskom organu ukoliko je subjekat upisa registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje i
Federalnom zavodu za statistiku.
Stav 5: Sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, izgled i sadržaj rješenja iz stava (1) ovog člana i postupak upisa u
Obrtni registar iz stava (3) ovog člana Ministar propisuje pravilnikom.

Član 29. (Uvjeti za prijenos obrta nakon smrti obrtnika)

Stav 3: Nadležni organ u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje kojim se odobrava
nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.

Član 31. (Uvjeti za prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja prava na
penziju)

Stav 3: Nadležni organ u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje kojim se odobrava
nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
3. Prodaja obrta
Zašto se obrt ne bi mogao prodati?
Na ovom pitanju dvije strane nemaju suprotna mišljenja, odnosno ne postoji neslaganje o činjenicama u
odredbama Prijedloga.
Komora i Komore upućuju kritiku da se obrti neće moći prodati, iako je do sada to bilo moguće, već
samo prepustiti članu porodice, ili u suprotnom ugasiti, kako bi neko drugi ponovo registrirao taj obrt.
Smatraju da se na ovaj način bespotrebno prekida tradicija poslovanja i da se osobu koja je izgradila svoj
brend sprečava da proda i zaradi od nečega što ima tržišnu vrijednost.
Predlagač također navodi da se obrt po odredbama Prijedloga ne može prodati. Predlagač smatra da je
obrtnik fizičko, a ne pravno lice, te je stoga obrt vezan za JMBG vlasnika obrta, te je stipulacija prodaje
obrta nemoguća.

Zaključak
Od izuzetne je važnosti omogućiti obrtnicima da prodaju svoj obrt, a dva su najznačajnija razloga za to:

 Obrti često imaju dugu porodičnu tradiciju, i važno je da ta tradicija ne bude prekinuta, ukoliko je to
moguće prodajom obrta. Tradicija poslovanja je vrlo važan element u poslovanju, ona reflektira
otpornost poslovnog subjekta, ali i povjerenje koje potencijalni partner može imati u takav subjekt
na tržištu.
 Obrt kao poslovni subjekt može razviti svoj brand, a s obzirom da postoji potencijalni kupac za neki
obrt, jasno je da je taj obrt izgradio vlastiti imidž, a isti ima svoju tržišnu vrijednost. Tu obrtnik
prodajom može iskoristiti na više načina – (a) novac od prodaje može obrtniku koji ide u
penziju/mirovinu donijeti značajna sredstva u kojima će uživati u trećoj životnoj dobi, što je naročito
značajno uzevši u obzir visinu penzija/mirovina u FBiH, (b) novac od prodaje može obrtniku služiti da
započne novi poslovni poduhvat i nastavi poslovati i zapošljavati, čime će se podići ekonomska
aktivnost.
Predlagač je ukidanjem izdavanja obrtnica sebi ukinuo mogućnost da odredbama o prenosu obrtnice u
slučaju kupoprodaje obrta i uslovima za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta definiše ovo pitanje i u
Prijedlogu, kako je to riješeno trenutnim Zakonom kroz članove 37. i 38.
Nacrt također nije omogućavao prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta. S tim u vezi potrebno je
uraditi jednu od dvije sljedeće stvari:
a) amandmanima na odredbe Prijedloga ponovo uvesti obrtnice i omogućiti prenos obrtnice u
slučaju kupoprodaje obrta ili
b) amandmanski riješiti pitanje prodaje obrta, te tehnički omogućiti kroz Pravilnik o primjeni
Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BIH koji je resorni ministar dužan
donijeti u roku od 6 mjeseci od stupanja zakona na snagu, a kojim će unutar regulisanja
sadržaja, izgleda i načina vođenja Obrtnog registra, te sadržaja i izgleda rješenja kojim se
odobrava obavljanje obrta i postupka upisa u Obrtni registar omogućiti prenos vlasništva.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga moramo okarakterisati dvojako:

 dio koji se odnosi na nemogućnost prodaje obrta i nužde da ta praksa bude zakonski
omogućena su utemeljene,
 ipak, s obzirom da su Komora i Komore dale pozitivno mišljenje o Nacrtu, u kojem
također nije bila omogućena prodaja obrta, naknadno insistiranje na ovom pitanju
moramo ocijeniti kao nedosljedno.

Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Član 37. (Prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

Stav1: Obrtnica se može prenijeti na drugo lice u slučaju kupoprodaje obrta, osim u slučaju iz člana 31. stav (2) ovog
zakona.
Stav 2: Kupac obrta može nastaviti vođenje obrta sam, ako ispunjava uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona ili
putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog
zakona.

Član 38. (Uslovi za prenos obrtnice u slučaju kupoprodaje obrta)

Stav 1: Kupac obrta iz člana 37. stav (2) ovog zakona dužan je podnijeti nadležnom organu zahtjev za prenos obrtnice u
roku od 30 (trideset) dana od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora.
Stav 2: Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana mora se priložiti: - ovjeren kupoprodajni ugovor; - dokazi o ispunjavanju uslova iz
člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona, odnosno dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 9. stav (1), alineja druga do četvrte
i člana 10. stav (1) ovog zakona ako se radi o stranom državljaninu; - ime i prezime uposlenika, kao i dokaz da ispunjava
uslove iz člana 9. i člana 10. stav (1) ovog zakona, ako kupac nastavlja voditi obrt putem uposlenika; - od strane kupca
ovjerenu potpisanu izjavu iz člana 14. stav (3) ovog zakona, - ovjerenu izjavu kupca da preuzima sve obaveze nastale u
toku obavljanja obrta do trenutka kupovine istog.
Stav 3: Nadležni organ iz stava (1) ovog člana donosi rješenje te upisuje prenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem
uposlenika u Obrtni registar.

Član 39. (Rokovi za prenos obrtnice)

Ako lica iz člana 32. stav (1), člana 35. st. (1) i (2) i člana 37. stav (1) ovog zakona propuste rok iz člana 33. stav (2),
člana 34. stav (1), člana 36. stav (1) i člana 38. stav (1) ovog zakona gube pravo na prenos obrtnice i nastavak vođenja
obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Član 44. (Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

Stav 5: Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu,
veliku i malu, organu iz člana 16. stav (3) ovog zakona, uz pisanu obavijest iz stava (1) ovog člana.

Član 46. (Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona: ... m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lažnih isprava...

Član 108. (Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, saglasnosti ili odobrenja)


Stav 1: Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost obavlja bez
odobrenja, odnosno ako se obrt obavlja suprotno obrtnici ili saglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se srodna djelatnost
obavlja suprotno odobrenju, nadležna inspekcija će donijeti rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranit
će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.
Stav 2: U slučajevima iz stava (1) ovog člana žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Član 112.
Stav 1: Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje – obrtnik ili lice koje
obavlja srodnu djelatnost: ... c) ako obrtnik ne izloži veću obrtnicu u sjedištu obrta na vidnom mjestu (član 16. stav (7) ovog
zakona)...

Član 113.

Stav 1: Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM, kaznit će se za prekršaje imalac radnje – obrtnik ili lice koje
obavlja srodnu djelatnost: ... d) ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio.

Član 114.

Stav 1: Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac radnje – obrtnik: a) ako
obavlja obrt bez obrtnice, odnosno saglasnosti za obavljanje posebnog obrta (član 16. st. (1) i (2) ovog zakona).

Odredbe Nacrta:

Članak 3. (Definicije pojmova)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: ... f) obrtnica je odobrenje za rad obrta;

Članak 17. (Rješenje za obavljanje obrta, obrtnica, suglasnost)

Stav 1: Za obavljanje obrta obrtnik mora imati obrtnicu.


Stav 8: Nadležni organ obrtniku izdaje obrtnicu, a obrtnik je dužan rješenja iz stavka (3) i (5) ovog članka i obrtnicu izložiti
u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
Stav10: Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i oblik obrtnice, sadržaj i oblik odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti i
sadržaj i oblik suglasnosti za obavljanje obrta.

Članak 21. (Sjedište obrta)

Stav 3: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju iste općine/grada ili na teritoriju druge općine/grada u istom kantonu,
dužan je podnijeti prijavu nadležnom organu na čijem teritoriju će se nalaziti novo sjedište obrta, uz koju je obvezan priložiti
obrtnicu.
Stav 4: Po konačnosti rješenja o promjeni sjedišta nadležni organ dužan je ovu promjenu unijeti u obrtnicu.
Stav 5: Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na teritoriju općine/grada u drugom kantonu, dužan je podnijeti prijavu nadležnom
organu tog kantona uz koju je obavezan priložiti obrtnicu.
Stav 6: Nadležni organ koji je donio rješenje o promjeni sjedišta obrta dužan je, po konačnosti tog rješenja, upisati promjenu
podataka u obrtnicu i o tome obavijestiti nadležne organe iz članka 23. ovog Zakona, kao i nadležni organ koji je prethodno
izdao obrtnicu, ako se radi o promjeni sjedišta na teritoriju druge općine/grada ili drugog kantona.

Članak 22. (Rok za početak rada)

Stav1: Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 90 dana od dana izdavanja obrtnice.

Članak 24. (Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i suglasnošću)

Stav 1: Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom i suglasnošću, u slučaju obrta za koje je
potrebna suglasnost.
Stav 4: Osim obrta iz stavka (1) ovog članka, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koje
su obuhvaćene obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom.

Članak 33. (Prijenos obrtnice)

Stav 1: Obrtnica se ne može prenijeti na drugu fizičku osobu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Stav 2: Suglasnost iz stavka (2) članka 17 ovog Zakona ne može se prenijeti na drugu fizičku osobu.

Članak 34. (Prijenos obrtnice u slučaju smrti obrtnika)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju iz članka 33. stavak (2) ovog
Zakona.

Članak 35. (Vođenje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrtnice)

Stav 1: Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu
članka 34. stavak (1) ovog Zakona, putem privremenog uposlenika koji mora ispunjavati uvjete iz članka 10. i članka 11. st.
(1) i (2) ovog Zakona.

Članak 36. (Uvjeti za prijenos obrtnice nakon smrti obrtnika)

Stav 1: Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem voditelja obrta,
dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
Stav 3: Nadležni organ donosi rješenje i upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem voditelja obrta u Obrtni
registar.

Članak 37. (Prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika i ostarivanja prava na
starosnu mirovinu)

Stav 1: U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu
obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegovog bračnog partnera ili na djecu, osim u slučaju iz članka 33. stavak (2) ovog
Zakona.
Stav 2: Ukoliko obrtnik nema bračnog partnera, odnosno djecu, obrtnica se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno
braću ili sestre.

Članak 38. (Uvjeti za prijenos obrtnice u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja
prava na starosnu mirovinu)

Stav 1: Osobe iz članka 37. st. (1) i (2) ovog Zakona koja žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelomičnog ili potpunog
gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja prava na starosnu mirovinu obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem
voditelja obrta, dužni su to prijaviti nadležnom organu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o
oduzimanju poslovne sposobnosti ili 30 dana od konačnosti rješenja kojim se ostvaruje pravo na starosnu mirovinu.
Stav 3: Nadležni organ donosi rješenje i upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem oditelja obrta u Obrtni
registar.

Članak 39. (Rokovi za prijenos obrtnice)

Ako osobe koje vrše prijenos obrtnice uslijed smrti, gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanja prava na starosnu mirovinu
obrtnika propuste rokove propisane za podnošenje zahtjeva za prijenos obrtnice, gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak
vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

Članak 43. (Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

Stav 5: Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i dužan je predati obrtnicu
nadležnom organu.

Članak 45. (Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

Obrt prestaje po sili zakona: ... m) ako nadležni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava.

Članak 85. (Obavljanje djelatnosti bez obrtnice, suglasnosti ili odobrenja)

Stav1: Ako se obrt obavlja bez obrtnice ili bez suglasnosti ili se srodna djelatnost obavlja bez odobrenja, odnosno ako se obrt
obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti ili se srodna djelatnost obavlja suprotno odobrenju, nadležna inspekcija donosi
rješenje o zabrani obavljanja obrta ili srodne djelatnosti i zabranjuje upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili
srodna djelatnost.

Članak 87.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu
djelatnost ako: ... c) ne izloži obrtnicu ili odobrenje za rad u sjedištu obrta ili djelatnosti na vidnom mjestu (članak 17. stavak
(8) i članak 47. stavak (4) ovog Zakona).

Članak 88.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ili osoba koja
obavlja srodnu djelatnost ako: ... e) obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, odnosno za koji nije dobio suglasnost za
obavljanje obrta u slučaju obrta za koje je potrebna suglasnost (članak 24. stavak (1) ovog Zakona);
Članak 89.

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ako obavlja obrt
bez obrtnice, odnosno bez suglasnosti za obavljanje obrta (članak 17. st. (1) i (2) ovog Zakona).

Članak 94. (Obveza donošenja podzakonskih propisa)

Stav 1: Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti: ... f) Pravilnik o sadržini i obliku
obrtnice, sadržini i obliku suglasnosti za obavljanje obrta i sadržini i obliku odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti (članak
17. stavak (10) ovog Zakona).

Odredbe Prijedloga:
Prijedlog ne definiše obrtnice. U daljem tekstu su odredbe Prijedloga koje mijenjaju ulogu obrtnice:

Član 2. (Definicije pojedinih izraza)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: ... c) Obrtni registar je informacioni sistem kojim
upravlja Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (u daljem tekstu: Ministarstvo), i koji sadrži podatke o
obrtnicima i licima koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost, čiji upis je obavezan u skladu sa ovim zakonom.

Član 11. (Rješenje za obavljanje obrta)

Stav 1: Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta nadležni organ donosi u roku od sedam dana od dana podnošenja
urednog zahtjeva.
Stav 3: Konačno rješenje iz stava (1) ovog člana nadležni organ upisuje u Obrtni registar.
Stav 4: Nadležni organ je dužan u roku od tri dana od dana upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi sa obavljanjem obrta
dostaviti: Ministarstvu, nadležnom poreznom organu, nadležnim inspekcijskim organima, nadležnoj obrtničkoj komori
kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora), nadležnom fondu zdravstvenog i penzionog osiguranja, nadležnoj službi za
zapošljavanje, nadležnom carinskom organu ukoliko je subjekat upisa registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje i
Federalnom zavodu za statistiku.
Stav 5: Sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, izgled i sadržaj rješenja iz stava (1) ovog člana i postupak upisa u
Obrtni registar iz stava (3) ovog člana Ministar propisuje pravilnikom.

Član 29. (Uvjeti za prijenos obrta nakon smrti obrtnika)

Stav 3: Nadležni organ u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje kojim se odobrava
nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.

Član 31. (Uvjeti za prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja prava na
penziju)

Stav 3: Nadležni organ u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje kojim se odobrava
nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
.

4. Vanjskotrgovinsko poslovanje
Hoće li obrtnici moći izvoziti i uvoziti bez posrednika?
Na ovom pitanju dvije strane imaju djelimično suprotna mišljenja.
Komore upućuju kritiku da se obrti, bez obzira na odredbe Prijedloga i dalje neće moći samostalno vršiti
vanjskotgovinsko poslovanje, zbog tehničkih zapreka prema Upravi za indirektno oporezivanje. Također,
upućuju na mogućnost komplikacije dobijanja mogućnosti za vanjskotrgovinsko poslovanje kod obrta koji
su već registrovani.
Predlagač navodi da će obrti zahvaljujući odredbama Prijedloga biti u mogućnosti tražiti rješenje koje im
omogućava da vrše samostalno vanjskotgovinsko poslovanje.

Zaključak
Prijedlog omogućava obrtnicima vanjskotrgovinsko poslovanje. Odredbe Prijedloga su proširene u
odnosu na odredbe Nacrta, te umjesto jednočlane (jednostavne) stipulacije kojom se obrtima
omogućava vanjskotrgovinsko poslovanje (što je u skladu sa odredbama legislative u RS koja je to
omogućila obrtnicima u ovom entitetu), Prijedlog proširuje formulaciju i veže mogućnost
vanjskotrgovinskog poslovanja za Rješenje za obavljanje obrta.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su djelimično utemeljene, s obzirom da se
pitanje vanjskotgovinskog poslovanja već registrovanih obrtnika može riješiti kroz upis u
Obrtni registar.

Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Odredbe trenutnog Zakona obrtima ne omogućavaju vanjskotrgovinsko poslovanje.

Odredbe Nacrta:

Članak 24. (Djelatnosti obuhvaćene obrtnicom i suglasnošću)

Stav 3: Obrtnik može obavljati registrirane djelatnosti u vanjskotrgovinskom poslovanju, sukladno


propisima kojima se uređuje vanjskotrgovinska politika.

Odredbe Prijedloga:

Član 10. (Zahtjev za osnivanje obrta)


Stav 1: Postupak osnivanja obrta fizičko lice pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom organu.
2: Ako fizičko lice želi obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, to je dužno navesti u zahtjevu iz stava (1)
ovog člana.

Član 11. (Rješenje za obavljanje obrta)

Stav 4: Nadležni organ je dužan u roku od tri dana od dana upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi sa
obavljanjem obrta dostaviti: Ministarstvu, nadležnom poreznom organu, nadležnim inspekcijskim organima,
nadležnoj obrtničkoj komori kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora), nadležnom fondu zdravstvenog i
penzionog osiguranja, nadležnoj službi za zapošljavanje, nadležnom carinskom organu ukoliko je subjekat upisa
registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje i Federalnom zavodu za statistiku.

Član 17. (Djelatnosti obuhvaćene rješenjem)

Stav 3: Obrtnik može obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, u skladu sa propisima kojima se uređuje
vanjskotrgovinska politika.

Član 78. (Prekršaj obrtnika i lica koje obavlja srodnu djelatnost)

Stav 1: Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ili lice
koje obavlja srodnu djelatnost ako: ... c) obavlja djelatnost u vanjskotrgovinskom poslovanju bez odobrenja
nadležnog organa (član 10. stav (2) i član 11.); ... g) obavlja djelatnost protivno propisima kojima se uređuje
vanjskotrgovinska politika (član 17. stav (3));.

Odredbe u zakonodavstvu RS

ZAKON O ZANATSKO-PREDUZETNIČKOJ DJELATNOSTI


("Sl. glasnik RS", br. 117/2011, 121/2012, 67/2013, 44/2016 i 84/2019)

Član 21

Stav 13: Djelatnosti za koje je registrovan u sjedištu i izdvojenim jedinicama, preduzetnik može obavljati u
spoljnotrgovinskom poslovanju, u skladu sa propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinska politika.
5. Pomoć u vođenju obrta
Ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta.?
Na ovom pitanju dvije strane imaju djelimično suprotna mišljenja.
Komora i Komore zahtijevaju jasno reguliranje ko od članova užeg domaćinstva može raditi i pomagati u
vođenju obrta, odnosno, s obzirom da je obrt najčešći vid porodičnog poslovanja, te da bi članovima
jednog domaćinstva trebao biti omogućen rad u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa.
Predlagač ukazuje na činjenicu da članovi zajedničkog domaćinstva mogu pomagati u obavljanju obrta, što
je Prijedlogom, a da je zahtjev da članovi domaćinstva mogu raditi u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa
“pretpostavka zloupotrebe”.

Zaključak
Prijedlog omogućava članovima zajedničkog domaćinstva da mogu pomagati obrtniku u obavljanju obrta.
Odredbe Prijedloga, Nacrta i trenutnog Zakona su identične. Ovdje ostaje pitanje interpretacije ovog
propisa, odnosno interpretacije inspektora riječi „pomoć“ - da li pomoć znači rad u obrtu u punom
kapacitetu ili povremeno pomaganje obrtniku. Da bi se izbjeglo tumačenje pomoći kao neprijavljenog
rada, potrebno je iznaći adekvatno rješenje koje će jasno precizirati u kom kapacitetu, ulozi i u kom
vremenskom periodu članovi zajedničkog domaćinstva moći pomagati obrtniku.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su utemeljene. S obzirom da su Komora i
Komore dale pozitivno mišljenje o Nacrtu, u kojem je pomoć članova zajedničkog
domaćinstva bila identično stipulirana, naknadno insistiranje na ovom pitanju moramo
ocijeniti kao nedosljedno.

Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Član 4. (Domaća radinost)

Stav 3: Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva.

Član 29. (Članovi zajedničkog domaćinstva)

Stav 1: Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.


Stav 2: Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovoga zakona smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i
usvojitelji, pastorčad i lica koja je obrtnik dužan izdržavati.
Odredbe Nacrta:

Članak 5. (Domaća radinost)

Stav 3: Djelatnost domaće radinosti obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva.

Članak 29. (Članovi zajedničkog kućanstva)

Stav 1: Članovi zajedničkog kućanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.


Stav 2: Članovima zajedničkog kućanstva smatraju se: a) bračni partner, b) djeca, c) roditelji, d) usvojenici i usvojitelji, e)
pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan izdržavati.

Odredbe Prijedloga:

Član 22. (Članovi zajedničkog domaćinstva)

Stav 1: Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.


Stav 2: Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovog zakona, smatraju se: a) bračni drug, b) djeca, c) roditelji, d)
usvojenici i usvojitelji, e) pastorčad i lica koja je obrtnik dužan izdržavati.

Član 38. (Uvjeti za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja domaće radinosti)

Stav 2: Domaća radinost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva.
6. Članarine
Ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta.?
Ovo je najznačajnije pitanje neslaganja dvije strane.
Komora i Komore zahtijevaju da se reguliranje članarine promijeni. Visina je do sada bila jedan posto od
bruto plate (8,60 KM mjesečno ili 3,60 KM za stare zanate i poljoprivrednike). Tvrde da će propisanim
nivoom članarine od 2 KM obrtničke komore u Goraždu, Orašju, Bihaću, Tomislavgradu, Grudama,
Travniku danom donošenja Zakona biti ukinute, jer se neće moći finansirati navedenom članarinom.
Pitaju se koji je cilj Predlagaču ovakvim propisom?“ 2.
Predlagač ukazuje na potrebu da se članarina smanji zbog smanjenja tereta na obrtnicima, te da je
maksimalna visina članarine usklađena sa visinom u Republici Srpskoj, čime se postiže harmonizacija
propisa između entiteta. Predlagač tvrdi da će zbog obaveze svakog obrta upisanog u Obrtnički registar
da plati članarinu povećati i obuhvat obrtika koji plaćaju članarinu (trenutni obuhvat je 17-18% obrtnika),
a time i prihodi komora.

Zaključak
Prijedlog uvodi značajne promjene u oblast određivanja visine članarine. Trenutni Zakon pravo na
utvrđivanje iznosa članarine ostavlja Komori. Nacrt je pravo na utvrđivanje članarine također ostavljao
Komori, sa izmjenom da je određen maksimalni iznos članarine, te ona nije mogla iznositi više od 1%
osnovice za obračun doprinosa koju objavljuje FMF (maksimalno 8,6 KM). Predlagač u Prijedlogu sebi
(ondosno resornom ministru) uzima pravo da po prethodno pribavljenom mišljenju Komore propiše
visinu, način plaćanja i raspodjelu članarine između udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju
srodne djelatnosti, kantonalih komora i Komore, te propisuje da članarina na mjesečnom nivou ne može
biti veća od 2 KM.
Nije jasno kako Predlagač planira osigurati povećanje obuhvata obrtnika (članova Komore) koji će nakon
usvajanja Prijedloga plaćati članarinu kao zakonsku obavezu. S obzirom da je članarina i trenutno
zakonska obaveza, osim ako se Predlagač ne vodi logikom da će niži iznos članarine biti prihvatljivi većem
broju obrtnika, Prijedlog nema instrument za osiguranje povećanja obuhvata, s obzirom da nisu uvedene
kaznene odredbe za obrtnike koji ovu zakonsku obavezu ne ispunjavaju, niti se može ovim propisom
dodatno regulisati kontrola naplate od strane nadležnog poreznog organa, jer se njihova nadležnost
propisuje poreznim propisima.
Kritike Komore i Komora na odredbe Prijedloga su utemeljene.
S obzirom da su Komora i Komore dale pozitivno mišljenje o Nacrtu, smatramo da je
potrebno:

 Pravo na utvrđivanje iznosa članarine dati Komori.


 Povećati obuhvat obrtnika koji plaćaju članarinu sa trenutnih 17%-18% na iznos koji je
bliži 100% obuhavtu, na jedan od dva sljedeća načina:
o Zadržati maksimalan iznos od 2 KM i uvesti kaznene odredbe za obrtnike koji ne
plaćaju članarinu ili

2
Konferencija “Budužnost obrat u FBiH”, 6.2.2020., izvještaj odstupan na:
http://liberalniforum.com/2020/02/07/liberalni-forum-odrzao-konferenciju-buducnost-obrta-u-fbih/
o Povećati maksimalan iznos članarine na nivo predviđen Nacrtom (1% osnovice za
obračun doprinosa koju objavljuje FMF), bez uvođenja kaznenih odredbi za obrtnike
koji ne plaćaju članarinu.

Argumentacija
Odredbe trenutnog Zakona:

Član 62. (Članstvo)

Stav 1: Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi obrtničke komore
kantona na čijem teritoriju se nalazi njihovo sjedište.
Stav 2: Fizička lica iz stava (1) ovog člana obavezna su plaćati članarinu. Kontrolu naplate članarine vršit će nadležni
poreski ured u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.
Stav 3: Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta po prethodno pribavljenom mišljenju Obrtničke komore Federacije
Bosne i Hercegovine u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane
ovim zakonom.

Član 64. (Udruženje obrtnika)

Stav 4: Ukoliko na području jedne općine ili grada nema dovoljan broj obrtnika iz stava (1) ovog člana za formiranje
udruženja, takvi obrtnici su članovi obrtničke komore kantona na čijem teritoriju se nalazi sjedište njihovog obrta i njihova
članarina se uplaćuje toj komori.

Član 89. (Skupština obrtničke komore kantona)

Stav 1: Skupština zadržava za sebe pravo donošenja odluka o: ... 4. prijedlogu iznosa članarine čiju visinu utvrđuje Obrtnička
komora Federacije BiH

Član 102. (Skupština Komore)

Stav 1: Skupština Komore: 1. donosi: ... - odluku o visini i raspodjeli članarine.

Odredbe Nacrta:

Članak 55. (Članstvo)

Stav 1: Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi kantonalne komore
na čijem teritoriju se nalazi njihovo sjedište.
Stav 2: Fizičke osobe iz stavka (1) ovog članka obvezne su plaćati članarinu.
Stav 3 Kontrolu naplate članarine vršit će nadležni porezni organ sukladno ovlaštenjima utvrđenim poreznim propisima.
Stav 4: Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore, u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti
potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim Zakonom.
Stav 5: Ministar, na prijedlog Komore, pravilnikom propisuje visinu i način raspodjele članarine između udruga obrtnika i
udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore.

Članak 76. (Skupština Komore)

Stav 1: Skupština Komore donosi: d) odluku o visini obvezne članarine, način obračuna, rokove i način naplate članarine koja
na godišnjoj razini ne može iznositi više od 1% osnovice za obračun doprinosa koju objavljuje Federalno ministarstvo
financija, e) odluku o raspodjeli članarine...

Članak 94. (Obveza donošenja podzakonskih propisa)

Stav 1: Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti: ... k) Pravilnik o visini i načinu
raspodjele članarine između udruga obrtnika i udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore
(članak 55. stavak (5) ovog Zakona).

Odredbe Prijedloga:

Član 45. (Članstvo)

Stav 1: Obrtnici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi kantonalne komore na
čijem području se nalazi njihovo sjedište.
Stav 2: Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore, u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti
potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim zakonom.
Stav 3: Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore propisuje visinu, način plaćanja i raspodjelu članarine između
udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, kantonalih komora i Komore.
Stav 4: Članarina iz stava (3) ovog člana, na mjesečnom nivou, se ne može propisati u iznosu većem od 2 KM.
Stav 5: Kontrolu naplate članarine vrši nadležni porezni organ u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim poreznim propisima.

Član 66. (Skupština Komore)

Stav 1: Skupština Komore donosi: ... d) Odluku o raspodjeli članarine u skladu sa propisom iz člana 45. stav (3) ovog
zakona.

Član 84. ( Obaveza donošenja podzakonskih akata)

Stav 1: Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o primjeni Zakona o
obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BIH kojim će regulisati: ... i) obavezu plaćanja, visinu i način raspodjele članarine
između udruženja obrtnika i udruženja lica koja obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore (član 45. stav
(3)).