TEHNIČKI ELABORAT PREINAKE VOZILA TOYOTA CELICA GT 2.

0

Varaždin, studeni 2007.

Snimljeno 23. 06. 2007.god. tijekom montaže

Snimljeno 29. 09. 2007.god. prije prve probne vožnje

2

2. Sadržaj
Naslovna stranica Sadržaj Reference izvoñača preinake Tehnički opis preinake 4.1. Popis s vozila demontiranih – za električni pogon nepotrebnih sklopova, ureñaja i instalacija 4.2. Novo ugrañeni sklopovi, ureñaji i instalacije 4.2.1. Akumulatori za vožnju 4.2.1.1. Tvornički podaci 4.2.1.2. Ugradnja i smještaj akumulatora na vozilu 4.2.1.3. Višenamjenska brzo rastavljiva akumulatorska priključnica 4.2.1.4. Instrument pokazivač ispražnjenosti akumulatora 4.2.2. Elektromotor za vožnju 4.2.2.1. Pričvršćenje elektromotora na mjenjač i ostali nosači 4.2.2.2. Adaptacija i montaža originalne spojnice vozila na elektromotor 4.2.2.3. Vanjski centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora 4.2.2.3.1. Problematika hlañenja na malim brojevima okretaja motora 4.2.2.3.2. Adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator 4.2.2.3.3. Usmjerivač zraka za hlañenje 4.2.3. Regulator i sklopnici elektromotora za vožnju 4.2.3.1. Opis i princip rada regulatora 4.2.3.2. Pogonski prekidač s ubrzivačem – pedala za gas 4.2.3.3. Sklopnici elektromotora 4.2.3.4. Kontaktni relej i aktivacija 72V ureñaja 4.2.3.5. Instrument brojač sati rada elektromotora 4.2.4. Vakuum pumpa za servo ureñaj za kočnice 4.2.5. Električni grijač vjetrobrana i kabine za putnike 4.2.5.1. Konstrukcija, opis i smještaj grijača 4.2.5.2. Zaštitni elementi, princip i dijagram rada grijanja 4.2.6. Obrtomjer kao pokazivač opterećenja elektromotora 4.2.7. Električne sheme 4.2.7.1. Shema tiristorskog regulatora 4.2.7.2. Strujna shema 72V ureñaja 4.2.7.3. Ostale električne sheme ili slike 4.2.8. Punjač za akumulatore 72V 5. Raspored masa po osovinama, kontrola nosivosti osovina 5.1. Krak težine vozila 5.2. Kontrola opterećenja osovina 6. Podaci o vozilu 7. Izjava o izvršenoj preinaci vozila 1. 2. 3. 4.

3

4. Tehnički opis preinake

4.1.

popis s vozila demontiranih – a za električni pogon nepotrebnih sklopova, ureñaja i instalacija

Kao nepotrebni kod prerade na električni pogon iz automobila su demontirani: • • • • • • • • • • • • • Benzinski motor Kompletan ispušni sistem Hladnjak za vodu s cjevovodom Grijač kabine za putnike na vodu – radijator Hladnjak za ulje motora s cjevovodom Rezervoar sa pumpom i plovkom za benzin Cjevovode za dovod i povrat viška benzina Filtar za benzin Elektropokretač i alternator Elektroničku jedinicu motora – tzv. kompjutor Kompletan električni sistem za paljenje Instrumenti motora i pokazivač za gorivo Upaljač za cigarete

4.2.

novo ugrañeni sklopovi, ureñaji i instalacije

1. Trakcijski 6V akumulatori za vožnju – 12 komada 2. Elektromotor za vožnju – 1 komad 3. Centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora – 1 komad 4. Pogonski prekidač – pedala za gas – 1 komad 5. Regulator i sklopnici – 1 komplet 6. Grijač vjetrobrana i kabine za putnike – 1 komplet 7. Vodovi električne instalacije – 1 komplet 8. Instrumenti i kontrolni ureñaji napona 72V – 1 komad 9. Vakuum pumpa membranska, 12V – 1komad 10. Vanjski (garažni, samostojeći) punjač za akumulatore – 1 komad

4

4.2.1.

trakcijski akumulatori za vožnju

4.2.1.1.

akumulatori za vožnju – tvornički podaci

Proizvoñač: TAB – Tovarna Akumulatorskih Baterij, d. d. Mežica, Slovenija Tip: GOLF CART TAB 6V – 180 Ah, po standardu EN 60254/1 Težina baterije s kiselinom: 31 kg Gustoća elektrolita: 1,28 +/- 0,01 kg/l, kod 25ºC Dimenzije: 190*244*270 mm (ŠxDxV) Broj ciklusa: 1200 pri 80% ispražnjenosti po standardu EN 60254/1.

Slika 1. – akumulatori prije montaže na vozilo

4.2.1.2.

ugradnja i smještaj akumulatora na vozilu

Projektni zadatak: kapacitet akumulatora mora osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske vožnje na kratkim i srednjim relacijama, ravnomjerno rasporediti težinu akumulatora po vozilu da se ne naruši stabilnost ili upravljivost automobila, maksimalno iskoristiti raspoloživi prostor u vozilu 5

i slika 3.Realizacija: Četiri akumulatora su smještena u prednjem dijelu vozila. u prostoru oko elektromotora. – nosač za dva akumulatora. Slika 2. – nosač za dva akumulatora. izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora 6 .) su izrañeni od perforiranih kutnih čeličnih profila. Nosači za akumulatore (slika 2. iznad zubne letve volana Slika 3.

SIPAS plastike. Nosač (slika 2.) za smještaj dva akumulatora u prostor izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora (slika 5.8) u 4 točke ( od toga u točkama 1 i 2 ovješeno) na dijelu označenom brojem 3 se naslanja na poprečni nosač cijelom širinom i s četvrtim nosačem kao okomitom pod-uporom na uzdužni nosač motora i mjenjača ( točka 4 u središnjem dijelu ispod nosača akumulatora) sve na mjestima od strane proizvoñača vozila predviñenim i unaprijed pripremljenim za montažu opreme i ureñaja. standardnih su dimenzija 60 mm X 40 mm. maksimalno moguće ili dopušteno nisko.2 i 3 ovješeno) i s četvrtim nosačem kao okomitom pod-uporom na uzdužni nosač motora i mjenjača ( točka 4 u središnjem dijelu ispod nosača akumulatora) sve na mjestima od strane proizvoñača vozila predviñenim i unaprijed pripremljenim za montažu opreme i ureñaja. Slika 4. na mjestu predviñenom za pričvršćenje hladnjaka benzinskog motora i njegove opreme (na slici 6.Čelični profili od kojih su izrañeni nosači su perforirani i plastificirani.) u 4 točke ( od toga u točkama 1.8) pričvršćen (slika 4. 7 .) za smještaj dva akumulatora u prostor iznad zubne letve volana je na karoseriju vozila vijcima velike vlačne čvrstoće (8. pojačanih mesinganim podložnim pločicama velikoga presjeka i s obje strane pričvršćenih središnjim vikom velike vlačne čvrstoće (8. a debljina stjenke je 2 mm. U točkama 5 i 6 je prednji nosač pričvršćen na donji dio prednjeg veznog lima. Akumulatori su smješteni na način da ne ometaju kontrolu ili održavanje okolnih ureñaja vozila. označeno strelicom). Spojevi su realizirani pomoću umetaka od tzv. a sve zbog postizanja niske točke težišta i time postizanja maksimalno moguće stabilnosti vozila.) je pričvršćen na karoseriju vozila vijcima velike vlačne čvrstoće (8.8). – točke pričvršćenja akumulatora Nosač (slika 3. što bliže kolniku.

– točke pričvršćenja akumulatora Slika 6. – vijak i mesingana pločica za pričvršćenje nosača akumulatora na uzdužni nosač 8 .Slika 5.

).Akumulatori su pričvršćeni kako ne bi došlo do njihovog pomjeranja u toku vožnje (slika 7. i slika 8. – pričvršćenje akumulatora izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora 9 . Slika 7. – pričvršćenje akumulatora (iznad zubne letve volana) protiv pomjeranja Slika 8.

a polovi s manje raspoloživog prostora su spajani sa standardnim automobilskim klemama (slika 10. s rešetkasto pojačanim dnom. U zatvorenom spremniku u stražnjem dijelu vozila su polovi spajani kombinirano. – kutija za osam stražnjih akumulatora s rešetkasto pojačanim dnom Za meñusobno spajanje polova akumulatora koriste se na akumulatorima u prednjem dijelu vozila brzo rastavljive i izolirane kleme (slika 10. te preko njega vijcima fiksiranim kutnim profilom. Kutija je zatvorenog tipa čime je onemogućen bilo kakav izlazak plinova koji bi nastajali prilikom punjenja ili pražnjenja u prostor za putnike – kabinu.Učvršćenje akumulatora smještenih iznad zubne letve volana je izvedeno pomoću poprečnog drvenog fiksatora prilagoñenog obliku akumulatora. Kutija je smještena u prtljažniku u stražnjem dijelu vozila. Isti je princip pričvršćenja primijenjen i za akumulatore smještene izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora s dodatkom poprečnog drvenog fiksatora smještenog ispod oba akumulatora. Polovi s više raspoloživog slobodnog prostora su spajani s brzo rastavljivim izoliranim klemama.). Preostalih osam (od ukupnih dvanaest) akumulatora je smješteno u zatvorenom spremniku posebno projektiranoj drvenoj kutiji s poklopcem (slika 9.8). Te su brzo rastavljive i izolirane kleme projektirane i dimenzionirane za maksimalnu dopuštenu struju 800 A. Obzirom da je struja glavnog potrošača – elektromotora 230A nema nikakve opasnosti za strujno preopterećenje klema.). 10 . iza naslona zadnjih sjedala za putnike. Prednji dio kutije je vijcima pričvršćen na tvornički pojačani poprečni nosač (izmeñu stražnjih kotača).). Slika 9. Kutija je na karoseriju vozila pričvršćena s četiri čelična vijka velike vlačne čvrstoće (8.

Obzirom da nije poželjno da za vrijeme punjenja akumulatora.Slika 10. ispod poklopca motora – haube neposredno uz muldu lijevog blatobrana (zaokružena žutom crtom na slici 11.1. – kleme za spajanje akumulatora 4. – brzo rastavljiva akumulatorska priključnica 11 .3.2. akumulatori se pomoću brzo rastavljive priključnice razdvoje od električnog ureñaja automobila i spajaju na priključnicu punjača. zbog pojave višeg napona od nazivnog. regulator motora bude priključen.). Priključnica je smještena u prednjem dijelu vozila. Slika 11. višenamjenska brzo rastavljiva akumulatorska priključnica Spajanje akumulatora na električni ureñaj automobila se vrši preko brzo rastavljive priključnice.

ako su akumulatori potpuno napunjeni svijetle sve četiri zelene i žuta dioda zajedno. instrument pokazivač ispražnjenosti akumulatora Mjerač je ugrañen na mjesto upaljača za cigarete. desno od mjesta za ugradnju radio aparata (slika 12. tada se pali crveno svjetlo što je znak da treba što prije pristupiti punjenju akumulatora. Ako je trenutna napunjenost akumulatora manja svijetli recipročno toliko dioda. a može se usporediti s pokazivačem nivoa goriva u rezervoaru kod klasičnih vozila.4. Elektronički procesor u mjeraču nakon uključenja izvršava naponsko testiranje i dogaña se paljenje svjetlećih dioda – redom od crvene prema žutoj.). Slika 12. Nakon što vozač izvrši uključenje kontakta pod napon dolazi i mjerač. – smještaj instrumenta pokazivača ispražnjenosti akumulatora Slika 13. a ako su akumulatori ispražnjeni do kraja.4. Skala je baždarena u postocima skokovito u vrijednostima od po 20%. – pokazivač ispražnjenost akumulatora 12 .).1. Informacija o stanju napunjenosti odnosno ispražnjenosti se pokazuje u vidu niza svjetlećih dioda (Slika 13.2. Osnovna je namjena mjerača ispražnjenosti akumulatora za vožnju informacija vozaču. Ovisno o stanju napunjenosti i vrijednosti trenutnog napona toliko svjetlećih dioda je upaljeno.

Klasa izolacije: F VDE 0525/03.2. 40ºC 13 .1. prvenstvo kod izbora ima elektromotor hrvatskog proizvoñača KONČAR Realizacija: 4.8KW.2. Struja: 230A. osim za bicikle s električnim motorom. Snaga: 11. podstavkom b) s napajanjem iz vlastitog izvora električne energije – za vozila namijenjena prijevozu osoba – najmanje 3 kW/t.4. o stavkom 6.83. Radni režim: S2 – 60’ Broj okretaja: 1850 1/min Uzbuda: serijska Oblik: B5 – IP 10 – IC 01. tvornički podaci o elektromotoru Podaci s natpisne pločice elektromotora: Proizvoñač: KONČAR Vrsta: Istosmjerni motor. №: Z05150 Tip: IK 16L2 Napon: 72V. za vozila na električni pogon.2. snaga elektromotora mora biti usklañena s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama Članak 10. Godina: 1981. elektromotor za vožnju Projektni zadatak: snaga elektromotora mora biti dostatna za pogon vozila Toyota celica i radnim režimom osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske vožnje na kratkim i srednjim relacijama. O.2. T.

Skenirana shema statora (ustupio TOROID – Nedelišće) 14 .

Skenirani matični list proizvoñača (ustupio TOROID – Nedelišće) 15 .

Skenirani proračun proizvoñača (ustupio TOROID – Nedelišće) 16 .

). Spomenuti je nosač spojen s originalnim elastičnim nosačem od benzinskog motora.2. pločevine debljine 6 mm. – elektromotor je pričvršćen na originalni nosač predviñen za benzinski motor Na stražnjoj je strani elektromotora (strana na kojoj se nalaze kolektor rotora i četkice) vijcima pričvršćen / dograñen posebno prilagoñeni nosač. na muldu desnog blatobrana (slika 15. – nosač na stražnjem dijelu elektromotora je elastično ovješen na muldu 17 . žutom su crtom zaokruženi detalji).4.2. Slika 14. i slika 16. izrañen od debljeg čeličnog lima tzv. Slika 15. pričvršćenje elektromotora na mjenjač i ostali nosači Elektromotor je ugrañen na mjesto s kojeg je prethodno izvañen originalan benzinski motor Za pričvršćenje elektromotora su zadržani i upotrijebljeni originalni tvornički elastični nosači.2. bez ikakvih preinaka (slika 14.

Slika 16. takozvanoj prednjoj strani (strana na kojoj izlazi pogonska osovina). (dužinski prilagoñeni da ravnina smicanja ne prelazi preko navoja). s cilindričnom glavom i šest-stranom rupom velike vlačne čvrstoće (8. – pogled iz drugog kuta na stražnji nosač elektromotora i ovjes na muldu Na drugoj. – skica meñu-ploče za rezanje plazmom na pantografu 18 . Slika 17.8) “IMBUS” DIN 912. učvršćen na specijalno izrañenu čeličnu adaptirajuću meñu – ploču (slika 17 i slika 18). elektromotor je s osam komada čeličnih vijaka M10.

tvornički projektiranim elastičnim nosačem. Slika 18. Takoñer je u funkciji zadržan originalan tvornički uzdužni nosač mjenjača. Na spomenutom uzdužnom nosaču su zamijenjena dva elastična gumena umetka s dva umetka od tzv. koji je smješten izmeñu središnjeg dijela prednjeg veznog lima i središnjeg dijela poda vozila. 19 . u predjelu ispod nogu vozača i suvozača.Adaptirajuća meñu – ploča je izrañena rezanjem plazmom na pantografu. zvona) spojnice mjenjača. na muldi lijevog blatobrana. SIPAS plastike (slika 19. – meñu – ploča u fazi montaže Elektromotor je zajedno s mjenjačem u odnosu na karoseriju vozila montiran potpuno elastično. Umecima od plastike je istovremeno smanjena vibracija i ujedno eliminirana mogućnost pojave «metalne zvonjave» ili buke u vožnji. točno prema obliku i mjerama kućišta (tzv. kako bi na taj način postigla bolja čvrstoća te eliminirale negativne pojave vezane uz okretni moment elektromotora. obzirom da je i mjenjač na automobil pričvršćen s originalnim.) .

20 .2. zajedno s originalnim hidrauličkim cilindrom. kajlom) širine 12mm (slika 20. Umjesto prijašnjeg zamašnjaka benzinskog motora je montiran novi mjerama spojnice potpuno identičan i prilagoñen disk. slika 21 i slika 21a). adaptacija i montaža originalne spojnice vozila na elektromotor Za vezu elektromotora s mjenjačem je zadržan originalan tvornički mehanizam disk spojnice (kvačila).3. – uzdužni nosač ispod elektromotora i mjenjača s umecima od SIPAS plastike 4.2. koji je na osovinu elektromotora montiran rastavljivim spojem i osiguran prijenos gibanja sa standardnim čeličnim klinom (tzv.Slika 19.

– novi čelični disk spojnice je klinom povezan s osovinom elektromotora Slika 21. – pogled iz drugog kuta na novi disk spojnice montiran na elektromotor 21 .Slika 20.

elektromotor spojiti direktno na akumulatore i pokrenuti ga da se vrti. – originalna spojnica montirana na elektromotor spremna za ugradnju na vozilo 22 .Slika 21a. U takvom bi slučaju bilo dovoljno mjenjač postaviti u neutralni položaj. – radionička skica Originalna tvornička spojnica motora i mjenjača (slika 22) je zadržana zbog postizanja većeg stupnja pouzdanosti u slučaja kvara ili eventualnog potpunog otkazivanja elektroničkog regulatora elektromotora. Za nastavak vožnje u tom bi slučaju bilo dovoljno pritisnuti / aktivirati spojnicu. Slika 22. ubaciti mjenjač u brzinu i voziti na način kao s benzinskim ili diesel motorom.

mjenjač i uzdužni nosač spremni za montažu u vozilo 23 . – elektromotor.Slika 22a. – elektromotor. mjenjač i uzdužni nosač spremni za montažu u vozilo Slika 22b.

– pogled s prednje strane na elektromotor. mjenjač i uzdužni nosač Slika 22d. mjenjač i uzdužni nosač 24 . – pogled s desne strane na elektromotor.Slika 22c.

Potrebno je osigurati što efikasnije hlañenje upravo u radnom režimu najmanjeg broja okretaja. Sam ulazni otvor (slika 25) je velikog presjeka.2.4. Za pogon turbine ventilatora je ugrañen 12V elektromotor koji se inače upotrebljava za pogon ventilatora hladnjaka rashladne tekućine benzinskog motora vozila Yugo koral 55.4. problematika hlañenja na malim brojevima okretaja motora Serijski istosmjerni elektromotori kojoj vrsti pripada i ugrañeni motor za vožnju su specifični po svojoj karakteristici okretnog ili poteznog momenta.2.4. 4. te potom potpuno sigurno zaustaviti vozilo.2. adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator Da bi se postiglo maksimalno efikasno hlañenje elektromotora izabran je snažan centrifugalni ventilator. Prednja strana tijela ventilatora s otvorom za usis zraka je okrenuta u smjeru vožnje što dodatno pojačava ulaz svježeg zraka u ventilator. a zaštitna mreža štiti otvor od ulaska nepoželjnih stranih predmeta ili lišća. a struja zraka se uvodi u rashladne otvore elektromotora putem usmjerivača. jer je tada originalan ventilator na rotoru nedovoljno efikasan.2.1. bez bilo kakvih sporednih opasnosti. 4. vanjski centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora 4.2.3. kao i kontinuiranost hlañenja u vrijeme kada vozilo i motor miruje u zastojima u koloni ili na semaforima. koji je recipročan jakosti strujnog toka kroz elektromotor. s puno zaustavljanja i kretanja. to ima za posljedicu zagrijavanje.4. a struja koja prolazi kroz namotaje motora može biti izrazito jaka. usmjerivač zraka za hlañenje Centrifugalni ventilator je montiran izravno na gornji dio statora elektromotora (slika 23). što osigurava duže vremenske intervale hlañenja od standardnih.2. U unutrašnjosti usmjerivača zraka su postavljene dvije profilirane pregrade oblikovane i usmjerene točno prema otvorima na elektromotoru i zakrivljene u blagom luku za što efikasnije strujanje zraka bez unutrašnjih otpora ili nepoželjnih vrtloženja (slika 24).2. Takoñer je bitno i to da je gradska vožnja spora vožnja.2. Nema potrebe za trenutnim prekidom strujnog toka izmeñu akumulatora i elektromotora dovoljno je jednostavnim aktiviranjem / pritiskom spojnice izvršiti razdvajanje pogonskog elektromotora od mjenjača.2. koji je ujedno i dodatni nosač za ventilator. Dogradnjom vanjskog snažnog centrifugalnog ventilatora riješen je problem nedovoljno efikasnog hlañenja kod malih brojeva okretaja. 4.Spojnica može poslužiti i kao sigurnosni sustav u slučaju eventualnog nastajanja potpune vodljivosti regulatora (uslijed proboja tiristora ili nekog drugog kvara) i time nepoželjnog i opasnog rada elektromotora. Kako su u trenucima pokretanja brojevi okretaja elektromotora mali. 25 .

a struja zraka se uvodi u rashladne otvore elektromotora putem usmjerivača. koji je ujedno i dodatni nosač ventilatora Slika 24.Slika 23. – ventilator je montiran na gornji dio statora elektromotora. – skica strujanja zraka kroz usmjerivač 26 .

odmah nakon uključivanja glavnog kontakta. ključem na bravi volana (shema: slika 26). Slika 26. 27 .Slika 25. a zaštitna mreža štiti otvor od ulaska nepoželjnih stranih predmeta ili lišća Princip rada ventilatora: Ventilator se uključuje pomoću zaštitnog releja. – ulazni otvor ventilatora je velikog presjeka.

Sustav ventilatora je osiguran dograñenim osiguračima (slika 28). Slika 27. – relej elektromotora turbine za hlañenje – označen žutom crtom Slika 28. – raspored u 12V kutiji za osigurače 28 .Relej je smješten na poprečnom nosaču za električnu opremu. lijevo pokraj 12V kutije za osigurače (slika 27).

regulator i sklopnici elektromotora za vožnju Projektni zadatak: regulator mora biti kompatibilan izabranom elektromotoru.1. Tiristorskim impulsnim ureñajem upravlja standardna elektronička logička jedinica (konstrukcije i proizvoñača ZAPI iz Italije ili po licenci SINIP iz Slovenije) i kao takva predstavlja jednu nedjeljivu cjelinu s regulatorom. 29 .4. Realizacija: 4. opis i princip rada regulatora Za efikasnu regulaciju i upravljanje elektromotorom na vozilo je ugrañen elektronički – tiristorski regulator (slika 29).2. – regulator je pričvršćen na desni dio poprečnog nosača za električnu opremu Regulator se sastoji od tiristorskog impulsnog ureñaja (slika 30) i od elektroničke logičke jedinice (proizvoñač – ZAPI iz Italije ili proizvodnja po licenci SINIP iz Slovenije). održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru.2. Slika 29.3.3. Navedeni se regulator upotrebljava kao standardni za regulaciju ugrañenog elektromotora i namjenski je projektiran i prilagoñen za vučni / vozni motor za električne viličare proizvoñača INDOS iz Ljubljane.

c) U trećem radnom području kada elektromotor već ima neku brzinu i kada su prijelazne pojave prošle.1 pomoćni ili tiristor za gašenje oznaka V1.2 dioda za kočenje oznaka V1. elektromotorom se upravlja s kombinacijom obiju 30 . – skenirana shema impulsnog ureñaja (Napomena: skenirano je iz servisne dokumentacije proizvoñača.Impulsni ureñaj regulatora čine: glavni tiristor oznaka V1. mijenja se frekvencija. a) U prvom radnom području pri maloj brzini i malim okretajima elektromotora je frekvencija impulsa i stanke izmeñu impulsima konstantna.4 kondenzator oznaka C prigušnica oznaka L polarizacijska dioda oznaka V1.6 Slika 30. b) U drugom radnom području je odnos izmeñu impulsa i stanke konstantan. mijenja se odnos meñu vremenom trajanja impulsa i stanke. dokumentacija je ustupljena autoru kao literatura za vrijeme stručnog osposobljavanja u servisnoj službi) Princip rada regulatora Glavni tiristor upravlja voznim motorom na više načina.5 dioda za prazni hod oznaka V1.

) upravlja izlaznim elementima (glavni tiristor. a nakon toga zalet. Na taj se način postiže linearna usklañenost brzine vrtnje u odnosu na položaj pogonskog prekidača (pedale za gas). – elektronička logična jedinica slovenskog proizvoñača SINIP. kontinuirano ubrzava – u suprotnom smjeru) Vrši prekid glavnih strujnih krugova u slučaju eventualnih kvarova Vrši uključivanje i isključivanje sklopnika.) ovisno o vozačevim komandama. Mijenja se frekvencija i stanke. odnosi izmeñu impulsa i pauzi. kada struja padne na nulu 31 . pomoćni tiristor. Elektronička logična jedinica ima slijedeće funkcije: Omogućava postepeno povećavanje struje kroz elektromotor. tj. impulsa s mikro prekidača.spomenutih područja. Elektronička logična jedinica je konstruirana tako da onemogućava nepravilne manevre vozilom i da u odreñenim momentima ograničava brzinu vozila. od nule do maksimalne struje (postoji mogućnost podešavanja) Ograničava maksimalnu struju elektromotora (ograničava prekoračenje maksimalne struje elektromotora) Omogućava promjenu smjera vožnje takoñer i sa pritisnutim pogonskim prekidačem – pedalom gasa (jer uključi automatsko kočenje elektromotorom. pogonskog prekidača – pedale gasa itd. po licenci ZAPI Elektronička logična jedinica (slika 31) na osnovu stanja ulaznih signala (mjerenja strujnog toka. sklopnici itd. Elektronička logična jedinica Slika 31.

– tablica priključaka Elektroničke logične jedinice su univerzalne i upotrebljavaju se za napone od 24 V – 96 V. Prvi konektor služi za kontrolu rada impulsnog ureñaja Drugi konektor služi za upravljanje sklopnicima Treći konektor služi za povezivanje sa pogonskim prekidačem – pedalom za gas.U dugotrajnom radu omogućava uključivanje sklopnika koji premosti glavni tiristor (tzv. srednji izvod pedala za gas. ozn P pedala za gas.pedalom za gas Upravljanje sklopnicima Slika 32. ozn 2 pedala za gas. 4.mikro prekidač bypass pedala za gas.potenciometar.2.2.potenciometar – minus Broj žice Mjesto na logici 3 9 7 8 6 5 89 9 8 2 91 19 89 39 79 79 39 49 59 41 6 4 9 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 Kontrola impulsne thyristorske naprave Veza sa pogonskim prekidačem . Na elektroničkoj logičnoj jedinici se nalaze tri priključna konektora (tablica na slici 32). pogonski prekidač s ubrzivačem – pedala za gas Projektni zadatak: pogonski prekidač mora biti kompatibilan izabranom regulatoru.potenciometar pedala za gas. preko kojih je povezana sa drugim dijelovima elektroopreme vozila.3. Raspored priključnih kontakata na Logici Ureñaj G Tyristora 1 minus Shunta G Tyristora 2 plus Shunta A Tyristora 2 A Tyristora 1 plus iza kontaktnog releja 12V/72V minus akumulatora plus akumulatora A dioda D1 zavojnica K3 bypass 2 minus (ne koristi se) zavojnica K4 bypass 1 minus plus iza kontaktnog releja 12V/72V zavojnica vožnja natrag minus zavojnica vožnja naprijed minus smjerni prekidač vožnja naprijed smjerni prekidač vožnja natrag pedala za gas.mikro prekidač start. 32 .mikro prekidač start. bypass).

Slika 33. mora se jednostavno adaptirati na originalnu pedalu za gas vozila Realizacija: Obzirom da je za ugradnju izabran prethodno opisani tiristorski regulator proizvodnja SINIP iz Slovenije. bypassa.2. 33 .5 V – 13 V. mikro prekidač za uključivanje tzv.1 2. Ovisno o kutu zaokreta pogonskog prekidača (tj. signal iz klizača potenciometra 3. dovede na elektroničku logičnu jedinicu napon +Ub. bypassa S 1.održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru. upotrijebljen je i pogonski prekidač istog proizvoñača (slika 33). Iznad 13 V uključi se mikro prekidač za uključenje tzv. koliko je pritisnuta pedala za gas) elektronička logična jedinica prima naponski signal od 4. Kada se mikro prekidač za start uključi. – pogonski prekidač (s lijeve strane je poluga za priključak gas sajle) Iz pogonskog prekidača – pedale za gas do elektroničke logične jedinice su sprovedena tri ulazna signala: 1. mikro prekidač za start S 1. što je uvjet za početak djelovanja.2 Pogonski prekidač – pedala za gas (slika 34 i slika 35) se napaja preko elektroničke logične jedinice.2.

– pogonski prekidač – unutrašnjost 34 .Slika 34. – pogonski prekidač – shematski prikaz Slika 35.

35 . da bi bili što bliže elektromotoru. Treći po redu (na slici s lijeva na desno) tzv. što rezultira postojanjem kratkih spojnih kablova. Slika 36. Kod porasta struje kroz motor. održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru. dvopolni elektromagnetni sklopnik služi kao bypass – premosnica glavnog radnog tiristora u vrijeme kada motor postigne maksimalni broj okretaja i rastereti se. odnosno kada se motor ponovo optereti. dakle i ne zagrijava se. iznad elektromotora Dva elektromagnetna tzv.4. sklopnik se isključi i struju vodi ponovo glavni tiristor. što omogućava da tiristor u tim trenucima ne vodi struju.3. Njihovi su kontakti opremljeni magnetima namijenjenim za gašenje električnog luka na kontaktima. sa zavojnicama nazivnog napona 72V. sklopnici elektromotora Projektni zadatak: sklopnici moraju biti kompatibilni izabranom elektromotoru i regulatoru. – sklopnici na poprečnom nosaču za električnu opremu. Realizacija: Izabrani su i montirani dvopolni i tropolni elektromagnetni sklopnici. Montirani su na lijevoj strani poprečnog nosača za električnu opremu. tropolna sklopnika (slika 36) omogućavaju izbor smjera vrtnje elektromotora promjenom smjera strujnog toka kroz namotaje statora.3.2. nego se hladi.

odnosno uključenog tzv. kontakta potrebnog za rad signalizacije na vozilu (žmigavaca. a ujedno spriječilo da se dogodi uključenje 72V ureñaja i pokretanje vozila.4. Za tu je svrhu ugrañen impulsni relej koji se napaja strujom iz prekidača kontakta na upravljaču i automatski uključuje 72V elektronički ureñaj. Slika 37. iza regulatora (povećano) Slika 38. a bez otključane blokade upravljača – volana. kontaktni relej i aktivacija 72V ureñaja Kako bi se vozaču osigurala jednostavnost u rukovanju ureñajem.) izvršeno je meñusobno uvjetovanje obaveznog uključivanja ili isključivanja oba sustava istovremeno. – relej na poprečnom nosaču za električnu opremu.4.3. 36 .2. stop svjetala itd.

4.2. Smješten je na desnoj muldi blatobrana. što znači da troši struju iz akumulatora. te na taj način mjeri potpuno efektivno i stvarno radno vrijeme i vijek trajanja sklopova. – brojač sati rada motora 37 . automatski se prekida brojanje.5. ugrañen je brojač sati rada motora (slika 39). Brojač radi i broji vrijeme samo kada je elektromotor u aktivnom pogonu. instrument brojač sati rada elektromotora Da bi se omogućilo prikupljanje što više relevantnih podataka o radu električnog pogona i vijeku trajanja akumulatora.3. Slika 39. elektromotora itd. pokraj pogonskog prekidača i otvora za nalijevanje rezervoara tekućine za pranje stakla. Ukoliko se vozilo zaustavi u prometu na semaforu ili slično.

Slika 40.2. bilo je potrebno montirati posebnu vakuum pumpu. – relej za aktiviranje vakuum pumpe je pričvršćen na poprečni nosač iza regulatora 38 .4. vakuum pumpa za servo ureñaj za kočnice Obzirom da je uz pomoć benzinskog motora koji je demontiran s vozila vakuum potreban za pojačanje kočione sile uz pomoć servo ureñaja za kočnice dobivan iskorištenjem pod-tlaka u usisnom kolektoru. – vakuum pumpa je pričvršćena na nosač akumulatora iznad zubne letve volana Slika 41.4. shema spoja je prikazana na slici 42. Automatsko uključivanje rada elektromotora realizirano je uz pomoć releja (slika 41) kojeg aktivira struja iz prekidača za stop svjetla (slika 43). Za tu je potrebu montirana membranska vakuum pumpa s pogonom od 12V elektromotorom (slika 40).

– aktiviranje vakuum pumpe stop prekidačem – Toyota priključak D8 39 . Slika 43.Slika 42.

2. priključna cijev. – vakuum ureñaj: 1. vakuum ventil Toyota 40 . pumpa.Slika 44. – natpisna pločica vakuum pumpe Slika 45. 3.

koji ujedno služe kao izolatori.2. Kutija je načinjena sa stranicama od nehrñajuće čelične mreže kako bi kroz nju bila omogućena nesmetana cirkulacija zraka.5.5. opis i smještaj grijača Električni grijač se sastoji od tri grijača od cekasa smještenih u zajedničku kutiju od nehrñajućeg čelika (slika 46). U prvom stupnju grijanja uključen je samo jedan grijač. Tek ako je uključen ventilator. Predviñena je regulacija grijanja u tri stupnja.2. Da bi se spriječilo pregrijavanje sustava obavezno mora biti uključen ventilator kabine. električni grijač vjetrobrana i kabine za putnike 4. tako da je električni grijač smješten u isti prostor u unutrašnjosti ventilacijskog sustava vozila (slika 47 i slika 48). konstrukcija. Snaga svakog grijača je 400W. Slika 46.4. Grijači su izrañeni od cekas žice namotane na profesionalnim specijalnim keramičkim tijelima. – električni grijač iznutra (zaštitna mreža je skinuta za potrebu fotografiranja) Dimenzije kutije su potpuno identične s dimenzijama radijatora za grijanje uz pomoć rashladne tekućine motora. U drugom stupnju grijanja prekidač P1 je isključen. a uključen je prekidač P2 te su na taj način u radu 41 .1. Ukoliko je prekidač P1 uključen a isključi se ventilator grijač će se automatski isključiti. nakon uključenja prekidača prvog grijača P1 uključit će se snažan 72V relej opremljen s magnetima koji štite protiv nastajanja električnog luka.

– montaža električnog grijača u otvor demontiranog radijatora na vodu 42 . Prekidači P1 i P2 se nalaze na armaturnoj ploči ispod prostora za radio aparat (slika 52). Za treći stupanj grijanja moraju biti uključena oba prekidača za grijanje P1 i P2 (slika 49). Slika 47.putem drugog snažnog releja preostala dva grijača. – električni grijač je istih dimenzija kao demontirani radijator na vodu Slika 48.

– kutija s osiguračima za električne grijače 43 . – električna shema električnog grijanja Slika 50.Slika 49.

Slika 51. – prekidači za uključivanje električnih grijača vjetrobrana 44 . – shema 72V kutije s osiguračima za električne grijače Slika 52.

pomoću kojih se uključuje ili isključuje napajanje 72V zavojnica elektromagnetnih sklopnika (slika 52b). Obzirom da taj 72V napon kod uključenja može izazvati paljenje električnog luka (poput aparata za elektro lučno zavarivanje) sprječavanje takve negativne mogućnosti i posljedice je realizirano ugradnjom elektromagnetnih sklopnika čiji su snažni kontakti opremljeni permanentnim magnetima za gašenje električnog luka. princip i dijagram rada grijanja Kako bi se spriječilo bilo kakvo nekontrolirano pregrijavanje unutrašnjosti ventilacijskog sistema ugrañen je 12V zaštitni relej (slika 52a) koji se aktivira samo u slučaju da je prethodno uključen ventilator kabine koji puše i na taj način kontinuirano odvodi toplinu nastalu kod uključenih spirala grijača. Grijači se preko osigurača napajaju strujom iz 72V akumulatora.2.4. – zaštitni relej grijača 45 . Dijagram uključivanja grijanja: Prekidač P1 Isključen Uključen Isključen Uključen Prekidač P2 Isključen Isključen Uključen Uključen Isključeno grijanje Jačina grijanja I Jačina grijanja II Jačina grijanja III Slika 52a. zaštitni elementi. Spomenuti zaštitni relej svojim radnim kontaktima uključuje strujni krug prekidača za grijače P1 i P2.5.2. Elektromagnetni sklopnici su montirani na nosač akumulatora 12V (slika 52c).

– elektromagnetni sklopnici za grijače se nalaze pokraj akumulatora 12V 46 .Slika 52b. – elektromagnetni sklopnici za grijače Slika 52c.

mjernog opsega 600A kod pada napona od 60 mV (slika 54). Izbor željenog radnog područja se vrši pomoću četiripoložajnog minijaturnog prekidača na pločici sklopa (blok shema slika 54a). Obzirom da ne postoji nikakva potreba za mjerenjem visoke točnosti nego samo za vizualnom informacijom.6.2.4. Elektronički sklop koji je ugrañen u unutrašnjost armaturne ploče iza obrtomjera omogućava izbor četiri različita radna mjerna područja od 200A. Slika 53. obrtomjer kao pokazivač opterećenja elektromotora Obrtomjeri su po svojoj konstrukciji mikro-ampermetri ili mili-ampermetri. u strujni krug akumulatora i elektromotora je ugrañen shunt proizvodnje Iskra Kranj. Zato je obrtomjer dogradnjom jednostavnog elektroničkog sklopa prenamijenjen u ampermetar za mjerenje potrošnje struje elektromotora za vožnju (slika 53). 400A i 500A. 300A. – armaturna ploča s obrtomjerom 47 . Pošto je benzinski motor demontiran njegovom demontažom je prestala potreba za kontrolom broja okretaja.

– elektronički sklop koji je ugrañen u unutrašnjost armaturne ploče iza obrtomjera 48 . – shunt proizvodnje Iskra Kranj. mjernog opsega 600A kod pada napona od 60 mV Slika 54a.Slika 54.

Elektronički sklop za obrtomjer – legenda oznaka vodova / žica bojom: Redni broj 1 2 3 4 5 6 Boja žice Crvena Crna Crna Bijela Crveno bijela Plavo bijela Značenje – priključak na + (plus pol) akumulatora 12V .(minus pol) instrumenta obrtomjera 49 .(minus pol) akumulatora 12V / šasija vozila Minus ulaz od shunta / šasija vozila Plus ulaz od shunta (maksimalno 60mV) + (plus pol) instrumenta obrtomjera .

2.7.7.4.1. električne sheme 4.2. shema tiristorskog regulatora 50 .

4. strujna shema 72V ureñaja 51 .2.2.7.

poluvodičkog – diodnog trofaznog ispravljača i elektroničkog sklopa. a smješten je u garaži za vozilo. U slučaju kvara ili ako akumulatori nisu priključeni elektronički sklop isključi punjač te ga tako štiti od oštećenja. Sklop omogućava punjenje.8. Stacionarnog je i samostojećeg tipa. Napaja se trofaznom strujom iz električne mreže. Na punjaču se još nalaze ugrañeni kontrolni instrumenti voltmetar i ampermetar. – punjač za vrijeme punjenja akumulatora 52 . Pritom se pali i odgovarajuća kontrolna lampica.4. dopunjavanje ili održavanje akumulatora za vrijeme dužeg mirovanja.2. Proces punjenja nadzire elektronički sklop s procesorom. Izbor izmeñu automatskog rada i održavanja vrši se prekidačem smještenim na kontrolnoj ploči procesora. Sastoji se od trofaznog transformatora. Slika 55. Za vrijeme automatskog načina rada ureñaj se automatski sam prebacuje iz režima punjenja na dopunjavanje akumulatora ovisno o stanju elektrolita. punjač za akumulatore 72V Punjač za akumulatore (slika 55) je namjenski projektiran za punjenje trakcijskih olovnih akumulatora s tekućim elektrolitom.

Razmak osovina iznosi L=2515 mm Iz ovih podataka se lako izračuna položaj težine vozila kao koncentrirane sile (slika 56): Slika 56. Raspored osovina masa po osovinama.1. kontrola nosivosti 5. Krak težine vozila Mjerenjem na kolskoj vagi dobivena su opterećenja prednje Gp = 820 kg i stražnje Gs = 640 kg osovine praznog vozila.5. te ukupna težina praznog vozila: Gu = 1460 kg. 53 .

autobusa i motocikla. Kontrola opterećenja osovina Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama je definirano: Članak 10. Zaključak: Obzirom da je pogonska prednja osovina.5. a opterećenje na prednju osovinu iznosi 820 kg.2. mora pripadati najmanje jedna trećina ukupne mase vozila. (2) Na pogonske kotače osobnih automobila. odnosno skupa vozila. ako je vozilo opterećeno i u mirovanju na vodoravnoj ravnini. vozilo je u skladu s odredbama Pravilnika. 54 .

Broj osovina 22. Datum prve registracije 13. Osnovna namjena 9. Veličina guma 32.) 1. Mjere vozila – osobni automobil – TOYOTA – CELICA – GT 2. 1996. Država proizvodnje 11. 1290. 55 . Tip vozila 4.6. Boja vozila 6. – 22. Broj šasije 7. Podaci o vozilu (Napomena: navedeni podaci su prijepis iz Prometne dozvole i Knjižice vozila. Vrsta kočnica 34. 05. –5 – 1140 – 200 –2 –1 – Otto motor (4 takta) – 103 – 6000 – 1998 – dužina: – širina: – visina: 28. Godina proizvodnje 12. Proizvoñač 10. Od toga pogonskih osovina 23. Model vozila 5. Oblik karoserije 8. Vrsta motora 24. Broj okretaja u minuti 26. Vitlo –4 – prednje: – stražnje: – dvokružna – NE – NE 195/60 R 14 195/60 R 14 4365. Vrsta vozila 2. Mjesta za sjedenje 17. Radni obujam motora u cm³ 27.0 – japansko crvena svijetla 74 – JT1LST16207254754 – limuzina – za osobne potrebe – TOYOTA – JAPAN – 1989. Veličina guma 33. Masa praznog vozila 19. Kuka 35. Snaga motora u KW 25. Maksimalna brzina 21. Kotača broj 30. Marka vozila 3. 1710.

) 56 .058 / 4.03 km/h 1850 / 4.14 = 1.Razmatranja prijenosnih omjera mjenjača i brzine vozila 1. za prvu brzinu 3. Opseg kotača.1.058 / 3.1. za petu brzinu 0.57 * 4. Obrazloženje Nešto veća putna brzina od teoretski proračunate ne predstavlja pogrešku brzinomjera nego predstavlja za primijenjeni tip elektromotornog pogona normalnu pojavu.820 : 1 6. za četvrtu brzinu 1. za drugu brzinu 2. Prijenosni omjeri mjenjača – tvornički podaci su: 1.4 V po članku.1.041 * 60 / 1000 = 23.57 m 3.058 / 0. za treću brzinu 1. što znači da 36 komada potpuno napunjenih članaka ima stvaran napon 86. (Iako je nazivni napon jednog članka akumulatora 2 V.90 km/h 1850 / 4.041 : 1 3.70 km/h 1850 / 4. Primjetna je visoka postotna razlika – preko 20% veća putna brzina.1.41 km/h Rezultati postignuti probnom vožnjom Probnom vožnjom u dužini od 18 km konstantno je u više navrata na ravnoj cesti u četvrtom stupnju prijenosa mjenjača postizana i održavana putna brzina od 60 km/sat. za potpuno napunjeni članak napon može narasti i preko 2.1.1.1. za prijenosni omjer diferencijala 4.1. 2.1.028 : 1 5.028 * 60 / 1000 = 47.98 km/h 1850 / 4.1.1.058 / 2.820 * 60 / 1000 = 59.058 / 1.285 : 1 2.62 km/h 1850 / 4.7898 m (što znači da u jednom okretaju kotača vozilo prijeñe put od 1. za vožnju unazad 3.7898 m) 4.1.058 * 60 / 1000 = 12. O = D*π = 0. Nazivni broj okretaja elektromotora je 1850 o/min. Nešto veća putna brzina postiže se zbog toga što su akumulatori potpuno novi.944 : 1 7. a prije probne vožnje su potpuno napunjeni i kao takvi imaju stvarni napon viši od nominalne vrijednosti 72V. D = 0. Promjer kotača.285 * 60 / 1000 = 14.322 * 60 / 1000 = 37.1.322 : 1 4.058 / 1.4V – 90 V .058 : 1 Proračun teoretske brzine vozila za prvu brzinu za drugu brzinu za treću brzinu za četvrtu brzinu za petu brzinu za vožnju unazad 1850 / 4.1.

čvrstoće i stabilnosti. 04. Izjava o izvršenoj preinaci vozila IZJAVA o izvršenoj preinaci vozila Preinaku izvršio: Vladimir Kokot Donji Kućan. g. te zadovoljava sve uvjete propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. 42000 Varaždin osobno TOYOTA CELICA TOYOTA. studenog 2007. Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama i ostalim normama koje se primjenjuju na području sigurnosti prometa na cestama. Varaždinska 79 Vrsta vozila: Marka vozila i godina proizvodnje: Tip vozila: Proizvoñač: Vlasnik vozila: Broj šasije: Vrsta preinake: JT1LST16207254754 ugradnja električnog pogona umjesto pogona s benzinskim motorom Preinaka je na vozilu napravljena u skladu s pravilima i uzancama struke glede izbora materijala. Potpis izvršitelja preinake: 57 . funkcionalnosti.7. Varaždinska 79. U Varaždinu. Donji Kućan. Japan Vladimir Kokot.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful