I.

UVOD
Nafta je jedan od najvažnijih energenata koji se koristi u svijetu, a njezina potrošnja je u kontinuiranom porastu. U novije vrijeme, savremeni svijet se sve više suočava s teškoćama osiguranja energije za budućnost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve se više u svijetu analizira značaj nafte kao energenta te se traže alternativni izvori energije. Osnovni razlozi za ovo su ograničenost resursa, neravnomjerna raspoređenost ovog resursa, ekološki problemi u vezi korištenja nafte kao energenta i visoka cijena s tendencijom daljnjeg rasta. Naftna privreda je strateški važan sastavni dio energetskog sustava svake zemlje te u svakoj zemlji mora postojati strategija njenog razvoja. Sektor nafte, danas, pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potražnje, posebno u zemljama u razvoju gdje godišnja stopa porasta iznosi u prosjeku 2,5%. Visoko razvijene zemlje također povećavaju potrošnju, ali sporijim tempom, zahvaljujući programima racionalizacije i efektima tehnoloških unapređenja. Tržište nafte je i dalje veoma osjetljivo na globalne političke promjene, pri čemu kod svakog novog kriznog žarišta u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upućuje na činjenicu da svaka država mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoročnom vizijom razvoja ovog energetskog sektora. Postojeća postrojenja za preradu nafte i njihova privatizacija s ciljem ponovnog pokretanja naftne industrije u BiH potencijalni je proizvođač razvoja i ekonomskog napretka cijele države. Osim toga, povećanje iskorištenja rafinerijskih kapaciteta u potpunosti bi ili djelomično smanjilo ovisnost tržišta o uvozu naftnih derivata. Kao najvažniji proizvođač razvoja ove djelatnosti postavlja se dostizanje standarda kvalitete naftnih derivata onoj propisanoj u EU u što kraćem vremenskom periodu. Danas se u svijetu velika pažnja polaže na istraživanje novih naftnih ležišta zbog sve manjih rezervi nafte. Perspektivna nova ležišta nafte u nekoliko područja u BiH predstavljaju značajan potencijal u mogućnosti razvoja naftnog sektora. Tržište naftnih derivata u BiH gotovo je potpuno ovisno o uvozu što je bio jedan od bitnih aspekata za analizu. Prema raspoloživim podacima potrošnja derivata u Bosni I Hercegovini se kretala od oko 800 000 t u 2000. godini do 1,3 milijona tona u 2005. godini. Uvoz naftnih derivata vršio se najvećim dijelom iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Mađarske. Prema strukturi finalne potrošnje najveći udio u finalnoj potrošnji naftnih derivata zauzima promet (gotovo 70%), zatim slijedi industrija s 12%, domaćinstvo s 10%, poljoprivreda s 8% te sektor usluga sa svega 2%. U Bosni i Hercegovini posluje preko 800 benzinskih stanica od kojih je veliki broj izgrađen nakon donošenja Zakona o samostalnom privređivanju u Bosni i Hercegovini 1990. godine. U smislu konkurentnosti to se donekle može smatrati prihvatljivim, no u smislu ekonomičnosti zasigurno se radi o neracionalnim investicijama pa se već i sada poslovanje izvjesnog broja benzinskih pumpi odvija na granici rentabilnosti, a neke se i zatvaraju.

odnosno cijene definišu tržište. Bitno je za istaknuti da je u Bosni i Hercegovini na snazi tzv. procjena rezervi iznosi 14. II.9 milijuna tona. Republika BiH propisala je standarde za kvalitetu tekućih naftnih goriva koje je uskladila sa standardima EU. no to je isključivo zbog nižih trošarina i poreza. procjena rezervi iznosi 9. GECO. u određenom vremenskom razdoblju. Na osnovu postojećeg stepena istraženosti. ECL i dr.3 milijuna tona. INA-Naftaplina iz Zagreba te stranih kompanija AMOCO. Republika Hrvatska u velikoj mjeri je uskladila svoje zakone s direktivama EU pri čemu. slobodno formiranje cijena. • Područje okolice Lopara površine oko 21 km2. onda su one u BiH nešto više nego u zemljama EU. goriva proizvedena u BiH u određenom vremenskom razdoblju mogu kvalitetom odstupati od standarda propisanih u EU. NAFTA . pri čemu. U upoređenju sa zemljama EU. Ukoliko se uporede neto cijene. smatra se da postoje reserve procijenjene na oko 50 milijuna tona sirove nafte u četiri prioritetna područja: • Područje južno od Bosanskog Šamca. vijeka od strane Energoinvesta iz Sarajeva. geoelektrična istraživanja kao i reflektivna seizmička ispitivanja i magnetno telursko sondiranje. Provedena su obimna geohemijska. Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini. procjena rezervi iznosi 6.1-15. EXLOG. geomagnetska. procjena rezervi iznosi 11. maloprodajne cijene derivate su u BiH znatno niže.5 milijuna tona. • Područje Tuzlanske regije u dolini rijeke Tinje.2 milijuna tona. postoji mogućnost proizvodnje i prodaje određene količine derivata koja nije u skladu sa standardima EU. Poseban osvrt načinjen je na zakonske propise vezane za kvalitet tekućih naftnih goriva u Europskoj Uniji.Značajnija geološka istraživanja rezervi nafte i plina vršena su od 60-tih do početka 90-tih godina 20. • Područje jugozapadno od Orašja.

mulja i stijena da bi došli do nalazišta nafte. Prije nego počne bušenje kroz sve te slojeve. Danas bušimo kroz debele slojeve pijeska. naučnici i inženjeri proučavanju sastav stijena. Od 1990. Uprkos svim poboljšanjima tehnologije bušenja i transporta još uvijek se događaju izlijevanje nafte u more. Ugljen dioksid je staklenični plin i njegovim ispuštanjem u atmosferu utičemo na povećanje globalne temperature na zemlji. 2. Nastanak Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina u vodi. Na slici desno prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u tri koraka. U tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin. Tada su se ostaci počeli taložiti na dno okeana i s vremenom ih je pokrio pijesak i mulj. Nove tehnologije omogućavaju povećanje preciznosti kod pronalaženja nafte. Danas preovladava mišljenje da je nafta organskoga porijekla nastala od supstancija . S vremenom ih je prekrivao sve veći sloj pijeska i mulja koji je stvarao ogroman pritisak i velike temperature. Prije 300 .100 milijona godina ti ostaci su već bili prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature.400 milijuna godina na tlu oceana počeli su se taložiti ostaci biljaka i životinja. Ako sastav stijena ukazuje na moguće nalazište nafte počinje bušenje. Iako je zagađenje mora isticanjem sirove nafte veliko. Veliki problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost isticanja nafte u okoline. Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobađaju se velike količine ugljen dioksida u atmosferu. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol.1.Na slici je prikazan nastanak nalazišta nafte i prirodnog plina. Prvi korak bio je prije 300 . godine vrijedi zakon da svaki novi izgrađeni tanker mora imati dvostruku ljusku da bi se spriječio izliv nafte u more prilikom havarije.400 milijona godina. Postoji više teorija o postanku nafte: organska. anorganska i anorgansko-organska. Prije 50 . ali ga najveći zagađivači još uvijek nisu potpisali. a to rezultira gotovo potpunim uništenjem biljnog i životinjskog svijeta u tom dijelu mora. a to rezultira manjim brojem potrebnih bušotina. U tim prilikama nastali su nafta i prirodni plin. u upoređenju sa zagađenjem zraka korištenjem naftnih derivata je zanemarivo.

migrira u ležišne stijene. H2S. I sastav slane vode. Nadzor složenih visokomolekulskih spojeva (holesterola. tu je potreban oprez jer ležišta. No.atoma u molekule. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki). ali i ugljenvodonični plin. koji su vladali u većini geoloških doba. vodonika (0. hormona.15-6%). cikloalkani (naftaleni) i aromatski ugljenovodonici (benzen.različitih sitnih životinjskih biljnih morskih organizama. da je nastala anorganskim putem u dubljim dijelovima litosfere ili na granici plašta i litosfere. Smatra se da procesi pretvaranja organske supstance u naftu. Najveći dio organske supstance prešao je u netopivi ostatak nazvan kerogen. poput metana. mineralnih supstanci i tragova kovina. koje su već primarno bile zasićene slojnom vodom. oktan). CH4 i drugih) ne mogu nastati složeni spojevi tekućih ugljenvodonika. a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin. a značajni su: alkani (propan. heptan. lipida i drugih lako raspadljivih sastojaka organskih supstanci. već jedino dodatne količine metana. te prestaju oko 160oC. tj. Pretvaranje je rezultat nagloga zatrpavanja organske supstance (anaerobni uslovi). Pod povoljnim uslovima. planktona. kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljenvodonika. prelazeći postupno u sapropel. tj. zbog djelovanja anaerobnih bakterija. neke rumunjske nafte).4%). svjedoči o njezinom morskom porijeklu. najčešće nije povezana s naftom. nakon generisanja.) koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom i optička aktivnost nafte dokazuju organsko porijeklo nafte. truljenja i temperaturnih promjena razaranje bjelančevina. algi i kopnenoga bilja. povećanja pritiska (istiskivanje) i najvažnije porasta temperature. započinju na oko 65oC. U njoj su zastupani ugljenvodonika s jednim do 50 i više C . Manje su zastupani aromatski ugljenvodonici (npr. Sastav Po svom hemijskom sastavu nafta je mješavina velikog broja različitih ugjevnodonika malih količina spojeva sumpora (0. asfaltno smolastih supstanci. a razlog je taj što nafta.2. butan. hlorofila dr. živjele su i razmnožavale se u toplim morskim zalivom goleme količine tih organizama. nagomilavanje nafte u velikim dubinama u ležištima s magmatskim i metamorfnim stijenama (Venecuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u stijenama na dnu Indijskog okeana. manji dio u bitumen koji je topiv. koja prati naftu. S druge strane postoji mišljenje da nafta potiče iz znatno većih dubina Zemlj.05-0. slojna voda. slana. U nafti . toulen). No. uginuvši one su se taložile na morsko dno. pa prema učešću različitih redova ugljenvodonika razlikujemo parafinsku ili metansku. kiseonika (do 2%). naftalensku i aromatsku naftu. U sredinima siromašnim kiseonikom počelo je. zbog složenog sastava nafte smatra se da hemijskim reakcijama plinova iz dubokih dijelova litosfere (CO2. 2.

moraju biti što duže očuvani uslovi da se ležište očuva.atoma. svi članovi pojedinog niza: od lakohlapljivih do teškohlapljivih te krutih s velikim brojem C . bez obzira na vrstu ugljenvodonika. izolatorskih stijena (koja spriječavaju da ugljenvodonici napuste zamku). U teoriji naftno-plinski sastav sastoji se od ležišnih stijena. Što je veća dubina. . tj. bakterije (koje se mogu hraniti ugljenvodonicima) te da nafta ne može rasjedom migrirati na površinu i time zapravo nestati. zastupani više ili manje. uslov je da su one tektonski razlomljene u toj mjeri da se razvio značajan sekundarni porozitet u kojemu se onda mogu nakupljati fluidi. To mogu biti i magmatske i metamorfne. no kako one nisu izgrađene od zrna te nemaju primarni porozitet. Nafta se ne nalazi u nekakvim podzemnim bazenima kao što misli većina ljudi. Nalazišta I vađenja nafte Njezina se ležišta mogu očekivati u sedimentnim stijenama koja su povezana migracijskim putem s područjima gdje je u geološkoj prošlosti taložena velika količina organske supstance u anaerobnim uslovima. Najdublja do sada postignuta istraživačka bušotina od 9169 nalazi se u Oklahomi (SAD). S druge strane povećani pritisak (posebno nadpritisak) može uzrokovati velike probleme kod bušenja zbog pojava erupcije nafte i posebno plina.su.3. Lagane nafte koje kod prerađivanja daju više laganih frakcija. ili ih uopšte ne daju. nisu samo sedimentne stijene ležišta nafte. No. Sa stajališta očuvanja ležišta nafte veća dubina je prednost jer sprječava "dotok" kiseonika koji može degradirati naftu u ležištima. 2. Dubina naftonosnih slojeva različita je. veći je i pritisak pod kojim se nafta nalazi. Na kraju. pa i nafta. da u njega ne prodire površinska voda i zrak (donose kiseonik koji razgrađuje naftu). O većoj ili manjoj zastupljenosti nižih odnosno viših članova zavisi gustoća nafte. već su kapljice nafte zarobljene pod velikim pritiskom u porama između stijena. migracijskog puta (povezuje matične i ležišne stijene). zamke (povoljan oblik stijene da se u vrhu nakupe ugljenvodonici koji su lakši od vode). matičnih stijena (generiraju ugljenvodonika). od nekoliko desetaka metara do preko 5 kilometara.

Kod vrlo visokog pritiska nastaju snažne "erupcije". recimo utiskivanjem vode. Za vrijeme bušenja izdrobljeni se materijal neprestano ispire s dna bušotine. Velike količine nafte koje. Kad se pritisak nafte u ležištu izjednači s pritiskom u bušotini. Dlijeto. koji. kasnije se taj talk mora podržavati. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i regulišu pritisak za izlaženje nafte. nafta prestaje isticati. i to jakim mlazom rijetke suspenzije gline u vodi. cijevnim spojevima nadoveže druga cijev. Ovakva prirodna vrela više nisu važna za proizvodnju nafte. koja daju podatke o strukturi i litologiji podzemnih stijena. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobijanja . mogle bi se izvaditi samo na rudarski način što je naravno neizvodivo. svojim rotacijskim struganjem mrvi kamen i prodire u dubinu. a zatim se pušta da padne na dno bušotine. obavljanog u potrazi za solju I vodom. I pored svih savremenih metoda vađenja. plina.4. No. nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim pritiskom. Iznad bušotine nalazi se toranj željezne konstrukcije. Kod udarnog bušenja dlijeto. Savremeno okretno bušenje (rotary system) gotovo je potpuno istisnulo starije udarno bušenje. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne požare. s dizalicama za pridržavanje i izvlačenje alatki i cijevi. ako je dovoljno velik. diže se 30 do 40 cm. te s pogonskim i kontrolnim uređajima.2. Od prodora slojnih voda bušotine se zaštićuju cementiranjem. Velike količine nafte dobijaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje iz bušotina na principu nekoliko režima proizvodnje. pričvršćeno na donjem kraju alatki. Sva se bušenja danas izvode mašinama. te gorenjem kao mehanizmom povećanja viskoznosti nafte i porasta pritiska. koje je vrlo teško. Kad cijev uđe svojom cijelom dužinom u zemlju na nju se. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. u nju se spuštaju zaštitne cijevi (casings). pa u nekim slučajevima čak i paljenjem rubnih dijelova ležišta. Uopšte. jer ukupno daju tek zanemarive količine. pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje. danas se prije otvaranje ležišta provode geološka i geofizička istraživanja. Kod nedovoljnog pritiska nafta se mora crpiti pomoću pumpi. Dobijanje Nafta i zemni plin izbijaju na mnogim mjestima sami iz zemlje. To se ponavlja tako dugo dok bušotina ne dosegne naftonosni sloj. Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja. Na taj se način znatno smanjuje broj negativnih bušotina. visok do 54 metra. savremena tehnika bušenja razvila se iz ručnog bušenja. Da se bušotina ne zaruši. posebno kada se žele dosegnuti dubine od nekoliko hiljada metara. može izbaciti naftu na površinu zemlje. Postoje dva načina bušenja: udarno i okretno. ostaju u zemlji (više od 50%). Prva bušenja obavljana su na temelju oskudnih istraživačkih pokazatelja. Prvi je upotreba prirodnoga nadpritiska i kontrolisane erupcije poput arteških bunara. pričvršćeno na kraju cijevi. No. pa i nemoguće ugasiti. koja se utiskuje u cijev.

69 7.5 potrošači 14.58 3. Indija 2.68 7.66 . Meksiko 1.69 3. Umjesto vode 1.27 2. 15. Najveći 12.46 2. Rusija 2. Velika Britanija 1. 8. Španjolska 1. što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju. ali 6.93 11.0 čime se smanjuje viskozitet i ponovno 9.88 2.36 15.87 1.7 proizvođači i 13.96 povećava pritisak. je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava pritisak Potrošnja okolnog akvifera te nafta Država (milijona ponovno gura prema barela dnevno) površini.ugljenvodonika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja ispumpavanja iz naftnih i plinskih ležišta. 2. 3. Kina 4. Najčešća takva metoda. Njemačka 2.38 vodonika. Saudijska Arabija Rusija Sjedinjene Američke Države Meksiko Kina Iran Norveška Venezuela Kanada Velika Britanija Ujedinjeni Arapski Emirati Irak Nigerija Kuvajt Alžir Proizvodnja (milijuna barela dnevno) 8. 11. 10. Japan 5. 12. Kanada 2.38 3. nafta se u ležištu 7. 9.87 2. Indonezija 1. 7.2 rijetko.4 plinovi poput ugljen3.5.33 2.03 2. 10.01 1. 6. Ponekad. 5. 14. 4.02 Država 1. Italija 1. Saudijska Arabija 1.36 3.0 može djelomično zapaliti 8.7 mogu se utiskivati i 2. Sjedinjene Američke Države 19. Francuska 1.9 4. Brazil 2. 13.71 dioksida ili inertnog 5.94 2.

m0 masa nafte izražena u kg. Predsjednik SAD-a Bush naredio je da se njihove nacionalne zalihe popune na puni kapacitet od 700 milijona barela do 2005. prema izrazu: ρ0 − t = ρ0 − βt(t − 15) . Gustoća nafte Masa jedinice obujma nafte naziva se gustoćom nafte gdje je ρ0 gustoća nafte izražena u kg / m3. godine. proizvodnje i zaliha nafte. Glavni izvoznici nafte u SAD su Meksiko i zemlje bliskog i srednjeg istoka.U tablicama je prikazano trenutno stanje potrošnje. Te zalihe pomažu i kod naglih povećanja cijene nafte za amortizaciju. Po proizvodnji se ističe Saudijska Arabija. većina država ima takozvane strateške zalihe koje osiguravaju nezavisnost o uvozu na nekoliko mjeseci. Vidljivo je da SAD svojom proizvodnjom pokriva samo 39% svojih potreba. Isticanje SAD-a po potrošnji je očekivano jer se oni tradicionalno oslanjaju na fosilna goriva. Tu se ističe Saudijska Arabija sa 264. 2.2 milijarde barela zaliha. pa su prisiljeni na veliki uvoz nafte. Iz svega toga jasno je zašto se SAD upliće u politiku zemalja bliskog i srednjeg istoka te je shvatljiva velika vojna prisutnost SAD-a u blizini tih područja. Ustandardnim uslovima gustoće nafte najčešće iznosi između 800 i 900 kg / m3. a slijede je Rusija i SAD. a V0 volumen nafte izražen u m3. Da bi smanjile zavisnost o uvozu nafte.6. U zemljama bliskog i srednjeg istoka procijenjene su i najveće zalihe nafte. Gustoća nafte pri bilo kojoj temperature može se izračunati temeljem gustoće u standardnim uslovima.

5 i 1. b koeficijent. do 2009. Uvoz I izvoz nafnih derivata BiH . Energopetrol je snabdijevao 7075% tržišta. Glavni dobavljači. Prema raspoloživim podacima od 2004.3 milijona tona derivata godišnje. npr. ρ0 gustoća nafte u standardnim uslovima izražena u kg / m3.7 milijona tona godišnje.1. godine na tržištu Bosne i Hercegovine plasirano 1. ρ0 gustoća nafte u standardnim uslovima izražena u kg / m3.0005 i 0. dok je Rs količina plina otopljenog u nafti izražena u m3 / m3. Prilikom projektovanja i izgradnje nove linije prerade od 3 milijuna tona godišnje u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu računalo se da će potrebe Bosne i Hercegovine biti oko 2.3 milijona tona godišnje. TRZISTE NAFTNIH DERIVATA U BIH U prijeratnom periodu potrebe Bosne i Hercegovine za naftnim derivatima bile su između 1. dobijen iskustveno.gdje je ρ0 − t gustoća pri temperaturi t [°C] izražena u kg / m3.68 milijona tona raznih derivata. III. te se uzima između 0.002. Godine potrošnja derivata u Bosni i Hercegovini se kretala od oko 800 000 t do 1. 3. odnosno distributeri bili su Energopetrol Sarajevo i INA Zagreb. dok je βt koeficijent toplinskog rastezanja izražen u (kg / m3) / K i može se izračunati prema izrazu: Empirijski izraz za gustoću nafte koja sadrži otopljeni plin izgleda: gdje je ρ0 − t gustoća nafte koja sadrži otopljeni plin izražena u kg / m3. a INA od 25-30%. Tako je. 1990.

47 Ulja i masti 11 000 1.5 271.09 UNP 28 500 2. Detaljan pregled strukture uvoza po derivatima prikazan je u tabeli 1. Vrsta derivate . X 1000 t 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Ukupno Uvoz 810.00 Tabela 2. Slovenije i Austrije Uvoz 200 Kolicina (t) % m/m Motorni benzin 245 700 24. u Bosnu i Hercegovinu je ukupno uvezeno 1 012 500 tona svih vrsta naftnih derivata te 146 500 tona sirove nafte.73 Loz ulje 75 600 7. uvoz naftnih derivata u BiH iz godine u godinu raste.5 4.1 5. Naftni derivati u Bosnu i Hercegovinu najvećim se dijelom uvoze iz Hrvatske. prema dostupnim podacima.11 Ukupno 1 012 500 100. Godina.84 Ostalo 1 100 0.7 Tabela 1.3 65. Godine U 2009. smanjenjem proizvodnje u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod te povećanjem potražnje za derivatima. U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza nafte i naftnih derivata u BiH u 2009.5 5731. godini.Bosna i Hercegovina danas uglavnom zavisi o uvozu derivata nafte. do 2009. Posljednjih godina. U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza i izvoza naftnih derivata BiH za period od 2004.16 Ekstra lako lozivo ulje 98 500 9.4 52.7 956.0 1033.5 931.9 34. Mađarske. Srbije i Crne Gore.3 1012.81 Bitumen 69 300 6.27 Mlazno gorivo + petrolej 5 300 0.2 987. stoga je ovo tržište jako osjetljivo na sve poremećaje u snabdijevanju. što ukupno iznosi 1 159 000 tona.52 Dizel 477 500 47.2 Izvoz 109.

U ovoj tabeli prikazana je struktura uvoza naftnih derivata U BiH prema zemljama porijekla za 2009.81 0.3 .4 Izvoz 109.78 0.48 0.2 Ukupno 3 887.2 Uvoz sirovina 531.0 2008 647.98 15. a samo 1% iz Rafinerije nafte AD Bosanski Brod. U 2009.26 2.63 0.4 Tabela 4. godini iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 4 560 tona naftnih derivata.% Hrvatska Srbija Madjarska Slovenija Austrija Italija Rumunija Bugarska Njemacka Ostale zemlje Ukupno Udio 49.5 2005 715.6 2006 654. X 1 000 t 2004 Uvoz derivata 163.00 Tabela 3. X 1 000 Količina 2004 625.7 2007 608.70 100. Godine.95 6. Godina.4 2009 636. od čega 99% iz Rafinerije ulja Modriča.21 14. U ovoj tabeli prikazan je uvoz naftnih derivata u Federaciju BiH za period od 2004. do 2009.19 8.

Donošenjem Zakona o samostalnom privređivanju u Bosni i Herecegovini 1990. i INA Zagreb. ali i BiH.000 tona naftnih derivata.3 184. u toku prošle godine. koji je sa 165 benzinskih stanica u maloprodaji i razvijenom veleprodajom podmirivao oko 70-75% tržišta. proizvode Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča. Svi porezi i doprinosi redovno se uplaćuju.5 1 454.2005 2006 2007 2008 2009 Ukupno 219. stvorene su zakonske mogućnosti za .8 65. u prometu i distribuciji naftnih derivata u Bosni i Hercegovini dominirali su Energopetrol Sarajevo.6 264.1 5.7 355. Poređenja radi. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Godina.5 4.4 256. odnosno 13. a u Rafineriji ulja Modriča 50 novih radnika.7 Tabela 5. 3.000 tona derivata nafte.3 odsto manje nego u godini ranije. posebno goriva. kaže Vukašinovićeva. činjenice govore da su pokretanjem proizvodnje u Rafineriji nafte Brod zaposlena 234 nova radnika.2. Od početka rada Rafinerije nafte Brod.9 34. u Republiku Srpsku uvezeno je oko 347. Promet i distribucija naftnih derivata u BiH U periodu prije rata.7 359. Sve to dodatno pokazuje da građani RS. cijena sirove nafte za oko 30 odsto manja je od cijene iste količine naftnih derivata dodala je ona. je Iako je još rano govoriti o pravim efektima privatizacije preduzeća iz oblasti naftne industrije Republike Srpske.5 271. Rekonstrukcija postrojenja Rafinerije nafte Brod omogućila je dnevnu preradu oko 3. koja je sa maloprodajnom mrežom od 65 benzinskih stanica i veleprodajom podmirivala oko 2530% tržišta.1 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.4 52. saopšteno je iz Ministarstva industrije. U prva tri mjeseca ove godine.3 1 718. evidentno je da je struktura uvoza znatno izmijenjena u prva tri mjeseca ove godine i da RS bilježi znatno smanjenje uvoza. Godine (Službeni list SR BiH. zabilježeno blago smanjenje uvoza naftnih derivata. čiji kvalitet jeste prepoznatljiv. do 2009. prihvataju kao domaće proizvode.9 246.4 146. u RS uvezeno je oko 31.600 tona sirove nafte i postizanje kvaliteta proizvoda u skladu s odlukom i prije isteka rokova. krajem novembra prošle godine. što je za 63.. energetike i rudarstva RS. Rafinerija je prešla s proizvodnje D2 na proizvodnju dizela EURO 4 dva i po mjeseca prije isteka rokova predviđenih Odlukom o kontroli kvaliteta tečnih naftnih derivata. koje je obuhvaćeno Odlukom o kontroli kvaliteta tečnih naftnih derivata u BiH. Prema istraživanjima. U ovoj tabeli prikazan je uvoz i izvoz sirove nafte i naftnih derivata Republike Srpske za period od 2004. 26/89 i 29/90).3 81. a struktura izvoza se mijenja.3 364.

dizel-goriva i lož-ulja (Službene novine FBiH. a „razvojni bum” ovaj segment naftne privrede doživljava u godinama poslije rata. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine o carinskim tarifama Carinski propisi Republike Bosne i Hercegovine sastoje se od Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH. ova dva poduzeća i dalje držala najveći udio na tržištu. 4. naknada za puteve (cestarina / putarina) i porez na dodanu vrijednost obračunavaju sukladno odgovarajućim propisima. 52/00) cijene naftnih derivata se formiraju slobodno. 57/04) i propisa usvojenih od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.1. Intenzivnija izgradnja ovih objekata počinje već 1991. s time da se carina. IV. FORMIRANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI Odlukom o slobodnom formiranju cijena motornih benzina. što je pobudilo značajan interes većeg broja investitora. Zakon . Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i/ili Upravnog odbora za njihovu provedbu sukladno propisima Europske Unije.izgradnju I poslovanje privatnih benzinskih stanica. godine. a broj uvoznika naftnih derivata u Bosnu I Hercegovinu se znatno povećao s time da su u 2005. g. Ovim Zakonom se na tržištu nafte u Bosni i Hercegovini uvodi konkurentnost od strane privatnih poduzetnika i ugrožava se do tada bipolna pozicija INA-e i Energopetrola. posebni porez na naftne derivate (trošarina).

bitumenske tvari i mineralne voskove (Poglavlje 27). regulira carinsko područje. Prema Odluci o usuglašavanju i utvrđivanju carinske tarife BiH (Službeni glasnik BiH 58/04 I 11/05) propisane su tarifne oznake i stope carine za. ili u trenutku carinjenja pri uvozu trošarinskih proizvoda i isporuke trošarinskih proizvoda u slobodne carinske zone i specijalizirana skladišta. Trošarina se obračunava u trenutku izdavanja računa o prodaji. prava i obveze svih subjekata u carinskim postupcima. a dužan je prije početka obavljanja djelatnosti iz koje proizlazi porezna obveza prijaviti poreznom organu mjesto obavljanja djelatnosti. Umjesto carinskih stopa propisanih Carinskom tarifom BiH primjenjuju se preferencijalne tarifne mjere sadržane u sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa određenim zemljama. odnosno carine se po stopi od 0%. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine otrošarinama na naftu I naftne derivate Zakonom o trošarinama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH. mineralna ulja i proizvode njihove destilacije. Ne primjenjuju se u slučajevima posebnih autonomnih carinskih pristojbi propisanih za određene robe koje potiču iz određenih zemalja ili kada se povlaštene carinske stope mogu primjenjivati u skladu sa sporazumima koje je BiH zaključila s određenim zemljama ili grupama zemalja. Makedonija. Porezni obveznik je pravna osoba i poduzetnik koji trošarinske proizvode uvozi ili stavi u promet. Trošarina na naftne derivate plaća se po litri na +15 °C u apsolutnom iznosu. odnosno u trenutku isporuke drugoj osobi ako je isporuka obavljena prije izdavanja računa. rashodovanja i vlastite potrošnje trošarinskih proizvoda. Carinske pristojbe se primjenjuju na uvozne proizvode koji potiču iz zemalja ili grupe zemalja s kojima je BiH zaključila sporazume koji sadržavaju klauzulu najvećeg povlaštenja. Moldavija. a kojima se odobrava preferencijalni tarifni postupak. 4. Crna Gora. Trošarina se obračunava i u slučaju utvrđivanja manjka. Tekuća goriva za uporabu u specifičnim procesima te ona koja se koriste za kemijsku preradu ne podliježu carini.30 KM . carinski nadzor te postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sustav carinske zaštite. između ostalih proizvoda. Primjena carinskih pristojbi različitih od onih iz Carinske tarife BiH opravdana je ako su kao takve propisane zakonima Bosne i Hercegovine. između ostalih I naftnih derivata. Hrvatska.. Prema carinskoj tarifi BiH stopa carine za sirovu naftu je 0%. Jedan od važnih sporazuma je i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006. koji se ne može opravdati višom silom.2. i to: • Na petrolej 0. a koji obuhvaća i trgovinu naftnim derivata između spomenutih zemalja. Bosna i Hercegovina. ili koje tu klauzulu primjenjuju na proizvode koji potiču iz BiH. 62/04) uređuje se oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda (trošarinskih proizvoda). mineralna goriva. izuzev benzina za zrakoplove za koji je stopa carine 5%.regulira osnovne elemente sustava za carinsku zaštitu gospodarstva BiH. a za ostala tekuća goriva iznosi 10%. Srbija i UNMIK/Kosovo.) čije su potpisnice Albanija.

uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih proizvoda ili usluga. uključujući likvidatore. a koja. u skladu s ovim zakonom. izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu i na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. i to za iznos koji je prethodno plaćen na ime trošarine na proizvode koji su se koristili kao repromaterijal.35 KM • Na motorni benzin 0. Trošarina se ne plaća na trošarinske proizvode koji se izvoze. a koji obavlja promet proizvoda I usluga u Bosni i Hercegovini. PDV se obračunava na sve proizvode koji se uvoze. odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima. odnosno carinski postupak prijevoza. nije dužna obračunati i uplatiti PDV. 4. PDV se ne obračunava na proizvode za koje je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dano odobrenje za privremeno uskladištenje. Osobe koje podliježu plaćanju PDV-a su obveznici koji vrše promet proizvodima ili uslugama na koje se obračunava PDV. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni I Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu.40 KM Na promet naftnih derivata plaća se cestarina po litri u iznosu od 0. Prometom proizvoda smatra se i isporuka proizvoda po ugovoru na osnovi kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava .30 KM • Na ulje za loženje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) 0. u koju nije uključen PDV. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. 18/05) porezni obveznici koji su trošarinske proizvode koristili kao repromaterijal za proizvodnju i preradu trošarinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini imaju pravo na umanjenje obračunate trošarine proizvedenih proizvoda. carina i druge uvozne dažbine. U osnovicu se uračunavaju i: trošarina.15 KM. ako predmetnim zakonom nije drukčije propisano. Zakon o porezu na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik. carinski odobreni postupak ili upotrebu proizvoda propisanu ovim zakonom. a za koje je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza. kao i ostali javni prihodi. Prema Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH.• Na dizel-gorivo 0. svaka osoba koja u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV. stečajne upravnike i nadzornike. upotreba proizvoda poreskog obveznika u neposlovne svrhe i razmjena proizvoda za druge proizvode ili usluge. stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba primiti za isporučene proizvode ili pružene usluge.30 KM • Na motorni benzin-bezolovni 0.3. Poreska osnovica prometa proizvoda i usluga je oporezivi iznos naknade (u novcu. i u slučaju uvoza: primalac dobara. Uvozom proizvoda smatra se svaki unos proizvoda u carinsko područje Bosne i Hercegovine. osim PDV a. prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštene osobe. isporuka proizvoda na osnovi ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovi kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate. Promet proizvoda je prijenos prava raspolaganja nad stvarima na osobu koja tim proizvodima može raspolagati kao vlasnik.

osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih proizvoda i usluga u momentu njihove isporuke. osim PDV-a. pri čemu kod svakog novog kriznog žarišta u svijetu. Problemi u poslovanju Rafinerije nafte AD Bosanski Brod nastaju početkom ratnih zbivanja obustavom dopreme sirove nafte Janafom te značajnim oštećenjima opreme. ZAKLJUČAK Naftna privreda strateški je važan dio energetskog sustava te ima značajan utjecaj na gospodarstvo svake zemlje. kao i ostali javni prihodi. U osnovicu uvezenih proizvoda uračunava se i: trošarina. troškovi pakiranja. V. Sve to upućuje na činjenicu da svaka država mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoročnom vizijom razvoja ovog energetskog sektora. Zbog svoje važnosti tržište nafte je veoma osjetljivo na globalne političke promjene. već u obliku prometa proizvoda i usluga. prijevoza. Stoga je tema ovog modula detaljna analiza stanja u energetskom sektoru nafte u Bosni I Hercegovini. Ako naknada ili dio naknade nije plaćen u novcu. Izvoz proizvoda oslobođen je plaćanja PDV-a kao i uvoz proizvoda namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta. Sektor nafte. godine ponovno su stvoreni uvjeti za proizvodnju asortimana koji je . isporuke za carinska skladišta. prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza proizvoda do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini. osiguranja i drugi izvanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu). posebno radi njezine značajne ovisnosti o uvozu nafte i naftnih derivata. carina i druge uvozne dažbine. odnosno prerađivačkim kapacitetima u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod ukupnog kapaciteta prerade sirove nafte od 4 320 000 tona godišnje te u Rafineriji ulja Modriča kapaciteta 120 000 tona godišnje. isporuke unutar slobodne zone i slobodnih skladišta. isporuke u bescarinske zone ili bescarinska skladišta. danas. pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potražnje što je naročito izraženo u zemljama u razvoju. isporuka proizvoda za privremeno skladištenje s prethodnim odobrenjem UIO-a u skladu sa carinskim propisima. Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet proizvoda i usluga i uvoz proizvoda u Bosnu I Hercegovinu iznosi 17%. 1998. osim carinskih. Republika Bosna i Hercegovina raspolaže proizvodnim. Poreska osnovica kod uvoza proizvoda u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih proizvoda utvrđena u skladu s carinskim propisima.primaocu proizvoda i usluga (provizije. svi zavisni troškovi (provizija. u koju nije uključen PDV. troškovi pakiranja. cijene sirove nafte rastu.

Reguliranje i kontrola aktivnosti industrijskih postrojenja u zemljama EU definirana je kroz IPPC Direktivu 96/61/EC čija je osnova minimiziranje zagađenja iz različitih industrijskih izvora. U 2007. . Zaštita okoliša u BiH regulirana je na nivou entiteta odnosno Brčko Distrikta pojedinačnim zakonima za svaki aspekt okoliša. S obzirom na vrlo malu proizvodnju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu u proteklih nekoliko godina. a također postoje i pravni akti koji reguliraju dobivanje tzv. Preporuka je usklađivanje zakonske regulative kako po pitanju organizacije tako i sa stanovišta maksimalnih dozvoljenih emisija u okoliš. i to prvenstveno sa stanovišta propisane kvalitete naftnih derivata. Najveće količine naftnih derivata uvoze se iz Hrvatske. potreba za naftnim derivatima osiguravala se iz uvoza. Usporedbom cijena bez trošarina i PDV-a sa onima u susjednim zemljama odnosno zemljama EU može se zaključiti da bez obzira na relativno veliku konkurenciju koja je prisutna na tržištu naftnih derivata u BiH ovakav način formiranja cijena ne jamči uvijek najnižu cijenu za potrošača. Studija također obrađuje nivo istraženosti geoloških rezervi nafte prema kojima. geomagnetnim I geoelektričnim istraživanjima dok je napravljeno svega nekoliko istražnih bušotina. Rafinerije ulja Modriča I distribucijske mreže Petrol Banja Luka. Iz tog razloga preporuča se uvođenje mehanizma indeksiranja maloprodajnih cijena naftnih derivata prema promjenama međunarodnih cijena na svjetskom tržištu te promjenama tečaja dolara. s obzirom na dosadašnji stupanj istraživanja procijenjene rezerve nafte iznose oko 50 milijuna tona. Također se obvezala staviti u funkciju ukupne instalirane preradbene kapacitete.2 milijuna tona pri čemu u ukupnoj potrošnji dizel gorivo i motorni benzin zauzimaju više od 50%. potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo postojanje komercijalno isplativih zaliha nafte. godine. Važna sastavnica ove Odluke je program koji definira postupak utvrđivanja usklađenosti te opseg nadgledanja kvalitete naftnih derivata čime je znatno poboljšana kvaliteta derivata na tržištu BiH. Donošenjem Odluke o kvaliteti tekućih naftnih goriva te njenim kasnijim dopunama u velikoj mjeri usvojeni su standardi kvalitete propisani Direktivama EU. Izuzev prethodno navedenih aspekata naftne privrede napravljena je analiza zakonske regulative u naftnom sektoru BiH. zaštite okoliša. formiranja maloprodajnih cijena te obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Maloprodajne cijene naftnih derivata u BiH formiraju se slobodno odnosno maksimalni iznosi nisu definirani zakonom. Ukupna potrošnja naftnih derivata u BiH kretala se na razini od 1. Time se ruska kompanija obvezala uložiti oko 300 milijuna EUR u modernizaciju obiju rafinerija te distribucijske mreže do 2010. Distribucija naftnih derivata vrši se preko više od 800 benzinskih stanica što je s obzirom na ukupnu potrošnju u BiH te usporedbu s drugim državama izuzetno veliki broj. Srbije i Mađarske. Godini potpisan je ugovor s ruskom kompanijom NefteGazInKor o kupoprodaji većinskog paketa Rafinerije nafte AD Bosanski Brod. Budući se ove procjene zasnivaju uglavnom na gravimetrijskim.Rafinerija proizvodila prije rata no zbog nedostatka financijskih sredstava iskorištenje preradbenih kapaciteta iznosilo je ispod 20%. okolišne dozvole.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful