2.

TIPOVI PROIZVODNJE U ZATVORENOM PROSTORU
2.1 PLASTENICI
Proizvodnja povrća u plastenicima predstavlja jedan segment poljoprivredne proizvodnje u koju je u ranijim godinama veoma malo ulagano, iako je evidentan značaj ove, po svemu specifične proizvodnje. Specifičnost proizvodnje u plastenicima ogleda se u tome, što se za razliku od klasične ratarske proizvodnje (koja se odvija u prirodnim klimatskim uslovima), ova proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru, tokom cele godine. Takođe ima veliki značaj, jer se putem ove proizvodnje obezbeđuje tržište sa određenim proizvodima (povrće i cveće) u periodu jesen - zima, tj. u periodu kada prirodni, odnosno klimatski uslovi ne omogućavaju proizvodnju ovih proizvoda na otvorenom prostoru.

OPIS PLASTENIKA -Visoki blok plastenici Visina do luka najmanje 3m, krovna,bočna i čeona ventilacija, sistem duple folije sa uduvavnjem vazduha, dogrijevanje toplom vodom i vazduhom,automatska kontrola klime u objektu. -Sezonski blok plastenici veronskog tipa Maksimalna dužina i širina 40m, bočna visina 1,5m- 1,8m i visina slemena minimalno 3m. Širina jednog broda maksimalno 5m, mreže za zasjenu.

1

2.2 STAKLENICI

OPIS STAKLENIKA -Moderni staklenici Visina iznad 6m, čak do 100% otvaranja krovne površina, cjevni sistem grijanja toplom vodom, termalne zavjese, dopunsko osvjetljenje, kompjuterizovan sistem kontrole klime, navodnjavanja i ishrane.

2

spoljašnja mreža za zasjenu. sistem duplih folija sa uduvavanjem vazduha ili sa unutrašnjom termičkom nekapajućom folijom debljine minimalno 80 mikrona. širina u osnovi do 5.5-4m.5m. visina do slemena 4-5.5m maksimalne dužine 20-25m. maksimalna dužina 30-40m .5m .3 TUNELI Opis tunela -Visoki tuneli sa bočnim i krovnim otvaranjem Visina do slemena za vertikalno vođenje biljaka najmanje 2.2. 3 .5m sistem duplih folija -Visoki tuneli bez bočnog otvaranja Visina 3. -Niski tuneli Visina slemena do 2.

2 TEMPEATURA Paradajz je biljka kojoj je potrebno mnogo toplote. *Optimalna temperatura za rast i razviće je 15-29C. *Biljke se normalno razvijaju na temperaturi od 18-24C. plavi patlidžan. *Njegovo seme počinje da klija na temperaturi oko 12C. PREDUSLOVI ZA GAJENJE PARADAJZA 3. *Prestaje sa rastom ispod 9C i iznad 40C.5). krompir. 3. *Izmrzava na -1C *Paradajz usporava cvjetanje na temperaturi ispod 15C i iznad 35C.Područije na kojem se uzgaja paradajz treba biti udaljeno najmanje 500m od deponija smeća i prometnih sobraćajnica.blago kisele i slabo alkalne reakcije (pH 5.strnih žita.Kao predusjevi izbjegavati papriku.1 ZEMLJIŠTE Može se gajiti na skoro svim tipovima zemljišta.On najbolje uspjeva poslije jednogodisnjih i višegodišnji leguminoza.Najbolji rezultati se postižu na strukturnim zemljištima sa visokim sadržajem humusa neutralne. *Optimalna temperatura klijanja sjemena kreće se između 22 i 24C.3. *Paradajz strada na temperaturuma ispod -1C. *Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10-13C. korijenastog povrća i dr.0.5-7. *Polen paradajza je osjetljiv na kolebanje temperature i ne klija ako je temperatura ispod 13C i iznad 30C *Optimalna temperatura zemljišta je oko 25C OPTIMALNA TEMPERATURA ZA PROIZVODNJU PARADAJZA U PLASTENICIMA Kultura Paradajz Optimalna temperatura danju 22C Optimalna temperatura noću 14-18C Minimalna temperatura za rast 10C Oštećenja od mraza .Paradajz treba kajiti u plodoredu.5C 4 .

Ovo je bitno. PROIZVODNJA 5 . a često i onemogućena. jer u plasteničkoj proizvodnji ova vlažnost je obično veća te je i oplodnja otežana.4 VLAGA Najveće potrebe biljaka za vodom su u početnimfazama rasta (period rasada) i u fazi plodonošnje i tada vlažnost zemljišta treba da iznosi 80% PVK. a ostalom periodu vegetacije 70% PVK. naročito u fazi rasada.3. Problem nedostatka svjetlosti u zaštićenom prostoru može se ublžiti dopunskim (vještačkim) osvjetljenjem. U uslovima nedovoljne osvjetljenosti usjev se lošije razvija. a štetne posljedice ne mogu se korigovati nikakvim kasnijim obilnijim zalivanjem.plodovi se teško zameću i sporo sazrijevaju. Najmanja dužina dana za cvjetanje i zametanje. Idealna vlažnost vazduha za pucanje antera i rasipanje polena iznosi 60-70%.3 SVJTLOST Biljke paradajza imaju visoke zahtjeve prema svjetlosti.plodova iznosi 9-10 sati što je u našim uslovima od kraja aprila do kraja septembra. 4. plodonošnja kasni. 3. Duži nedostatak pristupačne vode u zemljištu ograničava porast i razvitak biljaka i smanjuje prinose.

koji se spravlja u sopstvenoj režiji. dok se pak snižavanje vlažnosti postiže još provetravanjem i osunčavanjem plastenika.dobar supstrat. Vlažnost vazduha se još koriguje orošavanjem i zalivanjem. Proizvodnja rasada se vrši u jednom plasteniku i to u posebnim kontejnerima u koje se pre setve stavljaju kocke od humusa. Osnovni preduslovi za proizvodnju kvalitetnog rasada su: .1 PROIZVODNJA RASADA 6 . jul. pre setve mora biti dezinfikovano (zaprašeno). avgust i septembar) obezbeđuje provetravanjem i orošavanjem odnosno hlađenjem takođe preko termogena pomoću kojih se skida i vlažnost vazduha u plasteniku. Temperatura u prvim danima zasada (mart) odnosno u ranom proleću postiže se prirodnim putem preko folije (duple) i preko termogena kojima se plastenici greju. Umesto u kontejnerima rasad se može proizvesti i u toplim lejama ili na podu plastenika. maj. . 4. kako bi se obezbedila zdrava hrana bez prisustva hemikalija. dok se snižavanje temperature. prihrana se vrši minimalnim količinama veštačkog đubriva. Zemljište se inače nađubri jedanput godišnje stajnjakom a. Zaštita povrća u plasteniku se odvija dvojako: . Pre rasađivanja. Za kvalitetnu negu i razvoj biljaka u proizvodnji od naročitog značaja su mikroklimatski uslovi u fazi razvoja i ovi uslovi se podešavaju za različite kulture.Opis tehnološkog procesa u plasteniku Tehnološki proces proizvodnje povrća u plasteniku.setva i proizvodnja rasada i .zaštita povrća (izuzetno) u fazi vegetacije od gljivičnih bolesti (plamenjače i pepelnice). zemljište u plasteniku mora biti očišćeno od prethodnog useva i dezinfikovano. Odabrano seme. sa dovoljno hranljivih materija.vlaga i . Zaštita hemijskim preparatima je svedena na minimum i vrši se kod paradajza radi zaštite lisne mase u fazi preformiranja plodova. odvija se u dve osnovne faze: .temperatura. u toplijim mesecima (april.sadnja rasada i vegetacija do zadnje berbe.dezinfekcija zemljišta pre rasađivanja i . juni.

Pri proizvodnji rasada u zimskim mesecima (decembar-februar) intenzitet (6000-8000 lux-a).1. kod srednjeg ranog do 25cm.Za ranu zimsko proljecnu paradajza treba koristiti rasad sa zašticenim korijrnnovim sistemom proizvedenim u kontenjerima i saksijama gdje se sadi biljka sa busenom. Kvalitetan rasad kod ranog paradajza treba da je visine oko 30cm. Za zagrijavanje leje koristi se svjež stajnjak ( najbolje konjski a najčešće goveđi ) sabijen sa maksimalno 65kg tereta ili kod savremenih leja razni električni grijači. kontejnerima. mada se može okriti i plastikom. 4. Za proizvodnju u zaštićenom prostoru vrijeme sjetve određuje se prema cilju proizvodnje. a najčešći su: u leji.5g/m2 bez pikiranja rasada (kasna proizvodnja). sa stablom debljine oko 1cm.Ova mjera ubrzava zrenje plodova i povecava ukupan prinos te snižava cijenu koštanja proizvoda posebno ranog paradajza i do 15%.Optimum intenziteta (35000lux-a) i dužine osvjetljenja (12-14 sati ) treba obezbjediti dopunskim osvjetljenjem rasada.u proljece u mlakoj a ljeti u hladnoj leji. Supstrat i smjese u koje se sije sjeme i gaji rasad treba da su sterilisani i da ne sadrže patogene mikroorganizme i štetočine. Pikiranje se obavlja u leji na 10x10 ili 12x12cm ili u saksiji(rana proizvodnja).Rasad se može proizvoditi u svim oblicima zaštićenog prostora.a duzina dana kratka (7-8 sati).tamno zelenim listovima i obrazovanim prvim cvjetovima. saksijama ili tresetnim kockama.U objektima gdje se vrši grijanje vazduha i zemljišta odgaja se rasad najboljeg kvaliteta. Mogu se koristiti i gotovi supstrati. Postoji više načina proizvodnje rasada sa ili bez pikiranja.1 Proizvodnja rasada u leji U zimski mesecima proizvodnja se obavlja u toploj . zgorelog stajnjaka i pjeska ili treseta ( 2:2:1 ). Sjetvena norma je 6-8g/m2 sa pikiranjem (rana) i 1-1. 4.krupnim.1.Sjeme se sije u markirane redove ručno ili mašinski. Zemljišno đubrevita smjesa koja pokriva stajnjak i u koju se sije sjeme priprema se najčešće od nezaražene baštenske zemlje.2 KONTEJNERSKA PROIZVODNJA RASADA 7 . Klasična leja je prekrivena prozorskim oknima. Kod nas se najčešće koriste jednostrane ( obične ) a rijetko dvostrane tople leje (holandski tip) . Jednostrane leje mogu biti nadzemne i ukopane.Debljina supstrata za sjetvu se kreće od 15-25cm.

plastenik.saksiji ili kocki. papira. Faza razvijenih kotiledonih listića i začetaka prvih pravih listova je period kada treba izvršiti pikiranje rasada.. Pikiranje se obavlja u saksije prečnika 10-12cm.U objektima sa grijanjem ili za kasnu jesenju proizvodnju rasad paradajza se posljednjih godina sve više sije u kontejnere. dok se za kasnu jesenju proizvodnju sjetva može vršiti u kontejnere sa većim otvorima i rasad se proizvodi bez pikiranja. Poslije pikiranja vlažnost vazduha se povećava na 90%. ali u ranoj zimskoj i prolećnoj proizvodnji proizvodi se i rasad bez pikiranja. supstrat kojim se pune mora biti finestrukture i odgovarajuće plodnosti.. Na ovaj način se proizvodi rasad zaštićenog korijenovog sistema. obogaćenog treseta koji omogućava sadnju rasada sa saksijom u zemlji. Kod proizvodnje u zimskim mjesecima nedostatak svjetlosti se može ublažiti postavljanjem manjeg broja saksija i kocki po m2 . treseta prečnika 10-12cm.3 PIKIRANJE Mjera kojom se reguliše i omogućava odgovarajući vegetacioni prostorza normalan i nesmetan rast i razvoj biljka. Specijalnim izbijačem pred pikiranje biljčice se vade iz otvora uz minimalno oštećenje korijena. Zbog malih otvora. a temperatura vazduha se spušta na 16-18 0C.1. Proizvodnja rasada u saksijama i tresetnim kockama – Koriste se saksije od plastike. 4. Jiffy. Od 1m dobije se oko 900 kocki.Pikiranje u leji se izvodi . Formirane kocke se postavljaju u objekat za proizvodnju ( staklenik... Pre pikiranja rasada treba zaliti (posebno proizveden u leji).Rani i srednje kasni rasad se sije u kontejnere sa manjim otvorima i kasnije pikira.) na stolove ili na tlo presvučeno plastičnom folijom.4 KALJENJE RASADA 8 . Za najraniju proizvodnju koriste se saksije veće zapremine.. lagano vaditi iz supstrata sa dosta zemlje kako bi se korjenov sisem što manje oštetio. Kocke se prave mašinski od odgovarajuće tresetne smjese. U te svrhe najčešće se koriste . saksije koje su izrađene od specijalnog. Zemlja se malo sabije i zalije. Pikiranje se vrši i leji. 4. ili malom sadiljkom. Služe da se u njih pikira rasad. pod prstom.1.keramike.. Najčešće se koriste tresetne kocke dimenzija 10x10cm. Koriste se kontejneri od stiropora ili plastike sa različitim prečnikom otvora 3-4cm. Utresetne kocke se rasad paradajza pikira iz leje ili kontejnera.

1. Prihranjivanje preko lista može se obavljati tečnimđubrivom na svakih 10-14 dana.6 RASAĐIVANJE 9 . 4. kako bi voda stigla do donjeg dijela supstrata. *Vazni momenti u proizodnji rasada. Prihranjvanje rasada koji se proizvodi u leji se obavlja sa 10l vode/m2 leje u kojoj se rastvoreno 20-30g NPK 15:15:15 ukoliko je rasad primjetno slab i svijetlozelen. Pri proizvodnji u leji korevi se suzbijaju pljevljenjem.Supstrat za sjetvu i pikiranje treba da je dezinfikovan. Gotovi supstrat pri kontejnerskoj i saksijskoj proizvodnji treba da sadrže hraniva do kraja rasadničkog perioda.Zaštitu rasada od bolesti i štetočina vršiti preventivno.Kada biljke niknu spustiti temperature u trajanju 5-7 dana (i dnevne i nocne).Pri formiranju tople leje sa svježim sjetvu sjemena u leji vrsiti tek kad se temperatuta u formiranoj leji stabilizuje (5-7 dana poslije formiranja).Poslije prihranjivanja leju treba zaliti da se ne zadrže ostaci đubriva na lišću.1.Prihranjivanje kalijumovim đubrivima pojačaće otpornost na nepovoljne uslove. Kaljenje počinje 2 nedelje pred rasađivanje postepenim.Pikiranje vršiti u saksije odgovarajuce veličine (jogurt čaše su male i loše ). Količinu svježeg stajnjaka za zagrijavanje leje pravilno odrediti. Ukoliko se leje u toku noći prekrivaju asurama potrbno ih je neposredno pre izlaska sunca skinuti.Rasad se prije rasađivanja postepeno privikava na nove životne uslove pod kojim će nastaviti rast i razvoj. Dobro okaljen i odnjegovan rasad presađuje se na stalno mjesto gdje će se lako prilagoditi novo nastakim životnim uslovima.Staklo ili plastika moraju biti čisti i bez asura tokom dana.5 NJEGA RASADA Provjetravanjem održavati temperaturu u optimalnim granicama.Zalivanje vršiti obolnije i rjeđe.posebno niske temperature. pa zatim sve jačim provjetravanjem i snižavanjem temperature supstrata i vazduha.Provjetravati leju i kad je hladno (kratko i energicno). 4.

Đubri se stajnjakom i mineralnim đubrivima. usjev paradajza iznese 4. prinosom od preko 1.veličinu i kvalitet prinosa.Prerastao rasad se sadi vertikalno uz dodatno polaganje u zemlju . 2.molibden i mnogi drugi mikroelementi su takođe neophodni za normalan rast razviće.Sadnju je najbolje obavljati po oblačnom vremenu. 2.dolazi do opadanja cvjetova.8 kg azota.Kalcijum i magnezijum ali i bor.smanjenje kvaliteta plodova i njihovog težeg čuvanja. u zavisnosti od sorte/hibrida. 7kg kalijuma.5 kg fosfora. gvožđe.u večernjim ili jutarnjim časovima. najbolje je poštovati preporuke priizvođča za tu sortu /hibrid.7 ĐUBRENJE Visok prinos i kvalitet može da se postine samo u optimalnim prisustvu svih hranjivih elemenata.Za pravilnu sadnju treba obezbjediti čvrstu vezu korijena i zemlje.Tako se korijen ne oštećuje i razvoj biljke ne dolazi do zastoja.Obilna ishrana azotom potencira vegetativni porast.8 kg magnezijuma. mangan.Rasad u saksijama kontenjerima vadi se sa cjelim busenom zemlje i tako sadi. cink.Stajnjak se unosi sa osnovnom obradom zemljišta. Prilikom utvrđivanja gustine.Za rasađivanje paradjza temperatura zemljišta treba da bude 15-16oC. a ukoliko on nije u odgovarajućoj ravnoteži sa ostalim elementima.Mineralna đubriva uticu na ranostasnost. 4. tipa proizvodnje i bogatstva zemljišta .Kod nas se pardajz najčešće sadi na razmak 80x30-40cm ili u dvostruke redove sa razmakom u leji 50-60x40-50cm i rastojanjem između centra leje 150-200cm-Za ranu prolecnu i kasnu jesenju proizvodnju u plastenicima i staklenicima preporučuju se maksimalne gustine usjeva od 25000 biljaka/ha.Gustina sadnje moze biti manja ili veca.Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti (10-15 dana prije sadnje).sadržaj hranjivih elemenata i aktivira mikrobiološkie procese u zemljištu.Fosfor utiče na bolje ukrjenjavanje.U zavisnosti od planiranog prinosa. sompor. 3.Rasad u hranjivim kockama i dzifi saksijama sadi se direktno.Stajnjak utice pozitivno na strukturu zemljišta. 10 .5t po aru.da bi se zemlja do sadnje slegla.ranije sazrevanje i bolji kvalitet plodova.Zalivanje Izvršiti odmah nakon sadnje.sistema gajenja.plodnosti zemljišta.1.Prekomjerno đubrenje azotom u odnosu na kalijum dovodi do pojave unutrašnje šupljikavosti ploda.kasnijeg sazrijevanja.2kg kalcijuma(čistih hraniva).nešto iznad kotiledonih listova.

Za osnovno đubrenje mkoriste se kombinovana đubriva.Pre sjetve uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdila prava potreba za mineralnim hranivima.klimatskih prilika i smjera proizvodnje. a za prihranjivanje azotna i kombinovana. 11 .a mineralna od 4 do 7 kg.Stajsko đubrivo se unosi u količini od 300 do 400kg po 1 aru.Za đubrenje zemlišta koriste se organska i mineralna đubriva zavisi od prirodne plodnosti zemljišta.

12kg/m2 .2 PROIZVODNJA PARADAJZA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Paradajz je značajan kao i staklenička kultura.pritke i sl.dok se čute koriste za proizvodnju na otvorenom polju(smanjuje štet od insekata).Dobar rasad treba da je nizak. Za uslove kontinentalnr klime najprikladnije vrijeme sjetve je od polovine novembra do početka decembra. 12 .NPK đubrivo. Najviše se gaje sorte sa kraćim vegetacionim periodom. 4. Rasađuju se biljke stare 50-60 dana. Dezinfekcija zemljišta obavlja se vodenom parom ili hemijskim sredstvima(bazamid granulat). Koristi se pikirani rasad.. ) Njega usjeva sastoji se u zalijevanju. U staklenicima paradajz se gaji na jedno stablo. prinosne i otporne prema bolestima. Zalamanje vrhova stabala pozitivno djeluje na krupnoću plodova i brzinu sazrijevanja. a kasnije se bere svakih 3-4 dana. Iz ove sjetve paradajz stiže za berbu u drugoj polovini aprila mjeseca. srednje krupnih plodova.4. okopavanju.crvene folije utiču na ranostasnost. Neko vrijeme poslije sadnje(15-20 dana) uz biljke se postavlja oslonac ( kanap. okruglih . Razmak sadnje je 70-80 x 30-40cm.. Ono se obavlja na oko 50 dana prije planiranog završetka berbe.pri odabiru .2. Pri ovome neophodno sistematsko i pravovremeno uklanjanje svih zapreka prije nego što dostigne dužinu od 5cm. prihranjivanju(2-3 puta) i zaštiti od bolesti i štetočina.koji se odgaja u toplim lejama ili staklenicima. Prosječan prinos paradajza u staklenicima kreće se od 8.Za plasteničke objekte koristiti UV stabilizovane. glatkih.kako bi se izjegla greška u proizvodnji paradajza i uštedio novac.IR blocking“ folije. sa dobro razvijenim korijenovim sistemom i oformljenom prvom cvijetnom grančicom.1 MALČ FOLIJE I FOLIJE ZA PLASTENIKE Pri odabiru PE folije prsudan uticaj imatip i način proizvodnje. Prvih nedelja berba se obavlja na svakih 6-8 dana.Obično se čiste jednom nedeljno.prave“ folije treba konsultovati stručno lice.pošubri i dezinfikuje. Za 1 ar koristi se 400-500kg stajaskog đubriva i oko 100kg mineralnog đubriva. Paradajz daje najveću dobit u poređenju sa drugim vrstima povrća koje gaje u plastenicima.antivirusne ili . Vrijeme sjetve je uslovljeno klimatskim prilikama regiona.nekapajuće. visinom troškova zagrijavanja staklenika i planiranim rokovima pristizanja zrelih plodova. Zemljište se kvalitetno obradi. Plodovi se beru sa peteljkom.Bijele malč folije povećavaju količinu difuzne svijetlosti(dobre za zimsku proizvodnju).čvrst.

a kod kasnih sorti krupnih plodova iznad šseste do osme cvasti. Na nedostatak vlage u zemljištu paradajz je najosjetljiviji u fazi:poslije rasađivanja.formira se i odgovarajući uzgojni oblik biljke. cvjetanja i plodonošenja.2.onda se kod ranih sorti vrh glavnog stabla zakida iznad četvrte ili šeste cvijetne grane.50 bara ukazuju da je potrebno krenuti sa zalivanjem .U fazi kaljenja rasada.2.pinciranje je najbolje obaviti oštrim nožem ili makazama ukoliko su bočni izdanci preko 10 cm.Protresanjem noseće konstrukcije (žice).Na otvrenom polju oplodnju paradajza pomažu vjetar i insekti.Vrednosti na tenziometru od 0.Zalivanje se prekida kada skala na tenzimometru dođe do 0. ali i najskuplji metod).Ukoliko se gaji na dva stabla ostavlja se prva bočna grana.Zbog toga se u ranoj proizvodnji paradajz gaji na jedno.2 MJERE NJEGE Provjetravanje u zašrićenom prostoru.Ako se paradajz gaji na jedno stablo.Izvodi se najčešće :vizuelnom metodom (nije pouzdana).3 SPECIFIČNE MJERE NJEGE Postavljanje oslonca. 4.Zbog toga moramo pomoći oplodnju i to na sljedeće načine po važnosti:Vještačkim košnicama sa bumbarima (3 košnice /1000m2.Najbolje je postaviti tenziometre na 20.35 do 0.Električnim zujalicama.Iznad poslednje cvasti ostavlja se maksimalan broj listova.sistemom dva i više tenziometara (zadovoljavajuća metoda) i električnim senzorima (najbolji.Plastenici sa krovniim otvaranjem(minimum 20%) su mnogo bolje rješenje u našim klimatskim uslovima od plastenika sa bočnim otvaranjem.U plastenicima i staklenicima njihovo djelovanje je smanjeno te se javlja problem nedovoljne oplodnje cvjetova i smanjen prinos. kao i poslije rasađivanja treba privremeno zasušiti biljke. 13 .rijeđe na dva stabla.vezivanje i formiranje uzgojnog oblika.1 bar.Povećavanjem broja rodnih grana po boiiljci povećava se ukupan.4 NAVODNJAVANJE Određivanje zalivnih normi i intervala između zalivanja je vrlo važan momenat u proiuvodnji. a kasnije u fazi intenzivnog porasta intenzivirati navodnjavanje.Zavisno od cilja proizvodnje .Osnovni način održavanja optimalne temperarure i vlažnosti vazduha.40 i 60cm dubine.2.Ventilatorima.do maksimalne dužine 5 cm. 4.ali se smanjuje rani prinos i pogoršava njegov kvalitet.Ostali bočni izdanci(zaperci) se odstranjuju (pinciraju) u ranoj fazi.4.

4.iznosi od 6.Plod je blago izdužen.te stoga pored NPK i mikroelemenata posebno u drugoj polovini vegetacije dodatno treba dodati kalcijum i magnezijum i to prema uputam strčnog lica.čvrst.krupan.Zbog čistine ploda.Od prve do poslednje berbe odnos NPK je 2:1:4.Stablo je visine oko 75 cm.bez zelene zone oko drške ploda.U periodu intenzivnog vegetativnog porasta do momenta cvjetanja (3-4 nedelje )koristiti formulacije NPK u odnosu 1:1:1.Plod je crven.Poslije rasđivanja u periodu od 8 do 10 dana treba koristiti formulacije NPK u odnosu 1:2:1(istaknut fosfor).Od zametanja do prve berbe (4-5 nedelja)odnos NPK hranjiva treba da je 2:1:3.ali i iz rasada. Alparac Spada u grupu veoma ranih sorti.Karakteristika ove sorte je visok sadržaj suve materije u plodu. Knjaz Biljka je uspravna.gladak.Plod je okrugao.Obrazuje i do 40 plodova po biljci.Može se gajiti direktno iz sjetve.gdje je kalijum još prisutniji.visine 70 do 75 cm.dužine i vegetacije 130 do 135 dana. 14 .crvene boje.Spada u grupu srednje ranih sorti.Namjenjen je isključivo za industrijsku preradu.zbog izbalansiranog sadržaja šećera i ukupnih kiselina.Namjenje je kako za industrijsku.tj forsira se kalijum.0 do 6.5 %.crven.mase oko 95 grama.Plod ima prijatan.U određenim fazama razvoja biljke zahtjevaju neka hranjiva u vecoj ili manjoj količini.6 SORTE PARADAJZA Bačka Spada u grupu srednje kasnih sorti.visine stabla oko 65 cm.Sva uvozna vodotopiva đubriva imaju odgovarajuće formulacije sa mikroelementima.5 PRIHRANJIVANJE U savremenim sistemima gajenja paradajza (prije svega u zaštićenom prostoru)mineralna đubriva se dodaju preko sistema za navodnjavanje.pogodan je za transport.Biljka je srednje bujna.Namjenjen je prerađivačkoj industriji i za svježu potrošnju.mase od 140 do 160 grama.prosječne mase od 160 do 170 grama.2.sa čvrstim razgranatim stablom.osvježavajući ukus.tako i za svježu potrošnju.4..2.

Koristi se u prerađivačkoj industriji.Novosadski niski Spada u grupu ranih sorti.5 %.Sadržaj suve materije u plodu iznosi od 5.mase od 100 do 120 grama.ali zbog oblika i boje ploda može i za svježu potrošnju.Plodovi su okrugli. 15 .združenog zrenja.0 do 5.glatki.

-Primjena agrotehničkih mjera koje stvaraju nepovoljne uslove za razvoj bolesti i štetočina(plodored. -Primjena fizičkih mehaničkih mera i oruđa. -Strogo poštovati upute proizvođačai primjeniti sve mjere lične zaštite..lokalno navodnavnje itd. -U cilju sprečavanja rezistentnosti (otpornost parazita na pesticide ) koristiti mešavine preparata ili alternativne preparate sa različitim mehanizmima djelovanja. životinje i mikrobiološki antagonisti). -Korišćenjem zdravog i certifikovanog rasada. -Koristiti samo preparate koji imajudozvolu za upotrebu u paradajzu .ravnomjerno zrenje. Pesticide treba primjenjivati samo u onim slučajevima kada pojava ili brojnost patogena ili štetočine dostigne ekonomski prag štetnosti.. ZAŠTITA PARADAJZA Prednost dati preventivnim – ne hemijskim mjerama -Izborom tolerantnih ili rezistentnih varijeteta.). -Tretmane ograničiti na najzaraženiju zonu u polju.bakar.). Korišćenje prirodnih hemijskih materija (sumpor. -Momenat primjene i izbor preparata prilagoditi najosjetljivijim stadijumima razvića štetočine. -Korišćenje bioloških sredstava (insekti. -Poštovati karencu (period od poslednjeg tretiranja do berbe). 16 .5.

Potpuna defolijacija i propadanje lista često dešava za 10-14 dana.Simptomi se kod paradajza javljaju na svim nadzemnim organima biljaka.1 Plemenjača( Phyztophthora infestans) Pričinjava velike štete u proizvodnji paradajza. 17 .Ubrzo nakon pojave prvih simptoma obično cijeli list bude zahvaćen nekrozom. BOLESTI PARADAJZA 6.skoro redovno se mora izvoditi i hemijska mjera zaštite. Prohladno i vlažno vrijeme pogoduju razvoju plemenjače.Prve zaraze se ostvaruju na donjim listovima odakle se bolest brzo širi i na pstale dijelove.gubici prinosa i pogoršanje kvaliteta proizvodas su veliki.6. Obzirom da se parazit pri povoljnim uslovima za razviće bolesti brzo širi uništavajući najveći dio lisne mase biljke. Na listu su pjege svijetlozelene i vodenaste. Oboleli plodovi lako opadaju. Pored gajenja manje osjetljivih sorti paradajza.

2 Crna pjegavost( Alternaria solani) Usljed sušenja jače zaraženih listova. Slične pjege se obrazuju i na plodovima.Ovaj paradajz napada sve nadzemne organe paradajza.5cm i često su okružene hlorotičnim oreolima. navodnjavanje i uništavanje zaraženih ostataka biljaka. Na listu su pjege najprije sitne. Parazit napada i plodove biljaka.6. 18 .Kasnije one postaju manje-više okrugle. Jače zahvaćeni listovi požute i nekrotiraju. izbalansirano đubrenje.Upotreba zdravog sjemena paradajza ili rasada.dostižu u prečniku 1-1.Sušeno lišće ostaje na stablu. što može u znatnoj mjeri da pogorša kvalitet proizvoda.najstarijim listovima. Pjege su na početku sivomrke boje sa nekrozom tkiva i sa karakterističnim zonama raspoređenim u vidu koncentričnih krugova(kao godovi na presjeku stabla drveta).Ukoliko pjege prstenasto obuhvata stablo. Prvi simptomi bolesti se pojavljuju na donjim.štete mogu biti velike.zatim dezinfekcija zemljišta u lejama.dolazi do uvenuća. Pjege na stablu su ovalnog oblika i znatno veće od onih na listovima i plodovima i zahvataju dublje slojeve tkiva. pravilan plodored.predstavljaju osnovne preventivne mjere zaštite u suzbijanju ovog parazita. nepravilnog oblika. naročito nadzemni dio kod mladih biljaka paradajza.Prohladno i vlažno vrijeme ne odgovara razvoju bolesti.

Niže temperature i visoka vlažnost vazduha pogoduju razvoju ove bolesti. kada biljke mogu da ostanu skoro bez lisne mase .što jako nepovoljno utiče na prinos i kvalitet plodova. na petiljkama i tkivu zelenih plodova.Posebno su štetne prizemnog dijela stabla ili na spoljnom mjestu petiljke i ploda.4 Siva trulež(Botrytis cinerea) Siva trulež se javlja na pardajzu u plastenicima i staklenicima.U uslovima visoke vlažnosti na mjestima infekcije se obrazuje sivkasta navlaka micelija od organa za razmnožavanje.Sa mjerama zaštite treba početi još tokom proizvodnje rasada.Zaraza se uočava na ostacima zakinutih zaperaka na stablu.Zaraženo tkivo zahvata vlažna trulež i propada.kruničnim listićima posle oplodnje cvjetova.jako zaraženo lišće najprije se uvija zatim suši opada.Adekvatnim zalijevanjem biljaka i urednim provjetravanjem smanjiti vlažnost vazduha u gajenom usijevu.prilikom proizvodnje rasada.Vlažno vrijeme sa čestim kišama i srednje dnevnim temperaturama između 16 i 27 C veoma pogoduje brzom širenju parazita.Za sjetvu treba koristiti nezaraženo sjeme i sijati ga u nezaraženi supstrat.Iako se siva trulež može sresti na rasad.Temperaturu u zaštićenomprostoru održavati na na nivou povoljnom za rast razvoj paradajza. 6. Pjege su u središtu sive a po ivici zagasitomrke.U sredini pjege jasno se zapažaju crne tačke.starijem lišću i šire na gore ka vršnom dijelu biljke.3 Siva pjegavost (Septoria lycopersici) Ispoljava se u vidu brojnih sirnih okruglastih pjega na površini lista. Prve zaraze mogu se nastati rano. rijetko u pljskim uslovima.Prvi simptomi se javljaju na donjem.Često dolazi do spajanja pjega.Mjestimično izaziva veće štete.(gdje izaziva simptome topljenje rasad) ova bolest se javlja na raznim djelovima odraslih biljaka.Ostatke zaraženih biljaka iznositi iz zaštićenog prostora i uništavati ih.6.Kao posljedica razvoja gljive na spoljnom mjestu ploda i petiljke dolazi do razmekšavanja tkiva i opadanja ploda. 19 .

Preparat na bazi Primifosmetila. Hemijske mjere( preparat na bazi Tiometoxama.7.Upotreba zaštitnih mreža na objektima.Hrane se sisajući sokove biljaka.Veoma se teško hemijski suzbijaju. Mjere zaštite: Upotreba žuti ljepljivih ploča u zaštićenom prostoru.Polaže jaja na naličiju lista iz kojih se pile zelenkaste larve.Maksimalno 2 puta godišnje može se primjenjivatina istoj površini). 20 . ŠTETOČINE 7.Potapanje rasada prije sadnje i zalijevanja biljaka do plodonošnje.U toku godine ima veći broj generacija.1 Bijela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum) Odrastao insekt je bjeličaste boje dužine do 2mm. 10 ploča po 500m2 .

5-EC 0.) Mjera zaštite: višekratna obrada zemljišta.1%.05-0.1%.Lisne vaši redovno suzbijati od momenta čim se primjete a naredna prskanja obavljati u razmaku 7-10 dana naizmjeničnom primjenom sljedćih insekticida: Confidor 200-SL 0.Talstar 10-EC 0.3 Sovica imago( Agrotis spp. 21 .05%.04%. 7.Upotreba zaštitnih mreža na objektima. Decis 2.%= u koncentraciji 0.Preparat na bazi Fentrotiona + melation: samo primjeniti u trake.2 Lisna vaš(Myzus persicae) Mjera zaštite: upotreba žutih ploča u zaštićenom objektima.otvorima Hemijske mjere primjeniti kada se na slučajnom uzorku od 100 listova vaši pojave na više od 10.7.Mospilan 20-SP 0.Hemijske mjere primjeniti ako na 1m2 ima više od 1 gusjenice.03%. Preparati na bazi Trimetoxama: potapanje rasada prije rasašivanja u 0.10 ploča na 500m2 .Actellic. Blagovremena sjetva.3% rastvora insekticida u trajanju dok izlaze mjehurići.

Za suzbijanje širokolisnih korova u paradajzu koji se rasađuje( 8-10 dana poslije rasađivanja) može se primjeniti selektivni herbicid Lord 700-WDG ( metribuzin 700g/kg ) /vododisperzibilne granule/WG u količinama: 0. Korištenje herbicida.Karenca za ovaj hebicid iznosi 42 dana. 22 .5kg/ha ( 5g na 100m2 ) na jako humoznim zemljištima ( 3-5% humusa) ili 0. Korištenje plastičnih ili prirodnih materijala za pokrivanje zemljišta.75kg/ha ( 7.5g na 100m2 ) Na jako humoznim zemljištima ( preko 5 % humusa) uz trošak vode: 200-400 l/ha. SUZBIJANJE KOROVA Što češće plitko obrađivati ( okopavanje ).8.

9. BERBA.u vrijeme pojave ružićaste boje na vrhu ploda. Do preko 50kg/m.Zreli plodovi se čuvaju 3-4 nedelje na temperaturama 15-20C pri relativnoj vlažnosti vazduha oko 85% . hibrida 23 .vremena i dužine proizvodnje. Na ovaj način u mogućnosti smo da iskoristimo usporeno sazrijevanje plodova i svježu robu duže imamo u ponudi na tržištu. .. Za udaljena tržišta plodovi se beru znatno ranije. Ovi genotipovi imaju čvrste plodove i pogodni su za transport na veće udaljenosti. najčešće crvenu boju ploda. kada se plodovi moraju ubrati bez obzira što nisu fiziološki dostigli punu crvenu boju.što zavisi od načina gajenja. Ukoliko hocemo da postignemo ujednačeno i brže sazrijevanje plodova u skladište se unose zreli plodovi. tipovi paradajza mogu se poslije branja čuvati nekoliko nedelja u odgovarajućim uslovima ( temp. 10C i RVV 80% ).ukoliko prijeti opasnost od izmrzavanja.Shelf life.ČUVANJE I PAKOVANJE Za lokalno tržište paradajz se bere u punoj biološkoj i fiziološkoj zrelosti.Postoje hibridi koji nose gensku predispoziciju za dugo čuvanje i naknadno sazrijevanje plodova... Prinosi se kreću preko nekoliko kg.kada postigne karakterističnu.Gajenje ovakvih hibrida posebno ima smisla ukoliko se paradajz gaji u kasnoj plasteničkoj proizvodnji bez dopunskog zagrijavanja.

ZAKLJUČAK Proizvodnja u zatvorenom prostoru ima svoju punu društvenu i ekonomsku opravdanost. 24 .iskorišćenje postojećih iskustava na proizvodnji ranog povrća i iskorišćenje postojećih raspoloživih resursa.mogućnost proizvodnje povrća tokom cijele godine. . na kome postoji velika zainteresovanost za ovim proizvodima. jer se: .obezbeđenje veće ponude ranog povrća na tržište. .

LITERATURA 25 .

SADRŽAJ 26 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful