Sadrzaj

1. Sta je religija?................................................................................................................................3.
1.1 Savremena tumacenja religije ..3. ..4. ... .. 6. ...7. .9. 9. .. .10. .. ...11. .. 13. ..14.

1.2. Pojava religije I njen istorijski razvoj 1.3. Odnos religije I magije 1.4. Okultizam I vjerske sekte

2. Monoteizam religija naseg vremena
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. Judeizam Hriscanstvo Islam Budizam

- Literatura

2

po kome religija predstavlja drustvenu formu svijesti u kojoj dolazi do izraza covjekova zavisnost od tudjih mu i nepoznatih prirodnih i drustvenih sila i fantasricna forma preodolevanja tih sila putem obreda. Pojam religija nastao je od latiske glagola religio. religare. Mala enciklopedija. Po Marxu. jer je ona sinteza objektivnog i subjektivnog. religija se ne moze ispitivati kao svaka druga pojava. Religija je u stvari ropska forma moralne svijesti . ovdje se misli na povezivanje covjeka sa prirodom. 1959. Prosvjeta. Sa stanovista objektivnog pristupa. U zavisnosti od drustveno-politicke situacije i ideologije. to je nacin nastanka religije. jer je religija sama po sebi veoma slozen fenomen.godine. molitva i sl. igoja. Beograd. sto znaci povezati. smatra se da se ne moze poreci subjektivno. postoji vise tumacenja religije. cije naknadno dijeljenje u 1 2 uro u nji : Znati i vjerovati . covjek gubi osjecaj zajednistva . osjecanje ucesca u temeljnoj stvarnosti i moralna obaveza javljaju se kao jedan jedini cin. Beograd. Nesumnjivo.2 Karl Marks smatra da religija nije nista drugo do uzdah zgazene stvari. U klasnom drustvu. pa zbog toga nije lako dati jedinstvenu. hriscanski filozof. Jedna od definicija Kolakovskog jeste: Religija nije skup iskaza. Postoje tri osnovna pristupa po kojima se moze posmatrati religija kao fenomen.1 To su: subjektivni.e. te ne postoji mogucnost medjusobne identifikacije izmedji pripadnika razlicitih klasa. drustvenih ili psihickih potreba jer su to iskustveni stavovi i ne smiju se prihvatiti kao dio definicije . Njegovo misljenje je da je covjek genericko bice i da ne sme da bude posrednika izmedju dva covjeka koji su pripadnici jedne zajednice. ni objektivno kod religije. Subjektivni pristup zahtijeva drugaciji pristup religiji nego ostalim stvarima. religija predstavlja jedan od elemenata ljudske svijesti i duhovne kulture. i zato religija predstavlja oblik otudjenja. 1995. ona je oblast bogostovanja. Navedena tumacenja religija su u suprotnosti sa tumacenjem Leseka Kolakovskog. objektivni i subjektivno-objektivni pristup. opijum naroda . u kojoj se razumijevanje. saznanje. 3 . drugim bicima i Bogom. sveobuhvatnu definiciju religije. Ovu rijec prvi put upotrebljava Laktanacije. Po trecem stavu. Savremena tumacenja religije Definisanje pojma religije predstavlja veoma tezak zadatak. u IV vijeku n. Brojni autori isticu odredjene aspekte religije kao najbitnije.Sta je Religija? 1. Jedno od tumacenja religije datira iz 1959.1.1. Njegov stav je da su zabranjene one definicije religije koje podrazumijevaju da je religija samo sredstvo svetovnij.

ukanovic: Bogovi i ljudi. religijska osjecanja. SoCen. 2000. B. i kulturnih radnji koje su vezane za natprirodno bice i za dozivljaj svijetosti . prije svega racionalnu i naucnu svijest. Totem po vjerovanju stiti pripadnike plemena. Totem predstavlja predmet identifikacije odredjenog plemena. u prvom redu. moguce podijeliti u cetiri osnovna oblika3: animizam. definise religiju kao skup zamisli. Religiju je. Vecina II. vjerske predstave i osjecanja. na kojima je moguce vidjeti predstave zivotinja. osjecanja.odvojene klase metafizickih. Takav oblik svesti ce kasnije prerasti u drugaciji vid svijesti. toteizam. Smatra se da je ova vrsta religije nastala zahvaljujuci mentalitetu praistorijskih ljudi koji su primijetili da posjeduju izvjesna dusevna stanja. a preko njega su objasnjavali prirodne pojave. Toteizam je najvjerovatnije nastao nako animizma. praktikovan kod pripadnika prvobitne ljudske zajednice. a pomocu slika je vjerovao da se ostavruje kontakt izmedju njega (covjeka) i Njega (natprirodnog). Oni su vjerovali u postojanje spiritualnog. Toteizma se zasniva u vjerovanju totem. simbola. sistem vjerskih obreda. odnosno od same pojave covjeka. Animizam (lat. Be i . Covjek je vjerovao u postojanje natprirodnij sila koje ce mu pomoci da poveca ulov. a to su: zamisao o prirodnom bicu. 3 M. ritual. I. To najbolje dokumentuju slike koje se mogu naci na zidovima pecine Altamira u Spaniji. zbog cega su sva ziva bica prestala da se posmatraju samo kao materijalna . sto znaci da se jedan totem vezuje samo za jednu zajednicu.anima-dusa) predstavlja najstariji i ujedno najprimitivniji oblik religije. ali mora iskriviti smisao izvornog cina bogostovanja . vjerovanja i ucenja. hronoloski gledano. Kao sto je ranije napomenuto. 4 . postojanje svestenika i postojanje institualizacije. On smatra da se religija sastoji od pet elemenata. 1. vec i kao ona koja imaju dusu . Tako Zuljevic definise religiju kao: vjerovanje u natprirodno. Bitan princip animizma je analogija.2. Pojava religije i njen istorijski razvoj Vjerovanje u natprirodna bica i bica datiraju jos iz praistorijskog perioda. religijski simboli. religijski funkcioneri i religijska organizacija. moralnih i drugih tvrdjenja moze biti korisno. religijska osjecanja. politeizam i monoteizam. Svijest o religiji se mijenjala sa razvitkom ljudske civilizacije. pripisivanje ljudskih karakteristika predmetima. Vuko Pavicevic u svom djelu Sociologija religije . svaki autor ima drugacije tumacenje religije. odnosno predstavu biljke ili zivotinje. odnosno. nematerijalnog faktora koji su nazivali dusa. Podgorica.

zakon ne moze ispraviti jer se ljudi ne plase zakona. Ali. Monoteisticke religije su soteroloske.III. antropomorfan (gr ) ljudskog oblika (prim aut). izvanzemaljskom svijetu. bog raja i zemlje. Mojsije.n. tj. Posejdon bog mora. razlog zbog koga vazi ovakvo misljenje. aut) 6 soter (gr ) spasilac (prim.tajne nepravde koji nomos. Religija je bila kritikovana cak i u anticko doba. politeizam posjeduje mnogobrojne karakteristike koje ga iskljucuju iz navedenih formi religije. odvovjodjvdovjodvodod Monoteisticke religije imaju zajednicke karakteristike. Isus.Bog uvjek posjeduje natprirodnu moc i natcovjecne osobine. Judaizam i Budizam. Postoji i jos jedan. Bog je uvvjek tjelesna i culna licnost. jer je predstavljao sustinski napredak u odnosu na animizam i toteizam. Svaka monoteisticka religija ima svog osnivaca ( Muhamed. bitniji. Zevs je bio vrhovni bog. odnosno veci stepen imaginacije i apstrakcije. Danas su najmasovnije religije Islam. itd. 2. ovjek i morphos (gr ) oblik. odnosno vjerovanje u postojanje spiritualnih bica. a to su: 1. ipak. Politeizam (mnogobostvo) uglavnom se shvata kao razvijeni animizam i toteizam. upravo zato sto se kod toteizma primjecuje razvijeniji oblik ljudske svijesti. 3. odnos veci svijest. Monoteizam (jednobostvo) predstavlja najsavremeniji oblik religije koji se odrzao do danas. u smislu da se bogovi dozivljavaju kao regulatori razlicitih domena ljudskog zivota . Naime. Hriscanstvo.4 Svako bozanstvo upravlja odredjenom sferom drustva. predstavlja osnov na kome se temelji svaka religija.5 gdje culno ima primat nad materijalnim.e.6 odnosno spasilacke. Buda). 3. autora smatra da je animizam nastao prije toteizma. Atina je bila boginja mudrosti. Bogovi se dozivljavaju transcedentalno. IV. U starogrckom i starorimskom obliku politeisticke religije. aut) 5 4 5 . dok Kritija smatra da su bogovi izmisljeni za regulisanje tzv. Moze se cak reci i da je politeizam uslovio nastanak monoteizma. Bog zivi u nekom drugom. Na primer. smatra da bogovi nisu antropomorfni. a to su: 1. religijska osnova. od antropos (gr ) a priori (lat) nezavisno od iskustva (prim. Monoteisticke religije su rasprostranjene sirom svijeta. sto znaci da uce o spasenju poslije smrti. Filozof Ksenofan u V vijeku p. sto znaci da se dozivljavaju a priori. Primjer tabua je incest. Kod primitivnih oblika religije posebno je vazno istaci postojanje tabua. bogovi su antropomorfni. u antickoj Grckoj. vjerovalo se da postoji dvanaest bogova Olimpa. Hera je bila Zefsova zena. Tabu je rijecpolinezijskog porijekla koja se odnosi na zabranu stetnog i opasnog ponasanja prema nekoj svetinji ili drustvenoj zajednici u cjelini. zastitnica braka i porodice. 2.

9 Encyclopedia Britannica 2004. ona je spoljasnja i mehanicka. Materijali predstavljaju objekte koji se koriste prilikom izvodjenja magijskog rituala. Tolkajrev smatra da postoji i prelazni oblik religije. S. oznacen kao henoteizam. Svijet i covjek su puni zla. 5. kao i simbolicke brojeve za koje se smatra da posjeduju izvjesnu moc.4. B. Odnos religije i magije Za magiju se moze reci da je bila dominantna u vrijeme samog pocetka razvoja ljudskog drustva. 8 6 . ona moc gleda sa tehnickog 7 M. Magija se zasniva na obliku sujevjerja i ona ne posjeduje spiritualne vrijednodsti religije ili pak naucno racionalno rasudjivanje. Ona je uticala i na sam razvoj religije.7 Po drugoj definiciji. u smislu da postoji vise bogova. ukanovi : Bogovi i ljudi. magija pociva na dva kljucna principa: imitativna (homeopatska) i kontagiozna magija. SoCen. magija nije licna. koji u stvari predstavlja razvijeni oblik politeizma. Ser Edvard Barnet Tejlor smatra da religija predstavlja jedan direktan. Najjace pleme je nataj nacin uspjelo da nametne svog Boga kao vrhovnog. Treba teziti savrsenstvu u posthumnom svijetu. Predstoji apokalipsa. posle koje slijedi tzv. strasni sud . ali samo jedan od njih je vrhovni. Sa druge strane. poseban po svom ontoloskom statusu. CD-ROOM izdanje. Be i . Frejzeru. je u stvari. materijalne promjene ili samo iluzije promjena. Encyclopedia Britannica 2004. ritualu i znanju izvodjaca rituala. Postoji prepostavka da se to dogodilo zahvaljujuci procesu spajanja rodova i plemena u sire zajednice. licni odnos izmedju covjeka i spiritualne sile. 2000. Znanje cini i brojeva uglavno predstavlja tajnu (okult). Po Dz. Inace. Podgorica.3.8 Magija se sastoji iz tri osnovna elementa: cini. koji prepostavlja postojanje visih sila. 1. A. model ljudskog misljenja i ponasanja. na koje je moguce uticati. Princip imitativnosti se moze svesti na tvrdnju da slicno izaziva slicno. Magija. Princip kontagioznosti se svodi na vjerovanje na stvari koje su jednom stupile u kontakt trajno ostaju u medjusobnoj vezi. Monoteizam je najvjerovatnije nastao tako sto se iz politeisticke forme religije izdvojio jedan Bog. materijala i rituala.9 Ritual predstavlja magijski proces. Cini obuhvataju rijeci koje se koriste u ritualu. CD-ROOM izdanje. magija je koncept kojim se opisuje nacin misljenja kojim se vrsi uticaj na nevidljive sile da prouzrokuju razne dogadjaje. magija se bazira na nastupu.

skriveni (prim. jer se vjernici povezuju zajednickim vjerovanjem.R. okultizam je zelja dostizanja odredjenog stepena magijske moci. 4. Medjutim. Ocekivanja od clana su veoma nejasno predstavljena novom clanu. odnosno. itd. Emil Dirkem smatra da religija predstavlja zajednicku pojavu. Clanovi ne postavljaju nikakava pitanja o vodji grupe Vodja je taj koji odlucuje kodex ponasanja clanova Grupa je zaokupljena zaradjivanjem novca Vodje grupe nije odgovorna nijednom autoritetu Clanovi teze ka prekidu veze sa porodicom i jacanju veze sa ostalim clanovima grupe Odstupanje od stava grupe. aut) 7 . u nekim slucajevima i kaznjava. Osnovna razlika izmedju okultizma i religije je 10 ocultus (lat) tajni. Okultizam i vjerske sekte Okultizam10 predstavlja ucenje o kultu. vec privremene veze izmedju individualaca. vremenom je doslo do formiranja nauka.4. 6. dok se kod religije covjek njima potcinjava. Na primer.aspekta. Kult posmatramo kao grupu sa izrazenim manipulativnim karakteristikama koja exploatise svoje clanove. 2. Postoji nekoliko glavnih razloga zbog cega se ljudi opredjeljuju da postaju clanovi kulta: 1. To ih dovodi u sukob sa osnovnim drustvenim vrijednostima. Kultovi se izdvajaju od ostalih manipulativnih grupa po svojim tacno odredjenim karakteristikama: 1. Religijski gledano. 1. Okultist moze da bude mag ili carobnjak. Oni ne znaju sta je kult 2. Prava priroda kulta nije predstavljena 3. Koriscenjem odredjenih okultistickih znanja. Magija trazi nacin da manipulise spiritualnim silama. Po njemu i magija moze imati socijalnu dimenziju. hemija je nastala iz alhemije. okultizam je povezan sa naucnim disciplinama. 5. astronomija iz astrologije. socijalni antropolog A. proucavanje kako spiritualni faktori uticu na prirodu. Okultizam je kao pojavu moguce posmatrati sa naucnog i religijskog aspekta. Redklif Braun se ne slaze sa ovom tvrdnjom. Kult zahtijeva specijalni polozaj za sebe ili svoje lidere. Sa naucnog stanovista. 3. Ali zato magija ne stvara trajne.

magove. scijentifizam i druge. Vjernik Boga smatra nedostiznim. avjernik izvan sebe. samostalno i preko vjerskih sekti. Okultisti djeluju na dva nacina. Sekta je manja vjerska grupa. Vjerska sekta predstavlja okultisticku grupu koja: 1. Samostalno vjerovanje podrazumijeva astrologe. nastala radikalnim odvajanjem od vec postojece vjerske zajednice. Prema nekoj osobi ili pojavi pridaje preveliki znacaj Koristi razne metode da clanove ubijedi da prihvate te ideje te grupe U clanovima sistematski stvara psiholoske zavisnosti Iskoriscava clanove zarad interesa vodje Danas u najpoznatije i najrasprostranjenije sekte spadaju: adventisti. 4. 2. VJERSKI SIMBOLI 8 . 3. Sri Cinmoj. bioenergeticare i dr.ta sto okultist bozansku prirodu pronalazi u sebi. Jehovini svedoci. zatim Hare Krisna. a okultist vjeruje da bas on posjeduje neka uzvisena svojstva. vidovnjake. transcedentalna meditacija. SLIKA 1.

koji im je po predanju pomogao da nadju put do Obecane zemlje . kasnije mojsijevo ime se spominje u spisima grckih istoricara koji su uvjek bili zainteresovani za poznavanje bliskoistocnih prilika. Mojsije je jedino cuo jegov glas. 9 .Monoteizam-religija naseg vremena 2. vec sama stvara i namece te norme . kada se avramu ukazao Bog na Sinajskoj gori. U savremenoj nauci o religiji istice se sledeci princip: vjera ne vodi racuna ni o kakvim normama. Po legendi. sto znaci zakon.) Bog. Prepostavlja se da je Judeizam nastao u periodu izmedju XX i XVII prije n. Petoknjizja. 12 Jehova (heb. jer ce zivotom platiti oni koji ga vide . tako sto ce svoj narod odvesti u Obecanu zemlju i predao mu je 10 bozijih zapovjesti. Medjutim. a to je da je Jehova jedini Bog. Razlog tome je sto na teritoriji Sirije i Palestine nije otkriven nijedan arheoloski spomenik koji spominje Mojsija. Iz ovoga. nikada ga nije vidjeo. iako je Avram formalno vazio za osnivaca judeizma.2. Religija je za njega bila instrument za ostvarivanje ciljeva koji nisu bili vjerski. Vijest o bjekstvu Jevreja je izazvala veoma burne reakcije Egipcana. Mojsije istovremeno predstavlja politickog. Ovaj princip je bio rasprostranjen u Mojsijevom radu. Tom prilikom. istice se jedna karakteristika Judeizma. jer su ona data od Boga . nauka. u literaturi se bas njegovo ime spominje kao ime osnivaca. odnosno jevrejska religija. Krenuli su u potjeru za bjeguncima. To znaci da nema dokumentovanih dokaza o Mojsijevom postojanju od strane njegovih savremenika. Jehova je rekao Mojsiju da je on jedini Bog i da nema drugih bogova. najvjerovatnije predstavlja najstariju monoteisticku religiju. U tim normama Mojsije je nalazio opravdanje za koriscenje raznih sredstava prinude. Exodus (Izlazak).e. borbe. rekao mu je da izbavi jevrejski narod od egipatskog ropstva. Leviticus (Svestenjicka knjiga). odnose i njihovu filozofiju. odnosno potraga. najvece zasluge pripisuju se Mojsiju. trajala je nekoliko stotina godina. Sta vise.1. odnosno iz njenog prvog i najstarijeg dijela. Medjutim. Judeizam Judeizam. vjerskog i nacionalnog vodju Jevreja. O Mojsijevom radu mozemo saznati samo iz Biblije. te je porucio Mojsiju da upozori narod da se ne priblizava Jehovi.11 koje se sastoji iz sledecih knjiga: Genesis (Vrste). Izraelci su bili uplaseni i poceli su da dozivaju Jehovu. To putovanje. istoriju zivota Jevreja. 11 Petoknji je se na hebrejskom naziva Tora. Jehova12 se ukazao Mojsiju na Sinajskoj gori. Numeri (Brojevi) i Deuteronomium (ponovljeni zakon). Ovo djelo opisuje nastanak svijeta.

Za razliku od judeizma. Hriscanstvo se funkcionalno nadovezuje na Judeizam. za razliku od Mojsija. Obe Evangelion (gr ) dobra vijest Ortodoxos (gr ) pravi vjernik 15 Katolikon (lat) opste vazeci 13 14 10 . U tom djelu. Pravoslavlje14 je tezilo za ocuvanjem tradicionalnih hriscanskih vrijednosti i ucenja. Svetonije i dr. zub za zub . ne kradi. kod judeizma je karakteristicno i moralno nacelo po kome je covjek duzan da za svako mu naneto zlo uzvrati istom mjerom. vec prenose misljenje kakavo je vladalo u opstinama. Jevandjelja ne predstavljaju istorijske dokumente i ne iformisu nas kakav je bio Isus u stvarnosti. Konacno. Jedan od glavnih uzroka ovog rascijepa bio je slabljenje Vizantijskog carstva.2. zalagalo se za decentralizaciju crkve. cije je osnovno stanoviste vjerovanje u spasenje od ovozemaljskih ponizenja i zala. Medjutim. odnosno osbinu da religija formira norme. kao Mojsije. te nema takvih obicaja. postoji veci broj slicnosti nego razlika. Flavije pise o Jovanu Krstitelju. za Jehovu je vazi da je bio pravden i strog. u jevrejskoj religiji ne postoji vjerovanje u zagrebni zivot. Godine 1054.13 Postoje 4 vrste jevandjelja: Jevandjelje po Marku. ona su predstavljala regule vjere i morala za hriscanske opstine. gdje ne postoji dokumentovan dokaz o postojanju osnivac religije. Najznacajniji istorijski izvor o Hristovom postojanju predstavlja djelo jevrejskog istoricara Josifa Flavija Jevrejske starine . Isus istupa kao posveceni. o cemu govore jevandjelja. Hriscanstvo Hriscanstvo je religija koja je nastala kao ucenje Isusa Hristva koji je bio mitska i istorijska licnost. Jakovu i Isusu koji je posjedovao cudesne moci. Isus Hrist je predstavljao i sada predstavlja veoma aktuelnu temu za mnoge pisce vec skoro mnoge uslov vjecnog izbavljenja. On nije bio zainteresovan za politicko djelovanje. Plinije Mladji. kod hriscanstva to nije slucaj. Jevandjelja su kanonski dokumenti. Jevandjelja se smatraju zavrsetkom Starog zavjeta.Po starom zavjetu. Isusa u svojim djelima pominju i Tacit.. Osim Flavija. onaj koji pokazuje put izbavljenja. 2. O tome govore bozije zapovjesti: ne ubij. Hriscansko ucenje sadrzano je u Novom zavjetu. Mojsije je ovo nacelo formulisao kao Oko za oko. Dolazi do rascijepa u hriscanstvu na pravoslavlje i katolicizam. Izmedju ova dva oblika hriscanstva. sa sjedistem crkve u Vatikanu. Luki. Mateju i Jovanu. tako da su mnoge pravoslavne crkve dobijale autokefalnost. dok se katolicanstvo15 zalagalo za centralizaciju. Hrist. ne koristi metodu prinude. postuj svoje bliznje itd.

Sin i Sveti duh. Islam Islam je najmladja monoteisticka religija. a kod pravoslavlja je taj odnos linearni. Protenstantizam je pokret koji se razvio u novu religiju. Po katolickom tumacenju. a njen osnivac je Muhamed a. stupio u kontakt sa Bogom. Razlike se ogledaju u razlicitoj formi obavljanja religioznih obreda. ali na posredan nacin. Kasnije je doslo do novog raslojavanja hriscanstva. Najbitnija kljucna razlika je relacija izmedju pojmova Bog otac. 2. Ovaj pokret je nastao u XVI vijeku kao protest katolickih hriscana sto je bilo moguce kupiti indulgencije. sto znaci da iy Boga oca istovremeno slijedi i Sin i sveti duh. Danas je protenstantizam veoma rasprostranjena religija. ovi pojmovi su u ciklicnom odnosu.s. napustio Meku i otisao u Medinu. kada mu se u snu javio melek Dzibril. moze se reci i da je Muhamed a. da postoji Strasni sud itd.s. 11 .3. jer je tada Muhamed a. odnosno iz Boga oca ne moze da slijedi sveti duh. gdje je propovjedao novu vjeru. Godina 622.religije vjeruju da je Bog stvorio svijet. Nastala je u XVII vijeku.s. da postoji Boziji sud. uzima se kao prva godina muslimanske religije. a ciji je osnivac Martin Luter. Slicno Mopjsiju.

Vjerska knjiga Islama je Kur'an. sto su: pet vaktova namaza. kada se u toku dana vi e puta ponavlja sa vrha minareta. da ce oni koji povjeruju u jednog Boga biti mnogobrojni. Muhammadun rasuulu-l-laah). U Islamu postoji 5 Ilsamskih stubova koji se moraju postovati. dok druga izjava "Muhamed je Bo ji izaslanik . ehadet ( in potvr ivanja) predstavlja dva odvojena ina potvr ivanja. salat. ili kupanja. Prva izjava "nema drugog boga osim Boga" potvr uje da ljudski intelekt prihvata bo ansku stvarnost. potvr uje izabranost Muhameda kao Bo jeg poslanika. Oni koje je Bog htio medju mladima i slabima slusali su Muhameda a. i da izgovori propisanu molitvu. mjesec posta-Ramazan.U Islamu. 12 . izgovaranje Sehadeta. Klju ni zna aj koji se u islamu pridaje molitvi poti e od shvatanja da izvo enje salata primorava ljudsko telo da reaguje na stvarnost koja je prethodno u sehadi bila potvr enja srcem i jezikom. Prvi stub islama predstavlja otvoreno svedo enje. odnosno ispovedanje vere (arap: ehada). Namaz predstavlja jedan od pet stubova islama kod sunita. Ako se ova formula iskreno prihvati. . Muslimani obavljaju pet namaza dnevno: sabah. hodocasce na Meku i davanje mislostinje. One se javljaju i u mujezinovom pozivu na molitvu.podne. a vjerski zakon naziva se Serijat. da nema boga osim Boga i da je Muhamed njegov poslanik (arap: La ilaaha illa-llaah. Pre pristupanja molitvi. ikindija. Novu vjeru su prihvatali mladi ljudi iz najuticajnijih porodica i rodova u Meki. Postoje dve vrste molitve. Istoricar iz Meke azZuhri pise i o prvim vremenima Islama: Boziji poslanik krisom je i javno preobracao u Islam. i poslednje koje se izgovaraju.s. nevezana za bilo kakva pravila ili rituale. dua (dora) je li na molitva. aksam I jacija. Ovo su prve re i koje dopiru do u iju muslimanskog novoro en eta. i njegovo pokoravanje Bogu. Namaz je najzna ajniji vid molitve kod muslimana. Nevjerni Korjesiti nisu kritikovali ono sto je govorio Muhamed a. je ritualna molitva koja se sastoji iz odre enih pokreta i re i. Molitva se u hadisu pominje kao su tinski in pokoravanja Bogu.s. Bog se naziva ALLAH dz. Islam predstavlja religiju koja je u najvecoj expanziji. Iako najmljadja. vernik mora da obavi obred o i enja (abdest) u vidu malog ritualnog pranja. . i osnovni dokaz pripadnosti islamu. i jedan od deset inova islama kod iita. Od vernika muslimana se o ekuje da pet puta dnevno okrene svoje lice prema Meki. Druga. koji su se bunili protiov starog poretka i svi iz beznacajnih porodica u Meki koji su bili u losijem polozaju. Prva. osoba je musliman.

zekat je bio ostavljen savesti muslimana. brijati ili imati bra ne odnose. podizale d amije i podmirivali vladini tro kovi. Za mladu islamsku dr avu zekat su skupljali regularni sluzbenici i njim se rukovodilo iz centralne blagajne da bi se pomoglo siroma nim u zajednici. milostinja. pi a. ime se du a pribli ava Bogu. Zekat je verska ustanova pod kojom se podrazumeva milostinja prikupljena i razdeljena jedino muslimanima. nare uje vernicima da barem jedanput u svom ivotu posete Bo ju ku u. I sam izraz zekat znaci vrlinu "dar koji se daje" i koji je pobo an. kako se ne bi ose ala glad i e . prema kojoj se vernici okre u pet puta dnevno prilikom svojih molitvi. kao i najve u disciplinu odricanja: zabranjeno je e kati se. sve od zore pa do zalaska sunca. ito. Al-Gazali isti e veliko zna enje koje u o ima Gospoda ima post. Treba zaboraviti na sebe i misliti jedino na Boga. Svako ko ne ispunjeva tu obavezu postaje kafir. jer pravi cilj posta je pobe ivanje strasti. mu karci i ene.Zekat (milosr e. telesnih u itaka i pu enja. zekat se razvila u obavezno oporezivanje imovine. Zabranjeno je ubiti ak i muvu (jedini izuzeci su zmija i korpija) za vreme hodo a a. Kuran od po etka nagla ava in dobrotvornosti kao jednu od glavnih vrlina pravnog vernika. vo e i robu. izuzev staraca. Islam. Posebno pobo ni muslimana poste od jednog zalaska sunca do slede eg. stoga je post "kapija koja vodi u slu bu Bogu". naslednik Ibrahimskih tradicija. bolesni) du ni su to da nadoknade. osim ako je u dodir sa islamom do ao nedavno ili je odrastao daleko od uleme. Post Post devetog meseca muslimanske godine. Hodo a e (had d ) po inje sastankom svih vernika na Arafatu i Mini (u okolini Meke). Njen ta an iznos je varirao i odredjivao se u svakom pojedina nom slu aju verskim zakonom fikh. Za vreme hodo a a svi moraju odavati najve u poniznost. ramazanaje stroga obaveza (farz) koje se svi odrasli zdravi muslimani. stoku. U po etku propisana kao dobrovoljni in ljubavi i smatrana skoro isto to i pobo nost. ali je obi no u proseku iznosio 2. koje traje najmanje nekoliko dana. trebaju pridr avati. Oni koji su oslobo eni od posta (putnici. kao razlog navodi to da je post pasivno delo. bolesnih i putnika.5%. je jedna od glavnih obaveza islama. Post je U islamu na in izra avanja vere u Boga preko uzdr avanja od jela. uklju uju i novac. i da niko ne vidi kada neko posti osim Boga. Tako e se ne sme spavati preko dana za verme posta. Kasnije raspadanjem isto islamske dr ave. milodar). Najstariji hram posve en Bogu Jedinom je hram koji je Avram (Ibrahim) sagradio u Meki. 13 . odakle svi zajedno kre u prema Kabi. Kabu.

Za budizam se moze reci da je to prakticna religija. 14 . Budizam je poput hriscanstva religija koja nudi spasenje.n. odnosno pretapanje duse u drugo tijelo nakon smrti. a on se bira na osnovu posebnog fizickog obiljezja. Za budizam mozemo reci da se razvio iz hinduizma. postoji velika slicnost izmedju Bude I Hrista.4. Buda nije zelio da bude filozof. Budizam Osnivac budizma je Buda Gotama u VI vijeku p. Takva filozofija sadrzi odsustvo sistematicnosti I neobrazlozeno povezivanje suprotnih ucenja o prirodnim pojavama. Iako su djelovali na razlicitim podnebljima. Budizam je takodje na neki nacin podijeljena religija I sastoji se iz tri grane.2.e. ne kradi. sto ne karakterise prethodne religije. pokazuju put izbavljenja I obojica su insistirali na vrijednostima savrsenstva. ne lazi I ne uzimaj alcohol. mahajana I tantrizam. Jos jedan oblik budizma je lamaizam. Jedna od glavnih karakteristika budizma je otkrivenost. Budizam je igrao glavnu ulogu u Istocnom svijetu u kulturnom. budizam takodje ima slicna upustva: ne ubij. Budisti vjeruju u reinkaraciju. sa druge strane. a to su: hinajana. vec je htio da ukase na put oslobadjanja. Njemacki filozof Flauvalner je smatrao da se elementi Budine filozofije ne isticu nicim posebnim. Mahajana budizam je najvise filozofski nastrojen. Obojica su posveceni. Budizam se danas prihvata kao vid filozofije. a u XX vijeku je poceo intenzivno de se siri na Zapadu. Buda ima veoma slicne metode rada kao Hrist. Nalik na 10 Bozijih zapovjesti. Vrhovni budisticki vjerski poglavar je Dalaj Lama. Ali. koji je razvijen na Tibetu. spiritualnom I socijalnom zivotu. ne cini preljubu. u Indiji.

Beograd. Djuro u njic znati I vjerovati . Beograd. 4. Vitold Tiloh. Djukanovic Bogovi I ljudi . 1987. 3.Literatura 1. SoCeN. 2002. Podgorica. Sreten Petrovic Sociologija . Cigoja. 2000. Stoper Book. CD-ROOM izdanje. Beograd. Zavod za udzbenike I nastavna sredstva. Besic. 6. B. BIGZ. 1995. Juzef Keler. Milovan Mitrovic. 2. Beograd. 2004. 2003. M. Encyclopaedia Britannica . Eugenijus Sluskjevic. Lesek Kolakovski Religija . Edvard Simanjski Osnivac velikih religija . 5. Tadeus Zbikovski. 15 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful