You are on page 1of 8

c   obuhvaća opće i praktične postupke koji osiguravaju dobro

zdravlje i čistoću. Ovi postupci, koji služe sprječavanju bolesti, njihovom


širenju i poboljšavanju zdravlja, razlikuju se jako od kulture do kulture, pa
tako nešto što je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora biti prihvatljivo u
drugoj. U medicinskom kontekstu termin "higijena" odnosi se na
održavanje zdravlja i zdravog života. To je grana medicine koja se bavi
pravilima, općim i praktičnim postupcima za čuvanje i poboljšanje
zdravlja. Termin se pojavljuje u frazama poput osobne higijene, kućne
higijene, zubne ili dentalne higijene, dok se higijena rada često koristi u
vezi s javnim zdravstvom. Termin "higijena" nastao je prema
imenuHigijeje, grčke božice zdravlja, čistoće i sanitacije. Higijena je
također znanost koja se bavi promocijom i očuvanjem zdravlja. Higijenski
postupci se razlikuju diljem svijeta pa ono što je prihvatljivo u
jednoj kulturi ne mora biti prihvatljivo u drugoj.

Osobna higijena

Osobna higijena odnosi se na higijenske postupke koje neka osoba


održavanjem čistoće provodi radi skrbi o vlastitom tjelesnom zdravlju i
blagostanju. Motivacija za postupke osobne higijene leži u redukciji
osobnih bolesti, liječenju od njih, optimalnom zdravlju te osjećaju za
blagostanje, socijalnu prihvaćenost i prevenciju širenja bolesti na druge.

Postupci osobne higijene uključuju : posjet doktoru, posjet zubaru,


redovito pranje (kupanje ili tuširanje) tijela, redovito pranje ruku, četkanje
i njegovanje zubi, osnovnu manikuru ipedikuru, žensku higijenu i zdravu
prehranu. Osobna njega širi je pojam od osobne higijene jer se odnosi na
održavanje dobrog osobnog i javnog izgleda koje nužno ne mora biti
higijensko.

Osobna higijena se postiže uporabom proizvoda za osobnu higijenu koji


uključuju: sapun, šampon za kosu, kreme za kosu, četkicu za zube, pastu
za zube, pamučne štapiće,dezodorans, balzam za usne, kreme, losione,
rupčiće za lice, šišač, grickalicu, vodicu za usta, turpiju, piling, britvicu,
kremu ili pjenu za brijanje, kremu za kožu i toaletni papir. Ostali proizvodi
za osobnu higijenu i njegu mogu se koristiti za unaprjeđenje zdravlja i
blagostanje.

c  

Objedinjuje osnovna pravila i norme koje se odnose na:

‘ očuvanje zdravlja,
‘ harmoničan psihofizički razvoj,
‘ postojanost prema uticajima različitih činilaca spoljašnje sredine i
‘ poboljšanje radne sposobnosti.
Uravnotežen higijenski režim rada, odmora, ishrane, sna, slobodnih
aktivnosti je veoma važan za unapređenje i očuvanje zdravlja. Formiranje
pozitivnih higijenskih navika u najranijem periodu i sprovođenje dobre
higijenske prakse od presudnog su značaja za zdravlje i prevenciju bolesti.

Ô 
   

1.1. Higijena tijela i ruku (pranje ruku, kupanje, tuširanje, umivanje,


pranje kose, pranje nogu, higijena tjelesnih otvora ± očiju, ušiju, usta i
zuba, genitalija...),
1.2.higijena ishrane,
1.3. fizička aktivnost,
1.4. higijena sna i odmora,
1.5. mentalna higijena,
1.6. higijena odjeće i obuće,
1.7. kozmetička sredstva,
1.8. higijena u domaćinstvu,
1.9. higijenski režim tokom boravka u kolektivu,
1.10. higijenski režim nastave...

Higijena tijela se sastoji od higijene:

ÿ? -ože
ÿ? kose
ÿ? zuba
ÿ? ruku
ÿ? noktiju
ÿ? stopala
ÿ? menstrualna higijena

Higijena kože je neophodna mjera održavanja i unapređenja zdravlja, jer


koža predstavlja važan zaštitni organ čija površina kod odrasle osobe
iznosi oko dva kvadratna metra. -oža štiti organizam od mehaničkih,
termičkih i hemijskih uticaja, od prodiranja mikrobioloških agenasa, kao i
od naglih promjena mikroklimatskih uslova spoljašnje sredine. Preko
brojnih receptora, smještenih na površini kože, primamo različite signale
koji nam služe za orijentaciju. Preko kože se vrši i razmjena materija.
Čistoća kože utiče na disanje, termoregulaciju, imuni sistem, stvaranje
pigmentacije, stvaranje vitamina D, kao i na održavanje elektrolitnog
balansa organizma.

Pri pojavi nečistoće sve navedene funkcije kože su suprimirane (otežane),


dolazi do zatvaranja kožnih pora raspadnim produktima, djelovima
sljuštenog epitela, znojem, sekretom lojnih žlijezda, raznim bakterijama i
gljivicama, uz razvijanje neprijatnih mirisa. Sve to dovodi do iritacije,
dermatitisa, folikulitisa i drugih kožnih promjena .

Lična higijena kože se najbolje održava vodom i sredstvima za pranje.


Može se sprovoditi pranjem, umivanjem, kupanjem u kadi ili tuširanjem.
-upanje u kadi ima veći epidemiološki rizik i potrebna količina vode je
značajno veća, a tuširanje je prihvatljiviji način održavanja lične higijene
tijela. Održavanje lične higijene tuširanjem je optimalni način uklanjanja
površinskih nečistoća i mikroorganizama. Tečni mlaz djeluje okrepljujuće
na cijeli organizam, a posebno na kardiovaskularni, nervni i disajni siste m.
Tuširanje toplom vodom je higijenski najprihvatljivije i najdjelotvornije.
Pranje sunđerom treba izbjegavati jer on postaje rezervoar
mikroorganizama. Nakon završenog pranja tijelo treba energično istrljati
frotirom, što povoljno deluje na cirkulaciju.

Sapun je neophodno higijensko sredstvo koje stvaranjem suspenzije ili


emulzije otklanja i nečistoće koje se ne rastvaraju u vodi. Važno je
napomenuti da je značajan izbor sredstava za pranje, tj. njegova pH
vrijednost. Sapun male pH vrijednosti iritira kožu, a moguće su alergijske
reakcije. Najbolje je koristiti neutralan sapun ili onaj slabo kisele reakciije
pH 5, 5-6, dok se bazni ne preporučuju. Higijenu kože bi bilo preporučljivo
sprovoditi svakodnevno, uveče, prije spavanja i prije jela.

Higijena kose-kosu treba prati najmanje jednom sedmično, koristeći blagi


šampon. Treba izbjegavati šampone koji sadržavaju alkalije. Dobar
šampon nije nužno šampon koji stvara mnogo pjene. Najvažnije je kosu
poslije pranja dobro isprati. Dobar šampon je šampon koji blago čisti kosu
i vlasište, otklanja nečistoće i masnoću a da pri tome ne izaziva prejako
odmašćivanje i alergijske reakcije. Danas postoje moderni preparati za
pranje kose bez sapuna, koji su pogodni kod osoba sklonih alergijama.

(ne postoji preparat koji ce poboljšati kvalitet kose, jer je kvalitet kose
genetski uvjetovan, te sve sto se nanese na kosu s ciljem poboljšanja
njenog rasta, ujedno biva otplavljeno prvim ispiranjem ü )

-osu treba njegovati i iznutra, pridržavajući se pravilne ishrane,


izbjegavanje stresa, korištenjem vitaminskih pripravaka u stanjima
povećane potrebe. Pri tome treba biti oprezan, jer se skoro svi vitamini i
aminokiseline neophodne za rast kose unesu u organizam u hrani koje
svakodnevno uzimamo, te se sa vitaminskim pripravcima ne smije
pretjerivati.

Higijena zuba-Zube treba prati najmanje dva puta dnevno. -aže se:ujutro
za ljepotu, uveče za zdravlje. Trajanje jednog četkanja zuba je 2 -3
minute. Pasta za zube trebala bi da sadrži fluoride, kako bi prevenirali
nastanak karijesa. Neke paste takodje su namenjene i suzbijanju
kamenca, sto moze pomoći u usporavanju stvaranja čvrstih mineralnih
naslaga na zubima.
Zubi se peru laganim kružnim pokretima i pri tome treba oprati celu
površinu zuba, stranu ka jeziku i stranu ka obrazima. . Perite površine za
žvakanje energicno, kratkim pokretima.

(Mozete izabrati pjesmu koja traje 2 minute koju cete pjevustiti dok
perete zube, tako da znate koliko je proslo vremena a i da pranje zuba
ucinite manje dosadnim) Menjajte četkicu svaka 3 -4 meseca. Takodje
možete koristiti i električnu četkicu. Istraživanja pokazuju da su električne
četkice sa rotacijom i osciliranjem efikasnije u čišćenju zuba od bilo kojih
drugih četkica, uključujući i druge električne četkice.
Ne pritiskajte jako, jer energicno pranje moze da dovede do odvajanja
desni od zuba i da ogrebe zubnu gledj.
Jezik perite od zadnjeg ka prednjem delu. Neki ljudi stavljaju malo paste
ili tečnosti za ispiranje usta na svoje četkice kada to rade. Pranje jezika
četkicom pomaže u odstranjivanju kamenca, koji moze da uzrokuje
neprijatan zadah i razvoj bakterija. Neke četkice imaju specijalan deo za
pranje jezika.
Čistite zube koncem bar jednom dnevno. Vrsta konca nije bitna. Izaberite
vrstu i ukus koji Vam najvise odgovaraju.
Na kraju, preporucuje se samopregledanje zuba, pomoću direktnog i
indirektnog ogledala te redovne posjete stomatologu najmanje jednom
godišnje, a i ranije po potrebi.
Higijena ruku- Zašto je higijena ruku važna?
Pravilna i redovita higijena ruku, odnosno redovito pranje ruku dobar je,
jednostavan i jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje
se mogu prenijeti nečistim rukama kao što su obična prehlada, gripa,
infektivni proljevi, zarazna žutica.

   

U mikroorganizme ubrajamo bakterije, viruse, gljive i praživotinje. Neki od


njih mogu biti uzročnici bolesti. Površina naše kože nije sterilna ± na njoj
se nalaze mikroorganizmi koji su stalni «stanovnici» naše kože i nazivaju
se rezidentna mikroflora. Oni imaju veliku ulo gu u zaštiti od patogenih
mikroorganizama, odnosno onih koji mogu izazvati bolest. Tijekom
svakodnevnih aktivnosti ruke se kontaminiraju mnoštvom
mikroorganizama iz okoline ± preko kontakata s kontaminiranim
površinama, predmetima, ljudima, životinjama, itd. Te mikroorganizme
koji nisu stalno prisutni na koži ruku, nego se povremeno na njoj
nakupljaju kontaktom nazivamo tranzitorna mikroflora. Potencijalni
uzročnici bolesti mogu se putem kontaminiranih ruku unijeti u organizam
kroz probavni sustav (usta), dišni sustav (nos), spojnicu oka ili preko
oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine).

 
     

Redovito i pravilno pranje ruku spriječit će širenje većine


zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama.
Naviku redovitog pranja ruku treba usaditi u navike
ponašanja već u ranom djetinjstvu.
Zaštitite rane (posjekotine, ogrebotine) zavojima,
flasterima ili zaštitnim rukavicama, jer je oštećena koža
osjetljiva za infekcije.

  

Naravno uvijek kad su vam vidljivo uprljane. No, sjetite ih se oprati i:

 
· jela (obroka) / pripreme hrane
· dojenja / hranjenja djeteta
· aktivnosti koje obavljate s djetetom,
posebice novorođenčetom i dojenčetom
· dodirivanja usta, nosa ili očiju
· kontakta s bolesnom osobom

 
· uporabe toaleta (zahoda)
· brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl.
· mijenjanja pelena
· dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju
· kontakta s bolesnom osobom
· kontakta sa životinjama
· nekih aktivnosti kao što je npr. iznošenje smeća, čišćenje
· povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupovine...)
· u svim slučajevima kada su ruke potencijalno kontaminirane

    

· skinite prstenje i ostali nakit

· ruke namočite u tekućoj, po mogućnosti toploj vodi

· ruke nasapunajte sapunom (bolje je


koristiti tekući sapun, no ako koristite
običan sapun, pripazite da je na podlozi s
koje se voda može ocijediti); dobro
istrljajte cjelokupnu površinu ruku:
dlanove, nadlanice, površine kože između
prstiju, područje ispod noktiju, kožu
zapešća, u trajanju 30 sekundi.

· isperite cjelokupnu površinu kože ruku


(šake i zapešće) pod tekućom (toplom)
vodom

· osušite ± obrišite ruke. Ako koristite


pamučni ručnik, isti treba služiti samo za
brisanje ruku i često se mora mijenjati, a
ne smije ga koristiti druga osoba. Ako
perete ruke u javnom toaletu (u restoranu, kafiću, trgovini i sl.), ruke
osušite papirnatim ručnikom, slavinu zatvorite papirnatim ručnikom,
izbjegavajući kontakt oprane kože ruku sa slavinom. Uporabljeni papirnati
ručnik bacite u koš. U takvim toaletima ruke se mogu umjesto brisanja
papirnatim ručnikom, osušiti na aparatu s toplim zrakom. Pri izlasku iz
toaleta, izbjegavajte rukama dodirivati okolne površine.
c     

Za tu svrhu na tržištu postoji više pripravaka koji sadrže jedan ili više
dezinficijensa na bazi etilnog alkohola ili isopropranola. Ova sredstva
upotrebljavaju se nakon standardnog pranja ruku u svrhu antisepse,
naročito u bolničkim uvjetima te se tako u dodatnoj mjeri nakon običnog,
redovitog pranja ruku, smanjuje broj mikroorganizama tzv. tranzitorne
flore na minimum. Primjenjuju se nakon pranja ruku sapunom i vodom,
utrljavaju se u kožu ruku prema uputama proizvođača, a najčešće je to
oko 30 sekundi, sve doj se koža ne osuši. Dezinfekcijska sredstva treba
birati pažljivo, vodeći pritom računa o njihovim aktivnim sastojcima i
karakteristikama, a upotrebljavati ih samo kada želimo postići produljenu
antimikrobnu aktivnost na rukama, ili kada nemamo vode u blizini.

-ada sapun i voda nisu dostupni, ruke se mogu oprati preparatima koji
sadrže dezinficijense. Na tržištu postoje u nekoliko oblika: kao tekućina za
ispiranje, ili kao vlažne maramice ili ručnici. -orisni su medicinskom
osoblju (npr. rad na terenu, kućne posjete i sl.), a i u svakodnevnom
životu (npr. na putu, na izletu, u parku, na uluci, nakon posjeta bolnici,
nakon vožnje autobusom ili tramvajem) kada nema vode u blizini. Ipak, ta
sredstva nisu učinkovita kad su ruke jako kontaminirane sa prljavštinom,
krvlju ili drugim organskim materijalom. Osim toga, mogu previše isušiti
kožu, a nekim osobama su mirisi koje sadrže iritirajući.

? ????
  ? 
Higijena noktiju

  ??
? ?
?  
 ?
 ?? ?? 
 ? 
? 
?
  ? ??  
 ?? ?
 ? ? ? 
? 

??  ??

 
?

? ? 

? ??

?  ?
??? ?  ? ?
?? ?  
?  ??
 ? ?
?
? 
?? 
?  
? 
?
? ? ? ??
 ?  ?  ?? ???
 ? ?
?? 
? 
 ?
? ?? 
?  
?

?

R