Predmet: MAKROEKONOMIJA Seminarski rad iz Makroekonomije Tema: AGREGATNA PONUDA

1. U V O D Ekonomski rast je dugoročni ekonomski i politički cilj svake zemlje. Najvažniji faktor dugoročnog ekonomskog rasta je agregatna ponuda. Pod ekonomskim rastom se podrazumijeva povećanje potencijalnog BDP-a, odnosno proizvodnje i proizvodnih kapaciteta a grafički se prikazuje pomakom granice proizvodnih mogućnosti od ishodišta. Povećanje proizvodnje nastalo većim korištenjem postojećih kapaciteta se ne smatra ekonomskim rastom, ono se mjeri povećanjem realnog BDP-a po stanovniku u određenom razdoblju, a tako se otklanjaju kratkoročne i sezonske fluktuacije koje mogu dati krivu sliku privredne dinamike. U ovom radu kratko ću prikazati ulogu i važnost agregatne ponude kao makroekonomske varijable koja zajedno sa agregatnom potražnjom određuje agregatnu cijenu i agregatnu proizvodnju. 2. AGREGATNA PONUDA – definicija Agregatna ponuda predstavlja količinu roba i usluga, koju su proizvođači u jednoj ekonomiji, spremni proizvesti i ponuditi u određenom periodu (najčešći period koji se uzima je godina dana). Dugoročno posmatrano, agregatna ponuda je uvijek na granicama proizvodnih mogućnosti, jer će dugoročno, sva preduzeća proizvoditi optimalno, tj. gdje im je jedinični trošak proizvodnje dobara i usluga minimalan. Dugoročno, prema tome, cijene proizvoda i usluga ne utiču na agregatnu ponudu. To znači da, ako poraste cijena proizvoda 20%, u dugom će roku porasti i cijene inputa za isti procenat, tako da to neće biti mamac proizvođačima za većom proizvodnjom, jer zarade preduzetnika se neće povećati. 3. KRIVA AGREGATNE PONUDE AS Kriva AS pokazuje koliko će preduzeća proizvoditi i prodavati pri različitim nivoima cijena, dok su drugi faktori konstantni. Oblik krive AS dugo je bio kontroverzan među ekonomistima: KLASIČARI su pretpostavljali da privreda radi uvijek u uslovima pune zaposlenosti, tj.da je u privredi puna zaposlenost, jer prema Sayovom zakonu ponuda stvara svoju vlastitu potražnju. Njihova funkcija AS je okomica podignuta na nivou pune zaposlenosti (Ymax). Njihova funkcija je potpuno neelastična na promjene cijene. KEYNES tvrdi da je kriva AS potpuno elastična, tj.pretpostavlja se da količinu proizvodnje i zaposlenosti određuje isključivo agregatna potražnja. Keynes je djelovao u uslovima velike nezaposlenosti, kada je mogao angažirati velike količine rada uz iste plate. Kako se ne mijenjaju njihovi prosječni troškovi, ne mijenjaju se ni cijene. Treći oblik kombinacija prethodna dva oblika. NEOKLASIČARI smatraju da je kriva AS u početku, dakle u uslovima velike nezaposlenosti, jako elastična, a da je uslovima visoke

1

U srednjem. što je neophodan uslov za povećanje zaposlenosti prema ovom shvatanju. te stoga poslodavci nude viši nivo zarada kako bi to ostvarili. gdje je AS vertikalna. što podstiče poslodavce da povećavaju obim proizvodnje. Prvi dio krive AS je Keynesov dio: kriva AS je horizontalna.u tom dijelu se povećanjem agregatne potražnje može povećati realni domaći proizvod bez uticaja na povećanje cijena (u tom dijelu postoje nezaposleni proizvodnih faktori i cijene proizvodnih faktora su otporne na smanjivanje). rast uposlenosti radne snage je moguć samo ako rastu realne zarade (pretpostavka je da je radna snaga funkcija realnih zarada). 2 . u tom dijelu porast potražnje za proizvodnim faktorima povećava njihove cijene. Pretpostavka je da je: U KRATKOM ROKU: kriva rastućeg nagiba kada porast cijena prati porast proizvodnje U DUGOM ROKU: sve cijene i najamnine su varijabilne. te je KRIVA AS OKOMITA. i pogrešno se tumači kao rast realnih zarada. Rast zarada ne odgovara rastu cijena i zato realne zarade opadaju. Na grafikonu krive agregatne ponude prikazan je nivo GNP-a koji će se ostvariti pri svakom opštem nivou cijena pod pretpostavkom konstantnih očekivanja po pitanju nivoa cijena. bez obzira na porast cijena. te stoga dolazi do rasta ponude radne snage i obima proizvodnje. Na dugi rok. pozitivni nagib krive proizilazi iz hipoteze da radnici ne prilagođavaju svoja očekivanja o budućem nivou cijena na osnovu postojećih kretanja cijena. međutim. Jedini način da se ovo postigne u kratkom roku je veće upošljavanje radne snage. Rast nominalnih zarada je rezultat povećanja marginalnih prihoda proizvoda uslijed rasta cijena.zaposlenosti jako neelastična i kako se privreda približava punoj zaposlenosti.on pokazuje da se realni domaći proizvod ne može povećati. uz koju povećanje cijena ne izaziva nikakvo povećanje ukupnog ponuđenog proizvoda. Posljedica toga je rast nominalnih zarada koji prati rast cijena. Drugi ektremni dio krive AS je Klasični dio. neoklasičnom. da kriva postaje sve okomitija. a to povećava troškove proizvodnje i cijene proizvoda. jer su svi raspoloživi proizvodni faktori zaposleni.porast proizvodnje u tom dijelu uvjetuje porast cijena. dijelu kriva AS ima pozitivan nagib. Na kratak rok.

ukoliko ponuda novca opada. Primjera radi. To je onaj nivo proizvodnje na kome su resursi potpuno zaposleni. Ova međuzavisnost zavisi. nije zavisan od ponude novca. agregatna kriva tražnje se pomjera nadole. Otuda je dugoročna kriva agregatne ponude vertikalna. pa je kriva agregatne ponude vertikalna. samim tim. Otuda je neophodno analizirati dvije različite krive agregatne ponude: dugoročnu krivu agregatne ponude i kratkoročnu krivu agregatne ponude. nivo proizvodnje je određen količinom kapitala i rada i raspoloživom tehnologijom i ne zavisi od nivoa cijena. izvešćemo dugoročnu krivu agregatne ponude iz tog modela. Ovaj dugoročni nivo proizvodnje nazvan je prirodnom stopom zaposlenosti. prirodnim nivoom proizvodnje. Privreda se pomjera iz tačke starog presjeka agregatne ponude i agregatne tražnje ka novom presjeku. tj.dok u suprotnom ova situacija nije održiva. prije svega. Nivo proizvodnje zavisi od fiksnih iznosa kapitala i rada i od raspoložive tehnologije. kriva agregatne ponude je vertikalna iznad nivoa proizvodnje pri punoj zaposlenosti koja odgovara prirodnoj stopi nezaposlenosti. od vremenskog horizonta koji se razmatra. Odavde slijedi da u klasičnom modelu proizvodnja ne zavisi od nivoa cijena. na kome je nezaposlenost na 3 . a ne na proizvodnju. Na dugi rok. tj. Ukoliko je kriva agregatne ponude vertikalna. pomjeranje agregatne tražnje utiče samo na promjenu nivoa cijena. Vertikalna kriva agregatne ponude zadovoljava ranije pomenutu klasičnu dihotomiju (nemoguće kretanje prema Aristotelovoj Fizici VI:9. Pošto je kriva agregatne ponude vertikalna. Nivo cijena u privredi određen je presekom krive agregatne tražnje sa vertikalnom krivom agregatne ponude. promjene agregatne tražnje utiču na cijene. 239b10) jer implicira da nivo proizvodnje nije zavisan od nivoa agregatne tražnje i. Agregatna ponuda je međuzavisnost ponuđene količine dobara i nivoa cijena. Pošto klasični model opisuje kako se privreda ponaša na dugi rok. a kriva agregatne ponude će se pomjerati nagore sa vraćanjem nivoa proizvodnje i zaposlenosti na prethodni nivo. Radnici će revidirati svoja očekivanja uzimajući u obzir kretanje cijena. kako je prikazano na slici „B“. Na dugi rok.

wikipedia. 6. Ona u kratkom roku zajedno s agregatnom potražnjom neutralizira ekonomske cikluse. U novije vrijeme ekonomisti ističu značaj agregatne ponude za razumijevanje ekonomije. Pretpostavimo da u ekstremnom slučaju sve firme objavljuju kataloge sa cijenama i da je veoma skupo njihovo ponovno izdavanje. Na kratak rok cijene su rigidne i ne prilagođavaju se trenutno promjenama tražnje. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu. LITERATURA N. DETERMINANTE AGREGATNE PONUDE SU: POTENCIJALNI PROIZVOD: maksimalna količina proizvoda koju privreda može proizvesti. a da održi stabilne cijene. 5. To može biti razlog da cijene ostanu na pređašnjem nivou. A. Mate. 4.svojoj prirodnoj stopi i gdje je privreda u dugoročnoj ravnoteži. 2001 http://www. Mankiw. Klasični model i vertikalna kriva agregatne ponude primjenjuje se samo na dugi rok.php http://en.ca/macroeconomics/keynesian. Zagreb Esad Vilogorac. a u dugom roku određuje ekonomski rast i dinamiku životnog standarda.željeni nivo zaposlenosti i cijena) moguće je inicirati promjene krive AS i/ili AD mjerama ekonomske politike. Macroeconomics. Uvod u ekonomiju. W. Uz te cijene. G. firme su spremne da prodaju onu količinu koju su kupci spremni da plate. P. ZAKLJUČAK Da bi se postigao određeni ekonomski cilj (npr.org/wiki/Aggregate_supply 4 . i obratno. Nordhaus: ''Ekonomija''. Ekonomski fakultet. 233. TROŠKOVI INPUTA: niži troškovi za dati potencijalni proizvod znače da će ponuđene količine biti veće pri svakom nivou cijena. Samuelson.egwald. Ta cjenovna rigidnost je razlog zbog koga kratkoročna kriva agregatne ponude nije vertikalna. str.